BENEDIKT XVI.
Papa, Crkva i znakovi vremena
R A ZG OVOR S P E T E ROM S E E WA L D OM
VERBUM
Benedikt XVI.
SVJETLO SVIJETA
Biblioteka:
Posebna izdanja
57.
Urednik: mr. sc. Petar Balta
Prijevod: dr. sc. Ivan Ivanda
Redaktura: dr. sc. Ivica RaguĹž
Za nakladnika: Miro Radalj
Benedikt XVI.
Papa, Crkva i znakovi vremena Razgovor s Peterom Seewaldom
VERBUM Split, 2010.
Naslov izvornika: Benedikt XVI., LICHT DER WELT. Der Papst, die Kirche und die Zeichen der Zeit © 2010 Libreria Editrice Vaticana, Città del Vaticano © Copyright za hrvatsko izdanje: Verbum, Split, 2010. Izvršna urednica: Ljiljana Jurinović, prof. Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički, mehanički i sl.) bez prethodne pisane suglasnosti nakladnika. Lektura: Anđa Jakovljević, prof.
CIP - Katalogizacija u publikaciji SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U SPLITU UDK 262.13 Benedictus XVI, papa BENEDICTUS XVI, papa Svjetlo svijeta : Papa, Crkva i znakovi vremena : razgovor s Peterom Seewaldom / Benedikt XVI. ; <prijevod Ivan Ivanda>. - Split : Verbum, 2010. - (Biblioteka Posebna izdanja / Verbum, Split ; 57) Prijevod djela: Licht der Welt. Der Papst, die kirche und die Zeichen der Zeit. - Str. 7-10: Predgovor / Peter Seewald. ISBN 978-953-235-231-3 1. Seewald, Peter 130905079
Bog s nebesa gleda na ljude, ima li još koga razumna da Boga traži... Božji kruh jedu, ali ne zazivaju ime njegovo. Psalam 53,3–5
PREDGOVOR
Castel Gandolfo ljeti. Put do papine rezidencije vodi pustim seoskim ulicama. Na poljima se njiše žito na blagu vjetru, a u hotelu u kojemu sam rezervirao sobu plesala je vesela svadbena družina. Činilo se da je samo jezero duboko dolje u udolini mirno i opušteno, veliko i plavo kao more. Kao predstojnik Kongregacije za nauk vjere Joseph Ratzinger mi je dvaput dao prigodu da ga intervjuiram u rasponu od nekoliko dana. Crkva se ne smije skrivati, bio je njegov stav, vjera mora biti protumačena; i ona može biti protumačena jer je razumna. Ostavio je na mene dojam mlada i moderna čovjeka; nije to bio netko tko cjepidlači, nego čovjek odvažna i radoznala duha. Siguran učitelj, a k tomu i nezgodan, jer vidi da gubimo stvari kojih se zapravo ne bismo smjeli odreći. U Castel Gandolfu su se neke stvari promijenile. Kardinal je kardinal, a papa je papa. Još nikada u povijesti Crkve jedan pontifex nije u obliku osobna i neposredna intervjua odgovarao na pitanja. Sama činjenica ovoga razgovora govori da je postavljen važan i nov naglasak. Benedikt XVI. je obećao da će mi biti na raspolaganju za vrijeme svoga ljetnog odmora, od ponedjeljka do subote posljednje7
BENEDIKT XVI.
ga tjedna u srpnju, dnevno po jedan sat. Ali, razmišljao sam, koliko će otvoreni biti njegovi odgovori? Kako prosuđuje svoj dosadašnji rad? Što još kani učiniti? Mračni su se oblaci nadvili nad Katoličku Crkvu. Skandal spolnoga zlostavljanja bacio je sjenu i na Benediktov pontifikat. Zanimali su me uzroci ovih pojava, ophođenje s njima, ali istodobno i goruće Papine brige u desetljeću za koje znanstvenici tvrde da je odlučujuće za cjelokupnu budućnost planeta. Kriza je Crkve jedno, kriza društva nešto drugo. To dvoje nije bez povezanosti. Kršćanima se pritom predbacivalo da je njihova religija svijet privida. Ali zar danas ne upoznajemo sasvim drukčije, stvarne svjetove privida? Svjetove privida financijskih tržišta, medija, luksuza i mode? Zar bolno ne iskusujemo kako modernomu vremenu, koje gubi svoja vrijednosna mjerila, prijeti opasnost da potone u bezdan? Tu je bankarski sustav koji uništava golemu narodnu imovinu. Tu je život u velikoj brzini koji nas doslovno čini bolesnima. Tu je svijet interneta na koji još nemamo odgovore. Kamo zapravo idemo? Smijemo li sve što možemo učiniti stvarno i učiniti? I ako pogledamo u budućnost: kako će sljedeći naraštaj izići na kraj s problemima koje mu ostavljamo? Jesmo li ga dovoljno pripremili i osposobili? Ima li on temelja koji daje sigurnost i snagu da se prebrode i burna vremena? Pitanje je također: ako kršćanstvo na Zapadu gubi snagu koja oblikuje društvo, tko ili što stupa 8
SVJETLO SVIJETA
na njegovo mjesto? Nereligiozno “civilno društvo”, koje u svome ustavu više ne trpi nikakvu povezanost s Bogom? Radikalni ateizam, koji se žestoko bori protiv vrjednota kršćansko-židovske kulture? U svakomu je razdoblju bilo nastojanja da se Boga proglasi mrtvim, da se čovjek okrene onomu što je tobože dohvatljivo, pa bila to i zlatna telad. Biblija je puna takvih pripovijesti. Tu je manje posrijedi slaba privlačnost vjere negoli sile kušnje. Ali kamo onda ide društvo koje se udaljilo od Boga, bezbožno društvo? Nije li upravo 20. stoljeće provelo ovaj pokus i na Zapadu i na Istoku? Sa strahovitim posljedicama kao što su izmučeni narodi, dimnjaci u koncentracionim logorima, užasni gulazi? Upravitelj papinske rezidencije, vrlo srdačan stariji gospodin, poveo me kroz prostore kojima se nije nazirao kraj. Poznavao je Ivana XXIII. i sve njegove nasljednike, prišapnuo mi je; ovaj ovdje je neobično fin papa – i nevjerojatno marljiv. Čekali smo u jednomu predsoblju, veliku poput jahaonice. Malo kasnije otvorila su se jedna vrata. I tu je stajao Papin lik, nipošto velik. Pružio mi je ruku. Snaga mi je popustila, rekao je pozdravljajući me, gotovo se ispričavajući. Ali nije se moglo primijetiti da je zbog napora službe energija ovoga čovjeka doista oslabila ili da je zbog toga trpjela njegova karizma. Sasvim suprotno. Kao kardinal Joseph Ratzinger je upozoravao na gubitak identiteta, usmjerenja, istine ako novo 9
BENEDIKT XVI.
poganstvo zavlada čovjekovim mišljenjem i djelovanjem. Kritizirao je malograđanštinu “pohlepnoga društva”, koje se sve manje nada i ni u što više ne vjeruje. Potrebno je razviti novu osjetljivost za ugroženo stvorenje, odlučno se suprotstaviti silama razaranja. Na toj se liniji ništa nije promijenilo. Od svoje Crkve današnji Papa hoće da se nakon strašnih slučajeva spolnoga zlostavljanja i zabluda podvrgne nekoj vrsti temeljnoga očišćenja. Neizostavno je potrebno, nakon tolikih besplodnih rasprava i uzaludna bavljenja samima sobom, ponovno upoznati tajnu evanđelja, Isusa Krista, u svoj njegovoj kozmičkoj veličini. U krizi Crkve prisutna je golema šansa, naime da se ponovno otkrije ono što je uistinu katoličko. Zadaća glasi: ljudima pokazati Boga i reći im istinu. Istinu o tajnama stvaranja. Istinu o ljudskoj egzistenciji. I istinu o našoj nadi koja nadilazi čisto zemaljsku stvarnost. Zar se već odavna ne ježimo zbog onoga što smo napravili? Ekološka katastrofa nezaustavljivo napreduje. Propadanje kulture poprima pogibeljne oblike. Medicinsko-tehničkim manipuliranjem života, koji je nekoć smatran svetim, brišu se i zadnje granice. Istodobno čeznemo za svijetom koji je pouzdan i vjerodostojan, koji nam je blizak, ljudski, koji nas štiti u malome i čini nam dostupnim ono veliko. Nije li nas takva situacija, koja nam često izgleda kao da je kraj vremena, u međuvremenu prisilila da ponovno razmislimo o nekim temeljnim stva10
SVJETLO SVIJETA
rima? Odakle dolazimo? Kamo idemo? Da postavimo ona pitanja koja su naoko obična – a koja unatoč tome gore u srcima tako neugasivo da ih ne može zaobići nijedan naraštaj. Pitanja o smislu života. O svršetku svijeta. O ponovnomu Kristovu dolasku koji je nagoviješten u evanđelju. Šest sati intervjua s Papom puno je vremena, a opet tako malo. U okviru ovoga razgovora mogao sam postaviti tek malo pitanja, a mnoga od njih nismo mogli produbiti. Pri autoriziranju teksta Papa nije mijenjao izgovorenu riječ te je samo izvršio manje ispravke, gdje je smatrao nužnim unijeti točnija činjenična pojašnjenja. No poruka je Benedikta XVI. na koncu dramatičan poziv Crkvi i svijetu, svakomu pojedincu; on uzvikuje: ne možemo se i dalje ponašati kao do sada. Čovječanstvo stoji na prekretnici. Vrijeme je za osvješćenje. Vrijeme je za promjenu. Vrijeme je za obraćenje. I nepokolebljivo tvrdi: “Ima tako mnogo problema koje moramo riješiti, ali ih ne ćemo riješiti ako u središtu ne bude stajao Bog, ako iznova ne postane vidljiv u svijetu.” Na pitanju “je li Bog tu – Bog Isusa Krista – hoćemo li ga priznati ili će iščeznuti”, odlučuje se danas, “u ovoj dramatičnoj situaciji, sudbina svijeta”. Stavovi koje zastupa Katolička Crkva za današnji su stil života postali golema provokacija. Navikli smo tradicionalna, iskušana stanovišta i načine ponašanja smatrati nečim s čime bi najbolje bilo ra11
BENEDIKT XVI.
skrstiti u korist jeftinijih trendova. Međutim, vrijeme relativizma, misli Papa, svjetonazora “koji ništa ne priznaje kao konačno-valjano” i kao zadnje mjerilo priznaje samo vlastito ja i njegove želje, ide svome kraju. Danas raste broj onih koji u ovoj Crkvi ne cijene samo njezinu liturgiju, nego i njezino pružanje otpora; i u međuvremenu, nakon mnogostruka “mi to činimo samo onako” postaje jasna promjena svijesti da ponovno treba ozbiljno shvatiti kršćansko svjedočenje i svoju vjeru autentično živjeti. Što se tiče samoga Pape: “Kako je to”, upitao me, “kada odjednom sjedite sasvim blizu, nasuprot papi?” Pao mi je na um Émile Zola koji u jednomu od svojih romana opisuje svećenika koji drhteći i gotovo oduzet čeka na audijenciju kod Leona XIII. No kod Benedikta XVI. nitko ne mora drhtati. On posjetitelju uvelike olakšava stvar. Tu nije crkveni vladar, nego sluga Crkve, veliki davatelj koji se posve iscrpljuje u svome davanju. Ponekad vas pogleda pomalo sumnjičavo. Onako, preko naočala. Ozbiljno, pozorno. I kada ga slušate i sjedite pored njega, osjećate ne samo točnost njegova mišljenja i nadu koja dolazi iz vjere, nego odjednom na poseban način postaje vidljiv i sjaj Svjetla svijeta, lica Isusa Krista, koji se želi susresti sa svakim čovjekom i koji nikoga ne isključuje. München, 15. listopada 2010. Peter Seewald 12
SADRŽAJ
SADRŽAJ
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 Dio I. ZNAKOVI VREMENA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 1. Pape ne padaju s neba . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 2. Sablazan zlostavljanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 3. Uzroci i šanse krize . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 4. Globalna katastrofa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58 5. Diktatura relativizma. . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 6. Vrijeme obraćenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78 Dio II. PONTIFIKAT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87 7. Habemus papam. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 8. U ribarevim cipelama. . . . . . . . . . . . . . . . . 101 9. Ekumena i razgovor s islamom. . . . . . . . . 109 10. Naviještanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126 11. Pastoralna putovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . 136 12. Slučaj Williamson . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146 254
SADRŽAJ
Dio III. KAMO IDEMO? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157 13. Crkva, vjera i društvo. . . . . . . . . . . . . . . . . 159 14. Takozvani zastoj reforme . . . . . . . . . . . . . . 169 15. Kako ide obnova? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181 16. Marija i fatimska poruka . . . . . . . . . . . . . . 189 17. Isus Krist se vraća . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193 18. O posljednjim stvarima . . . . . . . . . . . . . . . 204 DODATAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 213 Težak grijeh protiv nezaštićene djece Iz Pastirskoga pisma irskim katolicima od 19. ožujka 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 215
Vjera i nasilje Iz Govora u Regensburgu od 12. rujna 2006. . . . 218
AIDS i humaniziranje spolnosti Iz intervjua za vrijeme leta u Kamerun 17. ožujka 2009. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 219
Benedikt XVI. Životopis i kratka kronika pontifikata . . . . . . . . 221
Stvarno kazalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249 Kazalo osoba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 251
255
Nakladnik: VERBUM d.o.o. Trumbićeva obala 12, 21000 Split Tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270 E-mail: naklada@verbum.hr www.verbum.hr Priprema za tisak: ACME Tisak: Denona d.o.o. Tiskano u studenom 2010.
Ova jedinstvena knjiga u povijesti Crkve nastala je iz višednevna razgovora što ga je ugledni novinar Peter Seewald vodio s Papom. Još nikada nije jedan papa tako izravno i otvoreno odgovarao na ključna pitanja o gorućim temama u Crkvi i društvu: • Kako Papa vidi sebe i svoj pontifikat? Je li razmišljao o povlačenju? • Što je uzrokovalo svećeničko spolno zlostavljanje u Katoličkoj Crkvi i je li bilo “zataškavanja”? • Znači li potvrđivanje dobrote ljudskoga tijela pledoaje za “bolji seks”? • Bi li Crkva trebala ponovno razmotriti katoličko učenje o svećeničkom celibatu, ženama svećenicama, kontracepciji i istospolnim vezama? • Pričešćivanje rastavljenih i ponovno vjenčanih katolika? • Postoji li u Katoličkoj Crkvi raskol i je li potreban Treći vatikanski sabor? • Ima li ikakve nade za jedinstvo kršćana? • Je li moguć istinski dijalog s islamom i židovstvom? • Je li kršćanstvo jedina istina? • Može li papa doista govoriti u ime Isusa Krista? • Je li papa stvarno “nepogrješiv”? • Približava li se kraj svijeta i drugi Kristov dolazak? • Što kršćanstvo nudi suvremenom svijetu? Naslov Svjetlo svijeta svojom je rukom na hrvatskom jeziku napisao papa Benedikt XVI. što očituje autentičnost i osobnu notu ove Papine knjige. ISBN 978-953-235-231-3
VERBUM 135 kn
www.verbum.hr