Sakramenti

Papa Franjo

Sakramenti L A N A C

M I L O S T I

Krštenje

Pomirenje

Potvrda

Euharistija

Sveti red

Bolesničko pomazanje

VERBUM

Ženidba

Papa Franjo SAKRAMENTI Lanac milosti

Biblioteka:

Posebna izdanja

89.

Urednik: mr. sc. Petar Balta

Za nakladnika: Miro Radalj

Papa Franjo

SAKRAMENTI Lanac milosti

VERBUM

© Libreria Editrice Vaticana 2014 © Copyright za hrvatsko izdanje: Verbum, Split, 2014.

Izvršna urednica: Lidija Piskač, mag. theol.

Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički, mehanički i sl.) bez prethodne pisane suglasnosti nakladnika.

Prijevod teksta preuzet je s vatikanske službene internetske stranice.

Redaktura teksta: Lidija Piskač, mag. theol.

Lektura: Anđa Jakovljević, prof.

CIP - Katalogizacija u publikaciji SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U SPLITU UDK 265(035) FRANCISCUS, papa Sakramenti : lanac milosti / papa Franjo. - Split : Verbum, 2014. - (Biblioteka Posebna izdanja / Verbum, Split ; 89) ISBN 978-953-235-392-1 I. Sakramenti -- Priručnik 150912097

SAKRAMENT KRŠTENJA (1)

SAKRAMENT KRŠTENJA (Kateheza 1)

Krštenje – temelj naše vjere Krštenje je sakrament na kojemu se temelji sáma naša vjera i po njemu se kao živi udovi ucjepljujemo u Krista i njegovu Crkvu. Zajedno s euharistijom i potvrdom krštenje čini takozvanu “kršćansku inicijaciju” koja predstavlja jedinstven, velik sakramentalni događaj koji nas suobličuje Gospodinu i pretvara nas u živi znak njegove prisutnosti i ljubavi.

Možemo se zapitati je li krštenje doista potrebno da kao kršćani možemo živjeti i slijediti Isusa? Nije li to u konačnici jednostavan obred, formalan čin Crkve kojim se dječaku i djevojčici daje ime? To je pitanje koje se može nametnuti. Sveti Pavao nam u vezi s tim pruža objašnjenje: “Ili zar ne znate: koji smo god kršteni u Krista Isusa, u smrt smo njegovu kršteni. Kršte5

SAKRAMENTI

njem smo dakle zajedno s njime ukopani u smrt da kao što Krist slavom Očevom bî uskrišen od mrtvih, i mi tako hodimo u novosti života” (Rim 6,3–4). To dakle nije formalnost! To je čin koji zadire u dubinu našega postojanja. Nije svejedno je li dijete kršteno ili nije. Nije svejedno je li neka osoba krštena ili nije. Krštenjem bivamo uronjeni u ono nepresušno vrelo života koji je Isusova smrt, taj najveći čin ljubavi u čitavoj povijesti; i zahvaljujući toj ljubavi možemo živjeti novim životom, ne više u vlasti zla, grijeha i smrti, nego u zajedništvu s Bogom i braćom.

Mnogi se od nas uopće ne sjećaju svojega krštenja, i to je normalno jer smo kršteni odmah nakon rođenja. Dva ili tri puta sam ovdje na Trgu postavio pitanje: tko od vas zna datum svojega krštenja? Neka digne ruku. Važno je znati kada sam uronjen u onu struju Isusova spasenja. Danas, kada dođete kući, potražite, pitajte kada ste kršteni i tako ćete dobro upamtiti taj lijepi dan krštenja. Poznavati datum našega krštenja znači pamtiti jedan sretan datum. Ako to ne znamo, 6

SAKRAMENT KRŠTENJA (1)

postoji opasnost da zaboravimo ono što je Gospodin u nama učinio, da se ne sjećamo primljenoga dara. Na kraju to smatramo tek nekim događajem koji se dogodio u prošlosti – i to ne čak našom, već voljom naših roditelja – zbog čega nema više nikakav utjecaj na sadašnjost. Moramo obnoviti sjećanje na svoje krštenje. Pozvani smo živjeti svoje krštenje svakoga dana, kao sadašnju zbilju u našemu životu. Uspijevamo slijediti Isusa i ostati u Crkvi unatoč svojim ograničenjima, slabostima i grijesima, upravo zahvaljujući sakramentu u kojemu smo postali nova stvorenja i zaodjenuli se Kristom. Naime, po krštenju, po kojemu smo oslobođeni od istočnoga grijeha, uključeni smo u Isusov odnos s Bogom Ocem; nositelji smo nove nade jer nam krštenje daje tu novu nadu: nadu da čitav život kročimo putem spasenja. A tu nadu ništa i nitko ne može ugasiti jer ta nada nije varljiva. Upamtite: nada u Gospodina ne će nikada razočarati. Zahvaljujući krštenju možemo opraštati i onima koji nam nanose uvrjede i čine nam zlo; zahvaljujući kršte7

SAKRAMENTI

nju uspijevamo prepoznati u posljednjima i siromašnima lice Gospodina koji nas pohodi i postaje nam blizak. Krštenje nam pomaže prepoznati u licu osobâ koje su u potrebi, u onima koji trpe i u licu bližnjega Isusovo lice. Sve je to moguće zahvaljujući snazi krštenja!

I posljednje, što je važno. Postavljam pitanje: može li se netko sâm krstiti? Nitko ne može sam sebe krstiti! Nitko. Možemo tražiti, željeti krštenje, ali uvijek trebamo nekoga tko će nam taj sakrament podijeliti u Gospodinovo ime. Jer krštenje je dar koji se podjeljuje u ozračju u kojemu vladaju brižnost i bratsko zajedništvo. Tako je bilo uvijek u povijesti, jedni su krštavali druge…

To je lanac. Lanac milosti. Ali ja ne mogu sama sebe krstiti: moram od drugoga tražiti krštenje.

To je čin bratstva, čin pripojenja Crkvi. U slavljenju krštenja moguće je prepoznati najizvornija obilježja Crkve koja poput majke nastavlja rađati djecu u Kristu, u plodnosti Duha Svetoga.

Molimo dakle od srca Gospodina da možemo sve više, u svakodnevnomu životu, iskusi8

SAKRAMENT KRŠTENJA (1)

ti tu milost koju smo primili na krštenju. Neka naša braća u susretu s nama mogu susresti pravu djecu Božju, pravu braću i sestre Isusa Krista, prave udove Crkve. I ne zaboravite današnju domaću zadaću: tražiti, pitati za datum vlastitoga krštenja. Kao što znam datum svojega rođenja, moram znati i datum svojega krštenja jer je to dan slavlja.

9

SAKRAMENT KRŠTENJA (2)

SAKRAMENT KRŠTENJA (Kateheza 2)

Krštenjem postajemo udovi Kristova tijela Vrlo važan plod sakramenta krštenja jest što po njemu postajemo udovi Kristova tijela i članovi Božjega naroda. Sveti je Toma rekao da onaj koji primi krštenje biva pritjelovljen Kristu gotovo kao njegov vlastiti ud i biva pridružen zajednici vjernika (usp. Summa Theologiae, III, q. 69, art.

5; q. 70, art. 1), to jest Božjemu narodu. U školi Drugoga vatikanskog sabora kažemo da po krštenju ulazimo u Božji narod, postajemo članovi jednoga naroda na putu, naroda koji hodočasti tijekom povijesti.

Kao što se s naraštaja na naraštaj prenosi život, tako se i s pokoljenja na pokoljenje, ponovnim rađanjem iz krsnoga vrela, prenosi milost i s tom milošću kršćanski narod kroči u vreme11

SAKRAMENTI

nu, poput rijeke koja natapa zemlju i širi u svijetu Božji blagoslov. Od trenutka kada je Isus, kao što smo čuli u Evanđelju, poslao učenike da idu ljude krstiti pa do danas postoji lanac u prenošenju vjere krštenjem. I svaki od nas je karika toga lanca: korak naprijed, uvijek; poput rijeke koja natapa. Tako je to s Božjom milošću i tako je to s našom vjerom, koju moramo prenositi djeci, najmlađima, da je oni, jednom kada odrastu, mogu prenositi svojoj djeci. Tako je to s krštenjem. Zašto? Zato što po krštenju ulazimo u taj Božji narod koji prenosi vjeru. To je vrlo važno. Božji narod koji hodi i prenosi vjeru.

Po krštenju postajemo učenici misionari, pozvani nositi evanđelje svijetu (usp. Apostolska pobudnica Evangelii gaudium, 120). “Svaki krštenik, neovisno o svom položaju u Crkvi i stupnju svoje vjerske izobrazbe, aktivni je nositelj evangelizacije... Nova evangelizacija poziva na osobno uključivanje svih krštenika” (isto), svih, čitava Božjega naroda, novo osobno uključivanje svakoga od krštenika. Božji je narod narod učenik – jer 12

SAKRAMENT KRŠTENJA (2)

prima vjeru – i misionar – jer prenosi vjeru. I to je ono što čini krštenje u nama: daje nam milost i prenosi vjeru. Svi smo u Crkvi učenici, i to smo uvijek, za cio život; i svi smo misionari, svatko na mjestu koje mu je Gospodin dodijelio. Svi: najmanji je također misionar; i onaj koji se čini najvećim je učenik. Ali netko će od vas reći: “Biskupi nisu učenici, biskupi znaju sve; papa sve zna, nije učenik.” Ne, i biskupi i papa moraju biti učenici jer ako nisu učenici, to nije dobro, ne mogu biti misionari, ne mogu prenositi vjeru. Svi smo učenici i misionari.

Postoji neraskidiva veza između mistične i misionarske dimenzije kršćanskoga poziva, koje svoj imaju korijen u krštenju. “Primajući vjeru i krštenje, mi kršćani prihvaćamo djelovanje Duha Svetoga što nas vodi do toga da ispovijedamo Isusa Krista kao Sina Božjega i nazivamo Boga ‘Abba’, Oče. Svi mi krštenici i krštenice… pozvani smo živjeti i prenositi zajedništvo s Presvetim Trojstvom, jer je evangelizacija poziv 13

SAKRAMENTI

na dioništvo u trinitarnom zajedništvu” (Završni dokument iz Aparecide, br. 157).

Nitko ne spašava sam sebe. Mi smo zajednica vjernika, mi smo Božji narod i u toj zajednici doživljavamo ljepotu dijeljenja iskustva ljubavi koja nam svima prethodi, ali koja istodobno od nas traži da budemo “kanali” milosti jedni za druge, unatoč našim ograničenjima i našim grijesima. Dimenzija zajedništva nije samo “okvir”, “obrub”, već je sastavni dio kršćanskoga života, svjedočenja i evangelizacije. Kršćanska se vjera rađa i živi u Crkvi i u krštenju obitelji i župe slave pritjelovljenje novoga člana Kristu i njegovu tijelu koje je Crkva (usp. isto, br. 175b).

U vezi s važnosti krštenja za Božji narod kao primjer može poslužiti povijest kršćanske zajednice u Japanu. Ona je početkom 17. stoljeća pretrpjela žestoke progone. Mnogi su podnijeli mučeništvo, svećenici su protjerani, a na tisuće je vjernika ubijeno. U Japanu nije ostao nijedan svećenik, svi su protjerani. Tada se zajednica povukla u tajnost, čuvajući vjeru i molitvu u skrovitosti.

14

SAKRAMENT KRŠTENJA (2)

A kada bi se rodilo dijete, otac ili majka su ga krstili jer u određenim okolnostima svi vjernici mogu krstiti. Kada su se, nakon otprilike dva i pol stoljeća kasnije, misionari vratili u Japan, tisuće je kršćana izišlo iz tajnosti i Crkva je mogla ponovno cvasti. Preživjeli su milošću svojega krštenja! To je veliko: Božji narod prenosi vjeru, krsti svoju djecu i ide dalje. I sačuvali su, premda u tajnosti, snažan duh zajedništva jer su po krštenju postali jedno tijelo u Kristu: bili su izolirani i skrivali su se, ali su bili članovi Božjega naroda, članovi Crkve. Možemo puno naučiti iz te povijesti kršćana u Japanu!

15

SAKRAMENT POTVRDE

SAKRAMENT POTVRDE

Sakrament potvrde ili krizme treba promatrati u kontinuitetu s krštenjem, s kojim je neraskidivo povezan. Ta dva sakramenta, zajedno s euharistijom, čine jedinstven spasenjski događaj koji se zove “kršćanska inicijacija”, u kojoj bivamo pritjelovljeni Isusu Kristu umrlomu i uskrslomu i postajemo nova stvorenja i udovi Crkve.

Eto zašto su u početcima ta tri sakramenta podjeljivana u istoj prigodi, na završetku katekumenskoga hoda, u pravilu na vazmenomu bdjenju. Tako je zapečaćen put izgradnje i postupna uključivanja u kršćansku zajednicu koji je mogao trajati i po nekoliko godina. Išlo se korak po korak da bi se prispjelo do krštenja, zatim do potvrde i do euharistije.

Obično se govori o sakramentu “krizme”. Taj izraz znači “pomazanje”. Naime, uljem koje se zove “sveta krizma” bivamo suobličeni, u snazi 17

SAKRAMENTI

Duha Svetoga, Isusu Kristu, koji je jedini pravi “pomazanik”, “Mesija”, Svetac Božji. Izraz “potvrda” nas, zatim, podsjeća da taj sakrament donosi povećanje krsne milosti: čvršće nas združuje s Kristom; privodi punini našu povezanost s Crkvom; podjeljuje nam osobitu snagu Duha Svetoga da širimo vjeru, ispovijedamo Kristovo ime i da se nikada ne stidimo njegova križa (usp. Katekizam Katoličke Crkve, 1303).

Zato je važno pobrinuti se da naša djeca, naši mladi prime taj sakrament. Svi se brinemo da budu kršteni, i to je dobro, ali se možda ne brinemo toliko da prime krizmu. Na taj će način ostati na pola puta i ne će primiti Duha Svetoga koji je tako važan u kršćanskomu životu jer nam daje snagu da idemo naprijed! Razmislimo malo, svaki od nas: brinemo li se doista da naša djeca i mladi prime krizmu? Ovo je važno! Ako u svojoj kući imate djecu i mlade koji je još nisu primili, a u dobi su kada je trebaju primiti, učinite sve što je u vašoj moći da dovrše kršćansku inicijaciju i prime snagu Duha Svetoga. To je važno!

18

SAKRAMENT POTVRDE

Važno je naravno pružiti krizmanicima dobru pripravu koja mora težiti za tim da ih se dovede do osobnoga prianjanja uz vjeru u Krista i probudi u njima osjećaj pripadnosti Crkvi.

Potvrda, kao i svaki sakrament, nije djelo ljudi, već je djelo Boga koji se brine za naš život na način da nas suobličuje slici svojega Sina da bi nas učinio sposobnima da ljubimo poput njega.

On to čini ulijevajući u nas svojega Duha Svetoga čije djelovanje prožima čitavu osobu i čitav život, kao što se to zorno vidi iz sedam darova na koje je tradicija, u svjetlu Svetoga pisma, uvijek ukazivala. Tih sedam darova: ne želim vas pitati jeste li upamtili kojih je to sedam darova. Možda ih znate sve… Ali ću ih ponoviti u vaše ime.

Koji su to darovi? Mudrost, razum, savjet, jakost, znanje, pobožnost i strah Božji. I ti su nam darovi dani upravo s Duhom Svetim u sakramentu potvrde. Tim darovima kanim posvetiti kateheze koje će uslijediti nakon ovih o sakramentima.

Kada primamo Duha Svetoga u naše srce i puštamo ga da djeluje, sam se Krist uprisutnjuje 19

SAKRAMENTI

u nama i oblikuje se u našemu životu; po nama, sam on, Krist, molit će, opraštati, ulijevati nadu i utjehu, služiti braći, biti bližnji potrebitima, posljednjima, stvarati zajedništvo, širiti mir. Pomislite samo koliko je to važno: da po Duhu Svetomu dolazi sam Krist učiniti sve to među nama i za nas! Zbog toga je važno da djeca i mladi prime taj sakrament.

Draga braćo i sestre, sjetimo se da smo primili potvrdu! Svi mi! Sjetimo se toga prije svega zato da zahvalimo Gospodinu za taj dar, a zatim da ga molimo da nam pomogne živjeti kao pravi kršćani, da uvijek kročimo kroz život s radošću po Duhu Svetomu koji nam je darovan!

20

SADRŽAJ

SADRŽAJ

SAKRAMENT KRŠTENJA . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 Krštenje – temelj naše vjere. . . . . . . . . . . . . . . 5 Krštenjem postajemo udovi Kristova tijela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 SAKRAMENT POTVRDE . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 SAKRAMENT EUHARISTIJE . . . . . . . . . . . . . 21 Euharistija – sakrament ljubavi . . . . . . . . . . 21 Euharistija – Isusov dar ljudima . . . . . . . . . 25 SAKRAMENT POMIRENJA . . . . . . . . . . . . . . . 29 SAKRAMENT BOLESNIČKOG POMAZANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 SAKRAMENT SVETOGA REDA . . . . . . . . . . 39 SAKRAMENT ŽENIDBE . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 Bilješka uredništva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51

53

PREPORUČUJEMO Jorge Mario Bergoglio – papa Franjo u ovoj knjizi uvodi nas u duboko promišljanje o poniznosti kao jednoj od temeljnih krjeposti za istinsku izgradnju pojedinca i zajedništva među ljudima.

Nadahnuta spisima crkvenoga oca Doroteja iz Gaze svakoga potiče na duhovno preispitivanje te ukazuje na temeljni razlog razjedinjenosti u društvu, podjele koje proizlaze iz ogovaranja, međusobnoga ranjavanja, isključivanja, omalovažavanja itd.

56 str. Meki uvez.

Prvo hrvatsko izdanje govora i homilija pape Franje na hrvatskome jeziku. Papa u svojim poticajnim obraćanjima i katehezama poziva čitatelja da upozna izbliza Božju svemoć, strpljivost i milosrđe te objašnjava kako Božja ljubav može preobraziti svačiji život.

140 str. Meki uvez.

www.verbum.hr

PREPORUČUJEMO Papine kratke poruke na internetu, upućene preko društvene mreže Twitter, prati više od 13 milijuna ljudi. Te poruke koje se odlikuju jezgrovitošću i dubokom jednostavnošću sada su prvi put sabrane na jednomu mjestu u ovoj jedinstvenoj knjizi, obogaćenoj izražajnim Papinim fotografijama, te će biti nadahnuće i duhovno obogaćenje svima koji ih budu čitali otvorena srca.

163 str. Tvrdi uvez.

Jutarnje propovijedi pape Franje izrečene u kapeli Doma svete Marte postale su jedan od najkarakterističnijih vidova njegova pontifikata, nastale u tihoj misi, spontano, predstavljaju živo srce njegova pastorala, poruke pune značenja koje se pozivaju na samu srž evanđelja.

264 str. Meki uvez.

www.verbum.hr

Nakladnik: VERBUM d.o.o.

Trumbićeva obala 12, 21000 Split Tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270 E-mail: naklada@verbum.hr www.verbum.hr Tisak: Denona d.o.o.

Tiskano u listopadu 2014.

U ovoj jednostavnoj knjižici sabrane su upečatljive kateheze pape Franje na temu svih sedam sakramenata Katoličke Crkve. Uranjajući u značenje i svrhu svakoga sakramenta, Papa osvjetljava njihovu važnost i plodove u životu čovjeka.

Papa govori o Crkvi kao o Majci koja stalno rađa novu djecu i uvodi ih po sakramentima u novi život, život samoga Krista. Po krštenju krštenici imaju nov život u Kristu, a potvrdom postaju sudionici njegova poslanja. Hranjeni samim njegovim tijelom u euharistiji bivamo osnaženi da prepoznamo svoj poziv i, ostvarujući ga, da izgrađujemo živu Crkvu pomažući bolesnima, siromašnima i svima koji su u potrebi.

Ove Papine kateheze odlično su sredstvo župnoga pastorala, a posebice će biti korisne u pripravi za primanje sakramenta kršćanske inicijacije, mladima koji se pripremaju za svetu potvrdu, zaručnicima koji se pripremaju na sakrament ženidbe, kao i roditeljima koji žele krstiti svoje dijete. Od velike će pomoći ova knjižica biti i svima onima koji žele produbiti svoje poznavanje sakramenata − tih vidljivih znakova Božje milosti i ljubavi.

ISBN 978-953-235-392-1

VERBUM

9 789532 353921

28 kn

www.verbum.hr