Francisco Fernández-Carvajal
Razgovarati s Bogom
.
.........................
Meditacije za svaki dan u godini svezak III. USKRS • VAZMENO VRIJEME • DUHOVI
VERBUM
Francisco Fernรกndez-Carvajal RAZGOVARATI S BOGOM
Biblioteka:
FIDES 51.
Urednik: mr. sc. Petar Balta
Za nakladnika: Miro Radalj
Francisco Fernández-Carvajal
RAZGOVARATI S BOGOM Meditacije za svaki dan u godini Svezak III. Uskrs • Vazmeno vrijeme • Duhovi
VERBUM Split, 2010.
Naslov izvornika: Hablar con Dios. Meditaciones para cada día del año © Ediciones Rialp, S. A. de C. V. © Francisco Fernández-Carvajal, 1986. © Copyright za hrvatsko izdanje: Verbum, Split, 2010. Izvršna urednica: Ana Lemo, dipl. teologinja Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički, mehanički i sl.) bez prethodne pisane suglasnosti nakladnika. Prijevod: Blaženka Matić Lektura: Josipa Korljan, prof. Slika na naslovnoj stranici: Cecchino del Salviati, Nevjera svetoga Tome
CIP - Katalogizacija u publikaciji SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U SPLITU UDK 264-941 FERNANDEZ-Carvajal, Francisco Razgovarati s Bogom : meditacije za svaki dan u godini / Francisco Fernandez-Carvajal. - Split : Verbum, 2007- . Prijevod djela: Hablar con Dios. ISBN 978-953-235-118-7 (cjelina) Sv. 3: Uskrs - Vazmeno vrijeme - Duhovi. - 2010. (Biblioteka Fides ; 51) ISBN 978-953-235-175-0 130615074
RIJEČ IZDAVAČA
Treći svezak meditacija Razgovarati s Bogom čitatelja prati kroz ciklus vazmenoga vremena, od nedjelje uskrsnuća Gospodnjega do svetkovine Duhova. U liturgijskom i unutarnjem putu vjernik se usredotočuje na ovaj vid otajstva Isusova otkupljenja koji čini glavni temelj kršćanske vjere i nade, te mu pomaže da zadobije radost u prisnom odnosu s Bogom i svetost kroz nastojanje da se istine sadržane u evanđeoskim događajima duboko usvoje te unesu u sve što čini naš svakodnevni život. Razgovarati s Bogom nije namijenjeno samo posebnim ljudima. Bog očekuje ljubav od svih. Od poduzetnika koji vodi zamršene pregovore do kirurga koji je svakodnevno suočen s tragičnosti životâ koji vise o niti, trgovca koji opskrbljuje svoju trgovinu najboljim proizvodima, tajnice koja provodi sate za računalom, službenika koji prvim jutarnjim vlakom odlazi na posao, profesorice koja mora ispraviti zadaće u razredu, domaćice rastrgnute između djece i kućanskih poslova, studenta koji namjerava položiti ispite u sljedećem ispitnom roku: svi smo Božja djeca pozvana obraćati se Bogu kao Ocu, svakodnevno mu povjeravati svoje najintimnije osjećaje i očekivati od njega najprimjerenije odgovore. 5
Francisco Fernández-Carvajal ovim nizom dao je izvanrednu potporu osobnoj molitvi: zbirku razmatranja, svakodnevnih meditacija za cijelu godinu. Ove meditacije imaju ishodište u dnevnom misnom čitanju, tj. u biblijskim tekstovima Staroga i Novoga zavjeta, a obiluju navodima iz kršćanske predaje, prije svega iz djela crkvenih otaca, te navodima duhovnih klasika i poznatih suvremenih duhovnih pisaca. Osim toga, pisac obilno citira dokumente Drugoga vatikanskog sabora i papinske tekstove – ponajviše one Ivana Pavla II., a sinovskom se zahvalnosti posebice dotiče duhovnoga učenja svetoga Josemarije Escrive, osnivača Opusa Dei. Jasnoćom i pristupačnim jezikom, ovaj niz meditacija namijenjen je svim kršćanima, prateći njihov unutarnji put običnih ljudi, vjernika laika, koji su uključeni u aktivnosti ovoga svijeta. Zbog svoje konkretnosti i sveobuhvatnosti ovo djelo služi kao »neobvezujući priručnik« kršćanske asketike i morala te zaslužuje najširu primjenu. Cjelokupni niz knjiga Razgovarati s Bogom predviđa sveske koji sadrže meditacije za cjelokupnu liturgijsku godinu (nedjelje godina A, B, i C, svagdani I. i II. te svetački blagdani). Izvorno izdanje ovoga djela postiglo je veliki izdavački uspjeh i prodano je u preko 600.000 primjeraka, što također svjedoči o korisnosti i svrhovitosti ovoga dragocjenog sredstva za osobnu meditaciju.
6
NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODNJEGA
Nedjelja uskrsnuća Gospodnjega
1. USKRSNUO JE OD MRTVIH • Gospodinovo uskrsnuće temelj je naše vjere. Isus Krist živi: ovo je velika radost za sve kršćane. • Kristova svjetlost. Uskrsnuće je snažan poziv na apostolat. • Isusova ukazanja: susret sa svojom Majkom, kojoj se prvoj javlja. Živjeti ovo liturgijsko vrijeme u blizini Blažene Djevice.
I. »Gospodin je uistinu uskrsnuo, aleluja. Njemu slava i vlast u vijeke vjekova.«1 »Kad prođe subota, Marija Magdalena i Marija Jakovljeva i Saloma kupiše miomirisâ da odu pomazati Isusa. I prvoga dana u tjednu, veoma rano, o izlasku sunčevu, dođu na grob (Mk 16,1–2). Pogledavši unutra, preplaše se: grob je prazan. U njemu nema Isusova tijela. – Mladić u bijeloj haljini reče im: Ne bojte se! Ta znam: Isusa Raspetoga tražite! Non est hic! Surrexit enim sicut dixit – Nije ovdje! Uskrsnu kako reče (Mt 28,6). Uskrsnuo je! Isus je uskrsnuo! Nije više u grobu. Smrt je nadvladana životom.«2 Slavno Gospodinovo uskrsnuće ključ je za tumačenje cijeloga njegovog života i temelj naše vjere. Bez ove pobjede nad smrću, kaže sveti Pavao, sve naše propovijedi bile bi beskorisne i naša vjera uzaludna.3 Osim toga, Kristovo je uskrsnuće jam7
NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODNJEGA
stvo našega uskrsnuća jer »Bog, bogat milosrđem, zbog velike ljubavi kojom nas uzljubi, nas koji bijasmo mrtvi zbog prijestupâ, oživi zajedno s Kristom [...] te nas zajedno s njim uskrisi...«.4 Uskrs je blagdan našega otkupljenja i, prema tome, slavlje zahvalnosti i radosti. Gospodinovo uskrsnuće središnja je stvarnost katoličke vjere, propovijedana od početaka kršćanstva. Važnost ovoga čuda je toliko velika da su apostoli prije svega svjedoci Isusova uskrsnuća.5 Bit njihova kazivanja je objava da Krist živi. Isto to poslije dvadeset stoljeća i mi objavljujemo svijetu: Krist živi! Uskrsnuće je najveći dokaz božanstva našega Gospodina. Nakon što je uskrsnuo, Isusa su vidjeli njegovi učenici i osvjedočili se da je to on: razgovarali su s njim, gledali ga kako jede, vidjeli su ožiljke od čavala i koplja... Apostoli svjedoče da im se Isus objavio »mnogim dokazima«,6 i mnogi od tih ljudi umrli su svjedočeći ovu istinu. Isus Krist živi. »I to nam srca puni radošću. To je velika istina koja našoj vjeri daje smisao. Isus, koji je umro na križu, uskrsnuo je, On je pobijedio smrt, tamu, bol i strah [...]. U njemu nalazimo sve, bez njega naš je život prazan.«7 »Ukazao se svojoj presvetoj Majci. Ukazao se i Mariji Magdaleni, koja je izvan sebe od sreće. Ukazao se i Petru i ostalim apostolima. Ukazao se i nama, svojim učenicima još sretnijim od Marije Magdalene... Što li smo mu sve ispričali! Poželjeli smo da nikad više ne umremo zbog grijeha. Da naše duhovno uskrsnuće traje vječno... 8
NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODNJEGA
Ti si poljubio rane na njegovim nogama, a ja, puno hrabriji – jer sam u duši veće dijete od tebe – poljubio sam mjesto gdje mu je koplje probolo srce.«8 II. Sveti Leon Veliki9 na slikovit je način rekao da se Isusu žurilo uskrsnuti jer je želio što prije utješiti svoju Majku i učenike. Ostao je u grobu upravo onoliko koliko je bilo potrebno da se ispuni proročanstvo – tri dana. Uskrsnuo je treći dan, ali što je prije mogao, u osvit zore, »kad je još bio mrak«,10 ubrzavši svitanje svojom svjetlosti. Svijet je bio u mraku. Samo je Blažena Djevica bila svjetlo u tolikoj tami. Uskrsnuće je rasvijetlilo svijet: »Ja sam svjetlost«,11 rekao je Isus; svjetlost za svijet, za svako povijesno razdoblje, za svako društvo i za svakog čovjeka. Jučer navečer kad smo sudjelovali – ako smo bili u mogućnosti – u liturgiji vazmenoga bdijenja, vidjeli smo crkvu u potpunom mraku; to je bila slika tmine čovječanstva bez Krista, bez Boga. Nakon toga svećenik je objavio uzbudljivu, prekrasnu vijest: »Svjetlo slavno uskrsnulog Krista raspršilo tmine pameti i srca.«12 I od svjetla uskrsne svijeće, koja simbolizira Krista, svi vjernici su dobili svjetlost: crkva je obasjana svjetlošću uskrsne svijeće i svjetlošću svijeća svih vjernika. To je svjetlost koju Crkva širi svijetom koji bi inače bio uronjen u tamu. Kristovo uskrsnuće snažan je poziv na apostolat: biti svjetlo i nositi svjetlo drugima. Da bismo to mogli, moramo biti sjedinjeni s Kristom. Instaurare omnia in Christo, to je misao vodilja koju sveti Pavao 9
NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODNJEGA
daje kršćanima u Efezu (Ef 1,10): obnoviti sve Kristovim duhom, stavljajući Krista u središte svega. »Si exaltatus fuero a terra, omnia traham ad me ipsum (Iv 12,32) – kad budem uzdignut sa zemlje, sve ću privući k sebi.« Utjelovljenjem i životom u Nazaretu, naučavanjem i čudesima u Judeji i Galileji, smrću na križu i uskrsnućem, Krist je postao središte svemira, Prvorođenac i Gospodar svega stvorenja. »Naš kršćanski zadatak je objaviti Kristovo gospodstvo, obznaniti ga riječima i djelima. Gospodin želi imati svoje vjerne na svim zemaljskim putovima. Neke poziva da se odvoje od društva, traži da se odvoje od svijeta kako bi nas ostale svojim primjerom podsjetili da Bog postoji. Drugima povjerava svećeništvo. Ali od većine želi da ostanu upravo tamo gdje jesu, sa svim zemaljskim zauzetostima s kojima se susreću: u tvornici, laboratoriju, na polju, u trgovini, na ulicama velegrada ili na planinskim putovima.«13 III. Blažena Djevica bila je zajedno s pobožnim ženama na mjestu raspeća, ali im se nije pridružila kad su pošle završiti pomazanje Isusova mrtvog tijela. Marija Magdalena i druge žene koje su pratile Isusa do Galileje zaboravile su Gospodinove riječi kad je rekao da će treći dan uskrsnuti. Blažena Djevica znala je da će Isus uskrsnuti. U duhu molitve, čiju jakost teško možemo i zamisliti, a kamo li opisati, čekala je svojega slavom ovjenčanog Sina. »Evanđelja ne spominju ukazanje uskrsloga Krista Mariji. Ipak, budući da je bila osobito blizu 10
NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODNJEGA
Sinovom križu, morala je imati i povlašteno iskustvo njegova uskrsnuća.«14 Drevna je crkvena predaja da se Isus najprije ukazao svojoj Majci, nasamo. Nije moglo biti drukčije jer je ona prva i glavna Suotkupiteljica ljudskoga roda, u savršenom jedinstvu sa svojim Sinom. Morala je biti sama jer se razlog ovog ukazanja bitno razlikovao od razloga ukazanja ženama i učenicima. Njih je trebao ponovno uvjeriti i pridobiti u vjeri. Blažena Djevica, koja je sada postala Majkom ljudskoga roda pomirenog s Bogom, nije ni u jednom trenutku prekinula savršeno jedinstvo s Presvetim Trojstvom. Zadnji preostali znak nade u Isusovo uskrsnuće koji je ostao na zemlji nalazio se u njezinu srcu. Ne znamo kako se Isus ukazao svojoj Majci. Mariji Magdaleni ukazao se u obličju u kojem ga ona nije odmah prepoznala. Dvojici učenika koji su krenuli u Emaus pridružio se kao putnik koji ih je slučajno susreo na putu. Apostolima okupljenima u dvorani Posljednje večere ukazao se ušavši kroz zatvorena vrata... U prisnosti koju teško možemo zamisliti, svojoj se Majci prikazao u takvom obliku da ga je mogla odmah prepoznati. Također joj je morao pokazati da on ne će nastaviti živjeti istim životom koji je dovršio ovdje na zemlji.15 Nakon boli koju je morala pretrpjeti, Blažena se Djevica ispunila neizmjernom radosti. »Ni zvijezda Danica ne blista takvim sjajem – govori fra Luis de Granada – kako su blistale Majčine oči ozarivši joj lice puno milosti i učinivši ga čistim zrcalom božanske ljepote. Ona vidi tijelo svoga Sina, uskrslog i ovjenčanog slavom, koje je sada bez ikakve patnje, vratila se milost u te 11
NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODNJEGA
božanske oči, njegova nekadašnja ljepota oživljena je i još je veća. Otvorene rane od mučenja, koje su joj predstavljale izvor boli, sada vidi kao izvor ljubavi; jer gleda onog, koji je morao patiti u društvu razbojnika, a sada je u društvu anđela i svetaca; onaj, koji ju je s križa povjerio učeniku da se pobrine za nju, sada širi ruke zračeći beskrajnim mirom. Uzmi je, ne ostavljaj je. Zagrli je i zamoli da te ne pušta. Onda, nijema od boli, nije znala što bi rekla; sada, nijema od radosti, ne može govoriti.«16 Pridružimo se ovoj beskrajnoj radosti. Priča se da je sveti Toma Akvinski svake godine na ovaj blagdan savjetovao svojim slušateljima da ne zaborave čestitati Blaženoj Djevici na uskrsnuću njezina Sina.17 To je upravo ono što i mi činimo, počevši od danas, moleći Kraljice neba umjesto Anđeo Gospodnji i tijekom uskrsnoga vremena: »Kraljice neba, raduj se, aleluja. Jer koga si bila dostojna nositi, aleluja. Uskrsnu kako je rekao, aleluja...« Molimo je da zauvijek budemo izdignuti od svih grijeha, da ostanemo prisno sjedinjeni s Isusom Kristom. Danas odlučimo proživjeti ovo uskrsno vrijeme u njezinoj blizini. 1 Ulazna pjesma sv. mise. Usp. Lk 24,34; Usp. Otk 1,6. – 2 SVETI JOSEMARÍA ESCRIVÁ, Gospina krunica, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 2004., Prvo slavno otajstvo. – 3 Usp. 1 Kor 15,14–17. – 4 Ef 2,4–6. – 5 Usp. Dj 1,22; 2,32; 3,15; itd. – 6 Dj 1,3. – 7 SVETI JOSEMARÍA ESCRIVÁ, Susret s Kristom, UPT, Đakovo 2005., 102. – 8 ISTI, Gospina krunica, Prvo slavno otajstvo. – 9 SVETI LEON VELIKI, Homilije, 71,2. – 10 Iv 20,1. – 11 Iv 8,12. – 12 RIMSKI MISAL, Uskrsno bdijenje. – 13 SVETI JOSEMARÍA ESCRIVÁ, Susret s Kristom, 105. – 14 IVAN PAVAO II., Govor u svetištu Naše Gospe od Alborade, Guayaquil, 31. siječnja 1985. – 15 Usp. F. M. WILLAM, Vida de Maria. – 16 Fray LUIS DE GRANADA, Libro de la oración y meditación. – 17 Usp. Fr. J. F. P., Vida y misericordia de la Santísima Virgen, según los textos de Santo Tomás de Aquino.
12
SADRŽAJ
RIJEČ IZDAVAČA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 Nedjelja uskrsnuća Gospodnjega 1. USKRSNUO JE OD MRTVIH. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 • Gospodinovo uskrsnuće temelj je naše vjere. Isus Krist živi: ovo je velika radost za sve kršćane • Kristova svjetlost. Uskrsnuće je snažan poziv na apostolat. • Isusova ukazanja: susret sa svojom Majkom, kojoj se prvoj javlja. Živjeti ovo liturgijsko vrijeme u blizini Blažene Djevice. Vazmena osmina. Ponedjeljak 2. RADOST USKRSNUĆA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 • Istinska radost potječe od Krista. • Žalost se rađa iz nepostojanosti, udaljavanja od Boga. Optimizam, vedrina i radost, pa i usred nevolja. • Nositi mir i radost drugima. Vazmena osmina. Utorak 3. ISUS KRIST ZAUVIJEK ŽIVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 • Gospodin se ukazuje Mariji Magdaleni. Isus u našem životu. • Prisutnost Krista među nama. • Tražiti Krista i ljubiti ga. Primjer Marije Magdalene pokazuje nam da će Gospodina naći svatko tko ga uistinu traži. Vazmena osmina. Srijeda 4. PREPUSTITI SE POMOĆI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 • Na putu u Emaus. Isus živi i uz nas je.
331
SADRŽAJ
• Krist nikada ne napušta svoje; ne napustimo ni mi njega. Krjepost vjernosti. Biti vjeran u malim stvarima. • Krjepost vjernosti mora se odražavati u svim vidovima kršćanskog života. Vazmena osmina. Četvrtak 5. SUSRET S GOSPODINOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 • Ukazanje jedanaestorici. Isus bodri apostole. Isusova prisutnost u svetohraništima. • Pohod Presvetom sakramentu, nastavak zahvaljivanja nakon pričesti i priprava za sljedeću. Gospodin čeka na svakoga od nas. • Plodovi ove pobožnosti. Vazmena osmina. Petak 6. USTRAJNOST U APOSTOLATU. . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 • Čudesan ribolov. Uz Gospodina su plodovi uvijek obilni. Prepoznati Krista u životnim događajima. • Apostolat zahtijeva strpljiv rad. • Za apostolat je potrebno vrijeme, ulaganje ljudskih i traženje nadnaravnih sredstava, prema potrebi neke duše. Vazmena osmina. Subota 7. POĐITE PO SVEM SVIJETU... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 • Gospodin nas šalje u svijet kako bi se upoznao njegov nauk. • Nailazit ćemo na zaprjeke kao što su nailazili i apostoli. Ići protiv struje. Novo naviještanje evanđelja Europi i svijetu. Osobna svetost. • »Voditi brigu o dušama, o svakoj posebno.« Nadnaravni optimizam. Druga vazmena nedjelja 8. TOMINA VJERA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52 • Isus se ukazuje apostolima u Tominoj odsutnosti. Priopćuju mu da je Isus uskrsnuo. Apostolat s onima koji poznaju Krista, ali mu se ne obraćaju.
332
SADRŽAJ
• Čin vjere apostola Tome. Naša vjera treba biti djelotvorna: djela vjere, pouzdanje u Gospodina, apostolat. • Uskrsnuće je poziv za nas: pokažimo svojim životom da Krist živi! Potreba proučavanja katekizma. Drugi vazmeni tjedan. Ponedjeljak 9. MAŠTA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58 • Unutarnje mrtvljenje potrebno je za nadnaravni život. • Mrtvljenje mašte. • Pravilno korištenje mašte u molitvi. Drugi vazmeni tjedan. Utorak 10. PRVI KRŠĆANI. JEDINSTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 • Jedinstvo kršćana, Kristova zapovijed, Božji je dar. Tražimo ga od Boga. • Ono što uništava bratsko jedinstvo. • Ljubav povezuje, taština razdvaja. Bratstvo prvih kršćana. Izbjegavati sve što bi moglo štetiti jedinstvu. Drugi vazmeni tjedan. Srijeda 11. LJUBITI DJELIMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72 • Gospodin nas je prvi ljubio. Ljubav se ljubavlju plaća. Svetost u svakodnevnim dužnostima. • Djelotvorna ljubav. Božja volja. • Ljubav i osjećaj. Prepustiti se Bogu. Ispunjavanje dužnosti. Drugi vazmeni tjedan. Četvrtak 12. ČINITI DOBRO I ODOLIJEVATI ZLU . . . . . . . . . . . . . 79 • Apostoli se odupiru nepravednim zapovijedima. Čvrstoća u vjeri. • Sve stvarnosti, svaka u svome redu, moraju biti usmjerene prema Bogu. Jedinstvo života. Snaga primjera. • Vjera se ne smije zanemariti zbog pridavanja vrijednosti zemaljskim stvarnostima. Odolijevanje zlu.
333
SADRŽAJ
Drugi vazmeni tjedan. Petak 13. LJUDSKA I NADNARAVNA SREDSTVA . . . . . . . . . . 86 • Založiti se koliko možemo, makar to bilo izrazito malo. Ostalo će uraditi Gospodin. • Nadnaravni optimizam: računati na Gospodina i njegovu moć. • Plodovi apostolata ovise o povezivanju ljudskih i nadnaravnih sredstava. Mi smo Božje oruđe za djela koja nadilaze našu osobnu sposobnost. Drugi vazmeni tjedan. Subota 14. CRKVA ĆE TRAJATI DO SVRŠETKA SVIJETA. . . . . . 93 • Neprolaznost Crkve unatoč progonima, krivovjerjima, nevjerama. • Napadi na Crkvu navode nas da je više ljubimo, da vršimo djela naknade za grijehe. • Ni u našem životu ne će nedostajati trenutaka tame, nevolje i kušnje. Sigurnost uz Gospodina. Pomoć Blažene Djevice. Treća vazmena nedjelja 15. DAN GOSPODNJI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100 • Nedjelja, »dan Gospodnji«. • Kršćanski blagdani. Značenje blagdana. Sveta misa, središte kršćanskog blagdana. • Javno štovanje Boga. Nedjeljni i blagdanski odmor. Treći vazmeni tjedan. Ponedjeljak 16. KRŠĆANSKA PRIRODNOST. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107 • Biti dosljedan kršćanin u svim životnim prilikama. • Apostolat u teškim sredinama. • Ispravnost nakane. Treći vazmeni tjedan. Utorak 17. ISPRAVNOST NAKANE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114 • Čistoća nakane i Božja prisutnost. Djelovati licem okrenutim prema Bogu. • Opreznost prema hvalospjevima i pohvalama. »Sve na slavu Božju.« Ispravljanje.
334
SADRŽAJ
• Preispitati pobude koje pokreću naša djelovanja. Propusti u apostolatu zbog nedostatka ispravnosti nakane. Treći vazmeni tjedan. Srijeda 18. I NEDAĆE DAJU PLODOVE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121 • Apostolski duh prvih kršćana usred progonstva. Plodovi nevolja i teškoća. • Jakost u teškim okolnostima. • Sjedinjenje s Bogom u najtežim trenutcima. Treći vazmeni tjedan. Četvrtak 19. KRUH KOJI DAJE ŽIVOT VJEČNI . . . . . . . . . . . . . . . 128 • Navještaj svete euharistije u sinagogi u Kafarnaumu. Gospodin od nas traži živu vjeru. Himan Adoro te devote – Klanjam ti se smjerno. • Otajstvo vjere. Pretvorba. • Učinci pričesti u duši: potpomaže, popravlja i razveseljuje. Treći vazmeni tjedan. Petak 20. OPĆINSTVO SVETIH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 134 • Zajedništvo duhovnih dobara. »Blago Crkve.« • Širi se na sve kršćane. Neprocjenjiv odjek naših dobrih djela. • Oprosti. Treći vazmeni tjedan. Subota 21. POSEBAN ISPIT SAVJESTI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141 • Da bismo bili vjerni Gospodinu, potrebno se boriti svaki dan. Poseban ispit savjesti. • Svrha i bît posebnog ispita savjesti. • Ustrajnost u borbi. Vjernost u teškim trenutcima stječe se svaki dan u onome što izgleda neznatno. Četvrta vazmena nedjelja 22. DOBRI PASTIR. LJUBAV PREMA SVETOME OCU . . 148 • Isus je Dobri pastir. Zadužuje Petra i njegove nasljednike da nastave njegovo zemaljsko poslanje vođenjem njegove Crkve.
335
SADRŽAJ
• Petrovo prvenstvo. Ljubav prvih kršćana prema Petru. • Vjerna poslušnost Kristovu namjesniku; širiti njegova učenja. »Slatki Krist zemlji.« Četvrti vazmeni tjedan. Ponedjeljak 23. ŽELJE ZA SVETOSTI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154 • Želja za svetosti prvi je potrebni korak da se prijeđe put do cilja. Iskrene i djelotvorne želje. • Lagodnost i mlakost ubijaju želje za svetosti. Biti budan. • Računati na Božju milost i vrijeme. Izbjegavati klonulost duha u borbi za poboljšanjem. Četvrti vazmeni tjedan. Utorak 24. PRVI KRŠĆANI. UNIVERZALNOST VJERE . . . . . . 160 • Brzo širenje kršćanstva. Prvi kršćani su se posvećivali u sredini gdje su susretali Krista. • Uzorni građani među ljudima. Donositi Krista u svaku sredinu. • Kršćanski običaji u krilu obitelji. Četvrti vazmeni tjedan. Srijeda 25. ČINI ZAHVALE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166 • Zahvalnost Bogu na svim dobrima očitovanje je vjere, nade i ljubavi. Bezbrojni su razlozi zahvale. • Vidjeti Božju dobrotu u svome životu. Ljudska krjepost zahvalnosti. • Čin zahvale poslije svete mise i pričesti. Četvrti vazmeni tjedan. Četvrtak 26. NAUČITI OPRAŠTATI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172 • Ljudi se mogu promijeniti. Ne stvarati čvrste sudove o ljudima, temeljene na njihovu vanjskom ponašanju. • Oprostiti i zaboraviti. Nanovo spojiti raskinute veze prijateljstva. • Unatoč našim oklijevanjima i slabostima, ako smo ponizni, možemo biti dobro oruđe u Gospodinovim rukama.
336
SADRŽAJ
Četvrti vazmeni tjedan. Petak 27. ČITANJE I RAZMATRANJE EVANĐELJA . . . . . . . . 178 • Kako bismo korisno čitali sveto Evanđelje. • Razmatrati u Evanđelju Kristovo presveto čovještvo. • Gospodin nam govori kroz Sveto pismo. Riječ Božja uvijek je suvremena. Četvrti vazmeni tjedan. Subota 28. KRJEPOST NADE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 184 • Ljudska nada i nadnaravna krjepost nade. Sigurnost ove krjeposti. Gospodin će nam uvijek dati potrebne milosti. • Grijesi protiv nade: preuzetnost i obeshrabrenje. • Blažena Djevica je naša Nada. Obratimo joj se u najtežim trenutcima, ali i uvijek. Peta vazmena nedjelja 29. BITI PRAVEDAN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 191 • Biti pravedan prema onima s kojima smo povezani, koji ovise o nama, prema društvu. • Unapređenje pravde. • Temelj i cilj pravde. Peti vazmeni tjedan. Ponedjeljak 30. MI SMO HRAMOVI BOŽJI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197 • Presveto Trojstvo prebiva u duši. Tražiti Boga u nama samima. • Potreba unutarnje sabranosti za prisan odnos s Bogom. Mrtvljenje. • Odnos s Duhom Svetim. Peti vazmeni tjedan. Utorak 31. MIR VAM SVOJ OSTAVLJAM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 204 • Gospodin prenosi svoj mir učenicima. • Pravi mir je plod Duha Svetoga. Poslanje pomirenja svijeta započinje u vlastitoj duši, obitelji, na radnome mjestu... • Sijači mira i radosti.
337
SADRŽAJ
Peti vazmeni tjedan. Srijeda 32. TRS I MLADICE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210 • Isus Krist je istinski trs. Božanski život u našoj duši. • »Isus nas obrezuje kako bismo dali što više roda.« Smisao boli i mrtvljenja. Česta ispovijed. • Sjedinjenje s Kristom. Apostolat, »preobilje unutarnjega života«. Suha mladica. Peti vazmeni tjedan. Četvrtak 33. PRIKAZATI BOGU DJELA TIJEKOM DANA . . . . . . 217 • Prikazanje djela usmjeruje prema Bogu naš dan otpočetka. Naša prva molitva. • Kako to činiti. »Herojska minuta.« • Prikazanje djela i sveta misa. Prikazati Gospodinu svoje zalaganje više puta dnevno. Peti vazmeni tjedan. Petak 34. VRIJEDNOST PRIJATELJSTVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223 • Isus je prijatelj koji nikada ne izdaje. Naučimo od njega pravi smisao prijateljstva. • Prijateljstvo je veliko ljudsko dobro, učinimo ga nadnaravnim. Osobine pravog prijateljstva. • Apostolat s prijateljima. Peti vazmeni tjedan. Subota 35. GOSPINA KRUNICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 230 • U krunici nas Blažena Djevica Marija uči promatrati život svojega Sina. • Krunica u obitelji. To je »moćno oružje«. • Rastresenosti tijekom moljenja krunice. Šesta vazmena nedjelja 36. NADA U NEBO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 237 • Stvoreni smo za nebo. Oživljavati nadu. • Ono što je Bog objavio o životu vječnome. • Uskrsnuće tijela. Razmišljanje o nebu neka nas usmjeri prema odlučnoj i radosnoj borbi da ga postignemo.
338
SADRŽAJ
Šesti vazmeni tjedan. Ponedjeljak 37. DAROVI DUHA SVETOGA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 243 • Nadnaravne krjeposti i darovi Duha Svetoga. • Sedam darova. Njihov utjecaj na kršćanski život. • Bliža priprava za svetkovinu Duhova. Šesti vazmeni tjedan. Utorak 38. SVIBANJ, MARIJIN MJESEC . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249 • Pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji privlači božansko milosrđe. Ljubav cijeloga kršćanskog naroda. • Mjesec svibanj. • Hodočašća. Pokornički i apostolski smisao. Šesti vazmeni tjedan. Srijeda 39. PLODOVI APOSTOLATA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 255 • Naviještati nauk Isusa Krista u cijelosti. Primjer svetoga Pavla i prvih kršćana. • Uvijek sijati; plodove će dati Bog. Ustrajnost u apostolatu. • Posebno mjesto žene u evangelizaciji obitelji. Svetkovina Uzašašća Gospodnjega 40. ISUS NAS ČEKA NA NEBU. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 261 • U ovome otajstvu uzvišenje proslavljenog Krista dolazi do vrhunca. • Uzašašće jača i ohrabruje našu želju za nebom. Poticati ovu nadu. • Uzašašće i apostolsko poslanje kršćanina. Šesti vazmeni tjedan. Petak 41. DAR RAZUMA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 267 • Ovim darom zadobit ćemo dublje poznavanje otajstava vjere. Dar razuma potreban je za puninu kršćanskoga života. • Dodjeljuje se svim kršćanima, ali njegov razvoj traži život u milosti i zalaganje u osobnoj svetosti. • Potreba očišćenja duše. Dar razuma i kontemplativni život.
339
SADRŽAJ
Šesti vazmeni tjedan. Subota 42. DAR ZNANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 273 • Uči nas razumjeti bit stvorenih stvari prema Božjem planu o stvaranju i uzdizanju na nadnaravni red. • Dar znanja i posvećenje vremenitih stvarnosti. • Prava vrijednost i smisao ovog dara u svijetu. Da bismo se otvorili primanju ovoga dara, potrebne su plemenitost i poniznost. Sedma vazmena nedjelja 43. DAR MUDROSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 279 • Daje nam spoznaju punu ljubavi o Bogu, o ljudima i svemu stvorenome ukoliko ih se stavi u odnos s njime. Usko je sjedinjen s krjeposti ljubavi. • Kroz ovaj dar sudjelujemo u samim Kristovim osjećajima u odnosu prema onima koji nas okružuju. Uči nas čitati događaje unutar Božjega providnosnog plana. • Dar mudrosti i kontemplativni život u našoj svakodnevnici. Sedmi vazmeni tjedan. Ponedjeljak 44. DAR SAVJETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 285 • Dar savjeta i krjepost razboritosti. • Dar savjeta je velika pomoć u očuvanju ispravne savjesti. • Savjeti u duhovnom vodstvu. Sredstva koja pospješuju djelovanje ovoga dara. Sedmi vazmeni tjedan. Utorak 45. DAR POBOŽNOSTI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 291 • Posljedica ovoga dara je osjećaj božanskog posinstva. Potiče nas da se Bogu obratimo s nježnosti i naklonosti dobroga sina prema svome ocu. • Sinovsko pouzdanje u molitvu. Dar pobožnosti i ljubavi. • Pobožnost prema presvetoj Djevici Mariji, svecima, dušama u čistilištu i našim roditeljima. Poštovanje prema stvorenim stvarnostima.
340
SADRŽAJ
Sedmi vazmeni tjedan. Srijeda 46. DAR JAKOSTI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 298 • Duh Sveti daje duši potrebnu jakost da bi svladala zaprjeke i vršila krjeposti. • Gospodin od nas očekuje junaštvo u malome, u svakodnevnom izvršavanju dužnosti našega staleža. • Jakost u redovnom životu. Sredstva koja pospješuju djelovanje ovoga dara. Sedmi vazmeni tjedan. Četvrtak 47. DAR STRAHA BOŽJEGA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 304 • Služinski strah i sveti strah Božji. Posljedice ovoga dara u duši. • Sveti strah Božji i nastojanje da se odbaci svaki grijeh. • Povezanosti ovoga dara s krjepostima poniznosti i umjerenosti. Osjetljivost duše i osjećaj grijeha. Sedmi vazmeni tjedan. Petak 48. PLODOVI DUHA SVETOGA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 310 • Plodovi Duha Svetoga u duši, očitovanje Božje slave. Ljubav, radost i mir. • Strpljivost i velikodušnost. Njihova važnost u apostolatu. • Plodovi koji se izravno vežu uz dobro prema bližnjemu: dobrota, uslužnost, blagost, krotkost, vjernost, uzdržljivost i čistoća. Sedmi vazmeni tjedan. Subota Duhovsko bdijenje 49. DUH SVETI I MARIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 317 • Iščekivati silazak Branitelja uz Blaženu Djevicu. • Duh Sveti u Marijinu životu. • Blažena Djevica Marija, »srce Crkve koja se rađa«, aktivno sudjeluje u djelovanju Duha Svetoga na duše.
341
SADRŽAJ
Svetkovina Duhova 50. DOLAZAK DUHA SVETOGA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 324 • Židovski blagdan Pedesetnice. Slanje Duha Svetoga. »Silan vjetar« i »plameni jezici«. • Branitelj neprestano posvećuje Crkvu i svaku dušu. Uzvraćanje na pokrete i nadahnuća Duha Svetoga. • Uzvraćanje: poslušnost, molitveni život, sjedinjenje s križem.
342
Nakladnik: VERBUM d.o.o. Trumbićeva obala 12, 21000 Split Tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270 E-mail: naklada@verbum.hr www.verbum.hr Priprema za tisak: ACME Tisak: Grafički zavod Hrvatske Tiskano u ožujku 2010.
..........................................................................................................................
Treêi svezak meditacija Razgovarati s Bogom ìitatelja prati kroz ciklus vazmenoga vremena, od nedjelje uskrsnuêa Gospodnjega do svetkovine Duhova. U liturgijskom i unutarnjem putu vjernik se usredotoìuje na ovaj vid otajstva Isusova otkupljenja koji ìini glavni temelj kršêanske vjere i nade, te mu pomaže da zadobije radost u prisnom odnosu s Bogom i svetost kroz nastojanje da se istine sadržane u evaníeoskim dogaíajima duboko usvoje te unesu u sve što ìini naš svakodnevni život. Razgovarati s Bogom nije namijenjeno samo posebnim ljudima. Bog oìekuje ljubav od svih, buduêi da smo svi Božja djeca, pozvana obraêati se Bogu kao Ocu. Francisco Fernández-Carvajal ovom knjigom dao je izvanrednu potporu osobnoj molitvi: zbirku razmatranja koja imaju ishodište u dnevnom misnom ìitanju, tj. u biblijskim tekstovima Staroga i Novoga zavjeta, a obiluju navodima iz kršêanske predaje, prije svega iz djela crkvenih otaca, te navodima duhovnih klasika i poznatih suvremenih duhovnih pisaca. Osim toga, pisac obilno citira dokumente Drugoga vatikanskog sabora i papinske tekstove – ponajviše one Ivana Pavla II. Jasnim i pristupaìnim jezikom, ovaj niz meditacija namijenjen je svim kršêanima i prati njihov unutarnji put obiìnih ljudi, vjernika laika, koji žive u razliìitim životnim okolnostima.
Cijena: 90 kn
ISBN 978-953-235-175-0
www.verbum.hr