Pobožnost sv. Josipu

Pobožnost sv. Josipu Devetnica Tridesetodnevna pobožnost Žalosti i radosti sv. Josipa

POBOŽNOST SV. JOSIPU Devetnica Tridesetodnevna pobožnost Žalosti i radosti sv. Josipa

Biblioteka Knjiga 3 Naslov izvornika: In onore di san Giuseppe: Novena, Sacro Manto, Dolori e Gioie Tekstovi: o. Tarcisio Stramare osj don Giuseppe Brioschi SdB © EDITRICE SHALOM s.r.l. – Via Galvani, 1 – 60020 Camerata Picena (AN) – www.editriceshalom.it © Copyright za hrvatsko izdanje: Verbum, Split, 2014.

Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički, mehanički i sl.) bez prethodne pisane suglasnosti nakladnika.

Nakladnik: VERBUM d.o.o.

Trumbićeva obala 12, 21 000 Split Tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270 e-mail: naklada@verbum.hr www.verbum.hr Glavni urednik: Petar Balta Prijevod: Mladen Parlov Lektura: Josipa Korljan Za nakladnika: Miro Radalj Priprema za tisak: ACME Tisak: Denona d.o.o.

Tiskano u svibnju 2014.

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Sveučilišne knjižnice u Splitu pod brojem 150718046 ISBN 978-953-235-375-4

SADRŽAJ Uvod ..................................................... 4 Devetnica svetomu Josipu ................. 11 (traje devet dana) Tridesetodnevna pobožnost ............... 27 (traje trideset dana) Žalosti i radosti sv. Josipa ................. 45 (traje jednu godinu)

UVOD Sveti Josip odgovoran je i konkretan čovjek koji svojom ljubavlju, koja postaje povijest, zaogrće one koji su mu darovani: Mariju i Isusa.

Kada je anđeo došao Mariji, već je bila njegova zaručnica. Dakle, obraćajući se izravno Mariji, Bog usko sjedinjuje i Josipa s otajstvom utjelovljenja. On, primajući Mariju u svoju kuću, prihvaća i otajstvo koje je u njoj, otajstvo koje je ona sama te je ljubi velikim poštovanjem koje je pečat istinske ljubavi.

Stoga Josip, otac i čuvar Svete obitelji, opravdano daje ime djetetu. Bog, izvor svakoga očinstva na nebu i na zemlji, želi da Josip dâ ime – koje je On sam objavio – njegovu Sinu, nazivajući ga Isus. To ne čini Marija. Svevišnji želi da to učini Josip, i to iz nekoliko razloga; prije svega želi da on, poput Marije, najuže surađuje s otkupljenjem; da i on bude “onaj koji rađa” čovjeka Isusa, odgovornošću koja mu pripada. Bog također želi da ljudsko očinstvo bude znak njegova božanskog očinstva i plodnosti.

Premda se sveti Josip u evanđeljima malo spominje, moguće je na nekim mjestima primijetiti neke značajke koje otkrivaju njegovo zvanje: “Tvoj otac i ja smo te zabrinuti tražili”, kaže Marija. “Meni je biti u onome što je oca mojega” (Lk 2,48−49), odgovara Isus.

Emanuelove riječi pomažu nam shvatiti Josipovo očinstvo; podsjećajući roditelje na prvenstvo Onoga koje-

4

ga on zove “moj Otac”, Isus objavljuje istinu Marijine i Josipove uloge. Josip je uistinu Djevičin zaručnik i Isusov otac, kako ona sama tvrdi: “Otac tvoj i ja smo te tražili”, ali njegovo zaručništvo i očinstvo potpuno su relativni u odnosu na ono Božje. Eto na koji je način Josip pozvan postati Isusov učenik: posvećujući svoj život službi Očeva jedinorođenog Sina i Majke Djevice. To poslanje produžava i u odnosu prema Crkvi, kojoj ne uskraćuje svoju pomoć i zaštitu.

Mnoštvu i učenicima Isus tumači: “Jedan je samo Otac vaš” (Mt 23,9). Zapravo, ne postoji drugo očinstvo doli ono Božje; ono je pak dano čovjeku, stvorenu na njegovu sliku i priliku, kako bi sudjelovao u božanskomu očinstvu (usp. Ef 3,15). Sveti Josip to očituje na izvanredan način. Premda nije Isusov biološki otac, ipak vrši izvanjsko i nutarnje puno očinstvo. Budući da je otac, prije svega služitelj je života i rasta. U tom smislu sveti Josip pružio je dokaz velike posvećenosti. Zbog Krista pretrpio je progon, izgnanstvo i siromaštvo. Morao se nastaniti na drugome mjestu, izvan svojega, a jedina nagrada bila mu je da bude s Kristom i Marijom.

Između mnogih vidova njegova čudesnog svjedočanstva, osobito treba istaknuti njegovu šutnju koja je prožeta kontemplacijom Božjega otajstva, a u stavu potpuna podlaganja Božjoj volji. Josipova šutnja ne ukazuje na nutarnju prazninu, nego, naprotiv, na puninu vjere koju nosi u srcu te koja vodi svaku njegovu

5

misao i svako njegovo djelo. Zahvaljujući toj šutnji, u suglasju s Marijom, čuva Božju Riječ, sučeljavajući je trajno s događajima iz Isusova života; ta je šutnja protkana vjernom molitvom, molitvom blagoslivljanja Oca, povjerenja u njegovu volju te zaufanog predanja u njegovu providnost.

Nije pretjerivanje reći da je Isus upravo od oca Josipa, na ljudskoj razini, naučio ono snažno pounutrašnjenje koje je preduvjet istinske pravednosti, pravednosti Božje, kojoj će jednoga dana poučavati svoje učenike.

Isus je također od Josipa naučio biti čovjekom, a i mi smo uz pomoć toga pravednika i Djevice Majke također pozvani naučiti smisao očinstva te što znači biti čovjekom. Ako je Marija zrcalo “porađajućega majčinstva u Bogu”, Josip je znak “plodnoga, čvrstoga i prijaznog očinstva Očeva”.

Josipov život, proživljen u poslušnosti Riječi, rječit je znak za sve Isusove učenike koji žude za jedinstvom Božjega naroda. Njegov primjer, doista, pomaže shvatiti kako po potpunome predanju Božjoj volji čovjek postaje učinkoviti izvršilac njegova plana po kojemu Bog želi sjediniti sve ljude u jednu obitelj. Stoga nam ga Crkva predlaže kao osobiti uzor služenja Kristu i njegovu planu spasenja te ga zaziva kao posebnoga zaštitnika i čuvara vjerničkih obitelji.

Razmišljanje o ljudskome i duhovnom životu svetoga Josipa pomaže nam shvatiti mjeru svega bogatstva njegova poziva po kojemu on ostaje uzorom za

6

sve one koji su posvetili ili posvećuju svoj život Kristu u laikatu, u svećeništvu, u posvećenome životu, u ženidbenome i obiteljskom životu. Sveti Josip doista je živio u svjetlu otajstva utjelovljenja ne samom tjelesnom blizinom nego i pozornošću srca. On nam otkriva tajnu čovještva koje živi u nazočnosti otajstva te mu je otvoreno pomoću najkonkretnijih životnih stvarnosti. U njemu ne postoji rascjep između vjere i djelovanja. Njegova vjera na odlučujući način usmjerava njegova djelovanja. Paradoksalno, ali upravo po djelovanju, dakle po preuzimanju vlastitih odgovornosti, Josip stavlja na stranu sebe i svoje opravdane težnje kako bi pustio Boga da slobodno ostvari svoje djelo.

Tijekom povijesti mnogi su sveci bili pobožni svetomu Josipu. Sjetimo se svete Terezije Avilske, koja je tvrdila: “Što god se zaište od svetoga Josipa sigurno će biti uslišano. Tko ne vjeruje, neka pokuša, kako bi se uvjerio.” Govorila je i sljedeće: “Njegova mi je pomoć uvijek bila veća nego sam se nadala. Ne sjećam se da sam ga molila neku milost, a da je nisam odmah i postigla. On veoma mnogo pomaže onomu tko mu se preporuči.”

Sveti Josip Marello preporučivao je svojim učenicima: “Molimo svetoga Josipa da nam bude duhovnik; moramo se njime nadahnjivati jer se prvi na zemlji brinuo za Isusove potrebe; on ga je čuvao dok je bio djetešce, štitio kada je bio dječak te mu je bio kao otac u prvim godinama njegova života.”

7

Blaženi Lujo Guanella, opisujući svetoga Josipa kao uzor pobožnosti, marljivosti, dostojanstvenoga siromaštva, rekao je: “Kada savladani oskudicom, umorom ili žalošću osjetimo potrebu da nas moćni glas zagovara kod bezgrješnoga Srca Isusova i Marijina, s pouzdanjem se utecimo svetomu Josipu, a on, koji je toliko puta iskusio poniženja povezana sa siromaštvom, odgovorit će nam kao naš moćni zagovornik i otac.”

Sami su pape poticali pobožnosti Marijinu zaručniku. Papa Leon XIII., koji je svetoga Josipa proglasio zaštitnikom svih kršćana, napisao je: “Očevima obitelji udijelit će milost da bdiju nad svojom djecom te da ih kršćanski odgoje. Zaručnicima će udijeliti dar uzajamne i trajne ljubavi, savršene sloge u bračnome zajedništvu. Neoženjenima i neudanima priopćit će duh velike čistoće; velike će poučiti što je istinska veličina i istinsko bogatstvo. Radnike i siromahe poučit će kako posvetiti same sebe radom te spokojnim podnošenjem siromaštva”. Sveti Ivan XXIII. rekao je: “Sveti Josip!

Toliko ga volim, toliko da ne mogu započeti ni dovršiti svoj dan bez da moja prva i posljednja misao budu za njega.” I sveti Ivan Pavao II. izjavio je: “Nebeski Otac položio je u ruke svetoga Josipa blaga otkupljenja koja su Isus i Marija.”

Sveti Josip uistinu je otac koji štiti i prati u zemaljskome hodu one koji ga časte, kao što je štitio i pratio Isusa u njegovu sazrijevanju i rastu. Trajno zazivaj-

8

mo njegovo dragocjeno posredništvo kako bi očevi, svi očevi, oni tjelesni i oni duhovni, znali živjeti očinstvo s istom pažljivom i čvrstom pravednošću toga izvanrednog čovjeka koji je potpuno ljubio čovječanstvo u Mariji, svojoj zaručnici, i Isusu Sinu Božjemu.

Neka nas on sam pouči da pozorno pazimo na one koji nas okružuju te da očitujemo ljubazno Božje lice osobama koje su najsiromašnije i najpotrebnije ljubavi i pažnje. Živeći odnos blizine s njime, pomoći će nam da ga otkrijemo kao istinskoga učitelja duhovnoga života: poučit će nas kako upoznati Isusa, kako s njime živjeti te se doživjeti kao dio Božje obitelji.

9

DEVETNICA svetomu Josipu Sljedeća devetnica može se moliti devet uzastopnih dana, počevši od 10. ožujka. Moli se s namjerom izražavanja vlastite pobožnosti svetomu Josipu, za određenu milost od Gospodina po njegovu zagovoru ili kako bismo zahvalili za već primljene milosti.

Jedini uvjet za učinkovitost devetnice jest da se moli s odlučnošću, postojanošću i bez prekida tijekom devet uzastopnih dana..

NEKI SAVJETI Kako uči sveta Majka Crkva, duhovni život, pobožne vježbe i druge pobožnosti usko su povezani sa sakramentalnim životom te su to učinkovitije i plodonosnije što su više u suglasju s milošću Gospodnjom. Stoga je za vrijeme devetnice poželjno primiti sakrament pomirenja i pokore kako bismo od Boga zadobili oproštenje vlastitih grijeha; poželjno je i svakodnevno sudjelovanje u svetoj misi (kada je to moguće) i primanje svete pričesti, izvora i vrhunca svega kršćanskog života. U skladu s tim, svaki dan devetnice dobro je raditi sljedeće:

11

HOSANA – OMILJENE MOLITVE I POBOŽNOSTI ZA SVAKOGA Novi izdavački niz HOSANA donosi popularne duhovne knjižice za najširu publiku, s kvalitetno priređenim omiljenim pobožnostima i molitvama. Svaka od knjižica lijepo je grafički opremljena i tiskana u kolor tisku na sjajnom papiru visoke kvalitete. Izdanja biblioteke HOSANA dostupna su u knjižarama Verbum, web knjižari www.verbum.hr i svim boljim vjerskim knjižarama po popularnim cijenama.

15 četvrtaka sv. Rite

Devetnica Gospi koja razvezuje čvorove Omiljena pobožnost pape Franje

15 minuta s Isusom Pred Presvetim, u svakoj prilici i na svakom mjestu

Devetnice sv. Padre Piju

Tri Zdravomarije

Molitve sv. Brigite

Ključ za odlazak u Raj

15 molitava • 7 molitava

Ovaj je knjižica neophodna pomoć za sve one koji se žele moliti sv. Josipu te najbolji posrednik za svaku milost koju molimo od Gospodina po zagovoru sv. Josipa. Tri su omiljene pobožnosti sadržane u ovome izdanju: Tridesetodnevna pobožnost – opipljivi znak učinkovitog zagovora ovoga velikoga sveca kojeg je Bog pozvao da se brine za potrebe svete nazaretske Obitelji u svakodnevnom životu. Svaka se osoba može skloniti pod zaštitu sv. Josipa, pod njegov plašt, te tražiti utjehu i utočište od životnih problema i tražiti toplinu Božje ljubavi.

Devetnica sv. Josipu – ova se devetnica može moliti kad god smo u potrebi i želimo tražiti sv.

Josipa za neki određeni zagovor ili kad želimo izraziti odanost ovome svecu. Žalosti i radosti sv. Josipa – pobožnost koja se temelji na otajstvima Isusovog obiteljskog života u kojem je sv. Josip bio prisutan na poseban način i u koji je bio uključen. Obavljanje ove pobožnosti izvor je mnogih milosti i blagoslova.

ISBN 978-953-235-375-4

9 789532 353754

12 kn

www.verbum.hr