Nada grješnika

........................................................................

Victor Sion

Nada grjeĹĄnika

Tajna duhovnoga realizma VERBUM

Nakon uspješnica Živjeti sadašnji trenutak, u kojoj otkriva tajnu svakodnevne radosti, te Predanje Bogu, u kojoj progovara o načinu kako pomiriti vlastitu slobodu i vlastite težnje s onim što nam se događa, poznati duhovni pisac Victor Sion u svojoj novoj knjizi Nada grješnika nudi daljnji poticaj i pomoć na putu kršćanskoga i ljudskoga ostvarenja.

Govoreći o grješnosti čovjeka zbog koje se osjeća bačen u svijet, te o trajnoj ljudskoj potrebi za oproštenjem, Sion tumači važne dimenzije Božje ljubavi i praštanja te postupno uči kako doći do čista srca i do djetinjega počivanja na Očevu srcu punu milosrđa, ljubavi i praštanja. Autor potiče da se usudimo biti voljeni od Oca bezuvjetnom Božjom ljubavlju koja unaprijed prašta i tako nas čuva od grijeha i zla.

Nada grješnika pripada nizu od četiri knjige pod naslovom Za duhovni realizam. Riječ je o želji autora da u četiri opsegom nevelike knjige na pristupačan i utemeljen način pruži prikaz temelja duhovnoga života, daleko od svih fundamentalizama i pojednostavljenosti kojima danas obiluju knjige slične tematike.

Victor Sion NADA GRJEÅ NIKA

Biblioteka:

FIDES 60.

Urednik: mr. sc. Petar Balta

Prijevod: Lidija Paris, prof.

Za nakladnika: Miro Radalj

Victor Sion

NADA GRJEÅ NIKA Tajna duhovnoga realizma

VERBUM Split, 2014.

Naslov izvornika: Victor Sion POUR UN RÉALISME SPIRITUEL 3 – La chance du pécheur © EDITIONS DES BEATITUDES, S.O.C, 1990. © Copyright za hrvatsko izdanje: Verbum, Split, 2014.

Izvršna urednica: Lidija Piskač Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički, mehanički i sl.) bez prethodne pisane suglasnosti nakladnika.

Redaktura: Maja Herman Lektura: Anđa Jakovljević CIP - Katalogizacija u publikaciji SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U SPLITU UDK 248.12 SION, Victor Nada grješnika : tajna duhovnoga realizma / Victor Sion ; <prijevod Lidija Paris>. - Split : Verbum, 2014. - (Biblioteka Fides ; 60) Prijevod djela: Pour un realisme spirituel : la chance du pecheur.

ISBN 978-953-235-351-8 150516017

»Vi ste istinski učenik moje male sestre.« (s. Geneviève, sestra sv. Terezije iz Lisieuxa)

NADA GRJEŠNIKA

PREDGOVOR

S jedne strane Mudraci, a s druge Herod.

Herod im reče: Idite i vidite … i ako nađete, poći ću i ja. Mudraci odoše i vidješe. Herod čeka tuđu spoznaju kako bi i sam pošao vidjeti.

Dođite i vidjet ćete, reći će Isus. Ovi tekstovi, ovi »podatci«, mogu nas voditi ako im mi to dopustimo. Autor nas poziva na putovanje Mudracâ. Kamo nas on to vodi?

Ponuđena ruta nije knjiška, linearna ili jednostavno logična. Radi se o jednoj vrsti poluglasna povjeravanja. Vjerničko srce i duh žele dati ono što su primili, čuli, shvatili. Autor govori, ponavlja, promišlja, nijansira, dopunjuje. Ove se stranice mogu otvoriti nasumce. Gdje god se mi nalazili, ovo što je izrečeno ujedinjeno je duhom i ujedinjuje naš pogled, želju i život.

Radi se o jednostavnoj evanđeoskoj lekciji: unositi u svaki trenutak ljubavi što najviše možemo, što će reći: stvarno Boga donositi »na svijet«.

Da bismo to postigli,potrebno je predati se, zaboraviti se, prepustiti se »Drugome«. To uključuje dva bitna uvjeta: spoznati sama sebe kao onoga 7

VICTOR SION

kome je, iako nedostojnu ljubavi, sve oprošteno, idući Onome koji ima moć oprostiti. Zatim, uzeti Mariju k sebi i s njom u dubini srca živjeti svaki događaj.

Takvi su orijentiri koji obilježavaju nutarnje putovanje.

Jean Husson

8

NADA GRJEŠNIKA

UVOD

Pokret predanja ima mnoge zasluge, a među njima i sljedeću: da nas s duhovnih visina, na koje bismo se rado uzdigli i u njima uživali, vraća u stvarnost ovoga života prepuna protuslovlja.

Biće obilježeno potrebama i kao takav plijen tisuća napasti, čovjek, bačen u ovaj svijet, neprekidno je mamljen i zasljepljivan vlastitim željama. No kada mu se dogodi da ga uhvati želja za savršenstvom, on odmah proklinje svoje slabosti! Uhvaćen u zamku želje za bezgrješnošću, buni se protiv sama sebe i protiv svojega stanja.

Bog koji je došao u Isusu Kristu grješnikova je šansa. Terezija od Djeteta Isusa dobro je znala da se uvrijeđeni Otac ne srdi na maleno dijete koje traži zaklon u njegovu naručju. Međutim, živjeti evanđelje malena djeteta ni u kojemu slučaju ne znači postajati djetinjastim ili vraćati se u stanje pred-svijesti. Naprotiv, oproštenje nas čeka kada idemo prema naprijed: Ustat ću, poći svomu ocu i reći mu… (Lk 15,18). ...Pronaći tragove Sina, pronaći sinovstvo ispunjeno nježnošću i ljubavlju, dopustiti mu da nas ljubi… to je pred nama i to znači slijediti Isu9

VICTOR SION

sa. Znamo kamo Isus ide i znamo kojim putem prolazi… za nas!

Po grijehu postajemo siročad. Praštanje nam vraća »majčinskoga« Oca, Boga koji je i Otac i Majka. Nikada ne ćemo ostati siročad jer Isus kaže: »odlazim i dolazim«. Dolazi nam ususret, on, Krist, Prisutni Bog, Bog koji je došao radi grješnika. Tu je naša šansa! Radi grješnika Bog je došao, radi njih voli dolaziti. Kada me obuzme nemir grijeha, kada mi je srce podijeljeno, tada se u Isusu Kristu Bog nudi kako bi mi dao svoju čistoću. Blago čistu srcu, objedinjenu Duhom Ljubavi! Naša su srca pročišćena po jedinstvenoj želji za najistinskijim »darom«: za samim Bogom koji se daruje u obliku praštanja!

Kada naše srce počne kucati u skladu sa Srcem Istine i Života, tada smo primili njegovu Ljubav. Sada ste čisti (usp. Iv 13). Budite dakle savršeni kao što je savršen Otac vaš nebeski (Mt 5,48).

Trebamo to vjerovati, trebamo vjerovati zbog povjerenja u Riječ Istine koju ništa ne može zaustaviti, a najmanje naši padovi, čak i kada se ponavljaju.

Jean Husson

10

I. GRJEŠNIKOVA ŠANSA

NADA GRJEŠNIKA

1. Grješnikova šansa Potreba za oproštenjem Biti grješnikom je šansa!

To je šansa da upoznamo Boga i da spoznamo dokle ide njegova ljubav, budući da se Boga može najbolje upoznati upravo po praštanju grijeha. Da nije oprostio Davidu, Mariji Magdaleni, svetomu Petru, bismo li poznavali veličinu Božje ljubavi? Bog razotkriva tko on zapravo jest kada nas vadi iz ponora u koji tonemo! Svi će me poznavati, i malo i veliko (…) jer ću oprostiti bezakonje njihovo i grijeha se njihovih neću više spominjati (Jr 31,34).

Cijelo nam Evanđelje kazuje da je čovjekova grješnost njegova šansa. Iskrivljeno, ponešto licemjerno kršćanstvo zamračilo je naš pogled na tu šansu koju nam Bog nudi!

Moguće je da smo mislili da moramo biti bezgrješni kako bismo poznavali Boga. Radosna vijest kaže nam upravo suprotno! Gospodin se 13

VICTOR SION

poziva k grješniku i tako ga grješnik upoznaje.

To je nečuvena šansa!

Uzmimo za primjer Zakeja. Želio je vidjeti tko je to Isus, ali ne mogaše… Kad Isus dođe na to mjesto, pogleda gore (taj Isusov pogled!) i reče mu: »Zakeju, žurno siđi! Danas mi je proboraviti u tvojoj kući.« On žurno siđe i primi ga sav radostan. A svi koji to vidješe stadoše mrmljati: »Čovjeku se grješniku svratio!« (Lk 19,1–11).

Naša srca, previše navikla na pobožne riječi, ne uspijevaju dokraja pomiriti pojmove »Bog« i »grješnik«. Povezivanje tih dvaju pojmova sablažnjava nas, no grješnik je zapravo sretnik jer zbog grijeha ima šansu jednoga dana postati pravi kršćanin! Onaj tko je bez grijeha uopće ne treba Krista niti će ikada upoznati pravoga Boga. Nikada ga ne će u potpunosti ljubiti jer Bog se do kraja razotkriva tek kada nam prašta.

Možemo zazivati Boga i vršiti obrede, ali sve to ostaje suho i ne vodi k ljubavi ukoliko ne spoznamo da smo grješnici koji neizmjerno trebaju Božje praštanje kako bismo ga ljubili kao što on ljubi nas.

Vratimo se Evanđelju. Neki farizej pozva Isusa… Kad eto neke žene koja bijaše grješnica u gradu… Kad to vidje farizej koji ga pozva, pomisli: »Kad bi ovaj bio Prorok, znao bi tko i kakva je to žena koja ga se dotiče: da je grješnica« (Lk 7,36–39). Doista, u 14

NADA GRJEŠNIKA

ovome je drama naših srdaca koja još nisu potpuno evangelizirana: Boga velikodušno pozivamo, ali to činimo zato što mislimo da smo dobri.

I ukoliko otkrijemo da smo grješnici, otvorit će se provalija: odnos između Boga i nas postat će nemogućim jer naše srce nije ništa shvatilo.

Praštanje koje oslobađa za ljubav Grješnica je shvatila… shvatila je tko prašta, upoznala je Boga. Njezin je grijeh bio njezina šansa, šansa da susretne Isusa. Božanski je govor namijenjen grješnicima koji se usuđuju vjerovati da im je oprošteno. Samo oni koji se priznaju grješnicima imaju šansu upoznati Boga: – Bog je onaj koji se prvi poziva k grješniku – oni ga primaju – izvire radost – Bog grješnike preobražava u ljubav… kao što je on sam Ljubav.

To je poznavanje Boga!

Oprošteni su joj grijesi mnogi jer ljubljaše mnogo (Lk 7,47). Evo, Gospodine, polovicu svog imanja dajem siromasima… (Lk 19,8).

Grješnikova je šansa u primanju dara ljubavi, u postajanju sposobnim ljubiti mnogo! Isus nam to ne taji, nego nam otvoreno kaže: Komu se malo oprašta, malo ljubi (Lk 7,47). Po riječima apostola Pavla veličina se Božjega milosrđa sa15

VICTOR SION

stoji u tome da je sve zatvorio u neposlušnost da se svima smiluje (Rim 11,32). Činjenica da smo grješnici otvara nam mogućnost da upoznamo Krista i da nađemo Život. On nam prašta da bismo živjeli, da bismo kao njegovi stvorovi u potpunosti uspjeli, pristigli k cilju. Njegovo praštanje oslobađa nas za Ljubav koja nas određuje zauvijek.

I Zakej i grješnica prikazani su kao osobe slobodne za ljubav. Pred Isusom ne nabrajaju svoje grijehe... Čini se da su neposredno otvoreni za život u ljubavi, da ne gledaju sami sebe.

Sigurnost ne nalaze u sebi nego u Isusu… Oni žive!

Dva moguća stava Suočeni sa svojim poteškoćama nalazimo se pred dva moguća stava: ili još uvijek nismo uistinu primili Isusa koji se sâm poziva k nama ili ne spoznajemo da smo doista grješnici. Ako se uporno držimo duhovnosti po kojoj uvijek treba nešto činiti za Boga (djela krjeposti itd.), naše srce ne će biti dovoljno otvoreno da primi Boga koji se sâm poziva. Jasno je da trebamo nešto činiti za Boga, ali ga prvotno trebamo primiti. Mi pak mislimo da toliko toga znamo o Bogu da si ne uzimamo vremena popeti se na smokvu i čekati da vidimo »tko je Isus«. Dok 16

NADA GRJEŠNIKA

je to zapravo jedini trenutak kada je Isusov pogled usredotočen na nas, kada se on sam poziva da prebiva kod nas i da nas mijenja darujući nam svoju Ljubav (usp. Lk 19,1–10). Da bi se to dogodilo, trebamo u prvomu redu priznati da smo grješnici i ne smijemo pokušavati preduhitriti Boga. Trebamo težiti tome da ga vidimo. Sav se nauk svetoga Ivana od Križa sastoji u sljedećemu: poradi potpuna sjedinjenja s Bogom trebamo se ogoliti, odbaciti spone i primiti Boga. Isus, naime, nije došao radi zdravih nego radi grješnika.

Otajstvo milosrdne mudrosti Ne vjerujem da je moguće da bi Bog dopustio da cijelo čovječanstvo stenje pod jarmom grijeha kada taj isti grijeh ne bi bio grješnikova šansa. Sigurno je da smo ovdje suočeni s velikim otajstvom. O tome pjeva sveti Pavao u svojemu himnu milosrdnoj mudrosti: O dubino bogatstva, i mudrosti, i spoznanja Božjega! Kako li su nedokučivi sudovi i neistraživi putovi njegovi! (Rim 11,33).

Doista je nedokučivo da se Bog služi grijehom koji nas odvaja od njega kako bi nam se objavio.

Da nema praštanja, ne bismo mogli nazrijeti raspon Božje ljubavi, njegovu beskrajnu privrženost svojim stvorenjima, njegovo trpljenje zbog beskrajne odvojenosti od svoje djece. Zar mi je on sin toliko drag, dijete najmilije? Jer koliko god mu 17

VICTOR SION

prijetim, bez prestanka živo na njega mislim i srce mi dršće za njega od nježne samilosti – riječ je Gospodnja (Jr 31,20). Ništa nas ne može rastaviti od te Ljubavi koja uvijek misli na nas, koja dršće za nas, koja preobiluje nježnošću prema nama.

Nikada Bog ne će zatvoriti svoje srce ni za jedno od svoje djece. To znači da grijeh ne zatvara Božje srce. O našemu se srcu radi: ono može odbiti tu nježnost koja uvijek prašta, ono može samo sebe osuditi misleći da Bog ne može oprostiti i da se zatvorio. Taj je osjećaj zapravo projekcija naših osjećaja prema nama samima, i mi to znamo.

Istinsko poznavanje Boga Vjera u Ljubav koja se objavila po Isusu otvara nam put prema Licu pravoga Boga: onoga koji je Praštanje, onoga koji nosi grijehe svih ljudi kako ih njegova djeca više ne bi morala nositi nego ih bila oslobođena. Bojati se da nam Bog ne oprašta značilo bi ne shvaćati ozbiljno Boga koji nosi grijehe svijeta. Sve dok ne prihvatimo to praštanje koje nam je u Isusovoj žrtvi jednom zauvijek darovano (usp. Heb 9,26; 10,10), ne ćemo upoznati Boga kakav on doista jest.

Silno mnoštvo koje je zauvijek na nebesima pjevajući ispovijeda da spasenje dolazi od našega Boga (usp. Otk 7,10; 19,1), a sveti Pavao drži da 18

NADA GRJEŠNIKA

upravo otvrdnuće srdaca Bogu daje mogućnost da na sve nas izlije svoje milosrđe (usp. Rim 9–11). Mi se veoma vješto pokušavamo opravdavati svojim dobrim djelima, ali nas Bog u tome priječi sve dok u potpunosti i do srži ne shvatimo da Spasenje dolazi od njega samoga i da je ono besplatan dar. Sve dobro koje smo sposobni činiti dolazi samo od njega. Ta milošću ste spašeni po vjeri! I to ne po sebi! Božji je to dar! Ne po djelima, da se ne bi tko hvastao. Njegovo smo djelo, stvoreni u Kristu Isusu za dobra djela, koja Bog unaprijed pripravi da u njima živimo (Ef 2,8–10). Sve ovo nesumnjivo pročišćava naš pogled na Boga. Šansa koju dobivamo po grijehu jest taj novi pogled na Boga, pogled na bezdan Ljubavi koji nikakav prijezir ne može pokolebati. Bog se nikada ne da razočarati. Neopoziv je Božji poziv na prisnost (usp. Rim 11,29). Bog je tako slobodan da ništa ne može spriječiti ostvarenje njegove Ljubavi. Za čovjeka sve postaje šansa, čak i njegov grijeh.

Prizor sa Zakejom vrlo je sličan Navještenju (usp. Lk 1,26–37): to je Navještenje grješniku. Prepoznajemo i mnoge sličnosti sa starcem Šimunom (usp. Lk 2,25–35): obojica na neki način iščekuju, obojica primaju Boga, obojica nalaze mir.

19

VICTOR SION

2. Umah Plod Milosrđa u nama I umah, dok je on još govorio, oglasi se pijetao.

Gospodin se obazre i upre pogled u Petra, a Petar se spomenu… (Lk 22,60). U času našega nijekanja, naše nevjere, našega grijeha, Gospodin se obazire i upire svoj pogled u nas. Tada postajemo svjesni svojega grijeha. Svijest o grijehu prema Bogu (ili prema drugima) nije isto što i osjećaj krivnje. Svijest o grijehu proizlazi iz susreta s Božjim milosrđem: Isusov pogled koji počiva na Petru podsjeća Petra na Isusovu riječ i on time postaje svjestan da ga je zanijekao.

Taj susret s Božjim milosrđem događa se u trenutku grijeha. Bog nas ni na čas ne ostavlja bez svoje Ljubavi koja se prigiba prema našoj bijedi. Ni u jednomu trenutku nismo grješnici napušteni od Boga zbog grijeha, nego smo – u trenutku grijeha – već pod djelovanjem Božjega milosrđa. Svijest o grijehu plod je toga milosrđa u nama. Valja nam dakle umah prihvatiti i milosrdan Božji pogled koji počiva nad nama i svijest o svojemu grijehu. Tako se ponaša grješan kršćanin zato što – po Ljubavi koja se očitovala u Isusovu križu – zna da mu je oprošteno u trenutku grijeha, budući da Božje praštanje prethodi grijehu.

20

NADA GRJEŠNIKA

Kada kršćanin Boga moli za oproštenje, on ne pokušava iz Božjega srca iskamčiti odrješenje, nego slavi praštanje koje mu je Bog podao kada mu je dao da spozna svoj grijeh jer je to spoznanje grijeha znak milosrdna Isusova pogleda: Gospodin … upre pogled u Petra, a Petar se spomenu. Dar Ljubavi koja se uvijek neizmjerno daje događa se istodobno s grijehom!

Praštanje prethodi grijehu i čuva nas Jasno je da taj način praštanja nadilazi naše ljudsko iskustvo! Božje je praštanje sastavni dio njegova božanskoga Otajstva. Ako potpuno živimo u punini vremena u kojemu nam je objavljeno to Božje praštanje, tada znamo da nam je oprošteno i prije nego što smo sagriješili i znamo da nas taj već darovani oprost čuva od grijeha. No jednoga možda nismo dovoljno svjesni: od kakva nas bezdana grijeha trajno čuva ovo praštanje koje nas predusreće. U Božjemu ćemo ga Svjetlu bez sumnje znati, da bismo ga zbog toga slavili!

Izgleda da je Djevica Marija morala spoznati veličinu Božjega praštanja prema njoj samoj. U punini ga je postala svjesna stojeći u podnožju križa i susrevši Isusov pogled. Tada je od Isusa primila samu sebe kao plod njegova božanskoga praštanja. Kada se svjesno suočimo sa svim mogućim grijesima koje potencijalno nosimo u 21

VICTOR SION

sebi, a koje nismo počinili, tada sigurno na nama počiva Isusov pogled. Božje nas praštanje čuva!

Mi smo grješnici kojima se beskrajno prašta Zapitajmo se nismo li na Boga prenijeli svoj ljudski način praštanja? Ljudi jedni drugima opraštaju nakon grijeha, često i dugo vremena nakon grijeha! Božje je praštanje drukčije: ono prethodi grijehu i iskazuje se umah! Božanski razlog za to praštanje koje prethodi grijehu daje nam sam Isus: Oče, oprosti im, ne znaju što čine!

(Lk 23,34).

Mi ne znamo što činimo. Nismo svjesni Božjega otajstva koje svojim grijesima izvrgavamo ruglu. Božje je milosrđe u tome da nas budi za sebe onda kada nam je već oprostio jer inače ne bismo mogli opstati. Bog nam u svojemu milosrđu objavljuje da se njegov oprost zbiva umah!

Kršćanin nije čovjek koji ne griješi! On je grje­ šnik koji zna da mu se beskrajno prašta i da ga, kada podlegne grijehu, dar Božje ljubavi umah ispunja. Kršćanin je pod milošću (Rim 6,14). Bog je »početak bez kraja«. Sve počinje iznova za grješnika koji istodobno prima i »Božji pogled koji prašta« i »svijest o svojemu grijehu«. Grijeh bi nas trebao otvoriti prema Bogu, a ne usmjeriti na nas same.

22

NADA GRJEŠNIKA

Ne ostati pod grijesima Nismo kršćani, dakle nismo Kristovi, kada ostajemo pod grijesima. Tada preziremo smrt Kristovu i ne vjerujemo da je njegova smrt bila smrt grijehu, jednom zauvijek (Rim 6,10). Prihvaćajući Kristov pogled koji počiva na nama u trenutku grijeha prihvaćamo njegov Život koji je život za Boga (Rim 6,10). Nas koji smo god kršteni vjera obvezuje gledati na sebe kao na one koji su mrtvi grijehu i živi Bogu u Kristu Isusu.

Ako grješnika kome je oprošteno grijeh (kakve god on bio naravi) zatvara u njega sama, tada je to grijeh protiv vjere u Krista. Sve ostalo je slabost. Zatvaranje u sebe grijeh je protiv vjere. Dječice moja, kaže sveti Ivan, ovo vam pišem da ne griješite. Ako tko i sagriješi, zagovornika imamo kod Oca – Isusa Krista, Pravednika. On je pomirnica za grijeha naše, i ne samo naše, nego i svega svijeta (1 Iv 2,1–2).

Molitva za grješnike Gospodin dakle… umah… upire svoj pogled na grijehe cijeloga svijeta. Gdje je naša vjera?

Gdje je naša molitva za grješnike cijeloga svijeta? U svjetlu Božjega praštanja koje posjedujemo i prije nego što za njega uopće molimo, možemo razumjeti ono što sveti Ivan kaže o molitvi za grješnike: I ovo je pouzdanje koje imamo u njega: 23

VICTOR SION

ako što ištemo po volji njegovoj, uslišava nas. I znamo li da nas uslišava u svemu što ištemo, znamo da već imamo što smo od njega iskali. Vidi li tko brata svojega gdje čini grijeh koji nije na smrt (otpad od vjere), neka ište i dat će mu život (1 Iv 5,14–16). Da bismo bolje razumjeli, ovaj tekst treba početi čitati od kraja: kada molimo za grješnika, Bog mu daje život jer već imamo što smo od njega iskali ako što ištemo po volji njegovoj. Naša molitva za oproštenje ne predstavlja dakle ništa drugo doli ulazak u sam čin Božjega praštanja. Sveti Ivan kaže da je naša molitva tada suobličena Božjoj volji.

Nema sumnje da naša molitva uspijeva istodobno dirnuti nutrinu našega brata grješnika i Božju nutrinu!

3. Lukavstvo Božjega milosrđa Istinsko kršćansko kajanje Kršćansko kajanje nije u tome da kažemo »sagriješio sam«, nego u tome da prepoznamo Očevu nježnost koju smo uvrijedili i da vjerujemo da nas u svojoj Ljubavi Otac čuva, da nas čeka… I Judi je bilo teško pri duši: pokaja se – spoznao je svoj grijeh – govoreći: »Sagriješih predavši krv nedužnu!«, ali se okrenuo samome sebi umjesto da se okrenuo Bogu (Mt 27,3–4).

24

NADA GRJEŠNIKA

Juda se ispovjedio Crkvi svojega vremena, ali mu ti ljudi rekoše: To je tvoja stvar! Našavši se sam pred svojim grijehom, mislio je da nema izlaza.

Kršćanska nam pokora pomaže da spoznamo svoj grijeh; ona stavlja naše bezakonje pred oči našega srca i odmah ga polaže pred Božje oči. Bezakonje svoje priznajem, grijeh je moj svagda preda mnom. Tebi, samom tebi ja sam zgriješio (Ps 51,5–6). »Samom tebi«… U kršćanskoj ispovijedi grijeh koji priznajemo ne upućuje nas na nas same nego na Očevo lice. Tu je spasenje! Jer to nije »naša stvar«, nego stvar našega Oca kojemu priznajemo svoj grijeh. »Sagriješio sam protiv Gospodina!« kaže David (2 Sam 12–13). »Sagriješih protiv Neba i pred tobom!« pokušava reći rasipni sin (Lk 15,21).

Grijeh, put do susreta s Ocem Grijeh se tada pretvara u milost jer postaje put do susreta s Ocem, put novoga otkrivanja istinskoga Očeva lica. U tome je sva pouka prispodobe o rasipnomu sinu. Dok je živio u očevoj kući, nije poznavao svojega oca. Morao je proći kroz pravu dramu da bi mu se oči otvorile, da bi vidio Oca kako raširenih ruku trči prema njemu… i obasipa ga dobrima (usp. Lk 15,11–32).

Otac ništa ne predbacuje, ne postavlja nikakve uvjete… Sretan je! Raduje se! Ocu je najvažnije, 25

VICTOR SION

jedino potrebno, da mu se sin vratio živ. Nije li se trebalo veseliti i radovati? Brat tvoj bijaše mrtav i oživje!

Zar je meni do toga da umre bezbožnik – riječ je Jahve Gospoda – a ne da se odvrati od svojih zlih putova i da živi? (Ez 18,23).

Opasnost koja nas vreba Prava opasnost nastupa u trenutku kada postanemo svjesni grijeha. To je trenutak u kojemu se demon posebno trudi: – hoćemo li se povući u sebe?

– hoćemo li se okrenuti prema milosrdnomu Božjem srcu?

– hoćemo li se poistovjetiti sa svojom savješću koja nas osuđuje?

– hoćemo li se osloniti na to da imamo pristup Ocu? Isusova žrtva i smrt nisu dokinuli našu grješnost, nego su otvorili jednu drugu vrtoglavu sposobnost – tu da se možemo približiti Ocu govoreći: Oče, sagriješio sam protiv tebe, ali znam da si ti moj Otac, da takvim ostaješ i da ja ostajem tvoje dijete.

26

SADRŽAJ

SADRŽAJ

Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 I. GRJEŠNIKOVA ŠANSA . . . . . . . . . . . . . . .

1. Grješnikova šansa . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Potreba za oproštenjem . . . . . . . . . . . . . .

Praštanje koje oslobađa za ljubav . . . . . .

Dva moguća stava . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Otajstvo milosrdne mudrosti . . . . . . . . .

Istinsko poznavanje Boga . . . . . . . . . . . .

2. Umah . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Plod Milosrđa u nama . . . . . . . . . . . . . . .

Praštanje prethodi grijehu i čuva nas . . .

Mi smo grješnici kojima se beskrajno prašta. . . . . . . . . . . . . . . . . .

Ne ostati pod grijesima . . . . . . . . . . . . . .

Molitva za grješnike . . . . . . . . . . . . . . . .

3. Lukavstvo Božjega milosrđa . . . . . . . .

Istinsko kršćansko kajanje . . . . . . . . . . . .

Grijeh, put do susreta s Ocem. . . . . . . . .

Opasnost koja nas vreba . . . . . . . . . . . . .

Isus, naš zagovornik kod Oca . . . . . . . . .

4. Težište . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Živjeti od vjere. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

11 13 13 15 16 17 18 20 20 21 22 23 23 24 24 25 26 27 27 27 121

SADRŽAJ

Mir s Bogom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 Živjeti u težištu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 II. EVANĐELJE MALENA DJETETA. . . . . .

1. Kršćansko obraćenje i prirodno religiozno obraćenje . . . . . . . . . . . . . . . .

2. Ponovno postati maleno dijete. . . . . . .

3. Primiti Boga i sama sebe . . . . . . . . . . .

4. Put obraćenja: reći »Amen« Isusu . . . .

5. Radosna vijest objavljena malenima . .

39

III. DOLAZIM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

1. Isusovo obećanje: dar Duha . . . . . . . . .

2. Isus uvijek prisutan . . . . . . . . . . . . . . . .

3. Kršćanin – hram Oca, Sina i Duha Svetoga . . . . . . . . . . . . . . . .

51 53 54

IV. DRUKČIJI NAČIN POSTOJANJA . . . . .

1. Čovjeku je ponuđena punina života . .

2. Život s Bogom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

3. Po vjeri već sada imamo udjela u tomu životu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

4. Nov način postojanja . . . . . . . . . . . . . . .

57 59 61

41 42 43 44 45

55

62 63

V. UTJELOVLJENA RIJEČ OBJAVLJUJE NAM BITAK I ŽIVOT . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 1. Otajstvo božanskoga Bića objavljeno je po Kristu . . . . . . . . . . . . . . 67 2. Otajstvo božanskoga Bića prisutno je u stvorenjima. . . . . . . . . . . . 68

122

SADRŽAJ

VI. ŠTO ZNAČI BOŽJI DOLAZAK U KRISTOVU ČOVJEŠTVU? . . . . . . . . . .

1. Dar svjetlosti – objava čovjekova poziva. . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2. Dar novoga rođenja – poziv ostvaren po Duhu Svetomu . . . . . . . . .

3. Dar spoznanja Boga . . . . . . . . . . . . . . . .

4. Dar posinovljenja . . . . . . . . . . . . . . . . . .

74 74 76

VII. KAKO SE BOŽJI DOLAZAK OČITUJE U STVORENJIMA? KAKO SE DOGAĐA? . . . . . . . . . . . . . .

1. Produhovljenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2. Punina. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

3. Vremenitost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

79 81 81 83

VIII. KAMO DUH VODI ONOGA TKO SE DA NOSITI? . . . . . . . . . . . . . . .

1. Dopustiti Duhu Svetomu da nas obuzme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2. Dopustiti Ocu da nas ljubi . . . . . . . . . .

3. Dopustiti Sinu da nas privlači . . . . . . .

71 73

85 87 88 89

IX. ČISTA SRCA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91 1. Duh koji čisti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93 2. Čista srca gledat će Boga . . . . . . . . . . . 94 3. Isus Gospodin, uzor čista srca . . . . . . . 95 4. Srce od mesa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96 5. Ići Isusu koji čisti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97 6. Primiti Isusa u svoju kuću. . . . . . . . . . . 99 7. Otkriti Božje milosrđe . . . . . . . . . . . . . 100 123

SADRŽAJ

X. »VI STE VEĆ OČIŠĆENI« . . . . . . . . . . . . 103 1. Čistoća koju nam posreduje sâm Isus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105 2. Sposobni ljubiti kao što Isus ljubi . . . 106 3. Isprositi Božju čistoću . . . . . . . . . . . . . 108 4. Ostati sjedinjeni s Gospodinom . . . . . 108 5. Dopustiti Duhu da nas posjeduje . . . 110 6. Predati se bez zadrške s apsolutnim povjerenjem . . . . . . . . . . 111 7. Ljubav, posljedica i uzrok čista srca . . 112 XI. NOVA ČISTA SRCA . . . . . . . . . . . . . . . .

1. Blago čista srca . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2. Napast. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

3. Odmah prionuti uz Isusovu Riječ praštanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

4. Dodir u ljubavi s Isusom koji čisti . . .

5. Čista srca nošena prema Ljubavi . . . .

124

113 115 116 117 118 119

PREPORUČUJEMO

U ovoj nam poticajnoj knjizi duhovni pisac Victor Sion otkriva kako živjeti u punini sadašnji trenutak kao skriveni znak Božje prisutnosti i volje te iskusiti radost zbog vlastita postojanja.

64 str. Meki uvez.

www.verbum.hr

PREPORUČUJEMO

Ova knjiga povezuje drevne duhovne uvide s novim psihološkim spoznajama, autor čitatelja upućuje kako ostvariti istinsku slobodu i kako svaki trenutak živjeti u miru i radosti.

136 str. Meki uvez.

www.verbum.hr

Nakladnik: VERBUM d.o.o.

Trumbićeva obala 12, 21 000 Split Tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270 e-mail: naklada@verbum.hr www.verbum.hr Priprema za tisak: ACME Tisak: JAFRA PRINT, Solin Tiskano u siječnju 2014.

Victor Sion, otac karmelićanin i autor brojnih knjiga duhovne tematike, desetljećima je bio učitelj novaka, a sav je njegov život bio obilježen životom i duhovnošću sv. Terezije iz Lisieuxa. Nakon što je pročitala njegovu knjigu Duhovni realizam Terezije iz Lisieuxa, s. Geneviève (svetičina sestra) rekla je ocu Sionu: »Vi ste istinski učenik moje male sestre.« Kao vrstan poznavatelj Terezijine poruke, naraštaje je karmelićana učio što u njezinoj školi znači živjeti sinovsko predanje Ocu. Umro je 1990. godine.

U izdanju Verbuma do sada su objavljene njegove knjige Živjeti sadašnji trenutak i Predanje Bogu.

Grješnica je shvatila… shvatila je tko prašta, upoznala je Boga. Njezin je grijeh bio njezina šansa, šansa da susretne Isusa.

Božanski je govor namijenjen grješnicima koji se usuđuju vjerovati da im je oprošteno. Samo oni koji se priznaju grješnicima imaju šansu upoznati Boga.

Victor Sion

ISBN 978-953-235-351-8

VERBUM

9 789532 353518

58 kn

www.verbum.hr