Molitve sv. Brigite 15 molitava • 7 molitava
Molitve sv. Brigite 15 molitava • 7 molitava 15 molitava • 7 molitava
Biblioteka Knjiga 7 Nakladnik: VERBUM d.o.o. Trumbićeva obala 12, 21 000 Split Tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270 e-mail: naklada@verbum.hr www.verbum.hr Glavni urednik: Petar Balta Lektura: Josipa Korljan Za nakladnika: Miro Radalj Priprema za tisak: ACME Tisak: Denona d.o.o. Tiskano u svibnju 2014. CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Sveučilišne knjižnice u Splitu pod brojem 150722070 ISBN 978-953-235-379-2
SadrĹžaj Sveta Brigita................................................5 Petnaest molitava sv. Brigite ..................10 Sedam molitava sv. Brigite .....................25
4
Sveta Brigita Sveta Brigita (Uppsala, Švedska, 1303. – Rim, 23. srpnja 1373.) svetica je Rimokatoličke Crkve, mistikinja, utemeljiteljica Otkupiteljeva reda (brigitinskog) časnih sestara, najpoznatija svetica sjevernih naroda Europe, književnica. Najpoznatija je po Petnaest molitava svete Brigite te po Sedam molitava svete Brigite. Brigita se rodila kao kćerka ugledne švedske obitelji u Finstadu kod Uppsale. U dobi od deset godina slušala je jednu propovijed o muci Isusovoj koja je na nju silno djelovala i pod njezinim je dojmom ostala cijeloga života. Prvu noć nakon te propovijedi ukazao joj se raspeti Gospodin Isus i pozvao ju na trajno razmatranje svoje muke. Ona se tomu pozivu odazvala, pogotovo kada je godinu dana poslije izgubila dragu majku. Tri godine prije svoje udaje, već u 14. godini, živjela je kod svoje tetke, odvojena od oca i obitelji, što joj je bilo veoma teško. U takvome stanju sve se više sjedinjavala s Kristom, pa je tako upoznala povezanost izme5
đu grijeha i poniženja u čovjeku s jedne te pomirenja i milosti u Kristu s druge strane. Udavši se po očevoj volji veoma mlada za Ulfa Gudmarssona, rodila je osmero djece, postavši uzornom suprugom i majkom. Imala je sreću da je i njezin muž bio dobar čovjek, po naravi blag te bogobojazan. On je uz nju u svakom pogledu lijepo napredovao. Brigita je svoju djecu veoma dobro odgojila. U jednome viđenju rekla joj je Blažena Gospa: “Nastoj oko toga da tvoja djeca postanu i moja!” Ona je tu preporuku savršeno ispunila tako da je u jednom spisu zavrijedila ovu pohvalu: “Brigita je imala četvero muške i četvero ženske djece, i sve ih je imala svete.” Njezina kći Katarina proglašena je svetom. Brigita je bila srce i duša brojne obitelji, velike kuće s brojnom služinčadi te bogata imanja. Na sve je stigla, za sve se brinula, ali je našla vremena i za molitvu i omiljeno razmatranje Kristove muke. Da se što više suobliči s Kristom patnikom, činila je velike pokore, mnogo postila, a osobito strogo u korizmi. Usto je vršila i mnoga djela milosrđa za siromašne, bolesne, patnike, pale djevojke. Nakon smrti muža Brigita je sve više ulazila u javni život Crkve i Europe svojega vremena. Više je puta među posvađanim kraljevima izvršila mi6
rotovornu posredničku ulogu, zauzimala se za povratak papa iz Avignona u Rim, za poboljšanje ćudorednoga života biskupâ i svećenikâ. Došavši u Rim, ondje je godinama stanovala u jednoj kući na Piazza Farnese. Tada se mnogo brinula za hodočasnike koji su dolazili u Rim s europskoga sjevera. Brinula se ne samo za njihov smještaj već još više da im svećenici na njihovu jeziku budu na raspolaganju, osobito propovijedanjem i ispovijedanjem. Svetica se trajno bavila mišlju o osnutku Otkupiteljeva reda. Poticaj za to dolazio joj je od samoga Spasitelja. Tu će zamisao ostvariti njezina kći Katarina te uz odobrenje pape Urbana V. u Vadsteni osnovati slavni samostan s dvama dijelovima: za muškarce i za žene. Godine 1372. Brigita je pošla na hodočašće u Svetu zemlju. U svibnju je stigla pred Jaffu, gdje se brod nasukao, ali se nijednom putniku ništa nije dogodilo. U Jeruzalem je prispjela 13. svibnja. Ondje se nastanila u franjevačkome svratištu za hodočasnike. U Isusovoj je domovini ostala četiri i pol mjeseca. Imala je u programu pohoditi mjesta Isusova rođenja, krštenja, muke i smrti. Nalazeći se u bazilici Svetoga groba i moleći se, vidjela je u duhu cijelu Isusovu muku. Posjetila je i Betlehem, mje7
sto Isusova rođenja. Kada je bila u blizini Getsemanija na grobu Majke Božje, primila je objave o Marijinu životu i njezinu slavnom uznesenju na nebo. Druge manje objave primila je u dvorani Posljednje večere, na Maslinskoj gori i na Jordanu. U Svetoj zemlji kao majka doživjela je veliku radost i utjehu jer su franjevci samostana na brdu Sionu njezina sina Birgera posvetili za viteza Svetoga groba. Uz svetoga Franju Asiškoga, sveta Brigita ubraja se među najglasovitije srednjovjekovne hodočasnike Svete zemlje. Ta je svetica u katoličkome svijetu postala slavna još i po svojim spisima koji su sakupljeni u jedan svezak i nose naslov Objave. Oni su trajni mistički i literarni spomenik po kojima je svetica ušla u povijest “kao Božji apostol i prorok”, kao “vidjelica i mističarka Sjevera”. Objave svete Brigite stručnjaci smatraju pravim književnim i mističnim remek-djelom, jer su pisane živim, slikovitim, koji puta i dramatskim stilom. To je djelo puno poezije pa očarava i najprofinjenije književne sladokusce. Pisano je latinskim jezikom, ne doduše klasičnim, ali unatoč tome dostojanstvenim. U Objavama kao ideje vodilje dolaze do izražaja misli o Božjemu gospodstvu, njegovoj 8
pravednosti, ali s kojom je uvijek povezano njegovo preobilno milosrđe. Objave na osebujan način izražavaju velike srednjovjekovne pobožnosti, osobito onu prema Kristovu čovještvu i Presvetoj Djevici. Sveta Brigita veliča Marijino Bezgrješno Začeće. Od svetaca slavi svetoga Josipa i one svete čija je svetišta kao pobožna hodočasnica pohodila, osobito ono svetoga Jakova u Composteli. Mnogo govori i o anđelima čuvarima. Sveta Brigita umrla je u prisutnosti svoje kćeri Katarine i svojega ispovjednika u Rimu 1373. godine. Njezini zemni ostatci preneseni su u Švedsku te ondje sahranjeni u crkvi u Vadsteni. Spomendan joj je 23. srpnja. Zaštitnica je Europe, Švedske i udovicâ.
9
Petnaest molitava sv. Brigite Petnaest molitava sv. Brigite o Muci Spasiteljevoj, što ih je naš Gospodin Isus Krist objavio svetoj Brigiti Švedskoj u bazilici sv. Pavla izvan zidina u Rimu, predstavljaju osobitu pobožnost prema Muci našega Gospodina. Sv. Brigita je dugo željela znati broj udaraca što ih je naš Gospodin primio u svojoj Muci. Jednoga joj se dana On ukaza i reče: “Ja sam primio na svojemu tijelu pet tisuća četiri stotine i osamdeset udaraca. Ako ih hoćeš častiti kakvom pobožnošću, onda moli petnaest puta Očenaš... i petnaest puta Zdravomarija... uz ove molitve (što ih ju je On sam naučio) tijekom cijele godine. Kada se ta godina završi, time će biti pozdravljena svaka moja rana.” Gospodin je dodao da će svaki koji bude molio te molitve godinu dana “osloboditi petnaest duša svoje loze iz čistilišta, petnaest pravednika te iste loze bit će utvrđeno i sačuvano u milosti i obratit će se petnaest grješnika te iste loze”. 10
Tu je pobožnost odobrila Sveta kongregacija za širenje vjere (De Propaganda fide) i papa Klement XII. (1730.−1740). O tim je objavama papa Benedikt XIV. napisao: “Objave svete Brigite, bez sumnje, ne zaslužuju onu vjeru kao što je zaslužuju vjerske istine. Ali bi ih bilo nerazborito zanemariti jer počivaju na dovoljnim razlozima da im se pobožno vjeruje.” Napomena: Ove se molitve mogu upotrijebiti i za Križni put.
11
HOSANA – OMILJENE MOLITVE I POBOŽNOSTI ZA SVAKOGA Novi izdavački niz HOSANA donosi popularne duhovne knjižice za najširu publiku, s kvalitetno priređenim omiljenim pobožnostima i molitvama. Svaka od knjižica lijepo je grafički opremljena i tiskana u kolor tisku na sjajnom papiru visoke kvalitete. Izdanja biblioteke HOSANA dostupna su u knjižarama Verbum, web knjižari www.verbum.hr i svim boljim vjerskim knjižarama po popularnim cijenama.
15 četvrtaka sv. Rite
Devetnica Gospi koja razvezuje čvorove Omiljena pobožnost pape Franje
15 minuta s Isusom Pred Presvetim, u svakoj prilici i na svakom mjestu
Tri Zdravomarije Ključ za odlazak u Raj
Devetnice sv. Padre Piju
Pobožnost sv. Josipu Devetnica Tridesetodnevna pobožnost Žalosti i radosti sv. Josipa
Sv. Brigita je dugo molila Gospodina da joj usliši molbu te joj objavi koliko je udaraca primio tijekom svoje muke. Konačno, Gospodin joj se ukazao i rekao: “Moja kćeri, dobio sam 5480 udaraca po tijelu. Ako želite iskazivati štovanje mojim ranama, izmolite svaki dan 15 Očenaša i 15 Zdravomarija zajedno s molitvama [koje ju je učio] godinu dana. Nakon godine dana svaka će moja rana biti čašćena po tim molitvama.” 15 molitava sv. Brigite predstavljaju osobitu pobožnost prema Muci našega Gospodina. Uz tu poznatu molitvu ova knjižica sadrži i Sedam molitava sv. Brigite koje se mole u čast sedam puta prolivene Krvi Kristove. Ove se molitve mole kroz razdoblje od 12 godina. One nisu službene premda imaju crkveno odobrenje. Plod su pučke pobožnosti i izrazito su popularne među vjernicima.
ISBN 978-953-235-379-2
9 789532 353792
9 kn
www.verbum.hr