Issuu

„Jedna od tajni sreće jest naučiti kako uskladiti ono što imamo s onime što želimo. U knjizi Moć želje Luke Burgis majstorski nam pokazuje kako razumjeti svoje želje i upravljati njima te tako postići više smisla i svrhe u našemu životu i radu.“ Arthur C. Brooks, profesor, Harvard Kennedy School i Harvard Business School

„Luke Burgis napisao je zadivljujuću, čak revolucionarnu knjigu. On piše o našim unutarnjim željama – koga i što želimo – i samome podrijetlu naših želja. Moć želje rijetka je knjiga koja osvaja i očarava naš um, a istovremeno pruža praktične savjete za poboljšanje našega poslovnog uspjeha i temeljne sreće. Ako vas zanima što ljude pokreće, zašto ljudi postaju modeli vama i drugima i zašto je suparništvo tako moćna sila, željet ćete pročitati Moć želje. Ona je otkriće.“ Andrew N. Meltzoff, sudirektor Instituta za učenje i znanost o mozgu na Sveučilištu u Washingtonu

„Njegova je proza prodorna. Njegove su anegdote zabavne. Tu su čak i duhoviti crteži... Dijelom ﬁlozofski traktat, dijelom vodič za samopomoć, Moć želje je knjiga koja potiče na razmišljanje. Također je i duboko moralna. Poput mnogih poduzetnika iz Silicijske doline, Burgis želi stvoriti bolji svijet. Čini se da ideje koje iznosi i njegovi prijedlozi za djelovanje nude realniju nadu od većine drugih.“ Christina Patterson, The Sunday Times

Luke Burgis Luke Burgis MOĆ ŽELJE

LUKE BURGIS (1981.) sveučilišni je predavač, poduzetnik i osnivač više tvrtki. Trenutačno djeluje kao poduzetnički savjetnik i voditelj programa u Centru za principijelno poduzetništvo Ciocca pri Katoličkom sveučilištu u Americi, gdje također predaje poslovanje i razvija nove obrazovne inicijative. Također je osnivač i direktor Fourth Wall Venturesa, inkubatora za ljude i tvrtke koji doprinose stvaranju zdrave ljudske ekologije. Diplomirao je na Poslovnoj školi Stern Sveučilišta u New Yorku i kasnije na Papinskome sveučilištu u Rimu, gdje je studirao teologiju. Živi u Washingtonu, D. C., sa suprugom Claire.

Revolucionarna knjiga o tome zašto želimo ono što želimo, kako ostvariti najdublje životne želje i osloboditi se jurnjave za ispunjavanjem površnih želja.

MOĆ ŽELJE

Želje su posvuda, njihova je moć snažna i zarazna. Ono što želimo oblikuje naša ostvarenja, oblikuje naš život. No u struji svakodnevnoga života želje nas vuku u milijun različitih smjerova. Zato nije dovoljno prepustiti im se, posebice stoga što pri oblikovanju svojih želja i nesvjesno oponašamo ono što drugi ljudi žele. To utječe na način na koji biramo partnere, prijatelje, karijeru, odjeću i destinacije za putovanja, pa i vlastiti identitet. Ako ne zastanemo i ne nađemo vremena da razmotrimo na koji način želje u nama djeluju, lako se može dogoditi da nas jurnjava za njihovim ispunjenjem dovede do okolnosti u kojima nismo željeli biti i do života kakav nismo željeli živjeti. Ključno je stoga upravljati vlastitim željama, a Luke Burgis stručnjak je na ovome području. U međunarodnome bestseleru Moć želje koristi se svojim velikim znanjem i iskustvom kako bi pružio uvid u fascinantan svijet ljudskih želja. Otkriva zašto želimo ono što želimo i uči nas kako ćemo postati neovisniji o trendovima, tuđemu utjecaju i vlastitim lošim prosudbama te tumači kako preobrazbom želja možemo stići do osobnoga ispunjenja i boljih odnosa s ljudima. Stoga Moć želje nije samo praktičan vodič za upravljanje vlastitim željama nego i za razumijevanje sebe i pronalaženje više smisla u životu. A tko to ne bi želio?

KAKO UPRAVLJATI VLASTITIM ŽELJAMA I TAKO PREOBRAZITI ŽIVOT

„Nije pretjerano reći da će ova knjiga promijeniti način na koji gledate na život i stvarnost. Ona je primjer temeljita istraživanja i kvalitetna stila – Burgis uspijeva pisati o ovoj temi duboko, ali ne gubeći se u površnim generalizacijama ili suvišnome ﬁlozoﬁranju. Ovo je knjiga koju morate pročitati, knjiga koju nećete ispustiti iz ruku.“ Jimmy Soni, suautor nagrađivane knjige A Mind at Play ISBN 978-953-235 -841- 4

23,50 € | 177,06 kn verbum.hr

moc-zelje-omot-DEF.indd 1

VERBUM

04.10.2023. 14:00:48

Revolucionarna knjiga o tome zašto želimo ono što želimo, kako ostvariti najdublje životne želje i osloboditi se jurnjave za ispunjavanjem površnih želja. Želje su posvuda, njihova je moć snažna i zarazna. Ono što želimo oblikuje naša ostvarenja, oblikuje naš život. No u struji svakodnevnoga života želje nas vuku u milijun različitih smjerova. Zato nije dovoljno prepustiti im se, posebice stoga što pri oblikovanju svojih želja i nesvjesno oponašamo ono što drugi ljudi žele. To utječe na način na koji biramo partnere, prijatelje, karijeru, odjeću i destinacije za putovanja, pa i vlastiti identitet. Ako ne zastanemo i ne nađemo vremena da razmotrimo na koji način želje u nama djeluju, lako se može dogoditi da nas jurnjava za njihovim ispunjenjem dovede do okolnosti u kojima nismo željeli biti i do života kakav nismo željeli živjeti. Ključno je stoga upravljati vlastitim željama, a Luke Burgis stručnjak je na ovome području. U međunarodnome bestseleru Moć želje koristi se svojim velikim znanjem i iskustvom kako bi pružio uvid u fascinantan svijet ljudskih želja. Otkriva zašto želimo ono što želimo i uči nas kako ćemo postati neovisniji o trendovima, tuđemu utjecaju i vlastitim lošim prosudbama te tumači kako preobrazbom želja možemo stići do osobnoga ispunjenja i boljih odnosa s ljudima. Stoga Moć želje nije samo praktičan vodič za upravljanje vlastitim željama nego i za razumijevanje sebe i pronalaženje više smisla u životu. A tko to ne bi želio?

04.10.2023. 14:00:48

MOĆ ŽELJE

zelim.indd 1

29.09.2023. 9:53:45

Biblioteka: MOMENTUM 6. Urednik: mr. sc. Petar Balta Naslov izvornika: Luke Burgis, Wanting: The Power of Mimetic Desire in Everyday Life Jenny Holzer citat, str. 122, © 2020 Jenny Holzer, member Artists Rights Society (ARS), New York Copyright © 2021 by Luke Burgis Jenny Holzer citat, str. 122, © 2020 Jenny Holzer, member Artists Rights Society (ARS), New York © Copyright za hrvatsko izdanje: Verbum, Split, 2023. Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički, mehanički i sl.) bez prethodne pisane suglasnosti nakladnika. Izvršna urednica: Katarina Gugić Prijevod: Anđelko Bošnjak Redaktura i lektura: Bonislav Kamenjašević Za nakladnika: dr. sc. Miro Radalj ISBN 978-953-235-841-4 CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Sveučilišne knjižnice u Splitu pod brojem 190902058.

zelim.indd 2

29.09.2023. 9:54:20

MOĆ ŽELJE KAKO UPRAVLJATI VLASTITIM ŽELJAMA I TAKO PREOBRAZITI ŽIVOT

L u ke B u r gis

VERBUM

zelim.indd 3

29.09.2023. 9:54:20

zelim.indd 4

29.09.2023. 9:54:20

Za Claire i Hope

zelim.indd 5

29.09.2023. 9:54:20

zelim.indd 6

29.09.2023. 9:54:20

Oponašanje je čovjeku prirodno od djetinjstva, a jedna od njegovih prednosti pred nižim životinjama jest ta da je među svim bićima na svijetu najskloniji oponašanju. Aristotel Želimo ono što drugi žele jer drugi ljudi to žele, a to je da crtamo obrve sve do entoga kruga pakla, gdje svi, uvijek iznova, trenutačno umiremo od brazilskoga podizanja stražnjice. Dayna Tortorici

zelim.indd 7

29.09.2023. 9:54:20

zelim.indd 8

29.09.2023. 9:54:20

NAPOMENA ČITATEL JU Ovo je knjiga o tome zašto ljudi žele to što žele. Zašto ti želiš to što želiš. Svatko od nas u svakome trenutku svoga života, od trenutka kada se rodi do trenutka kada umre, želi nešto. Želimo čak i dok spavamo. Ipak, rijetki se potrude razumjeti kako uopće dođe do toga da nešto žele. Dobro željeti, kao i jasno razmišljati, nije sposobnost s kojom se rađamo. To je sloboda koju moramo zaraditi. Zbog jednoga moćnog, ali slabo poznatog obilježja čovjekove želje, za tu je slobodu teško izboriti se. Svoje sam dvadesete proveo osnivajući tvrtke, jureći poduzetnički san koji je Silicijska dolina u meni pohranila. Mislio sam kako tražim financijsku slobodu i priznanje i poštovanje koje s njom dolazi. Zatim se dogodilo nešto neobično: nakon što sam napustio jednu od tvrtki koje sam osnovao, osjetio sam veliko olakšanje. Tada sam shvatio da nisam našao ništa. Moji raniji uspjesi činili su se kao neuspjesi, a sada se neuspjeh činio kao uspjeh. Koja je to sila pokretala moje uporne i nikada zadovoljene težnje? Zbog ove krize smisla provodio sam mnogo vremena u knjižnicama i kafićima. Ponekad bih knjižnicu prenio u kafić. (Bez šale. Jednom sam donio ruksak pun knjiga u sportski kafić tijekom finala MLB-a i pokušavao čitati dok su navijači Philadelphije slavili oko mene.) Putovao sam na Tajland i Tahiti. Radio sam na sebi kao luđak. No sve se to činilo kao palijativna skrb, a ne liječenje prave bolesti. Ovo mi je razdoblje pomoglo da ozbiljnije razmislim o svojim

zelim.indd 9

29.09.2023. 9:54:20

Napomena čitatelju

odlukama, ali mi nije pomoglo da razumijem želje koje su me uopće dovele do tih odluka – navigacijski sustav u pozadini moje ambicije. Jednoga dana mentor mi je predložio da istražim skup ideja koje će, kako je rekao, objasniti zašto sam želio stvari koje sam želio i kako su me moje želje zatvorile u cikluse strasti, nakon čega je uslijedilo otrežnjenje. Izvor tih ideja bio je relativno nepoznat, ali utjecajan sveučilišni profesor. Prije svoje smrti 4. studenoga 2015. godine, u dobi od devedeset i jedne godine, René Girard proglašen je besmrtnikom Francuske akademije i nazvan „novim Darwinom društvenih znanosti“. Kao profesor na Stanfordu tijekom 1980-ih i prve polovine 1990-ih godina nadahnuo je malu skupinu sljedbenika. Neki od njih vjerovali su da će njegove ideje biti ključ za razumijevanje 21. stoljeća – i kada se bude pisala povijest 21. stoljeća, oko 2100. godine, bit će prikazan kao najveći mislilac svoje generacije.1 A vjerojatno nikada niste čuli za njega. René Girard svojim je intelektom k sebi privlačio ljude iz svih smjerova. Za početak, imao je zastrašujuću sposobnost zapažanja stvari koje su objašnjavale tajnovito ljudsko ponašanje. Bio je Sherlock Holmes povijesti i književnosti ukazujući na previđene tragove dok su svi ostali slijedili uobičajenu proceduru. Igrao je drukčiju igru od ostalih sveučilišnih nastavnika. Bio je poput osobe za pokeraškim stolom koja je jedina prepoznala znak koji odaje dominantnoga igrača. Dok drugi igrači izračunavaju matematičku vjerojatnost da imaju pobjedničke karte, on bulji u lica. Promatra protivnika kako bi vidio koliko će puta trepnuti i čupa li zanokticu na svome lijevom kažiprstu. Girard je otkrio jednu temeljnu istinu o želji koja je spojila naizgled nepovezane stvari: povezivao je biblijske priče s nestalnošću tržišta dionica, propast starih civilizacija s lošim funkcioniranjem radne okoline, izbore karijere s prehrambenim trendovima. Objasnio je, davno prije nego što su se oni uopće pojavili, zašto su Facebook, Instagram i njihovi izdanci toliko popularni i uspješni u prodavanju ljudima kako stvari tako i snova. Girard je otkrio da je većina onoga što želimo mimetičke, odnosno oponašajuće, imitativne naravi, a ne intrinzične. Ljudi uče – oponašanjem – željeti iste stvari koje drugi žele, baš kao što uče

zelim.indd 10

29.09.2023. 9:54:20

Napomena čitatelju

govoriti isti jezik ili slijediti iste kulturne norme. Oponašanje ima daleko utjecajniju ulogu u našemu društvu nego što je to itko dotada otvoreno rekao. Naša sposobnost oponašanja nadvisuje sposobnost oponašanja svih ostalih životinja. Ona nam omogućuje da izgradimo sofisticiranu kulturu i tehnologiju. Istovremeno, ona ima i svoju tamnu stranu. Oponašanje ljude vodi k tomu da idu za stvarima koje se isprva čine poželjnima, ali ih na kraju ne ispunjavaju. Ono ih drži u ciklusima želje i nadmetanja iz kojih je teško, gotovo nemoguće, izaći. No Girard je svojim studentima donio nadu. Ipak jest moguće uzdići se iznad ciklusa frustriranih želja. Moguće je imati više udjela u oblikovanju života kakav želimo. Upoznavajući se s Girardom, prošao sam put od jao meni do ideš, čovječe. Mimetička teorija pomogla mi je da prepoznam obrasce u ponašanju ljudi i u aktualnim događanjima. To je bio lakši dio. Kasnije sam mimetičku želju, nakon što sam je vidio svagdje osim u svome životu, vidio i u sebi – trenutak u kojemu sam rekao ideš, čovječe. Mimetička teorija s vremenom mi je pomogla da otkrijem i raščistim vlastiti nesređen svijet želja. I bio je to težak proces. Sada sam uvjeren da je razumijevanje mimetičke želje ključ za razumijevanje, na duboko ljudskoj razini, poslovanja, politike, ekonomije, sporta, umjetnosti, pa i ljubavi. Ona vam može pomoći da zaradite ako vam je to glavni motiv. Ili vam može pomoći da izbjegnete tek u srednjoj dobi ili još kasnije shvatiti kako novac, prestiž ili lagodan život nisu ono što uistinu želite. Mimetička teorija rasvjetljava ono što pokreće ekonomske, političke i osobne napetosti, a ujedno pokazuje i izlaz iz njih. U onih s kreativnim duhom ona može odvesti kreativnost do projekata koji stvaraju pravu ljudsku i ekonomsku vrijednost, umjesto da samo prenose bogatstvo. Ne tvrdim da je moguće nadvladati mimetičku želju, čak ni da je to poželjno. Ova se knjiga primarno bavi podizanjem svijesti o njenoj prisutnosti kako bismo njome bolje upravljali. Mimetička je želja poput gravitacije – ona jednostavno postoji. Gravitacija uvijek djeluje. Zbog nje neki ljudi žive u stalnim bolovima jer im se nisu razvili mišići srednjega dijela tijela i oni oko kralježnice kako bi mogli stajati uspravno i gledati svijet licem u lice, kako bi se mogli odupri-

zelim.indd 11

29.09.2023. 9:54:20

Napomena čitatelju

jeti povlačenju prema dolje. Drugi se suočavaju s tom istom gravitacijom, ali uspijevaju stići na Mjesec. Tako je i s mimetičkom željom. Ako je nismo svjesni, odvest će nas na mjesta na koja ne želimo ići. No ako razvijemo prave društvene i emocionalne mišiće kako bismo na nju odgovorili, mimetička želja postaje način da stvorimo pozitivnu promjenu. Promjena koju napravite vaš je izbor – ili će barem biti do kraja ove knjige. Postoji rastuća zajednica ljudi koje zanima mimetička teorija, a koja obuhvaća političku ljevicu i desnicu, prelazi granice razdvojenih disciplina i proteže se na mnoge zemlje, gdje su podjele drukčije, ali moć objašnjavanja ove teorije ostaje ista. Različitost perspektiva ukazuje na to da u njezinoj srži možda postoji duboka istina o čovječanstvu. Istraživači zainteresirani za Girardov rad pružili su važne doprinose temama u rasponu od hermeneutike mimeze kod Shakespearea, preko seksualnoga zlostavljanja žena na ratnim područjima, do procesa stvaranja žrtvenoga jarca u genocidu u Ruandi. Dovoljno je reći da ljudi koji mimetičku teoriju povezuju samo s Girardovim nekadašnjim studentom Peterom Thielom i libertarijanizmom ili Thielovom politikom vide djelomičnu sliku. Ovu sam knjigu napisao dijelom i zato da prekinem monopol koji on ima u umovima nekih ljudi kao tumač Girardove misli. On bi prvi rekao kako je to dobra stvar. Ideološki monopoli najgori su monopoli. Mimetička želja nadilazi političko. Na neki način ona je pretpolitička, nešto kao komedija. Ako je nešto smiješno, smiješno je. No čak se i humor može okaljati i udružiti s agendama i suparništvima. Ako bilo koji čitatelj dovrši ovu knjigu i iskoristi uvide koji bi se u njoj mogli naći kako bi napao svoje neprijatelje, nije shvatio bit. U vrijeme kada u SAD-u, ali i u mnogim drugim dijelovima svijeta, rastu napetosti – barem dok sam ovo pisao – želio sam ponuditi nešto što će potaknuti dublje promišljanje i veću suzdržanost, prepoznavanje naših suparništava i nadu da možemo živjeti s bližnjima koji žele različite stvari od nas. Ovih dana dio svoga vremena provodim mentorirajući poduzetnike u usponu. Njihova ambicija da grade bolji svijet i žive ispunjenim,

zelim.indd 12

29.09.2023. 9:54:20

Napomena čitatelju

smislenim životima nadahnjuje me. No brine me da će, ne budu li razumjeli kako želja funkcionira, na kraju ostati razočarani. Ideja da budete poduzetnik u naše vrijeme ima veliku mimetičku vrijednost. Gotovo svaki novi poduzetnik kojega znam motiviran je željom da ostvari neki oblik slobode. No vođenje vlastite tvrtke ne vodi automatski do veće slobode. Ponekad bude upravo suprotno. Poduzetnike zamišljamo kao prave odmetnike, koji nisu vezani uredskim poslom ili ne služe kao kotačići na položaju menadžera srednje razine u nekome sklerotičnom stroju. No razmišljanje o tome da nemate tradicionalnoga šefa može samo značiti da je mimetička želja vaš tiranin. Ja svoje učenike tjeram da razmišljaju dublje. Ne mogu im jamčiti poslovni uspjeh, ali mogu jamčiti da do kraja mojih lekcija više neće imati naivne želje. Krenut će dalje i birati studije, osnivati tvrtke, pronalaziti partnere i čitati vijesti s većom sviješću o tome što se u njima zbiva. Ta je svijest preduvjet promjene. Postoje određeni uvidi koji, jednom kada ih vidite, počnu polako ispunjavati vaše iskustvo svakodnevice. Razumijevanje mimetičke želje jedan je od njih. Jednom kada shvatite kako ona funkcionira, počet ćete uviđati kako objašnjava puno toga u svijetu koji vas okružuje. A to neće uključivati samo člana obitelji čiji neobičan stil života nikada ne biste odabrali, ili politiku na vašemu radnom mjestu, ili prijatelja kojemu je previše stalo do društvenih medija, ili kolegu koji se hvali svojim djetetom koje se upisalo na Harvard. Uključivat će vas. Vidjet ćete je u sebi.

zelim.indd 13

29.09.2023. 9:54:20

zelim.indd 14

29.09.2023. 9:54:20

PREDGOVOR Neočekivano olakšanje U ljeto 2008. doživio sam trenutak za koji mnogi osnivači razvojnih tvrtki žive: saznao sam da ću moći unovčiti uspjeh svojega poduzeća. Nakon napetoga razdoblja pregovora koje je trajalo nekoliko mjeseci, išao sam nazdraviti s glavnim izvršnim direktorom Zapposa, Tonyjem Hsiehom. Zappos je trebao preuzeti moju e-trgovinu proizvodima za njegu i zdravlje FitFuel.com. Otprilike sat vremena ranije Tony mi je poslao privatnu poruku na Twitteru (koji mu je tada bio omiljeni alat za komunikaciju) u kojoj me tražio da se nađemo u baru Foundation Room na šezdeset i trećemu katu hotela Mandalay Bay u Las Vegasu. Znao sam da je toga dana već bio na sastanku odbora i da je jedna od točaka dnevnoga reda bila ovo preuzimanje. Ne bi me pozvao u Strip, najpoznatiju i najpopularniju ulicu toga grada, da vijesti nisu dobre. Čitav sam dan hodao po kući. Bilo mi je potrebno da to realiziramo. Fit Fuel je bio u velikim gubicima. Iako smo tijekom prethodnih dviju godina imali brz rast, sljedećih nekoliko mjeseci izgledalo je vrlo loše. Savezna rezerva bila je spremna za spašavanje i održala je hitan sastanak kako bi spriječila ogromnu investicijsku banku Bear Stearns od propadanja. Tržište nekretnina rušilo se. Morao sam skupiti ulaganja, ali ulagači su bili preplašeni. Svi do jednoga rekli su mi da dođem za godinu dana – ali ja nisam imao godinu dana. Ni Tony ni ja u to vrijeme nismo znali koliko će se prevrtljivom 2008. godina pokazati. Na početku godine Zappos je premašio očekivanu zaradu i odlučili su svim zaposlenicima dati velike bonuse. Do kraja godine – samo osam mjeseci nakon što su veliki bonusi isplaćeni – Zappos će biti prisiljen otpustiti 8 posto svojih zaposleni-

zelim.indd 15

29.09.2023. 9:54:20

Predgovor

ka. Već toga ljeta članovi upravnoga odbora Zapposa i iskusni ulagači, predvođeni Sequoia Capitalom, stegnuli su remen.2 Kada sam primio Tonyjev poziv, pojurio sam iz svoje kuće u Hendersonu u Nevadi prema Las Vegas Stripu odvrnuvši stari hip– –hop i povremeno vičući od olakšanja kroz krovni prozor kako bih, kada stignem, izgledao smireno. Tih dana Zappos je bio tvrtka stara devet godina koja je nedavno premašila prodaju u vrijednosti od jedne milijarde dolara. Tony je provodio neuobičajene društvene eksperimente kao što je nuđenje novim zaposlenicima 2000 dolara da napuste tvrtku nakon uvodne prilagodbe (smatrao je da će na taj način izdvojiti one zaposlenike koji ne žele dovoljno strastveno raditi za tvrtku od onih koji to žele). Tvrtka je bila dobro poznata po svojoj osebujnoj kulturi. Činilo se kako je upravo kultura ono što se Tonyju najviše svidjelo kod Fit Fuela. Kada su on i ostali glavešine iz Zapposa došli posjetiti naše urede i skladište, rekli su mi koliko im se svidjelo ono što su vidjeli: bili smo skrpani (jer nam je nedostajalo ljudi), otkačeni (jer su svi u firmi bili osobenjaci) i čudni točno onoliko koliko treba (jer smo imali detalje svojstvene razvojnoj tvrtki, kao što su nargile i vreće za sjedenje). Tony mi je rekao da želi da vodim posao u sklopu novoga odjela unutar Zapposa. Trebao sam podići sljedeću poslovnu vertikalu od milijardu dolara u tvrtki. Obuća je bila prva. Njega i zdravlje bit će druga. Uz novac koji bi mi promijenio život i udio u Zapposu, bio bih dio cijenjenoga tima u upravi i primao bih lijepu plaću. (Dotada nikada sebi nisam isplaćivao redovitu plaću od svojih poduzeća i žudio sam za tom stabilnošću.) Nisam bio osoba za koju bi se reklo da pripada Zapposovoj kulturi. No kako smo razgovarali o udruživanju snaga, počeo sam se sve više prilagođavati kalupu Zapposove kulture kako bi stvari funkcionirale. Očajnički želeći prodati tvrtku, govorio sam Tonyju sve što sam mislio da želi čuti. Moja slika o Zapposu razlikovala se od one koja je bila javno prihvaćena – no zakopao sam je u sebi. Lako je biti drukčiji u vlastitome boravku. Teško je djelovati drukčije: propitivati općenito prihvaćenu priču, biti iskren prema sebi, reći istinu čak i kada

zelim.indd 16

29.09.2023. 9:54:20

Predgovor

je neposredni rezultat bol – poput gubitka prilike da prodam svoju tvrtku i lavine dugova koja bi me umjesto toga zatrpala. Trudim se uvijek riskirati vlastitu kožu. Tog puta previše sam riskirao.3 Prethodnih nekoliko mjeseci proveo sam upoznavajući Tonyja. Upoznali smo se nakon što sam mu poslao hladnu e-poruku, a on me je pozvao na ručak u Claim Jumper, restoran u blizini sjedišta Zapposa u Hendersonu, predgrađu Las Vegasa. Očekivao sam opušten ručak na kojemu ćemo se upoznati, a za stolom me je dočekalo barem šestero članova uprave. Bio je to razgovor za posao. Nisam imao vremena ni probati svoju juhu od školjaka. Nakon ručka Tony i ja prošetali smo se do njegova ureda. Putem je zastao i stavio ruke u džep kao da traži sitniš. „Ne bih napravio svoj posao,“ rekao je, „kada te ne bih pitao jesi li otvoren za udruživanje snaga.“ Rekao sam da i narednih nekoliko mjeseci izgledalo je kao ludo razdoblje zaruka. Pozivan sam na druženja zaposlenika u Zapposu, zabave kod Tonyja doma i ranojutarnje šetnje na Black Mountain. Tony nije izgledao kao netko tko posjeduje milijune. Prvu tvrtku koju je suosnovao, LinkExchange, prodao je Microsoftu za 265 milijuna dolara, 1998., u dobi od dvadeset i četiri godine. No oblačio se u jednostavne traperice i Zapposovu majicu, a vozio je prljavu Mazdu 6. Nakon nekoliko tjedana druženja s njim odbacio sam svoju True Religion odjeću (da, sve znam) i počeo se oblačiti u Gapu. Stao sam se pitati bih li trebao voziti stariji i prljaviji auto. Fit Fuel sam suosnovao oko tri godine prije nego što sam upoznao Tonyja, 2005. godine. Grandiozno smo iznijeli svoju misiju da zdraviju hranu učinimo pristupačnijom svima na svijetu. Strpljivo sam radio, dan za danom, ostvarujući stalni napredak i učeći kako voditi rastuću tvrtku. No unatoč tome što nam je prodaja rasla, a priznanja počela pristizati, osjećao sam kako svakoga dana imam sve manje želje za odlaskom u ured. Knjiga Tima Ferrissa Četverosatni radni tjedan: Izbjegni radno vrijeme od 9 do 17, živi gdje želiš i postani bogat pojavila se na policama dok sam se borio da shvatim stvari. Ako radim više od četiri sata tjedno, mora da negdje griješim, mislio sam. Počeo sam manično tražiti bolje modele poduzetništva, ali nisam bio siguran tko govori istinu.

zelim.indd 17

29.09.2023. 9:54:20

Predgovor

Upoznavši Tonyja, moj se očaj samo pojačao. Ja sam nastojao postići prodaju od deset milijuna dolara, a Zappos je ostvarivao jednu milijardu. Iz moje perspektive, Tony je živio u alternativnoj stvarnosti – onoj u kojoj žive osnivači jednoroga. Ja tamo nikako nisam uspijevao ući. Doživljavao sam neku vrstu egzistencijalne vrtoglavice, kao da sam skakao s vrha nebodera na ogroman trampolin koji me odbacivao natrag na vrh s kojega sam opet padao dolje. Činilo se kako svaki novi dan želim nešto drugo: više poštovanja i bolji status, manje odgovornosti; više kapitala, manje ulagača; više javnih nastupa, više privatnosti. Intenzivnu žudnju za novcem slijedili su ekstremni naleti javnoga moraliziranja koje uključuje riječ socijalno. Čak sam se dvoumio oko toga želim li veće mišiće ili želim smršavjeti. Najviše me je mučilo to što je želja koja me dovela do osnivanja i podizanja vlastite tvrtke nestala. Kamo je otišla? Odakle je uopće došla? Osjećao sam kao da su moje želje poput ljubavi iz romantične komedije – nešto u što sam uhvaćen, a ne nešto što sam birao. (Usput, jeste li znali da u gotovo svim jezicima na svijetu ljudi padaju u ljubav? Nitko se ne uzdiže do nje.4) Istovremeno, sukob između suosnivača i mene pogoršao se i na kraju smo odlučili razići se. Preuzeo sam tvrtku kao jedini voditelj u isto vrijeme kada sam izgubio želju za vođenjem. Bilo je jasno da su postojale tajanstvene sile izvan mene koje su utjecale na to što želim i koliko to intenzivno želim. Nisam mogao donijeti nikakve ozbiljne odluke dok ne saznam više o njima. Nisam mogao osnovati novu tvrtku. Bio sam neodlučan čak i u vezi sa ženidbom jednoga dana jer sam znao da moja želja za nečim (ili nekim) već sljedećega dana može nestati. Činilo se da mi je dužnost otkriti kakve su to sile. Dan nakon zdravice s Tonyjem u ulici Las Vegas Strip s uzbuđenjem sam poveo prijatelja u obilazak sjedišta Zapposa kako bih mu pokazao svoj budući dom. Dok smo prolazili pored paviljona s majmunima (Zapposov žargon za mjesto gdje sjede članovi uprave), primijetio sam kako me gledaju kao da su vidjeli duha. Razmijenili smo neugodne poglede. Bio je to onaj loš osjećaj prije prekida.

zelim.indd 18

29.09.2023. 9:54:20

Predgovor

Kasnije te večeri prijatelj i ja otišli smo na večeru. Dok smo uživali u tjestenini, nazvao me je Alfred Lin, koji je između 2005. i 2010. godine bio direktor financija, izvršni direktor i predsjednik Zapposa. Alfred je zvučao ozbiljno. Onda mi je rekao i zašto. Nakon službenoga sastanka članovi upravnoga odbora Zapposa održali su drugi sastanak u avionu kojim su se vraćali u San Francisco te su odlučili kako će zaustaviti sve trenutne planove. Neće biti preuzimanja. „Predomislili su se“, rekao je. „Predomislili su se?“ ponovio sam. „Da. Ne znam što drugo da kažem“, rekao je Alfred. „Žao mi je.“ „Predomislili su se?“ nastavljao sam postavljati isto pitanje, a Alfred mi je nastavljao davati isti odgovor. Nastavio sam izgovarati iste riječi i nakon što sam poklopio slušalicu, no ovoga puta kao izjavu, a ne pitanje. „Predomislili… Oni su se predomislili“, ponavljao sam dok sam hodao nazad prema stolu, sjeo i buljio u tanjur špageta, ubadao ih i motao praveći od njih savršene zalogaje samo da bih ih potom razmatao. Nema izlaza koji će mi promijeniti život, ništa mi neće pasti s neba, nema kuće za odmor na Siciliji. Što je još gore, tvrtka mi je bila na rubu ponora. Bez toga dogovora sa Zapposom bankrotirat ću za šest mjeseci. Kako sam postajao potpuno svjestan toga na koji će mi se način život promijeniti i dok sam popio svoj chianti, nešto se promijenilo. Doživio sam olakšanje.

zelim.indd 19

29.09.2023. 9:54:20

zelim.indd 20

29.09.2023. 9:54:20

MOĆ ŽEL JE

zelim.indd 21

29.09.2023. 9:54:20

zelim.indd 22

29.09.2023. 9:54:20

UVOD Društvena gravitacija Na zidu u dnu prostorije visi fotografija – jedno jedino crno-bijelo oko koje gleda prema van, u krupnome planu, ne veće od podmetača za čaše, u okviru od pedeset i pet centimetara. Sjedim u domu Petera Thiela iznad predjela Sunset Strip. Thiel je poznat kao milijarder, suosnivač PayPala, kao prvi vanjski ulagač u Facebook, po svojim kontraškim pogledima na poslovanje te po rušenju Gawkera i javnome suprotstavljanju Googleu. No nisam ondje kako bih s njim razgovarao i o čemu od toga. Nakon nekoliko minuta pomoćnik koji me je uveo vraća se da bi vidio kako sam. „Peter će brzo doći. Mogu li vam još što donijeti, gospodine? Još kave?“ „Ma ne, hvala“, kažem. Sram me je što sam ispraznio čitavu šalicu. Nasmije se i izađe. Ovaj dnevni boravak na dva kata mogao bi se naći na duplerici bilo kojega časopisa za arhitekturu i dizajn iz sredine 20. stoljeća. Prozori s panelima od poda do stropa otvaraju se prema bazenu koji gleda na Sunset Boulevard. Daje osjećaj doma, ali je i grandiozno. Središte je prostrane sobe šank sa sudoperom ugrađen u zid obložen hrastovim pločama na kojemu se nalaze umjetnička djela hladnih nijansi: crno-bijele fotografije, duboki indigo-tisci, sivi bakropisi. Među njima su test mrlja, možda Rorschachov, u obliku raka; velik tisak koji prikazuje apstraktne krugove i šipke, možda molekularna geometrija; i triptih čovjeka koji do pasa stoji u, čini se, ledenoj vodi planinskoga jezera. Drugdje u sobi grubljim elementima kontrast daju mekani baršunasti kauči i fotelje. Na sredini petnaest centimetara debeloga drvenog stolića ispred mene srebrna metalna skulptura u obliku suze

zelim.indd 23

29.09.2023. 9:54:20

MOĆ ŽEL JE

prkosno stoji na svome vrhu. Dvostruka drvena vrata visoka šest metara – kakva sam vidio jedino u katedralama – vode u sljedeću sobu. Pored vrata je stol s pločom za šah koja čeka dostojna izazivača. (To neću biti ja.) Teleskop gleda kroz prozor kraj grčke biste. Sve zajedno lijepo se uklapa. Da je film Odgonetka režirao Ray Eames, izgledao bi poput kuće Petera Thiela. Na otvorenome hodniku na drugome katu na drugoj strani sobe pojavljuje se muškarac. „Dolazim za minutu“, kaže Peter Thiel. Mahne mi i nasmije se, a zatim nestane kroz vrata. Čujem kako voda teče. Deset minuta kasnije dolazi u majici za bejzbol, kratkim hlačama i tenisicama za trčanje. Spušta se niza spiralne stube. „Bok, ja sam Peter“, kaže dok pruža ruku. „Dakle, došli ste razgovarati o Girardovim idejama.“

Opasan um René Girard, Francuz koji je bio profesor književnosti i povijesti u SAD-u, svoj je prvi uvid o želji imao kasnih 1950-ih. On će mu promijeniti život. Tri desetljeća potom profesor će promijeniti život i studentu filozofije Peteru Thielu. Otkriće koje je promijenilo život Renéu Girardu 1950-ih i Thielu tijekom 1980-ih (a meni tijekom 2000-tih godina) mimetička je želja. Ona me je dovela u Thielov dom. Jednostavno rečeno, mimetičkoj teoriji privuklo me je to što sam mimetičan. Svi smo. Mimetička teorija nije poput učenja nekoga neosobnog zakona fizike, koji možete proučavati s distance. Ona podrazumijeva da ćete naučiti nešto novo o vlastitoj prošlosti što objašnjava kako je oblikovan vaš identitet i zašto su određene stvari i ljudi imali više utjecaja na vas nego drugi. Ona podrazumijeva suočavanje sa silom koja prožima ljudske odnose – odnose u koje ste, u ovome trenutku, uključeni. Nikako ne možete biti neutralni promatrač mimetičke želje. Thiel i ja obojica smo doživjeli tu zatečenost u trenutku kada smo otkrili djelovanje te sile u našim životima. To je toliko osobno da sam se dvoumio bih li napisao knjigu o tome. Pisati o mimetičkoj želji znači otkriti nešto svoje.

zelim.indd 24

29.09.2023. 9:54:20

Uvod

Pitam ga zašto nije otvoreno spomenuo Girarda u svojoj popularnoj knjizi o poslovanju Zero to One iako je puna uvida njegova mentora.5 „Ima nešto opasno u Girardovim idejama“, kaže Thiel. „Mislim da ljudi stvaraju obrambene mehanizme prema nekima od tih stvari.“ Želio je da ljudi vide kako Girardovi uvidi sadrže važne istine i da objašnjavaju što se događa u svijetu oko njih, ali svoje čitatelje nije želio poput Alise povesti u svijet iza ogledala. Ideju koja propituje ustaljene pretpostavke možemo doživljavati kao prijetnju – što je dodatan razlog da je pobliže sagledamo: kako bismo razumjeli zašto. Istina u koju se ne vjeruje često je opasnija od laži. Laž je u ovome slučaju ideja da stvari želim posve samostalno, bez utjecaja drugih, da sam ja vladar koji odlučuje što je poželjno, a što ne. Istina je to da su moje želje izvedene, posredovane od drugih, te da sam dio ekologije želje koja je veća nego što mogu pojmiti. Prihvaćajući laž da su moje želje neovisne, zavaravam jedino sebe. No odbacivanjem istine poričem posljedice koje moje želje imaju po druge ljude kao i njihove po mene. Ispada da ono što želimo ima daleko veću važnost nego ono što znamo. Poput Henryja Forda, koji je vidio proizvodnu traku u klaonici, ili poput psihologa Daniela Kahnemana, koji je oblikovao novo polje bihevioralne ekonomije, Girardu se proboj dogodio kada je bio izvan svoje primarne struke, povijesti. Dogodio se kada je bio prisiljen svoje razmišljanje primijeniti na klasične romane. Na početku njegove akademske karijere u SAD-u Girarda su zamolili da drži predavanja iz književnosti o knjigama koje nije pročitao. Ne želeći odbiti posao, pristao je. Često bi romane koji su bili u nastavnome programu pročitao taman na vrijeme kako bi mogao održati predavanje. Pročitao je i poučavao Cervantesa, Stendhala, Flauberta, Dostojevskoga, Prousta i druge. Uz nedostatak formalnoga obrazovanja i potrebu da brzo čita, počeo je tražiti obrasce u tekstovima. Otkrio je nešto zbunjujuće, nešto što je, činilo se, bilo prisutno u gotovo svim najzanimljivijim romanima koji su uopće napisani: likovi u tim romanima oslanjaju se na druge likove da im pokažu što je vrijedno željeti. Ništa ne žele spontano. Umjesto toga, njihove želje nastaju u interakciji s drugim likovima koji mijenjaju njihove ciljeve i ponašanje, a povrh svega i njihove želje.

zelim.indd 25

29.09.2023. 9:54:20

MOĆ ŽEL JE

Girardovo otkriće bilo je poput Newtonove revolucije u fizici, u kojoj se sile koje upravljaju kretanjem objekata mogu razumjeti jedino u kontekstu odnosa. Želja, poput gravitacije, ne prebiva autonomno ni u jednoj stvari ili osobi. Ona živi u prostoru između njih.6 U romanima o kojima je Girard poučavao glavnu riječ nemaju nužno likovi ili radnja. Glavnu riječ ima želja. Postupci nekoga lika odraz su njegovih želja, a one su oblikovane u odnosu na želje drugih. Radnje se odvijaju prema tome tko je u mimetičkome odnosu s kime te kako se njihove želje isprepliću i na kraju slože. Dva lika ne moraju se ni susresti kako bi se ovakav odnos dogodio. Don Quijote, sam u svojoj sobi, čita o pustolovinama slavnoga viteza Amadísa od Galije. U njemu se raspali želja da bude kao on i postane putujući vitez, koji će lutati zemljom tražeći prilike da dokaže svoje viteštvo. U svim knjigama o kojima je Girard poučavao želja je uvijek uključivala oponašatelja i uzor. Drugi čitatelji to nisu primijetili ili im je promaklo jer su odbacili mogućnost postojanja tako sveprisutne teme. Girardova distanciranost od predmeta, u kombinaciji s njegovim oštrim umom, omogućila mu je da prepozna ovaj obrazac. Likovi u velikim romanima tako su realistični jer žele stvari na način na koji ih mi želimo – ne spontano, ne iz unutarnjeg prostora ispunjena autentičnom željom, ne nasumično, već oponašanjem nekoga drugog: svoga tajnog uzora.

Uvođenje nereda kod Maslowa Girard je otkrio da mi mnoge stvari želimo ne na temelju bioloških poriva ili čistoga razuma niti na temelju odluke našega iluzornog i neovisnog ja, već na temelju oponašanja. Prvi put kada sam je čuo, ta mi je ideja bila nepojmljiva. Zar smo svi mi tek strojevi za oponašanje? Ne. Mimetička želja tek je jedan dio slike sveobuhvatnosti ljudske ekologije, koja također uključuje i slobodu i relacijsko shvaćanje osobe. Oponašanje želje odnosi se na našu duboko prisutnu otvorenost prema unutarnjim životima drugih ljudi – nešto što nam je kao ljudima svojstveno.

zelim.indd 26

29.09.2023. 9:54:20

Uvod

Hijerarhija potreba Abrahama Maslowa previše je uredna. Nakon što osoba zadovolji svoje osnovne potrebe, ulazi u svijet želja u kojemu ne postoji stabilna hijerarhija.

Želja, prema Girardovoj uporabi te riječi, ne znači nagon za hranom, seksom, skloništem ili sigurnošću. Te je stvari bolje zvati potrebe – one su ugrađene u naša tijela. Biološke potrebe ne oslanjaju se na oponašanje. Umirem li od žeđi u pustinji, ne treba mi nitko da mi pokaže kako je voda poželjna. No nakon što zadovoljimo osnovne potrebe, kao bića ulazimo u ljudski svijet želja. A znati što željeti mnogo je teže nego znati što trebati. Girarda je zanimalo kako želimo stvari kada nema jasnoga instinktivnog temelja za to.7 Među milijardama potencijalnih predmeta želje u svijetu, od prijatelja, preko karijere, do stila života, kako dođe do toga da ljudi neke žele više nego druge? I zašto se čini da predmeti naše želje i njezin intenzitet neprestano variraju, bez ikakve stvarne stabilnosti? U svijetu želja nema jasne hijerarhije. Ljudi predmete želje ne biraju na način na koji biraju obući kaput zimi. Umjesto unutarnjih bioloških signala, imamo drukčiju vrstu vanjskoga signala koji je motiv za takve izbore: uzore. Uzori su ljudi ili stvari koje nam pokazuju što vrijedi željeti. Uzori su oni – a ne naša „objektivna“ analiza ili središnji živčani sustav – koji oblikuju naše želje. S tim uzorima ljudi sudjeluju u tajnome i profinjenome obliku oponašanja, koji je

zelim.indd 27

29.09.2023. 9:54:20

MOĆ ŽEL JE

Girard nazvao mimeza, od grčke riječi mimesthai (što znači „oponašati“). Uzori su gravitacijski centri oko kojih se naši društveni životi okreću. U današnje je vrijeme važnije to razumjeti nego ikada dosada. Kako su ljudi evoluirali, provodili su manje vremena brinući se o preživljavanju, a više težeći za stvarima – manje vremena u svijetu potreba, a više u svijetu želja. Čak je i voda prešla iz svijeta potreba u svijet želja. Zamislite da ste došli s nekoga drugog planeta koji je još uvijek na evolucijskome stupnju u kojemu se voda ne toči u boce (prijelomni stupanj) i pitam vas je li vam draža Aquafina, Voss ili San Pellegrino. Koju biste odabrali? Naravno, mogao bih vam predstaviti njihov mineralni sastav ili pH-vrijednosti, no zavaravamo se mislimo li da ćete svoj izbor temeljiti na tome. Ja pijem San Pellegrino. Ako ste biće koje oponaša, poput mene, ili ako jednostavno mislite da sam razvijenije biće od vas – jer pripadate narodu koji još ne poznaje San Pellegrino – odabrat ćete San Pellegrino. Gledate li dovoljno pažljivo, pronaći ćete uzore (ili skup uzora) gotovo za sve – osobni stil, način na koji govorite, izgled i osjećaj vlastitoga doma. No uzori koje većina nas previđa uzori su želje. Varljivo je zahtjevno shvatiti zašto ste kupili određene stvari; neobično je teško shvatiti zašto težite određenim postignućima. Toliko teško da se rijetki usude pitati. Mimetička želja privlači ljude k stvarima.8 „Ovo privlačenje,“ piše proučavatelj Girarda James Alison, „ovo kretanje… [je] mimeza. Ona je za psihologiju ono što je gravitacija za fiziku.“9 Gravitacija čini da ljudi fizički padaju na zemlju. Mimetička želja čini da ljudi zapadaju u zaljubljenost, ili dugove, ili prijateljstva, ili poslovna partnerstva. Ili ih može podvrći ponižavajućemu ropstvu toga da su tek proizvod svoga društvenog okruženja.

zelim.indd 28

29.09.2023. 9:54:21

SADRŽAJ Napomena čitatelju

Predgovor

Uvod Opasan um Uvođenje nereda kod Maslowa Evolucija želje Koliki je ulog? Što ćete željeti sutra?

23 24 26 29 33 36

Prvi dio: MOĆ MIMETIČKE ŽELJE Prvo poglavlje: Skriveni uzori

Tajne koje bebe čuvaju Martini je ulazna droga Baklje slobode Mimetičke igre Uzori koji pokreću tržišta

Drugo poglavlje: Iskrivljena stvarnost Dvije vrste uzora Iskrivljenja stvarnosti Društveno posredovanje

zelim.indd 311

50 51 57 62 66 68 75 86

Treće poglavlje: Društvena zaraza

Lamborghini protiv Ferrarija Memi i mimetička teorija Efekt zamašnjaka Kreativni ciklus Destruktivni ciklus

90 97 99 100 105

29.09.2023. 9:55:16

312

Sadržaj

Hijerarhijske vrijednosti Urušavanje želje

120

Četvrto poglavlje: Izum krivnje

122

Sveto nasilje Opasnost čistoće Spašavanje ljudi od njih samih Linija najmanjega otpora Epidemija plesa iz 1518. godine Sigurnost u prosudbi Radost gledanja mržnje Žrtveni jarac pobjeđuje Svijest o sebi, mržnja prema sebi Znakovi kontradikcije

116

123 125 127 134 137 139 141 145 150 152

Drugi dio: PREOBRAZBA ŽELJE Peto poglavlje: Antimimetičko Mijenjanje ciljeva Mimetički sustavi Kada vas promatraju i ocjenjuju Pompa i kič Neutabana staza Oblikovanje novoga načina razmišljanja

162 163 166 168 170

Šesto poglavlje: Disruptivna empatija

174

Problem pri suosjećanju Duboke želje Otresanje prašine Svjedočanstva o ispunjenosti Motivacijski obrasci

179

Sedmo poglavlje: Transcendentno vodstvo Imanentna želja Transcendentna želja 1. vještina: Prebacivanje težišta 2. vještina: Brzina istine 3. vještina: Rasuđivanje 4. vještina: Sjedenje u sobi u tišini 5. vještina: Filtriranje povratnih informacija

zelim.indd 312

159 160

181 182 185 189 194 196 197 199 202 204 206 209

29.09.2023. 9:55:16

Sadržaj

Osmo poglavlje: Mimetička budućnost Kulturni živi pijesak Sredstva ili odnosi Inženjering želje Preobrazba želje Ključni prostori Tri izuma Najveća želja

zelim.indd 313

313

213 216 220 221 226 228 234 237

Pogovor

243

Zahvale

245

Dodatak A: Glosar

249

Dodatak B: Literatura o mimetičkoj teoriji

253

Dodatak C: Motivacijske teme

255

Bilješke

261

Literatura

281

Kazalo

299

29.09.2023. 9:55:16

TAKTIKE

zelim.indd 315

Prva taktika / Prepoznajte i imenujte svoje uzore

Druga taktika / Pronađite izvore mudrosti koji su otporni na mimezu

Treća taktika / Odredite granice prema nezdravim uzorima

Četvrta taktika / Koristite se oponašanjem u svrhu inovacije

Peta taktika / Pokrenite pozitivne zamašnjake želje

104

Šesta taktika / Uspostavite i izrazite jasnu hijerarhiju vrijednosti

119

Sedma taktika / Donosite prosudbe na antimimetičke načine

141

Osma taktika / Napravite kartu sustava želja u svome svijetu

166

Deveta taktika / Testirajte svoje želje

169

Deseta taktika / Dijelite priče o postignućima koja su vas duboko ispunila

192

Jedanaesta taktika / Povećajte brzinu istine

203

Dvanaesta taktika / Uložite u duboku tišinu

208

Trinaesta taktika / Tražite suživot suprotnosti

224

Četrnaesta taktika / Vježbajte se u meditativnome razmišljanju

227

Petnaesta taktika / Živite kao da ste odgovorni za ono što drugi ljudi žele

241

29.09.2023. 9:55:16

moc-zelje-omot-DEF.indd 1

Luke Burgis Luke Burgis MOĆ ŽELJE

Revolucionarna knjiga o tome zašto želimo ono što želimo, kako ostvariti najdublje životne želje i osloboditi se jurnjave za ispunjavanjem površnih želja.

MOĆ ŽELJE

KAKO UPRAVLJATI VLASTITIM ŽELJAMA I TAKO PREOBRAZITI ŽIVOT

23,50 € | 177,06 kn verbum.hr

moc-zelje-omot-DEF.indd 1

VERBUM

04.10.2023. 14:00:48