..................................
Joseph Ratzinger
KriĹžni put
VERBUM
Križni put na Koloseju na Veliki petak 25. ožujka 2005. godine održan je u vrijeme uznapredovale bolesti Ivana Pavla II. te stoga prvi put u 26 godina svojega pontifikata Sveti Otac nije osobno predvodio taj tradicionalni obred, nego ga je pratio preko ekrana iz svoje kapele u Vatikanu. Providnost je htjela da je razmatranja za tu prigodu sastavio kardinal Joseph Ratzinger, koji je njima izazvao pozornost cijeloga svijeta. Osam dana potom, u subotu 2. travnja, Veliki papa Ivan Pavao II. preselio se k nebeskome Ocu, a kardinal Ratzinger je nedugo nakon toga, 19. travnja, izabran za novoga papu uzevši ime Benedikt XVI. Ostalo je zabilježeno da je dan prije svoje smrti Ivan Pavao II. tražio da mu čitaju pobožnost Križnoga puta upravo iz ovih razmatranja kardinala Ratzingera. Tako je ovaj Križni put neizbrisivo ubilježen u povijesno sjećanje Crkve i svijeta, a razmatranja u njemu sadržana imaju još dublju snagu – snagu značenja ljeta Gospodnjega 2005. i vremena koje nam se svima usjeklo u srca.
Joseph Ratzinger KRIŽNI PUT NA KOLOSEJU
Biblioteka:
FIDES 25.
Urednik: mr. sc. Petar Balta
Prijevod: dr. Ante Mateljan
Za nakladnika: Miro Radalj
SLUŽBA BOGOSLUŽNIH SLAVLJA VRHOVNOGA SVEĆENIKA
KRIŽNI PUT NA KOLOSEJU na Veliki petak 2005.
Meditacije i molitve kardinala
Josepha Ratzingera II. promijenjeno izdanje
VERBUM Split, 2014.
Naslov izvornika: UFFICIO DELLE CELEBRAZIONI LITURGICHE DEL SOMMO PONTEFICE VIA CRUCIS AL COLOSSEO Meditazioni e preghiere del Cardinale Joseph Ratzinger Venerdì santo 2005 © Copyright 2005 – Libreria Editrice Vaticana © Copyright za hrvatsko izdanje: Verbum, Split, 2006. Izvršna urednica: Ljiljana Jurinović, prof. Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički, mehanički i sl.) bez prethodne pisane suglasnosti nakladnika. Izdaje se s dopuštenjem crkvenih vlasti. Ilustracije: Via Crucis, Venecijanska škola, 18. st, katedrala, Padova. S dopuštenjem katedralne crkve u Padovi. Lektura: Anđa Jakovljević, prof. CIP - Katalogizacija u publikaciji SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U SPLITU UDK 232.96 RATZINGER, Joseph Križni put na Koloseju na Veliki petak 2005. : meditacije i molitve kardinala Josepha Ratzingera / <prijevod Ante Mateljan>. - 2. promijenjeno izd. - Split : Verbum, 2014. (Biblioteka Fides ; 25) Prijevod djela: Via Crucis al Colosseo. ISBN 978-953-235-356-3 150617003
UVOD
Vodeća misao ovoga Križnog puta osvijetljena je na početku, u uvodnoj molitvi, te nanovo u četrnaestoj postaji. To je Isusova riječ izgovorena na Cvjetnicu kojom – neposredno nakon svojega ulaska u Jeruzalem – odgovara nekim Grcima koji su ga željeli vidjeti: »Ako pšenično zrno, pavši na zemlju, ne umre, ostaje samo; ako li umre, donosi obilat rod« (Iv 12,24). Na taj način Gospodin tumači svoj ovozemni put kao put pšeničnoga zrna koje samo preko umiranja uspijeva donijeti plod. Tumači svoj život, smrt i uskrsnuće u svjetlu presvete euharistije, u kojoj je sažeto čitavo njegovo otajstvo. Budući da je proživio svoju smrt kao dar sama sebe, kao čin ljubavi, tijelo mu je preobraženo po uskrsnuću u novi život. Po tomu je on, Utjelovljena Riječ, postao naša hrana koja daruje pravi život, život vječni. Vječna Riječ, stvaralačka snaga života – sišavši s nebesa – tako je postala prava mana, kruh koji se daruje čovjeku u vjeri i sakramentu. Na taj način Križni put postaje put što vodi u euharistijsko otajstvo: pučka pobožnost i sakramentalno bogoštovlje Crkve povezuju se i prožimaju. Mo5
JOSEPH RATZINGER, KRIŽNI PUT NA KOLOSEJU
litva Križnoga puta može se razumjeti kao put prema dubljemu, duhovnom zajedništvu s Isusom, bez čega bi sakramentalno zajedništvo ostalo prazno. Put križa tako postaje »mistagoški« put (uvođenje u otajstvo, prim. prev.). Ovom se razumijevanju protivi čisto sentimentalno shvaćanje Križnoga puta, što je opasnost na koju Gospodin upozorava jeruzalemske žene koje ga oplakuju, na osmoj postaji. Jednostavan osjećaj nije dovoljan; Put križa treba biti škola vjere, one vjere koja je, po svojoj naravi, »djelotvorna ljubavlju« (Gal 5,6). To ne znači da osjećaje treba isključiti. Za oce je prva mana pogana upravo nedostatak srca pa stoga i preuzimaju Ezekijelovo viđenje u kojemu se prenosi Božje obećanje Izraelu da će mu ukloniti srce kameno i dati mu srce od mesa (usp. Ez 11,19). Križni put nam očituje Boga koji sam dijeli s nama naše patnje, čija ljubav ne ostaje neosjetljiva i udaljena, nego silazi među nas, sve do smrti na križu (usp. Fil 2,8). Bog koji s nama dijeli naše patnje, Bog koji je postao čovjekom kako bi ponio naš križ, želi preobraziti naše kameno srce i pozvati nas da i mi sudjelujemo u patnjama drugih, želi nam dati »srce od mesa« koje ne će biti neosjetljivo na patnje drugih, nego će dopustiti da bude taknuto i vodit će nas ljubavi koja ozdravlja i po6
UVOD
maže. To nas ponovno dovodi do Isusovih riječi o pšeničnome zrnu koje on sam postavlja za temeljni izraz kršćanskoga postojanja: »Tko ljubi život svoj, izgubit će ga, a tko mrzi život svoj na ovome svijetu, sačuvat će ga za život vječni« (Iv 12,25; usp. Mt 16,25; Mk 8,35; Lk 9,24; 17,33: »Tko god bude nastojao život svoj sačuvati, izgubit će ga; a tko ga izgubi, živa će ga sačuvati«). Time nam tumači i značenje rečenice koja, u sinoptičkim evanđeljima, prethodi ovoj središnjoj riječi njegove poruke: »Hoće li tko za mnom, neka se odreče samoga sebe, neka uzme križ svoj i neka ide za mnom« (Mt 16,24). Svim ovim riječima on sam nudi tumačenje »Križnoga puta«, uči nas kako ga trebamo moliti i slijediti: Križni put je put gubitka nas samih, a to je put prave ljubavi. Na tome je putu on pošao pred nama, to je put kojemu nas želi poučiti pobožnost Križnoga puta. A to nas opet vraća pšeničnome zrnu, presvetoj euharistiji u kojoj se među nama uprisutnjuje plod Isusove smrti i uskrsnuća. U njoj on s nama putuje, kao nekoć s učenicima na putu u Emaus, bivajući nam uvijek nanovo suvremenik.
7
PRIPRAVNA MOLITVA
U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. N. Amen. Gospodine Isuse Kriste, koji si pristao prihvatiti sudbinu sjemena posijana u zemlju da bi donijelo obilat rod (Iv 12,24), pozivaš nas da te nasljedujemo kada veliš: »Tko ljubi svoj život, izgubit će ga. A tko mrzi svoj život na ovome svijetu, sačuvat će ga za život vječni« (Iv 12,25). Mi se, međutim, tako držimo života da ga ne želimo ispustiti, nego držati za nas same. Želimo ga posjedovati, ne darovati. Ali ti ideš pred nama pokazujući nam da život možemo sačuvati samo darujući ga. Dok te pratimo na Križnome putu, povedi nas putom sjemena, putom plodnosti što vodi do vječnosti. Križ – dar nas samih – teško nam pada. Ali ti si na svome Križnom putu ponio i moj križ, i to ne nekada davno, jer je tvoja ljubav istodobna mojemu životu. Nosiš ga danas sa mnom i za me i, na čudesan način, hoćeš da sada i ja, kao nekoć Šimun Cirenac, nosim s tobom tvoj križ, čineći me tako dionikom otkupljenja svijeta. Pomozi mi da moj Križni put ne bude tek tre9
JOSEPH RATZINGER, KRIŽNI PUT NA KOLOSEJU
nutak pobožna osjećaja. Pomozi nam da te pratimo ne samo u mislima, nego ponajprije srcem i koracima svakodnevnoga življenja. Pomozi nam da se svim svojim bićem uputimo putom križa i da na tvojemu putu trajno ostanemo. Oslobodi nas straha od križa, straha od ismijavanja, straha da će nam život pobjeći ako se ne mašimo za sve što nam nudi. Pomozi nam razotkriti napasti što obećavaju život, ali nas na kraju ostavljaju razočaranima i praznima. Pomozi nam da ne gospodarimo životom, nego da ga darujemo. Pomozi nam, dok te pratimo na putu sjemena, da nađemo život »gubeći« ga na putu ljubavi, na putu koji doista daje život u izobilju (Iv 10,10). Stala plačuć’ tužna Mati, gledala je kako pati Sin joj na križ uzdignut. Od žalosti, Majko sveta, rane Sina tvog propeta, nek’ mi budu u srcu!
10
P R V A
P O S T A J A
Isusa osuđuju na smrt
PRVA POSTAJA
Isusa osuđuju na smrt
P. Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te. N. Jer si po svojemu svetom križu otkupio svijet. Iz Evanđelja po Mateju (Mt 27,22−23.26) Kaže im Pilat: »Što dakle da učinim s Isusom koji se zove Krist?« Oni će: »Neka se razapne.« A on upita: »A što je zla učinio?« Vikahu još jače: »Neka se razapne!« Tada im pusti Barabu, a Isusa, izbičevana, preda da se razapne. MEDITACIJA Sudac svijeta, koji će jednoga dana doći da nas sve sudi, stoji tamo, ponižen, posramljen i nemoćan pred zemaljskim sucem. Pilat nije čudovište. Zna da je osuđenik nedužan, nastoji ga osloboditi. Ali, srce mu je podijeljeno. Na koncu, važniji mu je vlastiti položaj. Ni ljudi koji urlaju tražeći Isusovu smrt nisu čudovišta. Mnogi će se od njih, na Pedesetnicu, osjeti13
JOSEPH RATZINGER, KRIŽNI PUT NA KOLOSEJU
ti »probodena srca« (Dj 2,37) kada čuju Petra: »Isusa Nazarećanina, čovjeka kojega Bog pred vama potvrdi silnim djelima… po rukama bezakonika razapeste i pogubiste« (Dj 2,22sl.). Ali toga su trenutka pod utjecajem mase. Viču jer viču drugi i kako viču drugi. I tako, kukavičluk, malodušnost i strah od diktata vladajućega mišljenja zgazili su pravdu. Tih glas savjesti ugušila je vika mase. Neodlučnost i ljudski obzir osnažuju zlo. MOLITVA Gospodine, osuđen si na smrt jer je strah od pogleda ljudi potisnuo glas savjesti. Tako se uvijek događa, tijekom sve povijesti, da su nedužni mučeni, osuđeni i ubijani. Koliko li smo puta i mi pretpostavili uspjeh istini, položaj pravednosti? Osnaži nam u životu tih glas savjesti, tvoj glas. Pogledaj me kako si pogledao Petra nakon što te zanijekao. Neka tvoj pogled uđe u naše duše i pokaže nam put. Onima koji su na Veliki petak urlali protiv tebe darovao si pokajanje srca i obraćenje. I tako si nam svima dao nadu. Darivaj i nama, uvijek nanovo, milost obraćenja.
14
I. POSTAJA: ISUSA OSUĐUJU NA SMRT
Svi: Oče naš, koji jesi na nebesima, sveti se ime tvoje, dođi kraljevstvo tvoje, budi volja tvoja, kako na nebu, tako i na zemlji. Kruh naš svagdanji daj nam danas. I otpusti nam duge naše kako i mi otpuštamo dužnicima našim. I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla. − Smiluj nam se, Gospodine! − Smiluj nam se! Dušom njenom razboljenom, rastuženom, ražaljenom, prolazio mač je ljut. Od žalosti…
15
D R U G A
P O S T A J A
Isus prima na se kriĹž
JOSEPH RATZINGER, KRIŽNI PUT NA KOLOSEJU
18
DRUGA POSTAJA
Isus prima na se križ
P. Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te. N. Jer si po svojemu svetom križu otkupio svijet.
Iz Evanđelja po Mateju (Mt 27,27−31) Onda vojnici upraviteljevi uvedoše Isusa u dvor upraviteljev i skupiše oko njega cijelu četu. Svukoše ga pa zaogrnuše skrletnim plaštem. Spletoše zatim vijenac od trnja i staviše mu na glavu, a tako i trsku u desnicu. Prigibajući pred njim koljena, izrugivahu ga: »Zdravo, kralju židovski!« Onda pljujući po njemu, uzimahu trsku i udarahu ga njome po glavi. Pošto ga izrugaše, svukoše mu plašt, obukoše mu njegove haljine pa ga odvedoše da ga razapnu. MEDITACIJA Isus, osuđen kao tobožnji kralj, ismijan je i baš se u tome okrutno pokazuje istina. Koliko su puta znakovi vlasti moćnika ovoga svijeta u 19
JOSEPH RATZINGER, KRIŽNI PUT NA KOLOSEJU
stvari poruga istini, pravdi i ljudskomu dostojanstvu! Koliko li su puta njihove geste i velike riječi samo napuhane laži i sami su na sramotu zadaći koja im je povjerena, a to je služenje općemu dobru. Isus, ismijan i trnjem okrunjen, zaista je pravi kralj. Njegovo je žezlo pravednost (usp. Ps 45,7). Cijena pravednosti je trpljenje na ovome svijetu; on, pravi kralj, ne kraljuje u moći, nego ljubavlju koja trpi za nas i s nama. On nosi križ, naš križ, teret svih ljudi, teret svijeta. Tako ide pred nama i pokazuje nam kako pronaći put istinskoga života. MOLITVA Gospodine, dopustio si da te ismijavaju i pogrđuju. Pomozi nam da se ne udružujemo s onima koji ismijavaju patnike i slabe. Pomozi nam da u poniženima i odbačenima prepoznamo tvoje lice. Pomozi da ne sustanemo zbog poruga svijeta što ismijava služenje tvojoj volji. Ti si nosio križ i pozvao nas da te slijedimo (Mt 10,38). Pomozi nam da prihvatimo križ, da mu ne izmičemo, da se ne tužimo i da nam srca ne klonu pred tegobama života. Pomozi nam ići putom ljubavi i, slijedeći njegove zahtjeve, stići pravoj radosti.
20
II. POSTAJA: ISUS PRIMA NA SE KRIŽ
Svi: Oče naš, koji jesi na nebesima, sveti se ime tvoje, dođi kraljevstvo tvoje, budi volja tvoja, kako na nebu, tako i na zemlji. Kruh naš svagdanji daj nam danas. I otpusti nam duge naše kako i mi otpuštamo dužnicima našim. I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla. − Smiluj nam se, Gospodine! − Smiluj nam se! O koliko ucviljena bješe ona uzvišena, Majka Sina jedinog! Od žalosti…
21
T R E Ć A
P O S T A J A
Isus pada prvi put pod kriĹžem
JOSEPH RATZINGER, KRIŽNI PUT NA KOLOSEJU
24
TREĆA POSTAJA
Isus pada prvi put pod križem
P. Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te. N. Jer si po svojemu svetom križu otkupio svijet.
Iz Knjige proroka Izaije (Iz 53,4−6) A on je naše bolesti ponio, naše je boli na se uzeo, dok smo mi držali da ga Bog bije i ponižava. Za naše grijehe probodoše njega, za opačine naše njega satriješe. Na njega pade kazna – radi našeg mira, njegove nas rane iscijeliše. Poput ovaca svi smo lutali i svaki svojim putem je hodio. A Gospodin je svalio na nj bezakonje nas sviju. MEDITACIJA Čovjek je pao i uvijek ponovno pada: koliko li je puta karikatura sama sebe, ne više slika Božja nego nešto što ismijava Stvoritelja. Onaj koji je, silazeći iz Jeruzalema u Jerihon, upao među razbojnike koji ga svukoše i ostaviše na25
JOSEPH RATZINGER, KRIŽNI PUT NA KOLOSEJU
pola mrtva, okrvavljena uz put, nije li najizvrsnija slika čovjeka? Isusov pad pod križem nije samo pad čovjeka izmrcvarena bičevanjem. Ovdje se otkriva nešto dublje, o čemu sveti Pavao u Poslanici Filipljanima piše: »On, trajni lik Božji, nije se kao plijena držao svoje jednakosti s Bogom, nego sam sebe oplijeni uzevši lik sluge, postavši ljudima sličan; obličjem čovjeku nalik, ponizi sam sebe, poslušan do smrti, smrti na križu« (Fil 2,6−8). U Isusovu padu pod križem vidljiv je cijeli njegov put: svojevoljno poniženje da bi nas podigao iz našega ponosa. Istodobno izranja i narav našega ponosa: oholost kojom se želimo odvojiti od Boga ne tražeći ništa osim nas samih, držeći kako nismo potrebni vječne ljubavi, nego hoćemo sami uobličiti svoj život. U ovoj pobuni protiv istine, u želji da postanemo sami svojim bogom, svojim stvoriteljima i sucima, strovaljujemo se i završavamo u samouništenju. Isusovo poniženje nadilazi našu oholost: on nas svojim poniženjem podiže. Dopustimo mu da nas podigne. Oslobodimo se samodostatnosti i lažne autonomije i pustimo da nas on, poniženi, pouči naći pravu veličinu u poniznosti i okretanju k Bogu i potlačenoj braći.
26
III. POSTAJA: ISUS PADA PRVI PUT POD KRIŽEM
MOLITVA Gospodine Isuse, pao si pod težinom križa. Težina našega grijeha, težina naše oholosti pritišće te. Ali tvoj pad nije znak zle sudbine niti tek slabost isprebijanoga. Želio si susresti nas koji, zbog svoje oholosti, ležimo na zemlji. Ohola zamisao da možemo proizvesti čovjeka učinila je od ljudi trgovačku robu koja se kupuje i prodaje, spremište materijala za naše pokuse kojima se nadamo sami nadići smrt, dok u stvari sve više i dublje gazimo ljudsko dostojanstvo. Gospodine, priteci nam u pomoć jer smo pali. Pomozi nam da se ostavimo uništavajuće oholosti i da, poučeni tvojom poniznošću, opet ustanemo. Svi: Oče naš, koji jesi na nebesima, sveti se ime tvoje, dođi kraljevstvo tvoje, budi volja tvoja, kako na nebu, tako i na zemlji. Kruh naš svagdanji daj nam danas. I otpusti nam duge naše kako i mi otpuštamo dužnicima našim. I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla. 27
Nakladnik: VERBUM d.o.o. Trumbićeva obala 12, 21000 Split Tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270 E-mail: naklada@verbum.hr www.verbum.hr Priprema za tisak: ACME Tisak: Grafički zavod Hrvatske I. izdanje tiskano 2006. II. promijenjeno izdanje tiskano u ožujku 2014.
Benedikt XVI. (Joseph Ratzinger) rođen je 1927. godine u Marktlu na Innu u njemačkoj pokrajini Bavarskoj. Nakon studija i svećeničkoga ređenja predavao je teologiju na sveučilištima u Münchenu, Bonnu, Münsteru, Tübingenu i Regensburgu. Tijekom Drugoga vatikanskog sabora bio je teološki savjetnik kardinala Fringsa. Nakon iznimno aktivna i zapažena teološkoga djelovanja 1977. godine imenovan je münchenskim nadbiskupom i tu je službu obnašao do 1981. kada ga je Ivan Pavao II. imenovao pročelnikom Kongregacije za nauk vjere, najvažnije vatikanske ustanove. Na toj je dužnosti ostao sve do smrti Ivana Pavla II. 2. travnja 2005. Nekoliko tjedana poslije, na konklavama 19. travnja 2005., izabran je za 265. nasljednika sv. Petra. Odreknućem od službe rimskoga biskupa pontifikat pape Benedikta XVI. završava 28. veljače 2013. godine. Nakladna kuća Verbum do sada je objavila tridesetak njegovih djela, uključujući trilogiju Isus iz Nazareta i knjigu-intervju Svjetlo svijeta.
Križni put nam očituje Boga koji sam dijeli s nama naše patnje, čija ljubav ne ostaje neosjetljiva i udaljena, nego silazi među nas, sve do smrti na križu (usp. Fil 2,8). Bog koji s nama dijeli naše patnje, Bog koji je postao čovjekom kako bi ponio naš križ, želi preobraziti naše kameno srce i pozvati nas da i mi sudjelujemo u patnjama drugih, želi nam dati »srce od mesa« koje ne će biti neosjetljivo na patnje drugih, nego će dopustiti da bude taknuto i vodit će nas ljubavi koja ozdravlja i pomaže.
ISBN 978-953-235-356-3
VERBUM
9 789532 353563
45 kn
www.verbum.hr
VERBUM