JEDI, POSTI, SLAVI ZA LISTANJE

PREDGOVOR

D

Unutarnji liječnik

esetljećima već raspravljamo o tome što bismo trebali jesti.

Trebamo li jesti kruh? Trebamo li jesti maslac? Trebamo li jesti hranu s nižim udjelom masnoće? Trebamo li jesti hranu s višim udjelom masnoće? Kombinacije su beskonačne, a savjeti se neprestano mijenjaju. Pored ove fiksacije na hranu koju trebamo jesti, a kod koje smo često u zabludi, malo vremena posvećujemo jednom drugom, podjednako važnom pitanju: kada trebamo jesti.

U nedostatku znanstvene rasprave mnogima od nas „stručnjaci“ su savjetovali da trebamo početi jesti rano i da trebamo jesti često.

Stav da bismo se ponekad možda trebali suzdržati od jedenja bio je, u najmanju ruku, manjinsko stajalište. To je zbilja neobično, posebno s obzirom na to da je post jedan od najstarijih oblika liječenja u povijesti. Post je praksa gotovo svih kultura na svijetu.

Sve velike religije ‒ kršćanstvo, islam, budizam i hinduizam ‒ poznaju i prakticiraju post. Unatoč tome, strogi post gotovo je nestao iz suvremenoga života. Želim jasno naglasiti da post nije izgladnjivanje. Post je dobrovoljno uzdržavanje od hrane radi duhovnih, zdravstvenih ili drugih razloga. Post može trajati od nekoliko sati do nekoliko mjeseci. Kao metoda liječenja post ima dugu povijest. Hipokrat s Kosa (oko 460. ‒ oko 370. pr. K.), kojega se smatra ocem medicine, napisao je: „Jesti kad smo bolesni znači hraniti bo7

Jedi, posti, slavi_26_1_TISAK.indd 7

27.1.2023. 14:37:57

Predgovor

lest.“ Starogrčki pisac i povjesničar Plutarh (oko 46.‒oko 120.) poručuje nešto slično, savjetujući: „Umjesto da uzmete lijek, bolje danas postite.“ Platon i Aristotel također su gorljivo zagovarali post. No među onima koji danas proučavaju djela grčkih filozofa u potrazi za mudrošću vrlo je malo onih koji slijede njihove savje­ te vezane uz post.

Stari Grci vjerovali su da se ispravna metoda liječenja može otkriti promatranjem prirode. Ljudi ne jedu kad se razbole, baš kao i većina životinja. Sjetite se samo kad ste posljednji put imali gripu. Hrana vam je tada vjerojatno bila zadnja na pameti. Čini se da je post univerzalni ljudski odgovor na sve vrste bolesti.

Urezan je u naše ljudsko naslijeđe i star je koliko i ljudski rod.

U tom smislu post je instinkt.

Stari Grci također su vjerovali da post poboljšava mentalnu oštrinu. To potvrđuje naše zajedničko iskustvo. Sjetite se kad ste posljednji put pojeli velik blagdanski obrok. Jeste li se nakon toga osjećali budno i puni energije? Ili ste bili pospani i pomalo omamljeni? Vjerojatno ovo potonje. Velik unos hrane preusmjerio je krv u vaš probavni sustav, zbog čega je ostalo manje krvi za rad vašega mozga. Post čini obrnuto: ostavlja više krvi za vaš mozak.

Brojni intelektualni divovi gorljivo su zagovarali post. Jedan od njih je Paracelsus (1493.‒1541.), osnivač toksikologije i jedan od trojice otaca suvremene zapadne medicine (uz Hipokrata i Galena). „Post je najbolji lijek,“ napisao je, „naš unutarnji liječnik.“ Benjamin Franklin (1706.‒1790.), jedan od osnivača SAD-a, poznat po široku znanju, napisao je: „Najbolji lijekovi su odmor i post.“ Post u duhovne svrhe nalazimo u mnogim dijelovima svijeta.

Dio je gotovo svake velike religije. Isus Krist, Buddha i prorok Muhamed dijelili su uvjerenje da post ima ozdraviteljsku moć. Praksa posta neovisno se razvijala u različitim religijama i 8

Jedi, posti, slavi_26_1_TISAK.indd 8

27.1.2023. 14:37:57

Predgovor

kulturama, ne kao nešto štetno, već kao nešto iznimno korisno za tijelo i duh.

Mnogi budisti konzumiraju hranu samo ujutro te svakodnevno poste od podneva do sljedećega jutra. Također ponekad strogo poste, samo o vodi, po nekoliko dana ili čak tjedana.

Mnogi pravoslavci obdržavaju različite oblike posta tijekom 180 ili 200 dana u godini. Dr. Ancel Keys, poznati proučavatelj nutricionizma, često je Kretu smatrao najboljim primjerom zdrave mediteranske prehrane. Jedan od ključnih čimbenika za tu tvrdnju možda je i činjenica da Krećani obdržavaju post Grčke pravoslavne Crkve.

Tijekom mjeseca ramazana muslimani poste od izlaska do zalaska Sunca. Prorok Muhamed također je poticao vjernike na post svakoga tjedna, ponedjeljkom i četvrtkom. Ramazan se raz­­­ likuje od većine postova zato što je osim hrane zabranjen i unos svih tekućina. Nadalje, budući da im je dopušteno jesti prije izlaska i nakon zalaska Sunca, nedavna istraživanja pokazala su da tijekom toga mjeseca dnevni unos kalorija zapravo uvelike raste.

Prejedanje prije izlaska i nakon zalaska Sunca, posebno kad su u pitanju rafinirani ugljikohidrati, poništava mnoge dobrobiti posta.

Mnogi ljudi smatraju da su ovo tek zastarjele narodne i vjerske tradicije bez ikakva znanstvenoga temelja. No istina je upravo suprotna. Danas postoji mnoštvo znanstvenih dokaza o tome da je post dobar za čovjeka te da bi mogao biti lijek za takozvane civilizacijske bolesti koje pogađaju mnoge naše suvremenike.

Većina stanovnika SAD-a oslanja se na šećer (glukozu) kao izvor energije. Ljudskom tijelu izvor energije mogu biti i glukoza i masnoća, ali moji sunarodnjaci uzimaju glukozu kad god im je to moguće. Kad dokinemo unos šećera, tijelo troši svoje zalihe šećera (glikogen), a kad ponestane tih zaliha, počne sagorijevati masnoću, ili masnoću iz hrane ili tjelesnu masnoću. Nažalost, stalno dodavanje šećera prehrani održava visokom razinu inzulina 9

Jedi, posti, slavi_26_1_TISAK.indd 9

27.1.2023. 14:37:57

Predgovor

u našem organizmu. Inzulin je važan hormon koji, kad registrira šećer u krvi, šalje tijelu signal da ga troši, a sve što ostane da pohrani kao tjelesnu masnoću. Sudeći prema posljednjim statistikama, taložimo sve više i više masnoće i tako štetimo svom zdravlju.

Post zahvaća ovaj problem u korijenu. Ispravnim postom snižavamo razinu inzulina u organizmu bez ikakvih štetnih učinaka po zdravlje. Ovisno o trajanju, različiti postovi imaju različite učinke, ali temeljna je ideja da se potroši šećer pohranjen u tijelu sve dok ne počne trošiti masnoću. Neki dijelovi tijela, poput mozga, i dalje trebaju nešto glukoze, ali uglavnom koriste zamjensko gorivo, ketone, koji se sastoje od tjelesne masnoće.

Strogo govoreći, ne postoje nužni ugljikohidrati.

No neće li post usporiti naš metabolizam i istrošiti nam mišiće?

Ne, neće. U prvim danima posta tijelo povećava utrošak energije i štiti nemasnu tjelesnu masu različitim hormonalnim signalima.

No nećemo li poludjeti od gladi i biti sve gladniji što dulje postimo? Ne. Osobe koje poste obično su nakon nekoliko dana bez hrane manje gladne nego što su bile na početku, nesumnjivo zato što im tijelo počne koristiti masnoću za sve svoje energetske potrebe.

Drugim riječima, učinci posta dijametralno su suprotni učincima ustrajna smanjenja kalorija kod dugotrajnih „dijeta“, koje u konačnici vrlo rijetko uspijevaju. Post se od dijete razlikuje po isprekidanoj ili povremenoj naravi. Dijete ne uspijevaju zbog svoje stalnosti. Specifično obilježje života na Zemlji jest homeostaza, kod koje suprotstavljeni procesi postižu međusobnu ravnotežu.

Tijelo će na svaki trajni podražaj reagirati prilagodbom. Kod trajne redukcije kalorija tijelo će reagirati smanjenjem ukupnoga utroška energije. To dovodi do strašna trenutka kada prestajemo gubiti na težini i s vremenom počnemo dobivati na težini. Nekoliko nedavnih studija potvrdilo je taj efekt.

10

Jedi, posti, slavi_26_1_TISAK.indd 10

27.1.2023. 14:37:57

Predgovor 

Već desetljećima razbijamo glavu time što trebamo jesti, a praktički smo zaboravili na ključni aspekt: vremenski raspored jedenja. Dobivanje na težini nije jednoličan proces. Amerikanci godišnje u prosjeku dobiju nešto više od pola kilograma, no to povećanje nije konstantno. Nevjerojatnih 60 posto toga godišnjeg povećanja tjelesne mase događa se tijekom šest tjedana blagdanske sezone krajem godine. Većina ljudi smršavi nakon blagdana, ali ne dovoljno da bude opet na nuli. Dugoročno, ovo znači da postaju sve deblji i deblji.

Ne bismo trebali stalno jesti i ne bismo trebali stalno postiti.

Nakon gošćenja trebao bi uslijediti post. Uklonimo li post, a zadržimo gošćenje, s vremenom ćemo postati debeli i bolesni.

Ravnoteža je drevna tajna za dug i uspješan život. Nakon gošćenja slijedi post. Nakon posta slijedi gošćenje. Naše jedenje mora biti isprekidano, a ne ravnomjerno. Hrana je slavljenje života. Svaka kultura na svijetu slavi uz gozbu. To je normalno i dobro. No religije nas oduvijek podsjećaju na to da gošćenje moramo dovesti u ravnotežu s postom ‒ s razdobljem „pomirenja“, „pokajanja“ ili „čišćenja“. Te su ideje drevne i prošle su test vremena. Trebate li pojesti puno za svoj rođendan? Svakako.

Trebate li pojesti puno na svadbi? Svakako. To su trenuci za slavlje i čašćenje. No postoji i trenutak za post. Ne možemo se čitavo vrijeme gostiti. Ne možemo čitavo vrijeme postiti. To neće funkcionirati. To ne funkcionira.

Ako niste nikad postili, možda se pomalo i bojite. Stoga je dobro podsjetiti se na to da je post uobičajena stvar. Procjenjuje se da na svijetu živi 1,6 milijarda muslimana koji, ukoliko slijede propise, poste cijeli mjesec ramazan i usto dva dana tjedno tijekom čitave godine. Zatim, tu je oko 14 milijuna mormona, koji bi trebali postiti jednom mjesečno. Na svijetu živi oko 350 milijuna budista, od kojih mnogi redovito poste. Vidimo, dakle, 11

Jedi, posti, slavi_26_1_TISAK.indd 11

27.1.2023. 14:37:57

Predgovor

da bi gotovo trećina svjetskoga stanovništva trebala redovito postiti tijekom čitava života.

Dakle, moguće je. Štoviše, redoviti post nema nikakve trajne negativne nuspojave. Upravo suprotno. Čini se da vrlo pozitivno djeluje na zdravlje. Post je osnova rada naše klinike Intensive Dietary Management u Torontu. Post (dulji ili kraći) proveden pod liječničkim nadzorom metoda je kojom mi u svojoj klinici liječimo pretilost, dijabetes tip 2 i druga stanja. Rezultati su zapanjujući. Toliko da ne mogu vjerovati da post već nije postao protokolom na globalnoj razini.

No što je s dvije milijarde kršćana koje nisam spomenuo?

Kako u ovoj knjizi objašnjava Jay Richards, post (i gošćenje) je jedna od glavnih kršćanskih disciplina od početka. Isus je postio.

Apostoli su postili. Prvi su kršćani postili. Crkveni oci i svi najveći sveci post su smatrali prirodnim suputnikom molitve.

No posljednjih je nekoliko stoljeća kršćanski post zadesilo teško razdoblje, osim u tradiciji pravoslavlja i katolika istočnoga obreda. Richards objašnjava da su katolici zadržali post još samo u tragovima, svodeći ga najčešće na sat vremena bez hrane (prije primanja pričesti) ili na izbjegavanje nekih vrsta mesa na neke petke u godini. Neki protestanti poste, ali malo njih to čini konzistentno. Uvjeren sam da se to negativno odrazilo na zdravlje milijuna ljudi. Richards dodaje da je to kršćanima naštetilo i u moralnom i u duhovnom smislu.

Moja struka i iskustvo vezani su uz tjelesno, a ne duhovno zdravlje. Naš program i klinika Intensive Dietary Management Program (www.imdprogram.com) nude edukaciju i podršku zajednice koji vam mogu pomoći da uspješno uklopite post u svoj život.

Nadao sam se da će netko napisati knjigu o duhovnim dobrobitima posta, uzimajući u obzir rastući broj znanstvenih i kliničkih dokaza o dobrobiti posta za tjelesno zdravlje. Drago mi je što je Jay Richards povezao bogatu tradiciju i praksu kršćanskoga nauka 12

Jedi, posti, slavi_26_1_TISAK.indd 12

27.1.2023. 14:37:57

Predgovor 

s rastućom znanstvenom podrškom postu. Gotovo svatko može imati koristi od posta, ali kršćani imaju još puno više dobrih razloga da ga učine sastavnim dijelom svoga načina života.

Jason Fung, dr. med. rujan 2019.

Jason Fung nefrolog je, osnivač programa Intensive Dietary Management Program, koji nudi jedinstven pristup tretmanu dijabetesa tip 2 i pretilosti te autor knjiga The Obesity Code i The Diabetes Code.

13

Jedi, posti, slavi_26_1_TISAK.indd 13

27.1.2023. 14:37:57

Jedi, posti, slavi_26_1_TISAK.indd 14

27.1.2023. 14:37:57

UVOD

Post rađa proroke i učvršćuje snažne; post daje mudrost zakonodavcima. Post je dobri čuvar duše, postojani prijatelj tijela, oružje odvažnih i vježbalište za atlete. Post odbija napasti, pomazuje nas za pobožnost; on je prijatelj budnosti i kovač čednosti. U ratu se bori hrabro, u miru poučava smirenosti. sv. Bazilije Veliki

K

ršćani su nekoć postili. Mnogo. Post je bio osnovni dio života, baš kao jedenje, spavanje, rad, gozbe i molitve. Post je kršćanima omogućavao da se poistovjete s Kristovom mukom, da obogate svoj molitveni život, nahrane siromašne, traže Božju volju, discipliniraju svoju volju, rastu u svetosti, pripreme se za duhovni boj, čak i da se bore protiv zloduha.

Tijekom stoljeća Crkva je ustanovila dane posta i razdoblja posta, uz blagdanske dane, dane gozbovanja kada se slave Božji blagoslovi. Tako nakon došašća slijedi Božić, a nakon korizme Uskrs. Pažljivi vanjski promatrač oko 600. godine zapazio bi da kršćani jedu umjereno većinu dana, srijedom i petkom jedu malo ili ništa, a nedjeljom se goste. Uočio bi taj trostruki obrazac koji se ponavlja na različite datume i u različitim razdobljima, koje ne bi bilo lako dešifrirati izvana.

Ovaj obrazac jedenja, posta i gošćenja definirao je život krš­ ćana tijekom većega dijela povijesti Crkve. Donekle se zadržao u 15

Jedi, posti, slavi_26_1_TISAK.indd 15

27.1.2023. 14:37:57

Jedi, posti, slavi

našim običajima i danas. Odreknemo se nečega tijekom korizme.

Katolici jedu manje na Čistu srijedu i Veliki petak te petkom u korizmi izbjegavaju meso.

Drugim riječima, danas uglavnom ne postimo. Ne zapravo.

Barem ne na Zapadu. Prihvatili smo zakržljali post. Što se dogodilo?

Za početak, u usporedbi sa svojim precima, razmaženi smo.

Većina nas nikad nije ni jedan cijeli dan provela bez hrane. Počnemo se tresti ako provedemo više od četiri sata bez omiljene kave s vrhnjem, voćnoga jogurta, energetske pločice ili proteinskoga napitka.

Obilje u kojem živimo omogućilo nam je da budemo proždrljiviji i ljeniji od svojih predaka. U razvijenom dijelu svijeta nitko se zapravo ne boji gladi. Rijetki iskuse nedostatak hrane.

Zbog toga imamo manje razloga jesti manje porcije, za razliku od naših prabaka i pradjedova. Štoviše, procesuirana hrana toliko je jeftina da je pretilost češće bolest siromašnih nego bogatih.

No to je samo manji dio priče. Većina Amerikanaca živi u obilju već stotinu godina, a pretilost i dijabetes tip 2 porasli su tek posljednjih četrdesetak godina.

Ove bolesti ne možemo jednostavno pripisati proždrljivosti i lijenosti. Zamislite da u restoranu vidite pretilu ženu i mršava muškarca. Žena jede špagete i krušne štapiće kao prilog. Mršavi muškarac jede pileća prsa i salatu. Priča je jednostavna, pomislit ćete, zar ne? Žena je proždrljiva.

Bilo to jednostavno ili ne, na temelju toga prizora ne možemo znati tko je od njih dvoje, ako je itko, proždrljiv. Možemo pretpostaviti da je žena debela zato što joj nedostaje samokontrole i previše jede. No možda, zbog kompleksnih razloga o kojima ćemo govoriti kasnije, njezino tijelo energiju iz hrane sprema kao tjelesnu masnoću, ostavljajući joj jako malo za trošenje. U tom 16

Jedi, posti, slavi_26_1_TISAK.indd 16

27.1.2023. 14:37:57

Uvod 

slučaju ona nije debela zato što puno jede. Ona puno jede zato što je debela. Njezina debljina velikim dijelom nije njezina krivnja.

Za razliku od nje, muškarac većinu onoga što pojede pretvori u korisnu energiju te stoga ne mora puno jesti da bi se osjećao sitim i mogao obavljati svakodnevne poslove.

Apsurdno je da većina nas jede onako kako jede zato što nam je netko rekao da je to dobro za nas. Podrobnija istraživanja pokazala su da nije dobro, ali većina ljudi vrlo malo zna o tim novim saznanjima. Umjesto toga čujemo staru priču o „znanstvenim“ argumentima o tome kako trebamo izbjegavati masnoću i jesti puno žitarica i ostalih ugljikohidrata. Ona tjestenina i krušni štapići koje jede pretila žena u restoranu? Možda samo slijedi savjete ministarstva zdravstva i udruge za prevenciju srčanih bolesti.

I ja sam godinama živio i propovijedao to lažno evanđelje.

Kao trener i instruktor fitnessa na fakultetu pretilim sam studentima čak savjetovao da izbjegavaju masnoću od koje se debljaju i govorio da jedu što više „složenih“ ugljikohidrata kao što je cjelovita pšenica. Stvar se činila vrlo jednostavnom: jedan gram masnoće sadrži devet kalorija dok gram ugljikohidrata ili proteina ima samo četiri kalorije. Dakle, ako želite izgubiti tjelesnu masnoću, klonite se masnoće u prehrani.

Govore nam i da jedemo više manjih obroka tijekom dana.

Mislimo da će nam zbog te navike arterije biti prohodne, šećer u krvi normalan, a tijelo nam neće ogladnjeti pa reagirati zadržavanjem masnoće i trošenjem mišića. Kažu i da tako nećemo pregladnjeti ni nekontrolirano jesti čokoladice. Tijekom godina pročitao sam nebrojene članke o fitnessu koji su ponavljali ove tvrdnje. Na temelju tih savjeta godinama sam svoje kćeri poticao da doručkuju čim ustanu iz kreveta. Čak i oni koji nisu slušali ove lažne argumente danas jedu često iz navike. Jednostavno tako činimo ‒ prirodno nam je, 17

Jedi, posti, slavi_26_1_TISAK.indd 17

27.1.2023. 14:37:57

Jedi, posti, slavi

poput disanja. Ne bi nam palo na pamet da svojoj djeci kažemo, kao što su to roditelji činili većinu dvadesetoga stoljeća, da jedu tri obroka dnevno, bez užine u međuvremenu. Brine li se itko više o tome da će si grickalicama pokvariti ručak? Ponašamo se kao da su ljudi oduvijek nešto grickali u 10.00 i u 14.00 i netom prije spavanja jeli veliku zdjelu žitarica. A ako drugi to ne čine, ah, što ćemo im mi? Zašto bismo se odrekli tih navika, ako ne moramo?

Na jednoj konferenciji kojoj sam nedavno prisustvovao dnevni je raspored što se hrane tiče bio sljedeći: obilan švedski stol za doručak u 8.00; peciva, voće i kava u 10.30; ručak s desertom u 12.30; keksi, kokice i sladoled u 15.30; primanje uz piće i predjelo u 18.00; večera s desertom u 19.00; primanje uz piće i grickalice u 21.00. Sljedećega jutra sve je opet kretalo ispočetka. Šećer mi skoči samo kad se toga sjetim.

Ovi česti obroci ‒ odnosno jedenje rano, kasno i često ‒ jedan je od razloga zbog kojih nam je sada tako teško postiti.

Ako ste godinama njegovali neku naviku, teško ćete je se riješiti.

Jedete li obrok ili užinu svaka dva do četiri sata dok ste budni?

Ako tako činite, svaka stanica, svaki organ vašega tijela podsjetit će vas na to pokušate li pola dana ne pojesti ništa, barem pločicu sa žitaricama. Zapravo smo se uvježbali da nam post bude težak.

To nije dobro.

No dobro je to što je taj običaj česta jedenja star tek nekoliko desetljeća. Nema opravdana razloga da tako nastavimo sve do sudnjega dana. Upravo suprotno, znanost podupire staru kršćansku praksu redovita, i ponekad intenzivna, posta. Čini se kako je post ipak dobar za nas.

Suvremena prehrana znatno otežava post To koliko često jedemo jedan je problem. Drugi je problem naša standardna zapadnjačka prehrana. Pri tome ne mislim samo na ono što jedemo, a što je puno obrađenih ugljikohidrata i rafinirana 18

Jedi, posti, slavi_26_1_TISAK.indd 18

27.1.2023. 14:37:57

Uvod 

šećera. Mislim na „zdravu“ prehranu koju „pametne skupine“ propagiraju desetljećima. Nesumnjivo ste naučili, baš kao i ja, kloniti se soli i masnoće da zaštitite srce i arterije. Posebno izbjegavamo zasićene masti.

Prehrambena piramida kod koje su žitarice pune ugljikohidrata na široku dnu, a masnoće na samu vrhu, urezana je u naše dugoročno pamćenje. Posljednjih godina američka vlada umjesto piramide koristi tanjur da objasni Amerikancima svoje smjernice vezane za prehranu1. No time nam se odvraća pažnja od očita pitanja: zašto nam savjete o prehrani daje vladina agencija koja je osnovana za promidžbu i subvencioniranje industrije hrane i šećera? Samo postavljanje toga pitanja trebalo bi nam pomoći da se odupremo njihovu utjecaju.

No kako bilo da bilo, na kraju kao gorivo ne koristimo masnoću, već šećer i druge ugljikohidrate koji se pretvaraju u šećer.

Ne jedemo li dulje vrijeme, pregladnimo pa se prejedamo čim se dokopamo hladnjaka ili kakvih grickalica. Možda mislite da ne jedete puno šećera. Izbjegavate slatkiše i sokove pune šećera? To je dobro. Ali ako većinu kalorija primate iz žitarica, i dalje vam je šećer gorivo zato što se žitarice pretvaraju u šećer čim vam prođu niz grlo. Neke čak započnu taj proces već u ustima. Česti obroci i prehrana bogata šećerom i obrađenim ugljikohidratima tek su nedavno ušli u modu. Ljudi su tisućljećima jeli hranu koja je bila tek malo obrađena. Na neke su dane postili. Većinu dana jeli su umjereno: dva ili tri obroka bez ikakvih međuobroka. Gostili su se svega nekoliko dana u godini. Uzdržavanje je većinu povijesti bilo nužno, ljudi nisu imali izbora. Kasnije je ovaj obrazac postao duhovna praksa svih velikih religija, uključujući i kršćanstvo. Naš kalendar još čuva tragove te izgubljene tradicije.

1

Možete ga vidjeti na poveznici https://www.choosemyplate.gov/.

19

Jedi, posti, slavi_26_1_TISAK.indd 19

27.1.2023. 14:37:57

Jedi, posti, slavi

Mi danas jedemo dosita svakoga dana, omogućujući krvotoku stalan dotok šećera. Zatim se za blagdane i svetkovine gostimo, odnosno prejedamo. Je li neobično onda da svjedočimo pravoj epidemiji pretilosti? Na svijetu već ima oko milijardu i pol pretilih ljudi, a većina ih živi na područjima standardne zapadnjačke prehrane2. Istovremeno, na istim tim područjima došlo je do eks­ plozije dijabetesa tip 2, Alzheimerove bolesti (koju neki nazivaju dijabetes tip 3) i drugih bolesti metabolizma.

Zašto nam onda Isus nije zapovjedio da postimo?

Nikakvo čudo, dakle, što post smatramo pomalo ludim. Možda je to bilo u redu za nekakve pustinjake i askete, za sv. Franju Asiškoga ili Katarinu Sijensku. Ali dajte, molim vas. Isus nam je rekao da nosimo svoj križ, a ne da tražimo načine da umremo. Kako će nam izgladnjivanje pomoći da upravimo misli Isusu? Tko je još doživio viđenje tijekom programa mršavljenja?

U redu. No ovi prigovori često prikrivaju argument protiv posta koji je sveprisutan i loš: ako Bog želi da postimo, zašto nam Isus nije zapovjedio post? Odgovor je jednostavan: zato što je pretpostavio da će oni koji ga slijede postiti. U poglavlju Matejeva Evanđelja koje slijedi nakon Isusova četrdesetodnevnoga posta u pustinji Isus se obraća svjetini u propovijedi na gori.

Kaže da je Bogu stalo do toga što činimo i zašto to činimo. „Kada dakle dijeliš milostinju“, na primjer, trebao bi to činiti diskretno, a ne očekivati priznanje. „Tako i kad molite“, činite to u privatnosti i ne privlačite pozornost. „I kad postite, ne budite smrknuti kao licemjeri. Izobličuju lica da pokažu ljudima kako poste“ (Mt 5,16).

2

O’Neill, S. i O’Driscoll, L., „Metabolic Syndrome: A Closer Look at a Growing Epidemic and Its Associated Pathology“, u: Obesity Review 16, br. 1 (2015.), str. 112.

20

Jedi, posti, slavi_26_1_TISAK.indd 20

27.1.2023. 14:37:57

Uvod 

Vidite? Isus je uzeo zdravo za gotovo da će njegovi sljedbenici davati milostinju, moliti i postiti. Nije zapovijedao nešto što se podrazumijevalo. Umjesto toga objasnio je kako je to najbolje činiti. Samo zato što se može postiti i na loš način ne znači da ne bismo trebali postiti uopće.

Zašto onda većina kršćana ne posti? Mi katolici mislimo da postimo. Uzdržavamo se od neke hrane na određene dane ‒ Čista srijeda, korizmeni peci, sat vremena prije pričesti (i taj sat nazivamo postom!). U prošlosti su mnogi protestanti iz principa izbjegavali post. Smatrali su da to miriše na opravdanje djelima i papinstvo te da će ih na koncu dovesti do katoličanstva. No posljednjih desetljeća evanđelistički3 protestantski autori, poput Richarda Fostera, autora knjige Celebration of Discipline, pokušavaju među protestantima obnoviti tu drevnu kršćansku disciplinu.

To je pomoglo položiti temelje za neke istaknute pokrete koji u protestantskim krugovima promiču post. Još uvijek se sjećam borbe Billa Brighta za četrdesetodnevni post tijekom 1990-ih.

U novije vrijeme pastor Rick Warren otkrio je boljitke posta pa ga je počeo zagovarati u crkvi Saddleback u Kaliforniji. Nažalost, ovakvi pokušaji obično započnu uz puno pompe, a završe uzdahom poraza. Opće pravilo i dalje vrijedi: neki protestanti poste, no to nije praksa cijele skupine koja bi imala utemeljenje u kršćanskom kalendaru.

Ako će većina kršćana na pravi post gledati kao na nešto čudno, nevažno, legalistično, opcionalno, čak i nezdravo, nećemo ga učiniti sastavnim dijelom života i nikad nećemo uživati u blagoslovima ‒ fizičkim, mentalnim i duhovnim ‒ koje post nudi. Potrebna nam je promjena razmišljanja.

3

Evanđelizam (engl. evangelicalism) je transdenominacijski revivalistički pokret unutar protestantizma, nap. prev.

21

Jedi, posti, slavi_26_1_TISAK.indd 21

27.1.2023. 14:37:57

Jedi, posti, slavi

Znanost podupire ovu drevnu kršćansku praksu Priča se o upravo takvoj promjeni. Sve više buntovnih liječnika, znanstvenika i entuzijasta počelo je hvaliti dobrobiti posta i masti u prehrani. Danas postoje čitave skupine za otpor službenoj „politici“ prehrambene piramide. Milijuni ljudi odlučili su odbaciti prehrambenu piramidu i prebacuju se na prehranu s malo ugljikohidrata, ketogenu i paleo prehranu te svjedoče o izvrsnim rezultatima. Okupljaju se u tisućama na putovanjima, konferencijama i internetskim stranicama te razmjenjuju recepte s malo ugljikohidrata i svjedočanstva o gubitku težine.

Provedete li dovoljno vremena na takvim mjestima i stranicama, vidjet ćete zanos ‒ i neuravnoteženost ‒ te vojske novih obraćenika.

Iako može biti teško razlučiti pravu znanost od pseudoznanosti, sve više ozbiljnih znanstvenika i liječnika zagovara ovaj bunt protiv česta jedenja i kulta rafiniranih žitarica i šećera. Ova skupina stručnjaka tvrdi da su prehrana s puno prirodnih masti i post ne samo sigurni za zdravlje, već i puno bolji za zdravlje od našega suvremenog načina jedenja. Ova kombinacija, za razliku od prehrane ograničene brojem kalorija, pomaže nam da trošimo masnoću, zadržavamo mišiće, stabiliziramo raspoloženje i jasnije razmišljamo. Uz takav način prehrane možemo ukloniti simptome bolesti poput dijabetesa tip 2 i pretilosti, a možda može pripomoći i u prevenciji ili liječenju Alzheimerove bolesti, Parkinsonove bolesti te nekih oblika tumora.

Ovo nisu samo pretpostavke. Provjerena znanstvena literatura nudi mnoštvo dokaza u korist posta, a mnogi su dokazi još na putu. Vijest se toliko proširila da je post opet ušao u modu.

Tako je, na primjer, izvršni direktor Twittera, Jack Dorsey, u travnju 2019. godine otkrio kako obično jede jedan (obilat) obrok dnevno te posti od petka navečer do nedjelje. Nekoliko godina ranije mediji bi to proglasili bizarnim. No 2019. godine portal 22

Jedi, posti, slavi_26_1_TISAK.indd 22

27.1.2023. 14:37:57

Uvod 

Page Six nazvao je to tek „ekstremnim“4. Novinarka je upozorila čitatelje na to da „stručnjaci obično preporučuju tri veća ili šest manjih obroka dnevno“.

S obzirom na našu dvotisućljetnu povijest posta, mi kršćani trebali bismo biti predvodnici pokreta posta, a ne tražiti izgovore ili kaskati za trendovima.

Čemu ova knjiga?

Postoje deseci knjiga koje govore o dobrobitima posta, prehrane s puno masti i malo proteina ili neke kombinacije. Zatim u paralelnom, vjerskom kozmosu, postoji mnoštvo protestantskih naslova koji hvale duhovne dobrobiti posta: dublja molitva, pobjeda nad grijehom, obnavljanje zajedništva među vjernicima i slično.

Zatim, negdje tamo, daleko, daleko, postoje i neke katoličke knjige koje tvrde da je post žrtva koju bismo trebali podnijeti.

Neki katolički autori to čine mlako, boje se da će netko pomisliti kako se tim govorom žele vratiti u stara vremena od prije Drugoga vatikanskog sabora, kad se katolike smatralo legalistima koji nemaju osobni odnos s Isusom. Mons. Charles Murphy, primjerice, u svojoj knjizi Duhovnost posta „oštro razdvaja“ ono što naziva „postom koji se vrši pod nečijim nadzorom ili u svrhu skidanja kilograma“ od „vjerske prakse posta“5. U pravu je kad kaže da bismo trebali postiti zbog duhovnih razloga.

No to ne znači da trebamo zanemariti ostale razloge ili ih čak suprotstaviti onim duhovnima.

4

5

Francesca Bacardi, „Twitter CEO Jack Dorsey Eats Only One Meal per Day“, u: Page Six, 11. travnja 2019., https://pagesix.com/2019/04/11/twitter-ceo-jack-dorsey-eatsonly-one-meal-per-day/.

Charles Murphy, The Spirituality of Fasting: Rediscovering a Christian Practice, Ave Maria Press, Notre Dame, IN, 2010., str. IX.

23

Jedi, posti, slavi_26_1_TISAK.indd 23

27.1.2023. 14:37:57

Jedi, posti, slavi

Istraživao sam i eksperimentirao na sebi i u tom procesu na svoje čuđenje vidio da se u kršćanskim krugovima vrlo malo govori o svemu tome. Police za knjige koje povezuju tijelo i dušu prazne su. Ova knjiga moj je pokušaj da popunim tu prazninu.

U nastavku ću iznijeti znanstvene dokaze, kojima broj iz dana u dan raste, a koji govore u prilog postu kao stilu života.

Govorit ću o fizičkim, kognitivnim i duhovnim dobrobitima posta (i gošćenja). Iznijet ću tezu da moramo biti „metabolički fleksibilni“, što znači da naša tijela moraju biti u stanju s lakoćom prijeći sa sagorijevanja masnoće na sagorijevanje šećera i obrnuto. Kritizirat ću i pogrešnu ideju da svatko tko posti iz čisto duhovnih razloga ne bi smio očekivati mentalne i fizičke dobrobiti. To nema smisla. Ako je čovjek jedinstvo duše i tijela, praha zemaljskoga i Božjega daha, onda moramo pretpostaviti da je post, ako je dobar, dobar za cijelo naše biće ‒ za tijelo, duh i dušu.

Duhovna glad U početku nisam namjeravao napisati knjigu o ovoj temi.

Post sam počeo proučavati i s njim eksperimentirati iz čiste znatiželje. S vremenom sam počeo pisati članke i govoriti o tome. Zatim su me, otprilike u isto vrijeme, i nepoznati ljudi na internetu i moji poznanici počeli pitati zašto ne napišem knjigu. Svaki put kad sam kršćanskim skupinama održao predavanje o prehrani i postu, obasuli su me pitanjima. Kad bih gostovao na radiju, bilo bi toliko poziva da bi blokirali liniju.

Ljudi su bili uzbuđeni i oduševljeni. No često sam slušao priče o borbi s pretilošću i lošim zdravljem. Pretpostavljam da je u široj javnosti post s periferije došao gotovo do samoga središta zbivanja, postao (gotovo) popularan. Osviješteni kršćani to su 24

Jedi, posti, slavi_26_1_TISAK.indd 24

27.1.2023. 14:37:57

Uvod 

primijetili, ali još uvijek nemaju dovoljno izvora kojima mogu vjerovati.

Dapače, mnoge knjige i mrežne stranice koje promiču post te ketogenu i paleo prehranu nisu naklonjene kršćanstvu. Mnoge polaze od pretpostavke da je čovjek evoluirao iz jednostavnijih oblika života slijepom slučajnošću, procesom prirodne selekcije koji je doveo do nasumičnih mutacija. To uzimaju kao univerzalno objašnjenje i promiču im dokazi koji govore u prilog svrhovitosti u prirodi. Ovakvi autori zatim svom darvinističkom pogledu pridodaju i određene pretpostavke o prehrambenim navikama praljudi, ili čak naših životinjskih predaka. Oni s pravom kritiziraju našu suvremenu zapadnjačku prehranu. No kao da su slijepi kad je u pitanju očita ljudska prilagodljivost jer Bog je čovjeka načinio tako da se može razvijati u vrlo različitim ekosustavima i uz različitu prehranu, što valja i očekivati od Stvoritelja koji nas je pozvao da se množimo i napučimo zemlju.

Druge knjige iz ovoga područja pripadaju new ageu. One često ističu dobrobiti, recimo, meditacije, ali rijetko spominju molitvu, iako većina ljudi moli, a ne meditira. Neke od ovih knjiga kuju u nebesa režim prehrane koji zagovaraju i od njega prave idola. Trebali bismo hranu skinuti s prijestolja svojih života i postaviti je na mjesto koje joj pripada da bi nam bila na blagoslov, a ne prokletstvo. Trebali bismo se ponovno usredotočiti na duhovne nijanse hrane ‒ nijanse koje su kršćanima bile samorazumljive i očite tijekom većega dijela povijesti, ali su se izgubile usred našega suvremenog obilja.

Neki su mi kršćani znali prišapnuti kako im je neki new age naturopatski liječnik otkrio terapeutski post. Zahvaljujući tom postu osjećaju se izvrsno i pitaju zašto Crkva kaska, umjesto da predvodi na tom polju. To se i ja pitam.

Javlja se čak i nordijski neopoganizam. Nije neobično što 25

Jedi, posti, slavi_26_1_TISAK.indd 25

27.1.2023. 14:37:57

Jedi, posti, slavi

kršćani u raspravama na internetu pitaju kako vjeru pomiriti s, recimo, paleo prehranom6.

Ovo nije glupo pitanje. Nije li Isus kruh i vino uzdigao na razinu sakramenta i uključio svagdanji kruh u molitvu kojoj je naučio svoje učenike? Nije li Bog Izraelcima u pustinji davao mȁnu ‒ kruh ‒ a prepelice dodao tek naknadno, nevoljko, samo zato što su zanovijetali? Kako, dakle, ugljikohidrati mogu biti problem?

Pa, za početak, možemo pretpostaviti da je mȁna koju je Bog dao Izraelcima bila zdrava ‒ doslovno čudesna hrana. Što se tiče kruha i vina u kršćanskoj povijesti i tradiciji, oni nemaju veze s našom suvremenom prehranom punom šećera i rafiniranih žitarica. Tipičan kruh koji se jeo u Isusovo vrijeme bio je potpuno drugačiji i manje rafiniran i stoga se u tijelu postupnije pretvarao u šećer 7. Nadalje, ljudi su kruh jeli u određeno vrijeme u danu, a ne tijekom čitava dana. Kad sve ovo uzmemo u obzir, vidimo da se prehrana u antici, čak i kod najsiromašnijih slojeva koji su jeli više kruha jer za drugu hranu nisu imali, uvelike razlikuje od naše današnje.

Ne zaboravimo da su ciklusi posta i gošćenja u srcu kršćanske tradicije. Ako mi suvremeni kršćani ne postimo, to znači da smo se mi odmetnuli od tradicije.

Post kao stil života Nadam se da ću vas na stranicama ove knjige uvjeriti u to da nas naša suvremena prehrana drži u metaboličkoj zamci koja 6

7

Raspravu i poveznice vidi na: Jimmy Moore, „Can a Christian Follow a Paleo and LowCarb Diet?“, u: Livin’ La Vida Low Carb, 7. studenog 2010., http://livinlavidalowcarb. com/blog/can-a-christian-follow-a-paleo-low-carb-diet/9381. Čak i neovisno o načinu na koji je procesuiramo, drastično smo modificirali pšenicu, posebno posljednjih pedeset godina. Neki tvrde kako je to dovelo do različitih oblika preosjetljivosti na hranu i podložnosti bolestima. Vidi, na primjer: William Davis, Wheat Belly: Lose the Weight, Lose the Wheat, and Find Your Way Back to Health, Rodale Books, New York, 2011.

26

Jedi, posti, slavi_26_1_TISAK.indd 26

27.1.2023. 14:37:57

Uvod 

post čini uzaludnim, a slavljenju i gošćenju oduzima svaki smisao.

Uistinu, ona suvremenim kršćanima onemogućuje i pravi post i pravu gozbu te ne možemo otkriti kako snažno i jedno i drugo može utjecati na naše tijelo, um i dušu. Šest ili više obroka dnevno, unos puno rafiniranih ugljikohidrata i izbjegavanje prirodnih masti možda se uklapa u službene smjernice samoproglašenih stručnjaka, ali se ne podudara s dokazima o zdravoj prehrani.

Ja predlažem „post kao životni stil“ utemeljen na drevnoj mudrosti i kršćanskom kalendaru, suvremenoj znanosti, kliničkom iskustvu liječnika, tisućama ispitanih slučajeva i vlastitim eksperimentima u proteklih trideset godina. Osnovna je ideja jednostavna: moramo postati „metabolički fleksibilni“, što znači da lako možemo koristiti i šećer i masnoću kao gorivo i prebacivati se s jednoga na drugo, a da se ne osjećamo kao ovisnik o heroinu u apstinencijskoj krizi.

Kako bismo to postigli, predlažem da svakoga tjedna, barem na neko vrijeme, uključimo „način rada“ u kojem sagorijevamo masnoću, a koji se naziva „nutritivna ketoza“. Ovaj pristup ne samo da oponaša režim prehrane i rutinu većine tradicionalnih društava, već nam omogućuje i da ih poboljšamo. Želim reći da možemo vratiti ono što smo izgubili kao kršćani i kao kultura, uzimajući u obzir najnovija znanstvena otkrića i izbjegavajući razloge zbog kojih su ove tradicije iščezle.

U poglavljima koja slijede naučit ćete: • • • • • •

Što je to post Zašto su kršćani (i ostali) postili tijekom povijesti Kad je i zašto većina kršćana napustila post Zašto bismo ga i dalje trebali prakticirati Koje su duhovne, fizičke i mentalne dobrobiti posta Kako promijeniti svoju prehranu i stil života da ga učinimo održivijim 27

Jedi, posti, slavi_26_1_TISAK.indd 27

27.1.2023. 14:37:57

Jedi, posti, slavi

• Kako post pomaže održavanju tjelesne težine i zdravlja, a u čemu dijete uvijek iznova podbacuju • Zašto bismo se trebali gostiti i kako se gošćenje razlikuje od prejedanja.

Događaji iz Biblije, kršćansko bogoštovlje i povijest koja se činila mračnom i dosadnom postat će vam uzbudljivi i jasni.

Počet ćete sebe gledati kao dio metabolizma Kristova Tijela na zemlji, koje će uskoro proslaviti svoj dvijetisućiti rođendan.

Proći ćemo jednostavan plan, korak po korak, na temelju kojega ćete prilagoditi svoju prehranu i jedenje. Ova će vam metoda omogućiti da post učinite sastavnim dijelom života bez mnogo halabuke, problema ili mučenja.

Proučit ćemo znanstvene dokaze, uz mnoštvo referenci u bilješkama, ukoliko želite sami provjeriti činjenice. Ni ja nisam zanemariv faktor. Ovo sam već isprobao na sebi i išao do te mjere da sam tijekom toga procesa testirao šećer u krvi, kolesterol, trigliceride, hormone, ketone, masnoću u tijelu i tjelesnu masu.

Plan tranzicije može se (ali i ne mora) provesti tijekom jednoga od pokorničkih razdoblja kršćanskoga kalendara, kao što su korizma ili došašće. Plan traje četrdeset dana uz šest „gozbenih“ dana nedjeljom, što je ukupno četrdeset i šest dana. Odmah ćete se početi privikavati na ritam koji biste trebali slijediti većinu života: umjereno jesti većinu vremena, postiti dio vremena i gostiti se svako toliko ‒ u različitim vremenskim intervalima.

No prije nego što počnete, uzet ćete nekoliko dana za pripravu. Napunit ćete zalihama svoj hladnjak, smočnicu i um.

Postoje zapreke na putu koje svatko od nas mora svladati prije nego što može uistinu početi postiti. Te ćemo zapreke obraditi u prvih nekoliko poglavlja kako biste na putovanje mogli krenuti s jednostavnom kartom, bistrim umom i otvorenom cestom.

Zatim ćete u prvom tjednu prijeći na tzv. ketogenu prehra28

Jedi, posti, slavi_26_1_TISAK.indd 28

27.1.2023. 14:37:57

Uvod 

nu, koja se sastoji od puno prirodne masnoće, umjerene količine proteina i vrlo malo ugljikohidrata bez jednostavnih šećera, žitarica ili škroba. To će omogućiti vašem tijelu da prijeđe u stanje „ketoze“, u kojem većinu energije dobiva iz tjelesne masnoće ili masnoće unesene hranom. Uz jednostavne trikove možete izbjeći neugodnu „keto groznicu“ koja je zahvatila milijune ljudi tijekom „uvodne“ faze Atkinsove dijete. U nedjelju ćete imati mini-gozbu kad se možete malo opustiti.

U drugom tjednu počet ćete s povremenim postom, koji je zapravo samo vremenski ograničeno jedenje. Ne brinite se. Počet ćemo s dječjim bazenom, tek ćemo poslije zaplivati u dublje vode ritma 16/8. To znači da ćete svakoga dana postiti šesnaest sati (uključujući noćni san), a da ćete sve dnevne kalorije (uglavnom masnoću, proteine i povrće) unijeti unutar vremenskoga okvira za jedenje od osam sati. Tjedan će, kao i svaki drugi, završiti mini-gozbom u nedjelju.

U trećem tjednu napravit ćete iskorak prema ritmu 20/4.

To jednostavno znači da ćete sve svoje obroke pojesti unutar razdoblja od četiri sata tijekom dana. To pomaže u prekidanju navike da jedemo u određeno vrijeme u danu i povećava pozitivne učinke ketogene prehrane. U nedjelju opet slijedi mini-gozba.

U četvrtom tjednu zaronit ćete do dna tijekom tri dana ‒ po mogućnosti u ponedjeljak, srijedu i petak. Na te dane pojest ćete jedan obilat obrok uvečer, unutar sat vremena, ne pokušavajući ograničiti ukupan unos kalorija. Ostalim danima držat ćete se vremenski ograničene ketogene prehrane. I uživati u mini-gozbi u nedjelju.

U petom tjednu oponašat ćete cjelodnevni post u ponedjeljak, srijedu i petak, tako da ćete unijeti puno manje kalorija nego inače. (Recimo dva avokada i sok od limete sa soli.) U ostale dane nastavit ćete s uobičajenom vremenski ograničenom ketogenom 29

Jedi, posti, slavi_26_1_TISAK.indd 29

27.1.2023. 14:37:57

Jedi, posti, slavi

prehranom. Plus još jedna mini-gozba u nedjelju.

U posljednjem tjednu pripremit ćete se i isprobati post u trajanju od trideset i šest do sedamdeset i dva sata te tjedan završiti gozbom. Do tada biste trebali biti „prilagođeni na masnoću“ i metabolički puno fleksibilniji nego prije. Tada ćete već osjećati dobrobiti posta. Da, još uvijek će vam biti potrebna disciplina.

No pravi post od tri ili više dana nećete više samo podnositi, već će vas on oduševljavati.

Postoji valjan razlog zbog kojega je ovo razdoblje prilagodbe ovako strogo: ako ste desetljećima koristili šećer kao gorivo, potrebno je više tjedana da presložite svoj metabolizam i krenete u boljem smjeru. Bez panike. Kasnije se nećete morati držati tako striktne prehrane. Ponovno ćete moći jesti cjelovitu hranu na koju ste navikli, no idealno bi bilo da posve napustite standardnu zapadnjačku ishranu.

Tijekom ovoga procesa naučit ćete nešto o tradiciji molitve i posta koju smo izgubili, a koju bismo trebali vratiti. Proučit ćemo različite oblike posta i gošćenja koje nalazimo u povijesti kršćanstva i otkriti iznenađujuće dobrobiti za zdravlje koje ti obrasci mogu donijeti. Saznat ćemo zašto su Isus i prvi kršćani postili te zašto bi nedostatak posta u današnje vrijeme mogao biti prepreka duhovnom buđenju naših obitelji, naroda i Crkve.

Na fizičkom planu ‒ postat ćete osjetljivi na inzulin, prilagođeni na masnoću i metabolički fleksibilni.

Na mentalnom planu ‒ uživat ćete u većoj bistrini i usredo­ točenosti.

Na duhovnom planu ‒ bit ćete obnovljeni, puni energije, disciplinirani i puno bliži Bogu.

Cilj mi je pomoći vam da uživate u svim plodovima posta.

Post kao životni stil usmjeren je na reintegraciju ili ponovno ujedinjenje čitave osobe ‒ tijela, uma i duše ‒ u ovo doba kad postajemo razjedinjeniji nego ikad. Ako nemate zdravstvenih pro30

Jedi, posti, slavi_26_1_TISAK.indd 30

27.1.2023. 14:37:57

Uvod 

blema zbog kojih ne možete postiti, post je dobar za vaše tijelo, vaš um i vašu dušu. Ne morate mi vjerovati na riječ. Možete to sami sebi dokazati, u samo nekoliko tjedana. Želite znati kako?

Nastavite čitati.

31

Jedi, posti, slavi_26_1_TISAK.indd 31

27.1.2023. 14:37:57

SADRŽAJ

Predgovor (Jason Fung). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 Uvod. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 Općenito o postu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33 1. Kako i zašto su kršćani nekoć postili . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 2. Zašto smo prestali postiti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 3. Post ne mora biti toliko težak. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53 4. Post nije loš za nas. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 5. Korištenje masnoće kao goriva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74 6. Ulazak u post . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 7. Priprema za uspjeh. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99 Prvi tjedan. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107 8. Dobro došla, masnoćo; doviđenja, ugljikohidrati!. . . . . . 109 9. Post u svrhu discipline, pokore i svetosti . . . . . . . . . . . . . . . 127 Drugi tjedan. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135 10. 16/8 Vremenski okvir za jedenje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137 11. Post radi bolje molitve . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142 Treći tjedan. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

12. Tri dana rutine 20/4. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

13. Zašto post nije napad na tijelo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

14. Vježbe za post kao stil života . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

147 149 151 160

333

Jedi, posti, slavi_26_1_TISAK.indd 333

27.1.2023. 14:38:05

Četvrti tjedan. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

15. Tri dana s jednim obrokom dnevno (23/1). . . . . . . . . . .

16. Postom do bistrine uma. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

17. Možemo li samo oponašati post i ipak požnjeti dobrobiti?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

167 169 175

Peti tjedan. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

18. Prehrana 4/3 koja oponaša post . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

19. Post u svrhu duhovnoga boja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

20. Post u svrhu mršavljenja i borbe protiv dijabetesa i pretilosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

21. Post u svrhu borbe protiv bolesti i produljenja životnoga vijeka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

193 195 199

Šesti tjedan. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

22. Višednevni post. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

23. Zajednički post . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

24. Post i kršćanska godina. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

25. Što je s duljim postom?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

26. Veličanstveni dizajn tijela. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

27. Post kao stil života. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

28. Kako i zašto slaviti i gostiti se . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

237 239 242 249 257 266 277 283

185

207 219

Zaključak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 294 Zahvale . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 303 Dodatak 1. Dodatna literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 304 Dodatak 2. Šestotjedni plan — sažetak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 306 Dodatak 3: Kako utvrditi da doista koristite masnoću kao gorivo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 309 Kazalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 313

334

Jedi, posti, slavi_26_1_TISAK.indd 334

27.1.2023. 14:38:05