Issuu

Isus - naš život PRIPRAVA ZA SAKRAMENTE PRVE ISPOVIJEDI I PRIČESTI

VERBUM

Priručnik za voditelje

Isus - naš život PRIPRAVA ZA SAKRAMENTE PRVE ISPOVIJEDI I PRIČESTI Priručnik za voditelje

Isus - naš život

PRIPRAVA ZA SAKRAMENTE PRVE ISPOVIJEDI I PRIČESTI Priručnik za voditelje

VERBUM

Naslov izvornika: Jesus Our Life. Faith and Life Series, Third Edition, Book Two © 1987, 2002, 2009, 2011 Catholics United for the Faith, Inc. © Copyright za hrvatsko izdanje: Verbum, Split, 2014. Glavni urednik: Petar Balta Nihil obstat za izvorno izdanje: Reverend James M. Dunfee, Censor Librorum Imprimatur za izvorno izdanje: Reverend Monsignor Kurt H. Kemo, Diocesan Administrator of Steubenville Imprimatur za hrvatsko izdanje od Nadbiskupskog ordinarijata u Splitu, br. 501/2014 od 17. srpnja 2014., generalni vikar mons. Miroslav Vidović Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički, mehanički i sl.) bez prethodne pisane suglasnosti nakladnika. Izvršna urednica: Lidija Piskač, mag. theol. Prevela i prilagodila: Katarina Gugić, mag. theol. Lektura: Anđa Jakovljević, prof. Za nakladnika: Miro Radalj Nakladnik: Verbum d.o.o. naklada@verbum.hr www.verbum.hr Priprema: ACME Tisak: Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o. Tiskano u rujnu 2014. CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Sveučilišne knjižnice u Splitu pod brojem 150820078 ISBN 978-953-235-389-1

Sadržaj

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34.

Predgovor hrvatskomu izdanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . VII Bilješka za voditelje katehetske priprave za prvopričesnike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .IX Sadržaj priručnika za prvopričesnike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XII Predgovor hrvatskomu izdanju priručnika za prvopričesnike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XII Naš nebeski Otac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 Presveto Trojstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 Bog Stvoritelj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 Bog nas je stvorio . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 Adam i Eva su uvrijedili Boga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 Postati dijete Božje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 Poslušnost Bogu Ocu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 Bog nam daje zapovijedi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87 Odlučujem da ću voljeti Boga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101 Pripravljamo se za dolazak našega Spasitelja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113 Rodio nam se Spasitelj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125 Sveta obitelj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137 Radosna vijest . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151 Isus je naš Učitelj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 163 Kako moliti? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 175 Vjerujemo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 187 Tražiti oproštenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201 Isus oprašta grijehe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 213 Sakrament pokore . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 225 Zadovoljština za naše grijehe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 237 Dobri pastir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 251 Posljednja večera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 263 Isus je umro za nas . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 275 Uskrsnuo je, aleluja! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 287 Sveta misa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 301 Što činimo na svetoj misi? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 313 Isus dolazi k nama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 325 Isus, Gospodin moj i Bog moj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 337 Isus se vraća k Ocu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 351 Silazak Duha Svetoga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 363 Božja obitelj – Crkva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 375 Marija, naša Majka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 387 Isus je uvijek prisutan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 399 Nebo, naš dom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 411 Pojmovnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 425 Osnovne molitve . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 427 Fotografije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 427 Dodatak A: Kvizovi i testovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .A-1 Dodatak B: Igre, radionice i tekstovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . B-1 Dodatak C: Idemo na svetu misu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . C-1 v

Predgovor hrvatskomu izdanju Komplet za pripravu za sakramente prve svete pričesti i ispovijedi Isus – naš život, koji se sastoji od priručnika za prvopričesnike, vježbenice i priručnika za voditelje, nudi jednostavan uvod u biblijske tekstove i nauk vjere. Plod je suvremenoga, autentična pristupa katoličkoj katehezi utemeljena na Svetomu pismu, Katekizmu Katoličke Crkve i katehetskim dokumentima Svete Stolice. Od samoga početka prepoznat je kao vrijedno katehetsko sredstvo koje sadrži temeljne elemente katoličkoga nauka ključne za formaciju prvopričesnika, i to na jednostavan i njima pristupačan način. Tiskan je u milijunima primjeraka, postavši u mnogim sredinama omiljeno i provjereno sredstvo za kvalitetnu pripravu za sakramente prve svete pričesti – u župama, školama i obiteljima. Osim izvornoga izdanja na engleskomu jeziku, ovi su priručnici objavljeni i u drugim zemljama, a prigodom objavljivanja u Njemačkoj papa Benedikt XVI., tadašnji kardinal Joseph Ratzinger, istaknuo je da se radi o najboljim katehetskim priručnicima na njemačkomu jeziku.

Priručnik za prvopričesnike

Priručnik za prvopričesnike sadrži brojne kreativne pristupe izlaganju sadržaja s ponavljanjima koji će voditeljima kateheza, uz njihov vlastiti dobar primjer, biti od najbolje pomoći u prenošenju vjere prvopričesnicima. Naime, prvopričesnici imaju živu maštu i kod usvajanja sadržaja u podjednakoj im mjeri sudjeluju emocije kao i razum. Nauk vjere u ovomu je priručniku izložen na način da učeniku predstavlja izazov i da se istodobno izbjegne jednoličnost koja je česta i kobna u katehetskim nastojanjima. Svako poglavlje započinje citatom iz Svetoga pisma, a diljem priručnika nalazi se još mnoštvo svetopisamskih citata, s ciljem da istaknu biblijski temelj naše vjere. Poglavlja završavaju pitanjima za ponavljanje koja se referiraju na crkveni nauk kako ga nalazimo u Katekizmu Katoličke Crkve. Ako učenici redovito budu prolazili ova pitanja, s vremenom će uvidjeti važnost Katekizma, koji je plod Drugoga vatikanskog sabora. Svi tekstovi iz ovoga priručnika imaju svoje opširno tumačenje u priručniku za voditelje. Priručnik ima i pojmove istaknute podebljanim slovima u tekstu, s objašnjenjima u pojmovniku na kraju knjige, kao i dodatak s osnovnim katoličkim molitvama.

vježbenica

Vježbenica Isus – naš život nudi niz dodatnih sadržaja pored onih koji se nalaze u priručniku za prvopričesnike. Brojne nove aktivnosti, poput jednostavnih križaljki, pitanja za ponavljanje, zadataka popunjavanja teksta, premetaljki, izrade i bojanja crteža, povezivanja pojmova i tvrdnja, zadataka za samostalno i kreativno izražavanje, pisanja intervjua i brojnih drugih zabavnih i izazovnih zadataka koji prate i nadopunjuju poglavlja iz priručnika za prvopričesnike na praktičnim, perforiranim stranicama prvopričesnike će dodatno zainteresirati i omogućiti im da ponavljaju i utvrđuju vjerske istine i tradicionalne molitve na zabavan i poučan način.

Priručnik za voditelje

Priručnik za voditelje Isus – naš život iznimno je dragocjeno pomagalo za pripremu katehetskih susreta koje je, uz kvalitetnu i temeljitu obradu sadržaja, obogaćeno i brojnim dodatnim aktivnostima, igrama i zanimljivostima. Svako poglavlje ovoga priručnika započinje s važnim poveznicama u Katekizmu Katoličke Crkve i Svetomu pismu za pojedine teme određenoga poglavlja. Te vam poveznice mogu pomoći u pripremi za satove, za vaše osobno istraživanje i promišljanje, ali su prikladne i za prvopričesnike te ih možete uključiti u svoje susrete ondje gdje to smatrate prikladnim. Poglavlja su podijeljena po tjednima, a svako se poglavlje sastoji od pet tema ili pet katehetskih susreta. Četiri dana svakoga tjedna predviđena su za izlaganje novoga sadržaja, a peti dan za ponavljanje i utvrđivanje gradiva. Međutim, ovisno o vremenu koje imate na raspolaganju za katehetske susrete, ove se teme mogu i posve jednostavno prilagoditi i sažeti prema vašim željama i/ili mogućnostima. Tako se, primjerice, svako poglavlje može sažeti i obraditi u dva obična nastavna sata, odnosno za vrijeme jednoga katehetskog susreta.

vii vii

Svaka tema započinje s jasno naznačenim elementima nauka predviđenima za usvajanje toga dana u rubrici ciljeva. U rubrikama uvoda naći ćete materijale koji će vam pomoći da s učenicima započnete raspravu o temi koju ćete toga dana obrađivati. Rubrike tijeka započinju navodeći odlomke koje učenici trebaju zajedno pročitati na katehetskomu susretu. Na desnim stranicama priručnika naći ćete i preslike stranica iz priručnika za prvopričesnike namijenjene za taj dan. Odlomci koji se trebaju pročitati istaknuti su različitim bojama kako bi vam se olakšalo snalaženje u tekstu. Sadržaj teme razlaže se u rubrikama za tijek susreta, koje sadrže i korisne oglede i pitanja za raspravu. Ti se sadržaji nadopunjuju s odjeljcima koji sadrže materijale za voditelje o životima svetaca, s objašnjenjima pojmova, opisima crkvenih obreda i običaja, s važnim citatima, prijedlozima za aktivnosti, dodatnim izvorima i molitvama. Rubrike za naglaske i zaključke pomažu vam da obrađene sadržaje povežete, primijenite na život i da raspravu zaključite molitvom. Na kraju ovoga priručnika nalaze se i tri sveobuhvatna dodatka s brojnim kreativnim idejama, skicama, igrama, kvizovima, križaljkama te sadržajima za voditelje. U Dodatku A nalaze se kvizovi i testovi iz cjelina, didaktički uklopljeni u sadržaje tema diljem priručnika zajedno s rješenjima zadataka, kako biste mogli što lakše i jednostavnije provjeriti znanje svojih učenika. Osim ponavljanja i utvrđivanja koje ćete naći u ovome dodatku, ponavljanje i utvrđivanje svakoga poglavlja možete napraviti i pomoću zadataka iz Vježbenice, čija rješenja i odgovore također možete naći na kraju svakoga poglavlja u ovome priručniku. Priručnik za prvopričesnike i Vježbenica u cijelosti su sadržani u ovomu priručniku, i to u sklopu same pripreme sata, i stoga je ovaj priručnik sve što vam je potrebno za vaše katehetske susrete s prvopričesnicima. Dodatak B sadrži dodatne aktivnosti poput raznih tekstova, zanimljivosti i igara, koje se često preporučuju na različitim točkama obrađenih tema, a Dodatak C namijenjen je isključivo voditeljima kateheza te sadrži sav materijal koji će vam biti potreban za vašu osobnu pripravu za katehetske susrete. Osim toga, u ovomu priručniku, neposredno prije Dodatka A, naći ćete i pojmovnik i dodatak s osnovnim molitvama iz priručnika za prvopričesnike.

viii

Bilješka za voditelje katehetske priprave za prvopričesnike Kateheza: narav i svrha

U posljednjim desetljećima Katolička je Crkva svojim vjernicima ponudila brojne dokumente i izvore koji definiraju i tumače ulogu kateheze u životu katolika. Među njih spadaju i dokumenti nastali kao plod Drugoga vatikanskog sabora, Opći direktorij za katehezu i Catechesi tradendae. Pri sastavljanju ovih priručnika ti su se dokumenti posebno uzeli u obzir. Kateheza je sustavno poučavanje djece, mladih i odraslih katoličkoj vjeri i nauku Crkve s ciljem da od njih učini Kristove učenike (usp. KKC 5). Ona je prenošenje Kristove poruke njegovu narodu. Opći katehetski direktorij katehezu opisuje kao oblik služenja Božjoj riječi koja smjera tome da u svjetlu pouke vjeru učini živom, svjesnom i aktivnom (OKD 17, 1971).

Uloga roditelja: prvi katehete

S obzirom na to da su roditelji primarni odgojitelji svoje djece, za svako dijete obitelj je ta koja pruža prvu i najvažniju inicijaciju u kršćansku vjeru i praktično življenje vjere. Poučavanje vjere u ranoj dobi treba uključivati dobar primjer roditelja, ali ujedno i poučavanje u molitvi te tumačenja i osvrt na ono što su djeca naučila na satovima vjeronauka te pohađajući neke liturgijske događaje, primjerice svetu misu. Suradnja roditelja od iznimne je važnosti za uspjeh voditelja kateheza. Trebate uključiti roditelje u proces izobrazbe njihove djece. Raspravite s njima o programu i metodama rada koje koristite, posavjetujte se s njima o tome ima li boljega načina za poučavanje njihove djece te ih zamolite i za pomoć ako se suočite s nekim problemima. Dajte im do znanja da je vaša uloga pomoći im da ispune svoju dužnost formacije i poučavanja djece u Kristu (usp. OKD 78, 79).

Uloga katehete

Jednostavno, “kateheza je odgoj vjere” (KKC 5). Kateheta je oruđe u Božjoj ruci. Na svakomu kateheti leži odgovornost da vjerno naučava puninu istine i da onima koji su mu povjereni svojim primjerom pruža autentično svjedočanstvo. Intenzivan sakramentalan život i redovita molitva kateheti će biti najbolja osobna priprava. Svaki voditelj može uzeti priručnik i nastavna pomagala, naučiti različite metode za sudjelovanje učenika u susretima i provoditi nastavne metode za što bolje nastavno ozračje. Međutim, za formaciju i duhovni rast vaših učenika nema ničega važnijeg od vašega svjedočenja vjere riječima i djelima i vašega osobnog traženja Boga. Neovisno o tome koliko znanja priopćite svojim učenicima, trebate znati da vi u njih sijete tek klicu vjere koju zatim sam Bog mora razvijati u njihovim dušama. Kateheza se danas često povezuje uz evangelizaciju – prvim navještajem radosne vijesti spasenja. Katehezom biste trebali poticati svoje učenike da traže, prihvaćaju i sveobuhvatno istražuju evanđelje kako bi mogli postati Kristovi svjedoci. Katekizam i Sveto pismo katehetama pružaju sredstva da to postignu. U apostolskoj pobudnici Catechesi tradendae Ivan Pavao II. kaže: “...u samoj jezgri kateheze stoji bitno jedna osoba; ona Isusa iz Nazareta... Treba, dakle, reći da je u katehezi Krist... kojega naučavamo.... i da samo Krist poučava” (CT 5, 6). Vjerski odgoj uvijek mora biti usredotočen na trojedinoga Boga i Krista. Bog je odlučio objaviti sama sebe u povijesti spasenja, putem njegova stvorenja, proroka, Pisma i, najsavršenije, u osobi Isusa Krista. Ta objava, vjerno očuvana u Svetomu pismu i predaji, povjerena je Crkvi i svaki je kateheta pozvan služiti joj. Kako budete poučavali, otkrit ćete da vaši učenici, baš kao i svi ljudi, imaju duboku čežnju za Bogom i da tragaju za istinom. Kako ih pomalo budete vodili do poučljivosti Duhu Svetomu, tako ćete im posredovati puninu Božje objave u Kristu i pomagati im da posve urone u otajstvo Krista i spasenja koje on nudi. Ovo reflektira Božju pedagogiju koja za posljedicu ima naše spasenje. Također, stvarat ćete ozračje povoljno za učenje i molitvu u kojemu će učenici moći sazrijevati “do mjere uzrasta punine Kristove” (Ef 4,13).

Pedagoška pomagala

Opći katehetski direktorij pruža pregled različitih uspješnih metodologija koje vam mogu koristiti u radu. Znanje se može posredovati molitvom, liturgijom, riječima i djelima ili putem tekstova i aktivnosti, međutim, učenici uče prvenstveno od vas, svojega katehete. Indukcija i dedukcija:

Induktivne su metode korisne u izlaganju činjenica te u promišljanju i propitivanju tih činjenica u nastojanju da se raspozna njihovo kršćansko značenje. Indukcija je proces zaključivanja od dijela na cjelinu, od posebnoga na opće principe. Ona nije neovisna o deduktivnim metodama, koje zaključuju od općega na posebno i koje uključuju interpretaciju i utvrđivanje uzroka i posljedice. Ove dvije metode zajedno pomažu učeniku u razumijevanju jedinstva istina vjere, u razumijevanju međuodnosa između tema i, što je još važnije, njihove praktične primjene.

Pojmovi:

Jezgrovito, precizno i lako pamtljivo izražavanje misli ili ideja omogućuju učeniku da bolje upamti i razumije sadržaj. U ranijim fazama obrazovanja trebalo bi češće zadavati zadatke pamćenja zato što djeca prvo moraju poznavati pojmove kako bi zatim mogla izraziti njihovo značenje. Semantika je i u teologiji vrlo važna. Kršćani su za vjeru davali svoje živote, a dolazilo je i do raskola zbog neslaganja u upotrebi nekih riječi. (Primjerice, tu je riječ Filioque u Nicejsko-carigradskome vjerovanju, koja je još uvijek točka nesloge između rimokatolika i pravoslavaca.) Takve formule pružaju također ustaljeni način govora među vjernicima.

Iskustvo:

Osobno je iskustvo temelj za promišljanje i praktičnu primjenu. Ono preobražava apstraktne teorije u primjenjive i lako pamtljive koncepte. Katehete bi na susretima trebali koristiti konkretne primjere i poticati svoje učenike da osobno iskustvo procjenjuju u odnosu na kršćanske vrjednote.

Kreativnost:

Kreativni zadatci pomažu učenicima da promišljaju i da svojim riječima izraze ono što su naučili.

Rad u skupinama:

Važnost rada u skupinama u današnje vrijeme postaje sve očitija. Takav rad pridonosi društvenoj i eklezijalnoj formaciji učenika, a njeguje i osjećaj za kršćansku suodgovornost i solidarnost.

Katekizam Katoličke Crkve: važno sredstvo

Današnje su učionice prepune djece s različitim potrebama i osobnim iskustvima. Vaš katehetski rad, otežan ozračjem vjerske ravnodušnosti, neprijateljstva prema religiji, očitom odsutnošću katoličke kulture, naobrazbe i praktičnoga vjerskog života, upravo je zbog toga veoma dragocjen. Važno pomagalo koje pripada svim vjernicima jest Katekizam Katoličke Crkve, koji je podijeljen na četiri dijela: prvi dio je Vjerovanje, drugi je Slavlje kršćanskoga otajstva (sakramenti), treći Život u Kristu (moral) i četvrti dio je Kršćanska molitva. vjerovanje:

Vjerovanje je sažetak katoličke vjere i krsnih obećanja. Ono je javna ispovijest vjere i u njemu kršćani pronalaze svoj identitet kao dijelovi Kristova mističnoga tijela. To je vjera koju je Krist predao svojim apostolima i čitavoj Crkvi.

Sakramenti:

Sedam sakramenata su vanjski znakovi koje je Krist ustanovio da nam udijeli milost. Od najmanje dobi treba kod djece poticati aktivno sudjelovanje u sakramentalnomu životu Crkve kao što je, primjerice, pobožno i redovito sudjelovanje na svetoj misi.

Moralni život:

Moralni život nije ograničen na neko područje života; on osigurava granice koje definiraju katolički identitet i omogućuju istinsku ljubav prema Bogu i bližnjemu. Ispravan moralni život čovjekov je dar Bogu, odgovor na Božju bezuvjetnu ljubav i put k istinskoj slobodi. Svaki bi katolik svojim životom trebao pružati primjer drugima.

Molitva:

Molitva sjedinjuje osobu s Bogom (riječima, djelima, šutnjom i prisutnošću) i treba je poticati i prakticirati već od ranoga djetinjstva. Ima više oblika molitve, a svaki od njih dušu vodi bliže k Bogu.

Priručnik za voditelje pruža vam puno od onoga što će vam trebati da budete učinkoviti kao katehete, ali plodove će donositi ovisno o načinu na koji ga budete koristili i ovisno o načinu na koji ćete poučavati i naviještati riječ Božju svojim učenicima. Ozbiljno shvatite odgovornosti koje vam pripadaju kao kateheti. Često zazivajte Isusa, kao njegov svjedok i učenik, kako bi vam on pomogao da prenesete njegovu poruku. Ustrajte i idite uvijek sve bliže k Bogu, vodeći sa sobom i svoje učenike.

Sadržaj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34.

Predgovor hrvatskomu izdanju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5 Naš nebeski Otac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7 Presveto Trojstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11 Bog Stvoritelj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .17 Bog nas je stvorio. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .21 Adam i Eva su uvrijedili Boga. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .27 Postati dijete Božje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .31 Poslušnost Bogu Ocu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35 Bog nam daje zapovijedi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .41 Odlučujem da ću voljeti Boga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45 Pripravljamo se za dolazak našega Spasitelja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51 Rodio nam se Spasitelj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .55 Sveta obitelj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .61 Radosna vijest. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .65 Isus je naš Učitelj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .69 Kako moliti? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .75 Vjerujemo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .79 Tražiti oproštenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .85 Isus oprašta grijehe. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .89 Sakrament pokore . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .93 Zadovoljština za naše grijehe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .97 Dobri pastir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .101 Posljednja večera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .107 Isus je umro za nas. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .113 Uskrsnuo je, aleluja! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .117 Sveta misa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .121 Što činimo na svetoj misi? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .125 Isus dolazi k nama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .131 Isus, Gospodin moj i Bog moj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .135 Isus se vraća k Ocu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .140 Silazak Duha Svetoga. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .143 Božja obitelj – Crkva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .149 Marija, naša Majka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .153 Isus je uvijek prisutan. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .159 Nebo, naš dom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .163 Pojmovnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .167 Osnovne molitve. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .175

Predgovor hrvatskomu izdanju Poštovani i dragi župnici, katehete i roditelji! Priručnik za prvopričesnike Isus – naš život koji držite u rukama plod je suvremenoga, autentična pristupa katoličkoj katehezi utemeljena na Svetomu pismu, Katekizmu Katoličke Crkve i katehetskim dokumentima Svete Stolice. Tiskan je u milijunima primjeraka, postavši u mnogim sredinama omiljeno i provjereno sredstvo za kvalitetnu pripravu za sakrament prve svete pričesti – u župama, školama i obiteljima. Osim izvornoga izdanja na engleskomu jeziku, ovaj je priručnik objavljen i u drugim zemljama, a prigodom objavljivanja u Njemačkoj papa Benedikt XVI., tadašnji kardinal Joseph Ratzinger, istaknuo je da se radi o najboljim katehetskim priručnicima na njemačkomu jeziku. Od samoga početka ovaj je priručnik prepoznat kao vrijedno katehetsko sredstvo koje sadrži temeljne elemente katoličkoga nauka ključne za formaciju prvopričesnika, i to na jednostavan i njima pristupačan način. Potpuno je usklađen s Katekizmom Katoličke Crkve, a osim poveznica na Katekizam sadrži i mnoštvo biblijskih citata. Nadopunjen je i Vježbenicom koja je odlično sredstvo za animaciju vjeroučenika te vrlo iscrpnim i bogatim Priručnikom za voditelje u kojemu su detaljno razrađeni sadržaj i metodologija svakoga pojedinog katehetskog susreta. U ovomu Priručniku za prvopričesnike naglasak je stavljen na svetopisamski temelj naše vjere u skladu s predajom. Tako svako poglavlje započinje citatom iz Svetoga pisma, a važni svetopisamski navodi nalaze se i na drugim mjestima gdje je to potrebno. Svako poglavlje završava pitanjima i odgovorima temeljenima na crkvenomu nauku koji nalazimo u Katekizmu Katoličke Crkve. Važne riječi istaknute su podebljanim slovima te u odjeljcima s naslovom “Riječi koje trebamo upamtiti”. Definicije tih riječi nalaze se u pojmovniku na kraju priručnika za prvopričesnike. Osnovne katoličke molitve nalaze se u tematskim jedinicama, ali i na kraju priručnika. Svojom koncepcijom i sadržajem ovaj će priručnik pomoći da se u pripravu za svetu pričest aktivno uključe i roditelji, primarni odgajatelji djece u vjeri. Naime, priručnik i teme u njemu obrađene osim za župnu katehezu mogu biti poticaj za obiteljski razgovor o temeljnim vjerskim istinama što će omogućiti djeci da već od rane dobi odrastaju sa snažnim katoličkim identitetom. Iskreno se nadamo da će župnicima, katehetama, učiteljima i roditeljima ovaj priručnik pružiti pomoć koja im je potrebna u zadaći prenošenja radosne vijesti i evangelizacije novih naraštaja.

xii

POGLAVLJE 1. NAŠ NEBESKi OTAC

Katekizam Katoličke Crkve Božja svojstva vidljiva su i po stvaranju: 268–278, 293, 315, 341 Čovjekovo dostojanstvo: 1700–1712 Jednakost i različitost među ljudima: 1934–1938, 1944–1946 Bog nas čini svojom djecom: 2782–2785 Bog kao Stvoritelj neba i zemlje: 279–281, 295–300, 325–327 Bog stvara mudrošću i ljubavlju: 295, 315 Bog nadahnjuje Sveto pismo: 105–106 Bog je ljubav: 218–221, 231 Bog nadilazi stvorenja: 300–301, 320 Božja svemoć: 268–278

Nebo: 1023–1029, 1053 Božja svetost: 2809 Čovjek kao duša i tijelo: 362–368, 382 Novi zavjet: 124–127, 139, 515 Stari zavjet: 121–123 Providnost: 302–314 Sveto pismo u životu Crkve: 131–133, 141 Govoriti o Bogu: 39–43, 48 Putevi spoznaje Boga: 31–38, 46–48, 286

Sveto pismo Stvaranje čovjeka: Post 2,7–25; Ps 36,7; Mt 6,9–13

Sažetak sadržaja poglavlja po temama Tema 1.

Tema 3.

Bog je naš Otac na nebesima.

Bog je na nebu i Bog je posvuda.

Bog je sama dobrota i svetost.

Bog bdije nad čovječanstvom; to je njegova Providnost.

Bog ljubi svakoga čovjeka.

Bog je sveznajući.

Bog je stvorio svakoga čovjeka i svakomu je dao jedinstvene kvalitete.

Bog je Otac, ljudi su njegova djeca.

Tema 2. Svaki čovjek ima dušu koja mu daje život. Ljudska je duša razumna. Čovjek može slobodno odabrati hoće li činiti dobro ili zlo. Duša je besmrtna i vječna.

Tema 4. Biblija nam otkriva o Bogu puno toga što ne bismo na drugi način mogli o njemu znati. Bog je autor Biblije. On je nadahnuo biblijske pisce. Biblija ima dva dijela: Stari i Novi zavjet. Oni opisuju povijest spasenja. Na misi slušamo čitanja iz Biblije. 1

POGLAVLJE 1.: NAŠ NEBESKI OTAC TEMA 1.: BOG, NAŠ NEBESKI OTAC Ciljevi

Materijali

Učenici će naučiti da je Bog njihov Otac koji ih jako voli.

• slike Boga Oca (vidi Priručnik za prvopričesnike – nadalje: PP, str. 6.)

Naučit će da je Bog na nebu, da je sama dobrota i svetost te da je stvorio svakoga od nas i dao nam puno darova.

• slike djece s njihovim očevima • Vježbenica, str. 1.

po izboru: • zrcalo • Velik si (Velika katolička pjesmarica, nadalje: VKP, Verbum, Split, 2012., br. 166.)

Uvod Prikažite na prezentaciji sliku (ili više slika) Boga Oca i započnite susret postavljajući djeci pitanje: “Tko je na slici?” Pogledajte zajedno mnoge prikaze različitih umjetnika i istaknite razlike među njima. Iako Bog nema tijelo, svi ga predstavljaju kao moćna, obično stara i blistava čovjeka na

nebu ili na prijestolju. Ponekad je prikazan s ljudima ili kako stvara svijet. Na temelju ovih slika zamolite djecu da vam kažu sve što znaju o Bogu Ocu. On je Stvoritelj neba i zemlje. On je naš Otac i sve nas jako voli.

Tijek 1. Povedite s učenicima raspravu o ulozi očeva i djece. Raspravu možete potaknuti slikama: slikama očeva kako se igraju ili nešto rade sa svojom djecom ili kako ih čuvaju. Pitajte djecu što njihovi očevi rade za njih i kako im oni pružaju primjer Božje ljubavi. Pomozite im da shvate kako ih Bog, njihov Otac, voli i brine se za njih. 2. Čitajte zajedno s djecom naglas odlomke 1 i 2. Pitajte sve u razredu: “Tko vas je stvorio?” Trebali bi reći da ih je Bog stvorio. Pitajte djecu što to znači da je Bog njihov Otac. Njihovi će odgovori biti različiti. Učenici trebaju razumjeti da su oni djeca Boga koji je na nebu te da svi očevi jako vole svoju djecu. 3. Pitajte djecu kako oni poznaju svoje roditelje. Provode zajedno vrijeme i razgovaraju, rade zajedno neke stvari. Pitajte ih kako mogu bolje upoznati Boga. Mogu mu se

Naglasci 1. Recite učenicima da navedu načine na koje im Bog iskazuje svoju ljubav. 2. Neka riješe prvu stranicu Vježbenice (vidi Priručnik za voditelje – nadalje: PV, str. 11.). Trebaju nacrtati sebe s Bogom. Možda će htjeti nacrtati kako im Bog iskazuje svoju ljubav (primjerice, kako im uručuje poseban dar). 3. Zadajte im da upamte pitanje 1 i 2 na str. 8. u PP.

moliti, osluškivati ga, učiti o njemu na satovima vjeronauka i na misi. Mogu provoditi vrijeme zajedno s njime u molitvi i činiti djela milosrđa. 4. Pitajte djecu po čemu nalikuju svojim zemaljskim očevima. Možda imaju istu boju očiju ili osmijeh, isti smisao za humor, a možda im se iste stvari (ne)sviđaju. Pomozite im da uoče kako su posve različiti, a istodobno i slični svojim očevima. Ako to držite prikladnim, dajte im zrcalo, neka ga dodaju jedno drugome i pitajte svakoga učenika da gledajući sebe u zrcalu imenuje nešto što ga čini sličnim ocu ili pak različitim od njega (primjerice, imaju posve različit nos). 5. Objasnite im da su, unatoč sličnostima sa zemaljskim očevima, svi oni posve drukčiji od njih i da su te različitosti dar od Boga. Oni također imaju nešto slično sa svojim nebeskim Ocem. O tome će učiti sljedeći put.

Završetak 1. Uvedite djecu u molitvu zahvale Bogu za sve darove koje im daje i za to što su njegova djeca. Nakon toga neka izmole Očenaš (vidi PV, str. 427.). Napomena: Ako još uvijek ne znaju tu molitvu, pripremite im je na papirićima koje mogu ponijeti kući. Mogu je učiti i za vrijeme odmora u školi. Do kraja tjedna trebali bi je znati napamet. 2. Naučite ih pjesmu Velik si i pjevajte je zajedno s njima.

1. Naš nebeski Otac “Kako li je dragocjena, Bože, dobrota tvoja, pod sjenu krila tvojih ljudi se sklanjaju.” Psalam 36,8

Znaš li tko je Bog? On je naš Otac na nebu. On je velik i svet i voli te više nego itko drugi. Bog je oduvijek htio da postoji netko baš poput tebe. Zato te je stvorio. Dao ti je ruke i noge, oči i uši. Stvorio te je drukčijim od bilo koga drugoga zato što si mu jako poseban. Bog ti je dao i dušu. Nju ne možeš vidjeti, ali tvoja je duša ono što ti daje život. Kada ne bi imao dušu, ne bi mogao razmišljati. Ne bi se mogao smijati. Ne bi mogao govoriti. Sve to možeš činiti upravo zato što imaš dušu. Ona ti omogućuje da možeš činiti ono što je dobro i ispravno. Duša je dio tebe koji nikada ne umire. Ona živi vječno. Bog, naš Otac, nije samo na nebu. On je posvuda. On te uvijek vidi i uvijek pazi na tebe. On uvijek zna

što činiš i o čemu razmišljaš. Ako se ikada osjetiš usamljenim ili uplašenim, sjeti se da je Bog s tobom i da je on tvoj prijatelj. Bog želi da budeš njegovo dijete i da jednoga dana dođeš živjeti s njim u raj.

Tko te je stvorio? Bog me je stvorio. (KKC 355, 371–373)

Tko je Bog? Bog je savršeno biće, Stvoritelj neba i zemlje. (KKC 41, 290–291)

Gdje je Bog? Bog je na nebu, u Crkvi, na zemlji i posvuda. (KKC 294, 303, 326, 773)

Zna li Bog sve? Da, Bog sve zna, čak i naše misli. (KKC 299, 303–305)

BILJEŠKA O OČEVIMA Molitvom Očenaš Isus nas uči da Boga zovemo svojim Ocem: Mt 6,9–13. Pri obrađivanju teme o očevima vrlo je važno da budete osjetljivi na specifične potrebe djece (neka djeca, primjerice, nemaju oca). Možete im reći da navedu lijepe stvari koje očevi čine za svoju djecu. Djeca znaju i uviđaju da su očevi samo ljudi i da su nesavršeni, ma koliko se možda snažno trudili nasljedovati Isusa i biti dobri. Podsjetite ih da je njihov nebeski Otac savršen i da ih savršeno ljubi. On je pomoć i uzor svim našim očevima.

Najava Na sljedećemu susretu učit ćemo što je to duša i kako naša duša živi vječno.

POGLAVLJE 1.: NAŠ NEBESKI OTAC

TEMA 2.: NAŠA JE RAZUMNA DUŠA VJEČNA Ciljevi

Materijali

Učenici će otkriti da je Bog svakome od nas dao poseban dar koji zovemo duša, nevidljivi dio nas koji nikada ne umire.

• baloni • Stepenice stvaranja (Dodatak, str. B-2)

Naučit će da im njihova duša daje život, da im omogućuje da razmišljaju i da slobodno biraju hoće li činiti dobro ili zlo.

• Vježbenica, str. 2.

• Biblija (Post 2,7–25) ili Dječja Biblija, Verbum, Split, 2013., str. 14.–17. po izboru: • Velik si (VKP, br. 166.)

Uvod Pročitajte iz Biblije ili Dječje Biblije tekst o stvaranju čovjeka (Post 2,7–25). Protumačite djeci da je Bog stvorio i ženu i muškarca. Posebno naglasite da je Bog udahnuo dah života u čovjekove nosnice. Duša je ta koja nam daje život. Nju ne

možemo vidjeti, ali ona nikada ne će umrijeti (kao ni Bog!). Svaki čovjek ima dušu. Recite djeci da će danas puno naučiti o svojim dušama.

Tijek 1. Podijelite djeci balone da ih napušu. Objasnite im da je zrak koji ispunja balone nevidljiv, ali svejednako posve stvaran. Baloni nisu isti bez zraka. Zrak ih čini boljima.

činiti sve što može. Pročitajte zajedno treći odlomak iz PP. Neka se učenici prisjete još nečega što mogu činiti zahvaljujući duši.

2. Kao što nevidljivi zrak čini da baloni postanu veliki, tako naša tijela imaju duše koje ne možemo vidjeti, ali koje su posve stvarne. Duša daje tijelu život. Tijelo je mrtvo bez duše. To se dogodi kada netko umre – duša napusti tijelo.

4. Naša nam duša omogućuje da volimo. Omogućuje nam da odaberemo hoćemo li voljeti Boga, druge ljude i cjelokupno Božje stvorenje. Svi smo mi stvoreni za odnose – upravo zato smo rođeni u obitelji i kršteni u Božju obitelj – kako bismo voljeli baš kao što Bog nas voli.

3. Ljudska je duša vrlo posebna. Ona je razumna i to je njezina sličnost s Bogom. Zato što je duša razumna, možemo razmišljati i odabirati hoćemo li činiti dobro ili zlo. Duša nam omogućuje da se smijemo i plačemo. Kada ne bismo imali dušu, ne bismo sa svojim tijelom mogli činiti brojne zabavne stvari, primjerice trčati, igrati se, skakati i preskakati. Duša je potrebna našemu tijelu da bi moglo

Naglasci 1. Neka učenici navedu po čemu ih njihova duša čini različitima od životinja, biljaka i anđela. Mogu napraviti i crteže prikazujući te različitosti. Vi možete upotrijebiti i Stepenice stvaranja iz Dodatka, str. B-2. 2. Zamolite ih da jedno drugome objasne svoje crteže. 3. Povedite raspravu o načinima na koje se možemo brinuti za svoju dušu (npr. molitva, sakramenti, odmor, slavljenje Boga, dobra prijateljstva, izbjegavanje grješnih prigoda). 4. Vježbenica, str. 2. (vidi PV, str. 11.). 5. Neka upamte pitanja 1 i 2 na osmoj stranici PP.

5. Naša duša nikada ne će umrijeti, ona je vječna. Ako za života budemo dobri i ostanemo blizu Bogu, tada će naša duša, kada umremo, otići u nebo i bit će s Bogom zauvijek! To je najveći dar koji nam je Bog mogao dati. Nebo je prekrasno mjesto – najveličanstvenije od svih mjesta.

Završetak 1. Pjevajte s djecom pjesmu Velik si. 2. Uvedite ih u molitvu Očenaš (vidi PV, str. 427.). Možete i nekoga od učenika zamoliti da sam naglas moli Očenaš da vidite kako im ide pamćenje molitava.

1. Naš nebeski Otac “Kako li je dragocjena, Bože, dobrota tvoja, pod sjenu krila tvojih ljudi se sklanjaju.” Psalam 36,8

Tko te je stvorio? Bog me je stvorio. (KKC 355, 371–373)

Tko je Bog? Bog je savršeno biće, Stvoritelj neba i zemlje. (KKC 41, 290–291)

Gdje je Bog? Bog je na nebu, u Crkvi, na zemlji i posvuda. (KKC 294, 303, 326, 773)

Zna li Bog sve? Da, Bog sve zna, čak i naše misli. (KKC 299, 303–305)

PITANJA O SMRTI U raspravi o duši djeca će možda postavljati pitanja o smrti. Objasnite im da u smrti tijelo umire, a duša nastavlja živjeti zauvijek. Ako živimo životom ugodnim Bogu, tada ćemo biti zauvijek s njime u nebu. Možete nadodati i da će se na kraju vremena naša tijela ponovno sjediniti s dušama i bit će preobražena u proslavljena tijela. U nebu ćemo biti zauvijek sretni s Bogom, anđelima i svecima.

Najava Sljedeći put učit ćemo o Božjim svojstvima.

POGLAVLJE 1.: NAŠ NEBESKI OTAC TEMA 3.: BOŽJA SVOJSTVA Ciljevi

Materijali

Učenici će naučiti da je Bog na nebu i da je posvuda.

• slika Boga na nebu

Učenici će otkriti da je Bog sveznajuć i da bdije nad čovječanstvom.

• slike različitih mjesta na kojima je Bog prisutan (priroda, među siromasima, u crkvama)

Učenici će uvidjeti da je Bog Otac i da su ljudi njegova djeca.

po izboru: • Velik si (VKP, br. 166.)

• Vježbenica, str. 3.

Uvod Pokažite djeci sliku Boga Oca na nebu (po mogućnosti onu koju ste koristili za prvu temu, sa 6. str. u PP). Započnite temu raspravom o slici, postavljajući djeci pitanje: “Gdje je

Bog?” Bog je na nebu. Po čemu to znaju? Pitajte djecu je li Bog sam na nebu. Gdje je Bog?

Tijek 1. Pročitajte zajedno s učenicima odlomke 4 i 5 iz PP. Učenici koji to žele mogu ih pročitati naglas. 2. Okupite djecu i na tlo poredajte puno slika različitih mjesta na kojima mogu pronaći Boga. Neka svaki učenik odabere po jednu sliku i zatim neka jedno za drugim objasne kako vide Boga na slici koju su odabrali. 3. Pitajte djecu ima li i drugih mjesta na kojima možemo pronaći Boga. Djeca će imati brojne ideje. 4. Pitajte djecu jesu li ikada sama. Ne, nisu. Bog je uvijek s njima. Upitajte ih koliko je osoba trenutno u prostoriji. Jesu li ubrojili i Boga? Naglasite im da je Bog uvijek prisutan. 5. Igrajte s djecom igru pamćenja: “Bog je posvuda, pa tako i ______.” Neka svako dijete ponovi sva mjesta na kojima se Bog nalazi i zatim neka nadoda još jedno mjesto kojega se dosjetilo.

Naglasci 1. Neka učenici popune 3. str. u Vježbenici (vidi PV, str. 11.). Mogu jedni drugima pokazati svoje crteže i objasniti ih. 2. Neka pomalo počnu pamtiti pitanja 3 i 4 na str. 8. u PP.

6. Što smo još danas naučili o Bogu? Možda ćete morati ponovno pročitati 4. i 5. odlomak iz PP. • Bog se brine o svakome od nas. Kažemo da je to Božja providnost. To znači da se Bog s ljubavlju brine za svakoga pojedinog čovjeka. • Bog zna što upravo radim i o čemu razmišljam. On je sama dobrota. Bog je u svemu što je dobro i lijepo. • Ranije u ovomu poglavlju naučili smo da je Bog svet. • Bog je naš prijatelj. Prijatelj je vjeran, voli nas onakve kakvi jesmo i želi nam dobro. • Bog je naš Otac. To znači da nas je stvorio i da nas voli zato što smo njegova djeca.

Završetak 1. Svi zajedno pjevajte pjesmu Velik si. 2. Izmolite zajedno Očenaš (vidi PV, str. 427.).

1. Naš nebeski Otac “Kako li je dragocjena, Bože, dobrota tvoja, pod sjenu krila tvojih ljudi se sklanjaju.” Psalam 36,8

Tko te je stvorio? Bog me je stvorio. (KKC 355, 371–373)

Tko je Bog? Bog je savršeno biće, Stvoritelj neba i zemlje. (KKC 41, 290–291)

Gdje je Bog? Bog je na nebu, u Crkvi, na zemlji i posvuda. (KKC 294, 303, 326, 773)

Zna li Bog sve? Da, Bog sve zna, čak i naše misli. (KKC 299, 303–305)

SVETA MALA TEREZIJA Sveta Terezija od Djeteta Isusa, poznata kao sveta Mala Terezija, rodila se u Francuskoj 1873. godine. S posebnim dopuštenjem koje je dobila od Pape sa samo petnaest godina postala je redovnica karmelićanka. Umrla je od tuberkuloze 1897. godine s 24 godine, a svetom je proglašena 1925. godine. Ona je zaštitnica misija. Njezin je spomendan 1. listopada. Kada je bila veoma mlada, sveta je Terezija spoznala ljepotu neba i radost života u vječnosti s Bogom. Voljela je svoje roditelje i Boga tako puno da je željela da njezini mama i tata budu zauvijek sretni s njime. Znala je da će moći biti s Bogom samo ako umru i zato se nije bojala smrti svojih roditelja.

Najava Sljedeći put učit ćemo o Bibliji, načinu na koji nas Bog poučava o sebi. 8

POGLAVLJE 1.: NAŠ NEBESKI OTAC TEMA 4.: BIBLIJA, BOŽJA RIJEČ Ciljevi

Materijali

Učenici će naučiti da je Biblija Božja riječ koja nam o Bogu govori puno toga što ne bismo mogli saznati na drugi način.

• karta vašega lokalnog mjesta • Biblija (najveća koju imate)

Naučit će da Biblija ima dva dijela: Stari zavjet i Novi zavjet.

• Vježbenica, str. 4. po izboru: • Velik si (VKP, br. 166.)

• misna čitanja sljedeće nedjelje

Uvod Na tlu raširite kartu i okupite djecu tako da mogu vidjeti. Pokažite im njihovu trenutnu lokaciju. Zamolite ih da vam pomognu na karti označiti put do neke druge lokacije. Možda ćete morati pomoći djeci u čitanju karte. Objasnite im da se karte izrađuju kako bi ljudi lakše mogli stići na mjesta na koja

žele doći. Bog nam je dao kartu kako bismo mogli doći u nebo; ta karta je Biblija. Ako je pročitamo, znat ćemo kako možemo doći u nebo. Napomena: pronađite u Bibliji nedjeljna čitanja.

Tijek 1. Pročitajte zajedno s učenicima 9. str. u PP. 2. Pokažite učenicima svoju Bibliju. Otvorite Bibliju da učenici vide karte, slike i tekst. 3. Pokažite im dva dijela Biblije: Stari i Novi zavjet. Neka uoče koliko je Stari zavjet velik u odnosu na Novi. Recite im da u tekstu svojih PP pronađu što spada u Stari, a što u Novi zavjet. 4. Pitajte djecu zašto imamo Bibliju. Bog je htio da ga poznajemo i da znamo kako možemo biti zauvijek s njime u nebu. Biblija je riječ Božja. On je autor Biblije, a pisce je nadahnuo što će napisati. Oni su zapisali samo ono što je Bog htio, ni više ni manje od toga.

6. U svojoj Bibliji pronađite nedjeljna čitanja. Pokažite djeci da je prvo čitanje iz Staroga zavjeta (ovisno o liturgijskomu vremenu, čitanje može biti i iz Novoga zavjeta), psalam iz Knjige psalama te drugo čitanje iz Novoga zavjeta. Evanđelje je također iz Novoga zavjeta. Prve četiri knjige Novoga zavjeta četiri su evanđelja. To su: Evanđelje po Mateju, Marku, Luki i Ivanu (možete na ploči ispisati važne riječi dok tumačite djeci). 7. Istaknite djeci da je Biblija najbolja knjiga zato što je ona riječ Božja – poučava nas onome što Bog želi da znamo!

5. Zamolite jednoga učenika da pročita zadnji odlomak iz PP: “Na svakoj nedjeljnoj misi možemo čuti tri biblijska čitanja.” Proslijedite im tekstove nedjeljnih čitanja koje ste pripremili.

Naglasci 1. Neka učenici odgovore na pitanja o Bibliji u Vježbenici na str. 4. (vidi PV, str. 11.). 2. Provjerite jesu li upamtili pitanja 1–4, str. 8. u PP. 3. Ako bude dovoljno vremena, ispitajte ih pojedinačno pitanja.

Završetak 1. Neka cijeli razred pjeva Velik si. 2. Kao završnu molitvu pročitajte pod “Molimo” biblijski citat na str. 10. u PP te ih uvedite u molitvu Očenaš (vidi PV, str. 427.).

Tko te je stvorio? Bog me je stvorio. (KKC 355, 371–373)

Tko je Bog? Bog je savršeno biće, Stvoritelj neba i zemlje. (KKC 41, 290–291)

Gdje je Bog? Bog je na nebu, u Crkvi, na zemlji i posvuda. (KKC 294, 303, 326, 773)

Zna li Bog sve? Da, Bog sve zna, čak i naše misli. (KKC 299, 303–305)

Biblija je jedan od velikih Božjih darova nama ljudima. To je velika knjiga koja nam o Bogu govori mnoge stvari koje nigdje drugdje ne bismo mogli saznati. Ljudima koji su je pisali Bog je rekao što da napišu i zato kažemo da je Biblija riječ Božja. Biblija ima dva dijela. Stari nam zavjet pripovijeda kako je Bog stvorio nebo i zemlju. Pripovijeda o prvomu, istočnom grijehu i pripovijeda nam što su ljudi radili dugi niz godina dok su iščekivali Spasitelja. Novi nam zavjet pripovijeda o Isusu: njegovu rođenju, njegovu životu i nauku i o tome kako nas je izbavio od grijeha. Pripovijeda nam kako je nastala Crkva. Na svakoj nedjeljnoj misi možemo čuti tri biblijska čitanja.

Riječi koje trebamo upamtiti: raj

duša

Biblija

SVETA MALA TEREZIJA I MALI PUT

Molimo: “Zahvaljujem ti, Gospodine, iz svega srca.” Psalam 138,1

“Tebe ja zaboraviti neću. Gle, u dlanove sam te svoje urezao.” Izaija 49,15–16

Sveta Mala Terezija dobar je primjer nekoga tko je bio svjestan kako je teško doći u nebo. Njezin duhovni put, poznat kao “mali put”, u današnje je vrijeme postao veoma popularan. Terezija je htjela postati sveta, ali osjećala je da ne može biti velika svetica i zato se tješila čineći malene svakodnevne žrtve. Upravo to je nazvala “mali put”, izravan i kratak. Na tomu je putu ostala poput malena djeteta i zamolila je Isusa da je noseći na svojim rukama dovede k Ocu. Osjećala je da je premalena da bi osvojila nebo poput brojnih svetaca prije nje i zato je pronašla vlastiti put. Pogledajte 7. str. u PV, gdje ćete naći njezin kratak životopis.

Najava Sljedeći put ponavljat ćemo gradivo i rješavati kviz.

POGLAVLJE 1.: NAŠ NEBESKI OTAC PONAVLJANJE I PROVJERA Ime i prezime: Naš nebeski Otac

Ciljevi Razumijevanje gradiva prvoga poglavlja – ponavljanje i provjera.

Kviz 1

Da ili ne. Zaokruži točan odgovor. 1. Je li te Bog stvorio?

2. Voli li te Bog?

3. Možeš li vidjeti Boga?

Popuni prazne crte. Koristi se riječima iz okvira.

Materijali • Kviz 1 (Dodatak, str. A-1)

Biblija • Velik si (VKP, br. 166.)

Otac

želi

dušu

živjeti

1. Bog je naš nebeski __ O __ t __ a __ c .

d __ u __ š __ u . 2. Bog mi je dao __ ž __ i __ v __ j __ e __ t __ i vječno. 3. Moja će duša __ ž __ e __l __ i da jednom dođem u raj. 4. Bog __ B __i __ b __l __ i __ j __ a je riječ Božja. 5. __

Ponavljanje i utvrđivanje

Isus – naš život • Dodatak A

A-1

1. Ponovite s učenicima da je Bog njihov Otac koji ih puno voli. 2. Pitajte djecu koje im je darove Bog dao kada ih je stvarao. Pripazite da spomenu kako im je Bog darovao dušu. 3. Djeca trebaju razumjeti da im duša daje život i da je besmrtna. Bog želi da svi oni dođu u nebo i budu zauvijek sretni s njime. (Učenici bi također trebali razumjeti da je Bog na nebu, ali istodobno i posvuda.) 4. Djeca trebaju upamtiti da nam je Bog dao Bibliju kako bi nas poučio o sebi i o tome kako ljudi mogu doći u nebo i biti zauvijek sretni s njime. Biblija ima dva dijela: Stari i Novi zavjet. Čitanja koja čujemo nedjeljom na misi uzeta su iz Biblije. Biblija je riječ Božja.

Provjera 1. Podijelite im kviz. Kada ga riješe, propitajte ih Očenaš, pitanja na str. 8. njihovih PP te riječi koje trebamo upamtiti (vidi PV, str. 9.). 2. Kada vam učenici predaju kvizove, pregledajte odgovore.

Završetak Završite s pjesmom Velik si i izmolite zajedno Očenaš (vidi PV, str. 427.).

POGLAVLJE 1.: NAŠ NEBESKI OTAC RJEŠENJA VJEŽBENICE

Ime i prezime: ________________________

Ja sam dijete Božje!

Provjeri ove riječi u pojmovniku na kraju svojega priručnika i zapiši njihova značenja.

“Kako li je dragocjena, Bože, dobrota tvoja!” Psalam 36,7

raj/nebo: mjesto nagrade za one koji su bili dobri i molili Boga da im oprosti njihove grijehe. U raju gledamo Boga i sretni smo zauvijek s njime.

Nacrtaj sebe i Boga Oca.

duša: dio nas koji razmišlja, voli i odabire dobro ili zlo. Duša živi vječno. znaš li odgovoriti? 1. Tko te je stvorio? Bog. 2. Tko je Bog? Bog je naš nebeski Otac. 3. Gdje je Bog? Bog je na nebu i posvuda. 4. Zna li Bog sve? Da, Bog sve zna.

Isus – naš život • Poglavlje 1. • Tema 1.

Ime i prezime: ________________________

Bog je posvuda.

Činjenice o Bibliji Odgovori na sljedeća pitanja.

Navedi neka mjesta na kojima se Bog nalazi. 1.

Isus – naš život • Poglavlje 1. • Tema 2.

Tko nam je dao Bibliju?

Odgovori će biti različiti.

Bog nam je dao Bibliju.

2. ________________________________________ Što je Biblija? 3. ________________________________________

Biblija je sveta knjiga.

Nacrtaj jedno od tih mjesta.

O čemu nam Biblija govori?

Biblija nam govori o Bogu. Biblija je riječ Božja. Tko je napisao Bibliju?

Ljudi su napisali Bibliju. Biblija ima dva dijela. Koja su to?

Stari zavjet. 2. Novi zavjet. 1.

Isus – naš život • Poglavlje 1. • Tema 3.

Isus – naš život • Poglavlje 1. • Tema 4.

BILJEÅ KE

ISBN 978-953-235-389-1

VERBUM

9 789532 353891

www.verbum.hr

VERBUM

Isus naš život - Priručnik za voditelje