Istinsko milosrđe

.......................................................................

Jacques Philippe

Istinsko milosrđe

Marija, opraštanje i pouzdanje VERBUM

Božje je milosrđe svima potrebno, iako toga nismo uvijek svjesni, a kada i jesmo, nismo ga uvijek pripravni primiti. Jedan od najpoznatijih duhovnih autora današnjice o. Jacques Philippe u ovoj knjizi svraća pozornost na veliku temu milosrđa i daje jasne i jednostavne upute kako se nositi s vlastitim poteškoćama i povrjedama, nerazumijevanjima, neslaganjima i ostavljenostima od onih koje volimo i koji su nam trebali biti oslonac zbog čega smo nerijetko tužni i usamljeni.

Knjiga je nastala na osnovi duhovnih konferencija koje je o. Jacques održao povodom izvanredne Godine milosrđa, a u njima je naglasak stavljen na Mariju kao uzor i vrata kroz koja nam milosrđe dolazi, zatim na važnost opraštanja, posebno u obitelji, pri čemu se ističe da je jednako zahtjevno prihvatiti oproštenje kao i oprostiti onima koji su nam nanijeli zlo, te na pouzdanje kao temeljni vjernički stav potreban za primanje Božjega milosrđa.

Svi smo potrebni iscjeljenja i pomirenja, a ova nam poticajna knjiga pokazuje kako ih ostvariti otvaranjem istinskomu milosrđu koje može preobraziti naš život.

Jacques Philippe ISTINSKO MILOSRĐE Marija, opraštanje i pouzdanje

Biblioteka:

FIDES 77.

Urednik: mr. sc. Petar Balta

Prijevod: Lidija Paris

Za nakladnika: dr. sc. Miro Radalj

Jacques Philippe

ISTINSKO MILOSRĐE Marija, opraštanje i pouzdanje

VERBUM Split, 2016.

Naslov izvornika: Jacques Philippe, REAL MERCY – Mary, Forgiveness and Trust © Editions des Beatitudes, S.O.C., 2016. © Copyright za hrvatsko izdanje: Verbum, Split, 2016.

Izvršna urednica: Lidija Piskač, mag. theol.

Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički, mehanički i sl.) bez prethodne pisane suglasnosti nakladnika.

Lektura: Anđa Jakovljević, prof.

CIP - Katalogizacija u publikaciji SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U SPLITU UDK 231.13 PHILIPPE, Jacques Istinsko milosrđe : Marija, opraštanje i pouzdanje / Jacques Philippe ; <prijevod Lidija Paris>. - Split : Verbum, 2016. - (Biblioteka Fides ; 77) Prijevod djela: Real mercy - Mary, forgiveness and trust.

- Bibliografija.

ISBN 978-953-235-510-9 I. Božje milosrđe -- Razmatranja 160610087

ISTINSKO MILOSRĐE

UVOD

Papa Benedikt dobro nas je podsjetio: “Moramo imati povjerenja u veliku moć Božjega milosrđa. Svi smo grješnici, no njegova nas milost preobražava i obnavlja.“ Poziv na preobrazbu snagom Božje ljubavi i njegova milosrđa na nov se način manifestirao u proteklomu stoljeću. Dnevnik svete Faustine Kowalske, blagdan Nedjelje Božjega milosrđa koju je ustanovio voljeni papa sveti Ivan Pavao II. te Jubilarna godina milosrđa koju je proglasio papa Franjo ukazuju na tematski kontinuitet koji je i suvremen i u duhovnomu smislu bitan: izbjegavati grijeh, utjecati se Božjemu milosrđu i živjeti u miru koji samo Gospodin može dati. Čak i nedavno oživljavanje pobožnosti prema Gospi koja razvezuje čvorove, koju je popularizirao papa Franjo, podsjeća nas da je, uz Gospinu pomoć, Božje milosrđe uvijek na djelu: oprašta grijehe, liječi rane, iscjeljuje srca, rješava životne probleme koji su neizbježna posljedica naše ljudske krhkosti.

Otac Jacques Philippe ulazi dublje u ulogu Marije kao sredstva Božjega milosrđa. Kaže da je njezina uloga kao Posrednice svih milosti i kao osobe koja najbolje razumije Boga “diskretna“, ali od životne važnosti. Uloga Marije, koja se uvijek drži u pozadini, sastoji se u tome da u svoju djecu uti5

JACQUES PHILIPPE

sne majčinsku sućut, a najsretnija je kada vidi da se Božje milosrđe dijeli i prihvaća.

I upravo je u tome ključ: budući da smo slobodni, moramo ne samo prepoznati Božje milosrđe, nego ga i primiti. Tako često nemamo dovoljno poniznosti, ne praštamo samima sebi i ne predajemo se Božjoj ljubavi i zato se o. Philippe radije usredotočio na prihvaćanje, primanje (odnosno pouzdanje) kao vrata kroz koja će moći teći Božje beskrajno milosrđe. Želimo postati narod Milosrđa koji prima Božje milosti i koji milosrđe prenosi drugima. Na tomu putu sakrament pomirenja nastavlja igrati ključnu ulogu u razmjeni ljubavi između Boga i čovjeka.

O. Philippe kaže: “Kad god nas Isus pogleda, on nas oslobađa, daje nam novi život. Dopustimo Isusu da nas gleda.“ Ispovijed je intimni razgovor između Boga koji ljubi i njegova djeteta, razgovor u kojemu on upire svoj pogled na naše pognute glave dok tražimo poniznost i oproštenje. Što više budemo prihvaćali njegov iscjeliteljski pogled, to ćemo ga više poznavati i ljubiti. Dragocjena li dara!

Nemojmo ga zaboraviti ili stjerati na rub svojega svakodnevnog života!

Ova je knjiga dar. Gospodin nas poziva da istražujemo dubine njegova milosrđa po mudrosti i snažnoj duhovnosti o. Jacquesa Philippea. Prihvatimo svi zajedno Isusov milosrdan i nježan pogled dok nam ova knjižica “otvara put života“.

6

ISTINSKO MILOSRĐE

Prvo poglavlje MILOSRĐE I MAJKA BOŽJA Propovijed održana 8. prosinca 2015. u Thomas More College, Merrimack, New Hampshire

Danas, 8. prosinca, ulazimo u Godinu milosrđa. Papa Franjo želio je da ta godina počne na svetkovinu Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije. Danas slavimo njezinu ljepotu, njezinu čistoću i njezinu slobodu od svakoga oblika grijeha, što je znak Božje pobjede.

U svojoj je buli papa Franjo napisao ovu rečenicu: “Otajstvo Bezgrješnoga začeća pokazuje da će Božje milosrđe uvijek biti veće od ljudskoga grijeha.“ Ta je tvrdnja puna nade. Božje će milosrđe uvijek biti veće od naših grijeha i upravo to promatramo u otajstvu Blažene Djevice Marije.

Zato nam Blažena Djevica Marija može pomoći primiti sve milosti koje nam nudi ova godina. I upravo ću to pokušati podijeliti s vama na posve jednostavan način. Ovih će se dana širom svijeta otvoriti mnoga vrata crkava i katedrala. Milijuni će ljudi prijeći te pragove i to će biti velika milost.

Bit će mnogo iscjeljenja i obraćenja, izlit će se mnoge milosti pokajanja, mira i utjehe.

7

JACQUES PHILIPPE

Božje milosrđe Budimo zahvalni Bogu za ovu godinu. Marija je vrata milosrđa jer je po njoj milosrđe Božje ušlo u svijet. Možemo reći da je Isus utjelovljeno Očevo milosrđe jer se kroz Isusovu osobu objavila milosrdna ljubav Očeva kako bi došla do svakoga čovjeka – u njegovim grijesima, njegovim ranama, njegovim slabostima.

Božje je milosrđe potpuno besplatno. Ono je obilno vrelo nježnosti, velikodušnosti i bezuvjetne ljubavi. Ne moramo ga kupovati, ne moramo ga zaslužiti; ono nam je besplatno darovano. Sva je ljubav Božja milosrđe. Ta milosrdna ljubav Božja susreće svakoga u njegovu siromaštvu i u njegovim potrebama.

U latinskome jeziku riječ milosrđe dolazi od dviju riječi: “bijeda“ i “srce“. Božje srce dolazi ususret svakoj ljudskoj bijedi. Rane grijeha, zlo koje živi u nama zbog naše tuge i našega obeshrabrenja – sve to dotiče Božje milosrđe. To besplatno i obilno vrelo prispijeva do svakoga muškarca i svake žene i iskazuje se u onomu obliku koji odgovara njihovim osobnim potrebama. Patnja i nevolja doista su predmet Božje nježnosti. Bog je Dobri Samarijanac koji povija naše rane.

No kako nam Marija može pomoći razumjeti i primiti ovo otajstvo milosrđa? Mislim da je njezina uloga vrlo važna, iako je diskretna, kao uvijek kada je Marija na djelu. Ona se nikada ne stavlja u prvi plan, nego nas uvijek vodi svojemu Si8

ISTINSKO MILOSRĐE

nu. Njezina je uloga vrlo važna i dobro je povjeriti se njoj i dopustiti joj da nas vodi.

Mnogo je razloga za to, a prvi među njima je možda taj da je Marija osoba najbliža Bogu. Ona ima najdublju spoznaju Boga i tu nam spoznaju prenosi.

Na beatifikaciji vidioca u Fatimi sveti Ivan Pavao II. održao je propovijed. U toj je homiliji prepričao jedno Marijino ukazanje u kojemu je nešto poput zrake svjetlosti obavilo vidioce i uronilo ih u otajstvo Boga. Objasnio je da je u Božjemu planu bilo da “žena odjevena u Sunce“ siđe na zemlju i posjeti tu dječicu. Papa je objasnio da su njezine riječi, tako brižne i sućutne, bile riječi “majčinskoga glasa i srca“ koje od djece traži da svoje živote prikažu kao “zadovoljštinu“. Djeca su vidjela kako joj iz ruku sja svjetlo, svjetlo koje im je prodrlo u dušu i omogućilo da osjete sjedinjenje s Bogom i budu uronjeni u njegovu ljubav. Osjetili su da je njegova ljubav rasplamtjela vatra, vatra koja gori, ali ne proždire. Papa to iskustvo uspoređuje s iskustvom Mojsija i gorućega grma. Bog svoju ljubav i zaštitu iskazuje u obliku vatre koja plamti od ljubavi prema nama i dok primamo tu goruću ljubav, postajemo “boravište, dakle ‘gorući grm’ Svevišnjega“.* Meni su ove misli Svetoga Oca predivne. Zahvaljujući Mariji ovi su maleni pastiri bez ikakva * Homilija Njegove Svetosti pape Ivana Pavla II. na beatifikaciji Franje i Jacinte Marto u Fatimi 13. svibnja 2000.

9

JACQUES PHILIPPE

obrazovanja uronili u Božje otajstvo. Dobili su spoznaju Boga koja se ne može izraziti riječima. Iskusili su rasplamtjelu vatru koja ne proždire, kao što je to Mojsije iskusio s gorućim grmom (vidi Knjigu Izlaska 3,2). Bio je to vrlo važan trenutak u povijesti Izraela jer je to doista bio trenutak milosrđa. “Vidio sam jade svoga naroda… Znane su mi muke njegove. Zato sam sišao“ (Izl 3,7–8). I Bog je pozvao Mojsija da spasi njegov narod.

Ovi su siromašni mali portugalski pastiri iskusili milost po Mariji. Imali su iskustvo Boga koje je jednako duboko kao i iskustvo koje je imao Mojsije, koji je jedan od najvećih likova Staroga zavjeta. Ovakvo je iskustvo milosti prije bilo pridržano samo malobrojnoj eliti, ali koje je sada dostupno svima.

“Slavim te, Oče, Gospodaru neba i zemlje, što si ovo sakrio od mudrih i umnih, a objavio malenima“ (Mt 11,25). Priznajemo da smo vrlo maleni, ali po Mariji možemo spoznati Boga, njegovu ljubav i njegovo beskrajno milosrđe.

Predivno trideset i prvo poglavlje proroka Jeremije najavljuje novi savez i novu spoznaju Boga kada će svi – od najmanjih do najvećih – poznavati Boga.

“Nego, ovo je Savez što ću ga sklopiti s domom Izraelovim poslije onih dana – riječ je Jahvina: Zakon ću svoj staviti u dušu njihovu i upisati ga u njihovo srce. I bit ću Bog njihov, a oni narod moj. I neće više učiti drug druga ni 10

ISTINSKO MILOSRĐE

brat brata govoreći: ‘Spoznajte Jahvu!’ nego će me svi poznavati, i malo i veliko – riječ je Jahvina“ (Jr 31,33–34).

Znači li to da nitko nikoga ne će trebati poučavati? Hoće li svi propovjednici ostati bez posla jer će svi poznavati Boga?

“Jer ću oprostiti bezakonje njihovo i grijeha se njihovih neću više spominjati“ (Jr 31,34).

Bog će u svojemu milosrđu oprostiti naše grijehe i ne će se sjećati naših pogrješaka. Najveća spoznaja Boga jest spoznaja njegova milosrđa. Postoji još jedan odlomak koji najavljuje da u taj dan nitko ne će činiti zlo jer će svi poznavati Boga: “Jer će se zemlja napuniti znanja o slavi Jahvinoj kao što vode prekrivaju more“ (Hab 2,14). Cijela će zemlja biti puna znanja o Bogu. To je ono što našemu svijetu treba: da dođe vrijeme kada ćemo srcem spoznati Boga, kada ćemo ga spoznati kao milosrdnoga Boga. Oprošteno nam je, očišćeni smo te tako i sami postajemo milosrdni i sposobni za praštanje i ljubav.

Marijina uloga U tomu procesu Marija igra vrlo važnu ulogu.

Ona nas uvodi u spoznaju Boga i u njegovo milosrđe, koje je njegova najdublja osobina. Marija ima tu milost iz još jednoga razloga: ona je i sama upo11

JACQUES PHILIPPE

znala Božje milosrđe. Ona, jasno, nije sagriješila i nije joj trebalo ništa oprostiti, no u svojemu Magnificatu ona pjeva o Božjemu milosrđu.

Ona zna da je to milosrđe Božji dar i da je potpuno besplatno. Božje je milosrđe milost koju je Marija primila unaprijed po zaslugama Isusove žrtve na križu. Mariju je unaprijed očistio izljev milosrđa koji dolazi s križa, iz Kristova Srca. Katkada Bog pokazuje svoje milosrđe praštajući grijehe koji su bili počinjeni, a katkada ga iskaže unaprijed praštajući sve grijehe koje smo mogli počiniti.

Taj vid Božjega milosrđa vidimo kod svete Terezije iz Lisieuxa. Bila je pomalo ljubomorna na Mariju Magdalenu kojoj je bilo puno oprošteno jer je doista ljubila Isusa; Terezija nije griješila koliko Marija Magdalena, a htjela je ljubiti Isusa više od ikoga drugog. Napisala je: “Isus je meni oprostio više nego svetoj Mariji Magdaleni: meni je oprostio unaprijed jer mi nije dopustio da padnem.“* “Stoga, kažem ti, oprošteni su joj grijesi mnogi jer ljubljaše mnogo. Komu se malo oprašta, malo ljubi“ (Lk 7,47).

Što smo svetiji, to više ovisimo o Božjemu milosrđu, ili zbog grijeha koji su nam oprošteni ili * HISTOIRE D’UNE AME – Manuscrits autobiographiques de Sainte Thérèse de l’Enfant Jésus, hrvatsko izdanje: Sveta Terezija od Djeteta Isusa: Povijest jedne duše, Glas Koncila, Zagreb, 92011.

12

ISTINSKO MILOSRĐE

zbog dobra koje činimo, budući da je sve to milost. Sve nam je darovalo Božje milosrđe, sve dolazi od njega. Ne od naših zasluga nego od besplatne Božje ljubavi.

Marija je, dakle, najbogatija od svih stvorenja, najsvetija i najljepša, ali i najponiznija i najsiromašnija jer zna da je sve primila od Boga. Sve je od Boga primila besplatno pa stoga i daje sve besplatno. Nema ničega njezina – samo Bog koji je vidljiv u njezinoj potpunoj poniznosti i siromaštvu srca. Marija poznaje Božje milosrđe bolje od najvećih grješnika i može nam pomoći shvatiti ga u njegovoj punini.

Prihvatiti Božje milosrđe i uzdati se u njega U Evanđelju vidimo da je Božje milosrđe najveća tajna i najljepše blago. Svejedno nam je teško prihvatiti ga. Nije lako prihvatiti Božje milosrđe.

To vidimo u Evanđelju i to vidimo u svojemu svakodnevnom životu. Teško nam je prihvatiti Božje milosrđe jer imamo premalo pouzdanja u Božje oproštenje.

Evo primjera. Kao svećenik često susrećem ljude koji kažu: “Prije nekoliko godina počinio sam velik grijeh i ispovjedio sam se. Mislio sam da mi je Bog oprostio, ali mi se čini da ne uspijevam oprostiti samom sebi.“ Često to čujem.

Nekoliko je razloga za to. Možda to ima veze s ljudskom psihologijom, ali nema sumnje da je ri13

JACQUES PHILIPPE

ječ o nedostatku pouzdanja. Ne uspijevamo doista povjerovati u stvarnost da nam je Bog oprostio i zato ne uspijevamo svaki put Božje oproštenje potpuno prihvatiti. Bog nam prašta, ali mi ne možemo sebi oprostiti.

Riječ je, dakle, o pouzdanju i to nam nije lako zbog naše ranjene ljudske naravi. Ipak postoje svjedočanstva svetaca koji su bili veliki proroci milosrđa, poput svete Terezije i svete Faustine, i svi oni naglašavaju važnost pouzdanja. Po čemu imamo pristup Božjemu milosrđu? Po pouzdanju – potpunu pouzdanju u Boga. Što je veće naše pouzdanje, to ćemo primiti više milosrđa i to ćemo se više svidjeti Bogu.

Terezija od Djeteta Isusa rekla je da Božje Srce najviše ranjava naš nedostatak pouzdanja u njegovu ljubav, a ne naši grijesi. Zbog nedostatka pouzdanja ne možemo primati obilje Božjega milosrđa i njegove ljubavi.

Postavite si pitanje: “Po čemu imam pristup Božjemu milosrđu?“ Moj je odgovor da postoje četiri preduvjeta. O prvomu sam već govorio: to je pouzdanje. Što ti je veće pouzdanje, što je tvoje pouzdanje potpunije, to ćeš više primiti to besplatno milosrđe.

Poniznost i siromaštvo duha Drugi je preduvjet poniznost. Katkada nam je teško prihvatiti Božje milosrđe; ne praštamo sami 14

ISTINSKO MILOSRĐE

sebi čak ni nakon što nam je Bog oprostio. Katkada je to iz oholosti. Ne prihvaćam sebe kao osobu koja je posrnula, koja je počinila neke pogrješke.

Htio bih biti savršen čovjek, nepogrješiv. No ipak činim pogrješke, a ne mogu prihvatiti da ih činim.

To dolazi od jednoga oblika oholosti.

Teško nam je prihvatiti da ovisimo o Božjemu milosrđu. Htjeli bismo sami sebe spasiti. Htjeli bismo biti svoje vlastito bogatstvo – da budemo bogati svojim dobrim djelima i kvalitetama. Teško nam je biti siromašni srcem. Kako bismo sve primili od Božjega milosrđa – kako bismo prihvatili da je Bog izvor našega bogatstva, a ne mi sami – moramo biti posve siromašni srcem.

Opet ćemo navesti jednu rečenicu svete Terezije od Djeteta Isusa. U jednomu od pisama upućenih jednomu svećeniku ona kaže: “O, kako slabo poznajemo Isusovu dobrotu i njegovu milosrdnu ljubav, brate! … Kako bi uživao u tom blagu, čovjek se mora poniziti i priznati svoju ništavnost, a to mnoge duše ne žele učiniti.”*

To vidimo i u Evanđelju. Katkada nam je teško prihvatiti Božje milosrđe za sebe, ali i za druge.

Zašto su Isusa smaknuli? Zbog zavisti pismoznanaca i farizeja koji nisu mogli prihvatiti da on može biti tako milosrdan i otvoren prema carinicima i grješnicima. * Pismo 261 upućeno ocu Bellièreu 26. srpnja 1897.

15

JACQUES PHILIPPE

Pravda umjesto milosrđa To je stav starijega brata u paraboli o rasipnome sinu (vidi Lk 15,11–32). Mlađi je brat otišao od kuće, učinio mnoge ludosti i sada se raskajan vraća kući. Otac ga dočekuje sav sretan: “Jer sin mi ovaj bijaše mrtav i oživje, izgubljen bijaše i nađe se!“ (Lk 15,24). Otac naređuje da se pripravi gozba. Sluge zakolju ugojeno tele. Stariji je brat bijesan i kaže otprilike ovo: “Uvijek sam bio uz tebe, nikada nisam učinio ništa loše, a nikada mi ni jareta nisi dao!“ On ne prihvaća očevo milosrđe prema mlađemu bratu. Zašto? Jer ima svoj smisao za pravdu.

To je problem s farizejima. Oni zadovoljavaju svoj smisao za pravdu i zadovoljni su svojim djelima. Misle da imaju pravo na Božji blagoslov, a kada blagoslov padne na nekoga grješnika, to smatraju nepravdom i imaju dojam da su im uskraćena njihova prava.

To je izraz ljudske oholosti, inzistiranje na svojim pravima. Ne možemo prihvatiti da je Bog tako velikodušan prema siromasima i grješnicima.

No bilo bi bolje za nas da to prihvatimo jer uvijek dođu trenutci u životu kada smo mi siromašni i grješni, kada i najveći ljudi postaju siromašni i padaju u grijeh.

Primjer te promjene stanja možemo vidjeti u priči o proroku Iliji. On je moćan: izaziva sušu koja traje tri godine (vidi 1 Kr 17,1) te u natjecanju s poganskim Baalovim svećenicima zapovijeda da 16

ISTINSKO MILOSRĐE

Bog baci oganj s neba i proguta žrtvu paljenicu na brdu Karmelu (vidi 1 Kr 18,38). Ubrzo nakon toga spektakularnog trijumfa suočen je sa svojom slabošću i jadom. Pred Izabelinom osvetom bježi u pustinju. Obeshrabren je. Traži sklonište od vrela sunca i onda odustaje. Na koncu kaže: “Već mi je svega dosta, Jahve! Uzmi dušu moju, jer nisam bolji od otaca svojih!“ (1 Kr 19,4). Svjestan je vlastitoga siromaštva.

No umjesto toga Bog šalje anđela da ga nahrani i osnaži što Iliji daje snagu da može hodati četrdeset dana i četrdeset noći i susresti Boga na nov način. Ovaj je veliki prorok doživio svoj trenutak depresije. Osjetio je vlastito siromaštvo i da je sve što je postigao Božja milost.

Dobro je ponekad radovati se zbog neke dobre i velike stvari koju smo učinili. No trebali bismo se radovati i u trenutcima kada osjećamo vlastito siromaštvo jer je Radosna vijest namijenjena upravo siromasima. Milosrđe je za one koji milosrđe trebaju, koji duboko osjećaju da se ne mogu sami spasiti. Ne polažimo svoju nadu u svoja djela! Naša je jedina nada beskrajno Božje milosrđe.

To je naša jedina sigurnost. Naša je jedina sigurnost u životu da znamo da je Božje milosrđe neiscrpno. To je drugi preduvjet za primanje Božjega milosrđa: poniznost i siromaštvo srca.

17

JACQUES PHILIPPE

Zahvalnost Treći je važan preduvjet zahvalnost. Isus je rekao u Evanđelju: “Doista, onomu tko ima dat će se i obilovat će, a onomu tko nema oduzet će se i ono što ima“ (Mt 13,12). To možemo razumjeti ovako: tko zna da je primio Božje darove, tko je na tim darovima zahvalan, dobit će još.

Postoji mala tajna duhovnoga života: što je srce zahvalnije, čak i kada život nije savršen, čak i kada nemamo sve što trebamo ili želimo, to mu Bog više daje. Što više zahvaljujemo Bogu, to je naše srce otvorenije za primanje još više njegova milosrđa i njegovih darova.

Praštanje Četvrti preduvjet za obilno primanje Božjega milosrđa u Evanđelju vrlo je jasan: ako ti ne oprostiš, Bog ne može oprostiti tebi. Katkada ne možemo primiti Božje milosrđe zato što smo nemilosrdni prema drugima, okrutni prema drugima, zato što prema drugima nismo dobri. Zato moramo biti milosrdni. “Blago milosrdnima: oni će zadobiti milosrđe!“ (Mt 5,7). Što sam milosrdniji prema braći i sestrama, to će Bog biti milosrdniji prema meni.

Marija nam može pomoći kod sva tri ova preduvjeta. Znate li koja je najveća tajna koju je otkrio sveti Ljudevit Montfortski i zašto je napisao 18

ISTINSKO MILOSRĐE

posvetu Mariji? Vrlo jednostavno: ako se potpuno predaš Mariji, ona će se potpuno predati tebi. Sve što Marija prima – sve milosti, njezin nutarnji stav prema Bogu – primit ćeš i ti.

To je dobro shvatila sveta Terezija od Djeteta Isusa. Napisala je pjesmu o Mariji koja se zove Zašto te volim, Marijo. U toj je pjesmi i ova rečenica: “Majčino blago pripada djetetu.“* Među vama ima i majki i mislim da jako dobro znate da sve što majka posjeduje nije za nju nego za njezinu djecu. A Marija je naša majka. Sve što ona prima od Boga – daje nama. Što se više predajem Mariji, to više će se ona predavati meni.

Marijini darovi Ljudevit Montfortski piše o svemu što nam Marija daje. Daje nam svoju vjeru, svoje povjerenje u Boga. Ona razgaljuje naša srca u sinovskome povjerenju. Oslobađa nas svih strahova i svake sumnjičavosti. Daje nam povjerenje i jednostavnost i duboku vjeru po kojoj se možemo posve pouzdati u Boga. Daje nam i svoju poniznost.

U navedenoj pjesmi Terezija u jednomu drugom stihu kaže: “U tvojoj blizini, Marijo, rado ostajem malena.“ U tome je tajna. Što smo bliže Mariji, to više prihvaćamo svoju malenost. Kada smo suočeni sa sobom i svojom malenošću, svojim pogrješkama, ranama, nesavršenostima i ne* Vidi Dodatak II. 19

JACQUES PHILIPPE

uspjesima, imamo sklonost uvećavati poteškoće.

No kada smo u Marijinoj blizini, tako dobro shvaćamo Božju dobrotu da smo sposobni prihvatiti svoju malenost.

Marijina majčinska ljubav pomaže nam prepoznati i mirno prihvatiti svoja ograničenja i svoju krhkost. To je velik dar koji nam Marija daje. Uz Mariju ljubimo svoju malenost. I to je izrazila Terezija: “Što više ljubiš svoju malenost i svoje siromaštvo, to će ti Isus više milosti dati.“ Marija nam daje i dar zahvalnosti. Marija je ona koja pjeva Veliča. Pjeva o Božjim velikim djelima i njegovu milosrđu u pjesmi nade. Magnificat je pjesma nade jer se još nije ostvarilo ono o čemu govori. Bog će silne zbaciti s prijestolja i uzvisiti neznatne. U trenutku kada Marija ovo pjeva to se još nije ostvarilo, kraljevi još uvijek sjede na svojim prijestoljima. Marijina pjesma nade pjesma je zahvalnosti. U svojemu Veliča Marija nas uči što je milost zahvalnosti i slavljenja Boga.

Ako želimo primiti milosrđe, moramo biti milosrdni prema drugima. Tu nam Marija daje predivan dar: svoje majčinsko srce, svoje milosrdno srce. Što primjećujemo kod Marije na svadbi u Kani? Ona prva vidi potrebe ljudi oko sebe. Nema više vina! To bi se moglo pretvoriti u katastrofu – napose kada bi to vjenčanje bilo u Francuskoj! Marija prva primjećuje i ide to reći Isusu.

20

ISTINSKO MILOSRĐE

SADRŽAJ

Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 Prvo poglavlje MILOSRĐE I MAJKA BOŽJA . . . . . . . . . . . . . . . . 7 Božje milosrđe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 Marijina uloga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 Prihvatiti Božje milosrđe i uzdati se u njega . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 Poniznost i siromaštvo duha . . . . . . . . . . . . . 14 Pravda umjesto milosrđa . . . . . . . . . . . . . . . . 16 Zahvalnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 Praštanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 Marijini darovi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 Drugo poglavlje MILOSRĐE I PRAŠTANJE U OBITELJI . . . . . .

Praštanje u obiteljskomu životu. . . . . . . . . . .

Praštanje i vjera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Nada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Praštanje nas oslobađa . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Brisanje dugova. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Isusov pogled. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

23 26 28 29 30 34 35 67

JACQUES PHILIPPE

Treće poglavlje MILOSRĐE I POUZDANJE KOD SVETE TEREZIJE IZ LISIEUXA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Šire shvaćanje milosrđa . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Milosrđe i pravda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Istinski temelj pouzdanja . . . . . . . . . . . . . . . .

Siromaštvo srca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Primati i pružati milosrđe . . . . . . . . . . . . . . . .

Dodatak I. O BOŽJEMU MILOSRĐU KOD SVETE FAUSTINE (1905.–1938.). . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

1. Moje je Srce ocean milosrđa . . . . . . . . . . . .

2. Nikoga nisam isključio . . . . . . . . . . . . . . . .

3. Razgovori milosrdnoga Boga s grješnom dušom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

4. Pozovi se na moje milosrđe . . . . . . . . . . . .

5. Molitva za milosrđe prema drugima . . . .

39 40 44 47 51 52

57 57 58 58 59 60

Dodatak II. IZ TEKSTOVA SVETE TEREZIJE IZ LISIEUXA (1873.–1897.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 1. Izvadak iz Pjesme br. 54 Zašto te ljubim, o, Marijo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 2. Povijest jedne duše: Autobiografija svete Terezije od Djeteta Isusa . . . . . . . . . . . . . . . . . 65

68

PREPORUČUJEMO Ova knjiga sadrži dvadeset propovijedi i govora koje je papa Franjo, tada kardinal Jorge Mario Bergoglio, održao u različitim prigodama prije izbora za Petrova nasljednika. Njegova poruka odiše univerzalnošću i duhovnom svježinom kojom nam papa Franjo, pogledom vjernika i pastira, otkriva milosrdnu Božju ljubav.

141. str. Meki uvez.

Knjiga Božje je ime Milosrđe prva je osobna knjiga-intervju pape Franje od njegova izbora za papu. U toj prvoj knjizi-intervjuu, koju sam potpisuje, Papa se u duboku, jednostavnu i intimnu razgovoru obraća svakomu čovjeku, svakoj ženi i muškarcu, te na temelju vlastitoga iskustva koje je stekao kao svećenik i pastir duša progovara o milosrđu, temi koja je od središnje važnosti u njegovu nauku i svjedočenju te o razlozima proglašenja izvanrednoga Jubileja. U razgovoru s uglednim vatikanistom Andreom Torniellijem papa Franjo otkriva bit svojega pontifikata te jednostavnim, izravnim riječima iznosi divnu poruku Božjega milosrđa.

115 str. Tvrdi uvez.

www.verbum.hr

PREPORUČUJEMO Prigodom proglašenja izvanredne Godine milosrđa, proglašenjem hrvatskoga sveca sv. Leopolda Bogdana Mandića jednim od zaštitnika izvanrednoga Jubileja te dolaska njegovih relikvija, nakon Vatikana, u Hrvatsku, objavljen je novi životopis pod nazivom Apostol Božjega milosrđa koji, osim prikaza života ovoga omiljenog sveca, donosi i njegov duhovni profil poticajan za sve čitatelje.

134. str. Meki uvez.

Knjiga Anđeli i demoni nastala je kao odgovor na stvarnih i aktualnih 100 pitanja mnogih ljudi o duhovnim bićima, anđelima i demonima, upućenih poznatome autoru i profesoru filozofije Peteru Kreeftu. Na svoj dubok, prepoznatljivo lucidan te ponekad humorističan način Kreeft daje izravne i jasne odgovore na brojna pitanja o anđelima i demonima.

Oslanjajući se na Sveto pismo, tradicionalni crkveni nauk i učenje Tome Akvinskoga ova knjiga razlučuje činjenice od mašte i mitove od stvarnosti.

175. str. Meki uvez.

www.verbum.hr

Nakladnik: VERBUM d.o.o.

TrumbiÄ&#x2021;eva obala 12, 21000 Split Tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270 E-mail: naklada@verbum.hr www.verbum.hr Tisak: GrafiÄ?ki zavod Hrvatske Tiskano u srpnju 2016.

O. Jacques Philippe rođen je 12. ožujka 1947. u Metzu, u Francuskoj.

Godine 1976. ulazi u tek osnovanu redovničku zajednicu Blaženstava (Communaute des Beatitudes). Studira hebrejski u Nazaretu i Jeruzalemu te teologiju i crkveno pravo u Rimu. Ovaj svećenik, poglavar, odgojitelj, duhovnik, propovjednik i voditelj duhovnih vježba diljem Europe autor je brojnih knjiga o molitvi, nutarnjoj slobodi, molitvi srca i nutarnjemu miru koje su prevedene na čak 25 jezika i privukle su milijune čitatelja.

Na hrvatskome jeziku dostupne su njegove knjige Traži mir i idi za njim, Unutarnja sloboda, Vrijeme za Boga, Pozvani na život te U školi Duha Svetoga.

Život nas ponekad može povrijediti.

Nesporazumi se događaju.

Nerazumijevanja se događaju.

Osjećamo da su nas iznevjerili naši voljeni.

Da su nas iznevjerili oni koji su nam trebali biti oslonac.

Zbog toga se možemo osjećati tužno i usamljeno.

O. Jacques Philippe pokazuje nam da nismo sami – da nikada nismo sami.

Svi smo potrebni iscjeljenja, pomirenja i milosrđa.

Trebamo se samo otvoriti istinskomu milosrđu.

U knjizi Istinsko milosrđe o. Jacques Philippe pokazuje nam put k tome.

Istinsko milosrđe dragocjen je dar za vas i za one koje volite.

ISBN 978-953-235-510-9

VERBUM 49 kn

www.verbum.hr