Jordan Peterson, Bog i kršćanstvo

KACZOR & PETRUSEK

Jordan Peterson, Bog i kršćanstvo

CHRISTOPHER KACZOR & MATTHEW R. PETRUSEK

Osoba koja je najzaslužnija za ponovno uvođenje Boga i Biblije u današnju popularnu sekularnu kulturu nije svećenik ili teolog, već profesor psihologije i jedan od najuglednijih intelektualaca našega doba Jordan Peterson. Njegova predavanja i tekstovi o psihologiji, filozofiji i religiji kulturni su fenomen koji privlači desetke tisuća ljudi u dvorane i milijune na njegove profile na društvenim mrežama, potičući mnoge da napuste sekularizam i okrenu se proučavanju kršćanstva.

Kada ga pitaju je li on osobno vjernik, Peterson odgovara: „Nastojim živjeti kao da Bog postoji.“ Nakon što je nedavno prošao osobnu tragediju i proživio veliku patnju, Petersonovo vlastito traženje istine o Kristu i suočavanje s, prema njegovim vlastitim riječima, duboko „razumnom“ kvalitetom kod kršćanstva, doseglo je svoj vrhunac u njegovu životu i radu.

Knjiga Jordan Peterson, Bog i kršćanstvo: potraga za smislenim životom prva je sustavna analiza, iz kršćanskoga kuta, Petersonova biblijskoga serijala na YouTubeu i njegove iznimno uspješne knjige 12 pravila za život, s epilogom u kojem se propituje i njezin nastavak, Izvan reda.

Christopher Kaczor i Matthew R. Petrusek uvode čitatelja u dubinu Petersonove misli o Svetom pismu, patnji i smislu, istražujući dodirne točke s kršćanstvom i načine na koje vjera upotpunjuje Petersonovu misao, čineći ovu knjigu nezamjenjivom za sve koji žele bolje razumjeti fenomen Jordana Petersona, kao i za sve koji ozbiljno razmišljaju o tome što doista značiti vjerovati.

Jordan Peterson, Bog i kršćanstvo

POTRAGA ZA SMISLENIM ŽIVOTOM

Jordan Peterson, Bog i kršćanstvo

VERBUM

VERBUM

POTRAGA ZA SMISLENIM ŽIVOTOM

ISBN 978-953-235-746-2

VERBUM 159 kn

9 789532 357462

www.verbum.hr

CHRISTOPHER KACZOR & MATTHEW R. PETRUSEK

Jordan Peterson, Bog i kršćanstvo POTRAGA ZA SMISLENIM ŽIVOTOM

VERBUM

Biblioteka:

Posebna izdanja 182.

Urednik: mr. sc. Petar Balta Naslov izvornika: Jordan Peterson, God, and Christianity: The Search for a Meaningful Life © 2021 by Word on Fire Catholic Ministries © Copyright Verbum, Split, 2022.

Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički, mehanički i sl.) bez prethodne pisane suglasnosti nakladnika.

Izvršna urednica: Ljiljana Jurinović Prijevod: Anđelko Bošnjak Lektura: Anđa Jakovljević Grafička priprema: Zvone Bare Za nakladnika: dr. sc. Miro Radalj ISBN 978-953-235-746-2 CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Sveučilišne knjižnice u Splitu pod brojem 190330032.

PREDGOVOR

U lipnju 2019. godine imao sam izlaganje na proljetnom susretu Konferencije katoličkih biskupa Sjedinjenih Država u Baltimoreu. Govorio sam o onom što smatram jednim od najvećih izazova s kojima se Crkva danas suočava, a to je masovno opadanje broja vjernika, osobito među mladima. Nakon što sam iznio zabrinjavajuće statističke podatke vezane uz „ništa od navedenoga“, odnosno vjerski neopredijeljene – 50% katoličkih milenijalaca ne izražava nikakav vjerski identitet, a na svaku osobu koja se pridruži Crkvi dolazi šest osoba koje ju napuste – s okupljenima sam podijelio ono što smatram znacima nade, a jedan od njih je nešto što nazivam „fenomenom Jordana Petersona“.

Kao gorljiv i uvjerljiv protivnik nametanja pravila javnoga govora u rodnoj Kanadi postao je kontroverzna politička figura. Onima koji ga podržavaju predstavlja junaka borbe za slobodu govora dok ga protivnici vide kao desničarskoga ideologa. Predavanja i izlaganja koja održava, među kojima je i niz od petnaest predavanja u kojima istražuje psihološko i arhetipsko značenje biblijskih pripovijesti, s pozornošću se prate i komentiraju. Njegova knjiga 12 pravila za život: protuotrov kaosu, koja osnažuje i ostavlja čitatelja zadovoljnim, na prvim je mjestima po prodaji diljem svijeta, jednako kao i njen nastavak: Izvan reda: još 12 pravila za život. Subraći biskupima otvoreno sam rekao kako pozivanje na Petersona ne znači da pristrano i nekritički prihvaćam njegovo u­čenje, ali da tvrdim kako njegovo pojavljivanje i uspjeh pokazuju kako je moguće široj javnosti poslati ozbiljnu poruku. Subraći sam skretao pozornost na podosta neobičnu činjenicu da je profesor psihologije profinjenih manira i blaga glasa, koji trezveno govori o ozbiljnim stvarima, uspio privući desetke tisuća ljudi u dvorane i milijune na svoje stranice na društvenim mrežama.

5

PREDGOVOR

Peterson u mnogo čemu za ovu generaciju čini ono što je Joseph Campbell učinio za prethodnu: ponovno uvodi arhetipsku psihologiju C. G. Junga, i to na privlačan i provokativan način. U središtu Jungova teoretiziranja bili su arhetipovi kolektivnoga nesvjesnog, kako ih je on nazvao, a pod čime je podrazumijevao iskonske instinkte, uvide i sjećanja, koji uvelike utječu na naše ponašanje i značajan su dio religija, filozofija i rituala ljudske rase. Ovaj jungovski predložak omogućuje Petersonu da na nov način interpretira mnoge duhovne tekstove kulture Zapada, iste one tekstove koje srednjostrujaški intelektualci kritiziraju kao patrijarhalne, pristrane i tlačiteljske. Omogućava mu i da govori iz pozicije psihološkoga i duhovnog autoriteta na koji mladi ljudi nisu navikli, ali na koji spremno odgovaraju. Pomogao je golemu broju mladih – zavedenih zabludom indoktrinirajućega sekularizma – da otvore svoja srca i umove za istinu sadržanu u Bibliji i velikim vjerskim tradicijama.

Unatoč njegovu ozbiljnu pristupu duhovnom životu i povijesti religije, nije jasno vjeruje li Peterson u Boga u punu smislu riječi, o čemu smo raspravljali u prvom razgovoru u podcastu (vidi transkript u dodatku). Peterson Bibliju čita pod jungovskim, psihodinamičkim vidom, izbjegavajući gnostičko naginjanje čitanju biblijske religije čisto psihološki i filozofski, ali ne i povijesno. Ni jednoga kršćanina ne bi trebala iznenaditi činjenica da se puno može dobiti čitanjem Svetoga pisma pod psihološkim i filozofskim vidom, ali svaki kršćanin mora prihvatiti činjenicu da biblijski Bog nije tek princip ili apstrakcija, već živi Bog koji djeluje u povijesti. Ovaj živi i osobni Bog za Petersona je ostao arhetip, ideja, heurističko sredstvo. Ipak, u posljednje vrijeme Petersonovo suočavanje sa stvarnošću Boga i, kako on kaže, duboko „razumnom“ kvalitetom katoličanstva, doseglo je svojevrstan vrhunac u njegovu životu i radu.

Kakva god bila budućnost Jordana Petersona, knjiga koju držite u rukama prva je sustavna analiza, iz kršćanske perspektive, biblijskoga serijala na Youtubu i njegove uspješnice 12 pravila za život, dok se u epilogu obrađuje njezin nastavak Izvan reda. Iz pera autora Christo-

6

PREDGOVOR

phera Kaczora i Matthewa R. Petruseka, suradnikâ instituta Word on Fire i profesorâ na Sveučilištu Loyola Marymount, Jordan Peterson, Bog i kršćanstvo čitatelju nudi izvrstan sažetak dodirnih točaka između Petersonova rada i kršćanske vjere. Iako se njihova analiza uvelike oslanja na uvide Augustina, Tome Akvinskoga i ostatka velike katoličke tradicije, kao polazišnu točku većinom uzima „elementarno kršćanstvo“ C. S. Lewisa. Rezultat svega je, nadam se, knjiga koja će biti zanimljiva ne samo kršćanima koji žele otići korak dalje od političkih neprijateljstava i bolje razumjeti duhovno i društveno značenje fenomena Jordana Petersona, već i Petersonovim pristalicama koji, možda prvi put u životu, razmišljaju o tome što bi to uopće moglo značiti biti kršćaninom. biskup Robert Barron

7

PRVI DIO

Kršćanski odgovor na biblijski serijal Christopher Kaczor

1.

Kako Peterson čita Bibliju

Najutjecajniji tumač Biblije na svijetu danas nije pastor, stručnjak za Bibliju ili biskup. On je kanadski klinički psiholog, koji nema formalno obrazovanje iz područja proučavanja Biblije i nije član nijedne Crkve.

Iznimno popularan serijal Jordana B. Petersona na Youtubu pod nazivom Psihološko značenje biblijskih priča (samo prvi video imao je više od osam milijuna pregleda) nudi kompleksnu i široku psihološku analizu Knjige Postanka: izvještaja o stvaranju, Adama i Eve, Kajina i Abela, Noe i potopa, Abrahamova poziva i drugoga! Ovaj je serijal zaokupio maštu predanih ateista koji na internetu ne prestaju govoriti o mudrosti koju im je Peterson pokazao u Bibliji. Nebrojeni ljudi, vjernici i vjerski neopredijeljeni, govore o tome kako su im se životi promijenili nabolje zahvaljujući ovom razjašnjavanju nekih od najstarijih priča u ljudskoj povijesti.

U prvom predavanju1 Peterson naglašava kako se njegov pristup Svetom pismu temelji na poniznosti pred njegovom veličinom i važnošću: Čitavu ovom scenariju, biblijskim pričama, pristupam kao da su misterij, jer one to zapravo i jesu. Mnogo toga o njima ne razumijemo. Ne razumijemo kako su nastale. Ne razumijemo zapravo kako su sastavljene. Ne razumijemo zašto su imale toliki utjecaj na civilizaciju. Ne razumijemo kako su ljudi u njih povjerovali. Ne razumijemo što znači to što 1

Svi citati iz biblijskoga serijala Jordana B. Petersona prilagođeni su iz transkripata dostupnih na njegovoj web stranici na adresi https://www.jordanbpeterson.com category/transcripts/biblical-series/.

11

KRŠĆANSKI ODGOVOR NA BIBLIJSKI SERIJAL

sada u njih ne vjerujemo kao ni što bi značilo kada bismo vjerovali u njih.

Povrh svega ovoga, postoji i dodatan problem – koji nije samo problem kod mene, ali svakako se odnosi i na mene – a taj je da bez obzira na to koliko ste obrazovani, niste dovoljno obrazovani da raspravljate o psihološkom značenju biblijskih priča. No ja ću dati sve od sebe.2

Peterson zatim izlaže svoj sveobuhvatan pristup Svetom pismu pod sljedećim naslovima: „evolucijski“, „psihoanalitički“, „literarni“, „moralni“, „praktični“, „racionalni“ i „fenomenološki“. Možemo ih svrstati u tri šire kategorije: znanstveni (evolucijski, racionalni), literarni i tropološki (moralni, praktični, fenomenološki). Ono što se nadam da će postati očito promatranjem svake od ovih kategorija jest da se Petersonov pristup Svetom pismu uvelike preklapa s tradicionalnim kršćanskim pristupima.

Znanstveni U prvom predavanju Peterson napominje: Ja razmišljam znanstvenički i dosta sam racionalna osoba. Volim imati racionalno i empirijsko objašnjenje stvari prije nego što posegnem za bilo kojom drugom vrstom objašnjenja. Ne želim reći kako je sve što je povezano s božanskim moguće svesti, na neki način, na biologiju, evolucijsku povijest ili bilo što takvo. No ukoliko je takvo svođenje moguće, ja ću ga i učiniti. Ostale pojave ostavit ću da lebde u zraku budući da ih se ne može prizemljiti. U tu kategoriju smjestio bih kategoriju mističnoga ili religioznog iskustva, koje uopće ne razumijemo.3

Ideju evolucije posebno ćemo podrobno promotriti u sljedećem poglavlju, a ovdje valja istaknuti kako Peterson želi reći da njegov pristup Svetom pismu uzima u obzir suvremenu znanost. Na taj način 2 3

Jordan Peterson, „Biblical Series I: Introduction to the Idea of God“ Peterson, „Biblical Series I“

12

KAKO PETERSON ČITA BIBLIJU

Peterson izbjegava zamku postavljanja temeljnoga proturječja između Knjige Postanka i znanosti. Suprotno novim ateistima, poput Richarda Dawkinsa i Sama Harrisa, između znanosti i kršćanstva nema proturječja. Za Petersona, znanost nam govori što jest slučaj dok nam tekst Knjige Postanka govori što bi trebao biti slučaj. Knjiga Postanka u narativnom obliku sažima ono što uspješan čovjek provodi djelima.

Znanost ne govori o djelovanju; ona je analiza onoga što je slučaj u materijalnom svijetu iz određenoga kuta gledanja. Znanost je teorijska; vjerske su priče praktične.

Možemo primijetiti kako postoji i dublji razlog za nepostojanje proturječja između Knjige Postanka i suvremene znanosti, a povezan je s doslovnim značenjem teksta Knjige Postanka, koji (većim dijelom) ostaje neistražen u Petersonovu izlaganju. Kako bismo ispravno interpretirali bilo koji tekst – uključujući i tekst Knjige Postanka – nužno je da razumijemo kontekst, žanr i stil konkretnoga teksta. Jedna riječ, kao što je gift, u kontekstu engleskoga jezika znači „dar“, ali u kontekstu njemačkoga jezika znači „otrov“. Rečenica „Ubit ću te!“ prijetnja je u kontekstu žučne rasprave s neprijateljem, ali je šala u kontekstu zafrkancije među prijateljima. Bitna uloga konteksta ključna je i za ispravno razumijevanje značenja Knjige Postanka. Što Knjiga Postanka zapravo znači na doslovnoj razini? Pod „doslovno“ mislim na ono što je izvorni ljudski autor želio u pisanu obliku (ad litteram) prenijeti izvornim ljudskim čitateljima. Samo ako ispravno razumijemo doslovno značenje Knjige Postanka, možemo razumjeti u kojem je ona odnosu sa suvremenom znanošću. Ukoliko ne razumijemo doslovno značenje, mogli bismo u tekstu tražiti odgovore koji se tamo jednostavno ne nalaze. Čitamo li tekst Knjige Postanka kako bismo pronašli odgovor na pitanje „Podržava li Knjiga Postanka korištenje iPhonea ili androida?“, postavljali bismo pitanje na koje taj tekst ne nudi odgovor. Sigurno je da izvorni autor i izvorni čitatelji Knjige Postanka nisu imali nikakva mišljenja o suvremenim pametnim telefonima. Jednako tako, sigurno je da izvorni autor i čitatelji Knjige Postanka nisu imali nikakvih mišlje-

13

KRŠĆANSKI ODGOVOR NA BIBLIJSKI SERIJAL

nja o suvremenoj znanosti. Autor Knjige Postanka nije bio ni za evoluciju ni protiv evolucije i čitamo li priču tako kao da ona izražava stav za evoluciju ili protiv nje, zapravo namećemo suvremene kategorije i pitanja drevnom tekstu. Slobodni smo postaviti koje god pitanje želimo, pa čak i podržava li priča iz Knjige Postanka korištenje Microsofta.

No takva pitanja nisu nam od koristi za razumijevanje izvornoga, doslovnog značenja Knjige Postanka.

C. S. Lewis istaknuo je kako činimo ozbiljnu pogrešku time što drevnom narodu namećemo svoja suvremena razlikovanja: Što su prvi kršćani vjerovali? Jesu li vjerovali da Bog zaista ima fizičku palaču na nebu i da je svoga Sina postavio na ukrašeno prijestolje postavljeno malo udesno u odnosu na svoje vlastito? Ili možda nisu?

Odgovor je da izbor koji im nudimo njima vjerojatno nikada nije bio na pameti. Čim im jest bio na pameti, znamo jako dobro što su odabrali. Čim se Crkva izravno suočila s pitanjem antropomorfizma, mislim da je to bilo u drugom stoljeću, ona ga je osudila. Crkva je znala odgovor (da Bog nema tijela te stoga ne može sjediti na stolici) čim je čula pitanje. No dok pitanje nije postavljeno, ljudi, naravno, nisu vjerovali ni u jedan ni u drugi odgovor. Ne postoji zamornija pogreška u povijesti misli od pokušaja da svoje pretke svrstamo na jednu ili drugu stranu u podjeli koju oni uopće nisu poznavali. Postavljate pitanje na koje ne postoji odgovor.4

Budući da ljudski autor i prvi čitatelji Knjige Postanka nisu razmišljali o pitanju evolucije i nisu znali ništa o raspravama koje su se o evoluciji vodile stoljećima kasnije, griješimo ako to pitanje tražimo u tekstu. Autor i prvi čitatelji Knjige Postanka nisu odbacivali ni prihvaćali evoluciju jer za nju nisu ni znali.

Pokušaji da se suvremena znanstvena pitanja bolje razumiju proučavanjem drevnoga teksta mogu zapravo dovesti do radikalno pogrešna razumijevanja značenja Knjige Postanka. Kako biskup Robert 4

C. S. Lewis, „Is Theology Poetry?”, u: The Weight of Glory, rev. ed., ed. Walter Hooper (New York: Collier Books, 1980), 85–87. Ovaj esej izvorno je pročitan za Oxford University Socratic Club 6. studenog 1944. te objavljen u The Socratic Digest, vol. 3, 1945.

14

KAKO PETERSON ČITA BIBLIJU

Barron primjećuje: „Autor Knjige Postanka jednostavno nije radio ono što su radili Newton, Darwin, Einstein i Hawking; on nije pokušavao objasniti porijeklo stvari na karakterističan suvremeni način, dakle na temelju empirijskoga promatranja, provjeravanja pretpostavki, prikupljanja dokaza i eksperimenata. Stoga je reći da su početna poglavlja Knjige Postanka „loša znanost“ slično kao i reći da je Ilijada loša povijest ili da je list Chicago Tribune loša poezija.“5 Kontekst i žanr ključni su za razumijevanje značenja bilo kojega teksta.

Literarni Peterson drži da je Sveto pismo nezamislivo drevan i dubok izvor mudrosti koji je tijekom stoljeća pročišćen iz kolektivne ljudske imaginacije. Tijekom vremena iz ovih je drevnih priča uklonjeno sve površno tako da je svaki izraz prepun značenja. Svaka priča koja se iznova priča tisućama godina sadrži u sebi nešto trajno o ljudskom stanju.

Nadalje, biblijski tekst neprestano se referira sam na sebe tako da nam jedan redak može pomoći da razumijemo drugi.

Govoreći kako ne možemo ni zamisliti koliko je Sveto pismo bogato i duboko, Peterson nas podsjeća na sv. Tomu Akvinskoga. Akvinac zapravo još snažnije ističe bogatstvo Svetoga pisma jer kaže kako je ono nadahnuto od Boga. Toma kaže: „Autoritet Svetoga pisma ne narušava se kada se ono drugačije tumači, a vjera zadržava, jer ga je Duh Sveti učinio plodnim istinom većom no što bilo koji čovjek može otkriti.“6 Ako Sveto pismo nisu samo ljudske riječi, već i božanska Riječ, onda je njegovo značenje dublje od ljudskoga razumijevanja.

Akvinčevim riječima: „Budući da je prorokov um nesavršen instrument… čak ni pravi proroci ne znaju sve što Duh Sveti misli pod onim što vide, govore ili čak čine.“7 Autori Svetoga pisma, nadahnuti 5

6 7

Bishop Robert Barron, „The Genesis Problem“, Word on Fire, February 24, 2011, https://www.wordonfire.org/resources/article/the-genesis-problem-2-2/22334/.

Toma Akvinski, Scriptum super libros Sententiarum II, dist. 12, q. 1, a. 2.

Toma Akvinski, Summa theologiae, II–II, q. 173, a. 4.

15

KRŠĆANSKI ODGOVOR NA BIBLIJSKI SERIJAL

Duhom Svetim, napisali su više nego što su svjesno shvaćali. Nadalje, Toma vjeruje kako nijedno ljudsko biće ne može razumjeti Božju bit jer ni jedan konačan um ne može u potpunosti razumjeti beskonačno Biće. Ako je tako, potpuno razumijevanje mnogih pravih značenja Svetoga pisma jest i uvijek će biti nedohvatljivo. Budući da Boga ne možemo savršeno razumjeti, ne možemo savršeno razumjeti ni Božju riječ te ona ostaje uvijek otvorena za bogatije tumačenje. Sveto pismo tako uvijek ostaje tajanstveno i bremenito značenjima na način na koji to nijedan drugi tekst nije. Kako kaže Eleanor Stump: „Mnoga drevna i suvremena proučavanja jasno nam pokazuju kako hebrejske biblijske pripovijesti posjeduju gustoću neutronske zvijezde.“8 Peterson, možda i nesvjesno, slijedi trag interpretacije koji seže unatrag barem do Augustinova vremena. U De doctrina christiana (O kršćanskom nauku) Augustin preporučuje da se poslužimo svim oblicima svjetovnoga znanja kako bismo što ispravnije čitali Bibliju. Hiponski je biskup napisao: „Neka svaki dobar i istinski kršćanin shvati da gdje god da se istina nalazi, ona pripada njegovu Učitelju.“9 Kako je Augustin preporučio korištenje sve dostupne mudrosti, uključujući i svjetovne izvore, tako i Peterson okuplja evolucijsku biologiju, babilonsku mitologiju, taoizam, Miltona, Nietzschea, Heideggera, Dostojevskoga i posebno Carla Junga kako bi ponudio višedimenzionalno razumijevanje teksta. Petersonovo čitanje Svetoga pisma moglo bi se nazvati briljantnom amplificirajućom interpretacijom, kako je Jung koristio taj izraz.10 Peterson koristi i Novi zavjet kako bi objasnio i rasvijetlio Stari zavjet. U svom prvom predavanju o Bibliji Peterson primjećuje: Kako bih razumio prvi dio Knjige Postanka, pogledat ću nešto što je, zanimljivo, dio Novoga zavjeta. To je središnji element kršćanstva. Za8

9 10

Eleanor Stump, „Comments on ‘Does God Love Us?’“, u: Divine Evil?: The Moral Character of the God of Abraham, ed. Michael Bergmann, Michael J. Murray, and Michael C. Rea (New York: Oxford University Press, 2011), 49.

Augustin, De doctrina christiana II, 18, 28.

Paul Bishop, Carl Jung (London: Reaktion Books, 2014), 164.

16

KAKO PETERSON ČITA BIBLIJU

misao je vrlo neobična i bit će potrebno puno vremena da je se upozna.

To je ono što je Ivan rekao o Kristu. Rekao je: „U početku bijaše Riječ.“ Ovo je povezano s prvim poglavljem Knjige Postanka. „U početku bijaše Riječ i Riječ bijaše u Boga i Riječ bijaše Bog.“11

Augustin je također uzeo ovaj pristup tumačenja Staroga zavjeta u svjetlu Novoga zavjeta, ističući kako je Novi zavjet skriven u Starom, a u Novom Stari otkriven.12 Jednako tako, Grgur Veliki naučavao je da „ono što je Stari zavjet obećao, Novi zavjet učinio je vidljivim; ono što prvi najavljuje na skriven način, drugi otvoreno proglašava prisutnim.

Stoga je Stari zavjet proročanstvo Novoga zavjeta; a najbolji komentar Staroga zavjeta jest Novi zavjet“.13 Ovo jedinstvo Svetoga pisma u konačnici je utemeljeno na jedinstvu Boga, a posebno na djelovanju vječne Riječi, koja je djelatna u stvaranju, u povijesti i u tekstovima Svetoga pisma. Srednjovjekovni naučitelj Hugo iz Sv. Viktora primjećuje: „Cijelo božansko Pismo oblikuje jednu jedinu knjigu i ta jedina knjiga jest Krist, govori o Kristu i nalazi u Kristu svoje ispunjenje.“14 Petersonov pristup kojim uz pomoć Novoga zavjeta rasvjetljuje hebrejska Pisma posve je u skladu s njegovim principom korištenja svega dostupnog ljudskog znanja kako bismo rasvijetlili tekst. Papa Benedikt XVI. zauzeo je sličan stav kada je rekao: „Živjeti vjeru koja dolazi od ‘Logosa’, od stvarateljskoga razuma… znači i biti otvoren svemu što je istinski razumsko.“15 Ako je Božji razumski govor uzrok stvorenoga poretka i ako je Božji razumski govor uzrok Svetoga pisma, onda sve ono što saznamo o stvorenom poretku može rasvijetliti Sveto pismo i sve ono što nalazimo u Svetom pismu rasvjetljava stvoreni red. Bog 11 12

13

14 15

Peterson, „Biblical Series I“ Na latinskom je izraz Novum Testamentum in Vetere latet, Vetus Testamentum in Novo patet. Augustin, Quaest. in Hept. 2, 73; vidi Dei Verbum, 16, u: Drugi vatikanski koncil.

Dokumenti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 72008.

Grgur Veliki, Homiliae in Ezechielem I, VI, 15, citirano u: Benedikt XVI., Verbum Domini, 41.

Hugo iz Sv. Viktora, De arca Noe, 2,8, citirano u: Benedikt XVI., Verbum Domini, 39.

Joseph Ratzinger, „To Be Perfectly Clear“, The Catholic Thing, May 13, 2015, https: //www.thecatholicthing.org/2015/05/13/to-be-perfectly-clear/.

17

KRŠĆANSKI ODGOVOR NA BIBLIJSKI SERIJAL

ne proturječi Bogu; istina ne proturječi istini. Ovako gledano, vjera i razum nadopunjuju se u nastojanjima da bolje razumijemo stvorenje nastalo Božjom vječnom Riječi.

Petersonov pristup Svetom pismu nije, barem koliko ja vidim, pod izravnim utjecajem osoba poput Augustina, Grgura Velikoga, Huga iz Sv. Viktora i Tome Akvinskoga. Ne vidim dokaze da se Peterson eksplicitno oslanja na njih. Zaista, nisam našao nijednu referencu na ove autore – kao ni na autore poput Jeronima, Ivana Zlatoustoga, Johna Henryja Newmana, Ivana Pavla II., pape Benedikta XVI. ili pape Franje – u Petersonovim pisanim djelima, intervjuima i govorima. Ovaj izostanak referenca ne iznosim kao kritiku. Nitko ne može biti stručnjak za sve. No Peterson odražava stav Tome Akvinskoga koji je tvrdio da Sveto pismo ima neiscrpnu dubinu značenja. On ponavlja Augustinov stav, koji je savjetovao služenje svim dostupnim znanjem, svjetovnim i svetim, kako bismo rasvijetlili Bibliju. Na kraju, dok promatra Knjigu Postanka u svjetlu Ivanova Evanđelja, kod njega se oslikava stav Huga iz Sv. Viktora. Kako se čini, Peterson iznova osmišljava interpretativni kotač koji su ovi mislioci izradili prije njega, ali to čini tako da u njega ugrađuje suvremenu znanost, književnost i filozofiju.

Tropološki Peterson nastavlja naglašavanjem treće dimenzije svoje analize Svetoga pisma, koja korijene ima u stvarnostima psihologije, moralnosti i praktičnoga djelovanja: Za mene je kod moralnosti presudno djelovanje. Ja sam egzistencijalist, u određenom smislu, a to znači da vjerujem kako ljudi vlastitim postupcima pokazuju ono što vjeruju da je istina, a ne ono što kažu…

Moralna je interpretacija što činiti u vezi s onim što jest. To je povezano sa sigurnošću – jer jednostavno ne trebate previše kompleksnosti – ali i s ciljem. Mi smo bića koja se kreću i moramo znati kamo idemo.

Grubo govoreći, sve o čemu zapravo razmišljamo jest kamo idemo. To je

18

KAKO PETERSON ČITA BIBLIJU

ono što moramo znati: kamo idemo, što činimo i zašto. To nije isto pitanje kao što je: „Od čega je svijet sastavljen, objektivno?“ To je drugačije pitanje. Ono zahtijeva drugačije odgovore. To je domena morala, ako mene pitate, konkretno: „Koji ti je cilj?“ To je pitanje krajnjega ideala, u nekom smislu…

Dio razloga zbog kojega želim propitati ove knjige iz literarne, estetske i evolucijske perspektive jest da izvučem nešto vrijedno što je praktično.16

U svom moralnom i praktičnom pristupu Svetom pismu Peterson, na jedinstven način, iznova izražava pristup Svetom pismu u moralnom smislu koji imamo kod katoličanstva. Barem od vremena Origena iz Aleksandrije u trećem stoljeću, čitatelji razlikuju određene smislove Svetoga pisma. Peterson ovo ističe u svom trećem predavanju, gdje i spominje Origena: Možda vam to nije poznato, ali mnogi rani crkveni oci – posebice Origen – jasno su govorili kako te drevne priče treba gledati kao mudre metafore, a ne ih uzimati doslovno. Razmišljanje da su ljudi koji su utemeljili kršćanstvo odreda Bibliju čitali doslovno posve je povijesno pogrešno. Neki od njih jesu tako činili i neki to čine i danas. To je ovdje manje važno. Ono što jest važno jest da mnogi nisu.17

Doslovni smisao Svetoga pisma jest ono što je ljudski autor želio prenijeti u određenom žanru kao što su povijest, metafora, poezija ili prispodoba. Alegorijski je smisao način na koji se pojedini odlomak odnosi na Krista, vječnu Riječ i Marijina sina. Moralni je smisao način na koji taj odlomak može pomoći u usmjeravanju čovjekova ponašanja. Konačno, anagogički je smisao način na koji se odlomak odnosi na konačnu čovjekovu sudbinu raja ili pakla.

Peterson većim dijelom ne pokušava dati doslovno značenje teksta. Ne postavlja se kao stručnjak za izvorne jezike, kulture ili kontekst Svetoga pisma. Kako sam kaže, on traži psihološko značenje teksta.

16 17

Peterson, „Biblical Series I“ Peterson, „Biblical Series III: God and the Hierarchy of Authority“

19

SADRŽAJ

PREDGOVOR biskup Robert Barron . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

5

PRVI DIO: KRŠĆANSKI ODGOVOR NA BIBLIJSKI SERIJAL Christopher Kaczor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

9

1. Kako Peterson čita Bibliju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2. Stvaranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

3. Pad . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

4. Kaos, utopija i božanski poziv na pustolovinu . . . . . . . . . . . . .

5. Mit postaje činjenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

11 21 37 50 70

DRUGI DIO: KRŠĆANSKI ODGOVOR NA 12 PRAVILA ZA ŽIVOT Matthew R. Petrusek . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

77 6. Na parkiralištu ispred Crkve: teologija Jordana Petersona . . .

7. Problem smisla i njegova traženja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

8. Problem oholosti i protuotrova za nju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

9. Problem istinske ljubavi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

10. Problem stvaranja i otkupljenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

79 86 103 119 137

EPILOG: KRŠĆANSKI ODGOVOR NA IZVAN REDA Christopher Kaczor i Matthew R. Petrusek . . . . . . . . . . . . . . . . . .

163

DODATAK Jordan Peterson i biskup Robert Barron: Razgovor . . . . . . . . . . .

181

Bilješka o autorima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

219

221

PREPORUČUJEMO

Sabirući iz mudrosnih tradicija svih kultura ono najvažnije i sabirući u dvanaest praktičnih i dubokih pravila o tome kako živjeti smislenijim životom, 12 pravila za život knjiga je koja iz temelja potresa suvremena općeprihvaćena stajališta, knjiga koje će preobraziti i uzdići srce i um svakog čitatelja.

415 str. Tvrdi uvez.

www.verbum.hr

PREPORUČUJEMO

Previše kaosa vodi u nestabilnost i tjeskobu, ali previše reda može nas okameniti i učiniti nas pokornima i podloženima.

Knjiga Izvan reda poziva nas da uspostavimo ravnotežu između kaosa i reda, ta dva temeljna načela stvarnosti, te nas vodi uskim i tijesnim putem koji ih razdvaja.

407 str. Tvrdi uvez.

www.verbum.hr

Nakladnik: VERBUM d.o.o.

Sinjska 2, 21000 Split Tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270 E-adresa: naklada@verbum.hr www.verbum.hr Tisak: Denona d.o.o.

Tiskano u travnju 2022.

KACZOR & PETRUSEK

Jordan Peterson, Bog i kršćanstvo

CHRISTOPHER KACZOR & MATTHEW R. PETRUSEK

Osoba koja je najzaslužnija za ponovno uvođenje Boga i Biblije u današnju popularnu sekularnu kulturu nije svećenik ili teolog, već profesor psihologije i jedan od najuglednijih intelektualaca našega doba Jordan Peterson. Njegova predavanja i tekstovi o psihologiji, filozofiji i religiji kulturni su fenomen koji privlači desetke tisuća ljudi u dvorane i milijune na njegove profile na društvenim mrežama, potičući mnoge da napuste sekularizam i okrenu se proučavanju kršćanstva.

Kada ga pitaju je li on osobno vjernik, Peterson odgovara: „Nastojim živjeti kao da Bog postoji.“ Nakon što je nedavno prošao osobnu tragediju i proživio veliku patnju, Petersonovo vlastito traženje istine o Kristu i suočavanje s, prema njegovim vlastitim riječima, duboko „razumnom“ kvalitetom kod kršćanstva, doseglo je svoj vrhunac u njegovu životu i radu.

Knjiga Jordan Peterson, Bog i kršćanstvo: potraga za smislenim životom prva je sustavna analiza, iz kršćanskoga kuta, Petersonova biblijskoga serijala na YouTubeu i njegove iznimno uspješne knjige 12 pravila za život, s epilogom u kojem se propituje i njezin nastavak, Izvan reda.

Christopher Kaczor i Matthew R. Petrusek uvode čitatelja u dubinu Petersonove misli o Svetom pismu, patnji i smislu, istražujući dodirne točke s kršćanstvom i načine na koje vjera upotpunjuje Petersonovu misao, čineći ovu knjigu nezamjenjivom za sve koji žele bolje razumjeti fenomen Jordana Petersona, kao i za sve koji ozbiljno razmišljaju o tome što doista značiti vjerovati.

Jordan Peterson, Bog i kršćanstvo

POTRAGA ZA SMISLENIM ŽIVOTOM

Jordan Peterson, Bog i kršćanstvo

VERBUM

VERBUM

POTRAGA ZA SMISLENIM ŽIVOTOM

ISBN 978-953-235-746-2

VERBUM 159 kn

9 789532 357462

www.verbum.hr