„Vjera u Boga uključuje vjeru u to da je biti rođen u ovakvo vrijeme i usred ovakva stradanja blagodat. Ona iziskuje nadu koja nadmašuje svaku nostalgiju i svaku utopiju. Tu smo gdje jesmo, dakle Stvoritelj želi da budemo tu. Živimo u vrijeme bijede, dakle savršen je trenutak za milosrđe. Trebamo ostati gdje jesmo i biti sigurni da nismo mogli bolje proći. Ne trebamo se pouzdavati u budućnost ni žaliti za prošlošću, nego služiti Božjoj prisutnosti u svemu, otkriti Vječnoga u vremenitom, živjeti na zemlji ljubav koja je već – anque es de noche, premda tama vlada – nebeska ljubav.“ Fabrice Hadjadj
FABRICE HADJADJ
Fabrice Hadjadj (1971.) poznati je filozof, predavač, esejist, pjesnik i dramaturg te – kako sam voli istaknuti – otac devetero djece. Rođen u židovskoj obitelji i ateistički odgojen, obratio se na katoličanstvo i krstio u dobi od 27 godina. U svojem pisanju i predavanjima, s velikom ozbiljnošću koja ne isključuje duhovitost, humor i igru riječi, zaokupljen je pitanjem Boga. Dobitnik je više prestižnih nagrada, među kojima je i Grand Prix catholique de littérature 2006. za knjigu Kako uspjeti u smrti: antimetoda za življenje te Prix du Cercle Montherlant – Académie des beaux-arts 2009. za knjigu L’agneau mystique: le retable des frères Van Eyck, a knjiga Uskrsnuće: upute za uporabu, koja je na hrvatskom jeziku objavljena u nakladi Verbuma, nagrađena je knjižarskom nagradom za bestseler Prix Siloë-Pèlerin 2017. Autor je desetak knjiga, a osim navedenih na hrvatskom jeziku objavljene su i: Raj na vratima: ogled o radosti koja uznemiruje; Vjera zlih duhova: ili ateizam koji je premašen; Dubina spolova: mistika tijela; Kako danas govoriti o Bogu: antipriručnik za evangelizaciju; Kad se sve tako ima raspasti: razmišljanja o svršetku kulture i moderniteta; Što je to obitelj?: slijedom transcendencije u gaćama i drugih ultraseksističkih pogleda i Biti otac sa svetim Josipom. Od 2012. ravnatelj je instituta Philanthropos u Fribourgu (Švicarska), koji promiče kršćansku antropologiju. Član je Papinskoga vijeća za laike.
ISBN 978-953-235-775-2
VERBUM 75 kn
www.verbum.hr
BLAGODAT JE BITI ROĐEN U OVO VRIJEME
Pantone 1945C + CMYK crna
VERBUM
FABRICE HADJADJ
BLAGODAT JE BITI ROĐEN U OVO VRIJEME ZA APOSTOLAT APOKALIPSE
VERBUM
Tko god pristane uz političku stranku, najprije pristane uz određenu doktrinu ili grupu, a zatim vrši propagandu u njihovo ime i pokušava pridobiti što više ljudi i preoblikovati svijet sukladno vrijednostima grupe. Djeluje li tako i Katolička Crkva? Jedan od najbriljantnijih intelektualaca našega doba Fabrice Hadjadj lucidno analizira razlike između političke propagande i naviještanja vjere, a potom daje i aktualnu i optimističnu procjenu vremena u kojem živimo: nada onih koji vjeruju nadmašuje svaku nostalgiju i svaku utopiju. U vremenu u kojem se sve više brkaju vjera i ideologija Hadjadj smiono i inteligentno ukazuje na to što je istinska vjera i kako možemo biti kršćani u današnjem svijetu: „Dok se stranački propagandist nameće osvajanjem, Božji se poslanik izlaže kontemplaciji: on traži Spasitelja koji je već prisutan vani, u tuđincu, u ravnodušnom, ali na skriven način, i koji zahtijeva da ga se razabere i dovede do mjere uzrasta punine Kristove (Ef 4,13).“ Ovom goruće aktualnom tekstu pridodano je i razmišljanje Ljubav u doba korone, nadahnuto pandemijom koronavirusa koje poziva kršćane da se nadaju i svjedoče.
BLAGODAT JE BITI ROĐEN U OVO VRIJEME
FABRICE HADJADJ
BLAGODAT JE BITI ROĐEN U OVO VRIJEME ZA APOSTOLAT APOKALIPSE
VERBUM
Biblioteka: FIDES 100. Urednik: mr. sc. Petar Balta Naslov izvornika: L’aubaine d’être né en ce temps Nouvelle édition © Éditions de l’Emmanuel, 2021 © Copyright za hrvatsko izdanje: Verbum, Split, 2021. Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički, mehanički i sl.) bez prethodne pisane suglasnosti nakladnika. Izvršna urednica: Ljiljana Jurinović Prijevod: Marko Gregorić Lektura: Anđa Jakovljević Grafička priprema: Zvone Bare Za nakladnika: dr. sc. Miro Radalj ISBN 978-953-235-775-2 CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Sveučilišne knjižnice u Splitu pod brojem 190215029.
PREDGOVOR. O BLAGODATI
TKO SE DANAS USUĐUJE DOISTA BITI OTAC?
Ovaj tekst sažetak je predavanja održanoga na poziv kardinala Stanisława Ryłka povodom otvaranja Trećega svjetskog kongresa crkvenih pokreta i novih zajednica. Njegovu sam temu sažeo pod pomalo nezgrapnim naslovom, skrpanim, kao što se uobičajilo, od citatâ pape Franje: „Misijsko obraćenje: izići iz sebe sama i otvoriti se izazovu koji dolazi od znakova vremena. Svijet u procesu preobrazbe zahtijeva odgovor cjelokupne Crkve.“ Predavanje je bilo održano u Rimu, u četvrtak 20. studenog 2014. U međuvremenu dva su me događaja – islamistička ubojstva u siječnju i objavljivanje enciklile Laudato si’ – nagnala da razradim svoje razmatranje u svjetlu sadašnje situacije. Jasno, nikad se ne bih usudio zadrijeti u takva pitanja da to od mene nisu zatražili odozgor. Moja smionost proizlazi iz moje poslušnosti, moj hir iz moje vjernosti (osjećam se dužnim ovdje iskazati osobitu privrženost apostolu Petru: gdje god naiđem na njegov kip, poljubim 7
BLAGODAT JE BITI ROĐEN U OVO VRIJEME
njegovu brončanu papuču). Ako se unatoč tome ovdje nađu kakve nespretne primjedbe ili primjedbe „lošeg prizvuka“, kao što se kaže u Magisteriju, neka se zna da one potječu samo od mene i moje nedovoljne podložnosti Duhu koji nas čini laganima u onom što je teško, bistrima u onom što je tajanstveno, zaigranima u onom što je tragično... Osim toga, nikad ne bih objavio ovaj tekst bez brižnosti Luis-Étiennea de Labarthea – prisutna u slušateljstvu na dan predavanja – te onoga virilnog lektora koji je Gabriel Morin (podsjećam uzgredice da relecteur, „lektor“, znači etimološki isto što i religieux, „religiozan“). Bez njih svoj bih govor smatrao osuđenim na, ako se tako može reći, „globalnu“ privatnost. S jedne strane, on je bio napisan kao odgovor na osobit zahtjev u osobitu kontekstu, što me je jedino moglo osposobiti da ga izgovorim bez preuzetnosti. S druge strane, kako se moja publika sastojala od osnivača ili članova zajednica raspršenih širom svijeta – od Indije do Kanade i od Njemačke do Brazila – činilo mi se da bi publikacija ograničena na francusko čitateljstvo trpjela od ozbiljnih nedostataka jer bi izostavila neke specifično francuske probleme (kao što je, osobito, „laičnost“). Dvojica spomenutih izdavača u tom su 8
O BLAGODATI
se pogledu razišla sa mnom u mišljenju, više iz ljubaznosti nego, nadam se, iz nepromišljenosti, te im na tome zahvaljujem. Konačno, valja mi napomenuti da naslov koji se nalazi na koricama ove knjige ne dolazi od mene1, već sam ga primio upravo kao „blagodat“ (aubaine). Budući da nemam običaj čitaocu gurati pod nos riječ čiji smisao nisam prethodno barem ovlaš ispitao, okoristit ću se ovim posljednjim uvodnim redcima da to pokušam učiniti. Aubain u ovom slučaju ne dolazi od latinskoga albus, „bijel“, iz čega se izvodi riječ aube, „zora“, već vjerojatno od alibi natus, odnosno „rođen drugdje, u tuđini“. Aubain je svojevrsni alien. Što se tiče aubaine u ženskom rodu, ta riječ označava osobitu stavku nasljednoga prava koja je vrijedila za tuđinca. Na temelju zakona o nasljeđivanju („droit d’aubaine“) vladar je pri svajao ostavštinu nenaturaliziranoga tuđinca koji bi umro na području njegove vlasti. Otud figurativni i poznatiji smisao te riječi: „neočekivano blagodarje“, lijepo „naslijeđe bez oporuke“ koje nam pada u dio iznebuha, zbog smrti neznanoga pridošlice u našoj blizini. 1
Naslov knjige na francuskom jeziku je L’aubaine d’être né en ce temps: refleksije koje slijede vrte se oko izraza aubaine sadržana u njemu (nap. prev.).
9
BLAGODAT JE BITI ROĐEN U OVO VRIJEME
To nas može navesti na misao o otajstvu Utjelovljenja: Utjelovljena Riječ živi i umire među nama i iznenada nas dopadne, bez ikakve zasluge, da baštinimo njezin vječni život. I to i u dobrom i u lošem smislu jer naslijeđe je nerijetko i povod svađe i predmet rasipanja. U vezi s našom temom, aubaine kao „blagodat“ može se, držim, shvatiti na najmanje dva načina. Prema Poslanici Hebrejima, kršćani nemaju ovdje trajna grada (Heb 13,14), uvijek su kao stranci i putnici i stoga „aubains“ na zemlji (Heb 11,13; 1 Pt 2,11). Sve što čine, sve što ostavljaju na ovom svijetu, odmah prisvajaju kao svoje nasljedno pravo moći ovoga svijeta. One to uzurpiraju, parodiraju raj, glume sveca, instrumentaliziraju samilost stavljajući je u službu svojih makinacija. Tako su kršćani suočeni s antikristima koji od njih iziđoše (1 Iv 2,19). Tako se danas u ime ljubavi, slobode ili duha pokreću mehanizmi besprimjerna razaranja, koji svu svoju snagu crpe iz izvora koji izvrću i izobličuju. To izvrtanje doseže vrhunac u onom času kad će svaki koji vas ubije misliti da služi Bogu (Iv 16,2). To je Čas koji nas, ljudski gledano, s razlogom navodi na očajanje. No iza toga nasljednog prava kojim se služe mali ili veliki zlobnici postoji i drugo, više ili dublje, koje je ono Vječnoga, istinskoga Vladara 10
O BLAGODATI
kojem se sve na kraju vraća. Doista, treba biti siguran, jer kao što pokazuje i sâmo otajstvo Križa – kao i plodnost Izraela u Egiptu (Ali što su ih više tlačili, oni se još više množili, Izl 1,12) – sve zloćudne oplijene istovremeno su i proviđenja za djecu, onda i baštinike Božje, a subaštinike Kristove, kada doista s njime zajedno trpimo, da se zajedno s njime i proslavimo (Rim 8,17). S krajnjim progonstvom raste i mogućnost za krajnje svjedočanstvo. S krajnjom bijedom približava se i čas milosrđa. Treba se prisjetiti Pavlovih riječi upućenih Korinćanima o „jeziku Križa“: Zato neka se nitko ne hvasta ljudima jer sve je vaše. Bio Pavao, ili Apolon, ili Kefa, bio svijet, ili život, ili smrt, ili sadašnje, ili buduće: sve je vaše, vi Kristovi, a Krist Božji (1 Kor 3,21–23). Blagodat je u činjenici da smo rođeni u ovo tjeskobno vrijeme. Jer ako riječ „apokalipsa“ ima značenje otkrivenja u katastrofi, riječ „blagodat“ ima značenje neočekivane baštine usred najgorih predviđanja. Monstvoirons, 15. kolovoza 2015., o blagdanu Uznesenja Blažene Djevice Marije
11
SADRŽAJ Predgovor. O blagodati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 1. O katoličkom poslanju i njegovoj suprotstavljenosti svakoj ideološkoj propagandi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 Pristati uz nešto i okrenuti se nekom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 Jedan među mnogima i jedan za sve druge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 Apstraktno univerzalno i konkretno univerzalno . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 Sukob i savez . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 Onkraj optimizma i pesimizma: blagodat je biti rođen u ovo vrijeme . . . . . . . . . 27 2. Znakovi vremena: za apostolat apokalipse . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 Kraj Napretka, početak Nade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 Od globalizacije do katoliciteta: cjelovita ekologija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 Era tehnologije i potreba za lišavanjem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 Protiv kulta osjećaja, širina razuma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42 81
SADRŽAJ
Protiv dematerijalizma: Riječ je postala tesarom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 Protiv dividualizma, male zajednice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 Protiv „Boga“ kao čarobne formule . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49 Riječju, sučelice razutjelovljenju, ponovno otkriti tijelo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52 Pogovor. Ljubav u doba korone. Malo ažuriranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59 Radosna vijest terasa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 Neokaljano . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 David i Covid . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70 Obraćenje i zaraza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73 Obraćenje i očuvanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
82
PREPORUČUJEMO
Ova svježa, provokativna i humoristična knjiga na temelju života sv. Josipa nudi kratak i poticajan vodič za očinstvo i obiteljski život u ovo naše, vrlo zahtjevno vrijeme. Pokušavajući odgovoriti na praktična pitanja poput: „Kako osvojiti Blaženu Djevicu Mariju?“ ili: „Kako postići da ti Bog bude poslušan bez vikanja?“, Fabrice Hadjadj promišlja o konkretnim svakodnevnim stvarnostima koje tvore život svake obitelji: ljubavi, partnerstvu i muško-ženskim odnosima, odgoju, očinstvu i muževnosti, vjeri, ljepoti ljudskoga rada, dostojanstvu smrti itd. 231 str. Meki uvez.
www.verbum.hr
PREPORUČUJEMO
Što znači uspjeti u smrti? Zanosno, s puno humora i zaigranosti, ali i sasvim istinito i iskreno, Fabrice Hadjadj poziva nas da prijeđemo iz udobnosti u borbu, da odaberemo život usprkos tome što umiremo i da umiremo kako bismo uistinu živjeli. Jer, paradoksalno, društvo koje bježi od smrti može stvoriti samo kulturu smrti dok društvo koje ju prihvaća stvara kulturu života. Moramo odabrati između obične, otužne i neizbježne smrti i radosna i ispunjena života. Nema druge alternative: umrijeti ili dati svoj život za ono što vrijedi. Oštar, provokativan i dubok, Hadjadj ovom knjigom progovara o smrti kao o životnoj prilici za svakoga od nas. 310 str. Meki uvez.
www.verbum.hr
PREPORUČUJEMO
Nitko nema recept za govor o Bogu, to nadilazi ljudske snage… No upravo u trenutku u kojem oni koji o njemu govore priznaju ovo ograničenje, ljudi koji ih slušaju imaju priliku otkriti Boga koji je svugdje prisutan, u svakoj ljudskoj stvarnosti, u ljepoti tijela ili zalasku sunca kao i u rupi u makaronu… Jedan od vodećih intelektualaca našega doba Fabrice Hadjadj opet briljira i svojim prepoznatljivim lucidnim i humorističnim stilom najširemu krugu čitatelja otkriva Boga prisutna u ljudskoj svakodnevici i svakom ljudskom životu. 188 str. Meki uvez.
www.verbum.hr
PREPORUČUJEMO
U ovoj izvanrednoj knjizi Fabrice Hadjadj propituje događaj i fenomen Kristova uskrsnuća pitajući sebe i nas: mijenja li Uskrsnuće način na koji se odnosimo prema svijetu, način na koji pristupamo svakomu novom danu i živimo ga? Podrobno obrađujući niz tema pokazuje kako život uskrsloga Krista izravno zadire u naš život i trajno nas preobražava te konkretno pokazuje kako živjeti tu jednostavnost uskrsnuća preobražujući u njegovu svjetlu odnose s drugima, vlastiti poziv, odnos prema hrani, novcu, kućanskim poslovima, Svetomu pismu, milosrđu, vjeri, ljubavi, spolnosti… 187 str. Meki uvez.
www.verbum.hr
PREPORUČUJEMO
Dvadeset eseja od kojih se sastoji ova iznimno važna knjiga lucidno su i izazovno propitivanje svih velikih tema s kojima se čovječanstvo i danas suočava – nije to samo pitanje odnosa tolerancije i dogme, vjere i agnosticizma, već i humanizma i nihilizma, umjetnosti i svakodnevice, kapitalizma i liberalizma, tehnokracije i scijentizma, sinkretizma. G. K. Chesterton jednako je aktualan danas kao i prije stotinu godina, a njegova erudicija, inteligencija i virtuoznost u promišljanju obogatit će suvremene hrvatske čitatelje željne dobro promišljene kritičke filozofske misli. 221 str. Tvrdi uvez.
www.verbum.hr
Nakladnik: VERBUM d.o.o. Sinjska 2, 21000 Split Tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270 E-mail: naklada@verbum.hr www.verbum.hr Tisak: Kerschoffset Tiskano u studenom 2021.
„Vjera u Boga uključuje vjeru u to da je biti rođen u ovakvo vrijeme i usred ovakva stradanja blagodat. Ona iziskuje nadu koja nadmašuje svaku nostalgiju i svaku utopiju. Tu smo gdje jesmo, dakle Stvoritelj želi da budemo tu. Živimo u vrijeme bijede, dakle savršen je trenutak za milosrđe. Trebamo ostati gdje jesmo i biti sigurni da nismo mogli bolje proći. Ne trebamo se pouzdavati u budućnost ni žaliti za prošlošću, nego služiti Božjoj prisutnosti u svemu, otkriti Vječnoga u vremenitom, živjeti na zemlji ljubav koja je već – anque es de noche, premda tama vlada – nebeska ljubav.“ Fabrice Hadjadj
FABRICE HADJADJ
Fabrice Hadjadj (1971.) poznati je filozof, predavač, esejist, pjesnik i dramaturg te – kako sam voli istaknuti – otac devetero djece. Rođen u židovskoj obitelji i ateistički odgojen, obratio se na katoličanstvo i krstio u dobi od 27 godina. U svojem pisanju i predavanjima, s velikom ozbiljnošću koja ne isključuje duhovitost, humor i igru riječi, zaokupljen je pitanjem Boga. Dobitnik je više prestižnih nagrada, među kojima je i Grand Prix catholique de littérature 2006. za knjigu Kako uspjeti u smrti: antimetoda za življenje te Prix du Cercle Montherlant – Académie des beaux-arts 2009. za knjigu L’agneau mystique: le retable des frères Van Eyck, a knjiga Uskrsnuće: upute za uporabu, koja je na hrvatskom jeziku objavljena u nakladi Verbuma, nagrađena je knjižarskom nagradom za bestseler Prix Siloë-Pèlerin 2017. Autor je desetak knjiga, a osim navedenih na hrvatskom jeziku objavljene su i: Raj na vratima: ogled o radosti koja uznemiruje; Vjera zlih duhova: ili ateizam koji je premašen; Dubina spolova: mistika tijela; Kako danas govoriti o Bogu: antipriručnik za evangelizaciju; Kad se sve tako ima raspasti: razmišljanja o svršetku kulture i moderniteta; Što je to obitelj?: slijedom transcendencije u gaćama i drugih ultraseksističkih pogleda i Biti otac sa svetim Josipom. Od 2012. ravnatelj je instituta Philanthropos u Fribourgu (Švicarska), koji promiče kršćansku antropologiju. Član je Papinskoga vijeća za laike.
ISBN 978-953-235-775-2
VERBUM 75 kn
www.verbum.hr
BLAGODAT JE BITI ROĐEN U OVO VRIJEME
Pantone 1945C + CMYK crna
VERBUM
FABRICE HADJADJ
BLAGODAT JE BITI ROĐEN U OVO VRIJEME ZA APOSTOLAT APOKALIPSE
VERBUM
Tko god pristane uz političku stranku, najprije pristane uz određenu doktrinu ili grupu, a zatim vrši propagandu u njihovo ime i pokušava pridobiti što više ljudi i preoblikovati svijet sukladno vrijednostima grupe. Djeluje li tako i Katolička Crkva? Jedan od najbriljantnijih intelektualaca našega doba Fabrice Hadjadj lucidno analizira razlike između političke propagande i naviještanja vjere, a potom daje i aktualnu i optimističnu procjenu vremena u kojem živimo: nada onih koji vjeruju nadmašuje svaku nostalgiju i svaku utopiju. U vremenu u kojem se sve više brkaju vjera i ideologija Hadjadj smiono i inteligentno ukazuje na to što je istinska vjera i kako možemo biti kršćani u današnjem svijetu: „Dok se stranački propagandist nameće osvajanjem, Božji se poslanik izlaže kontemplaciji: on traži Spasitelja koji je već prisutan vani, u tuđincu, u ravnodušnom, ali na skriven način, i koji zahtijeva da ga se razabere i dovede do mjere uzrasta punine Kristove (Ef 4,13).“ Ovom goruće aktualnom tekstu pridodano je i razmišljanje Ljubav u doba korone, nadahnuto pandemijom koronavirusa koje poziva kršćane da se nadaju i svjedoče.