Apostolski oci III.

.........................................................

C R K V E N I

O C I

APOSTOLSKI OCI III. Pseudo-Klementova homilija Pismo Diognetu Hermin Pastir

........................................................

VERBUM

APOSTOLSKI OCI III.

NAKLADNA KUĆA VERBUM Glavni urednik: mr. sc. Petar Balta

Biblioteka:

CRKVENI OCI 3.

Urednik: dr. sc. Ivan Bodrožić

Prijevod: mr. sc. Branko Jozić

Za nakladnika: Miro Radalj

APOSTOLSKI OCI III. Pseudo-Klementova homilija Pismo Diognetu Hermin Pastir

VERBUM Split, 2011.

Naslov izvornika: F. X. Funk, Patres apostolici, vol. I, Editio II adaucta et emendata, Tubingae, H. Laupp, 1901. (grčko-latinsko izdanje) © Copyright Verbum, Split, 2011.

Izvršna urednica: Ljiljana Jurinović, prof.

Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički, mehanički i sl.) bez prethodne pisane suglasnosti nakladnika.

Lektura: Anđa Jakovljević, prof.

Ilustracija na koricama: Starokršćanski simbol Kristova monograma, detalj sa sarkofaga pronađenoga u Manastirinama u Saloni, 5.–6. stoljeće Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

CIP - Katalogizacija u publikaciji SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U SPLITU UDK 227 APOSTOLSKI oci / <urednik Ivan Bodrožić>. - Split : Verbum, 2010.

Prijevod djela: Patres apostolici.

ISBN 978-953-235-223-8 (cjelina) 3: Pseudo-Klementova homilija. Pismo Diognetu.

Hermin Pastir / <prijevod Branko Jozić>. - 2011. (Biblioteka Crkveni oci ; 3) ISBN 978-953-235-251-1 (vol. 3) 1. Bodrožić, Ivan 2. Pseudo-Clemens 3.

Jozić, Branko I. Apostolski oci 140105065

PSEUDO-KLEMENTOVA HOMILIJA

PSEUDO-KLEMENTOVA HOMILIJA – UVOD

UVOD U PSEUDO-KLEMENTOVU HOMILIJU

Glede spisa koji je pred nama, u povijesti kršćanske literature redovito se govorilo kao o Drugomu Klementovu pismu Korinćanima, možda zato što se je u manuskriptnoj predaji prenio zajedno s onom autentičnom. Premda je u nekim krugovima bila pripisivana Klementu Rimskome, ipak je već od starine bilo i onih koji su osporavali Klementovo autorstvo, o čemu već svjedoči sveti Jeronim.

Ali po najnovijim kritičkim istraživanjima jasno je kako se ne radi o djelu Klementa Rimskoga, pa ni o poslanici ili pismu, nego prije svega o homiliji. I dok znanstvenici još istražuju je li riječ o katehetskoj ili egzegetskoj homiliji, imamo sigurnost da se radi o jednoj od najstarijih kršćanskih homilija koja nam je sačuvana, čime je zajamčeno kako dolazi iz ruke nekoga prezbitera. Glede ambijenta u kojemu je nastala, kako je bila pripisivana Klementu, pretpostavljao se rimski ambijent. Tim više što su neki ukazivali i na određene sličnosti s Herminim Pastirom koji je, doduše, iz kasnijega razdoblja, ali napisan u Rimu. Ali kako je s vremenom Klementovo autorstvo postalo sporno, rodile su se i druge hipoteze nastanka ovoga spisa tako da je bilo onih koji su ga pripisivali Klementu Aleksandrijskomu, 7

APOSTOLSKI OCI III.

a drugi su držali kako se radi spisu nastalu u Antiohiji, svakako pod utjecajem sirijskoga ambijenta. Nisu nedostajali ni oni koji su ga držali spisom nastalim u korintskoj Crkvi, no u svakom slučaju dati o tome konačan sud za sada je nemoguće.

Ton kojim se autor služi miran je i jednostavan, a cijeli govor gradi na temelju svetopisamskih tekstova. Polazeći od biblijskoga retka, starozavjetnoga ili novozavjetnoga, daje moralno-duhovnu pouku vjernicima, pribjegavajući i nekim apokrifnim izvorima.

Uz skromne književne pretenzije autor prije svega daje snažne duhovne poticaje kršćanskoga života. Primarni mu je interes pozvati novoobraćenike s poganstva i idolopoklonstva da iskažu hvalu Kristu za primljena dobročinstva, zadobivena opsluživanjem zapovijedi i odricanjima svakodnevnoga života. Snažan je poticaj na dosljednost vjerničkoga življenja koje ne bi smjelo biti formalni zaokret, nego stvarno obraćenje koje pretpostavlja korjenitu promjenu života. Temeljni čin vjere kojim vjernik stječe preduvjete dubljega odnosa s Bogom jest kajanje za grijehe, na koje su ljudi pozvani dok su u tijelu, jer im je zemaljski život osmišljen kao prigoda za kajanje i obraćenje. U tomu duhu vjeru se ne može ispovijedati samo usnama, nego se traži da se i djelima potvrdi vlastiti vjernički izbor. Govoreći o djelima, misli u prvomu redu na djela životnoga odnosa s Bogom, bez kojega se čovjek ne spašava. Nadalje, svjestan je kako je život samo hodočašće ovom zemljom te da treba hodočastiti čuvajući se mana i poroka, a živeći krjepo8

PSEUDO-KLEMENTOVA HOMILIJA – UVOD

snim životom kako bi se prispjelo u vječnu domovinu. Živeći takvim načinom života vjernici pokazuju spremnost da vrše volju Očevu jer on poziva čovjeka na obraćenje i krjepostan život, u pravednosti i čistoći srca. U dinamici vjerničkoga života autor na istu razinu stavlja vršenje volje Kristove, što svjedoči o njegovu razumijevanju Kristova božanstva. Vjernici bi nadasve trebali prednjačiti uzajamnom ljubavlju koja je pokazatelj vjerodostojnosti njihova života.

Autor ne razrađuje osobite dogmatske teme, premda je iz svega rečenoga moguće čitati bitne istine uz koje prianja. Tako Gospodina Isusa spominje kao suca živih i mrtvih, u čije božanstvo novoobraćenici trebaju vjerovati. On je jedini spasitelj ljudi koji je došao na svijet utjelovivši se poradi grješnoga ljudskog roda osuđenoga na propast, kako bi ga svojom mukom i patnjom spasio. Tko u Krista iskreno vjeruje, taj zna da će Krist ponovno doći, okupiti sve i suditi ih po djelima. Uz kristološki naglasak vrlo je značajan i onaj ekleziološki.

Autor je svjestan zadaće Crkve kao zajednice Božjega naroda u koju se okupljaju spašenici. Prava autentična Crkva nije zajednica utemeljena samo u vremenu, nego je ona preegzistentna, stvorena prije Sunca i Mjeseca te u svoje vrijeme očitovana u tijelu Kristovu. Ona je duhovne naravi te joj istinski pripada samo onaj tko vrši volju Božju, a ne svaki koji je samo formalno postao dio njezina zajedništva, no životom ne odražava obveze kršćanskoga života prihvaćane na krštenju.

9

PSEUDO-KLEMENTOVA HOMILIJA

DRUGO KLEMENTOVO PISMO KORINĆANIMA*

Krist I, 1. Braćo, o Isusu Kristu valja nam misliti kao o Bogu, kao o sucu živih i mrtvih,1 i ne smijemo slabo cijeniti svoje spasenje. 2. Jer ako ga slabo cijenimo, onda je slab i predmet naše nade. Tko ovo sluša kao nešto beznačajno, griješi, a i mi griješimo ne znamo li odakle smo pozvani, od koga i za koje mjesto te koliku je patnju Isus Krist za nas podnio. 3. Što ćemo mu, dakle, dati zauzvrat ili kakav plod dostojan onoga što je on nama udijelio? Doista, kolika mu dobročinstva dugujemo?

4. Dade nam svjetlost.

Kao otac prozva nas djecom i nas izgubljene spasi.

5. Kakvu ćemo mu, dakle, hvalu ili kakvu uzvratnu naknadu dati da se odužimo za ono što primismo? *

1

Naslov prema codd. Alexandrinus i Hierosolymitanus, a zapravo se ne radi o pismu već o pravoj homiliji.

Usp. Dj 10,42.

11

APOSTOLSKI OCI III.

6. Slaboumni štovasmo kamenje, drvo, zlato i srebro, ljudsko djelo, pa sav naš život ne bijaše ništa drugo nego smrt.

Bijasmo, dakle, obavijeni tamom i vid nam bijaše pomračen.

Njegovom voljom oči nam ozdraviše, pošto rastjerasmo tu mrklinu koja nas je obavijala.

7. Smilova nam se i, vidjevši u nama mnoštvo grijeha i propast te kako nemamo nikakve nade za spasenje osim onoga koje od njega dolazi, ganut, spasi nas.

8. T``a, pozva nas dok još ne bijasmo i htjede da iz ništa postanemo.2 Plodnost Crkve II, 1. Kliči, nerotkinjo, koja nisi rađala; podvikuj od radosti, ti što ne znaš za trudove! Jer osamljena više djece ima negoli udata.3 Time što reče: Kliči, nerotkinjo, koja nisi rađala, označuje nas. Naime, prije nego što joj bijahu dana djeca, naša Crkva bijaše neplodna. 2. A što reče: Podvikuj od radosti, ti što ne znaš za trudove znači: svoje molitve Bogu iznosimo razgovijetno, a ne stenjući kao žene pri porođaju. 3. Što pak reče: Jer osamljena 2

3

Ovo vjerojatno bijaše himan koji su vjernici pjevali nakon krštenja.

Iz 54,1.

12

PSEUDO-KLEMENTOVA HOMILIJA

više djece ima negoli udata, kaza da je naš narod izgledao napušten i od Boga ugrabljen, a sada, pošto povjerovasmo, brojniji smo od onih koji su mislili da imaju Boga. 4. Drugdje Pismo veli: Ne dođoh zvati pravednike, nego grešnike.4 5.

To znači da mora spasiti one koji propadaju.

6. Veliko je i divno poduprijeti ne ono što stoji, nego ono što pada. 7. Tako i Krist htjede spasiti ono što je propadalo i mnoge, došavši i pozvavši nas već izgubljene, spasi. Častiti Gospodina srcem i dušom III, 1. Dakle, veliko nam milosrđe on iskaza: ponajprije što mi živi ne žrtvujemo mrtvim bogovima niti ih štujemo, već po njemu spoznasmo Oca istine. A što je naše spoznanje koje nas njemu vodi ako li ne to da ne zaniječemo Onoga po kome ga upoznasmo? 2. Sam on veli: Tko mene prizna pred ljudima, priznat ću i ja njega pred svojim Ocem.5 To je, dakle, naša nagrada, ako priznamo njega po kome smo spašeni. 4. A kako ćemo ga priznati? Čineći ono što kaže ne udaljujući se od njegovih zapovijedi i ne časteći ga samo usnama, već svim srcem i svom du4 5

Mt 9,13; Mk 2,17; Lk 5,32.

Usp. Mt 10,32; Lk 12,8.

13

APOSTOLSKI OCI III.

šom. 5. U Izaiji naime veli: Narod me ovaj usnama časti, a srce mu je daleko od mene.6 Djelima priznati Gospodina IV, 1. Stoga nemojmo ga samo zvati Gospodinom, jer to nas ne će spasiti. 2. Neće se spasiti svaki koji mi govori: ‘Gospodine, Gospodine!’, nego onaj koji čini pravicu.7 3. Prema tome, braćo, priznajimo ga djelima, međusobnom ljubavlju, izbjegavanjem preljuba, uzajamnih ogovaranja i zavisti, nego živeći u uzdržljivosti, milosrđu i dobroti. Jedni prema drugima moramo biti samilosni, a ne pohlepni za novcem.

Tim ga djelima priznajimo, a ne njima protivnima. 4. I ne trebamo se bojati ljudi već Boga.

5. Stoga, da biste to činili, Gospodin reče: Saberete li se u mome krilu, a ne budete vršili mojih zapovijedi, odbacit ću vas i reći vam: Odlazite od mene zlotvori, ne poznam vas niti znam odakle ste.8

6 7 8

Iz 29,13; Mt 15,8.

Usp. Mt 7,21.

Kombinacija raznih misli uzetih iz Lk 13,27; Mt 7,23.

Po Moraldiju radi se o inačici iz nekoga hebrejskog evanđelja (Detti segreti di Gesù, TEA, Milano 21989, str.

225, 232).

14

PSEUDO-KLEMENTOVA HOMILIJA

Živjeti u nadi budućega života V, 1. Zato, braćo, na preostalomu putovanju ovim svijetom vršimo volju onoga koji nas pozva pa se ne bojmo napustiti ovaj svijet. 2. Gospodin, naime, veli: Bit ćete poput jaganjaca među vukovima.9 3. U nastavku Petar ga upita: Hoće li vukovi razderati janjce? 4. Isus odvrati Petru: Nakon svoje smrti janjci se neće bojati vukova. Ni vi se ne bojte onih koji vas ubijaju i onda vam više ništa ne mogu učiniti; nego se bojte onoga koji nakon vaše smrti može dušu i tijelo baciti u ognjenu gehenu.10 5.

Znajte, braćo, da je tjelesno putovanje ovim svijetom kratko i brzo prođe, a Kristovo je obećanje veliko i divno, kao i počinak budućega kraljevstva i vječnoga života. 6. Što nam je onda činiti da uzmognemo to postići ako ne sveto i pravedno živjeti, a svjetovna dobra držati kao tuđa i ne žudjeti za njima? Jer žudeći za njima, udaljavamo se od puta pravednosti.

Sadašnji i budući svijet VI, 1. Uostalom, Gospodin veli: Nijedan sluga ne može služiti dvojici gospodara.11 Želimo li služiti i Bogu i mamoni, nama je na štetu. 2. T``a Vjerojatno iz izgubljenoga apokrifa; usp. Mt 10,16.

Usp. Mt 10,28; Lk 12,4–5.

11 Usp. Lk 16,13; Mt 6,24.

9

10

15

APOSTOLSKI OCI III.

što čovjeku koristi, ako sav svijet stekne, a duši svojoj naudi?12 3. Nadalje, ovaj i budući svijet dva su protivnika. 4. Ovaj zagovara preljub, pokvarenost, pohlepu i varku, a onaj sve to odbacuje. 5. Dakle, ne možemo oboma biti prijatelji. Valja nam odbaciti ovaj, a služiti onome.

6. Držimo da je bolje ovo ovdje prezirati jer je neznatno, kratkotrajno i pokvarljivo, a ljubiti ono jer je nepropadljivo dobro. 7. Naime, vršeći Kristovu volju, naći ćemo spokoj; ako li njegove zapovijedi prezremo, ništa nas ne će spasiti od vječne kazne. 8. Pismo u Ezekielu veli: Uskrsnu li Noa, Job i Daniel, neće spasiti svoje sinove i kćeri, koji su u ropstvu.13 9. Ako toliki pravednici svojom pravednošću ne mogu spasiti svoje djece, kako očekivati da ćemo mi ući u Božje kraljevstvo ne očuvamo li krštenje čisto i neokaljano? Ili tko će nam biti branitelj ako se ne nađemo puni svetih i pravednih djela?

Pobjednički vijenac VII, 1. Zato se borimo, braćo moja, svjesni da je boj blizu te da u propadljivim bitkama sudjeluju mnogi. No ne će svi biti ovjenčani, nego samo oni koji su dobro uvježbani i koji se budu izvrsno borili. 2. Borimo se, dakle, 12 13

Usp. Mt 16,26; Mk 8,36; Lk 9,25.

Usp. Ez 14,14.18.20.

16

PSEUDO-KLEMENTOVA HOMILIJA

da svi budemo ovjenčani. 3. Tako trčimo pravim putem14 u nepropadljivi boj i mnogi se u nj upustimo i natječimo se da budemo ovjenčani. Pa ako svi i ne postignemo vijenac, barem da mu budemo blizu. 4. Valja znati da tko se upušta u propadljivo natjecanje, nađe li se da krši pravila, biva šiban, odveden i izbačen izvan stadiona. 5. Što vam se čini? Što će pretrpjeti onaj tko krši pravila u nepropadljivu natjecanju? 6. O onima koji ne budu sačuvali [krsni] pečat [Pismo] veli: Crv njihov neće umrijeti i njihov se oganj neće ugasiti, i bit će na gadost svim ljudima.15 Kajati se VIII, 1. Dok smo na zemlji, kajmo se. 2. Mi smo poput gline u lončarevoj ruci. Kao što lončar, ako mu se posuda koju pravi u rukama izobliči ili slomi, on je iznova oblikuje, ali ako ju je već stavio u peć, ništa joj više ne može pomoći, tako je i s nama. Dok smo na ovomu svijetu, svim se srcem kajmo za grijehe počinjene u tijelu, da nas Gospodin spasi, dok za pokajanje još imamo vremena. 3. Kada svijet napustimo, tamo se više ne ćemo moći ispovjediti ni pokajati. 4. Tako, braćo, vršeći volju Oče14 15

Usp. 2 Pt 2,15.

Iz 66,24.

17

APOSTOLSKI OCI III.

vu te čuvajući tijelo čistim i opslužujući Gospodnje zapovijedi, postići ćemo vječni život. 5.

T``a Gospodin u evanđelju veli: Ako malo niste očuvali, tko će vam veliko povjeriti? Zaista kažem vam: tko je vjeran u najmanjem, i u većem je vjeran.16 6. Ovo, dakle, znači: sačuvajte svoje tijelo čistim i [krsni] pečat neokaljanim da biste postigli vječni život.

Uskrsnuće tijela IX, 1. I neka nitko od vas ne kaže da ovo tijelo ne će uskrsnuti i biti suđeno. 2. Znajte: u čemu ste spašeni, u čemu ste progledali ako li ne živeći u ovomu tijelu? 3. Dolikuje, dakle, da tijelo čuvamo kao Božji hram. 4. Kao što ste u tijelu pozvani, tako ćete se u tijelu i pojaviti. 5. Ako se Krist Gospodin, koji nas je spasio, pošto prvo bijaše duh utjelovio i tako nas pozvao, na isti ćemo način i mi u ovomu tijelu primiti nagradu. 6. Ljubimo se stoga uzajamno da bismo svi prispjeli u Božje kraljevstvo. 7. Dok imamo vremena za liječenje, predajmo se liječniku Bogu, uzvraćajući mu. 8. Čime? Pokajanjem iskrena srca. 9. Naime, on sve unaprijed zna, a poznato mu je i ono što je u našemu srcu. 10. Stoga mu dajmo hvalu ne sa16

Usp. Lk 16,10–12.

18

PSEUDO-KLEMENTOVA HOMILIJA

mo usnama, već i srcem, da nas primi kao djecu. 11. T``a Gospodin reče: Braća su mi oni koji vrše volju moga Oca.17 Vršiti volju Očevu X, 1. Prema tome, braćo moja, vršimo volju Oca koji nas pozva da bismo živjeli i sve bolje slijedili krjepost. Porok, naprotiv, ostavimo kao preteču naših nedjela i izbjegavajmo opakost da nas zlo ne zahvati. 2. Trudimo li se činiti dobro, slijedit će nas mir. 3. Zato ga ne mogu postići ljudi vođeni ljudskim strahovima, koji više vole sadašnje naslade nego buduća obećanja. 4.

Oni ne znaju koliku nevolju donosi ovozemaljska naslada ni kakve radosti buduće obećanje.

5. No bilo bi podnošljivo da to čine samo za sebe. Međutim, i nedužne duše uporno poučavaju izopačenim naukama ne znajući da će uslijediti dvostruka kazna, i njima i onima koji ih slušaju.

Vršiti pravdu XI, 1. Zato čista srca služimo Gospodinu pa ćemo biti pravedni; ne budemo li mu služili ne vjerujući Božjim obećanjima, bit ćemo bijedni.

17

Usp. Mt 12,50; Mk 3,35; Lk 8,21.

19

APOSTOLSKI OCI III.

2. Doista, proročka riječ kaže: Bijedni su dvoumni i kolebljiva srca koji govore: To čusmo i u doba svojih otaca, i evo dan za danom čekajući, ništa od toga ne vidjesmo. 3. O, bezumnici, usporedite se s drvetom. Uzmite lozu: najprije odbaci lišće, potom nastane pupoljak, zatim trpko, a tek onda zrelo grožđe. 4. Tako i moj narod podnije uznemiravanja i progone, a onda će primiti dobro.18 5. Prema tome, braćo moja, ne budimo dvoumni, već puni pouzdanja ustrajmo da steknemo nagradu. 6. T``a vjeran je onaj koji obeća svakome uzvratiti po djelima njegovim. 7. Budemo li onda pred Bogom vršili pravdu, ući ćemo u njegovo kraljevstvo i primiti obećanje, što oko ne vidje, i uho ne ču, i u srce čovječje ne uđe.19 Iščekivati kraljevstvo Božje XII, 1. Dakle, budući da ne znamo dan Božjega pojavka, kraljevstvo Božje sada iščekujmo u ljubavi i miru. 2. Upitan od nekoga kada će doći njegovo kraljevstvo, sam Gospodin reče: Kad dvoje budu jedno, i ono izvanjsko kao unutarnje, te kad muško i žensko više ne budu ni mušUlomak sličan u 1 Klem 23,3–4. Možda je to bila jedna od siloga (zbirka testimonia), koje su bile u optjecaju (usp. Jak 1,8; 2 Pt 3,4; Mk 4,26; Mt 24,32).

19 1 Kor 2,9.

18

20

PSEUDO-KLEMENTOVA HOMILIJA

ko ni žensko.20 3. Dvoje su jedno kada jedan drugome govorimo istinu te kada je u dvama tijelima istinski i bez hinjenja jedna duša. 4. A ono izvanjsko je kao unutarnje znači ovo: duša je ono unutarnje, a tijelo ono izvanjsko. Kao što je tvoje tijelo vidljivo, tako neka se dobrim djelima očituje i tvoja duša. 5. A kad muško i žensko više ne budu ni muško ni žensko znači: gledajući sestru, brat u njoj neka ne gleda ništa žensko niti sestra u njemu gleda išta muško. 6. Kada budete tako činili, kaže, doći će kraljevstvo mojega Oca. Bdjeti u dobru XIII, 1. Onda, braćo, obratimo se i bdijmo u dobru jer smo puni svakovrsne ludosti i zloće. Otresimo od sebe prijašnje grijehe i od srca se pokajmo pa ćemo se spasiti. Nemojmo biti ulizice niti se nastojmo svidjeti samo braći, već radi pravednosti i prema onima izvan [Crkve], da se zbog nas ne pogrđuje Ime [Božje].

2. Gospodin, naime, veli: Bez prestanka se ime moje pogrđuje među svim narodima te opet: Jao 20

Klement Aleksandrijski donosi kako se pitanje nalazi u Egipatskomu evanđelju (usp. Strom. 3,9,63; 3,13,92– 93). To je evanđelje, po nekima, gnostičkoga podrijetla. Pseudo-Klement je mogao crpiti i iz nekoga drugog izvora, možda ranijega od Egipatskoga evanđelja.

21

APOSTOLSKI OCI III.

onima zbog kojih se moje Ime pogrđuje.21 Zašto se pogrđuje? Zato što ne činite ono što želim. 3.

Kada iz naših usta slušaju Božje riječi, pogani im se dive jer su dobre i plemenite. Ali kada potom vide da naša djela nisu u skladu s riječima koje izgovaramo, onda se okreću pogrđivanju govoreći da je to nekakva priča i varka. 4. Kada od nas čuju kako Bog kaže: Nemate zasluge, ako ljubite one koji vas ljube, već zaslugu imate, ako ljubite svoje neprijatelje i one koji vas mrze,22 dakle, kada to čuju, dive se uzvišenosti dobrote, ali kada vide ne samo da ne ljubimo one koji nas mrze, već ni one koji nas ljube, ismijavaju nas te pogrđuju Ime. Duhovna Crkva tijelo Kristovo XIV, 1. Tako, braćo, vršeći volju Boga, svojega Oca, bit ćemo prva, duhovna, Crkva stvorena prije Sunca i Mjeseca. Ne budemo li vršili Gospodnje volje, bit ćemo ono za što Pismo veli: Dom moj postade pećina razbojnička.23 Stoga radije izaberimo da budemo u Crkvi života, da se spasimo. 2. Držim da znate kako je živa Crkva tijelo Kristovo.24 Pismo, naime, veli: StvoUsp. Iz 52,5; 1 Tim 6,1.

Usp. Lk 6,32.35.

23 Usp. Jr 7,11; Mt 21,13.

24 Usp. Ef 1,22–23.

21 22

22

PSEUDO-KLEMENTOVA HOMILIJA

ri Bog čovjeka, muško i žensko.25 Muško je Krist, a žensko Crkva. I proročke knjige, a i apostoli kažu da Crkva nije od sada, već od početka. Bijaše duhovna kao i naš Isus, a očitovala se u posljednje vrijeme da nas spasi. 3. Duhovna se Crkva očitovala u Kristovu tijelu pokazujući nam da će je onaj tko je u tijelu očuva i ne upropasti, primiti u Duhu Svetomu. Naime, ovo je tijelo slika Duha pa stoga nitko tko izgubi sliku ne će moći imati izvornik. To, braćo, znači: sačuvajte tijelo da biste bili dionici Duha. 4. Kažemo li da je Crkva tijelo, a Krist Duh, slijedi da tko oskvrnjuje tijelo, oskvrnjuje Crkvu. Taj ne će biti dionik Duha, koji je Krist.

5. Uz pomoć Duha Svetoga ovo tijelo može biti dionik takva života i nepropadljivosti, a nitko ne može izraziti ni reći što Gospodin pripravi svojim izabranicima.26 Ostati pravedni i sveti XV, 1. Ne mislim da je nevažan savjet koji dadoh o uzdržljivosti jer tko ga bude slijedio, ne će se pokajati, nego će spasiti sebe, a i mene koji sam ga savjetovao. T``a nije mala zasluga zabludjelu i izgubljenu dušu vratiti spasenju. 2. To je ono što možemo uzvratiti Bogu 25 26

Usp. Post 1,27.

Usp. 1 Kor 2,9.

23

APOSTOLSKI OCI III.

koji nas stvori, ako onaj koji govori i onaj koji sluša to čine s vjerom i ljubavlju. 3. Ostanimo pravedni i sveti u onome što povjerovasmo da s pouzdanjem možemo moliti Boga koji kaže: Kad zavapiš, reći ću: Evo me.27 4. Ta je riječ znak velikoga obećanja; naime, Gospodin izjavljuje da je na davanje spremniji nego molitelj [da ište]. 5. Stoga, kao dionici tolike dobrote nemojmo jedan drugome zavidjeti na primanju tolikih dobara. Jer koliko zadovoljstvo ove riječi pružaju onome tko ih vrši, isto toliku kaznu onima koji ih krše.

Djela obraćenja XVI, 1. Prema tome, braćo, iskoristimo nipošto malu priliku za obraćenje, dok još imamo vremena, obratimo se Bogu koji nas pozva, dok je spreman prihvatiti nas. 2. Odbacimo li ove požude i pobijedimo li svoju dušu ne udovoljavajući njezinim zlim prohtjevima, bit ćemo dionici Isusova smilovanja. 3. Znajte da već dolazi dan suda poput peći užaren28 i neka će se nebesa rastaliti,29 a sva zemlja bit će poput olova koje se u vatri topi. Tada će se očitovati ljudska djela, ona skrivena i ona znana. 4.

Usp. Iz 58,9.

Usp. Mal 3,19.

29 Usp. Iz 34,4.

27 28

24

PSEUDO-KLEMENTOVA HOMILIJA

Dobra je, stoga, milostinja kao pokora za grijehe; post je bolji od molitve, a milostinja [bolja] od oboga. Ljubav pokriva mnoštvo grijeha,30 a molitva dobre savjesti oslobađa od smrti. Blago svakomu tko se u tome nađe savršen jer milostinja dokida grijeh.

Napredovati u Gospodnjim zapovijedima XVII, 1. Stoga se svim srcem obratimo da ne bi tkogod od nas propao. Ako imamo zapovijedi da odvraćamo od kumira i poučavamo, koliko više moramo uznastojati da ne propadne duša koja Boga već pozna? 2. Zato si uzajamno pomažimo da i slabe privedemo dobru te se svi spasimo, jedan drugoga obraćajući i popravljajući. 3. I ne da samo izgleda kako vjerujemo i dušu okrećemo [Bogu] dok nas starješine opominju, nego i kada se vraćamo kući, spominjimo se Gospodnjih zapovijedi i ne dajmo da nas svjetovne požude ponovno odvuku, već, češće se sastajući, nastojmo napredovati u Gospodnjim zapovijedima da svi jednodušni31 budemo sabrani na život. 4. Gospodin reče: Dolazim da saberem sve narode, puke i jezike.32 Na to ukazuje dan njegova dolaska kada će nas, došavši, ot1 Pt 4,8.

Usp. Fil 2,2.

32 Iz 66,18.

30 31

25

APOSTOLSKI OCI III.

kupiti, svakoga prema njegovim djelima. 5. Nevjerni će vidjeti njegovu slavu i moć te će se zapanjiti motreći vlast nad svijetom u Isusovim rukama govoreći: Jao nama, jer ti bijaše, a nismo znali ni vjerovali niti smo slušali starješine koji su nam propovijedali o našemu spasenju.

Crv njihov neće umrijeti i njihov se oganj neće ugasiti – bit će na ruglo svim ljudima.33 6. Kaže da je dan suda onaj kada se pokažu oni između nas koji bijahu bezbožni i koji nisu poštivali zapovijedi Isusa Krista. 7. Pravednici, pak, koji su činili dobra, podnijeli muke i mrzili požude duše, kada vide kako oni, koji zastraniše te riječima i djelima zanijekaše Isusa, bivaju kažnjeni strašnim mukama i neugasivim ognjem, svojemu će Bogu dati slavu govoreći: za one koji svim srcem služe Bogu ima nade.

Služiti Gospodinu XVIII, 1. Dakle, nastojmo se naći među onima koji zahvaljuju, koji su Bogu služili, a ne među osuđenim bezbožnicima. 2. I ja, koji sam pun svakovrsnih grijeha i nipošto otporan na napasti nego još uvijek izložen đavlovim zamkama, trudim se slijediti pravednost da joj se mogu približiti, jer se bojim budućega suda.

33

Iz 66,24.

26

PSEUDO-KLEMENTOVA HOMILIJA

Konačno spasenje XIX, 1. Stoga, braćo i sestre, poslije Boga istine, potičem vas da porazmislite o onomu što je pisano, da spasite sebe i onoga koji vam čita. Naknada koju ištem jest da se iz svega srca pokajete i tako sebi priskrbite spasenje i život. To čineći postavljamo cilj svima mladima koji se hoće založiti oko nasljedovanja Božje samilosti i dobrote. 2. Nemojmo biti grubi, ni rasrdljivi, ni nerazumni ako nas netko opominje te od opakosti obraća pravednosti. T``a katkada zlo činimo to i ne primjećujući zbog kolebljivosti i manjka vjere, koji su nam u grudima, a i um nam je zamračen34 ispraznim željama. 3. Činimo, dakle, pravdu da se na koncu spasimo. Blago onima koji opslužuju ove zapovijedi. Makar kratko u ovomu svijetu trpe, ubrat će nepropadljivi plod uskrsnuća. 4. Pa neka se pobožni ne žalosti ako je u ovomu vremenu nesretan; čeka ga blaženo vrijeme.

Ponovno živeći gore s ocima, zauvijek će uživati nepomućenu radost.

Iščekivati nagradu XX, 1. No neka naš duh ne uznemiruje ni to što nepravedne vidimo bogate, a Božje sluge u oskudici. 2. Vjerujmo, braćo i sestre: suo34

Usp. Ef 4,18.

27

APOSTOLSKI OCI III.

čavamo se s kušnjama Boga živoga i u ovomu se životu uvježbavamo da bismo u budućemu bili ovjenčani. 3. Ni jedan pravednik ne ubire plod brzo, već ga čeka. 4. Kada bi Bog odmah davao nagradu pravednika, onda bismo samo trgovali, a ne bili bogoljubni; izgledali bismo pravedni, ali zapravo ne bismo išli za onim što je bogoljubno, već za dobitkom. Zato božanski sud osuđuje nepravedni duh i baca ga u okove. 5. Jedinomu Bogu nevidljivomu, Ocu istine, koji nam posla Spasitelja i tvorca besmrtnosti, po kome nam također objavi istinu i nebeski život, slava u vijeke vjekova. Amen.

28

KAZALO VAŽNIJIH POJMOVA

SADRŽAJ

PSEUDO-KLEMENTOVA HOMILIJA Uvod u Pseudo-Klementovu homiliju . . . . . . .7 Drugo Klementovo pismo Korinćanima . . . .11 PISMO DIOGNETU Uvod u Pismo Diognetu . . . . . . . . . . . . . . . . . .31 Pismo Diognetu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .37 HERMIN PASTIR Uvod u Hermina Pastira . . . . . . . . . . . . . . . . . .55 Hermin Pastir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .63 Viđenja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .63 Zapovijedi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .94 Poredbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .127 Kazalo biblijskih citata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .205 Kazalo imena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .211 Kazalo važnijih pojmova . . . . . . . . . . . . . . . . . . .212

215

Nakladnik: VERBUM d.o.o.

TrumbiÄ&#x2021;eva obala 12, 21000 Split Tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270 E-mail: naklada@verbum.hr www.verbum.hr Priprema za tisak: ACME Tisak: Recom, Zagreb Tiskano u srpnju 2011.

CRKVENI OCI

Knjiga 3.

............................................................................................

Kršćanska literatura prošlih vremena, napose ona iz prvoga razdoblja kršćanstva, neiscrpna je riznica duhovnoga bogatstva i poticaja. Ovaj niz otačkih spisa nudi suvremenim duhovnim tražiteljima mogućnost da otkriju to autentično duhovno blago neprolazne vrijednosti. U vremenu nesigurnosti i poljuljanih vrijednosti spisi iz ove biblioteke predstavljaju čvrst temelj i siguran izvor.

Treći svezak nastavlja s objavljivanjem spisa što spadaju u Apostolske oce, najstarije tekstove kršćanstva nakon Novoga zavjeta. U njemu su sabrani tekstovi koji ne prestaju nadahnjivati kršćane svih razdoblja: Pseudo-Klementova homilija, Pismo Diognetu i Hermin Pastir. Osim što nas vraćaju na izvore kršćanstva, ovi su spisi i konkretan poticaj na autentičnije življenje vjere u svakodnevici.

Bili su oci i zauvijek će ostati oci! Crkvenim se ocima s pravom nazivaju oni sveci koji su snagom vjere, dubinom i bogatstvom svoga učenja tijekom prvih stoljeća Crkvu preporodili i uvelike doprinijeli njezinu razvoju.

Uistinu, oni su ˝oci˝ Crkve jer je po evanđelju ona od njih dobila život. Također su i njezini graditelji jer su oni – na jedinomu temelju koji postaviše apostoli, a to je Krist – izgradili temeljno ustrojstvo Crkve.

Crkva i danas živi životom što ga crpi od svojih otaca; na ustrojstvu koje utvrdiše njezini prvi graditelji, ona se još i danas nadograđuje u radosti i patnji svoga svagdanjeg življenja i svojih tegoba.

Ivan Pavao II. ISBN 978-953-235-251-1

VERBUM 95 kn

www.verbum.hr