JUDO IN - SPORTSKI MAGAZIN BROJ 1

SPORTSKI MAGAZIN

TEDDY RINNER BARBARA MATIĆ

BROJ 01

2019

Pratio sam samo svoju kćer i ušao u svijet juda

JUDO INclusion KOD DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU IZGRAĐUJE STAV “JA TO MOGU”

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

NabavaSadržaj priručnika sufinancirana je sredstvima Europske unije iz ovog časopisa isključiva je odgovornost udruge POKRET – AKTIVAN I ZDRAV, Europskog socijalnog fonda.UDRUGE ZA POTICANJE TJELESNE AKTIVNOSTI POKRET - AKTIVAN I ZDRAV, UDRUGA ZA POTICANJE TJELESNE AKTIVNOSTI, Stjepana Gradića 17, 10000 Zagreb, +385 91 542 1074, http://malisportasi.net/

Za više informacija o EU fondovima molimo posjetite

Za višestranicu informacija Ministarstva o EU fondovima molimo posjetite webrazvoja stranicu i web regionalnoga Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije: www.strukturnifondovi.hr.

fondova Europske unije: www.strukturnifondovi.hr.

I MP R ES S U M POKRET – aktivan i zdrav udruga za promicanje tjelesne aktivnosti Stjepana Gradića 17 10000 Zagreb Republika Hrvatska mob: 091 542 1074 mali.sportasi@gmail.com malisportasi.net PRIJEVOD NA ENGLESKI JEZIK Danica Juričić Spasović UREDNICA Barbara Spasović

AUTORICE TEKSTA: Barbara Spasović Danica Juričić Spasović FOTOGRAFI Tino Marić Carlos Ferreira Gabi Juan Mario Krvavac Walter Sirotić GRAFIČKI DIZAJN Restart Hrvojka Dolić

PRATIO SAM SAMO SVOJU Leonardo Bressan je liječnik, specijalist obiteljske medicine, predsjednik Koordinacije hrvatske obiteljske medicine za Primorsko-goransku županiju i predsjednik Judo kluba Rijeka. Susreo se s judom najprije kao roditelj, jer ga je u svijet juda uvela kćer prije 18 godina kad je postala judašica. Kakav je utjecaj juda na zdravlje onih koji ga treniraju? O tome razgovaramo s liječnikom Bressanom. „U zdravstvenom smislu judo je vrlo dobar za zdravlje, jer ima jedinstvene karaktekristike. Osim što je dinamičan i naporan sport, pa nauči organizam najoptimalnije koristiti kisik, što je dobro za imunološki sustav, judo je jedina sportska aktivnost koja gotovo do savršenstva razvija sposobnosti koordinacije tijela u prostoru.

2

Mozak dobiva podatke o položaju tijela u prostoru iz zglobova, organa za ravnotežu unutarnjeg uha, iz centra za vid. Usklađivanje te mase podataka odvija se kontinuirano dok traje judo aktivnost.

Judaši imaju harmoniju pokreta i izvan treninga i vidi se da imaju drukčiju stabilnost tijela u prostoru. Pored toga, bavljenje judom dijete nauči poštivati drugoga, veseliti se svakom pa i najmanjem svom uspjehu, nauči ga samokritičnosti i da se svaka pobjeda u bio kojoj sferi života sastoji od prethodnog niza poraza. To svako dijete čini puno stabilnijim u psihičkom smislu i manje sklonom ispadima u smislu depresivnih stanja ili osjećaja manje vrijednosti. Judo u stvari i nije borba u onom prvom smislu dojma odmjeravanja snage – to je

KĆER I UŠAO U SVIJET JUDA više odmjeravanje sposobnosti i naučene vještine.

U našem JK Rijeka, u posljednjih 25 godina imamo nekoliko milijuna treninga kroz koje je prošlo nekoliko tisuća djece i odraslih i nije bilo ozljeđivanja.

Naši se judaš dobro pripremaju za natjecanja, i ne pustimo djecu da se natječu ako treneri nisu 150 posto siguni u njihovo psihofizičo stanje u tom trenutku. Mogu dodati i da je izloženost većim tjelesnim naporima kroz judo također jako poticajno za munološki sustav, jer je tijelo otpornije na virusne i bakterijske infekcije. Bavljenje judom je dobro za zdravlje i aktivni judaš će se izuzetno brzo izvući od viroza. Gotova da nema oboljelih od gripe među aktivnim judašima, koji su redovito u treninzima“, naglašava liječnik Bressan.

3

TEDDY RINER

4

Teddy Riner je francuski judoka, koji je prvi i jedini u svijetu juda uspio osvojiti deset svjetskih, dvije olimpijske i pet zlatnih medalja s europskih prvenstava

5

Rođen je 7. 4. 1989., u Les Abymes, blizu Pointe-à-Pitre, u Guadeloupeu – francuskoj regiji na Karibima, a odrastao je u glavnom gradu Parizu. Njegovi su ga roditelji, primijetivši da ima očitog dara za sport, uključili u lokalni sportski klub još u njegovim mlađim danima djetinjstva, gdje je isprobao više sportova – uključujući nogomet, tenis i košarku. Bio je dobar u sva tri, no najviše mu se svidio judo zbog svoje individualnosti; u timskim sportovima ga je uvijek frustrirao manjak kontrole, dok “u Judu sve ovisi o meni, samo o meni’’. Tvrdi kako ga je snažno privukao duh juda – duh borbe, popusti da bi pobijedio -.

Kasnije, u svojim starijim godinama, Riner je postao član poznatog francuskog sportskog kluba Levallois, u Levallois-Perretu. Kolikogod se trudio i napredovao u judu, prije svojih tinejdžerskih godina u kojima je uspio ostvariti svoje prve velike rezultate, nije mislio da će ikada zadobiti status svjetskog šampiona.

TEDDY RINER JE FRACUSKI JUDOKA, KOJI JE PRVI I JEDINI U SVIJETU JUDA USPIO OSVOJITI DESET SVJETSKIH, DVIJE OLIMPIJSKE I PET ZLATNIH MEDALJA S EUROPSKIH PRVENSTAVA 6

U 2006. godini osvojio je svoje prve svjetske i europske juniorske naslove. Godina 2007. je bila posebna za njega, budući da je tada osvojio zlatnu medalju na Europskom Judo prvenstvu u Beogradu (Srbija), na samo dan nakon njegovog osamnaestog rođendana. Malo kasnije u toj istoj 2007. godini, na Judo prvenstvu u Rio de Jeneiru (Brazil), postao je rekordno najmlađi seniorski svjetski šampion u svijetu, kada je u polufinalu pobijedio dugogodišnjeg Japanskog olimpijskog zlatnog medalista Koseia Inoudea.

Taj trenutak je bio prijelazna točka za njega te je od tada pa na dalje nastavljao redati zlatne medalje, jednu za drugom.

Danas, Tedy Riner je visok 2.04m i težak preko 140kg; ali unatoč svojim velikim dimenzijama, jako se spretno i lako kreće u stilu pravog, profesionalnog atlete. Na natjecanjima se bori u super teškoj kategoriji - preko 100 kg.

Kroz cijelu svoju dosadašnju karijeru, Riner je bio pobijeđen samo osam puta i nikada ga niti jedan poraz ili protivnik nije uplašio.

7

KOD DJECE S TUR IZGRAĐUJE STAV “JA TO MOGU” I ČINI IH RADOSNIJIMA

JUDO INclusion Dobrobit projekta „JUDO INclusion“ - AKTIVAN I ZDRAV – RIJEKA, kojeg sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda je velika za svako dijete koje se osjeća „drugačije“. „JUDO INkluzije“ je projekt tjelesne aktivnosti koji uključuje djecu s mentalnim teškoćama, socijalnim smetnjama (autizam, ADHD i sl.), s osjetilnim ili senzorskim poremećajima sluha i vida, djecu s motoričkim poteškoćama te s Down sindromom. Jedan od glavnih zadataka ovog europskog projekta je edukacija opće populacije djece kako bi naučili prihvaćati i poticati svoje vršnjake s teškoćama u razvoju da postanu ravnopravni članovi zajednice.

8

Projekt se provodi u Judo klubu Rijeka s educiranim judo trenerima za rad s djecom s teškoćama u razvoju (TUR). Djeca s TUR više su ograničena u sudjelovanju u sportskim aktivnostima od svojih vršnjaka, a jaz se širi odrastanjem.

Dijete s TUR ima poteškoće i u socijalizaciji i teško im se družiti s drugom djecom, jer se osjećaju drugačije, a to lako rezultira izolacijom i isključenjem iz okoline. Djeca s TUR svaki su dan suočena s time što ne mogu, kao i njihovi roditelji. Bit će im

lakše ako ih ohrabrimo da se fokusiraju na ono što mogu, a ne na ono što ne mogu. „JUDO INkluzivne“ aktivnosti kod djeteta s posebnim potrebama izgrađuju stav „ja to mogu“ umjesto stava „ja ovo ne mogu“. Svaki dan u judu će im pomoći da se osjećaju sigurnijima i neovisnijima. I što je najvažnije, radosnijima. Socijalna inkluzija kroz judo sport je zato iznimno korisna za djecu s posebnim potrebama, jer im

9

omogućuje da budu društveno i fizički aktivni.

Hrvatski judo savez (HJS) je partner u ovom projekt kao krovna judo organizacija u Hrvatskoj sa stavom da je judo sport s vrlo širokim rasponom uključivanja u vježbanje odraslih i djece različitih tjelesnih mogućnosti. U Japanu kažu da judo vježbaju svi od 5.-te do 105.-te godine života. Judo se pokazao kao izvrstan sport za socijalnu inkluziju, a iznimno je koristan za djecu s teškoćama u razvoju, jer im različitim spektrom prilagođenih vježbi omogućuje da budu fizički i društveno aktivni.

JUDO INclusion - AKTIVAN I ZDRAV – RIJEKA RAZDOBLJE PROVEDBE PROJEKTA: od 27.09.2018. do 27.09.2020.

KRATKI OPIS PROJEKTA (OPERACIJE): „JUDO INclusion“ je projekt tjelesne aktivnosti koji uključuje djecu s mentalnim teškoćama, socijalnim smetnjama (autizam, ADHD i sl.), s osjetilnim ili senzorskim poremećajima sluha i vida, djecu s motoričkim poteškoćama te s Down sindromom.

Vježbanjem kroz judo omogućiti će im se što bolji učinak fizičkih aktivnosti (poboljšanje mišićnog tonusa, snage, pokretljivosti, motorike, orijentacije u prostoru, koordinaciju), poboljšanje samopouzdanja, pozitivnu percepciju, poboljšanje senzorskih sposobnosti, savladavanje judo vještina i tehnika, razvijanje samostalnosti i pomoći u grupi, druženje i veselje, te prihvaćanje u društvu i od strane zajednice.

Kao jedan od glavnih zadataka projekt predviđa edukaciju i opće populacije

10

djece kako bi se naučili prihvatiti i poticati vršnjake s invaliditetom.

Aktivnosti specifičnog cilja ogledaju se kroz razvoj redovitih športskih programa i rekreativnih aktivnosti: - zajedničkim treninzima osoba iz ciljnih skupina s osobama iz redovnih sportskih programa, - jačanje kapaciteta trenera, sportskih instruktora i ostalih provoditelja projektnih aktivnosti za rad s ciljnim skupinama, - putem aktivnosti interdisciplinarne suradnje podizati svijesti o važnosti i mogućnostima inkluzije osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u športske aktivnosti.

sion“ sportskih aktivnosti te ih uspješno resocijalizirati u društvo uz pomoć profesionalnog tima defektologa i kineziologa te podršku obitelji. Programom se osim djece i mladih te njihovih obitelji naglasak stavlja i na razvoj udruge putem edukacije stručnjaka udruge i edukacije trenera juda za rad s djecom s teškoćama u razvoju. Također, putem aktivnosti interdisciplinarne suradnje podiže se svijest o inkluzivnosti djece s teškoćama u razvoju.

OČEKIVANI REZULTATI su uključenost 40 sudionika sa invaliditetom i djece sa teškoćama u razvoju te 4 aktivnosti za podizanje svijesti / javne kampanje.

CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI PROJEKTA (OPERACIJE): CILJ projekta je uspješno integrirati djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom u provedbu „JUDO INclu-

KONTAKT OSOBE ZA VIŠE INFORMACIJA: Ime i prezime: Vitomir Spasović Tel.: +385 91 542 1074 Email: mali.sportasi@gmail.com

JUDO INclusion creates the attitude of “I can do this” in children with developmental difficulties, and makes them happier The benefit of the “JUDO INclusion“ project - AKTIVAN I ZDRAV (ACTIVE AND HEALTHY) – RIJEKA, which is financed by the European Social Fund, is huge for every child that feels “different.” “JUDO INclusion“ is a project of physical activity which includes children with mental difficulties, social hindrances (autism, ADHD etc.), with sensory difficulties of sight and hearing, children with motor difficulties and those with the Down syndrome.

One of principal tasks of this European project is the education of the general population of children to learn to accept and motivate their peers with developmental difficulties to become equal members of the community.

The project is being implemented in the Judo Club Rijeka with judo trainers trained to work with children with developmental difficulties. Children with developmental difficulties are more limited in participation in sports activities than their peers, while the rift gets wider with age. A child with developmental difficulties also experiences difficulties in socialization and find it difficult to hang out with other children because they feel different, and this has the end result of isolation an exclusion from

the environment. Children with developmental difficulties face what they cannot do each day, just like their parents – not what they can.

“JUDO INclusion“ activities create the attitude of “I can do this” in a child with special needs, instead of “I cannot do this.” Every day, judo will help them feel safer and more independent. What is most important, they will be happier. Social inclusion through judo is therefore exceptionally useful for children with special needs, for it enables them social and physical activity.

The Croatian Judo Union (HJS) is a partner in the project, as the top level judo organization that brings the viewpoint that judo is a sport with a very wide range of inclusion into exercise for both the elderly and children of different physical ability. In Japan, people say judo is practised by everyone aged 5 to 105. Judo has proven to be an excellent sport for social inclusion, and in particular for children with special needs, because it enables physical and social activity through a different spectrum of adjusted exercises.

60 GODINA JUDA U RIJECI Slaviša Bradić, glavni je trener Judo kluba Rijeka, i glavni tajnik Riječkog sportskog saveza. Diplomirao je u Cambridgeu sportske znanosti, u Londonu je doktorirao na temu – judo u školama – na temu o utjecaju juda na razvoj psiholoških sposobnosti, morala. Bradićeva doktorska radnja krenula je od originalne ideje tvorca juda, profesora Jigora Kana, da vježbanjem juda čovjek osim fizičkih vježba i mentalne sposobnosti, postaje bolja osoba, a time i bolji član zajednice. „U svakom se sportu provlači moralni kod, nemamo dokaz da smo mi u judu bolji za razvoj morala. Ali, ključno je nešto drugo - slijeđenje pravila, makismalna samokontrola emocija, razvoj maksimalne kontrole agresije, destrukcije i prihvaćanja poraza. U nogometu svi navale na suca zbog žutog kartona, jer ne prihvaćaju poraz, a to je u judu nezamislivo“, smije se na to Bradić, a podsjeća nas na riječi tvorca juda. „Jigoro Kano je rekao - sve što nije sigurno u borbi ne može biti judo. Slijeđenje pravila u judu je strogo, nema opasnih elemenata, radi se punom snagom i pazi se da se ne ozlijedi protivnika. Radi tih univerzalnih vrijednosti judo je jednako prihvaćen posvuda u svijetu bez obzira na kontinentalne i vjerske barijere, kao dobar sport za odgoj čovjeka“. Slaviša Bradić trenutačno piše monografiju Judo kluba Rijeka, jer ove godine je 60 godina juda u Rijeci – a

12

Seminar i ispiti za pojaseve Branka Kuleša 04. i 05.03.1972.

to je znatan dio i povijest juda u Hrvatskoj – i to netko mora zapisati za iduće generacije judaša, pa se prihvatio tog zahtjevnog posla uz obećanje da će u našem časopisu uskoro promivirati monografiju JK Rijeka.

Bradić je zaslužan što je kroz projekt „Judo u škole“ judo primljen u sustav školskog sporta 2013., a Hrvatski judo savez je 2015. za tu najbolju sportsku inovaciju dobio nagradu Međunarodnog olimpijskog komiteta. Judo je do 2018. uveden u mnoge škole u Zagrebu,

Prvi javni nastup judoka u Rijeci na Putničkoj obali 1963.godine

13

i to im plaća klub. Struka je ispred uvjeta treniranja, struka je najvažnija, jer ako čovjek zna pokazati kako se trenira, vježbati se može i u lošijm uvjetima“, naglašava Bradić. Razvio je jako dobru suradnju sa svjetskim centrom juda u japanskom Kodokanu i svake godine judaši JK Rijeka idu u Japan. „Svi iz Rijeke koji osvoje državnu medalju, judo prvaci, imaju besplatan put u Japan, u Tokio, i turistički izlet - uspon na svetu japansku vulkansku planinu Fuji. Ostanemo tamo desetak dana i treniramo u Kodokanu s japanskim majstorom juda koji je tamo samo za nas i gdje susrećemo judo reprezentacije iz cijeloga svijeta“, ispričao nam je Bradić.

Osijeku, Vinkovcima, a čak 17 osnovnih škola u Rijeci danas ima judo kao sportsku aktivnost za vrijeme produženog boravka. Od 2005. JK Rijeka puno ulaže u stručni rad kluba. „Svi naši judo treneri diplomirali su na Kineziološkom fakultetu, ili na Višim trenerskim školama, usavršavaju se i na raznim akademijama

14

15

„S NJOM SE NE TRIBA IGRAT’“ Splićanka Barbara Matić (1994.) najuspješnija je hrvatska judašica i kao juniorka i sada na seniorskim natjecanjima.

Dvostruka je svjetska juniorska prvakinja u ženskoj konkurenciji do 70 kg. Osvojila je broncu na Europskom judo prvenstvu u Montpellieru 2014. godine.

ŽENE U JUDU

BARBARA MATIĆ

Nastupala je za Hrvatsku na Olimpijskim igrama u Riju 2016. Na europskom prvenstvu u Varšavi 2017. osvojila je broncu u kategoriji do 70 kg.

Drugim pojedinačnim odličjem s europskog prvenstva postala je prva judašica, a drugi hrvatski judoka s dva europska odličja, nakon Gorana Žuvele (vrhunski hrvatski judaš, i kasnije trener-pedagog član AJK Mladost 1960-ih i 70-ih godina). Kao mlada osoba, Barbara Matić, odgovorno promišlja svoj život unaprijed i brine o tome da i nakon sportske karijere i medalja ima i fakultetsku diplomu u rukama.

Uspješna je i judašica i studentica koja pokazuje da se do visokog obrazovanja i vrhunskih sportskih rezultata može doći velikim trudom, još većim radom i jakom voljom i disciplinom. S Barbarom Matić napravili smo ponešto drugačiji

intervju, ona je i lijepa mlada žena, pa smo s njom osim o sportskim izazovima, razgovarali o stereotipima prema ženama koje se bave borilačkim sportovima, odnosno judom.

U kojoj dobi ste počeli trenirati judo, što Vas je kao djevojčicu zadržalo u judu koji stereotipno slovi za muški sport, kao i većina borilačkih sportova?

Judo sam počela trenirat u prvom razredu osnovne škole, jer su treninzi bili blizu u sklopu škole, ali što se stereotipa tiče, u školi je bio i balet, samo to mi se nije nikako sviđalo. Izabrala sam judo i zadržalo me to što je puno mojih prijatelja iz škole i kvarta treniralo taj sport u dvorani, a i sjećam se i da mi je prva medalja bila zlatna.

Sad ste judo seniorka, i kako opet u skladu sa stereotipima, vani u društvu muškarci reagiraju na to što ste svjetska klasa u judu,

nositeljica crnog pojasa? Slušate li šale da ste “opasna žena” ili se nove generacije muškaraca koji ne treniraju borilačke sportove ipak drugačije nose s tim?

To su neizbježni komentari.

Puno sam se u Splitu s tim pitanjem i kometarima poput „ s njom se ne triba igrat“ - pa bi još svi muški ustuknuli korak untrag - susretala u srednjoj školi. I danas toga ima, neizbježno je to, ali to su dobronamjerne šale i uvijek se kad ih čujem na to nasmijem.

Još jedan stereotip – čini li treniranje juda žene muškobanjastima u kretnjama i držanju tijela? Ima prelijepih judašica koje mnogi ne mogu zamisliti bez kimona u prekrasnim haljinama i u štiklama. Jeste li razbijali te predrasude tijekom svoje sportske karijere?

Pa, mislim da moram reći da sam stvarno drugačija osoba u judo kimonu, nego kad se sredim za izaći vanka u štiklama, haljini i našminkana.

Volim se uređivati, ističem da sam žena kad nisam na treningu ili natjecanju, i mislim da svaka žena treba držati do sebe bez obzira koji sport trenirala.

Vaši su sportskiuspjesi poznati, ali nas zanimaju Vaši daljnji planovi i izazovi u judu?

Trenutno su svi moji sportski planovi usmjereni prema Svjetskom prvenstvo u Tokiju ove

18

godine, a nakon toga se pripremam za Olimpijske igre u Tokiju koje su iduće godine. Hrvatska još nema seniorsku svjetsku niti olimpijsku judo medalju, pa se nadam da će je možda uskoro imati. Prije svjetskog prvenstva imamo i Europske Igre (što je za judo europsko prvenstvo), gdje namjeravam testirati u kakvoj sam formi prije svjetskog prvenstva, a nastojat ću osvojiti još jednu europsku medalju.

Jeste li u međuvremenu završili zahtjevan studij na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu? Vrhunski sportaši nerijetko zanemare obrazovanje, kako Vam je uspjelo obrazovati se i dalje uz sva ta velika svjetska natjecanja koja oduzimaju puno vremena i u treniranju i u putovanjima? Koliko Vam je judo pomogao da ne odustanete od studija?

Nisam još diplomirala, ali sam na 5. godini studija i nekoliko zadnjih ispita je u tijeku, tako da će i to biti ubrzo gotovo. Sigurno mi je i u tome judo pomogao, jer me taj sport uvijek nekako uči da nakon svakog pada trebam ponovo ustati i

trenirati, odnosno u ovome slučaju još više učiti, da budem još bolja. Taj me judo-moto nekako stalno vodi kroz život. I mislim da uspijevam sve to stizati, jer od malena sam imala puno obaveza, naučena sam na različite izvanškolske i nastavne aktivnosti, od pjevačkog zbora do učenja stranih jezika. Naučila sam kad se mora učii, a kad je vrijeme za odmor.

Gdje se vidite u budućnosti, čime se profesionalno namjeravate baviti i ostaje li kimono i dalje u sportskoj torbi i kad završite najtjecateljsku karijeru za doživotnu rekreaciju, kako to čine Japanci?

Nisam još odlučila što točno želim raditi po završetku studija, ali studij koji sam odabrala pruža mi brojne mogućnosti na tržištu rada ili poduzetištva. Još ću jedno vrijeme biti u judu i dosta treinirati za visoke rezultate, a po završetku sportske karijere lako je moguće da odaberem posao u struci. Sportske navike ostaju i sigurna sam da ću se uvijek baviti nekom tjelesnom aktivnosti i kad ne budem više aktivno trenirala judo.

19

Organiziranom tjelesnom aktivnošću, tj. sportskim treningom dijete se uključuje u strukturirani program treninga i natjecanja, razvija disciplinu i komunikacijske vještine, timski duh i osjećaj pripadnosti, upražnjava kompetitivnost po zadanim pravilima, doživljava potvrde, ali izgrađuje i otpornost na neuspjehe i situacije u kojima je netko drugi u nečemu uspješniji. Sve spomenuto sustavno kod djece podiže razinu samopoštovanja i samopouzdanja.