Osiijek Gourmet: Tijedan riječne ribe

Željka Klemenčić novinarka, urednica i članica žirija u kulinarskoj emisiji “Tri, dva, jedan – kuhaj”

Trebamo ljude koji razumiju tradiciju, ali i održivost i suvremene trendove Željka Klemenčić, novinarka, urednica i članica žirija u kulinarskoj emisiji “Tri, dva, jedan – kuhaj”, jedna je od najvećih hrvatskih gastrogurua.

1

Koliko su za promociju restorana važne nagrade, sudjelovanje u natjecanjima i suradnja s uglednim gastrovodičima u kontekstu promocije restorana, te kako ovi elementi pridonose ugledu i privlačnosti restorana?

Za turiste takve stvari mogu biti jako važne jer prema takvim informacijama lakše donose odluke koji restoran posjetiti. Ali za domaćeg “stalnog” gosta ključna je autentičnost i osjećaj dobre vrijednosti za novac. Restorani trebaju graditi svoj gastronomski identitet, nuditi najbolje od lokacije, najbolje od sezone, s punim samopouzdanjem u podneblje gdje se nalaze.

2

U kojoj mjeri po vama kontinentalni restorani prate suvremene gastronomske trendove, uključujući inovacije u jelovnicima, kulinarske tehnike i prezentaciju jela, te kako održavaju ravnotežu između tradicionalnih vrijednosti i suvremenih zahtjeva gostiju?

Teško je generalizirati, jer postoji bezbroj različitih kontinentalnih restorana. Oni najbolji ipak uvijek bar donekle prate trendove, ali ne na štetu vlastitog identiteta. Trebaju postojati mjesta svih kategorija - i jednostavne gostionice i čarde koje nude čistu tradiciju i suvremeni bistroi i vrhunski restorani koji uvijek kreću iz tradicije, ali nude svoj autorski i suvremeni pogled na lokalnu namirnicu. Tek tada destinacija postaje doista zanimljiva većem broju gostiju.

3

Kolika je važnost promocije tradicionalnih proizvoda u kontekstu razvoja turističke ponude, posebno uzimajući u obzir potencijalna iskustva povezana s lokalnom kulturom i gastronomijom?

Promocija tradicionalnih proizvoda jako je važna jer ona čini bazu kulturnog i gastronomskog identiteta.

Ali nije dovoljno na tome stati. Treba obrazovati mlađe generacije da poznaju i poštuju svoju tradiciju i lokalnu namirnicu, ali i da imaju dovoljno znanja inovirati i dati svoj originalni pogled na tu temu. Treba povezati lokalne proizvođače i omogućiti kuharima da imaju vrhunsku lokalnu namirnicu. Plus, dati vjetar u leđa onima koji se trude inovirati i pomicati granice razmišljajući šire od čiste dobiti.

Trebamo ljude koji razumiju tradiciju, ali i održivost i suvremene trendove.

Neki se zahtjevi gostiju ne mijenjaju, a to su da naručena hrana bude svježa, ukusna te da porcije zadovoljavaju njihove potrebe. Prezentacija hrane izuzetno je važna, vizualno atraktivna jela zasigurno će puno brže privući goste, potaknuti ih na konzumaciju i pružiti bolji doživljaj. Stiliziranje i prezentacija jela (pa i fotografiranje te snimanje) postali su izuzetno važan dio posla u suvremenoj kuhinji.

Nemojmo smetnuti s uma ono što je najvažnije kod hrane, a to je okus, dok je vizualni dio samo točka na i te dokaz da “hranu jedemo i očima”.

2

Domagoj Sever nagrađivani fotograf, travel bloger

Okus je najvažniji, a vizualni dio je točka na i Domagoj Sever nagrađivani je fotograf i travel blogger, a kao stručnjak za društvene mreže i vlasnik agencija za marketing i promociju Croatian Nomad prava osoba za razgovor o novim trendovima i važnosti digitalne prisutnosti.

1

Koliko su se promijenili zahtjevi gostiju u kontekstu gastronomije i može li naglasak na vizualnoj prezentaciji hrane služiti kao poticaj ili je potencijalna prepreka za restorane?

Koje su najnovije inovacije u digitalnom marketingu koje vlasnici restorana ili voditelji marketinga mogu primijeniti kako bi stvorili intrigantan i interaktivan sadržaj koji privlači goste?

Iako kao fotograf to priznajem teška srca, fokus se na društvenim mrežama u posljednje vrijeme sve više prebacuje s fotosadržaja na video. Algoritmi se često mijenjaju i zadaju glavobolje svima nama koji se bavimo digitalnim marketingom, ali velika je prednost da i profili s malim brojem pratitelja uz zanimljiv sadržaj mogu u kratkom vremenu dosegnuti milijunske preglede.

Restorani se moraju istaknuti, biti drukčiji, osim organskog rasta koristiti i ciljano oglašavanje, potaknuti svoje goste da objavljuju fotografije iz restorana, komunicirati redovito s pratiteljima te ne dopustiti da npr. upiti u inboxu ostanu neodgovoreni.

3

Kako koristiti društvene mreže za izgradnju i održavanje odnosa s klijentima (gurmanima) te kako se nositi s negativnim komentarima ili povratnim informacijama?

Možda najvažnije, koristiti što više društvenih mreža i biti dosljedan u objavljivanju i komunikaciji. Svaka društvena mreža ima svoju publiku, svoje prednosti i mane, a na svakom restoranu je da svoje objave prilagodi ciljanoj publici. Nema kuhinje iz koje iziđe sto jednakih porcija nekog jela tijekom sto dana, te ljudski odnos, komunikacija i srdačnost mogu riješiti sve negativne komentare i situacije.

Puno su veći problem namjerne negativne recenzije koje objavljuje kokurencija, ali takve ekscese treba prespavati i odgovoriti na njih činjenicama te sve okrenuti u pozitivnom smjeru. Restorani su još uvijek mjesta koja se najčešće posjećuju zbog vlastitog dobrog iskustva ili po preporukama znanaca i prijatelja.

Tomica Đukić chef restorana Vinarija Josić, chef Hrvatske nogometne reprezentacije

Gosti žele moderna jela u novom ruhu, ali sa štihom tradicije Tomica Đukić, chef restorana Vinarija Josić, chef Hrvatske nogometne reprezentacije, chef tradicijske kuhinje koji spaja i modernizira slavonsko-baranjsku kulinarsku baštinu.

1

Koji su ključni zdravstveni benefiti povezani s konzumacijom riječne ribe, uključujući njezinu nutritivnu vrijednost i potencijalne pozitivne učinke na ljudsko zdravlje?

Visokokvalitetni proteini sadrže esencijalne aminokiseline. Kod nutritivnih vrijednosti treba naglasiti prisutnost vitamina i minerala (vitamine D i A..., minerale fosfor, magnezij, kalcij, kalij, cink, željezo...).

Omega 3 nezasićene masne kiseline važne su kod smanjenja krvnog tlaka i triglicerida, smanjenja bolesti srca. Sve nutritivne vrijednosti ribe bitne su za gotovo sve pozitivne metaboličke i razvojne procese u tijelu, a pogotovo su važne kod rasta i razvoja djece.

2

Kako se mijenja potražnja gostiju za modernim ribljim jelima u usporedbi s tradicionalnim specijalitetima i kakvi su trendovi u gastronomiji koji utječu na ovu dinamiku?

Potražnja gostiju za modernim jelima od ribe u konstantnom je porastu, a ono što je bitno istaknuti je da s modernim kuharskim tehnikama, domaćim namirnicama i recepturama nastaju jela u novom ruhu, ali sa štihom i okusima tradicije. Toj promjeni uvelike pomažu trendovi i razvojna dinamika samog kuharskog zanata kojem je popularizacija kroz televiziju i društvene mreže te sve veći broj kulinarskih akademija i modernizacijom dosadašnjih škola uvelike pomogla da lokalni šefovi u stalnoj trci za što boljim jelima velikom brzinom razvijaju i otvaraju nove poglede koje im pruža sama tradicija za koju su jako vezani.

3

Koliko je zastupljena riba u prehrani hrvatskih nogometaša i kako njihova popularnost i utje-

caj u javnosti mogu pridonijeti širenju svijesti o važnosti konzumacije riječne ribe u prehrani?

Nogometašima je svakodnevno dostupna vrhunska svježa riba, ali i marinirana i konzervirana riba, što znači da je riba prisutna doslovno u svakom obroku na izbor. Svjesnost o nutritivnim vrijednostima ribe te kvalitetnoj, pravilnoj prehrani kod vrhunskih je sportaša jako važna kako bi bili što bolji u svojim izvedbama te otporniji na ozljede. Isto tako prehrana je bitna i kod samog oporavka poslije utakmica ili nakon ozljeda. Sve više tekstova o pravilnoj prehrani te nutricionista koji se bave njihovom prehranom na dnevnoj bazi znatno su proširili svijest o bitnosti konzumacije ribe kao supernamirnice.

Stevo Karapandža ikona hrvatske gastroscene

Naučimo mlade naraštaje da jedu zdravo i raznovrsno Stevo Karapandža ikona je hrvatske gastroscene, ambasador ŠKMER-a za Kvarner i Istru, međunarodni kuharski sudac, promotor i edukator.

1

Kako je riječna riba integrirana u ponudu kontinentalnih restorana i kakav je njezin udio u njihovim jelovnicima?

Postoje odlični, tradicionalni riblji restorani s raznovrsnom ponudom, a kolika je zastupljenost riječne ribe u ostalima?! Vjerojatno skučena što zbog ukupne ponude jela na jelovnicima, ali i ekonomskog aspekta, tj. isplativosti i osoblja koje zna pripremati i jela od mesa i ribe. Prema statistikama od samo dva kilograma riječne ribe po stanovniku daleko smo od europskog prosjeka.

2

Koje su slatkovodne vrste ribe istaknute i cijenjene u svijetu “fine dining” gastronomije te

koji su razlozi za njihovu posebnu popularnost?

Prvo mjesto svakako pripada lososu, toj čudesnoj ribi prekrasne boje i teksture mesa, koja se može zvati i morskom i riječnom. Može se konzumirati i sirov, kao tartar, mariniran “graved”, poširan, na žaru, dimljen, sa salatama, tjesteninom… Prednost se daje divljem kraljevskom, skupljem lososu, a to se tada mora i navesti u jelovniku, a uzgojenog možete dobiti cijele godine.

Slijedi smuđ, izvrsna riba čije je meso blagog i nježnog okusa, a nekada se mogao naći samo u velikim jezerima Njemačke i istočne Europe. Uzgoj je težak i ribolov se provodi u prirodnim staništima. Grgeč je omiljena riječna riba u Švicarskoj, a najčešće se priprema u pivskom tijestu.

Popularnosti jela od spomenutih riba pridonijela je, uz način života i standard, popularnost kuharske profesije, chefova i njihovih TV kulinarskih emisija te svakako društvene mreže, Instagram.

3

Kakvi su trenutačni napori iinicijative u popularizaciji konzumacije riječne ribe te kako se po vama može unaprijediti i potaknuti šira svijest o njezinoj važnosti, ali i raznovrsnim gastronomskim mogućnostima?

Konzumacija riječne ribe prije svega ovisi o stečenim navikama pojedinaca, edukaciji od vrtićkih dana o važnosti prehrane za zdravlje, o nutritivnim vrijednostima ove niskokalorične namirnice bogate proteinima i omega 3 masnim kiselinama. Konzumaciji pridonose i promotivna kuhanja, privlačnost jela mlađim naraštajima poput fišburgera, čipsa od ribljih filea, paniranih odrezaka za one koji možda imaju strah od kostiju. Ne smijemo zaboraviti utjecaj cijene kao važnog elementa često navedenog u anketama o konzumaciji riba. Naučimo mlade naraštaje da jedu zdravo i raznovrsno i da će živjeti bolje.

2

Saša Breznik, predsjednik Uprave PP Orahovica d.o.o., ponudio je kratak pregled trenutnog stanja, izazova i potencijala s kojima se susreću.

1

S kojim se izazovima u proizvodnji susrećete kao najveći proizvođač i prerađivač slatkovodne ribe?

Glavne prijetnje slatkovodnoj akvakulturi su ribojedne ptice i štete koje one čine, nedostatak vode zbog promjene hidroloških prilika te poremećaji na tržištu zbog globalnih kriza (COVID, rat u Ukrajini itd). Sve to će u idućih nekoliko godina dovesti do odustajanja pojedinih uzgajivača od daljnje proizvodnje, zatvaranja ribnjaka i gubitka bioraznolikosti kakav se dogodio na slatkovodnim ribnjacima i nakon Domovinskog rata.

U preradi ribe suočeni smo s izazovima koji se odnose na visoke cijene te nedostatak radne snage.

Prosječna je godišnja potrošnja ribe u EU-u 23,3 kg po stanovniku, a svjetska je razina oko 17,8 kg po stanovniku godišnje. Unutar EU-a taj broj varira od 4,6 kg u Bugarskoj do 61,6 kg u Portugalu. RH bilježi oko 9 kg po glavi stanovnika godišnje, što je vrlo niska razina potrošnje, a od toga je samo 1,5 - 2 kg slatkovodne ribe.

Zbog svega navedenog zaključuje se kako prerada ribe ima veliki potencijal i u razvoju novih ribljih proizvoda i u otvaranju tržišta, odnosno pronalaženju ciljanih skupina konzumenata upravo za te proizvode. PP Orahovica izvozi prosječno 70 % svojih proizvoda u 13 zemalja EU-a i regije, a daljnjom modernizacijom proizvodnje i osluškivanjem tržišta želimo taj krug i proširiti. Naglašavamo i kako je izuzetno povoljan i omjer cijene i kvalitete naših proizvoda.

Uvriježeno je mišljenje kako riba ima sezonski karakter, no uvrštavanjem ribe u jelovnike u vrtićima, školama, studentskim centrima, bolnicama i ostalim institucijama riba postaje cjelogodišnja zdrava namirnica, što pridonosi i stvaranju pozitivnih navika u prehrani. Da bi se taj krug zatvorio, potrebno je slatkovodnu ribu i proizvode od slatkovodne ribe unijeti u Nacionalne smjernice za prehranu djece u osnovnim školama, zatim u Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na pokriće troškova prehrane studenata i ostale dokumente koji daju pravo na upotrebu tih namirnica u navedenim institucijama. Taj je proces dugotrajan, ide vrlo sporo ili još nije niti pokrenut te i ovom prilikom apeliramo na nadležna tijela da se donošenje tih dokumenata ubrza.

Saša Breznik predsjednik Uprave PP Orahovica d.o.o.

Kako biste ocijenili kvalitetu ponude slatkovodne ribe u kontinentalnim restoranima, te koji su najvažniji aspekti suradnje koji utječu na uspješnost?

Kontinentalna Hrvatska već dugo vremena nosi bogatu tradiciju pripreme slatkovodne ribe, koja je duboko ukorijenjena u kulturi i gastronomiji ovog područja. Mnogi lokalni restorani ponosno nude jela temeljena na tradicionalnim receptima, čime privlače brojne posjetitelje željne autentičnih okusa. Međutim, dok je tradicionalna priprema slatkovodne ribe neosporno izvrsna, postoji prostor za inovacije i modernizaciju u kuhinji.

Nažalost, malo je vrhunskih kuhara koji su spremni prihvatiti izazov i eksperimentirati s novim tehnikama i pristupima pripremi slatkovodne ribe. S obzirom na sve prednosti ribe kao namirnice, postoji golemi potencijal za kreiranje suvremenih jela koja bi mogla zadiviti i najzahtjevnije gurmane.

Slatkovodna riba još uvijek nije dovoljno istražena i iskorištena u kuhinjama vrhunskih restorana, što je prilika za kuhare koji su spremni istraživati i pomicati granice, ponuditi nešto novo i neočekivano.

Slatkovodna riba može 3 zadiviti i najzahtjevnije gurmane

Mislite li da riječna riba može postati ključni čimbenik u turističkoj ponudi kontinentalne Hrvatske uzimajući u obzir važnost očuvanja ekosustava i održivosti u kratkim lancima opskrbe?

Ribe je u rijekama i jezerima sve manje, pojedine su vrste gotovo ili već izumrle upravo zbog šteta koje čine ribojedne ptice. Zbog toga količine koje se mogu uloviti u rijekama nisu dostatne za kvalitetnu turističku ponudu, već je upravo slatkovodni uzgoj ključan čimbenik u turističkoj ponudi koji danas jedini može odgovoriti zahtjevima tržišta, i u količinama, i u vrstama, i kvaliteti ribljeg mesa.

Proizvodnja ribe u našim ribnjacima je okolišno i tržišno održiva. Očuvano prirodno okruženje daje zdravu i kvalitetnu ribu, a preko kratkog lanca opskrbe naša riba dostupna je tijekom cijele godine.

Uz pravu promociju i ulaganje u edukaciju kuhara kontinentalna Hrvatska može postati poznata ne samo po tradicionalnoj već i po inovativnoj pripremi slatkovodne ribe, čime bi dodatno obogatila svoju turističku ponudu i istaknula se na globalnoj gastronomskoj sceni.

Donjodravska obala 14, Osijek

PREDJELO Marinirana riba na podlozi od rikule s kaparima GLAVNO JELO Špageti s dimljenim šaranom DESERT Palačinka u vinskom umaku PREPORUKA VINA Graševina Belje

031 506 950

www.kod-javora.com

Kod Javora

K

rčma “Kod Javora” svojim postojanjem obilježila je četvrto desetljeće na lokaciji koja se ističe posebnim položajem, neposredno uz šetnicu pokraj rijeke Drave. Od 1999. uvršteni smo među 100 restorana hrvatske gastronomije i tu ponositu titulu svakodnevno opravdavamo zadovoljstvom naših gostiju.

Svojim radom, vrhunskom uslugom i autohtonim jelima trudimo se imati raznovrsnu ponudu s naglaskom na detalje i kvalitetu. Za one koji uživaju u domaćoj tradicionalnoj kuhinji pripremamo riječne riblje specijalitete – naš glasoviti fiš-paprikaš, perkelt od ribe i riblje plate (smuđ, som i šaran). Također, za vrhunske gurmane željne standardne ponude pripremamo jela s roštilja, jela ispod peke kao i jela iz krušne peći, odakle svakodnevno pristižu i naše nadaleko poznate domaće lepinjice.

Velika otvorena terasa s pogledom na rijeku Dravu u ljetnom razdoblju daje našim gastronomskim delicijama novu dimenziju osjeta prirode. Uz vanjski roštilj i kuhanje fiša na otvorenom trenuci opuštanja su zajamčeni. Tijekom hladnih zimskih dana doživite ugođaj toplog doma uz kamin na terasi koji čini savršen dodatak prostornom uređenju.

PREPORUKA ZA VINO Royal Hill, Chardonnay File soma u ribljem umaku uz domaću tjesteninu i čips od slanine PREPORUKA ZA VINO Josić, graševina

Županijska ulica 8, Osijek

M

031 250 470

oderno uređen interijer, ugodna atmosfera i osoblje koje će vam, uz osmijeh dobrodošlice, predstaviti dnevnu ponudu novih modernih lakih i brzih zalogaja, garancija su ugodnog ugođaja koji će vaše privatno ili poslovno druženje odvesti u željenom smjeru. Sastavni dio ponude je kombinacija tradicionalnih jela pripremljenih na moderan način prilagođen potrebama laganog poslovnog ručka ili produžetka uredskog sastanka. Nakon radnog dana večernji ambijent idealan je za odmor i uživanje u jelima savršeno sljubljenih okusa.

Osim restorana, ovaj prostor je zamišljen i kao lounge & wine bar kako bismo zadovoljiti različite potrebe suvremenih gostiju.

www.waldinger.hr

RESTORAN WALDINGER

File smuđa na espumi od bundeve, crna leća i bobičasto voće

Biljska cesta 54, Osijek

091 501 1722

www.cardakodbaranjca.eatbu.hr

Čips od šarana Perkelt od soma Čokoladni kolač Kalazić graševina vrhunska

ČARDA KOD BARANJCA

K

rčma Čarda kod Baranjca osnovana je 2017. iz ljubavi prema tradiciji slavonsko-baranjske gastronomije. Nalazimo se na ulazu u Baranju, tristo koraka od starog dijela grada Tvrđe. Čim prijeđete most na Dravi, s desne strane je naš objekt s terasom i dječjim igralištem u dvorištu. Uz mirise specijaliteta uživat ćete u tradicionalno uređenom objektu.

U ponudi imamo jela od ribe te jela od mesa.

Velebitska ulica bb, Osijek

MENI 1 Bistra riblja juha s povrćem i tjesteninom Čips od šarana File smuđa s julliene povrćem Kolač od vanilije s preljevom od jagoda PREPORUKA ZA VINO Graševina Belje vrhunska MENI 2 Bistra riblja juha s povrćem i tjesteninom Čips od šarana Prženi šaran na slavonski s krumpir-salatom Kolač od vanilije s preljevom od jagoda PREPORUKA ZA VINO Chardonnay Belje vrhunski chef Dario Klimczak

031 333 584

www.corner-osijek.hr

CORNER RESTORAN

A

ko ste gurman i ako uistinu uživate u obroku, na pravom ste mjestu! Restoran Corner nudi vam obilje jela za koja smo sigurni da će zadovoljiti vaš apetit i u kojima ćete vi i vaši prijatelji, obitelj ili gosti uživati. Za početak možete odabrati juhu, hladno ili toplo predjelo, a zatim slijedi izbor jela s roštilja od piletine ili svinjetine, jela od mljevenog mesa po vlastitoj recepturi, jela po narudžbi, specijaliteti od ribe…

Očekujemo vas u Corner restoranu!

GLAVNA JELA:

Pašteta od dimljenog šarana s prženim kaparima, marinirane granny smith jabuke, focaccia s ružmarinom

Hrskava potkova šarana u panko mrvicama, pire krumpir s mladim lukom, teriyaki umak uz Süber graševina 0,10 l

estoran Zimska luka, smješten u samom središtu grada Osijeka, elegantan je i prozračan restoran Hotela Osijek s prekrasnim pogledom na rijeku Dravu i njezinu zimsku luku.

Izbor iz karte nudi gostu ukusno i raznoliko gastronomsko iskustvo, gdje je fokus na slavonskoj kulinarskoj tradiciji, ali i ribljim specijalitetima te egzotičnim okusima Azije.

Kao starter preporučamo predjelo bruschetta sa slaninom od crne slavonske svinje, a od glavnih jela oduševit će vas file svježeg lososa s crumbleom od čvaraka uz kremu od graška s krem sirom,

Šamačka 4, Osijek

Smuđ sa žara u krustu od suncokretovih sjemenki, povrće iz woka s quinojom i bulgurom uz Süber Graševina 0,10 l

lungić mariniran u pestu genovese kao i teleći ombolo.

Kako slatko uvijek dolazi na kraju, za desert preporučujemo čokoladni tart sa svježim bobičastim voćem. Kompletna ponuda slastica potječe iz naše domaće proizvodnje slastica, gdje naš slatki tim svakodnevno radi i priprema deserte prateći trendove modernog slastičarstva.

Svako jelo dodatno će obogatiti velik izbor vrhunskih vina koje naši sommelieri sljubljuju s hranom, jer nema većeg užitka od dobro iskombiniranog jela i vina.

Ono na što smo najponosniji je naše gostoljubivo, ljubazno i profesionalno osoblje koje je gostima u svakom trenutku na raspolaganju kako bi im pružilo vrhunsku uslugu.

031 230 360, info@hotelosijek.hr

www.zimskaluka.hr

ZIMSKA LUKA HOTEL OSIJEK

R

PREDJELO:

Ulica kralja Zvonimira 98, Bilje

PREDJELO Čips od šarana GLAVNO JELO File smuđa u umaku od kopra DESERT Torta od lješnjaka i čokolade

bre energije. Dobrodošli su svi koji uživaju u životu, druženju i dobroj hrani.

Inspiracija za sva jela dolazi iz Baranje i njezine bogate prirode usred koje je Čingi Lingi čarda smještena. Većinu namirnica nabavljamo od lokalnih proizvođača u krugu od 30 km.

U Čingi Lingi čardi gosti uživaju u klasičnim baranjskim specijalitetima, rekonstruiranim i usavršenim jelima od domaćih sastojaka, kao i vrhunskim vinima i slasticama. Prepoznatu kvalitetu hrane i pića postižemo korištenjem vrhunskih sirovina i proizvoda većinski lokalnih OPG-ova i proizvođača. Čingi Lingi čarda mjesto je gdje dobra hrana i opuštena atmosfera hrane prijateljstvo i ljubav te oplemenjuju život i svakodnevicu.

Ukratko, mjesto dobre energije.

031 281 700

www.cingilingicarda.hr

ČINGI LINGI ČARDA

Č

ingi Lingi čarda reinterpretira definiciju luksuza - luksuz je odvojiti vrijeme za sebe i svoje najdraže i uživati u malim trenucima koji su u konačnici uvijek oni najvažniji. Najvažniji segmenti - odlična hrana, predivna priroda i ugodan ambijent u koji su svi dobrodošli, bili su misao vodilja pri obnovi ovog poznatog mjesta.

O obnovi ovog kultnog mjesta dugo se pričalo te su očekivanja gostiju bila vrlo visoko postavljena, a komentari naših gostiju danas dokazuju kako smo očekivanja potpuno ispunili, usuđujemo se reći, mnoge smo i oduševili. Čingi Lingi čarda je oaza mira, ugode i do-

Perkelt od soma na moderan način/ tortica od tijesta sa sirom i slaninom Čaša vina: Graševina Brzica, 0,15 Domaći ravioli punjeni riječnom ribom File smuđa s domaćim pestom i sezonskim wok-povrćem Čaša vina: Graševina Josić, 0,15

Gornjodravska obala b.b.

P

031 283 500/099 555 3000

rojekt 9 moderno je uređen restoran s pogledom na rijeku Dravu.

Specijaliteti koji se pripremaju temelje se na ponudi mesnih jela i jela od riječne i morske ribe. Široka vinska i gastronomska ponuda te topao ugođaj daju dodatnu posebnost restoranu.

www.projekt9.hr

Restoran Projekt 9

Pate od riječne ribe/ domaći kruščići

Ulica Ovčara 3, Čepin

091 451 2676

Osnove jela dolaze sa slavonske zemlje, iz vlastite proizvodnje i uzgoja.

Toplo uređeni sofisticirani interijer, koji je iz stare konjušnice preuređen u moderan i multifunkcionalan prostor, poziva vas da sjednete i ne dižete se bar nekoliko sati dok uživate u fuziji mirisa i u sljedovima probranih jela.

"Restoran Crna svinja spoj je moderne i tradicionalne Slavonije prezentiran kao jedna urbana hedonistička priča, a to je smjer koji nastojimo pratiti i u budućnosti. Naš je cilj pokazati da ovaj kraj može i ima puno više toga ponuditi, a razvojem ruralnog i kontinentalnog turizma stvaramo jednu dodanu vrijednost Slavoniji, a naposljetku i cijeloj Hrvatskoj", poručuju domaćini.

www.restoran-crna-svinja.business.site

RESTORAN CRNA SVINJA

R

estoran Crna svinja smješten je u ugodnom ambijentu Terra Negra Country Cluba, okružen livadom i šumarcima, na mirnoj lokaciji u Čepinu, nedaleko od Osijeka. Naziv je dobio prema autohtonoj slavonskoj pasmini crne svinje, čiji je uzgoj započeo krajem 19. stoljeća na imanju grofa Pfeiffera, u neposrednoj blizini restorana.

Jelovnikom restorana Crna svinja dominiraju vrhunska mesna jela, a prilagođava se sezonama sazrijevanja lokalnih namirnica, pa tako uz redovni jelovnik svake se godine ponudi i zimski, proljetni, ljetni te jesenski.

F

099 542 1640

www.facebook.com/lulu.fusion.bistro

usion bistro okuplja jednako entuzijastičan tim kuhara i konobara kako bi gostima ponudili jela koja se temelje na više kuhinja i kuharskih tehnika.

Na meniju, koji se mijenja ovisno o sezonalnosti namirnica i inspiraciji kuharskog tima, japanski su yakitori ražnjići, zeleni curry, pad thai i brojna druga jela azijske kuhinje s domaćim pečatom, a u ponudi su i bezglutenska jela i jela za vegane.

Chef Marko Alilović glavni je chef, s bogatim iskustvom i strašću prema kulinarstvu, a njegov nepogrešiv ukus, kreativnost i izvanredna vještina rezultiraju novim okusima i inovativnim jelima.

Lulu fusion bistro

Sunčana 5, Osijek

T

rendovi u gastronomiji neprestano se mijenjaju kako bi zadovoljili promjenjive ukuse i potrebe potrošača. Jedan od zanimljivih trendova posljednjih godina usmjeren je na porast interesa za održivu hranu i lokalno uzgojene namirnice, stoga riječna riba danas ima veliku ulogu kao ključni sastojak u modernoj gastronomiji i sjajna je prilika za brendiranje Osijeka, koji obiluje takvom ponudom. Često je percipirana kao održivija opcija u usporedbi s morskom ribom, što privlači one koji žele smanjiti svoj ekološki otisak, a razvoj održivih metoda uzgoja riječne ribe osigurava njezinu dostupnost cijele godine. U usporedbi s morskom, slatkovodna riba sadržava znatno više vitamina i minerala te kvalitetne i lako probavljive bjelančevine.

Potrošači sve više cijene zdravstvene prednosti riječne ribe i uključuju je u svoju prehranu, a restorani koji promoviraju koncept farmto-table (od farme do stola) često ju upotrebljavaju kao glavni sastojak, potičući vezu između potrošača i proizvođača.

Na našim su prostorima sve

Željka Balja Vlasnica obrta Autentika, osnivačica Family Welcome, gostujući predavač na Veleučilištu Edward Bernays

Što je na meniju trendova u gastronomiji?

popularniji restorani koji se specijaliziraju za riječnu ribu nudeći raznolike menije s jelima od soma, štuke, šarana i drugih lokalno dostupnih vrsta. Trend konzumiranja lokalnih namirnica potiče upotrebu riječne ribe jer mnogobrojni restorani surađuju s ribarima i/ ili ribogojilištima u svojoj blizini, te tako osiguravaju svježu ponudu na svojim menijima. Chefovi sve više eksperimentiraju s riječnom ribom kako bi stvorili neobična jela. To uključuje dimljenje, kiseljenje, mariniranje i ostale tehnike pripreme i kuhanja.

Uz riječnu ribu, još jedan svjetski trend u znatnom porastu je koncept food-sharing – dijeljenje hrane s prijateljima i obitelji. Cijenjen je zato što se gosti mogu zabavljati i zajedno jesti ukusnu hranu koja se može podijeliti (slagati svoj tanjur s odabranim jelima) u neformalnom, opuštenom okruženju.

Također, brojna izvješća za 2023., poput American Express Global Travel Trends Report, Unilever Food Solutions i TouchBistro Diner Trends Report, upućuju na to da su putovanja usmjerena hranom sve popularnija te da je gostima iznimno važno konzumirati namirnice koje su zdrave i za njih i za planet.

TJEDAN RIJEČNE RIBE l Projekt Turističke zajednice grada Osijeka partneri Hrvatska turistička zajednica, Grad Osijek, Osječko-baranjska županija, Turistička zajednica Osječko-baranjske županije i Glas Slavonije d. d. Cilj projekta je popularizacija premium slavonskih proizvoda kao potencijala razvoja gourmet turizma aktivnostima promocije, edukacijom i valorizacijom postojećih autohtonih i tradicionalnih slavonskih proizvoda.

IMPRESSUM: TZ grada Osijeka / Fotografije: arhiva TZ Osijeka; Glas Slavonije; Unsplash; Pexels / Priprema i tisak: Glas Slavonije