Osijek Gourmet: Tjedan crne slavonske svinje

crne slavonske svinje

TJEDAN Smatrate se gurmanom? Uživate u otkrivanju autohtonih i tradicionalnih okusa? Želite isprobati posebno kreiran meni u ambijentu koji garantira kvalitetu? U razdoblju od 5. do 13. studenoga 2022. grad Osijek i njegova neposredna okolica bit će savršena kulisa za enogastronomski užitak s posebnim naglaskom na jednoj od najpoznatijih i najcjenjenijih slavonskih autohtonih namirnica - crnoj slavonskoj svinji.

Projekt Turističke zajednice grada Osijeka pod nazivom Osijek Gourmet, obogatit će jesenju trpezu isticanjem premium slavonskog proizvoda - crne slavonske svinje - kao potencijala razvoja gourmet turizma grada Osijeka. Projekt je zamišljen kao višegodišnja manifestacija koja će svake od iduće četiri godine staviti naglasak na jednu grupu slavonskih proizvoda te tako stvarati zaokruženu gourmet ponudu grada i regije. U sklopu projekta, od 5. do 13. studenoga 2022., održat će se Tjedan crne slavonske svinje, koji će obuhvatiti renomirane restorane grada Osijeka i neposredne okolice, na čijim će se jelovnicima pronaći promotivni "black menu", koji će uključivati jelo od crne slavonske svinje sljubljeno s vinima vinara s osječkom adresom.

Crna slavonska svinja, ili “fajferica”, hrvatska je autohtona pasmina pod zaštitom Nacionalnog programa za očuvanje autohtonih i ugroženih pasmina domaćih životinja u Hrvatskoj. Ističe se kvalitetnim mesom koje se priprema u vrhunskim hotelima i restoranima.

Tjedan crne slavonske svinje obuhvatit će Okrugli stol (panel-raspravu) i Masterclass za stručnu publiku (8.11.), radi suradnje i razmjene znanja turističkih dionika iz Osijeka, Slavonije i Baranje te čitave Hrvatske.

IMPRESSUM: Turistička zajednica grada Osijeka Fotografije: arhiva; Bruno Jobst, Glas Slavonije; Unsplash Priprema i tisak: Glas Slavonije

Crtice iz povijesti

Z

Fajferica SVINJA OP(R)ASNO DOBRIH OSOBINA

nate li kako je nastala crna slavonska svinja i zašto ju nazivamo “fajferica”?

Razvoj crne slavonske svinje veže se uz razvoj grada Osijeka kao industrijskog i proizvodnog središta regije, a još važnije - sajamskog. Kako piše ugledna osječka povjesničarka, prof. dr. sc. Zlata Živaković Kerže: “Za trgovinu stokom veliko su značenje imali osječki godišnji sajmovi, osobito proljetni i jesenski, organizirani na periferiji Gornjega i Donjega grada. Na tim stočnim sajmovima najvažniji je bio veliki dogon raznovrsne stoke kako bi trgovci i kupci mogli izabrati i kupiti što su željeli. Veliko je zanimanje uvijek bilo za kupovinu utovljenih slavonskih crnih svinja fajferica i odojaka.”

A kako je nastala ta tražena pasmina? Crna slavonska svinja nastala je u okolici Osijeka u drugoj polovici 19. stoljeća kada je veleposjednik i barun Karl Leopold Pfeiffer (1834. 1913.) na svojoj pustari Orlovnjak kod Osijeka pažljivim križanjem uzgojio pasminu koja je po njemu dobila naziv fajferica.

Obitelj Pfeiffer ostavila je velik trag u gradu Osijeku. Slavni Karl Leopold Pfeiffer bio je ugledni građanin Donjeg grada, a imao je posjede i u današnjoj Europskoj aveniji. Na posjedu Karla Leopolda Pfeiffera, Orlovnjaku, boravio je krajem 19. stoljeća hrvatski kipar Robert Frangeš Mihanović, za vrijeme postavljanja njegova Spomenika palim vojnicima 78. Šokčevićeve pukovnije, koji danas stoji u Parku kralja Držislava, a trenutačno je na restauraciji. Na Pfeifferovu je posjedu Frangeš-Mihanović izveo model svinje fajferice, koja je uz ostale fi-

gure životinja bila izložena na Pariškoj izložbi te ondje nagrađena zlatnom medaljom. Ovaj maleni, ali značajni model fajferice trenutačno se nalazi na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Zanimljiva je i činjenica da je Karlov nećak, Otto Pfeiffer, 1928. godine kupio zgradu Neumann, današnju zgradu Muzeja likovnih umjetnosti.

Od kako je nastala, crna slavonska svinja bila je znatno bolja i kvalitetnija od drugih pasmina. To se odražavalo u njezinoj plodnosti i mesnatosti, zbog čega je na svjetskoj izložbi u Beču 1873. osvojila zlatnu medalju za kvalitetu. Ova autohtona svinja dobrih osobina ponajprije se drži na pašnjacima i u šumama te je namijenjena uzgoju na otvorenim površinama, gdje ju od sunca štiti upravo njezina crna boja. Meso crne svinje iznimno je kvalitetno i jedinstveno, a među posebne specijalitete ubraja se slanina.

Balkan lov Đakovačke delikatese

ZAOKRUŽEN PROCES PROIZVODNJE PREMIUM PROIZVODA Balkan lov, tvrtka koja stoji iza brenda Đakovačke delikatese, proizvodi vrhunske suhomesnate proizvode po recepturi staroj više od 50 godina. Na farmi “Borovik” uzgajaju se isključivo svinje autohtone hrvatske pasmine Crna slavonska svinja.

1

Možete li navesti prednosti uzgoja fajferice?

Fajferica je vrlo zahvalna za uzgoj zbog svoje glavne specifičnosti, jer se uzgaja i hrani u prirodi, na velikim ograđenim površinama livada i šuma. Njezino meso je zbog načina uzgoja i vrste hrane kojom se hrani posve drukčije strukture nego meso ostalih domaćih pasmina svinja, sadrži veći udio unutarmišićnih masnoća i nezasićenih masnih kiselina što mesu daje posebnu mekoću i nježnost te je zbog toga jednako zahvalno za pripremanje jela i za proizvodnju suhomesnatih proizvoda.

2

Može li proizvodnja po principu sljedivosti, od polja do stola, biti dostatna dodana vrijednost u kreiranju prepoznatljivog proizvoda?

U ovo moderno vrijeme potražnja za proizvodima koji su proizvedeni na tradicionalan, domaći, prirodni način postaje sve veća. Ljudi žele biti upućeni u kompletan proces proizvodnje, razne različitosti i posebnosti u proizvodnji, način uzgoja i prehrane, zanimaju ih priče, te kada im jednom date priču o zaokruženom procesu preko kojeg dolazite do svojih proizvoda, oni to upamte te vaš proizvod postaje prepoznatljiv na tržištu. Dakako, nije dovoljno samo “pričati priče”. Na svakom proizvodu mora se konstantno raditi, paziti na kvalitetu koja je prepoznata, promovirati ga i stalno voditi brigu da povjerenje kupaca u vaš proizvod raste i dalje te da on bude dostupan svima koji ga žele kupiti.

3

Vidite li budućnost u masovnoj proizvodnji ili premium prerađevinama?

Đakovačke delikatese su se od samog početka proizvodnje usmjerile na proizvodnju premium proizvoda te se i dalje vode s tim da je kvaliteta uvijek ispred kvantitete. Definitivno u tome vidimo budućnost, za razliku od masovne proizvodnje, jer znamo kakvu sirovinu imamo i što proizvodimo, vjerujemo u svoje proizvode i njihovu kvalitetu te ih bez grižnje savjesti nudimo i prodajemo kupcima diljem Hrvatske i inozemstva.

Drago nam je što već sada, nakon samo tri godine postojanja našeg brenda, imamo stalne kupce koji su zadovoljni proizvodima te nas preporučuju i svojim prijateljima, a zadovoljni kupac je naša najveća nagrada i razlog zašto se ovime bavimo.

RIJEČ STRUKE AUTOHTONA PASMINA

POTREBNO JE BRENDIRATI SVJEŽE MESO I PROIZVODE OD CRNE SLAVONSKE SVINJE Posebnosti fajferice ukratko će predstaviti izv. prof. dr. sc.

Krešimir Mastanjević, predsjednik Katedre za tehnologiju mesa i mlijeka, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek.

1

Uz crnu slavonsku svinju postoje i druge hrvatske pasmine. Koje su one i možete li izdvojiti glavne značajke, prednosti, slavonske fajferice?

Autohtone (izvorne) hrvatske pasmine svinja su uz crnu slavonsku svinju (fajfericu) i turopoljska svinja te banijska šara. Prema proizvodnim obilježjima crna slavonska svinja (fajferica) pripada u mesnato-masne (prijelazne) pasmine svinja. Kasnozrela je, udio mišićnog tkiva u polovicama (mesnatost) iznosi 40 - 45 %, radman klanja iznosi 83 %.

Plodnost pasmine je od 7 do 8 prasadi u leglu. U produženom tovu od 18 do 24 mjeseca tov-

ljenici postižu masu od 150 do 180 kilograma. Prilagođena je tradicionalnom sustavu uzgoja u otvorenom ili poluotvorenom sustavu.

2

Zašto su posebno cijenjene prerađevine od mesa crne svinje?

Trajne kobasice i trajni suhomesnati proizvodi od mesa crne slavonske svinje odlikuju se specifičnim mirisom i okusom. Posljedica je to specifičnog načina proizvodnje, tj. dugotrajnog zrenja navedenih proizvoda i kvalitete sirovine, tj. mesa upotrijebljenog za njihovu proizvodnju. Zbog visokog udjela intramuskularne masti 6 – 7 % (izražene mramoriranosti) u odnosu na mesnate pasmine (0,5 – 2 %), značajnog masenog udjela masti u polovicama, dobre kvalitete i senzorskih svojstava mesa te otpornosti na stres i stvaranje BMV meko vodnjikavo) (blijedo mesa preporučuje se za proizvodnju šunki (pršuta) slanine i ostalih trajnih suhomesnatih proizvoda.

3

Radi li se danas dovoljno na zaštiti ove autohtone pasmine?

Za dodano povećanje populacije pasmine potrebno je raditi na brendiranju svježeg mesa i proizvoda od crne slavonske svinje. Označavanje mesa oznakom izvornosti (trenutno samo na razini Republike Hrvatske, u postupku na razini Europske unije) sigurno će rezultirati pozitivnim trendovima u populaciji crne slavonske svinje. Proizvodi sa zaštićenim oznakama izvornosti, zaštićenog zemljopisnog podrijetla ili zajamčeni tradicionalni specijalitet prepoznatljivi su većem broju potrošača te gotovo uvijek postižu višu cijenu.

Projekti kao što je i ovaj trebali bi rezultirati većom dostupnošću i zastupljenošću mesa i mesnih proizvoda od crne slavonske svinje u gastronomskoj ponudi na području ne samo grada Osijeka nego u čitavoj Republici Hrvatskoj.

SIN RAVNICE PROIZVOĐAČ

FAJFERICA JE KVALITETA KOJA ZAHTIJEVA VRIJEME I STRPLJENJE Prijateljska priča temelj je tvrtke Sin ravnice, kojoj je glavna djelatnost uzgoj i plasman crne slavonske svinje. Dimitrije Simonović, direktor i suvlasnik, ponudio je kratak pregled trenutnog stanja, izazova i potencijala s kojima se susreću proizvođači.

1

S kojim se izazovima susreću proizvođači pasmine crne slavonske svinje?

Proizvođači crne slavonske svinje trenutno vode veliku bitku kao i ostali proizvođači svinja u Hrvatskoj s visokim cijenama stočne hrane te ostalim ulaznim parametrima koji su vrlo bitni u proizvodnji, tj. uzgoju svinja, primjerice manjak poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju hrane za stoku, visoke cijene naftnih derivata, visoke cijene repromaterijala itd. S obzirom na te parametre svinje bi trebale biti puno skuplje nego što jesu, pogotovo crne svinje, jer kod njih je proizvodni ciklus puno duži nego kod običnih bijelih hibrida i on je od 16 do 18 mjeseci ovisno o miksu stočne hrane koja se koristi i o držanju svinja (intenzivni ili ekstenzivni tov). Moram naglasiti da se u posljednje vrijeme podiže svijest kupaca te se vidi napredak u odabiru crne svinje ispred običnih bijelih hibrida, premda je to donedavno bilo suprotno.

Razlog tomu bio je manja količina mesa te puno veća količina masti u odnosu na mesnate hibride.

2

Koliko su promocija i marketing utjecali na popularizaciju fajferice?

Moje mišljenje je da promocija i marketing fajferice nisu ni bili na razini koja je potrebna, npr. uspoređujući slične autohtone pasmine drugih europskih zemalja kao što je Iberico crna svinja u Španjolskoj, Cinta Senese u Italiji, krškopoljska svinja u Sloveniji, naša crna svinja fajferica nije ni upola dobila pozornosti kao navedene pasmine u svojim regijama u kojima se uzgajaju. Puno više bi se trebalo poraditi na promociji našeg blaga koje posjedujemo.

3

Vidite li budućnost u masovnoj proizvodnji ili premium prerađevinama?

Definitivno u premium prerađevinama, i to prerađevinama u kojima se ne narušava struktura mesa, dakle treba preferirati šunku, suhi vrat, suhu lopaticu/plećku, slaninu itd.

Ukratko rečeno, trebamo praviti proizvode u kojima može doći do izražaja ta intermuskularna mast koju crna svinja posjeduje.

Crna svinja nije za masovnu proizvodnju, jer masovna proizvodnja zahtijeva u što kraćem vremenu dobiti "nečega" što više, tako da je masovna proizvodnja kao stvorena za mesnate hibride, a crna svinja fajferica je kvaliteta za koju treba vremena i strpljenja.

NIKOLA POPOVIĆ

sommelier

Spoj vina i hrane oblik je hedonizma - uvjet i posljedica gourmet doživljaja Sommelier Nikola Popović aktivni je sudionik vinske scene BiH i organizator velikog broja vinskih događanja o temi sljubljivanja hrane i vina, ljubitelj i poznavatelj vina koji izborom vina postiže harmoniju okusa.

1

Koliko odabir pravog vina utječe na potpuni gourmet doživljaj?

2

Koje se vinske sorte bolje slažu uz bogate mesne okuse?

Svima je poznato da vino u znatnoj mjeri utječe na sve osjete i doživljaje, a naročito one koji su u direktnoj vezi s osjetilom okusa, uživanjem u kvalitetnoj hrani, kao neodvojiv element svakog gurmanskog užitka! Spoj vina i hrane oblik je hedonizma – istovremeno - preduvjet i posljedica svakog gourmet doživljaja.

Već je i samo pitanje odgovor, jer bogatstvo okusa porazumijeva jednako “bogato vino”, savršenu simbiozu - vina punog tijela, bogata taninom, čiji su predstavnici: cabernet sauvignon, merlot, syrah, cabernet franc, zinfandel...

3

Postoji li jedno pravilo koje se mora poštovati za ostvarivanje harmonije hrane i vina?

Jedno ne - pravila je bezbroj i samo od vaše mašte zavisi gdje se taj popis pravila završava.

Govoriti samo o jednom bilo bi nemoguće, a tek pokušati nabrajati sva. Jer pravila nisu samo ona tehnička i znanstvena, potkrijepljena objektivnim razlozima, to su i subjektivni dojmovi koji se grade na osnovama koje ne možemo definirati i objasniti. Subjektivne iznimke.

Tako da i u ovom slučaju vrijedi onaj svima poznati kliše - upravo iznimke potvrđuju pravila.

Master chef, gastronomski edukator, kulinarski stručnjak, voditelj prve Kuharske Akademije u RH, međunarodni kuharski sudac, predsjednik udruge Šefovi kuhinja mediteranskih i europskih regija..., samo su neke od kvalifikacija koja potvrđuje da je Željko Neven Bremec prava osoba za razgovor o gastronomskim trendovima.

1

Može li se razvijati slavonska haute cuisine temeljena na mesu crne slavonske svinje?

Slavonska kuhinja, kao jedan samostalni i čvrsto dobar brand, ne bi se trebao bazirati isključivo na mesu crne slavonske svinje, jer se i dosad u Slavoniji i Baranji dobro jelo.

Svakako bi tu namirnicu trebalo “držati” kao perjanicu ponude i razvoja buduće kuhinje, ali treba izuzetno mnogo voditi računa o dostupnosti namirnice u sirovom ili prerađenom stanju. Već u RH imamo primjere da se, npr. stoka razvijala, broj grla je narastao, a onda nije bilo sluha za klanje i stavljanje u promet pozicija mesa i prerađevina (radi se o Buši), ili da se ideja o boškarinu tako jako razvije, dopusti da svaki restoran može kupiti, a onda nemate dovoljno sirovina ni za pola restorana.

Svojom kvalitetom i odličnim nutritivnim sastavom, meso crne slavonske svinje može biti kotačić koji može pokrenuti i ostale autohtone proizvode da se priključe u jelu, ili na tanjuru uz crnu slavonsku svinju.

Također, mislim da treba održati dobar balans između odnosa cijene i kvalitete, da bude uvijek dostupna, i kao delikatesa domaćem kupcu koji će morati biti spreman malo više platiti za tu finu namirnicu.

2 ŽELJKO NEVEN BREMEC

master chef

OKUS kralj svega na tanjuru

Koliko je crna slavonska svinja zastupljena na jelovnicima restorana?

Sadašnja ponuda jela od mesa crne slavonske svinje odgovara količini proizvedene namirnice. Kreativnost restorana i chefova svakako onda korespondiraju s količinom i kreacijom samih jela u ponudi. Za izradu novih jela svakako treba voditi brigu o dostupnosti pojedinih pozicija mesa crne slavonske svinje. Atraktivniji i mekši komadi mesa crne slavonske svinje se svakako brže i lakše prodaju, ali je potrebno uključiti i druge, manje atraktivne pozicije, u ponudu te iz bogate riznice slavonske kuhinje izvući i pripremati jela od tih pozicija.

3

Koliko su se promijenili zahtjevi gostiju zadnjih godina i je li naglasak na vizualnoj prezentaciji poticaj ili prepreka u stvaranju gourmet doživljaja?

Naravno da je vizualni izgled jela važan u samom doticaju s jelom, ali i dalje, a mislim da se to nikada neće promijeniti, je OKUS kralj svega na tanjuru. Vjerujem da će i onaj vizualni tip gosta “oprostiti” koju pogrešku u prezentaciji, ako to jelo ima fini, izbalansirani i prijatan okus.

Ali ne smijemo zaboraviti ni globalan nutritivni aspekt koji nam govori da na jednom tanjuru glavnog jela treba biti, pola glavne namirnice, u ovom slučaju crne slavonske svinje, zatim 1/4 povrća, u raznim varijantama, bojama i teksturama, te 1/4 škrobnih priloga koji će, osim zasitnih i energetskih komponenti, donijeti još boja, tekstura i okusa. Dodate još malo pripadajućeg umaka, i već u začetku ideje imate dobru polaznu poziciju za gourmet jelo.

te paprike i hladno prešanog suncokretova ulja. Odlično glavno jelo je i lungić crne slavonske svinje u umaku od baranjskog merlota s domaćim njokima i batatom ili marinirani teleći ombolo. Za desert preporučujemo izvrsne domaće šufnudle u umaku od šljiva.

Na našu sreću, umijeće naših kuhara ne ostavlja nikoga ravnodušnim, a o ponudi slastica restorana odnedavno se brine još veći slastičarski tim, kako bi u svakom trenutku gostu osigurali uvijek svježe i ukusne kolače i torte.

Svako jelo dodatno će obogatiti velik izbor hrvatskih vrhunskih vina, ali naš najveći adut je ljubaznost i gostoljubivost osoblja, koje se brine da gostu u svakom trenutku stoji na raspolaganju i pruži vrhunsku uslugu.

HOTEL OSIJEK ZIMSKA LUKA

Z

imska luka prozračan je i elegantan restoran Hotela Osijek smješten u centru grada Osijeka s nezaboravnim pogledom na rijeku Dravu i njezinu luku.

Izbor iz restoranske karte gostu nudi zanimljiv i inovativan gastronomski doživljaj, ali primarno kombinacijama poznatih domaćih namirnica.

Jelima chefa Roberta Batraca rado se vraćate s veseljem. Za posebnu je preporuku predjelo: Tataki od tune. Oduševit će vas i hrskavi filet smuđa sa žara, u pratnji kratko kuhanog špinata i slatkog mladog krumpira uz umak od limuna, lju-

ili rib eye steak od crne slavonske svinje ostavit će vas bez daha. Jelovnik prati i goste koji preferiraju vegetarijanska jela, tjestenine i pizze. Restoran Projekt 9 uređenjem ostavlja dojam topline i ugode kao u našim domovima. Zelene i smeđe boje prevladavaju prostorom uz modernu rasvjetu i još udobniji namještaj, a vikendima možete uživati u hrani, ambijentu i akustičnoj glazbi eminentnih izvođača. Neizostavan dio cijelog ovog koncepta svakako je i vinska karta koja naglasak daje na našim slavonskim vinarima čija vina se izvrsno sljubljuju uz mesna i riblja jela. Širok izbor crnih i bijelih vina, pjenušci, rose vina i desertna vina pokazatelj su kako je ovaj restoran idealan izbor za sve gurmane i one koji prepoznaju istinsku kvalitetu.

Svi ovi dijelovi daju kompletan ugođaj i doživljaj restorana koji predlažemo da iskusite i sami - ako već niste.

PROJEKT 9

N

ovoosmišljeni koncept restorana Projekt 9 pokazatelj je da uz dugogodišnje iskustvo i viziju možete postići puni potencijal modernog restorana. Uz samu obalu rijeke Drave nalazi se restoran koji se smjestio na samom brodu s najljepšim pogledom na rijeku i krajolik.

Domaći specijaliteti uz dašak tradicije i inovativnosti oduševljavaju dugogodišnje i nove goste koji posjećuju Projekt 9. Chefovi su osmislili jelovnik koji spaja jednostavne namirnice u kompleksne okuse koji stvaraju nezaboravna jela. Neka od jela koja svakako treba kušati su “Domaća meza na način P9”, koja ujedinjuje bakinu kuhinju i suhomesnate proizvode od crne slavonske svinje. Hrskavi perkelt od soma

na okolnim livadama, mesne specijalitete od sirovine iz lokalnog uzgoja, kao i povrće iz vlastitog ekopovrtnjaka.

Toplo uređeni sofisticirani interijer, koji je iz stare konjušnice preuređen u moderan i multifunkcionalan prostor, poziva vas da sjednete i uživate u fuziji mirisa i sljedovima probranih jela. Restoran raspolaže sa 180 sjedećih mjesta, od kojih je 80 na prostranoj vanjskoj terasi, vinotekom sa chef’s tableom i malom dvoranom idealnom za privatna druženja.

S obzirom na lokaciju u prirodi, industrijski dizajn daje interesantan kontrast postojećim tradicijskim elementima unoseći suvremene i nešto hladnije boje, plohe i materijale u prostor. Gosti mogu vidjeti moderno opremljenu kuhinju od čak 500 kvadrata kroz staklene plohe omeđene starom opekom, na neki način evocirajući poznatu slavonsku gostoljubivost kroz vrhunski restoran koja se spaja s modernom Slavonijom.

Kvalitetu i vrhunsku uslugu restorana prepoznali su vjerni gosti, kao i gastronomski stručnjaci pa je tako Crna svinja nositelj brojnih priznanja, među kojima izdvajamo ovogodišnju šampionsku titulu Veliki zlatni suncokret ruralnog turizma, treće mjesto u kategoriji najbolji tradicionalni restoran u Hrvatskoj po izboru časopisa Dobra hrana, priznanje 100 najboljih restorana u Hrvatskoj po izboru Gastronauta te ovogodišnje finale za nagradu Turistički cvijet u kategoriji restoran godine kao i za Godišnje hrvatske turističke nagrade HTZ-a u kategoriji Jedinstveni gastronomski događaj godine.

RESTORAN CRNA SVINJA

R

estoran Crna svinja smješten je u ugodnom ambijentu Terra Negra Country Cluba, okružen livadom i šumarcima, na mirnoj lokaciji u Čepinu, nedaleko od Osijeka. Naziv je dobio prema autohtonoj slavonskoj pasmini crne svinje, čiji je uzgoj započeo krajem 19. stoljeća na imanju grofa Pfeiffera, u neposrednoj blizini restorana. Crna svinja plemenita je pasmina čije se meso odlikuje iznimnom kvalitetom i jedinstvenim okusom, a upravo ta namirnica snažno obilježava jelovnik.

Jelovnikom restorana Crna svinja dominiraju vrhunska mesna jela, a prilagođava se sezonama sazrijevanja lokalnih namirnica pa tako uz redovni jelovnik svake su godine u ponudi i zimski, proljetni, ljetni te jesenski. U restoranu je moguće kušati specijalitete od crne slavonske svinje, puževe koji su skupljani

potom od jabuka.

U svakom jelu koje dolazi iz Lumière kuhinje osjeti se ljubav s kojom je pripremljena kao i da koriste isključivo namirnice visoke kvalitete. Bogata vinska karta hrvatske i svjetske vinske scene savršeno dopunjuje jelovnik.

Jela a la carte, vinska karta, internacionalna kuhinja kao i mogućnost organizacije prigodnih domjenaka i naručivanje fine torte “za van” odlike su prepoznatog i omiljenog restorana Osječana i njihovih gostiju.

Stručno i ljubazno osoblje vrlo će vam rado pomoći u izboru, a na vama je samo da uživate u rapsodijama mirisa i okusa.

LUMIÈRE

U

neposrednoj blizini kina Urania i osječke šetnice smjestio se Restaurant & Wine-Bar Lumière, koji vodi mala obiteljska tvrtka.

Vrhunska hrana prezentirana je u skladu sa svjetskim trendovima, a moderan ambijent i ljubazno osoblje osiguravaju nezaboravno kulinarsko iskustvo.

U tjednu crne svinje možete uživati u gustoj pašteti i marmeladi od luka, kremi s tikvicama i slanom siru, fileu crne svinje u tartufati, a zasladiti se tortom sa sirom i kom-

gostiju danas dokazuju kako smo očekivanja u potpunosti ispunili, a usuđujemo se reći, mnoge i oduševili. Čingi Lingi čarda je oaza mira, ugode i dobre energije. Dobrodošli su svi koji uživaju u životu, druženju i dobroj hrani.

Time smo se vodili pri uređenju objekta i slaganju jelovnika. Inspiracija za sva jela dolazi iz Baranje i njezine bogate prirode usred koje je Čingi Lingi čarda smještena. Većinu namirnica nabavljamo od lokalnih proizvođača u krugu od 30 km.

U Čingi lingi čardi gosti uživaju u klasičnim baranjskim specijalitetima, rekonstruiranim i usavršenim jelima od domaćih sastojaka, kao i vrhunskim vinima i slasticama.

Prepoznatu kvalitetu hrane i pića postižemo korištenjem vrhunskih sirovina i proizvoda većinski lokalnih OPG-ova i proizvođača. Istaknuli bismo suradnju s lokalnim proizvođačem Sin ravnice d.o.o., od kojega uzimamo meso i proizvode od crne slavonske svinje te nam je plan ponudu proširiti i drugim autohtonim domaćim životinjama uzgojenim na ekološki način te ekološki proizvedenim vinima. Čingi Lingi čarda mjesto je gdje dobra hrana i opuštena atmosfera hrane prijateljstvo i ljubav te oplemenjuju život i svakodnevicu.

Ukratko - mjesto dobre energije.

“Bila je kultno mjesto toga doba i okupljalište boema, ljudi željnih provoda, opuštanja uz dobru svirku te putnika namjernika. Legenda kaže da je u prošlost zvono koje je visjelo na drvetu, oko kojeg je kasnije sagrađena čarda, javljalo razbojnicima da stiže karavan zgodan za opljačkati.

Zvono je kasnije dobilo svoju drugu praktičnu svrhu, naime, onaj tko je zazvonio bio je spreman ‘okrenuti rundu’ za sve.

Pretpostavlja se da je čarda postojala još od Austro-Ugarske, kad je tu bilo okupljalište trgovaca stokom.

Imao sam sreću biti u njoj za vrijeme lijepih i nezaboravnih trenutaka u životu.”

Preuzeto s Facebook stranice Prijatelji o Osijeku

ČINGI LINGI ČARDA

Č

ingi Lingi čarda nadaleko je poznati restoran u kojem su se spajali tradicija, izvrsna jela, odlična glazba i predivna priroda. Teško da je postojao netko u Slavoniji i Baranji, a i šire, a da nije čuo za Čingi Lingi čardu. Bila je mjesto dobre zabave, nezaboravnih trenutaka i, kako kažu “mjesto na koje dovodite one do kojih vam je stalo”.

Obnova ovog poznatog restorana osmišljena je tako da zadrži ono najvažnije, dobru energiju koje je mjesto imalo, ime i lokaciju, koji su oplemenjeni novom ponudom, izgledom i komunikacijom prema starim i novim gostima. Čingi Lingi čarda reinterpretira definiciju luksuza - luksuz je odvojiti vrijeme za sebe i svoje najdraže i uživati u malim trenucima koji su u konačnici uvijek oni najvažniji.

Najvažniji segmenti - odlična hrana, predivna priroda i ugodan ambijent u koji su svi dobrodošli, bili su misao vodilja pri obnovi ovog poznatog mjesta. O obnovi ovog kultnog mjesta dugo se pričalo te su očekivanja gostiju bila vrlo visoko postavljena, a komentari naših

RESTORAN WALDINGER

M

oderno uređen interijer, ugodna atmosfera i osoblje koje će vam, uz osmijeh dobrodošlice, predstaviti dnevnu ponudu novih modernih lakih i brzih zalogaja garancija su ugodnog ugođaja koji će vaše privatno ili poslovno druženje odvesti u željenom smjeru.

Sastavni dio ponude su tradicionalna jela pripremljena na moderan način prilagođen potrebama laganog poslovnog ručka ili produžetka uredskog sastanka. Nakon radnog dana, večernji ambijent idealan je za odmor i uživanje u jelima savršeno sljubljenih okusa.

Osim kao restoran ovaj prostor zamišljen je i kao lounge & wine bar kako bismo zadovoljili različite potrebe suvremenih gostiju.