Turizam info 52 (zima 2012)

ČASOPIS ZA TURIZAM, GASTRONOMIJU I HOTELIJERSTVO

Broj 52 • zima 2012. • Cijena 49 Kn

WWW.TURIZAMINFO.HR

GASTRO PRIČA

BAKALAR Od Sredozemnog mora do stola

ZIMA

SANJKANJE najbolja, najluđa, najduža sanjkališta

VIKENDOM

KARNEVALI

DOGAĐAJI

VINCEKOVO

SJEVERNA HRVATSKA

KRIMI TURIZAM VELIKA BRITANIJA AKTUALNO

ŠAMPANJCI I PJENUŠCI

Otočje Lofoten kraj zapadne obale Norveške mjesto je gdje se lovi najbolji bakalar na svijetu ISSN 847478000

ISSN 847478000

9 771847 478000

51 51 >

DAN LJUTE NARANČE • TOP DESTINACIJE 2013 • MICHELIN RED BOOK • NOVA GODINA • MOBILNE APLIKACIJE • BENCHMARKING

Otvoren je najveći centar gradnje i salon keramike na Krku!!!

Povodom otvorenja više od 100 odabranih proizvoda za gradnju i opremanje doma po najpovoljnijim cijenama.

Odaberite najbolje iz najnovijih kolekcija keramike, kupaonica, laminata, parketa i vrata spremnih za isporuku odmah.

CENTAR GRADNJE I SALON KERAMIKE KRK - Servisno uslužna zona Pušća bb, Omišalj, Otok Krk T 051 869 330 ° F 051 869 339 ° T (građevinski materijali) 051 869 320 radno vrijeme: pon-pet 7:30-19:00; sub 7:30-13:00

SALON VIŠKOVO - Stupari 23b, T 051 359 900 radno vrijeme: pon-pet 8:00-20:00; sub 8:00-13:00

info@soto-vento.hr ° www.soto-vento.hr

SADRŽAJ BROJ 52 5 Uvodnik

31 Bakalar

Sanjkanje i snježne radosti

Od Sjevernog mora do stola

6 Tko pita, ne skita

40 Sherlock Holmes

Pitanja čitatelja

9 Svega pomalo

Novosti iz turizma Hrvatske i regije Izbor Lonely planeta od Crne Gore do Ekvadora

16 Čovjek ključ uspjeha

Najbolji hrvatski turistički djelatnici

Popis najvažnijih sajmova opreme, hrane i pića

Siječanjska fešta vina

Neobična priča o flute i coupe čašama

Postfestum najvažnijeg turističkog sajma

Kako je nastao najznačajniji vodič na svijetu

57 Kamo na karneval

27 Novi Gault Millau Predstavljeno novo austrijsko izdanje koje sadrži i hrvatske restorane

28 Mobilne aplikacije

Za lakše putovanje

29 Insider

Aktualna ponuda opreme, robe i tehnologije

30 Literatura

Dobra knjiga za hladne dane

19

52 Sanjkališta

52

50 Michelin Red Book

24 Schladming Konkretno mjerljiva strategija turizma

40

48 WTM London

19 Vincekovo

Od priče kako su nastali do preporuke pjenušaca i šampanjaca

46 Čaše za šampanjce

18 Sajmovi

31

42 Šampanjci i pjenušci

14 Top destinacije 2013

Nova ponuda vikend aranžmana na tragu najboljih krimića

Najbolja, najluđa i najduža Od Rijeke i Dubrovnika do Koelna, Belgije i Ria

14

63 Povijest dočeka Nove godine

Zašto slavimo Novu godinu i kakvi su običaji diljem svijeta

68 Novogodišnji menu

Izdvajamo dio menija jednoga od ponajboljih hrvatskih restorana

71 Hotel Benchmarking

Osvrt na uvođenje softvera za praćenje rezultata poslovanja

68

27 57

zima 2012.

Turizam Info 3

jestu

nom m d e j a n u rizm

sve o tu

godina IX - broj 52 - zima 2012.

Naslovnica: Otočje Lofoten kraj zapadne obale Norveške mjesto je gdje se lovi najbolji bakalar na svijetu Foto: Andrea Giubelli - Visit Norway

UREDNICI Barbara i Adriano Požarić barbara.pozaric@turizaminfo.hr adriano.pozaric@turizaminfo.hr DTP Operater Ranko Puž Sara Marjanović Suradnici Jelena Androić, Dina Julius, Alenka Juričić, Sara Morgan, Tina Perić Fotografi Rino Gropuzzo, Sandro Rubinić Izdavač

Godišnja pretplata 4 broja = 190 Kn

Marketing i oglašavanje tel: 051/ 718 350 marketing@turizaminfo.hr

INFORMACIJE O PRETPLATI: 051/ 271-190 pretplata@turizaminfo.hr

www.turizaminfo.hr Ime i prezime: Tvrtka:

Info Lab Mediji d.o.o.

A. Štangera 28, 51410 Opatija, Hrvatska tel: 051/ 271 190 fax: 051/ 718 351 info@turizaminfo.hr

OIB:

Ulica i broj: Poštanski broj i mjesto:

PRETPLATA pretplata@turizaminfo.hr Pretplata (4 broja) Hrvatska: 190 Kn / Inozemstvo: 39 Eura PDV u iznosu od 10% uključen u cijenu Tisak Kerschoffset d.o.o. Zagreb Zabranjeno je svako kopiranje tekstova ili oglasa iz ove publikacije bez pismenog odobrenja izdavača. www.turizaminfo.hr

Država: Telefon:

Fax: ISSN 847478000

E-mail: Da, želim primati Turizam info newsletter obavijest o turizmu i ugostiteljstvu na e-mail

Potpis:

VAŽNO: Uz narudžbenicu za časopis molimo poslati kopiju opće uplatnice ili potvrdu o plaćanju internet bankarstvom, poštom na našu adresu, faxom ili e-mailom. • Pretplata za Hrvatsku: Podaci za uplatu općom uplatnicom / internet bankarstvom: CIJENA: 190 Kuna (4 broja) • PRIMATELJ: Info lab mediji d.o.o., A. Štangera 28, 51410 Opatija, Hrvatska • SVRHA DOZNAKE: Pretplata za časopis Turizam info POZIV NA BROJ: OIB (osobni identifikacijski broj) • BROJ ŽIRO RAČUNA: 2360000-1102276993 Zagrebačka Banka

9 771847 478000

51

>

Ispunjenu narudžbenicu pošaljite na fax

051/ 718 351

Sanjkanje s krumpirovim policama i slaninom

S

prvim pravim snijegom turističkim djelatnicima su misli na skijalištima i žičarama. Milijuni eura koje okreću velika i mala skijališta Italije, Austrije, Švicarske, Francuske, Njemačke i pomalo Slovenije san su onih naših nekoliko žica u Hrvatskoj koje više rade trošak nego što zaista zarađuju.

Puno pametnih glava već je o hrvatskim skijalištima organiziralo sastanke, radilo kalkulacije i studije isplativosti. U većini slučajeva cijela priča o Gorskom Kotaru i Sljemenu svede se na svega dvadesetak dana skijaške sezone za koju treba uložiti puno više nego što će se ikada isplatiti. Možda je to dobro za sakupljanje nekih političkih bodova i trošenje poreznog novca, ali nikako dugoročno održivo ili isplativo.

Nasreću, i ovdje postoji jedan detalj koji može nekome poduzetnom dati priliku, biti motiv. Nije cijeli zimski turizam ovisan o grijanim šestero i osmerosedežnicama ili gondolama koje prevaljuju provalije nad kojima i najhrabrijima zastaje dah. Ima nešto i u malom idiličnom okruženju. U dočeku Nove godine kojega se zauvijek pamti. U produženom vikendu na snijegu uz kamin i jednostavnu domaću kuhinju.

Ima nešto u onome što nam još uvijek treba.

U povratku na neke druge, prave vrijednosti. U sanjkanju. U mazanju starih drvenih sanjki lojem.

Može li sanjkanje biti turistička ponuda? Vjerujem da može. Vjerujem da će neki pojedinci uz potporu prijatelja i suradnika pokrenuti nešto. Ponuditi jedan doživljaj kompletiran krajolikom za pamćenje.

Stazom od koje zastaje dah i završetkom sa specijalitetima o kojima ćemo pisati u jednom od slijedećih brojeva časopisa Turizam Info.

Hladni i kratki zimski dani u turizmu definitivno nisu vrijeme zimskog sna. Možda za one koji turizam doživljavaju kao proizvod pješčanih plaža, one-man bandova na terasama i ribe na metar uz previše liganja nepoznatog porijekla. Zima je u našim krajevima izvor ideja u gastronomiji. Zaboravimo novogodišnji menu s francuskom salatom i odojkom.

Okrenimo se krumpirovim policama sa slaninom, domaćim kobasicama napravljenima prema strogo čuvanim receptima, bakalaru na padelu, fažolu s blitvom. Ponudimo ono što su naši stari u skromna vremena objedovali u čast najvažnijih blagdana u godini.

Možda već sutra netko krene u organizaciju još jednog festivala koji nije loša i nekreativna kopija nekog zapadnog eventa potaknutog potrošačkom industrijom. Vjerujem da ćemo već slijedeće godine na nekoj ludoj stazi u Lici imati otvoreno prvenstvo Hrvatske u sanjkanju uz najbolje krumpirove police sa slaninom u ciljnoj ravnini.

Ne znam za Vas, ali baš bih se sanjkao.

ADRIANO POŽARIĆ urednik

P.S. Imate li prijedloge kako da budemo još bolji? adriano.pozaric@turizaminfo.hr

Tko pita ne skita Usred sezone želio smanjiti broj postelja, odnosno s pet apartmana i 30 kreveta, preći na četiri apartmana s 24 ležaja. Naravno, to se zakompliciralo, pa bih samo htio da mi kažete koja je ispravna procedura za to.

I.P. Cres Ukoliko smanjujete kapacitet da jedan apartman eliminirate u cijelosti, onda je to jednostavan proces, i naš područni Ured će Vam izdati novo rješenje u kojem će biti navedeni novi kapaciteti. Ono što komplicira situaciju jest ukoliko sma­njujete broj kreveta unutar jednog apartmana, znači, ako ste imali 4 kreveta, a sada želite imati samo dva.

U tom slučaju, treba se zatražiti ponovna kategorizacija, a mi smo dužni tražiti i uporabnu dozvolu za cijeli objekt, koju mnogi objekti koji su kategori­zirani prije 2004. godine nemaju. Kategorizacija se radi sukladno novim propisima, znači da bi apartmani i sobe trebali biti prilagođeni tome. Ista je situacija ukoliko želite i povećati broj apartmana.

Ivan Žuža, Ured državne Uprave, odsjek za turizam, Rijeka Ovo smo ljeto dosta iznajmljivali apartmane preko agencija, no nismo potpisali ugovor.

Agencija je tako uredno poslala goste, a nama ništa nije plaćeno još od šestog mjeseca. Ima li agencija pravo tako zadržavati novac?

F.N. Split Privatni iznajmljivači dužni su potpisati ugovor o suradnji s turističkim agencijama, inače su agencije u prekršaju jer uzimaju proviziju bez sklopljenog ugovora. Naravno, agencija nema pravo zadržati taj novac ako postoji neki račun za izvršenu uslugu. Budući da ne postoje ugovori o suradnji, novac možete dobiti jedino tužbom protiv agencije.

UHPA - Udruga hrvatskih putničkih agencija Zainteresiran sam za jači nastup na turističkim sajmovima, no s obzirom na sezonsko poslovanje ne mogu za to izdvojiti previše novca. Kako mogu nastupati preko TZ-a? Inače imam apartmane u Poreču.

Frane, Poreč

nastupi usaglašeni su i s lokalnim turističkim zajednicama. Tako će i tijekom 2013., u skladu sa svojim zadaćama i interesima, TZIŽ nastupati na mnogim prezentacijama i nekoliko sajmova diljem Europe. U planu su i kraće jednodnevne prezentacije, prije svega namijenjene predstavnicima medija i turističkim agencijama. Što se same organizacije nastupa tiče, TZIŽ angažira svoje ljude, a izbor promotivnih materijala za distribuciju obavlja se ovisno o kontekstu sajma (outdoor, gourmet, kamp, nautika i sl.). Budući da TZIŽ promovira regiju kao cjelinu koja je podijeljena u turističke klastere, gospodinu bi sugerirali da se obrati lokalnoj turističkoj zajednici.

TZ Istarske županije Za sljedeću sezonu htjela bih se pripremiti za neka nova tržišta, Rusiju ili Skandinaviju.

Ne znam odakle bih krenula. Što je dovoljno, da li samo prospekti, kamo s njima, da li još i nešto drugo?

Sandra, Crikvenica Prvo se trebate točno odlučiti koja su to tržišta s kojih želite dobiti više gostiju i usredotočiti se na njih. Za koje se god tržište odlučili, morate se potruditi da pripremite sve materijale na njihovu jeziku, od vizit karte, preko prospekta ili brošure te obavezno internetske stranice. Ako to radite na ruskome, pazite da to bude na ćirilici i svakako sugeriram da potrošite malo više na prijevod tekstova i angažirate stručnu osobu.

Trebali bi otići na najvažnije turističke sajmove, za Skandinaviju (Matka u Helsinkiju 17- 20.1.2013. ili TUR u Gotheborgu od 21.-24.3.2013). Za Rusiju je najvažniji turistički sajam MIT (Moskva, 5.-8.11.2013). Na sajmovima ne morate izlagati, iako možete i to u sklopu štanda Hrvatske turističke zajednice, ali svakako ćete najbolje prodati ako se tamo sastanete s lokalnim agencijama, podijelite prospekte i materijale.

Adriano Požarić, urednik časopisa Turizam info

Turistička zajednica Istarske županije koordinira i usuglašava s Hrvatskom turističkom zajednicom sve sajamske nastupe kao i posebne prezentacije na kojima, uz TZIŽ, nastupa i HTZ. Uz navedeno, svi sajamski Pitajte, jer tko pita ne skita... i potruditi ćemo se pronaći odgovor! Pošaljite Vaša pitanja >>> pitanja@turizaminfo.hr 6 Turizam Info zima 2012.

Evolucija opremanja PERGO TENDE • ZGLOBNE I RAVNE TENDE CERADE • FIKSNE TENDE • ROLOI TRAKASTE ZAVJESE • DEKOR ZAVJESE LAGANE ZAVJESE • PANNELLO • PACCHETTO Mihelići 34 • 51211 Matulji T: +385 051/ 275 005 • F: +385 51/ 275 006 info@rivieradekor.hr • www.rivieradekor.com

30 godina tradicije u zaštiti od sunca i tekstilnome opremanju hotela, restorana, barova, apartmana...

zimski popust 15% produžite svoj boravak na terasi i u hladnijim danima uz Somfy infracrvene kratkovalne grijalice

na zglobne, kupolaste

i ravne rolo tende, te 10% na platno akcija traje do 15. 2. 2013.

Svim poslovnim partnerima, klijentima i prijateljima želimo sretan Božić i uspješnu Novu 2013 godinu!

Dodaj okus svojoj Ä?okoladi

8 Turizam Info zima 2012.

Dodaj aromu svojoj kavi

Svega pomalo Dubrovnik - Zagreb - Donja Stubica - Istra - Sjeverna Hrvatska - Las Vegas

OTVOREN

MUZEJ MAFIJE LAS VEGAS

D

a se, kad je riječ o Amerikancima, „In God we trust“ u svrhu zarade Muzej se nalazi u staroj lako preobličuje u „In Godfather federalnoj sudnici we trust“, pokazao je nedavno pokrenut projekt u koji je Las Vegas uložio 42 milijuna dolara javnog novca - novi Muzej mafije iliti Mob Museum. Otvoren je u staroj federalnoj sudnici iz godina velike svjetske krize, u kojoj je u 1950-ima održano jedno od najvećih američkih saslušanja o organiziranom zločinu. Osmišljen je pak kako bi o mafiji i njenom (američkom) naslijeđu prikazao „istinu, samo istinu i ništa osim istine“. Muzej je, pišu na njegovim službenim web stranicama (themobmuseum.org), otvoren kako bi se prikazala čista povijest. Za 18 dolara koliko stoji ulaznica, uglavnom se mogu razgledati fotografije i njihove interpretacije. Među samim predmetima jedan je od svakako najzanimljivijih originalni zid prorešetan metcima za slavnog Masakra na Valentinovo. Te je 1929. u Chicagu u velikom mafijaškom obračunu zbog prohibicije, koji se odvijao između talijanske skupine iz južnog dijela grada predvođene Alom Caponeom i irske skupine iz sjevernog dijela predvođene Bugsom Moranom, poginulo čak sedam mafijaških operativaca. Muzej izlaže i slavni brijački stolac u kojem je ubijen Albert Anastasia, te mnogobrojno hladno oružje kojim je američka mafija kosila svoje žrtve. Putem multimedijom ispričane priče, onako vješto kako to mogu samo Amerikanci, posjetitelj će doznati o životima najvećih mafijaških igrača kao što su bili Al Capone, Whitey Bulger, Bugsy Siegel ili John Gotti, ali i o njihovim zakletim neprijateljima sa svijetle strane zakona kao što su Joe Petrosino, Eliot Ness ili Estes Kefauver. Imat će priliku vidjeti i originalnu sudnicu u kojoj je održano jedno od poznatih 14 federalnih „Kefauver“ saslušanja u 1950-ima. www.themobmuseum.org (J.A.) Ikona muzeja je Al Capone sa svim svojim legendarnim pothvatima, a posjetioci imaju prilike pucati iz istih strojnica kao i on u krvavom masakru na Valentinovo

DUBROVNIK

DAN LJUTE

NARANČE Na Svjećnicu ili Kandeloru, 02.02. u Dubrovniku se održava Dan ljute naranče, a kolače i džem od ovog odličnog voća nudi se u restoranima i hotelima Ova naranča nije ljuta na cijeli svijet već samo - gorkasta.

Ljuta naranča, naime, jest prvi agrum koji je stigao na područje Dubrovnika i okolice, točnije nekadašnje Dubrovačke Republike, prije obične naranče i limuna.

Stigla je, kažu u Dubrovniku, još u 10. stoljeću, i to iz daleke Indije i Indokine. Stari su je Dubrovčani brzo prihvatili i počeli saditi u svojim vrtovima i ljetnikovcima.

Koristili su i plod i lišće. No, dolazak klasične naranče i limuna, ljutu je naranču stavio u drugi plan.

Ovom gotovo zaboravljenom voću u čast prije tri godine Humanitarna i mirotvorna organizacija Deša pokrenula je Dan ljute naranče na kojemu se mogu probati džemovi, kolači, pečenje i izvrstan sok. Hoteli u kojima će se moći moći kušati delicije od ljute naranče su Hoteli Valamar Lacroma, Excelsior, Hilton Imperial, Rixos Libertas, Grand Hotel Park te Kompas. www.tz-dubrovnik.hr

Ove godine rekordnih milijardu turista LONDON

M

eđunarodni turizam dostići će rekordnih milijardu putnika u 2012. godini, priopćilo je Vijeće za svjetska putovanja i turizam (WTTC). To znači da će jedan od sedam ljudi na planetu sudjelovati u putovanjima svijetom, što je prije nekoliko desetljeća bila aktivnost rezervirana samo za bogate. Vijeće sa sjedištem u Londonu inače prikuplja globalne podatke o putovanjima, uključujući podatke o prometu u zračnim lukama i o vizama. Prema njihovim predviđanjima, milijarditi putnik prijeći će međunarodnu granicu 13. prosinca, a sve to potvrđuje činjenicu da je broj ljudi koji žele putovati svijetom nezaustavljiv.

zima 2012.

Turizam Info 9

Svega pomalo

NAJBOLJI SOMMELIER

DRAGAN RUŽIĆ O

Natjecatelji 2012 Ivan Jug bistro Apetit – Zagreb, Siniša Lasan, bistro Karlo Zagreb, Darko Lugarić, restoran Agava Zagreb, Filip Veselovac, restoran-vinarija Josić Osijek, Dražen Beronja, restoran Polaris Osijek, Irena Karan, restoran Puntahotel Punta Lošinj, Marko Šram Šibenik, Mijo Stvorić, hotel International – Zagreb, Ivan Dušić, hotel Amfiteatar Pula, Mauro Geršić, konoba Feral Pula, Ivan Dorić, Istraturist Melia Coral Umag, Tomislav Sokać, Istraturist Melia Coral Umag, Edi Brčić, Valamar Riviera Poreč, Danijel Škerla Maistra, Rovinj, Filip Savić, Maistra Rovinj, Alena Bročilović, Maistra Rovinj, Martina Omeragić, Maistra Rovinj, Dragan Ružić, Maistra Rovinj, Stefano Mužina, Maistra Rovinj, Ivo Zgrablić, Maistra Rovinj, Ivan Vrdoljak Maistra Rovinj, Gordan Butković Maistra Rovinj, Fabijan Šantić Maistra Rovinj 10 Turizam Info zima 2012.

d 19. do 20. studenog u u organizaciji Hrvatskog sommelier kluba održano je 16. Prvenstvo sommeliera Hrvatske u zagrebačkom hotelu International. Nakon što je tu titulu četiri puta zaredom osvojio Klaudio Jurčić, ove je godine u finalu najbolji bio Dragan Ružić, sommelier rovinjskog hotela Monte Mulini. Prvenstvo je tijekom dva dana okupilo 23 natjecatelja iz cijele Hrvatske, ponajviše iz rovinjske hotelske kompanije Maistra, no veseli što su u konkurenciji za najboljeg sommeliera ova godine bile i tri žene.

Uz Ružića, u finalu su se natjecali Ivo Zgrablić, sommelier rovinjskog hotela Lone, te Siniša Lasan, sommelier zagrebačkog Bistroa Karla. Ovogodišnji je šampion sakupio najviše bodova u praktičnim

Finalisti natjecanja: Siniša Lasan (bistro Karla Zagreb), Dragan Ružić (hotel Monte Mulini Rovinj), i Ivo Zgrablić (hotel Lone Rovinj)

disciplinama finala, poput prepoznavanja pića na slijepo, njihovog serviranja, ispravljanja vinske karte i komunikacije s gostima. Ružić će za nagradu posjetiti i kušati vina u podrumima najveće svjetske šampanjerije, Moet&Chandon, u francuskoj regiji Champagne. Inače je na nacionalno prvenstvo stigao kao pobjednik Regionalnog prvenstva Istre održanog u ožujku ove godine. Tijekom dvodnevnog natjecanja, kandidati su skupljali bodove i u teoretskim zadacima, poput poznavanja vinskih regija i osnovnih karakteristika vina, a važno je napomenuti kako je cjelokupno natjecanje organizirano prema pravilima asocijacije ASI - Association de la Sommeliere Internationale, odnosno na način na koji se organizira i svjetsko prvenstvo. Uvod u Prvenstvo sommeliera Hrvatske bilo je Kontinentalno prvenstvo sommeliera, održano početkom studenog, tijekom kojeg je titulu najboljeg odnio Ivan Jug, sommelier zagrebačkog Bistro Apetita.

foto: Goran Čučković

Novi hoteli

Otvoren

4

dice zvjez  

Double Tree ZAGREB

BY HILTON

S

mješten u sklopu zagrebačkog centra Green Gold, krajem studenog s radom je započeo prvi hrvatski Double tree by Hilton. Hotel raspolaže sa 152 sobe i apartmanima čija oprema uključuje između ostalog uključuje i besplatan brzi internet, flatscreen televizore, satelitsku televiziju, dasku za peglanje, minibar, kozmetičke proizvode Crabtree & Evelyn Citron, kao i servis za pripremu čaja i kave u sobi. Gostima je na raspolaganju i poslovni centar te prostor za bankete i sastanke, a za sada je zaposleno 70-tak djelatnika. Inače je specifičnost ovih hotela diljem svijeta je čokoladni kolačić koji dočeka svakoga gosta prilikom prijave u hotel, pa tako ni zagrebački DoubleTree by Hilton nije iznimka.

Hilton Worldwide je vodeća svjetska hoteljerska tvrtka koja 93 godine nudi svojim gostima usluge smještaja. Prvi Double Tree hotel otvoren je 1969. godine u SAD-u.

zima 2012.

Turizam Info 11

Dobra knjiga za Hladne dane Michio Kaku

Fizika budućnosti

Pojedite me

Agnes Desarthe

George M. Taber

Ne brinite se, osnovna teme ove knjige nije fizika! Autor Michio Kaku želio je prikazati kakva nas budućnost očekuje u slijedećih stotinu godinu i to na svim poljima, od medicine pa sve do turističkih kretanja i putovanja. Osvrnuvši se prije svega na povijest i ono što znamo od da Vincija do Eddisona i Einsteina, Kaku je pokušao projicirati sadašnji svijet i znanja koju posjedujemo na budućnost, kako bi i mi laici na neki način vidjeli što očekivati. Knjiga je pisana lagano i zanimljivo, bez kompliciranih teorija, pa tako kroz nju saznajemo kako bi naši nasljednici računalima trebali upravljati uz pomoć moždanih senzora, automobili bi se trebali sami pokretati upravljani GPS-om, a većina bi bolesti trebala biti izlječiva. No, možda su najzanimljivija predviđanja vezana gospodarstvo, narode pobjednike i gubitnike.

Zanimljiva teorija, lagano, a opet pametno štivo za zimske dane.

Lagan i predivan roman o snovima i kuhanju.

Ispričan kroz priču glavne junakinje Myriam koja odlazi od muža i otvara restoran Moj kutak, roman je priča o ljubavi prema hrani i kuhanju, o strahovima, o osjećajima, strepljenju i uspjehu. Poznavanje namirnica, sanjarenje o njima, premetanje recepata, sve ono što čovjek osjeća dok kuha, kuhinja bake i djetinjstva, korištenje ostataka, kako od jednog napraviti četiri, okus, miris i osjećaj obitelji, sve to autorica Agnes Desarthe, inače popularna autorica romana i dječjih knjiga donosi u ovom djelu. Definitivno preporučamo, prije svega što se ovdje kroz nenametljiv način može naučiti puno o kuhanju, a opet je to odmak od klasične “gastro” literature.

Izdavač: Fraktura, meki uvez, 272 str, 119 Kn, www.fraktura.hr

Izdavač: Mate, tvrdi uvez, 400 str, 350 kn, www.mate.hr

Malcolm Gladwell

Nassim Nicholas Taleb

Odlična literatura za sve one koji pokušavaju nešto promijeniti, poboljšati, unaprijediti, prodati, a da odgovor na to ne traže u tipičnim knjigama samopomoći ili u biografijama uspješnih poduzetnika. Gladwell nas na lagan način vodi kroz različite primjere iz života, upućujući zašto se nešto zbilo i kako, i jednostavno tjera na razmišljanje o pojedinim postupcima i strategijama kako doći do cilja. Na kraju čitanja knjiga postaje dobra vodilja i inspiracija za sve one koji se žele nekonvencionalno približiti nečem novom.

Gladwell je inače uz pomoć ove knjige postao marketinški guru i danas tražen govornik na konferencijama ponajboljih svjetskih tvrtki poput Coca Cole, Intela ili HP-a.

Izdavač: Jesenski & Turk, meki uvez, 240 str, 120 Kn www.jesenski-turk.hr

George Taber bio je jedini novinar koji je nazočio čuvenoj Pariškoj presudi, kušanju na slijepo francuskih i kalifornijskih vina, na kojoj su najveći francuski vinski znalci boljima proglasima kalifornijska vina, nakon čega ništa više u svijetu vina nije bilo isto. No, Taber u ovoj knjizi ne opisuje samo Parišku presudu održanu u Parizu 1976. godine, već podrobno ulazi u povijest američkih vina, doslovce od prvih nasada loze u Kaliforniji, preko doseljevanja Europljana, čuvene zlatne groznice, do prvih vinarija. Svaki važniji vinar Kalifornije, odnosno doline Napa je podrobno opisan, njegova priča od samih početaka pa do velikih uspjeha, i sve to na jedan iskren način iz kojega se vidi i iskreno divljenje prema upornosti ljudi koji su vjerovali da i oni mogu raditi kvalitetna vina poput francuskih.

No, najzanimljivije je da je glavni lik cijele knjige jedan Hrvat, Miljenko Mike Grgich, čiji je Chardonnay Montelena na pariškoj presudi dobio najviše bodova, i time je promijenio noviju povijest svjetske vinske scene.

Izdavač: Školska knjiga, tvrdi uvez, 364 str.

199,00 kn, www.skolskaknjiga.hr

Crni labud

Libanonsko - američki filozof i publicist Taleb, godinama je proučavao nepredvidljive stvari koje se događaju svuda oko nas i nama osobno. Nazvao ih je Crnim labudovima, a da bi nešto ušlo pod tu kategoriju, mora biti nepredvidljivo, imati ozbiljne posljedice te tendenciju da mi sami za njega smišljamo objašnjenje koje će ga na kraju svrstati u kategoriju objašnjivog i predvidljivog.

Primjerice napad na New York 11. rujna, ali i nenadani otkaz, tov svinje ili purice koje ne znaju kako će nenadano već sutra njihova sudbina biti drugačija i završiti će u loncu... sve su to prema Talebu Crni labudovi. U knjizi na njih ukazuje, no što je možda najbitnije, uči nas kako iz takvih životnih situacija ispravno učiti i kako ih u konačnici promijeniti u svoju korist. Razne stvari i situacije koju su svima bliske interpretira ponekad i komično, zbog čega ćete se zasigurno još više zamisliti, ali na stvari sigurno više nećete gledati na isti način.

Izdavač: Jesenski & Turk, meki uvez, 520 str, 180 Kn, www.jesenski-turk.hr

12 Turizam Info zima 2012.

Točka preokreta

Pariška presuda

Svega pomalo

SELJAČKA BUNA TURISTIČKA ATRAKCIJA PODSJETNIK NA BURNU PROŠLOST HRVATSKOG ZAGORJA DONJA STUBICA

P

očetkom veljače 1573. godine izbila je svima nam znana Seljačka buna, povijesni ustanak zagorskih kmetova, koja je u krvi ugušena. Prije pet godina nekoliko je viteških družina uz potporu Turističke zajednice Donje Stubice odlučilo obilježiti spomen na bitku, uprizoriti je i ponuditi kao turistički proizvod. Od tada pa do danas, manifestacija se održava bez obzira na vremenske uvjete, pokušavajući dočarati stvarnu povijesnu atmosferu najveće takve bune na ovim prostorima. Slijedeće, 2013. godine, sve će započeti 9. veljače kada će pobunjeni kmetovi krenuti prema Majsecovu mlinu gdje u 13 sati počinje spekatakularna bitka.

Uprizorenje završne bitke uključuje topove, puške, legendarno oružje seljaka, streličare, vlastelinsku i kmetsku vojsku, uz sudjelovanje brojnih povijesnih udruga iz Hrvatske i inozemstva te velikog broja statista.

Uprizoren je tijek bitke, neuspjeli

pregovori i tragično finale poraženih seljaka te hvatanje Matije Gupca i njegovo odvođenje u Zagreb. Za djecu će biti organizirane interaktivne radionice, posjetitelji će moći uživati u zagorskim specijalitetima i zagorskim vinima, moći će se kupiti zagorske proizvode na sajmu te se opustiti u Termama Jezerčica koje će imati i seljački paket, restorani će nuditi ručkove (težački ručak) po promo cijenama. www.tzdonjastubica.hr

Uprizorenje seljačke bune se odvija svake godine bez obzira na vremenske uvjete, a prati put pobunjenih kmetova od stubice, sukob s feudalcem Franjom Tahyem i pogubljenje Matije Gubeca

zima 2012.

Turizam Info 13

Svega pomalo

LONELY PLANET ODABRAO

TOP DESTINACIJE 2013 Najpoznatiji svjetski turistički vodič Lonely Planet objavio je nakon popisa gradova i top listu zemalja i regija koje vrijedi posjetiti u 2013. godini. Sve je objedinjeno u posebnom izdanju vodiča, a Crna Gora je na broju 2. top destinacija 1 Šri Lanka, otočna država jugoistočno od Indijskog poluotoka, prvo je mjesto na prestižnoj listi zauzela kao zemlja kulture i vrijednosti za novac. Nakon tsunamija 2004. i 26-godišnjeg građanskog rata Šri Lanka se u potpunosti otvorila strancima, investicije su se počele slijevati u turističku industriju, a cijene su i dalje pristupačne.

2 Crna Gora je zbog svoje obale, ali i zanimljivog zaleđa istaknuta kao odredište aktivnog turizma gdje se uz kupaći kostim svakako moraju ponijeti i planinarske cipele. Uz Kotorski zaljev i rivijeru ova je zemlja premrežena uređenim brdskim stazama, odličnima za planinarenje i biciklizam.

3 Sportske je mogućnosti Lonely Planet izdvojio i kao veliku prednost Južne Koreje. Planinarenje, ribolov, ali i golf veliki su potencijali ove zanimljive zemlje o kojoj stranci uglavnom ne znaju puno. No to neće još dugo ostati tako, posebno jer će Južna Koreja iduće godine ugostiti niz svjetskih sportskih natjecanja. 4 Južnoamerički Ekvador četvrto je mjesto na ovoj listi zaslužio zbog obnove željeznice između glavnog grada Quita i luke Guayaquil u istoimenom zaljevu na obalama Tihog oceana. Željeznica povezuje i ekvadorski najviši vulkan Cotopaxi (5.900 metara) te planinski vrh Nariz del Diablo (Vražji nos), a jedna od najstrmijih pruga na svijetu mogla bi privući velik broj znatiželjnika. 5 Slovačka je na sredini top liste istaknuta kao mjesto kulture i zemlja koja je 20 godina nakon Baršunaste revolucije postala jedna od najbrže rastućih ekonomija u Europi. S takvom promjenom imidža bit će puno više od zemlje za kratke obilaske i skijanja u planinama. 6 Na šestom su mjestu Solomonski otoci, opisani kao ‘Pacifik kakav je nekad bio’, 7 Slijedi “nadahnjujući Island, mala zemlja srdačnih stanovnika u koju se gotovo svi zaljube, bilo zbog prekrasnih krajolika, odličnih jela od janjetine ili ribe i iskrene gostoljubovosti.

Nije naodmet i činjenica da je Island bankrotirao,

14 Turizam Info zima 2012.

pa su cijene bitno niže nego drugdje u Europi. 8 Turska koji će mnogi poželjeti posjetiti, ocjenjivače nije oduševila u velikim stvarima, već upravo manjim sredinama pa tako preporučaju posjet starim gradovima Marin i Midyat, fantastičnu gozbu u Gazintepu te nedavno otkrivene ruševine Göbekli Tepe kraj Sanliurfa, ali i nedavno promoviranu Abrahamovu pješačku stazu gdje je moguć smještaj u jednostavnim Kurdskim nastambama. 9 Dominikanska Republika opisana je kao zemlja sunca i pjeska, preporučena zbog odlične avio povezanosti ali i mogućnosti za uživanje surfanju koja se ne može usporediti s drugom ponudom na Karibima. 10 Madagaskar kreće prema turističkom razvoju nakon godina političke nestabilnosti. Kako su za slijedeću godinu raspisani predsjednički izbori, Lonely planet savjetuje da se Madagaskar posjeti sada, prije napada turističkih agenata iz cijeloga svijeta.

Savjet je da se pripremite na oduševljenje, i to životinjskim svijetom, prekrasnom prirodom.

Lonely planet krajem svake godine izdaje poseban vodič pod imenom Best in Travel u kojem su izdvojene najbolje destinacije, gradovi te najčudnije stvari koji bi trebalo posjetiti, poput primjerice neobičnih muzeja. Lista se bazira na stavovima pisaca, suradnika i zaposlenika Lonely planeta, kao online zajednice. No, kako navode u Lonely planetu, to nisu razvikane destinacije u kojima su svi već bili, već se izbor temelji na preporuci, što bi bilo dobro uvrstiti u planove za putovanja u 2013. Cijena vodiča: 9,99 funti www.lonelyplanet.com

7 5 2

8

3

9 6

4

1 10

Od hrvatskih destinacija u top 10 prema Lonley Planetu, ušao je Hvar kao preporuka za 2012. godinu

Šri Lanka 1 Južna Koreja 3

Slovačka 5

Island 7 Dominikanska Republika 9

2 Crna Gora 4 Ekvador

6 Solomonski otoci

8 Turska 10

Madagaskar

zima 2012.

Turizam Info 15

Nagrade

najbolji hrvatski turistički djelatnici

LJUDI ČINE TURIZAM Na Danima hrvatskog turizma održanima krajem listopada u Dubrovniku, podijeljene su i nagrade najboljim djelatnicima u akciji Hrvatske turističke zajednice, Čovjek ključ uspjeha. Nagrada je to za sve one ljude koji u svakodnevnom kontaku s gostom čine bit hrvatskog turizma, a ovo je dio njihovih priča....

K

rajem listopada u Dubrovniku je održana tradicionalna manifestacija Dani turizma, koja svake godine okuplja turističke djelatnike kako bi se prokomentirala godina na izmaku, donijelo neke zaključke i smjernice za slijedeću.

No vrijeme je to i kada se sretnu stari prijatelji i kolege, izmjene mišljenja i ćakule, ponešto vidi i nauči, ali i oda priznanje onima koji su se posebno trudili. Osim što se svake godine biraju najbolje uređena mjesta i gradovi, ono što pobudi najviše emocija uvijek je onaj trenutak kada nagrade prime i najzaslužniji pojedinci, ljudi koji čine turizam. Ljudi koji svakoga dana dolaze na posao želeći učiniti nečiji odmor ljepšim, boljim, pridonijeti, stvoriti razliku. Kao i svake godine, i ove je godine dodijeljena nagrada Čovjek - ključ uspjeha, koju je primilo 24 četvero ljudi koje je njihova sredina prepoznala kao ključ uspjeha i nominirala ih za nagradu. Ovo je dio njihovih priča...

NAJBOLJI Branko Vlačić najbolji turistički animator cijeli je svoj radni vijek proveo u Rapcu d.d. Radio je kao glavni konobar, pomoćnik šefa restorana, zatim kao šef tada najvećeg restorana na Jadranu te voditelj posluživanja. Prekretnica u Brankovoj karijeri bila je 1987.

16 Turizam Info zima 2012.

godina, kada se na razini svih destinacija u Istri održavala poslovna radionica na temu animacije i kada je shvatio da je to posao za njega.

Marijana Prtenjača najbolji djelatnik prodaje i marketinga većinu je svoje karijere provela u Iliriji gdje se je zaposlila 2001. godine kao samostalni referent prodaje.

Od tada je napredovala do pozicije voditelja prodaje, a posljednje četiri glavna je i odgovorna za prodaju. Nominirana i nagrađena je zbog iznimnog truda na pozicioniranju Ilirije u vrh hrvatske turističke ponude.

Miran Sušanj najbolji konobar posljednjih nekoliko godina radi u restoranu Johnson u Mošćeničkoj Dragi.

U ugostiteljske je vode krenuo prije petnaestak godina, na tada najvećem kruzeru kompanije Costa Crociere, Costa Victoriji. Posluživao je kraljeve, nesuđeni je profesor s bezbroj interesa i odličan podsjetnik na “staru” školu i konobara koji prije svega radi na sebi kako bi mogao biti ukorak s gostom.

Božica Škorak najbolji recepcioner, nakon uspješno završene hotelijersko – turističke škole u Zagrebu zapošljava se kao mlada djelatnica u Nacionalnom parku Plitvička jezera Nastavak na strani 18 >

NAJBOLJI DJELATNICI 2012.

O

Nagrada se dodjeljuje već niz godina prema kriterijima stručnosti, odnosa prema gostima i turistima i odnosa prema poslu i suradnicima

rganizator putovanja Peter Fankhauser iz agencije Thomas Cook, agent iz Hrvatske Nikolina Misir iz agencije Guliver, u prodaji i marketingu Marijana Prtenjača iz biogradske Ilirije, animator Branko Vlačić iz Rapca, vodič Vladimir Štibrić iz Požege, recepcionerka Božica Škorak iz zagrebačkog Palacea, konobar Miran Sušanj iz restorana Johnson u Mošćeničkoj Dragi, kuharica Marija Lulić iz splitskog hotela Park, domaćica hotela Darinka Jelenić Trošt iz rovinjskog Lonea, privatni iznajmljivač Ljubomir Stojčić, domaćica turističkog seoskog gospodarstva Miranda Paić iz Skradina, carinik Filip Svetina iz Slavonskog Šamca, policajac Valentino Ivandić iz Makarske, inspektorica Nevenka Šegan iz Crikvenice, djelatnik u pomorskom prijevozu Ivica Pedišić iz Rijeke, a u zračnom prijevozu Irma Katičić iz Muenchena. Djelatnici godine su i vozač Marko Ćavarović iz Umaga, taksist Danijel Jurić iz Primoštena, prodavač Darko Ostrež iz Tuhlja, hortikulturna djelatnica Senka Janček iz Daruvara, čistač Marjan Jurović iz Murskog Središća, spasilac na plažama i bazenima Danijel Šango iz Zatona, djelatnica u ostalim uslužnim djelatnostima Irena Belamarić iz HAK-a, djelatnik u sustavu turističkih zajednica Vlado Bakić iz Dubrovnika, kao i barmen Danijel Furčić iz Primoštena zbog osvojenog prvog mjesto na Svjetskom prvenstvu barmena u Pekingu.

Nikolina Misir, Gulliver travel, najbolji agencijski djelatnik

Miranda Paić, Skradin, najbolja domaćica turističkog gospodarstva

Miran Sušanj, restoran Johnson, Mošćenička Draga najbolji konobar

Marija Lulić, hotel Park, Split, najbolja kuharica Božica Škorak, hotel Palace, Zagreb, najbolji recepcioner

Branko Vlačić,, Rabac dd najbolji animator

Marijana Prtenjača, Ilirija, Biograd, najbolji djelatnik prodaje i marketinga

Davorka Jelenić Trošt, hotel Lone, Rovinj, najbolja domaćica

zima 2012.

Turizam Info 17

Nagrade SLAVLJE VINA > Nastavak sa stranice 16..

u hotelu Jezero, a po otvaranju motela Plitvice vraća se u rodni Zagreb. No, svoj puni kapacitet postiže u jednom od najboljih zagrebačkih hotela, Palaceu.

Uvijek najbolja po ocijeni kolega i gostiju, Božica stiže gostu dogovoriti pregled kod doktora kad nitko ne radi, ispeglati i oprati košuju pred hitni večernji poslovni sastanak... biti na usluzi kada to najviše treba.

Nikolina Misir najbolji agencijski djelatnik u Gulliver travelu je zaposlena od 2001. godine, danas na poziciji direktorice sektora Incoming & Guest Service. Kako navode kolege, osim što konstantno radi na promociji Hrvatske kao kvalitetne i atraktivne destinacije, veliki je trud uložila u dovođenje TUI Inside kampanje u Hrvatsku koja je realizirana prošle, a rezultati se očekuju u slijedećih nekoliko godina.

Svake godine broj kandidata za kampanju je velik, a lani je po prvi puta odabrana jedna mala zemlja, na što je Nikolina naročito ponosna.

Marija Lulić najbolja kuharica već 42 godine je

Sajmovi opreme, hrane i pića Sajam okusa Gast expo Ljubljana 10.-13.02.2013.

Sajam objedinjuje sajam gastronomije, pića, kave, slastičarstva, ugostiteljske opreme i vina, predstavljaju se noviteti iz raznih područja i vodeće kompanije i brendovi, a u sklopu sajma vina se odvija i ocjenjivanje vina i žestokih pića. U sklopu se održava i Sajam sladoleda s brojnim novitetima iz područja proizvodnje, pokazne radionice te prvenstvo Slovenije u pripremi sladoleda. U sklopu sajma će biti niz prezentacija te stručnih skupova. Ulaz na sajam je uz poslovnu pozivnicu besplatan. www.gastexpo.si

Najemotivniji trenutak na Danima turizma uvijek je onaj kada se dodjeljuju nagrade za najdjelatnike

svojevrsni simbol jednoga od ponajboljih splitskih hotela, Hotela Park. No, osim Parka, Marija je simbol i vrhunske gastronomije Splita i najveća joj je pohvala kada Splićani za dobru spizu kažu: Jede se ka u Parka.

Mnogi gosti dolaze i direktno u kuhinju i naručuju izravno od nje, preskačući konobare i uživajući u razgovoru s ovom enciklopedijom hotela Park.

Darinka Jelenić Trošt najbolja hotelska domaćica djelatnica je Maistre od 1980. dok kao domaćica radi već 17 godina. Prva iskustva s tom pozicijom imala je u hotelu Eden, nakon kojeg je 2008. godine prešla kao glavna domaćica u hotel Monte Mulini.

Domaćica luksuznih hotela Monte Mulini i Lone postala je u 2012. godini.

Miranda Paić najbolja domaćica turističkog seoskog gospodarstva je uz supruga Antu vlasnica obrta Skradinske delicije, koji su pokrenuli 1999. godine, s puno volje i vjere u vlastite snage. Tijekom godina predstavili su brojne jestive suvenire od badema, na najpoznatiji su postali po Skradinskoj torti, starinskom receptu koji su oplemenili i ponudili u amabalaži šibenske kape, koji je postao jedan od najprepo18 Turizam suvenira Info zimaovoga 2012. kraja. znatljivijih

Gast Split 06.-10.03.2013.

Najveći stručni sajam u Hrvatskoj na kojem izlagački program obuhvaća prehranu, piće, hotelsku i ugostiteljsku opremu, vino, kavu, namještaj.

www.sajamsplit.hr

RHEX - Rimini Horeca Expo Rimini, Italija 23.-26.02.2013.

Novi sajam za kanal Horeca, spoj je sajma opreme Sia guest i sajma Sapori. Izlagački program obuhvaća opremu, sitni inventar za ugostiteljstvo i hotelijerstvo a uključuje i opremu za wellness centre. Dio koji obuhvaća ugostiteljstvo predstavlja izlagački program piva, alkoholnih i bezalkoholnih pića, snackova, opreme za barove i restorane, namirnice, plodove mora, maslinovo ulje i vino. www.rhex.it

Hotel & Gast Salzburg 07.-09.04.2013.

Sajam opreme za ugostiteljstvo i hotelijerstvo te gastronomiju s predstavljanjem najnovijih tehnologija. Predstavljaju se izlagači iz cijele Europe.

Izlagački program ima poseban naglasak i na software za hotele, u sklopu sajma se održavaju i edukacije iz područja gastronomije. www.hotel-gast.at

Vinitaly Verona, Italija 07.-10.04.2013.

Najznačajniji europski sajam vina uključuje izlagače iz cijele Italije, ali i Europe.

Ovdje se mogu vidjeti i probati ponajbolje etikete, upoznati vinari i njihova filozofija, ali i uživati u gastronomiji odlično sparenoj uz vina. Sajam obuhvaća impresivan broj hala, a osim vina možete vidjeti najnovije trendove u sommelierstvu i edukacijama, posluživanju i prezentaciji vina.

U sklopu sajma se održava i ocjenjivanje vina i žestokih pića, najznačajnije takvo europsko natjecanje s više od 5.000

Na ocjenjivanju vina na sajmu Vinitaly, sudjeluju i hrvatski vinari

slavlje vina

Sjeverna HrvaTska

VINCEKOVO Kobasice i slanina na trsovima, po podu češnjak, sve to zaliveno vinom, a na vrh ove „torte“ dolazi i „šlag“ u obliku magarca. Dakako, Vincekovo je u pitanju, veseo i neobičan tradicijski običaj uz kojeg su povezane mnoge šašave navade, kako uostalom i priliči kad se slavi vino.

V

incekovo, Vinkovo, Vincelovo, Vinceće, Vinceška, ili neka druga inačica imena blagdana Sv. Vinka ovisno u kojem se dijelu Hrvatske nalazili, jedan je od pet zapovjednih vinogradarskih blagdana, i među njima drugi po važnosti, nakon Martinja.

U osnovi priče o Vincekovu, koje se obilježava 22. siječnja, jest početak nove vinogradarske godine koja se među vinarima i

vinogradarima čestita kao takva, te ima svoj ceremonijal.

Običaj navodno, u Hrvatskoj i u svijetu, datira još iz srednjeg vijeka, i na razne se načine njeguje u zemljama s vinskom tradicijom, pogotovo u Burgundiji, a kod nas je posljednjih godina postao i zgodna marketinška prilika za predstavljanje vinogorja, grožđa, vina, vinskih cesta. Jer to je u prvom redu prilika da se (mnogo) popije.

Ta se prilika pogotovo ne propušta u kontinentalnom dijelu Hrvatske, napose u Hrvatskom zagorju, pa je i većina narodnih stihova kojima se tepa Vinceku i vinčeku na kajkavskom narječju. No kakve veze s vinom ima Sveti Vinko iz Saragose, do danas nije baš u potpunosti razjašnjeno.

SVETAC S VINSKOM BAČVICOM Sv. Vincent, ili Vinko, španjolski je svetac koji navodno nije imao posebne veze s vinom (iako postoje i drugačije priče). Povijesna je priča ta da je bio ranokršćanski mučenik, đakon, i živio je u 4. stoljeću za vladavine Dioklecijana. Godine 304. Vinko se spominje u Rimskom Martirologiju - popisu mučenika zima 2012.

Turizam Info 19

Slavlje vina

i ostalih svetaca Rimske a kasnije Katoličke crkve – i iz nekog ga se razloga spominje na taj famozni datum od 22. siječnja. Sv. Vinka mučio je tadašnji prokonzul Dacijan, ne bi li ga natjerao da se odrekne vjere, te je Vinko u konačnici mučenju i podlegao. Njegovo je tijelo Dacijan dao baciti zvijerima, ali ga je po legendi zaštitio i obranio gavran. Kad tako nije uspjelo, tijelo su mu bacili u more s kamenom oko vrata, no more ga je izbacilo na obalu gdje ga je našla neka udovica. Inače, sveca se na slikama prikazuje kao lijepa mladića ogrnuta dalmatikom (pastirskom odjećom), oznakom mučeništva. Drugdje ga se prikazuje kao debeljuškastog đakona s vinskom bačvicom na leđima.

Upravu na takav imidž vezuje se i jedna od priča o Svetom Vinku koja ima vinsku potku. Svetac je jednom prilikom stao u vinogradu nekog seljaka da ga upita „kako ide“. Dok su oni čavrljali, Vinkov je magarac počeo brstiti mlade izbojke vinove loze. Iduće je godine urod bio mnogo uspješniji, što se povezalo s magarcem i Vinkom, pa je „sveti“ magarac po ovoj legendi izumio obrezivanje.

Na Svetog Vinka u vinogradu se pije staro i mlado vino, i pjeva: Dragi Bog čuvaj trsa mog evo Ti zrelog vina da bu dobra godina.

Oblake razmakni sunce primakni mraza zgoni na tuču zvoni.

Se bum obdelal da bi v jesen popeval rozgvu si bum zel i vu vodu del.

Sv. Vincek pokaži svetu kak bu vu novom letu.

Sam sv. Vinko uz vino je povezan tek imenom. Rođen je u Saragosi, od oca Eutriciusa i majke Enole, iz mjesta Osca.

Taj najpoznatiji mučenik Španjolske se predstavlja u đakonskoj dalmatici i sa znakom križa, gavrana, rešetaka ili plamena. Čašćen je kao patron Valencije, Saragose, Portugala, a kao zaštitnika ga slave vinari, staklari i mornari 20 Turizam Info zima 2012.

Sveti Vinko je vjerojatno slučajno završio kao zaštitnik vina i vinograda.

Ranokršćanski su običaji bili održavanje komemoracija u čast mučenika koji su se s godinama pretočili u tradiciju. Tako su se s vremenom i određeni datumi u godini karakteristični za neki dio poljoprivrednih radova vezivali uz svece.

Vjerojatno otud Vinku blagdan od vina, što etimološki tako zgodno ide jedno uz drugo, i ne samo u hrvatskom jeziku.

Sad valja objasniti kobasice i češnjak. Ustalio se dakle običaj da se na Vincekovo u vinograd ide pa makar i sjekire s neba padale („po sakomu vremenu, pa i po deždu i po snegu“). Vinogradi se pohode s „pajdašima“, dapače, kaže se da na Vincekovo „nije dobro niti lijepo biti sam pri klijeti“. U vinogradima baš u to doba (kraj siječnja) počinje novi vegetativni ciklus, sokovi ubrzo počinju teći trsom. Vinogradari početak novog ciklusa obilježavaju dobrim željama za „novu godinu“, a da sve ne bi ostalo isključivo na prirodi i željama, na trsove vješaju kobasice ili slaninu, kako bi i grožđe bilo lijepo i zdravo. Gazda vinograda tada će ritualno odrezati nekoliko mladica s tri pupa, a ako se na Vincekovo druži više „pajdaša“, svaki će dobiti svoju mladicu. Odrezana se mjesta dobro zaliju starim vinom, te

se pritom moli, pjeva i svira, a neki vinogradari po vinogradu razbacaju i češnjak kako bi ga zaštitili od bolesti.

Nisu mladice rezane bez veze one će biti stavljene u vodu, negdje na prozor kuće, te će predviđati kakva će biti vinogradarska godina.

Naime, nakon dva do tri tjedna, one će propupati i pokazati listove i cvijet, što će ukazati je li trs prezimio, je li se „grožđe“ smrzlo, te će vinogradara uputiti kakvu rezidbu valja primijeniti.

Prije povratka iz vinograda i obilatog ručka, „pajdaši“ uspješnu „mantru“ nad vinogradom proslavljaju zastajkivanjima u vinskim podrumima u kojima

Slavlje vina

„padne“ i vinska napitnica poput ove: „Ak z sniježne strehe voda kaplje, biti će piti / Ak na Vincekovo sunce svetli, bit će vina u kleti / Če Vinka sunce peče, v lagve vino teče / Vinkovo sunce, dobro vince / Ak se na Vincekovo v mlaki vode opere vrabec, najesen bude dosti pijače.“ Dakako da svaki dobar domaćin svoje „pajdaše“ neće ostaviti ni gladne, pa se blaguje pečena slanina, šarani, srneći paprikaši, kako već gdje.

KAKO SE SLAVI VINCEKOVO Među pravilima po kojima se izvodi ceremonija za Vincekovo, u kontinentalnoj su Hrvatskoj najpoznatiji Križevački štatuti. U toj ceremoniji uz domaćina sudjeluju i biskup, peharnik, zvonar, pjevači i tamburaši. Loza se neizostavno kiti kobasicama, a nakon što se obavi dio na otvorenom, ceremonija se nastavlja i u klijeti ili vinskom podrumu.

Mnoga će uglavnom zagorska sela vikend prije Vincekovog (19. siječnja 2013.) slaviti vinogradarsku novu godinu: tako će biti u Martinišću u Krapinsko-zagorskoj županiji, u Zlataru gdje se slavi tradicionalnim špelancijama, ili u Klanjcu gdje se okupljaju vinogradari iz triju udruga vinara.

Slavi se i u „prvoj kleti do Jelačić placa“ - u Izletištu Polovanec u Đurđekovcu kraj Sesveta gdje spremaju Vincekov meni – zagorsku juhu, kotlete na samoborski s polama od krumpira, kuhane kobasice sa zapečenim grahom, i kravajicu, posebnu

gibanicu rađenu po obiteljskom receptu.

U Kalniku se proslava održava po Križevačkim štatutima, programom koji počinje u vinogradu u Šopronu gdje se održava Spelancija blagoslova trseka, a nakon toga se u Planinarskom domu na Kalniku nastavlja druženje uz tamburice i glazbu. Planinarsko društvo Bundek u Murskom Središću organizira Vincekov pohod po međimurskim vinorodnim bregima a slavi se i u Ivanić-Gradu, njegovanjem običaja obrezivanja vinograda. U Kneginjcu blizu Varaždina druženje počinje zajedničkom molitvom te se nastavlja izvođenjem ceremonije štatuta i špelancija, dok će se u turističkom selu Vuglec-bregu Vincekovo također slaviti uz blagoslov vinograda i cjelodnevnu zabavu uz zagorske mužikaše. I u Plavničkim vinogradima pokraj Bjelovara njeguju tradiciju slavljenja Svetog Vinka, dapače, 2012. su slavili 90 godina od prvog u knjigama zabilježenog Vincekova. U slavonskoj varijanti, u Velikoj na Papuku, slavit će se tamošnjim vinima te specijalitetima poput bijelog graha, čobanca, slavonskog hamburgera, bosanske pite, roštilja, kiselog kupusa, te neizostavne tamburaške glazbe.

Dakle, s vezom Svetog Vinka i vina, ili bez nje, stari običaji danas se drže izvrsno. I dobro da je tako, i dobro da je kobasica po vinogradima i „pajdaša“ po klijetima, jer ako je svega toga, bit

Burgundija, Francuska

NAJVEĆA SVJETSKA FEŠTA SV. VINKA

U

francuskoj vinskoj regiji Burgundiji od Vincekova su napravili višednevnu, svjetski poznatu feštu, a slavni Turnir Sv. Vincenta je postao integralni dio duge tradicije vina i vinogradarstva te jedan od ključnih zimskih događaja. Uvijek smješten pred kraj siječnja, Turnir Sv. Vincenta je prilika da se sudjeluje u manifestaciji od velikog simboličkog značaja za vinogradarsku zajednicu koja se sastoji od 80 bratstava po Sv. Vincentu - bratstava koja si međusobno pomažu i asistiraju u vinogradarskim poslovima. Originalno se proslava zbivala u srednjem vijeku pod okriljem crkve. Svako je od bratstava sv. Vincenta bilo pod protekcijom svoga zaštitnika čije su se relikvije nosile u ceremonijalnim procesijama. Danas su ceremonije Sv. Vincenta šareni događaji čija je crvena odora koja se tradicionalno nosi na procesijama, prilično otežala od količine povijesti i simbolike u nju utkane. Turnir Sv. Vincenta je religijska kulminacija festivala koji se održava u vinorodnim selima po cijeloj Burgundiji, isto kao i kod nas, 22. siječnja. Za dane turnira, statua Sv. Vincenta se prenosi iz obitelji koja predsjedava bratstvom u prethodnoj godini do nove obitelji vinogradara koja će statuu čuvati u narednih godinu dana. Neka su sela zadržala sve tradicionalne elemente, procesiju koju slijedi masa, ili glavno okupljanje bratstva.

Obitelji u članstvu tada sjedaju za stol i uživaju u velikoj gozbi. Najveće udruženje vinara Burgundije, Confrérie des Chavaliers du Tastevin, posebno slavi taj dan.

Svetog je Vinka s vinom navodno povezao magarac. Dok je Vinko čavrljao s vinogradorom, magarac je brstio mlade izbojke loze pa je urod slijedeće godine bio uspješniji. Tako je “sveti” magarac izumio obrezivanje zima 2012.

Turizam Info 21

Svega pomalo

KONGRES HRVATSKOG

KAMPINGA DUBROVNIK

K

amping ponuda Hrvatske i u ovoj je godini dokazala iznadprosječnu vitalnost, a visoke stope rasta govore o atraktivnosti i kvaliteti hrvatskih kampova.

No, postignuti kao i očekivani rezultati s kojima predstavnici industrije i nadalje računaju, ne jamče sektoru sigurne investicije i razvoj za čije je ostvarenje neophodna zakonska prilagodba kao i uklanjanje administrativnih prepreka na nacionalnoj i lokalnim razinama – istaknuto je na 6. Kongresu Kamping udruženja Hrvatske održanog 13. i 14. studenoga u Dubrovniku.

Kongres je okupio oko 150 predstavnika hrvatskih kampova kojima su vodeći hrvatski i inozemni stručnjaci govorili o aktualnim trendovima, tehnološkim inovacijama važnima za očuvanje prirode i racionalnu energetsku potrošnju kao i za kampove posebno aktualnu problematiku koncesija i pomorskog dobra na koje su kampovi posebno osjetljivi i o njoj ovisni.

Posebno je područje tema bilo posvećeno tržišnom nastupu kamping industrije na međunarodnom tržištu pa su predstavnici kampova imali prilike od priznatih domaćih i inozemnih stručnjaka saznati novosti u organizaciji kampova, njihovom marketinškom nastupu kao i odnosu prema gostu čija očekivanja vezana uz kvalitetu, odnos prema okolišu te bogatstvo sadržaja neprekidno rastu.

Sadržajno obogaćivanje kampova, profiliranje u holiday resorte kao i tematske kampove, daljnje ekološko usmjerenje, sve veće korištenje obnovljivih izvora energije te razvoj kamping ponude u kontinentalnom dijelu zemlje kao i povećanje prosječne godišnje iskorištenosti sa sadašnjih 66 na 80 dana osnovni su ciljevi budućeg razvoja. No, njihova realizacija traži i otklanjanje administrativnih prepreka te intenzivniju suradnju sa lokalnim vlastima. Šesti Kongres hrvatskog kampinga, u organizaciji Kamping udruženja Hrvatske, završen je dodjelom priznanja kampovima koji su po jasnim kriterijima uvršteni u popis Najboljih kampova Hrvatske 2013., projekt sa ciljem promocije i poticanja kvalitete kampova koje već duži niz godina provodi Kamping udruženje Hrvatske. www.kuh.hr

ITB prognoze za sezonu 2013.

Sjevernjaci putuju, jug Europe još uvijek u krizi BERLIN

S

rast od 3 posto s tih tržišta. Europljani sve vake godine najpoznatiji svjetski više preferiraju i daleke destinacije, i to turistički sajam, berlinski ITB, pred najviše u obje Amerike te Azijski Pacifik. Što kraj godine objavljuje rezultate se tiče ukupnih rezultata, Italija je imala istraživanja koje provodi u suradnji s pad od pet posto, Španjolska dva posto, IPK international, vodećom svjetskom dobro stoje Švicarska i Norveška. Rezultati kompanijom za istraživanje turističkog Hrvatske nisu spomenuti u izvještaju. tržišta, te najavljuje analizu tekuće i Unatoč procvatu njemačke najave za novu sezonu. Prema ekonomije, turizam je stagnirao, tim podacima, u Europi je još kao i onaj Velike Britanije bez uvijek evidentan utjecaj krize obzira na Olimpijadu. No, na turizam, no trend ostaje Europa ostaje poželjna pozitivan te se očekuje da će destinacija, i za same Europljane Europljani još više putovati nego te sve više za Amerikance zbog što je to bio slučaj u 2012. kada slabog eura i jakog dolara. su u inozemstvu boravili dva Oporavivši se od potresa 2011. dana više i 2 posto više trošili godine, Japan postaje sve u destinaciji. No, za hrvatski je zanimljivija destinacija, kao i turizam zanimljiv podatak da je Kina, Indija i Brazil. No, kako se sve manji broj onih koji odabiru u ovim zemljama razvija srednja kupališni turizam i plaže za klasa koja putuje, očekuje se svoj odmor, dok se za čak 14 ITB je kao jedan povećanje dolazaka u Europu u posto povećao broj onih koji od najznačajnijih 2013. za tri posto. Najave za novu odmor žele provesti na turama turističkih sezonu su optimistične, no s u velikim gradovima. Kraći sajmova tijekom velikom dozom opreza. Samo odmori s najviše tri noćenja godina postao trećini Europljana kriza će utjecati povećali su se za 10 posto, kao i najrelevantniji pokazatelj sezone na putovanja, očekuje se da će i poslovna putovanja koja broj dolazaka s ruskog tržišta bilježe rast od 8 posto. Putuje porasti za devet posto, a njemačkog i sve više stanovništva istočne Europe, britanskog za tri posto. 28 posto Europljana a od toga su najviše profitirali Portugal, je izjavilo da želi putovati više, 21 posto Španjolska i Italija, no s druge strane Italija kaže da će putovati manje, što bi sve ima pad dolazaka iz Njemačke i Velike trebalo utjecati da sezona 2013. bude bolja.

Britanije, dok su Španjolska i Portugal imali ITB 2012 u brojkama 10.700 izlagača iz 187 zemalja 113.000 poslovnih posjetitelja

22 Turizam Info zima 2012.

Svega pomalo

NOVA GASTRO MANIFESTACIJA U ISTRI

Prvi dani jadranskih lignji UMAG

Loneu nagrada za najbolji kongresni hotel i najbolji dizajn ROVINJ

I

nternational Hotel Awards proglasio je Maistrin hotel Lone u Rovinju najboljim kongresnim hotelom s pet zvjezdica u Europi u 2012. godini. Program se provodi s ciljem prepoznavanja, isticanja i nagrađivanja izvrsnosti u globalnoj industriji turizma, a razvio se iz programa International Property Awards (1994.), koji je smatran najistaknutijim sustavom nagrađivanja te vrste u rezidencijalnom i komercijalnom sektoru. Regije kojima se dodjeljuju nagrade su Amerike, Azijski Pacifik, Europa, Afrika, Arabija i Ujedinjeno Kraljevstvo. Ocjenjivanje izvrsnosti prijavljenih hotela u programu nagrađivanja ocjenjuje iskusan tim stručnjaka iz svih područja hotelskog poslovanja. Lone je dobio i još jednu nagradu za hotelski dizajn koja je dodijeljena je u Londonu u sklopu 15. po redu Sleep eventa koji svake godine u studenom organizira poznati britanski časopis Sleeper magazine. Žiri je za hotel Lone izjavio da je riječ o ‘građevini koja je impresivno djelo arhitekture na prekrasnoj lokaciji uz more, na obali

D

Nagradu za najbolji dizajn preuzeo je direktor Peter Loesch

Istre u Hrvatskoj, te odražava i naglašava najbolje značajke okruženja’. Budući da je riječ o relativno mladom timu dizajnera i arhitekata bez iskustva u hotelskom dizajnu, suci su, kako javljaju organizatori, smatrali da Lone predstavlja izvanredan uspjeh i pobjednički projekt. Za realizaciju projekta angažiran je tim studija 3LHD, dok su u uređenju hotela sudjelovali mladi hrvatski dizajneri i umjetnici. Sleep event jedino je međunarodno natjecanje u potpunosti posvećeno hotelskom dizajnu, razvoju i arhitektonskoj izvrsnosti.

Hotel Lone natjecao se s više od 200 prijavljenih, među kojima su bili i neki od vodećih svjetskih hotelskih brendova. Žiri su sačinjavala značajna imena iz branše poput predsjednika sudaca Simona Forda iz InterContinental Hotels Group, Jamesa Dilleyja iz Jestico & Whiles, Gregoira Chikahera iz Arupa te Celije Geyer iz Hilton Worldwidea.

ani lignji traju od 01.12. pa sve do 06.01. a u restoranima Umaga i okolice moći će se probati menu u slijedovima s tradicionalnim i kreativnim jelima. Kroz manifestaciju će gosti moći i naučiti razliku između primjerica kalifornijske ili patagonijske i jadranske lignje, koja se i lovi upravo sada u zimskom razdoblju.

Ugostitelji su pripremili zanimljiva jela, kao što su primjerice razne toplo hladne salate s lignjima, rižoto s lignjima u kombinaciji s vrganjima ili kozicama, razne varijante punjenih i pečenih lignji, lignji pod pekom, a sve to uz pratnju autohtonih istarskih vina i maslinovih ulja. Restorani u kojim se može probati prave jadranske lignje su A Casa, Badi, Buščina, Melon, Mulino, Nono, Pergola, San Benedetto, Toni, Vila Viliola, Vila Rosetta (restoran Maruzza).

ORIGINALNE MANIFESTACIJE

ISPRAĆAJ STARE GODINE FUŽINE

D

ok se mnogi diljem Europe i svijeta tek spremaju na najluđu noć, u Fužinama slavlje počinje točno u podne - ispraćajem stare godine. Neobičan, zabavan i pomalo otkačen završetak godine postao je tako jedna od najboljih turističkih atrakcija koja u ovo malo goransko mjesto privlači više tisuća posjetitelja, koji mjesecima unaprijed rezerviraju sve fužinarske, ali i goranske kapacitete. Prvi je

puta Stara godina ispraćena 2000. godine kada su Fužinarci htjeli napraviti milenijsku fotografiju. U starim su arhivima naime pronašli fotografiju iz 1900. godine na kojoj su starije generacije sumještana slikane na glavnom trgu, pa su stotinu godina kasnije i mlađe generacije poželjele učiniti to isto. No, to se pretvorilo u zajedničko druženje svake Stare godine u 12 sati, na koje je iz godine u godinu dolazilo sve

više ljudi. Danas je to preraslo u manifestaciju kojoj se vesele domaći i stranci, odabirajući ugodan i nepretenciozan dnevni događaj kojime će u ugodnom društvu obilježiti godinu na izmaku. www.tz-fuzine.hr

zima 2012.

Turizam Info 23

KONKRETNO MJERLJIVA STRATEGIJA Schladming

Kako do profitabilnog turizma? Jedan je od primjera takve, prije svega učinkovite strategije turizma onaj austrijskog skijališta Schladming, koje je u posljednjih desetak godina postalo jedna od vodećih skijaških regija Europe

Schladming u brojkama

2 milijuna noćenja 61 milijun Eura prihod od turizma 4.448 Eura prihod po krevetu

Schladminga je turistički razvoj započeo prije stotinu godina i to kao ljetovalište

S

ama regija Schladming proteže se na ukupno 454 kilometra kvadratna, a od 2.000 radnih mjesta većina se odnosi na turizam. U 19. stoljeću Schladming je bio poznato rudarsko središte, da bi se pred stotinjak godina počeo razvijati turizam, i to najprije ljetni.

Zimske potencijale prepoznao je princ August Sachsen Coburg sagradivši ovdje rezidenciju, a prvi zimski sportski klub osnovan je već 1908. godine. Tako ovdje počinje tradicija skijaških utrka, a domaćin svoje prve utrke svjetskog kupa Schladming postaje 1920. godine. Upravo je FIS svjetski skijaški kup uvelike doprinio razvoju skijaške destinacije Schladming i odredio budući razvoj. Tijekom godine investiralo se je u moderne kapacitete skijališta, smještajne objekte, no okosnica svega bila je i ostala noćna utrka skijaškog kupa koja je ovdje prvi puta održana 1973. godine. Utrka je donosila znatan prihod od turizma, a Schladming je na svom vrhuncu bio 80-tih godina prošloga stoljeća, da bi u devedesetima gotovo sve rapidno stalo. Razvoj talijanskih skijališta koja su imala novu infrastrukturu, drugačiji pristup prilagođen mlađim gostima, konkurentnije cijene, te Francuska s ponudom jeftinijeg smještaja utjecale su na pad koji desetak godina nije stao. To je bio razlog da se 2005. godine donese nova strategija turizma koja je jasno i konkretno povezala lokalnu samoupravu, turističke zajednice, hotelijere i kompaniju koja je vlasnik žičara te njihove zadaće u budućem razvoju Schladminga. Autor strategije je

Werner Taurer iz firme Kohl & partner (www.kohl.at). Kao prioritet je postavljena zimska sezona, te okretanje novim tržištima. Ciljanu skupinu čine obitelji s djecom i mladi parovi višeg srednjeg sloja, i to u Rusiji i Češkoj, te u manjoj mjeri Mađarskoj, Sloveniji i Slovačkoj. Svi napori usmjereni su samo na ova tržišta, odakle u posljednjih sedam godina dolazi najviše turista, na njih se troši cjelokupni marketinški proračun, dok svi ostali gosti dolaze drugim kanalima.

Drugi dio razvoja turizma se odnosi na organizaciju utrka skijaškog kupa koji Schladmingu donosi ogromnu zaradu i koji je bitan i za samu promociju zimskog turizma. Za samog trajanja kupa u Schladmingu i okolici se ostvaruje preko 50.000 noćenja. Zbog famoznog noćnog slaloma iz godine u godinu se sve više investira, no ne samo u uređenje staza. Prije nekoliko godina izgrađen je novi kongresni centar, a ove godine novi press centar. To sve stavlja Schladming, koji je od aerodroma u Salzburgu udaljen 90 kilometara i na kartu kongresnih destinacija što popunjava pauzu između zimske i ljetne sezone. Godišnje ostvaruju više od 2 milijuna noćenja koja iznose 21% od ukupno ostvarenih noćenja u Štajerskoj čiji je Schladming dio. Ukupan broj smještajnih objekata u Schladmingu danas je 1.838 s 28.000 kreveta, od čega je 4.200 kreveta u objektima s 4 i 5 zvjezdica. No, osnovni je cilj strategije bio povećanje prihoda od turizma, koji su prošle godine iznosili 61 milijun eura, odnosno 4.448 eura po krevetu. zima 2012.

Turizam Info 25

KOLIKO HITNO VAM TREBAJU PROSPEKTI ?

100 komada odmah!

Nema problema, biti će gotovo za dva (2) sata.

Zahvaljujući modernoj tehnologiji digitalnog tiska u mogućnosti smo ostvariti dosad nezamislivo... otisnuti i pripremiti vaše prospekte odmah.

Ne morate više naručivati stotine tisuća prospekata i cjenika koji vam ne trebaju, i čekati ih tjednima i mjesecima da budu gotovi...

Većinu narudžbi isporučujemo u roku od 24 sata od trenutka narudžbe!

PROSPEKTI • POSJETNICE • KATALOZI • CJENICI

051 271 190 091 200 9001 Digitalni tisak • Info Lab Mediji d.o.o.

Andrije Štangera 28 • 51410 Opatija • Hrvatska Tel: 051 271 190 • Fax: 051 718 351 • Mob: 091 200 9001 E-mail: info@infolabopatija.com • www.infolabopatija.com 26 Turizam Info zima 2012.

NOVI GAULT MILLAU Ove godine nešto ranije nego što je to uobičajeno promovirano je austrijsko izdanje Gault Millau za 2013. Uvršteno je 24 restorana Istre i Kvarnera, pri čemu je većina ostala na istom broju bodova, a najbolje je ponovno ocijenjen restoran Monte iz Rovinja

S

vake godine krajem listopada promociju doživljava jedna od najvažnijih biblija moderne gastronomije gastro vodič Gault Millau.

Od 2004. godine pa do danas, Gault Millau je ostao jedini svjetski važan vodič, pokretač trendova, koji je u svoje austrijsko izdanje uvrstio i hrvatske restorane. U početku su to bili samo restorani Istre i Kvarnera, kao destinacije u kojima Austrijanci najčešće i borave, da bi izdanje za 2010. godinu obuhvatilo i Zagreb i Dalmaciju. No, recesija je i ovdje učinila svoje, pa je još prošle godine izdanje skraćeno na samo one restorane koje austrijski gosti posjećuju tijekom cijele godine, a tako je ostalo i ove.

Vodič kojega su 1972. godine osnovali francuski gastro novinari Henri Gault i Christian Millau svojom je kvalitetom i opširnošću informacija te vrednovanjem tkz. visoke kuhinje, postao

Tjitske i Danijel Đekić Monte Rovinj

svojevrstan pandan i direktna konkurencija možda poznatijem Michelinu. No, za razliku od Michelina koji se bazira na simbolima, Gault Millau kao ocjene daje broj bodova i kuharske kapice, uz vrlo rječit opis restorana. Za one koji vole točno znati što ih negdje čeka, Gault Millau je odlična gastro preporuka.

Većina hrvatskih restorana koji su ovdje bili lani, zaslužili su svoje mjesto i u novom izdanju a većina je ostala na istom broju bodova, uz minimalan mali broj onih kojima su bodovi smanjeni.

Od novih restorana ušli su Stari podrum iz Momjana, konoba Marina iz Novigrada, Amfiteatar iz Pule, restoran L hotela Lone koji su svi dobili po jednu kuharsku kapicu i 13 bodova. Najbolji je

Damir Beletić Damir i Ornella Novigrad

restoran s visokih 17 bodova i tri kuharske kapice restoran Monte iz Rovinja, i to drugu godinu zaredom. Tjitske i Danijel Đekić su to zaslužili ponudom tradicionalnog i modernog menija uz odličan izbor à la carte jela koji na najbolji način spajaju zahtjeve visoke kuhinje i tradicionalne istarske gastronomije.

Najveći napredak ove je godine zabilježio restoran Laurus iz Opatije koji ima 15 bodova i dvije kuharske kapice, a za jedan bod se je popravio i restoran Damir i Ornella koji sada ima 16 te Batelina s 14 bodova i jednom kapicom. Ostatak ekipe potvrdio je konstantnu kvalitetu, no u vodiču su ove godine izostali Alla Beccaccia i restoran Golf iz Umaga.

Dragan Jurdana, Johnson Mošć. Draga

Izdavači vodiča su Carl i Martina Hohenlohe

Monte Rovinj Damir i Ornella Novigrad Johnson Mošćenička Draga Laurus Opatija Milan Pula Wine Vault Rovinj Morgan Brtonigla San Rocco Brtonigla Kukuriku Kastav Zigante Livade Draga di Lovrana Lovranska Draga Konoba Čok Novigrad Bevanda Opatija Konoba Batelina Banjole Mediteraneo Rovinj Mare e monti Umag

?

Pepenero Novigrad Le Mandrać Opatija Toklarija Sovinjsko polje Stari podrum Momjan Konoba Marina Novigrad Amfiteatar Pula L Rovinj

12,5 Puntulina Rovinj

Tom Gretić Wine wault Rovinj

zima 2012.

Turizam Info 27

MOBILNE APLIKACIJE PACKING PRO

iSKI

HEARPLANET

GAULT MILLAU

Packing Pro Ako ste tip osobe koja kad kreće na put uvijek nešto zaboravi kod kuće, onda je ova aplikacija idealno rješenje problema.

Vrlo jednostavno, ovdje ćete kreirati listu što sve trebate ponijeti sa sobom, s tim da se može napraviti i različite predloške za različite tipove putovanja ili različite članove obitelji. Tako možete imati odvojene liste što nositi na put ako se radi o poslovnom putovanju, što ako idete na odmor s obitelji, skijanje ili kamping.

Unutar aplikacije možete postaviti podsjetnike koji se isključuju tek kada označite da ste nešto do kraja obavili, pa tako više ne bi trebali zaboravljati čarape, punjač za telefon ili putno osiguranje. Korisnici su ovu aplikaciju ocijenili kao jednu od najkorisnijih i najisplativijih, te je dobila i nekoliko nagrada kao najbolja aplikacija za putovanja. iPhone/iPad 2,99 USD

iSki

Aplikacija za ljubitelje skijanja koju se može skinuti pojedinačno za sve države Europe koje imaju skijaške destinacije, te posebno i za Ischgl. Aplikacija sadrži popis svih skijališta u jednoj zemlji, s informacijama od vremenske prognoze i temperature, preko posebnih savjeta, novosti pa sve do preporuke najboljih barova na samom skijalištu ili u destinaciji, hotela i rent-a-skia. Što se pojedinog skijališta tiče, naći ćete informacije o veličini, detaljnu kartu staza, informacije o otvorenim i zatvorenim stazama, žičarama te najvažnije brojeve telefona.

Omiljene destinacije možete spremiti u favorite gdje će biti lakše dostupni.

Dostupna za Švicarsku, Njemačku, Austriju, Sloveniju, Francusku, Češku, Španjolsku, Švedsku, Slovačku, Finsku, Kanadu i SAD, te Ischgl.

iPhone/Android besplatno

HearPlanet Aplikacija za one koji nisu skloni čitanju, nego žele kratke govorne informacije o mjestu gdje se nalaze, spomenicima i kulturi. Iako je originalno osmišljena za područje Amerike, pa su te zanimljivosti i najbolje opisane, radi za cijeli svijet. Aplikacija će tako podijeliti informacije o velikim i malim mjestima i gradovima koja se nalaze u vašoj blizini, pa ako želite detaljanije informacije i razgled, možete sami dalje istraživati.

Unutar aplikacije možete osmisliti svoje ture, a sadrži pregled i informacije o manifestacijama, povijesti, arhitekturi, rekreaciji, prirodi, uslugama, transportu, shoppingu, kulturi, te hrani i piću. Predstavlja pravo osvježenje konciznošću informacija i čisto drugačijim pristupom. iPhone/iPad/Android Besplatno

28 Turizam Info zima 2012.

Gault Millau Paraleno s gastro vodičem Gault Millau za 2013. godinu, nadograđena je i istoimena mobilna aplikacija. Ovdje možete naći relevantne ocjene o restoranima, slastičarnama i hotelima. Vodič izlazi za sve zemlje Europe, a austrijsko izdanje obuhvaća i Hrvatsku. Iako aplikacija nije jeftina, ako volite dobro jesti a prije toga znati u što se upuštate, ovdje možete naći provjerenu informaciju. Za razliku od nekih drugih aplikacija, ovdje sve piše kao i vodiču, pa se ne morate opterećivati tumačanjem simbola. Osim same preporuke i ocjene, aplikacija sadrži i karte, slike interijera i pojedinih specijaliteta, a naravno, možete i sami raditi svoje liste i odabirati favorite. iPhone/iPad/Android 8,99 eur

OPREMA

SITNI INVENTAR

GASTRONOMIJA

INSIDER

TEHNIKA

Krenuli su zimski uvjeti i bacač snijega će zasigurno dobro doći, kao i ručni puhač za one koje je snijeg zaobišao. Obnovite terase i tende i uživajte do početka sezone.

STOLICA TOPAZ Aluminijska konstrukcija, tehnoratan pletivo 640 Kn + PDV Akcija -25% Cijena 480 Kn + PDV Kopin d.o.o.

Tel: 051/ 264-171 www.kopin.hr

BACAČ SNIJEGA ST 121E STOLICA VIVA Aluminijska konstrukcija, tehnoratan pletivo 510 Kn + PDV Akcija -25% Cijena 383 Kn + PDV Kopin d.o.o.

Tel: 051/ 264-171 www.kopin.hr

Kompaktan jednofazni bacač namijenjen čišćenju manjih količina snijega, savršen za čišćenje kućnih prilaza i dvorišta. Snažan motor s električnim pokretanjem, zahvat snijega 54 cm, LED svjetla za rad noću.

Dolazi po akcijskoj cijeni do kraja 2012.

Akcijska cijena 4.999 Kn www.husqvarna.hr

RUČNI PUHAČ HUSQVARNA 125 BVx Učinkovit ručni puhač idealan za kućne korisnike.

Dobro izbalansiran, lagan za korištenje zahvaljujući ravnoj cijevi. Lagan za pokretanje sa Smart Start tehnologijom. Isporučuje se sa plosnatom i okruglom mlaznicom. Komplet za usisavanje uključen u cijenu.

Cijena 2.099 Kn www.husqvarna.hr

Tende Do 15.02.2013. traje popust od 15% na zglobne, kupolaste i ravne rolo tende, te 10% na fiksna platna i promjene platna na zglobnim tendama. U akciju je uključeno uzimanje izvedbenih mjera na objektu, savjet tehničara te montaža.

Riviera dekor d.o.o. Tel: 051/275 005

www.rivieradekor.hr zima 2012.

Turizam Info 29

Bakalar

OD SJEVERNOG MORA DO STOLA

B A K A L A R 30 Turizam Info zima 2012.

Na svijetu nema ni jedne ribe koja je toliko prihvaćena kao bakalar.

Poznatiji kao namirnica nego kao riba, ima jedinstveni gastronomski kontinuitet od gotovo tisuću godina. Jedina je riba zbog koje su se vodili ratovi, jedina riba koje živi na sjeveru, a najviše se jede na jugu.

Pripremila Barbara Požarić

S

bakalarom gotovo da ne možemo poistovjetiti niti jednu drugu namirnicu.

Važnost koju zauzima u gastronomiji zemalja Mediterana nemjerljiva je, a recepata za bakalar gotovo da ima nekoliko tisuća.

Smišljaju se godinama, tajni se obiteljski recepti prenose s koljena na koljeno.

Priča o bakalaru, zanimljiva je i kontroverzna, od njegovih početaka pa do danas. Skromnog izgleda, suh i neprivlačan, bakalar je ustvari kao gastronomska Pandorina kutija, koja kada se otvori otkriva toliko puno stvari, da bakalar sam i sve oko njega postaje jedno sasvim novo iskustvo...

MLEČANI DONIJELI SUŠENI BAKALAR U Norveškoj kulturi bakalar je bio poznat još 800-te godine od kada datiraju prvi zapisi o sušenome bakalaru i vikinzima koji su njime trgovali i navodno uz pomoć

bakalara stigli i do Amerike. Šireći se sjeverom Europe, vikinzi su prenosili i kulturu bakalara, no za njegovo predstavljanje jugu, sasvim je slučajno zaslužan mletački plemić i trgovac Piero Querini.

25. travnja 1431. godine Querini je isplovio sa svojom posadom prema sjeveru tkz. flamanskom rutom. Cilj su bili gradovi Brugges i Antwerpen u Belgiji gdje je trebao trgovati malvazijom, mirisnim čempresovim drvom, paprom, đumbirom i pamukom.

Izgradio je za tu priliku najbolji brod, simbol zlatnog doba Mletačke republike kojim je trebao sigurno obaviti posao i zaslužiti nove časti i pohvalu dužda.

No, od početka baš je sve krenulo krivo. Pet dana prije putovanja preminuo mu je najstariji sin, a oluje i loše vrijeme pratili su brod od trenutka kada su krenuli iz Krete koja je tada bila pod Mletačkom vlašću. Prva oluja kraj Gibraltara uništila je dobar dio broda koji su pet mjeseci popravljali u Portugalu, da bi zatim krenuli prema sjeveru. Ni ovaj put ne bez oluje, no sada kobne. 17. prosinca ona je u potpunosti uništila brod iz kojega se posada dijelom uspjela spasiti, no morali su ostaviti dobar dio hrane, i gotovo svo vino. Mučeni glađu i žeđi, praćeni teškom sjevernjačkom zimom na koju nisu bili naviknuti niti za nju opremljeni, jedva da su stigli do kopna. Ispostavilo se da je to mali otok, dio Lofotskoga arhipelaga koji je i danas najpoznatije po uzgoju bakalara. No, ovdje je bila samo mala kućica s nekavom sušenom ribom, ljudi nije bilo.

Nakon nekoliko dana stigli su iz obližnjega većeg otoka lokalni stanovnici provjeriti kako se suši bakalar, i tako su na dan sv. Vlaha 1432. godine spasili brodolomce.

Bakalar je u južnu Europu donio mletački plemić Piero Querini, 1432. godine. Querini je na norveškom Lofotskom otočju boravio više mjeseci nakon brodoloma, a bakalar koji je pri povratku donio, promijenio je zauvijek mediteransku kuhinju

Živeći uz lokalno stanovništvo, mletački su moreplovci upoznali i lokalnu prehranu, koja se u većini sastojala iz dvije vrste ribe: sušenog bakalara i iverka. Kapetan Queri je tada o bakalaru zapisao: “... bakalar se suši na vjetru i na suncu bez soli, a kako ta riba nema masnoća, stvrdne se kao drvo. Kad je žele jesti, istuku je ušicom sjekire tako da se rascijepi na konce poput vlakana, zatim dodaju maslac i začine te je skuhaju. To je velik i neprocjenjiv proizvod toga mora.”

Na povratku, Querri je sa sobom ponio 60 sušenih bakalara predstavivši ih mletačkim moćnicima.

Potajno, ali neuomoljivo, “štapriba” koju nije poznavao nitko na Sredozemlju izmijenila je europsku kuhinju. U slijedećih tisuću godina trgovina bakalarom je preživjela epidemiju kuge, sve krize i ratove, a bakalar je i dan danas ostao jedna od najvažnijih izvoznih stavki norveške ekonomije.

SUŠENJE I SOLJENJE BAKALARA Bakalar latinskog anziva Gadus morrhusa vrlo je nalik na pišmolja ili oslića, ima kao i oni tri peraje na leđima, dvije podrepne i jednu malu nazubljenu repnu peraju.

Glava mu je krupna i tupa, donja čeljust ima mesnatu ili stožastu resu, oči su velike a tijelo je prekriveno malim priljubljenim ljusakama kojih na glavi nema. Boje je žućkasto-zelene na leđima, koja polako prelazi u srebrnobijelu boju na trbuhu, a naraste i do 150 cm no danas su tako velike ribe rijetke, i najčešće se love one od 60 do 80 cm.

Najveća je vrijednost bakalara bijelo i cijenjeno meso, koje se može pripremati na tisuće različitih načina, bilo da je riječ o svježoj, sušenoj ili usoljenoj inačici, no osim toga od drugih ga riba razlikuje i čudesna osobina da se dugo

zima 2012.

Turizam Info 31

Bakalar

čuva, i da se svi njegovi dijelovi - jezik, jetra, iznutrice mogu upotrijebiti na razne načine. Upravo mogućnost da ga se dugotrajno čuva, bila je razlogom da su ga toliko prihvatili još u srednjem vijeku, kada su ga pomorci nosili na putovanja kao gotovo glavni izvor prehrane, i zbog njega zaratili s Englezima.

Važan je proizvod i ulje bakalara, koje se davalo djeci za jačanje, danas se koristi u obliku prozirnih kapsula, a nekada se to ulje koristilo i za preradu kože ili kao gorivo.

Prirodno stanište bakalara hladna je i duboka voda sjevernih mora. Ta su mora bogata planktonom posebno pogodna za rast bakalara koji se vrlo lako razmnožava. Miran život bakalara prekida se kada se oni sele prema jugu.

Iskonski ih nagon tjera da potraže toplije more za razmnožavanje, a za to su najpogodnije obale Grenlanda, Islanda, Kanade (New Foundland) i Norveške, naročito Lofotsko otočje.

I danas se ovdje lovi bakalar po ritualu koji se od vremena vikinga relativno malo promijenio, no danas se on ipak obavlja modernim plovilima. Ribolov počinje u siječnju i traje do kraja ožujka. Lovi se dugačkim povrazima sa stotinjak udica na koje se kao mamac stavljaju komadi skuše. Bakalaru se na brodu ispušta krv, a na kopnu se odstranjuju glave i čisti riba, no zanimljivo je da se glave skupljaju i izvoze

Lov na bakalar u siječnju u turističkoj je ponudi gotovo svih agencija na Lofotskom otočju Foto: Yngue Ask - Visit Norway

DOM NAjboljeg bakalara na svijetu

na nigerijsko tržište gdje su u širokoj upotrebi. Čišćenje ribe zahtjeva posebnu vještinu, s obzirom da se i jetra, iznutrice i ikra upotrebljavaju.

Nakon što se očiste, po dvije ribe vežu se za rep i stavljaju na posebne rešetke blizu mora gdje se suše. Rešetke se postavljaju u više slojeva pa poprimaju oblik jedinstvenih slikovitih piramida.

Kako bi se riba potpuno osušila, nužni su i posebni klimatski uvjeti - snijeg, suha i vjetrovita klima, ne smije biti kiše niti magle, a takvi se uvjeti nalaze samo sjevernije od Arktičkog polarnog kruga, pogotovo na već spomenutom Lofotskom otočju, gdje se i proizvodi najbolji sušeni bakalar na svijetu. Pokušaji da se umjetno stvore uvjeti norveških obala sofisticiranim uređajima za topao i suhi zrak nikada nisu bili uspješni.

Riba se na otvorenom suši oko tri mjeseca, odnosno do polovine lipnja, nakon čega se dalje suši u skladištima bez ikakve dodatne prerade. Nakon što se osuši, bakalar se razvrstava prema težini i naborima, prema razdoblju kada je ulovljen i prema klimatskim uvjetima u kojima se sušio. U distribuciju ide u srpnju i kolovozu.

Klasifikacija sušenog bakalara jednostavna je stvar za stručnjake, no običnom potrošaču najčešće Nastavak na strani 35 >

L

ofotsko otočje nalazi se uz zapadnu obalu Norveške. Od davnina je relativno rijetko naseljeno, no ono što je najpoznatiji proizvod ovog pitoresknog krajolika, od vremena vikinga nije se promijenilo. Bakalar je i onda i danas bio temelj proizvodnje i razvoja.

Od davnina ovdje se lovi najkvalitetniji bakalar, i tradicionalno suši na drvenim piramidama koje se nalaze svugdje. Najbitnije je da je bakalar tik do mora i na svježem, arktičkom zraku i u dodiru s morskom soli.

Gotovo se svi stanovnici Lofotskoga otočja na neki način bave bakalarom, a on je danas i glavni čimbenik turističke privrede. Glavna sezona je zima i proljeće, kada bakalar migri-

Bakalar se lovi od obala Engleske prema sjeveru pa sve do američke istočne obale

ra u sjsverno more te se izlovljava. Suši se tijekom proljeća i ljeta, odnosno do srpnja.

Muzej sušenog bakalara u mjestu najkraćega imena na svijetu- A. Ovdje je 1989. godine otvoren muzej koji je jednostavno dio sela, u kojem se može vidjeti baš sve o povijesti lova na bakalar. Oni koji se odluče na posjet mogu obići i vikinške pećine s prvim tragovima o lovu na bakalar, mogu vidjeti sam način života ribara, način lova i prerade, probati jela od bakalara, sujelovati u lovu te posjetiti 150 godina staru tvornicu ribljega ulja. www.lofoten-info.no

Desno gore: Nakon što se očiste, po dvije ribe vežu se za rep i stavljaju na posebne rešetke blizu mora gdje se suše. Rešetke se postavljaju u više slojeva pa poprimaju oblik jedinstvenih slikovitih piramida.

Desno dolje: Lofotsko otočje najvažniji je centar bakalara Foto: Frithjoj Fure - Visit Norway

32 Turizam Info zima 2012.

Bakalar

zima 2012.

Turizam Info 33

Bakalar

> Nastavak sa stranice 33

5.000 komada bakalara u 1 dan GUBBIO, VICENZA

G

rad Vicenza i cijela provincija izabrali su sušeni bakalar za glavno jelo pretvorivši ga u apsolutni kulinarski uzor i izgradivši oko njega niz kulturnih poveznica. No, u jednom danu bakalara se najviše pojede 15. svibnja tijekom Trke svijeća (Corsa dei Ceri) u mjestu Gubbio.

Trka je luda sama po sebi, a inače vrlo mirno mjesto Gubbio potpuno poludi. Tri muška tima trče se i takmiče gore - dolje po uskim ulicama Gubbia noseći tri divovske drvene konstrukcije koje izgledaju kao rakete sa svecem na vrhu. Trku u Gubbiu inače zovu La Corsa dei Matti što će reći Trka luđaka. U Gubbiu se toliko ponose što ih smatraju “Matti”, da izdaju diplomu o ludosti svakome tko sudjeluje u ovoj ludoj utrci. U subotu navečer prije utrke jede se bakalar. Pet tisuća komada bakalara pripremi se tu večer. Službeni organizatori trke jedu ga u velikoj palači a narod po ulicama Gubbia. Istina, jede se uglavnom slani bakalar koji se dobro odslani u hladnoj vodi bar nekoliko dana, često mjenjajući vodu i nakon toga peče paniran mješavinom krušnih mrvica, ružmarina, maslinovog ulja, vina i papra.

34 Turizam Info zima 2012.

su poznate samo najraširenije klase. Jedna je od takvih klasa sušeni bakakalar ragno, koji je najcjeniji upravo zbog velikih dimenzija i nemasnog mesa.

Za razliku od sušenja, kada se bakalar konzervira soljenjem, prvo se pere, a i ovdje treba pripaziti na određene postupke. U prošlosti, kada je cijena soli bila dosta visoka, taj se posao obavljao s najvećom mogućom pažnjom, pazeći da između slojeva ribe bude onoliko soli koliko je potrebno da ne bude nikakvog dodira između dviju riba.

Danas pak monopol na ribolov i preradu svježeg bakalara u soljeni u ventiliranim tunelima ima norveški grad Aalesund, a Island je najvažniji centar za proizvodnju soljenog bakalara.

Za razliku od sušenog bakalara, soljeni postoji u samo dvije vrste A i B koji označavaju prvu i drugu kvalitetu. Soli se bakalar uhvaćen početkom siječnja, kada je još uvijek prehladno za sušenje.

oskudicom. Osim toga, vladala je i velika predrasuda kako riba nije zdrava, pa pod utjecajem svega toga sušeni i soljeni bakalar ostaje dugo vremena jelo nižih društvenih slojeva, koji iako maštoviti u stvaranju nečega od ničega, nisu za sobom ostavili pisane tragove o prvim jelima s bakalarom.

Prve prave recepte nalazimo u kuharici Bartolomea Scappija, osobnog kuhara pape Pia V. koji je spravljao različita jela od sušenog bakalara, a najstariji recepti poput onoga za juhu od sušenog bakalara i bakalar s umakom od gorkih naranči nalazimo i danas.

Od Talijana su bakalar su preuzeli Francuzi, Španjolci i Portugalci u čijim se kuhinjama najčešće koristi soljeni bakalar i koji su njegovu pripremu doveli do savršentsva.

U Portugalu postoje čak i butici bakalara, kuhinja je to u kojoj je bakalar gotovo najvažnija namirnica, za koju samo ovdje postoji više od 5.000 recepata.

U Norveškoj je način pripreme BAKALAR U GASTRONOMIJI svježeg bakalara krajnje jednoNakon što je mletački trgostavan gdje se bakalar jednostavvac Query donio bakalar na no skuha i posluži uz umak od Sredozemlje, isti nije odmah jaja. Vrlo je slična i portugalska postao popularan. U Consoada, tradidoba renesanse pa i cionalno jelo koje kasnije, gastronomise jede za Badnjak. ja je bila isključivo Drugo tipično privilegija bogatih, a portugalsko jelo soljeni i sušeni bakas bakalarom je lar, grah i slanina, Prehrambena Bacalhau à Braz, iznutrice, rebarca kajgana s bakasvojstva i slična hrana, sve larom, prženim je to bilo dio pučkrumpirom i crveSušeni bakalar ima izuzetke hrane, dobra za nim lukom. nu energetsku vrijednost jer se hranjivi sastojci mornare koji za vriBakalar su koncentriraju tijekom jeme dugih plovidbi stoljećima izvansušenja. Jedan kilogram nisu mogli nabaviti redno cijenili u sušenog bakalara ima svježe namirnice, Francuskoj, Pariz hranjivu vrijednost kao za stanovništvo u je bio veliki potro5 kilograma svježe ribe. unutrašnjosti do šač, pa je čak i Bogat je bjelančevinama, kojega riba nije stislavni Emile Zola u ima visok sadržaj vitamina B, željeza i kalcija. zala, za seljake suosvom djelu Trbuh čene s besparicom i Pariza pripovjedao

Bakalar

o mkiriisu bakalara koji se širi iz lokala i mami sladokusce.

Još jedna kuhinja koja se velikim dijelom bazira na bakalaru je baskijska. Nije ni čudo zato što su Baskijci bili među najboljim lovcima bakalara uz obalu Amerike i Kanade. Priča kaže da su Baskijci potomci Japheta, Noinog sina koji je došao živjeti u dolinu Roncala nakon što se Noina arka zaustavila na planinama Armenije.

Spomenimo ovdje dva recepta Bacalao a la Vizcaina tradicionalni Baskijski način pripreme bakalara s paprikom i Bacalao al Pil-Pil, bakalar u umaku od češnjaka koji se temelji na umijeću zagrijavanja maslinovog ulja skoro do točke ključanja. Jelo se dalje

priprema na vrlo laganoj vatri uz povremenu trešnju posude.

Iako je bakalar danas sigurno jedna od najvažnijih namirnica, upravo zbog nevjerojatnih količina potrošnje ulov bakalara svake godine raste te se njegova količina u moru smanjuje. Zbog toga su sve glasniji zahtjevi za ograničenjem njegova ulova. Najvažnija riba, gotovo da je pred izumiranjem.

Europska unije pokušava tome stati na kraju kvotama izlova, no rijetki su njima zadovoljni. Od ribara, preko potrošača. Bakalar je isto tako riba koja se ne može umjetno uzgajati, niti su plodom urodili pokušaji kojiima bi se uvjeti sjevera - suha i oštra klima, vjetar i sol bilo gdje uspješno

Najveći potrošači portugalci Prije “otkrića” bakalara posada na srednjevjovnim brodovima se hranila samo usoljenom i sušenom svinjetinom koju su napadale plijesni.

Otkrivši bakalar koji se osušen može godinama čuvati, Portugalci su ga objeručke prihvatili, a posebno nakon otkrića bogatih lovišta kod Newfoundlanda Portugalci su bakalar prenjeli i u Brazil koji je danas jedan od najvećih potrošaća. U Rio de Janeiru postoji već 110 godima tradicija okupljanja intelektualaca svakog petka u Praça Tiradentes. Na jelovniku je samo bakalar, svaki put pripremljen na drugačiji način. Naravno jelo prate i intelektualne diskusije.

Klase bakalara Prime Grade Ragno - Najbolja kvaliteta. Riba savršena u svakom pogledu, bez ikakvih nedostataka Westre Magro - Riba dobre kvalitete bez ijednog većeg nabora. Mora imati jednoličnu boju Westre Demi Magro - Iste kvalitete kao Westre Magro, ali može imati nabor duž jedne strane od glave do analnog otvora, ili može pokazivati nabore na obje strane Grand Premier - Posebna klasa koja bože biti obojana (tamnija). Ponekad

se naziva Bremer.Lub - Dozvoljene su male nepravilnosti Bremer - Naborani tip Hollender - Naborani tip Westre Courant - Naboran, mora imati boju Westre Ancona - Riba iste kvalitete kao Westre Magro ili Westre Demi Magro, ali previše naborana da bi ušla u ove kategorije. Male nepravilnosti su prihvatljive Westre Piccolo - Moraju imati boju

Koliko je bakalar popularan u Portugalu, dokazuje činjenica da postoji 365 recepata, po jedan za svaki dan. No, mnogi kažu da ih je i puno više i da Portugalci raspolažu sa čak 5.000 načina pripreme bakalara

zima 2012.

Turizam Info 35

BAKALAR U GASTRONOMIJI MEDITERANA

U

naše krajeve bakalar stiže onajprije u predjele koji su bili pod Mletačkom vlašću - Istru, Kvarner i Dalmaciju. No za razliku od ostatka Sredozemlja, zaživio je možda u najmanjoj mjeri, jer smo ipak ostali vjerni našoj friškoj ribi i tradicionalnim načinima pripreme. Bakalar je ipak bio i ostao jelo koje se jede za kršćanske blagadane, na Badnjak i Veliki petak, i tradicija je to koju baštinimo stoljećima. U to vrijeme teško je otići na more, a bakalar je tu, sigurna riba.

OD KLASIKE DO MODERNE KUHINJE Klasična dalmatinska kuhinja poznaje uglavnom dva načina pripreme, bakalar na bijelo i bakalar na crveno (brudet) uz veće ili manje varijacije. U tradicionalnim 36 Turizam Info zima 2012.

dalmatinskim kuharicama spominje se još bakalar pečen u mlijeku i prženi (frigani) bakalar. Bakalar na bijelo (in bianco) ima cijeli niz varijanti ovisno o tome koji mu se sastojci i začini dodaju te do koje se usitnjenosti obrađuje. Može biti poput pjene i paštete, a može biti i krupniji, pa je više varijanta lešo bakalara.

U Istarskoj varijanti kuha se u posoljenoj vodi sa češnjevima češnjaka i lovorom, a smrvljenom bakalaru se doda maslinovo ulje u kojem je bio lagano popržen fino nasjeckani češnjak. U Istri se ovakav bakalar obično poslužuje s posuticama (vrstom domaće tjestenine), zeljem ili palentom. Naravno ima i drugih varijacija.

Priprema bakalara nikako nije jednostavna. Kako bi omekšao, odnosno kako bi se odstranila sol, bakalar se mora tući, i taj je poseban način priprema karakterističan za našu obalu Jadrana, nakon čega slijedi namakanje u hladnoj vodi koju treba mijenjati više puta na dan.

Ako je već istučen, dovoljno ga je namakati tri dana. Kako bi postao posebno mekan, u posljednjoj fazi (dvanaestak sati) može se namočiti u mlijeku i držati u frižideru. Što se preporuke vina tiče, iako će mnogi sommelieri reći kako paše crno vino koje nije odležalo, preporuka ide u smjeru lokalnoga vina koje najbolje naglašava način pripreme.

Bakalar

Brudet od bakalara Sastojci za 6 osoba: 1 kg namočenog suhog bakalara 2 glavice luka 1/2 kg krumpira 3 češnja češnjaka 3-4 slane srdele pasirana rajčica 2 dl maslinovog ulja brašno peršin sol, papar

Nakon što ste močili, malo prokuhali i očistili bakalar, u glinenu posudu slažite red narezanog luka i krumpira, red malo pobrašnjenog bakalara.

Zadnji red pospite istučenim lukom, prelijte maslinovim uljem, posolite i poparite. Po želji dodajte 3 do 4 fino iscjeckane slane srdele, malo pasirane rajčice, prelijte hladnom vodom da pokrijete sve sastojke i kuhajte pokriveno na vrlo umjerenoj vatri 2 do 3 sata dokk vpda djelomice ne ispari i umak postane gust. Poslužiti uz palentu

zima 2012.

Turizam Info 37

Bakalar

bakalar u mlijeku Sastojci za 4 osobe: 500 g namočenog sušenog bakalara 500 g krumpira 1/2 l mlijeka 40 g maslaca 1 celerov korjen 1 glavica crvenog luka 2 češnja češnjaka 2 lovorova lista 4 klinčića maslinovo ulje sol i papar

38 Turizam Info zima 2012.

Kuhajte bakalar u kipućoj vodi deset minuta.

Ogulite mu kožu i očistite ga od kosti te ga razrežite na male komade. Stavite posudu za pečenje na vatru, ispržite u njoj nasjeckani luk na ulju, a kad požuti, dodajte celer narezan na velike komade te propržite i njega. Na kraju dodajte krumpir u velikim komadima, posolite, poparite, promiješajte i ostavite poklopljeno da se kuha na laganoj vatri. Kad je krumpir napola skuhan, skinite posudu s vatre, dodajte bakalar, lovorov list, klinčiće, nasjeckani češnjak. Posolite i pospite bakalar komadićima maslaca. Zalijte jednim dijelom mlijeka i stavite posudu u pećnicu zagrijanu na 180 C. Nakon četvrt sata lagano promiješajte i prelijte ostatkom mlijeka te opet stavite u pećnicu. Ako je potrebno, dodajte još mlijeka, koje se, kad je jelo gotovo, treba potpuno upiti. Jelo se poslužuje toplo.

Bakalar

bakalar “accomodato” Sastojci za 6 osoba 700 gr namočenog bakalara 3 velike zrele rajčice 2 krumpira 1 žlica pinjola 1 žlica grožđica maslinovo ulje češnjak sol i papar

Očistite već močeni bakalar od kože i kostiju i razrežite ga na komade. Propirjajte na ulju zgnječeni češnjak u komadu tako da ga možete izvaditi, zatim složite komade bakalara, posolite ih popartote te dodajte narezane ili ispasirane rajčice, poklopite i stavite kuhati. Ako je potrebno, dodajte malo mlake vode. Nakon otprilike dva sata kuhanja, kad bakalar omekša, dodajte narezani krumpir, pinjole i grožđice koje ste prethodno namočili i ocijedili. Nastavite kuhati na laganoj vatro dok se umak ne ugusti. Jelo se poslužuje toplo.

zima 2012.

Turizam Info 39

Svega pomalo

OD VEČERE DO VIKENDA S UBOJSTVOM

TURIZAM Odmah poslije večere čuje se vrisak. Jedan od gostiju pronađen je mrtav. Tko stoji iza zločina? Da li je još netko u opasnosti? Svi su sumnjivi, što je, bez sumnje, dokaz da počinje veoma zanimljiv vikend.

K

ada su vlasnici malih hotela u unutrašnjosti Velike Britanije shvatili kako broj gostiju sve više opada u korist velikih lanaca, dosjetili su se da bi mogli kao mamac za goste ponuditi - ubojstvo. Riječ je o vikend-ubojstvima, koja počinju u petak okupljanjem gostiju, a završavaju u nedjelju pronalaženjem ubojice. Cijeli vikend baziran je na igri “misteriozno ubojstvo” u kojoj sudjeluje od šest

do deset igrača, a bazira se na najboljoj tradiciji engleskih detektivskih romana. Sama igra traje od dva do tri sata, ali u ovom slučaju radi se o napetom vikendu.

13 RAZLIČITIH SCENARIJA Ovakvi „ubojstveni vikendi“ prvo su organizirani jednom mjesečno u hotelima diljem unutrašnjosti Velike

Vikend počinje dramatičnim ubojstvom, a tijekom tri dana sudionici hvataju ubojicu

Britanije, kao tematski kratki predah. No, s vremenom su postali toliko popularni da su uvršteni u redovnu ponudu, pa se sada može uživati samo u večeri, vikendu s nepoznatim gostima, korporativnom teambuildingu, momačkoj večeri, krvavom rođendanu ili privatnoj zabavi. Engleske turističke agencije prodaju čak i franšizu za organizaciju „misterioznih vikenda“. O popularnosti takvih vikenda najbolje svjedoči činjenica da i slavni kuhar Gordon Ramsey sudjeluje u vikendu kao jedan od glumaca, a ponekad glumi i samog ubojicu.

Najpoznatija agencija koja se bavi „ubojstvenim vikendima“ je It’s murder (www.itsmurder.co.uk) koja u svojoj ponudim ima 13 različitih scenarija - od romantične zabave Projekt su pokrenuli mali hoteli u unutrašnjosti Velike Britanije kako bi ponovo privukli goste koji su počeli više odsjedati u velikim hotelskim lancima.

Jedan od hotela je i Old swan u Harogateu

40 Turizam Info zima 2012.

Start mnogih tura je u londonskom Muzeju Sherlocka Holmesa

dvadesetih godina prošlog stoljeća, pa do disko zabave iz osamdesetih godina 20. stoljeća. Dva tjedna prije samog vikenda, gosti dobivaju popis stvari koje trebaju uzeti sa sobom, kao i pismo u kojem je detaljno objašnjena njihova uloga. Kada stignu, gosti se oslovljavaju i predstavljaju novim imenima, i svi su obavezni do kraja vikenda igrati svoju ulogu. „Ubojstvo“ se najčešće dogodi tokom prve večere ili noći, a „Male sive stanice“ zaposlene su tijekom čitavog vikenda, dok ne nađu ubojicu.

Jedinstvene ture naročito su popularne za vrijeme praznika, s obzirom da je to idealno vrijeme za druženje i igranje. Agencije koje se bave planiranjem zabava dolaze i na kućnu adresu kako bi organizirale „savršeno ubojstvo“. „Zašto u svoje planove ne ubacite i dobro ubojstvo? Mi smo eksperti za savršeno isplaniranu smrt. Ne zovite ‘M’ zbog ubojstva, već nas“, glasi reklama jedne od agencija.

Slavni kuhar Gordon Ramsey sudjeluje u vikendu kao jedan od glumaca, a ponekad glumi i samog ubojicu

INFO VEČERA sa rješavanjem misterioznog ubojstva - 25 funti VIKEND sa otkrivanjem ubojice 169 funti VOŽNJA Orijent exspressom do Brightona s rješavanjem ubojstva 290 eura TURE Sherlock Holmes, Midsomer, Jack Trbosjek - od 5 do 45 funti www.itsmurder.co.uk zima 2012.

Turizam Info 41

BLAGDANSKO VRIJEME, VRIJEME ZA...

Šampanjac&pjenušac Pića brižljivo njegovana, proizvedena s velikim trudom, koja su stoljećima pili carevi i kraljevi, ali i običan puk... pića za veselje i radost kao da se probude upravo u vrijeme blagdana. Tada ih mnogi žele probati, iskusiti te jedinstvene mjehuriće, ukus koji se odlično sljubljuje s gotovo svime. No, ova posebna pića nisu samo za blagdane....

Pripremila Sara Morgan

P

riča o šampanjcu počinje u istoimenoj pokrajini Champagne, smještenoj na sjeveroistoku Francuske, tek 145 kilometara od Pariza i u neposrednoj blizini Burgundije. Još od srednjeg vijeka ovdje se proizvodi vino za potrebe crkve. No, zbog specifičnih svojstava tla, vino ima tendenciju razvoja ugljičnog dioksida što dovodi do pucanja boca. Redovnici su u strahu, pa i samo vino nazivaju - vin du diable, ne mogavši objasniti čudnu pojavu.

POVIJEST ŠAMPANJCA Ipak, neki je hrabri redovnik vino probao, te tako prvi pisani trag o šampanjcu nalazimo 1531. godine u benediktinskoj opatiji St. Hillaire kraj grada Carcasonnea.

Iako potvrđen kao dobro vino, šampanjac se dugo vremena ne počinje proizvoditi sustavno, jer stanovnici Champagne uporno pokušavaju proizvoditi crna vina, kao njihovi susjedi u Burgundiji.

Možda najpoznatiju osobu koju danas vezujemo uz šampanjac i po kojem jedna vrsta nosi ime, slijepog redovnika Dom Perignona angažiraju u samostanu ne kako bi unaprijedio šampanjac, nego kako bi pronašao način da iz vina eliminira mjehuriće. No, iako nije izmislio šampanjac, definitivno je dao doprinos njegovu razvoju, a izumitelj je i žičane

42 Turizam Info zima 2012.

košarice koju i dan danas koristimo kako bi zadržala čep na mjestu.

Za nastanak šampanjca, zasluge osim benediktincima, idu i Englezima. Bogati građani i trgovci počinju početkom 17. stoljeća u velikim količinama uvoziti vina iz Champagne u Englesku. Sam je transport u ono vrijeme dugotrajan, a vina se nepravilno skladište zbog čega se često pretvaraju u ocat. Dovitljivi Englezi pokušavaju spasiti što se spasiti dade, pa tako u vino dodaju drugo vino ili slatki liker, što izaziva sekundarno vrenje u boci, zbog kojega nastaje tako poseban okus, i nezaobilazni mjehurići... Ono što danas cijeli svijet poznaje kao šampanjac. Šampanjac se u 18. i 19. stoljeću počinje organizirano proizvoditi na području Champagne, izdvajaju se najbolji proizvođači koje su i danas okupljeni u Comitée Interprofesionnale du Vin du Champagne, a centri “elite” među proizvođačima su gradovi Reims i Epernay.

Oznaka šampanjca i kontrolirano podrijetlo je zaštićeno, te tako ime šampanjac ne može nositi baš niti jedno vino na svijetu koje ne dolazi iz ove regije. Dakle, ako kupite

Barbe-Nicole Clicquot Ponsardin bila je jedna od najvećih proizvođača šampanjca u XVIII stoljeću a njezin brend Veuve Clicqout (udovica Clicqout) do danas je ostao jedan od najboljih svjetskih šampanjaca

Šampanjac Dom Perignon brut Cijena: 1.250,00 Kn

Šampanjac Krug Grand Cuvee Cijena: 1.480,00 Kn

Šampanjac Veuve Clicqout La Grande Dame Cijena: 1.180,00 Kn

Pjenušac Misal Rose Cijena: 100,50 Kn www.misal.hr

Pjenušac Misal Istra Cijena: 150,50 Kn www.misal.hr

Pjenušac Mladina Cijena: 74,99 Kn www.mladina.hr

Pjenušac Tomac Millenium Cijena: 87,38 Kn www.tomac.hr

Pjenušac Tomac Rose Cijena: 99,88 Kn www.tomac.hr

Pjenušac Freixenet Cuvee D.S. Cijena: 235,00 Kn

Cijene su informativne, s uključenim pdv-om

zima 2012.

Turizam Info 43

nešto na čemu piše da je šampanjac, a nije iz Champagne - to nije ono što bi trebalo biti.

Zašto je šampanjac toliko cijenjen? Radi se tradicionalnom metodom gdje se prvo vrenje događa u bačvi, a drugo u boci. Boce na stolu pod imenom pupitre stoje u obrnutom položaju glavom prema dolje, i povremeno se lagano ručno okreću. Nakon što dovoljno odleži, pristupa se degložaciji, rafiniranom postupku izvlačenja taloga iz boce koji se mora raditi brzo, kako bi se sačuvali mjehurići. Završna je faza dodavanje ekspedicionog likera, nakon čega šampanjac i do nekoliko godina odležava u podrumu

Najbolji šampanjac je kombinacija svježine, punoće, delikatan je, a opet snažan, na način na koji to nije niti jedno drugo pjenušavo vino koje dolazi iz nekog drugog područja

44 Turizam Info zima 2012.

KAKO NASTAJE ŠAMPANJAC Baza za proizvodnju šampanjca je vino, a u proizvodnji se koriste tri vrste grožđa - pinot noir, chardonnay i pinot meunier. Koristi se samo ono grožđe koje je proizvedeno sukladno uvjetima apelacije, pri čemu je propisano sve - od načina berbe, čišćenja grožđa, prinosa vinograda, stupnja prešanja grožđa.

Većina se šampanjaca radi od chardonnaya i pinot noira, i to u omjeru 60:40 posto te se tada naziva blanc de noir, bijeli od crnog, a ukoliko se radi samo od chardonnaya tada je blanc de blanc, bijelo od bijelog.

Posebna su priča Rosé šampanjci, koji se rade maceracijom (prešanje grožđa s ovojnicom) crnog grožđa ili dodavanjem male količine crvenog vina pjenušavom cuveeu. Šampanjac se proizvodi tradicionalnom metodom ili methode champenoise, te metodom charmant koja se koristi rjeđe, a podrazumijeva sekundarno vrenje u čeličnim tankovima čime se proces proizvodnje ubrzava i industrijalizira, te se kao takav više koristi u proizvodnji pjenušaca.

TRADICIONALNA METODA Pravi šampanjac radi se jedino tradiconalnom metodom. To je dug proces, posvećen kvaliteti, koji je takav već stoljećima i upravo je zbog toga šampanac toliko cijenjen. Najprije se dobiva bazno vino, nježnim prešanjem, pri čemu

se i od crnih sorti koje se prešaju bez kože dobiva bijeli sok.

Nakon prve fermentacije u bačvi, dodaju se kvasci i šećer, zbog čega je šampanjac suh ili polusuh, a omjer i količina tajna je svakoga proizvođača i ono što ustvari čini šampanjac. Crno grožđe šampanjcu daje strukturu, a bijelo kiseline i slatkoću.

U šampanjcu se kombiniraju bazna vina različitih godišta, radi se blend, te na taj način nastaju non vintage šampanjci, a kuće koje polažu na kvalitetu odvajaju dio svake berbe kako bi šampanjac uvijek bio isti. Ukoliko je neka godina izrazito dobra, proizvođači se odluče i za šampanjac od samo jedne godine ili vintage.

Nakon dodavanja kvasaca i šećera, vino odležava u podrumima okrenuto čepom prema dolje, a boce se stalno ručno ili strojno okreću kako bi se talog polako spustio u grlo boce, što zahtjeva puno truda i vremena. Minimalni period odležavanja je tri godine, a za vrhunske šampanjce može biti i do deset ili više godina. Upravo taj kontakt s talogom, više nego bilo što drugo, daje šampanjcu njegov suptilni okus.

Nakon što se procijeni da je šampanjac dovoljno odležavao, pristupa se degložaciji, rafiniranom postupku izvlačenja taloga iz boce koji se mora raditi brzo, kako bi se sačuvali mjehurići, a u novije se vrijeme radi zaleđivanjem tekućim dušikom.

Provlačenjem grla boce kroz tekući dušik manja se količina šampanjca zajedno s talogom zaledi, pa se nakon otvaranja čepa, a pod utjecajem tlaka iz boce, takav

“ledeni čep” sam izbaci van a u boci ostaje čisto, nezamućeno vino.

Završna je faza dodavanje tzv. ekpedicionog likera kojim se određuje količina šećera u šampanjcu i stavljanje pravoga, trajnog plutenog čepa, prepoznatljivog oblika gljive sa zaštitnom žičanom kapicom kao osiguračem da čep ne izleti zbog utjecaja tlaka iz boce. Šampanjac zatim još kraće vrijeme ostaje u podrumu na odležavanju zbog smirivanja. Nakon etiketiranja odlazi na tržište, a Udruga proizvođača često može limitirati količine u svrhu postizanja više cijene.

PJENUŠAC Pjenušac je nastao zapravo istovremeno kada i šampanjac, no kako je proizvodnja šampanjca zakonom ograničena samo na područje Champagne u Francuskoj, u svim ostalim francuskim regijama, ali i u svijetu pjenušava se vina zovu drugačije - u Španjolskoj Cava, u Francuskoj Cremant u Italiji Spumante, u Njemačkoj Sekt.

Proizvodeći se od lokalnih sorti grožđa, pjenušci nose izražena obilježja regija, i svugdje su drugačiji, a najvidljivija razlika od šampanjca je veće perlanje zbog veće količine ugljičnog dioksida dok je ona manje vidljiva, kraće odležavanje.

Početak je proizvodnje pjenušca vrlo sličan proizvodnji klasičnog vina, iako vinari kreću u berbu vrlo rano, već u mjesecu kolovozu, kako bi se izbjegle visoke kiseline. Često se odlučuju za ručnu berbu kako bi izbjegli rani početak maceracije i miješanje soka s ovojnicom grozda, te se i preše postavljaju u vinograde kako bi se vino što prije odvojilo od kože, nakon čega počinje primarna

fermentacija u tankovima uz dodavanje kvasaca.

Nakon toga radi se cuvée ili blend, a sorte koje se blendiraju zavise od regije. Blanc des blanc je kao i kod šampanjaca sto postotni chardonnay, a inače je to kombinacija različitih berbi, vinograda i sorti pri čemu neki proizvođači znaju imati i nekoliko desetaka baznih vina kako bi stvorili blend koji će biti odraz njihova razmišljanja i stila.

Proizvodnja je klasična, kao i kod šampanjca, ali je u novije vrijeme sve prisutnija i metoda charmant koja se u proizvodnji šampanjca koristi rijetko, a radi se o sekundarnom vrenju koje se odvija u čeličnim tankovima, a ne u boci, no u proizvodnji pjenušca mogu koristiti i druge metode.

Danas proizvođači kojima kvaliteta nije na prvom mjestu vrlo često koriste i tkz. injekciju ugljičnog dioksida koja se ubrizgava direktno u bocu. Iako povoljniji cijenom, takvi pjenušci su niske kvalitete te nikako reprezentativno piće. Svi proizvođači koji rade kvalitetne šampanjce, imati će oznaku podrijetla, a svaka zemlja ima svoje regije iz kojih dolaze isključivo kvalitetni pjenušci s kojima se ne može pogriješiti, a to sve možete vidjeti na etiketi.

Upravo zbog načina proizvodnje, blenda ili nečega trećeg, pjenušac se na tržištu može naći u puno cjenovnih varijanti i puno varijanti kvalitete, što je u konačnici dobro zbog mogućnosti izbora, no vrlo je često potrebno određeno znanje, vrijeme i strpljenje da pronađemo ono što nam odgovara.

Gastro preporuka Mišljenje da šampanjac ili pjenušac treba piti samo u posebnim prilikama, po mnogim je vinskim znalcima ustvari sasvim krivo. Francuzi ga piju svakodnevno, i to zaista i jest vino koje se zbog visoke razine kiselina i niske razine šećera dobro slaže uz većinu hrane, kao malo koje drugo.

V

ino je to koje možete otvoriti navečer, kod kuće i uživati uz neko lagano jelo. Naravno, nećete za to odabrati najskuplji šampanjac, naročito danas kada postoje i šampanjci po odličnim cijenama, ali i vrhunski pjenušci koji će biti odličan odabir. Šampanjci i pjenušci koji su jako suhi (brut) slažu se sa jelima s jajima, pa nećete pogriješiti i ako ga poslužite uz najjednostavniji omlet. Isto tako će odličan izbor biti jela s gljivama kao što su tjestenina ili rižoto. Uz tjesteninu s umakom na bazi rajčica ova vina neće pasati, pa ih izbjegavajte. Odličan izbor je i bijela riba, te jastog, kamenice ili škampi. Šampanjac i pjenušac koji sadrži crno grožđe (blanc des noirs) će se odlično složiti uz teletinu, svinjetinu pa čak i jetrica venecijan.

Vintage šampanjci (od jedne berbe) dobro idu uz crni tartuf, odležane sireve kakav je parmezan ili lagano dimljenu hranu, patku ili guščju jetru. Iako se obično poslužuje uz tortu na vjenčanjima, šampanjac ne trpi slatka jela, pa je ovo ustvari sasvim pogrešno. No, odlično će se složiti uz malo kiselije deserte - tortu od limuna, nezaobilazne jagode, šumsko voće a fenomenalan je odabir i uz tamnu čokoladu.

zima 2012.

Turizam Info 45

Case za šampanjac

Koliko je zanimljiva i intrigantna povijest samog šampanjca, toliko je zanimljiva i povijest čaše za šampanjac te sve ono čime ona nadopunjava karakteristike ovog pjenušavog vina, čineći ga gotovo savršenim

46 Turizam Info zima 2012.

U

vrijeme kada počinje povijest šampanjaca, oko 1700 godine, šampanjci nisu imali toliko mjehurića, bili su znatno slađi i tamnije boje, drugačiji od pića koja poznajemo danas. Od svog početka šampanjac je prihvaćen kao piće aristokracije, koja je svoj status željela naglasiti ne samo pićem koje pije, već i samom čašom. Građani su tako šampanjac pili iz običnih čaša, svećenstvo iz čaša za crno vino, dok su pripadnici plemstva za sebe osmislili duge uske čaše s nožicom, prve prethodnice današnjih čaša za šampanjac.

Čaše za bogate Kako se je razvijala proizvodnja, a šampanjac okusom postajao sve suptilniji, mjehurići vidljiviji i važniji, tako su Englezi primijetili da šampanjac koji se pije iz visokih čaša ima duže perlanje i duže zadržava svojstva, pa je osmišljena prva specijalna čaša posebno za šampanjac pod imenom flute, a masovna je proizvodnja započela oko 1750. godine u tvornici stakla u francuskom Val - Sainte Lauseru.

Flute čaša se je stalno unapređivala, otvor čaše širio ili uzio, a kut pod kojim se stijenke spuštale prema nožici bio je manji ili veći, no gotovo je i svaki veći i važniji proizvođač šampanjca i sam osmišljavao svoje čaše koje su na najbolji način potencirale svojstva, skrivene okuse, mirise i čari šampanjca. Slavna Udovica Clicqout tako je kroz godine za svoje šampanjce imala čak više od stotinu različitih vrsta čaša.

No, veliki nedostatak flute šampanjskih čaša bio je u tome što su lako pucale, pa je jedan pripradnik engleske aristokracija svojevremeno izjavio kako je “čaša za šampanjac krhkija od kreposti djevojke iz vodvilja”. Kako bi se tome doskočilo, izmišljena je nova čaša, sasvim drugačijeg oblika, tkz. coupe. Čaša okruglog oblika navodno napravljena prema obliku grudi

Marie Antoinete ustvari napravljena u tvornici stakla vojvode od Buckinghama u Greenwichu, od 1830. godine postala je iznimno popularna. No, voljeli su je iz različitih razloga. Britanci zato jer je bila elegantnija i aristrokatskija od flutea, a Rusi iz čisto praktičnog razloga jer je u nju stalo više šampanjca. Nakon Engleske, brzo je postala popularna u Americi, naročito za vrijeme prohibicije jer je omogućavala kaskadno slaganje jedne čaše na drugu i atraktivno točenje šampanjca u potocima i koristila se je do šezdesetih godina prošloga stoljeća. No, kako je u ovoj čaši velika površina šampanjca u dodiru sa zrakom te mjehurići brzo hlape i gubi se bouqet, danas je gotovo zaboravljena i ne koristi se za niti jedno pjenušavo vino.

Najznačajnija inovacija posljednjih godina u svijetu čaša za šampanjac je dupla stijenka koja je predstavljena devedesetih,

Okrugla coupe čaša za šampanjac se koristila do 60-tih godina prošloga stoljeća, a bila je popularna i zbog atraktivnih načina točenja koji su uvijek doprinosili dobroj zabavi. No, kako u njoj šampanjac gubi sva svojstva, danas je gotovo zaboravljena

Iako su prve nastale visoke flute čaše, iste su jako pucale pa je osmišljena praktičnija, okrugla coupe čaša koja je od 1830. godine postala iznimno popularna, a navodno je napravljena prema obliku grudi Marie Antoinette

a zbog koje su čaše čvršće i manje pucaju i koja još bolje naglašava svojstva šampanjca.

Danas se šampanjac poslužuje isključivo u flute čašama, koje mogu imati različite varijacije sa širim i užim grlom, dužom ili kraćom nožicom, a sve s ciljem da što duže zadrže dragocjene mjehuriće u čaši i naglase suptilne note i okuse.

Svaki je značajniji proizvođač izmišljao i svoje čaše, s tankom ili debljom stijenkom, užim ili širim otvorom u kojem će najviše doći do izražaja svojstva šampanjca, a slavna ih je udovica Clicqout tijekom godina imala više od stotinu zima 2012.

Turizam Info 47

SAJMOVI

postfestum najvećeg turističkog sajma wtm london

LIBIJA ZEMLJA S NAJVIŠE POTENCIJALA

P

očetkom studenog, sezonu sajmova i prodaju kapaciteta za 2013. godinu otvorio je londonski WTM. Ove godine održan od 5. do 8. studenog, jedan je od najpoznatijih svjetskih sajmova dao prve naznake u kojem se smjeru kreću preferencije tržišta, ali i predstavio brojne tehnološke, društvene i marketinške inovacije, koje bi nam trebale pomoći da privučemo, zadovoljimo i zadržimo gosta. Kada se podvuče crta WTM-a, ostaje jasno da bez obzira na krizu ljudi i dalje putuju, što potvrđuju i prezentirani rezultati istraživanja prema kojima 6 od 10 Britanaca smatra odmor obaveznim, čime se broj onih koji putuju zadržava gotovo na razini od prije 2008. godine. No, pojavljuju se nove zemlje i nove ponude, na koje moramo računati kao ravnopravnu konkurenciju. Od preko 5.000 izlagača koji su ove godine nastupili na sajmu, ostvaren je rekord u broju novih, koji su se ovdje predstavljali po prvi puta. Od njih čak 157, većina dolazi iz Europe i Mediterana, i to njih 41. Drugo najveće povećanje broja izlagača je iz sektora online marketinga i novih tehnologija, te 48 Turizam Info zima 2012.

Azija s novim ponudama i izlagačima iz Kine koja se sve više nameće kao turistička velesila, ali i zemlje koje su sve popularnija i zanimljivija turistička odredišta - Vijetnam, Uzbekistan i Kirgistan.Tijekom WTM se je kao zemlja s najviše potencijala u slijedećih nekoliko godina nametnula Libija, koju je čak 34 posto ispitanih poslovnih posjetitelja koji su članovi WTM kluba takvom ocijenilo zbog 1.800 kilometara netaknute obale, brojnih spomenika iz doba starog Rima i blizine Europi. Osim Libije, najzanimljivijim novim destinacijama su ocijenjeni i Tajland, Ujedinjeni Arapski Emirati, Južna Koreja, Čile, Nigerija i Singapur. Koliko je ovaj sajam u svijetu turizma važan, dovoljno govori činjenica da ga je posjetilo više od stotinu ministara turizma iz cijeloga svijeta, a sklopljeno je poslova u vrijednosti većoj od 2 milijarde funti.

No, sajam je ove godine podignuo i puno prašine i isprovocirao javnu debatu na račun britanske vlade i ministra sporta i turizma

Hugha Robertsona vezano za duty free porez u avioprijevozu za britanske turiste. Predstavljen je i velik broj novih sustava i rješenje za turizam.

Izdvajamo online kalkulator (onlineroicaluclator.com) koji omogućuje konkretno izračunavanje vrijednosti blogova, novi sustav Globalgig namijenjen putnicima koji bi u budućnosti trebao smanjiti troškove roaminga, te Touchpal, sustav plaćanja otiskom prsta gdje bi jednom prijavljena osoba na taj način mogla plaćati hotelske usluge, benzin, izlete. Što se Hrvatske i nastupa na sajmu tiče, ona Britancima ostaje zanimljiva destinacija, no osim novih avionskih linija koje će bolje povezivati Britaniju i Hrvatsku, značajnijih novosti nije bilo.

U 2013. će tako voziti tri niskobudžetna avioprijevoznika, Ryanair, Jet2 i EasyJet koji bi prema najavama ministra hrvatskim novinarima tijekom sajma, trebali pomoći na ostvarenju predratnih rezultata.

Trg hrv. bratske zajednice 3a • Split Tel. 021/395-999 • 395-777 marketing@korp.hr • www.korp.hr

Agencija.NET

program za vođenje turističkih agencija

značajke programa:

Spre m fiska ni za lizaci ju!

grafički prikaz rezervacija sa mogućnostima proširivanja kapaciteta individualne prilagodbe izgleda rezervacijskog sučelja brz i jednostavan način pretraživanja i bookiranja raspoloživih kapaciteta formiranje i ispis ponuda i računa za agencije i goste automatizirano formiranje tečajne liste, slanja i prijave gostiju tz-i i mup-u brzo formiranje cjenika za selektirane partnere prema nabavnoj cijeni sigurnost podataka (svakodnevni automatizirani backup podataka) rekapitulacije računa i prometa po raznim kriterijima i razna statistička izvješća pristup bazi bilo gdje u bilo koje vrijeme uz uvjet pristupa internetu Web Desktop katalog aplikac rad u ime i za račun domaćina ija transferi gostiju ...i brojne druge

mogućnosti...

WEB katalog za goste i partnere

• Brojni kriteriji pretrage kapaciteta • Neograničen unos slika i detalja objekta

Podaci Web stranice

orp.hr www.k

Mogućnost BESPLATNOG korištenja programa do kraja 2012!

nazovite nas na 095/ 906 2708 ili 021/ 395 999 (777) dogovorimo besplatnu prezentaciju na Vašoj lokaciji, u našim prostorijama, putem telefona, skypea i/ili Teamviewera

Web katalog

VODIČI

ENCIKLOPEDIJA DOBRIH RESTORANA I HOTELA

Michelin Red Book Kada vodič izlazi više od 100 godina i pritom se svako njegovo izdanje proda u milijun primjeraka, tada zaista moramo priznati da govorimo o nečemu što nije trenutačni hit već simbol Pripremio: Adriano Požarić

K

oliko puta ste na svojim putovanjima poželjeli odsjesti u dobrom hotelu ili večerati u izvrsnom restoranu? Sjetite se loših iskustava, prijateljskih preporuka za koje ste naknadno zaključili da uopće nisu bile pouzdane.

I sami ponukani takvim problemima, davne 1900. godine, braća André i Édouard Michelin odlučili su izdati mali džepni priručnik-vodič, koji su besplatno dijelili.

Vodič je putnicima i izletnicima nu­dio mnoštvo korisnih podataka od garaže, se­rvisi za auto, benzinske postaje, pa sve do preporuke hotela i re­storana...

Iz godine u godinu taj vodič, ta­da plavi, postajao je sve referentniji priručnik na koji se uvijek moglo sa sigurnošću oslo­niti. No, nakon jednog lošeg iskustva - kada su „naletjeli“ na hrpu vodiča koji su služili kao podloga u autogaraži ispod dizalice, braća Michelin su shvatili kako se besplatne stvari ne uzimaju ozbiljno, te odlučili od 1920. godine vodič prodavati, s tim da se izbace reklame i ostave samo korisne informacije.

Danas, više od stotinu godina kasnije, Michelinov je vodič institucija. Svake godine na dan izlaska novog izdanja iz tiska, mnogobrojni gurmani iz cijelog svijeta navaljuju na vodič kao na vruće kolače kako bi usporedili godišnja vrednovanja Michelinovih inspektora s osobnim iskustvima. No, novi vodič možda 50 Turizam Info zima 2012.

još i više iščekuju i najrespektabilniji svjetski chefovi čija se kvaliteta, uspjeh i svjetska slava često ima zahvaliti upravo broju zvijezdica i ocjeni Michelinovih inspektora.

ZVJEZDICE I SIMBOLI Prije više od 110 godina, kad su putnici, automobilisti i svi ostali mogli u malom džepnom izdanju Michelin vo­diča naći puno korisnih informacija za pu­tovanje Francuskom. U vodiču su bili pla­ novi gradova i regija, benzinske postaje, autoservisi, garaže, prodavači guma, gostionice, prenoćišta, hoteli... Dopunjavajući ga sa sve više informacija skupljanih i provjeravanih iz godine u godinu izravno na terenu, uredništvo 1923. godine uvodi poseban dio u vodiču - Preporučeni hoteli i restorani.

Sljedeće dvije godine u vodiču se navedene dvije kategorije razdvajaju, a uz neke objekte tada se po prvi puta dodaje i simbol zvjezdice koji označava kvalitetniji smještaj i više

Ovaj je vodič rođen sa stoljećem, ali će trajati puno dulje, rekli su u predgovoru prvoga Michelina njegovi tvorci braća André i Edouard, inače vlasnici najpoznatije tvornice guma koji su kroz vodič željeli popularizirati i prodaju guma

Vodič izlazi za sve zemlje Zapadne Europe, dok se od Istočne Europe mogu naći jedino gradovi Varšava i Prag, i to u vodiču Main cities Europe

cijene, ali ne i gastronomski renome.

Mala crna zvjezdica od 1926. godine postaje simbolom vrhunske kuhinje. Između 1931. i 1933. godine zvjezdica prerasta u va­rijante s jednom, dvije ili tri zvjezdice čime još detaljnije označava kvalitetu.

Od 1931. godine kada postaje crven kakav poznajemo danas, Michelinov vodič sa svojim simbolom zvjezdice koji još nazivaju i cvijet francuske kuhinje, postaje pouzdana “pomoć” bez koje ozbiljan putnik više ne putuje svijetom.

Kako uopće definirati zvjezdicu kao razinu kvalitete? Zvjezdica kao simbol odnosi se isključivo na hranu tj. na ono što je na tanjuru, sastojke, originalnost, način pripremanja... i to je najbolja nagrada kuharu.

Kako ne bi sve ostalo samo za one dubljega džepa i prave gurmane, od 1955. godine Michelin uvodi i simbol “Bib Gourmand”, što znači “Dobra hrana za umjerenu cijenu”.

Te oznake dobivaju restorani koji nude dobru kuhinju s lokalnim

receptima, uz cijenu manju od 36 eura po meniju.

Uz oznaku zvjezdica i Bib Gourmanda, u Michelinovu vodiču razlikujemo još nekoliko simbola (prekrižena vilica i žlica - od 1 do 5 simbola: kvaliteta smještaja, veličina restorana, usluga)... Simbol kućice označava hotele, kvalitetu...

Svi ti simboli mogu se pojaviti i u crvenoj boji što podrazumijeva da je objekt posebno ugodan ili da se nalazi u iznimnom okruženju.

BEZ SLIKA I DETALJNIH OPISA Mnogi ostanu iznenađeni pa čak i pomalo razočarani kada prvi put prelistaju Michelinov vodič. Uz svaki je restoran ili hotel naziv, adresa, telefon, nekoliko simbola i jedna do dvije rečenice. Nema fotografija, nema detaljnih opisa, samo osnovne informacije. Svakih nekoliko stranica iskrsne jednostavan plan grada.

Vjerovali ili ne, tako je već više od 100 godina! Zašto? Iz osnovnog razloga: Michelinov vodič pouzdana je informacija putnicima gdje i kako mogu kvalitetno odsjesti i jesti, a ne korektor koji će upozoravati pojedine objekte što bi trebali ili ne. Kad naučite smisao michelinovih simbola i prihvatite jednostavnost tog vodiča koji se do sada prodao u više od 50 milijuna primjeraka, shvatit ćete da je putovanje diljem svijeta bez njega, kao da odete u Pariz, a ne pogledate Eiffelov toranj ili Mona Lisu. S druge pak strane, koliko samim kuharima i

vlasnicima restorana i hotela znači Michelinova zvjezdica, možda najbolje govori “Loiseauova afera”.

Kad su se pročule glasine početkom 2003. godine da će možda restoran Cote d’Or iz Saulieu (Burgundija) u sljedećem izdanju Michelinove crvene knjižice za Francusku umjesto tri dobiti dvije zvjezdice, ugledni francuski kuhar Bernard Loiseau navodno je zbog toga počinio samoubojstvo. Dakako, novija istraživanja pokazala su da je samoubojstvo možda moglo biti povezano s degradiranjem u drugom najpoznatijem vodiču za gurmane Gault-Millau, koji i jest degradirao poznatog kuhara. U navedenom izdanju Michelinova vodiča restoran Cote d’Or ipak je ostao na svoje zaslužene tri zvjezdice.

Za kraj, napomenimo da Michelin još nije izdao crvenu knjigu restorana i hotela u Hrvatskoj, a kako stvari stoje, vjerojatno smo od toga još vrlo daleko. Za usporedbu, tek je 2005. godine prvi put izdan Michelinov vodiče za restorane New Yorka, a 2007. godine slijedila je Azija. Danas Michelinova izdanja obuhvaćaju 27 vodiča koji pokrivaju 23 zemlja na tri kontinineta i 45.000 objekata diljem svijeta. Preporuka: kupite Michelinov vodič, spremite ga u torbu i krenite na put.

Sretan put i dobar tek.

(Za zemlje Europe raspoloživ na www.michelintravel.com, cijena 29,99 eur).

Što znače michelinove zvjezdice?

Jako dobar restoran u svojoj kategoriji

Odlična kuhinja, vrijedna skretanja s rute putovanja Izvanredno dobra kuhinja, vrijedna posebnog putovanja!

Dobra hrana za umjerenu cijenu

VODIČ ZA ISKRCAVANJE U NORMANDIJI

K

ad su se u proljeće 1944. godine savezničke snage pripremale za iskrcavanje u Normandiji, stožer združenih snaga imao je informaciju da su Nijemci u Francuskoj na cestama i u naseljima skinuli većinu oznaka. To je moglo zbuniti savezničke vojnike na terenu, te su se dosjetili Michelinovih vodiča. Neposredno pred početak akcije u Washingtonu su otisnuli kompletan Michelinov vodič iz 1939. godine koji je u sebi sadržavo mnoštvo korisnih karata, opisa i drugih naoko nebitnih detalja. Vodič su neposredno prije iskrcavanja u Normandiji podijelili svim vojnicima.

KONTROVERZE

O

no što znalci ponajviše zamjeraju Michelinu jest činjenica da najviše vrednuje one restorane koji prakticiraju francusku kuhinju, te činjenicu da su pojedini restorani na neki način njihovi miljenici koji nikada ne gube zvjezdice. Mnogi su imali i prigovore na ocjenu restorana u Japanu, koji su prvi put ocjenjivani 2007. godine i tada je rekordan broj restorana dobio zvjezdice, čime se Japan danas prema Michelinu svrstava u najbolju gastro destinaciju svijeta.

najduža, najluđa, dnevna, noćna...

Sanjkališta

Austrija ❄ Italija ❄ Švicarska ❄ Slovenija ❄ Bosna i Hercegovina Istražili smo što se od sanjkanja nudi u ski destinacijama Europe i regije i izdvojili ono najbolje, najluđe i najoriginalnije od Švicarske do Bosne što se ne smije propustiti ove zime!

52 Turizam Info zima 2012.

WILdkogel, AUSTRIJA

MALGA BRUNST, ITAlija

STUBAI, AUSTRIJA Log pod Mangartom,

GRINDEWALD,

Slovenija

Švicarska

Krvavec, Slovenija ISCHGL, AUSTRIJA JAHORINA, Monte cavallo,

Bosna i Hercegovina

italija

NAJDUŽA STAZA EUROPE Grindewald Big Pintenfritz Švicarska Najatraktivnija staza Europe počinje na vrhu od 2.681 metar nadmorske visine, i ludo se spušta u dolinu i grad Grindewald

FAULHORN 2681m

U regiji Jungrafu gdje je Grindewald smješten nalazi se preko 60 kilometara sanjkališta, no svi kažu da je Grindewald ono najbolje što Švicarska nudi. To je ujedno i najduža europska staza u dužini od impresivnih 15 kilometara gdje se nalazite samo vi sanjke i prekrasna alpska priroda. Staza imena Big Pintenfritz počinje na vrhu Faulenhorn do kojega dolazite dijelom gondolom, navodimo dijelom, jer nakon gondole slijedi još dva sata pješačenja do vrha s najljepšim pogledom na Alpe i vrhunce Eiger, Monch i Jungfrau. Sanjkanje je fantastičan doživljaj koji završava u samom centru mjesta, a ako se pitate od kuda ime staze Big Pintenfritz, dolazi od imena lokalnog ugostitelja koji se zbog opklade ovuda spustio prvi. www.grindewald.ch

GRINDEWALD 1050m zima 2012.

Turizam Info 53

WILDkogel MALGA BRUNST

ISCHGL

najluđa staza Malga Brunst - Kronplatz (I) Za razliku od klasičnih staza iz turističke ponude, odabrali smo i jednu stazu za one koji su spremni na ekstreman doživljaj sanjkanja. Do staze Malga Brunst se stiže planinarskom stazom koja kreće iz grada Valdaora. Možete to smatrati pripremom, jer uspon traje tri sata, no za one manje ekstremne, može se organizirati i prijevoz iz mjesta. Sama je staza duga 11,5 kilometara, i kvalificirana je kao teška s brojnim ulascima u zavoje, uskim dijelovima za spust i sve u svemu jednim sasvim drugačijim, sportskim doživljajem sanjkanja. www.plandecorones.com

noćno sanjkanje Ischgl (A) Direktno uz skijalište u mondenom Ischglu, staza je duga 7 kilometara, na raspolaganju samo u noćnoj varijanti za avanturiste željne uzbuđenja i dobre zabave. Starta na 2.300 metara na vrhu Idalp do kojega se stiže gondolom i spušta se do centra mjesta i bara u kojem obaveznim pićem završava noćno sanjkanje. Na raspolaganju je dva puta 54 Turizam Info zima 2012.

GRINDEWALD

tjedno, ponedjeljkom i četvrtkom, no u austrijskoj maniri ranog zatvaranja samo od 19 do 20.30 sati. Cijena karte odrasli 12,50 eur djeca 7,00 eur www.ischgl.com

najviše povezanih staza Dolina Stubai (A) Sa 12 uređenih sanjkališta raznih dužina gotovo da je raj za one koji se na zimskom odmoru žele posvetiti ovoj aktivnosti. Odličan izbor za obitelji jer nema strmih staza, do svih se stiže žičarom ili pješice (najdulji uspon traje pola sata), a može se birati od kratkih dužine 2,4 kilometra, pa sve do 8 kilometara. Četiri staze su osvjetljene za noćno sanjakanje, uz put je moguće organizirati i party u gostionicama uz stazu.

Sve su staze prirodni putevi koji se nalaze u različitim mjestima u dolini u prekrasnom planinskom krajoliku.Cijene karata odrasli 8,20 eur, djeca 4,50 eur, noćno sanjkanje 14,50 www.stubai.at

sanjkanje za svih WiLdkogel Arena, eukirchen (A) Wildkogel Arena jedno je od najboljih austrijskih skijališta, koje ujedno nudi i odlično sanjkanje. Staza Wildkogebahn

duga je 14 kilometara što je čini jednom od najdužih u Europi, no sigurno je najduža osvjetljena, s visinskom razlikom od 1.300 metara. Do staze se stiže žičarom iz gradova Bramberga ili Neukirchena, a spuštanje atraktivnom stazom punom serpentina i spusta traje sat vremena i odličan je izbor za mlade ili društva. Nakon sanjkanja, gratis ski bus vas vraća u hotel, karte su dostupne za samo jedan spust ili za cjelodnevno sanjkanje, a rezervacija unaprijed je obavezna. U cijeni su uračunate sanjke, koje mogu biti obične starinske, bob ili plastične. Cijena karte odrasli 9,5 eur, djeca 4,5 eur Cjelodnevno sanjkanje odrasli 26,00 eura, djeca 13,00 eur www.wildkogel-arena.at

motorne sanjke Jahorina, Sarajevo (BiH) Klasično sanjkanje na Jahorini moguće je na manjim stazama uz skijaške staze, no više za djecu. Da ne bude dosadno, ovdje su ponudili jedan drugačiji oblik sanjkanja. Radi se o vožnji motornim sanjkama divljom i netaknutom prirodom, izvan označenih staza na nadmorskoj visini od 1,900 metara. Može se odabrati trajanje vožnje, težina terena, lokacije koje želite posjetiti, a vožnja

VIPITIENO

ISCHGL

LOG POD MANGARTOM

JAHORINA

se može pretvoriti i u cjelodnevni izlet. Obično se iznajmljuje viša sanjki odjednom, stručna pratnja je osigurana, te osnovna obuka. Cijena: Srednje zehtjevna vožnja 1,5 h - 65 eur www.jahorina.org

cjelodnevna zabava za obitelj LOG POD Mangartom, boVEC (SLO) Za one koji žele nešto bliže sanjkanje, prvi odabir je Slovenija. Atraktivno sanjkanje smo pronašli u Bovecu, gdje staza ide na Log pod Mangartom.

Iz centra Boveca do staze vas vozi džip, no staza je kraća, dužine oko 2 km.

Cijena uključuje tri spuštanja stazom (ukupno 6 km), gdje vas nakon svakog spusta džip vraća opet na vrh, sve izvedivo i u noćnoj varijanti. Staza je zaista lijepa i doživljaj prekrasan, no zamjerka ide na cijenu, koja je za kraću stazu bitno viša. Cijena karte Dnevno sanjkanje: odrasli 25,00 eur Noćno sanjkanje: odrasli 30,00 eur.

MONTE CAVALLO KRVAVEC

sanjkanje uz ski kartu Monte Cavallo, VaLle IsarCO (I) Najduža i najatraktivnija staza na talijanskim skijalištima. Spušta se u dužini od 10 kilometara u pitoresknu dolinu, a s obzirom da nije strma, te sa se uz put nalaze vidikovci s pogledom na krajolik, prekrasnu dolinu i sam grad, može biti odlična dnevna zabava za obitelji. Iz centra mjesta sanjkaši se džipom voze na vrh Monte Cavallo odakle počinje spust. Staza je cijelom dužinom osvjetljena, a noćno sanjkanje moguće je do ponoći. Cijena karte: moguć paket sa skipasom www.montecavallo.com

party na sanjkalištu Krvavec (SLO) Petkom i subotom tijekom cijele zime, jedno od najpoznatijih sloveskih skijališta Krvavec priprema zabavu na snijegu u obliku noćnog sanjkanja. Dio staze koja je inače skijaška, stavlja se na raspolaganje sanjkašima, koji do nje stižu žičarom Tiha dolina. U zabavu su uključeni svi ugostiteljski objekti, a u cijeni karte je uključen neograničeni broj vožni četverosedežnicom te najam sanjki.Cijena karte: odrasli: 18 eur djeca: 13 eur www.rtc-krvavec.si

PRVE SANJKE

S

anjke su izvorno bile važno prijevozno sredstvo naroda na sjeveru, gdje je bilo nemoguće voziti se bilo kakvim drugim prijevoznim sredstvom, a najčešće su ih vukli konji ili psi. Prvi se put rekreacijsko sanjkanje spominje krajem 17. stoljeća u Bostonu koji je tada bio pod britanskom vlašću, gdje su mladi toga grada zatražili da im se dozvoli sanjkanje na Beacon Hillu. Kasnije se sanjke spominju i brojnim revolucijama kada su služile za kao sredstvo za vuču topova.

Prve su “prave” sanjke nastale u Americi 1880. godine, a izmislio ih je Samuel Leeds Allen, po prvi puta koristeći tkz. drveni tobogan i metalnu podlogu kojom sanjke postaju brže. Do danas je to ostao najpopularniji i najprodavaniji model sanjki na svijetu. zima 2012.

Turizam Info 55

Kamo na karneval Rijeka • Samobor • Dubrovnik • Nica • Viareggio •Binche • Köln • Venezia • Rio de Janeiro

9 KARNEVALA TOP

Hrvatske&Europe

Odmah nakon Nove godine startaju karnevali. Odabrali smo one koje bi vrijedilo posjetiti i potražili što se može vidjeti, kada, koliko košta diljem EU i sve do Ria

zima 2012.

Turizam Info 57

KARNEVAL Rijeka

1

RIJEČKI KARNEVAL 17.01.-13.02.2013.

Iako ove godine traje kratko, jedan od najboljih hrvatskih karnevala biti će intenzivan i žestok. Svoje korijene Riječki karneval vuče u prošlo stoljeće, kada su se još za vrijeme Austro-Ugarske monarhije organizirali balovi i povorke, a ono što je danas preraslo u jedan od većih europskih karnevala, počelo je 1982. godine kada su Korzom po prvi puta na Pusnu nedjelju prošetale tri maškarane skupine. Danas

2

SAMOBORSKI FAŠNIK 01.-12.02.2013.

Samoborski fašnik zasigurno je najstariji hrvatski karneval, a za razliku od Riječkoga, traje desetak dana u kojima se na jedan sasvim drugačiji način slave pokladni običaji. Prvi put se spominje fašnički bal još 1827. godine, a rijetki pisani dokumenti iz tog doba pokazuju da se na ulicama tada malenog Samobora održavalo fašničko veselje, te da se u općinskom magistratu održavao ples pod maskama. U Fašniku sudjeluje staro i mlado, brojni umjetnici na satiričan i sebi svojstven način osvrnut će se na aktualnu društveno – političku situaciju u gradu i državi, a u svakodnevnim događanjima od jutra do kasnih večernjih sati biti će radionica za djecu, programi uličnih zabavljača, tabori mjesnih odbora, poseban program za mlade i još mnogo toga. Tradicionalno Fašnik završava 12. veljače na pokladni utorak kada osudom Princa Fašnika i paljenjem njegove lutke Samoborci osiguravaju godinu od negativnih utjecaja. www.fasnik.com

SAMOBOR

58 Turizam Info zima 2012.

ovdje sudjeluje više od stotinu grupa s alegorijskim kolima, prekrasnim maskama a Rijeka i inače živi karnevalski, pa je ovo grad koji u siječnju i veljači ne treba propustiti.

19.01. Izbor kraljice Karnevala 26.01. Carnival Snowboard Session 03.02. Dječja karnevalska povorka 10.02. Velika karnevalska povorka 13.02. Spaljivanje Pusta www.rijecki-karneval.hr

3

DUBROVAČKI KARNEVO 03.-10.02.2013.

Karnevalska tradicija u Dubrovniku stara je koliko i sam Grad, a to je vrijeme plesa, igara, veselja, šala i smijeha.

Za razliku od velikih i divljih karnevalskih ludovanja, Karnevo je u Dubrovniku uvelike sličan onom venecijanskom, s prekrasnim maskama, i atmosferom nekih davnih vremena. Za slijedeću je godinu najavljeno pregršt događaja na 3.

Dubrovnik Karneval festu, i za djecu i za odrasle, a dubrovački će hoteli u tom razdoblju također imati posebne aranžmane.

Svaki petak predviđen je karnevalski program s pojedinim gostujućim gradovima, koji se nastavlja subotom, kada će navečer zaživjeti i glazbeni festival. Četiri kvalifikacijske večeri Dubrovčane i njihove goste

DUBROVNIK

uvest će u veliko finale kada će se čuti 16 najboljih pjesama i kada će se izabrati pobjednika. Taj posljednji vikend, točnije četvrtak, Dubrovački simfonijski orkestar i hrvatske operne zvijezde izvest će prigodnu Operetu mix. Biti će i pregršt popratnih događanja, poput izložbi umjetničkih radova, tematskih večeri, karnevalskih lutrija, radionica za djecu.

05.02. Večer folklora 07.02. Opereta mix 08.02. Revijalni glazbeni festival “Carnival music Croatia” 09.02. Kapetanski bal pod maskama 10.02. Gastro show na Stradunu www.karnevalfest.hr

4

KARNEVAL U VENECIJI 26.01.-12.02.2013.

Tijekom karnevala cijeli grad, otoci i obližnje kopno su maskirani, a ulice ispune tisuće kostima, od renesansnih plemića do likova iz commedie dell’arte, koji Veneciju čine najpoznatijim i najzanimljivijim europskim karnevalom. No, karneval u Veneciji nije samo to. Tijekom perioda karnevala razna događanja se odvijaju tijekom tjedna, ali najbolje je nedjeljom kada se na trgu svetog Marka odvija Festa Veneziana, biraju najbolje maske, ili se na Anđelovu letu maske spuštaju posebnim užetom sa zvonika Sv. Marka. Događa se i parodija na Anđelov let kada se spušta maska magarca. Venecijanski karneval završava Paradom tihe vode, kada se na gondolama osvjetljenim samo svijećama ulazi u vrijeme korizme. www.carnevale.venezia.it

VENECIJA

zima 2012.

Turizam Info 59

KARNEVAL

5

KARNEVAL U NICI 15.02.-06.03.2013

Karneval na Azurnoj obali jedan je od najljepših europskih karnevala, koji se događa nakon što kod nas već započne vrijeme korizme. Karneval u Nici svojevrsni je spoj karnevalske povorke i festivala uličnih izvođača, a svakoga vikenda ovdje se na šetalištu Promenade des Anglais odvijaju parade prekrasnih alegorijskih kola i maski. Parada svjetla počinje u 9 sati navečer, a dnevni je događaj Parada cvijeća u kojima sudionici

karnevala posjetitelje obasiplju cvijećem koje 72 sata prije pripremaju gotovo sve cvjećarnice u Nici. Ove se parade održavaju subotom, a nedjeljom je na programu karnevalska parada, koja je sve samo ne klasična. Svake godine Karneval ima temu, slijedeće je godine to Kralj 5 kontinenata, a sve će završiti u srijedu 06.03. spektakularnim vatrometom. Ulaznice: 20 eura sjedeće karte, 10 eura stajaće karte www.nicecarnaval.com

NICA

KOLN

60 Turizam Info zima 2012.

6

KARNEVAL KOLN 11.11.2012. - 11.02.2013.

Od bližih destinacija poznati se karneval održava i u njemačkom Kolnu, gdje ga stanovnici nazivaju i ‘Peto godišnje doba‘. Ovo je karneval koji definitivno traje najduže, počeo je naime 11.11.2012. u 11 sati i 11 minuta. U gradu se već održavaju karnevalske zabave koje će se tijekom božićnih blagdana malo primiriti da bi nakon Nove godine karnevalsko ludilo opet krenulo. Glavni događaj je karnevalski ponedjeljak Rosenmontag 11.02. (Ružin ponedjeljak), kada će velika maskirana povorka paradirati gradskim ulicama. Na njoj sudjeluje više od 10.000 maski, ruta je duga 10-tak kilometara duž stare gradske jezgre, a u paradi se mogu vidjeti i brojne njemačke poznate osobe, od političara preko nogometaša do pripadnika plemstva. www.koeln.de

7

VIAREGGIO CARNEVALE 3., 10., 12., 17. i 24.02.2013.

Možda najturističkiji od svih karnevala, karneval u Viarregiu nastao je još u 19. stoljeću kao svojevrsna pobuna lokalnih moćnika protiv poreza, no danas je uz Veneciju jedan od najboljih talijanskih karnevala.

Odvija se tijekom pet uzastopnih nedjelja u veljači, kada se maske pokazuje na najpoznatijem šetalištu ovog ljetovališta. No, ovaj karneval ne traje samo tijekom te četiri nedjelje. Maske se dugo i studiozno rade tijekom cijele godine tehnikom kaširanja, i to u velikim silosima izvan grada. Na karnevalu se izlažu, odnosno natječu u nekoliko kategorija,

od individualnih maski pa sve do alegorijskh kola gigantskih razmjera koje sežu više od dvadesetak metara u visinu, 15-tak metara u širinu i teže oko 40-tak tona prikazujući satiru modernih vremena i rugajući se najčešće političarima, glumcima, ali i prikazuju pozitivne strane života. Parade svake nedjelju traju od popodnevnih do kasnih večernjih sati, a završavaju spektaktakularnim vatrometom. Za one koji žele znati nešto više o povijesti karnevala otvoren je i muzej.

Ulaznice za karneval koštaju 15 eura. viareggio.ilcarnevale.com

VIAREGGIO

zima 2012.

Turizam Info 61

KARNEVAL

8

CARNAVAL DE BINCHE, BELGIJA 10.-13.02.2013.

BINCHE

9

KARNEVAL U RIU 09.-12.02.2013.

Paradu sambe u Riju posjeti u prosjeku oko pola milijuna stranih posjetitelja. Za razliku od hladne Europe, ovom festivalu u prilog idu i klimatske prilike jer veljača je najtopliji mjesec na području južne hemisfere. Usprkos tome, za dodatno podizanje temperature brinu carnavalescosi, kostimografi zaslužni za fantastične kreacije koje krase sudionike parade. Pripreme za karneval u Riju traju mjesecima. Škole plesa vježbaju pokrete, kreiraju se i šiju kostimi, sklada se glazba i skupljaju tisuće volontera ključnih za uspjeh ove grandiozne predstave. Valja istaknuti da su obično najnadahnutiji među izvođačima favelasi – skupine iz siromašnih četvrti koje svu svoju energiju ulažu u paradu. Karneval za raziku od europskih traje samo tri, ali izrazito intenzivna dana, tijekom kojih grad živi karneval od jutra do večeri. Karte za karneval mogu se kupiti i online, a ovisno o vrsti sjedala njihove cijene iznose od 62 pa sve do više od 800 američkih dolara. www.rio-carnival.net 62 Turizam Info zima 2012.

Opet nešto malo drugačiji karneval koji se događa od nedjelje koja joj prethodi pa do čiste srijede, iako se razni ulični performansi događaju i nekoliko tjedana prije.

No, u nedjelju 10.02. gotovo će svi stanovnici Bincha izaći maskirani na ulice, a glavni je događaj parada maski po imenu Gilles. Ima ih više od 1.000 a mogu biti samo muškarci od 3 do 60 godina starosti koji nose tradicionalne maske. Biti Gilles posebna je čast i

RIO DE JANEIRO

svaki stanovnik Bincha tome teži. Gillesi plešu Bincheom tijekom cijeloga dana, te uz pomoć štapa tjeraju zle sile, no u kostimu ne smiju napustiti grad, jer se tradicionalno kaže kako “Gilles nikada ne odlazi”. Oni usto i bacaju naranče publici, a dobiti naranču smatra se posebnom srećom. Osim Gillesa, na ulicama Binchea mogu se vidjeti i Harlekini, što mogu biti i muškarci i žene, seljaci i pierotti, što je maska rezervirana samo za djecu. www.carnavaldebinche.be

Aktualno

POVIJEST DOČEKA NOVE GODINE Bacanje tanjura, crveno donje rublje, jesti kelj ili svinjetinu, ne bacati mrvice, šampanjac u ponoć, prva čestitka od muške osobe... u svemu je tome skrivena simbolika, želja za boljom i plodnijom godinom, srećom i zdravljem koja je toliko neobična i šarolika, koliko ima i naroda na zemaljskoj kugli...

Pripremila Jelena Androić

zima 2012.

Turizam Info 63

AKTUALNO

M

a kad da se slavila, Nova je godina kao praznik bila povezana sa zemljom, kao i većina ljudskih djelatnosti.

Babilonci su ju navodno slavili i 4 tisuće godina prije Krista, a u Mezopotamiji je zabilježeno da se slavila prije oko dvije tisuće godina pr. Krista, i to sredinom svibnja.

Obredi su uvijek imali nekoliko zajedničkih elemenata: odijevala se nova odjeća, maskiralo se, plesalo, palila se vatra, progonili se zli duhovi, stvarala se u tu svrhu buka, vjernici su se ispovijedali…Uvijek u funkciji pozdrava sa starim „životom“ koji umire i u čast novom životu, bilo u prirodi, bilo artificijelno – koji se rađa. Praznik su stari Rimljani zvali Saturnalija, prema bogu Saturnu, a te su noći ludovali i orgijali. Vrhunac proslave bilo je prinošenje ljudskih žrtava, pa je iz tog razdoblja (do 300 godine pr. Kr.) poznata figura sjedokosog čovjeka s kosom za sijeno u ruci - simbola boga Kronosa koji kosi ljudske žrtve. Ako se „na prepad“ postavi pitanje zašto se Nova godina slavi baš 1. siječnja, mnogi neće biti sigurni koji odgovor ponuditi. Kad bismo se okrenuli prema

zvijezdama, a čovjek je to najčešće činio, 1. siječnja se na nebu ne dešava ništa značajno. Logičnije bi bilo da to bude na zimski solsticij (ove je godine 21. prosinca), na najdužu noć koja na neki način znači konačnu „smrt“ prirode te novi obrtaj, novi ciklus sa sve dužim danima, kako su to shvatili Heleni i stari Slaveni. Babilonci, i u početku Rimljani, uzeli su da je logičnije slaviti period u kojem se priroda budi (proljetni ekvinocij), a Asirci su pak smatrali da se godine mijenjaju u rujnu. Kad uistinu počinje nova godina ni danas za sve narode nije jednako riješeno – za Židove koji se vode lunarnim kalendarom to je u rujnu (Rosh Hashanah).

Kinezi Novu godinu slave negdje krajem siječnja ili početkom veljače, zovu ju Ako Nung-Nien ili Proljetni festival, a slavlje koje počinje na prvi dan prvog lunarnog mjeseca traje 15 dana kroz koje se proslavlja kraj zime i početak proljeća. Muslimanski lunarni kalendar ima Mjesečevu godinu koja traje 354 dana, osam sati i 48 minuta a njihova je Hidžretska nova godina nulto „izdanje“ imala 16. srpnja 622. godine.

Julije Cezar, koji je inače dobro poznavao astronomiju, pozvao je aleksandrijskog astronoma Sosigena da sastavi novi kalendar koji je nešto kasnije, po Cezaru, nazvan julijanski kalendar

KADA POČINJE NOVA GODINA? Za uvjetno rečeno zapadni svijet priča o prvom siječnju počela je s rimskim kraljem Numom Pompilijem. Do njega je rimski kalendar imao 10 mjeseci, s 30 odnosno 31 danom, a godina je počinjala 1. ožujka. Kako je godini od 10 mjeseci nedostajalo dva mjeseca da se u nju ugura cijela Sunčeva godina (Zemljina revolucija), Pompilije je naredio reformu pa su kalendaru dodani još i siječanj i veljača. Prvi je mjesec posvećen Janusu, bogu svih početaka. Nelogičnosti u nazivima ostale su odonda - septembar nije 7. već 9. mjesec, oktobar nije osmi već 10. i tako redom. No ni ta godina nije valjala jer je trajala 355 a ne sunčevih 365 dana pa je kalendar ponovno popravljao Julije Cezar, koji je inače dobro poznavao astronomiju, te je pozvao aleksandrijskog astronoma Sosigena da sastavi novi kalendar. Sosigen je po starim egipatskim računima uzeo da godina traje 365 dana i 6 sati i po toj je osnovi sastavio kalendar koji je nešto kasnije, po Cezaru, nazvan julijanski kalendar (45.. god. pr. Krista). Međutim i to je trebalo korigirati jer je godina po tom prvotnom kalendaru trajala 11 minuta i 14 sekundi kraće od solarne godine, što se do 16. stoljeća nagomilalo u čitavih 10 dana.

U srednjovjekovnoj Europi Nova godina se nije slavila, jer se

Jedan od prvih naroda koji je slavio Novu godinu bili su Babilonci, no slavili su je na proljeće, u vrijeme kada se priroda budi i kada dani postaju duži, a proslave su trajale nekoliko dana

64 Turizam Info zima 2012.

Aktualno

obilježavanje iste smatralo poganskom i antikršćanskom pojavom.

Prvi siječanj i proslava Nove godine na velika vrata vraća se tek 1582. godine i to u Gregorijanskom kalendaru, kada je po nalogu pape Grgura XIII izrađen kalendar koji danas koristimo, a koji su katoličke zemlje prihvatile gotovo odmah a protestantske su to činile postupno – Britanci tek 1752. Za katolike i protestante novogodišnja je noć uspomena i na svetog Silvestra, 34. papu koji je umro 335., 31. prosinca, pa otud i naziv Silvestrovo.

Inače, trivija je ta da se osobu koja kasni i uvijek dolazi posljednja naziva Silvestar. Nova se godina

narod, i Novu godinu smatrali jednim od božićnih blagdana. Zvali su ju Mladi/Mali Božić. Da je „prava“ nova godina tad još uvijek bila Božić, svjedoči i pjesma „Narodi nam se kralj nebeski“, odnosno njeni stihovi „na tom mladom ljetu veselimo se“. Proces sekularizacije države u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji kao jedan od bitnih zadataka imao je i zamjenu vjerskog Božića blagdanom/praznikom kojeg će slaviti svi narodi i narodnosti Jugoslavije. Tako je u kratkom vremenu, od 1946. do1948., kroz medije bilo vidljivo sve sugestivnije veličanje 31. prosinca kao dana kad se prisjećamo

Za katolike i protestante Nova je godina podsjetnik na svetog Silvestra, papu koji je umro 31. prosinca, pa otuda i naziv - Silvestrovo

u Europi najsvečanije ipak slavila 25. prosinca, pa tako i na našim prostorima. Na koji se način običaj slavljenja nove godine - a ne Božića kao bitnog datuma s kojim sve nanovo počinje - institucionalizirao na prostorima bivše Jugoslavije, dinamično se odigralo i pred očima nekih od čitatelja ovog teksta, sredinom prošlog stoljeća. Naime, Hrvati su, kao izrazito katolički

na ono što nam je „borba dala“ a vrijedne ruke izgradile, te 1. siječnja kao simbola novog početka i novih radnih pobjeda. Zemlji koja se tek imala izgraditi od neobične je važnosti bilo ujediniti svoje

U Japanu 31. prosinca zvona budističkih hramova zvone 108 puta jer se tako tjera 108 ljudskih slabosti

Britanski je običaj da se za novogodinje posjete domaćinu donese kruh i ugljen

Kineskom novom godinom, proslavlja se kraj zime i početak proljeća, a ima sličnosti s karnevalima na Zapadu.

Slavlje tradicionalno počinje na prvi dan prvog lunarnog mjeseca, na početku godine po kineskom kalendaru, a završava 15. dan, nakon početka kineske godine, kada je festival svjetiljki. Tada se u zrak puštaju papirnate crvene svjetiljke zima 2012.

Turizam Info 65

AKTUALNO

građane u frenetičnom optimizmu karakterističnom za novu godinu, te ih suptilno privoljeti da jedva dočekaju ponovno zavrnuti rukave u izgradnji bolje budućnosti. Paradoksalno je da se institucionaliziranje Nove godine provodilo mješavinom religijskih i partijskih simbola, pa su prvi od „vizualnih identiteta“ nove Nove godine bili anđeli koji drže petokraku.

U kalifornijskoj se Pasadeni na samu Novu godinu održava Parada ruža, svojevrstan maskenbal s velikim alegorijskim kolima

OD PARADE DO PRESKAKANJA SEDAM VALOVA Optimizam i ufanje u blagostanje u novoj godini oduvijek prate simboli

novogodišnja parada ruža.

Petardama i vatrometom se zli duhovi tjeraju danas, isto kao i sirenama, zvonjavom sa crkvenih tornjeva, glazbom, pa i lomljavom stakla. Tako Danci na novogodišnju noć razbijaju tanjure pred ulaznim vratima svojih prijatelja, a osim što čin stvara buku, Danci vjeruju da tanjuri označavaju prijatelje – što ih više razbiješ, više ćeš prijatelja imati. I novogodišnje su rezolucije tradicionalni elementi, bez obzira što ih danas uobličujemo u često banalnoj formi poput „manje ću jesti i prestat ću pušiti“. Rezolucije

Mnogi vjeruju kako za sreću treba u ponoć pojesti 12 bobica grožđa, a za ručak kelj, jer njegovi listovi podsjećaju na novčanice

U zemljama bivše Jugoslavije za vrijeme komunizma, Nova je godina zamijenila tradicionalni Božić, a slavila se dva dana

66 Turizam Info zima 2012.

bogatog prostrtog stola na ma kojem dijelu naše kugle. Isto je i s tradicijom darivanja, čestitanja, te paradiranja uz buku koja je tjerala zle duhove. A u Hrvatskoj se nekad vjerovalo da vještice i zlodusi baš oko Silvestrovog najviše luduju. Novogodišnje tjeranje duhova suvremenu formu ima u okupljanju na gradskim trgovima i ulicama. Primjerice, na Tibetu novogodišnja parada traje četiri dana, a na tajlandskoj se paradi maršira uz zvukove gongova i bubnjeva s likovima zmajeva, slonova, bivola i divova.

Na Bahamima se tisuće kostimiranih natječu na nagradu, a u kalifornijskoj Pasadeni se od 1890. održava i slavna

su imali i Babilonci a odnosile su se ponovno na zemlju, odnosno na novogodišnje vraćanje posuđenog oruđa za rad. U svijetu su se zadržali razni novogodišnji običaji koji kao zajedničko imaju vjeru u bolju budućnost. U Latinskoj Americi se primjerice vjeruje da se u ponoć moraju promijeniti gaćice, odnosno obući one žute boje. U Venezueli se te nove žute gaćice moraju obući naopačke, dok u Brazliu više vjeruju u bijelu odjeću za sreću i mir u godini, a ljudi koji žive kraj mora odlaze na obalu i preskaču sedam valova te bacaju u more cvijeće i pale svijeće za ispunjenje želja. U Kolumbiji pak Novu godinu slave s

Aktualno

lutkama – velika muška lutka predstavlja staru godinu, pa ju obitelj umata u razne materijale i točno u ponoć pali, zajedno sa starim stvarima koje obitelji više nisu potrebne. U Kini sva se vrata ukrašavaju crvenom bojom – simbolom sreće i veselja, te iz domova uklanjaju noževi kako se nitko ne bi ozlijedio jer bi ta nezgoda značila da je osoba prerezala obiteljsku sreću u novoj godini. U Japanu 31. prosinca zvona budističkih hramova zvone 108 puta jer se tako tjera 108 ljudskih slabosti. I na starom se kontinentu rade neke šašave stvari, pa Britanci strepe tko će im prvi doći u goste jer će, ako to bude muškarac s darovima, sve biti u redu, dok žene donose samo nesreću.

Tamo su tradicionalni novogodišnji darovi ugljen za vatru, kruh za stol i piće za gospodara kuće, a dobro je

da kuća ili stan ima dvoja vrata, jer za sreću gost treba ući kroz prednja a izaći kroz stražnja vrata. Među tradicionalnim vjerovanjima kojima se zagubio geografski trag nalaze se i mnoge druge neobičnosti.

Jedna je od poznatijih da će crveno donje rublje začinjava ljubavni život tijekom naredne godine, ili da Novu prva treba čestitati osoba suprotnog spola, zbog sreće u ljubavi. U novu godinu ne valja ulaziti s dugovima jer će vas inače dugovi pratiti tijekom cijele godine, a iz kuće se ne smije ništa iznositi, pa čak ni istresti mrvice sa stolnjaka, jer u protivnom slijedi godina bez novca. Kako bi se novac osigurao, njime valja napuniti sve novčanike, a na sreću se može utjecati i ukoliko se postavite blizu šampanjca kad se otvara u ponoć, jer onog koga pogodi čep slijedi odlična godina.

Ukoliko propustite tu sreću, bar

Piće za dan poslije dočeka

Bloody Mary Izmjerite 60 ml vodke, 120 ml soka od rajčice, 20 ml limunovog soka, nekoliko kapi tabasca, nekoliko kapi worcester sosa, prstohvat soli i papra, te dobro izmiješajte. Sretna je vijest da dosad još nisu otkrivena vjerovanja o lošoj sreći od ovakvog koktela, no i dobru se sreću uvijek može izazvati- pretjerivanjima.

NEW YORK, LONDON, PARIS...

A

Jedan od najspektakularnijih dočeka je onaj u New Yorku, gdje se velika Kristalna lopta spušta na Times Squareu.

Svake godine lopta je drugačija, a prvi je puta ova ideja zaživjela još davne 1904. godine

ko zavirimo u svjetske prijestolnice, jednu od najluđih novih godina na otvorenom naći ćemo na njujorškom Times Squareu gdje još od 1904. slave uz tzv. “ball drop” koji svake godine vidi oko milijun ljudi.

Kristalna lopta koja teži oko 5,386 kilograma i ima 3,7 metara smještena na stupu, počinje se spuštati u 23:59. Kad dođe do dna, povlači za sobom spektakularan ponoćni vatromet.

I u Londonu se gleda spektakularan vatromet a ljudi se skupljaju u području rijeke Temze, gdje se nalaze London Eye i Big Ben. Odbrojavanje je popraćeno zvonjavom s Big Bena, a vatromet u ponoć izlazi iz London Eyea. Inače, 2010. je taj vatromet s 10 minuta skraćen na 8, čime se uštedjelo čak 70 tisuća funti. Prvi veliki vatromet kojim se u Londonu slavila Nova godina održan je ne davnije od 2000. godine, a tad se oko Temze skupilo oko 3 milijuna ljudi. U Parizu se najveća slavlja održavaju oko Moulin Rougea, Trocaderoa, Sacre Coeura, i naravno, Eiffelovog tornja. No poseban je doživljaj Novu godinu u Parizu dočekati na Champs-Elysees koji nudi pogled na Eiffelov toranj. Tamo se ljudi počnu okupljati oko 21 sat, opremljeni bocama šampanjca, raznim instrumentima i košaricama za piknik.

zima 2012.

Turizam Info 67

GASTRO NOVA GODINA

U

proslavi Nove godine ipak se najveći dio vrti oko hrane, pa je i njenim izborom moguće utjecati na sreću. Tako Sicilijanci vjeruju da lazanja donose sreću a sva ostala tijesta nesreću, u Španjolskoj (kao i Portugalu, Meksiku i Peruu), kad zakuca ponoć, treba pojesti 12 boba grožđa – po jedna boba za svaki mjesec.Tradicionalno se u Hrvatskoj čestitarima nudila najprije dobra rakija, pečene

OKUS MORA Tunu izrezati na kockice, dondole otvoriti, očistiti škampe. Začiniti tunu sa solju, maslinovim uljem i svježim bosiljkom.

Od soka limuna i naranče i maslinovog ulja napraviti emulziju. Malo posoliti i dodati žlicu meda i ohladiti. Tartar poslužiti na prepečenom tostu i sve aranžirati na tanjuru, škampe na skuti, dondole na rukoli, preliti sve s emulzijom i reduciranim acetom.

(za 4 osobe) 4 dondole 8 škampi 200 g svježe tune 1 naranča pola limuna 1 dcl maslinovog ulja 100 g rukole Restoran Kukuriku Kastav • Foto Adriano Požarić

68 Turizam Info zima 2012.

50 g ovčje skute Sol, crveni papar Svježi bosiljak Med od kadulje Toast Jabučni ocat Reducirani aceto balsamico

kobasice, pečeno meso, te gibanice. Danas ne darujemo zdence, ali se za proslavu Nove godine još uvijek odijevamo crveno, kitimo i sebe i prostore, a posebno stolove, ispaljujemo petarde i čepove pjenušca u ponoć. A ovo je isječak iz novogodišnjeg menija jednoga od najpoznatijih hrvatskih restorana, restorana Kukuriku u Kastvu iznad Opatije.

Jela je pripremio chef Robert Kličković

PLJUKANCI S GUSJOM JETROM I KARAMELIZIRANOM JABUKOM Skuhati pljukance u slanoj vodi, procijediti.

Na tavi karamelizirati na sitno narezane jabuke, staviti sa strane.

Na drugoj tavi otopiti malo maslaca, dodati pljukance, malo kokošijeg temeljca, naribati bijeli tartuf i sve to promiješati.

Na trećoj zagrijanoj tavi prepeći posoljenu guščju jetru.

Sve aranžirati na tanjur, prvo pljukance, zatim guščju jetru na vrh, te posuti po tanjuru karamelizirane jabuke.

400 g pljukanaca 300 g guščje jetre 80 g bijelog tartufa 1 jabuka Maslac Maslinovo ulje Šećer Kokošiji temeljac Sol

Restoran Kukuriku Kastav • Foto Adriano Požarić

zima 2012.

Turizam Info 69

Semifredo od lješnjaka Istopiti šećer na zagrijanoj tavi sa malo vode. Dodati lješnjake, sve dobro promiješati, ohladitii i samljeti. Žumanjak i šećer istući pjenasto na pari. Napraviti snijeg od bjelanjaka. U tučeno vrhnje dodati, snijeg od bjelanjaka, pjenasto umućene žumanjke sa šećerom i lješnjka, i sve dobro izmiješati. Pripremljenu smjesu izliti u kalup i zalediti.

JESENSKI TRIS

120 g očišćenih tostiranih lješnjaka 100 g šećera 4 žumanjka 2 bjelanjka 75 g šećera u prahu 500 g tučenog vrhnja

Praline od maruna Kestenpire, konjak, šećer i vrhnje spojiti u jednu gustu smjesu, oblikovati u male kuglice i uvaljati u kakao.

200 g skuhanih očišćenih maruna 3 cl konjaka 40 g šećera u prahu 0,5 dcl kakaa

Flambirane smokve Priprema smokvi Karamelizirati šećer na tavi, zaliti prošekom dodati smokve i ružmarin, kuhati dok tekućina na smanji na pola i smokv ne budu mekane.

Priprema kreme Istući mascarpone i vrhnje u jednu glatku kremu, dodati šećer i cimet i lagano izmiješati.

Napraviti prhko tijesto.

Restoran Kukuriku Kastav • Foto Adriano Požarić

70 Turizam Info zima 2012.

12 suhih smokava 2 dcl prošeka 50 g šećera 1 grančica ružmarina

Krema 125 g mascarponea 125 g tučenog vrhnja 60 g šećera u prahu Cimet

Prhko tijesto 100 g maslaca 175 g brašna 1 jaje 40 g šećera u prahu Cimet, sol

TEHNOLOGIJE

prvih godinu dana...

HOTEL BENCHMARKING Prošlo je gotovo godinu dana od kada je prvi puta predstavljen projekt Fakulteta za menadžment i turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije pod nazivom Hotel Benchmarking. Radi se o prvom softwareu za mjerenje i uspoređivanje poslovnih pokazatelja, a kako je prošla prva faza uvođenje projekta porazgovarali smo s prof. dr. sc. Sandrom Janković

Pripremila Jelena Androić

P

očetkom 2011. godine, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije pokrenuo je projekt Benchmarking hrvatskog hotelijerstva koji je u suradnji s Istra informatičkim inžinjeringom i Udrugom poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), rezultirao softverom za praćenje poslovanja hotela.

Softver hotelima daje mogućnost usporedbe ostvarenih poslovnih rezultata s drugim hotelima te pruža niz informacija koje hotele upućuju na njihove manjkavosti, odnosno prednosti u odnosu na konkurenciju, pa tako mogu bolje upravljati troškovima i maksimizirati ostvarenje prihoda.

DOBIVENI POKAZATELJI Prošlo je prvih godinu dana otkad se, na dnevnoj i mjesečnoj bazi, prikupljaju podaci o poslovanju hotela. Dobiven je niz pokazatelja i generirani su izvještaji s usporedbom pojedinog hotela s odabranim uzorkom, a sve to po načelu tajnosti – u izvještajima se iskazuje samo najviša, najniža i srednja vrijednost odabranog uzorka, a unutar njih hotel može vidjeti gdje se sam nalazi. Izvještaji su generirani na temelju unesenih podataka o prihodima po odjeljenjima

(smještaj, hrana i piće, najam i ostali prihodi), o strukturi i broju noćenja, te o gostima po zemljama i tržišnim segmentima. Ovi se podaci unose na dnevnoj bazi a na osnovu njih se, u odnosu na odabranu konkurenciju, uspoređuje dnevna prosječna cijena sobe, stupanj iskorištenja, RevPAR....

No usporedba pokazatelja ovisi o tome koristi li se START ili PRO verzija programa. Naime, Start program je namijenjena malim hotelima, dok varijanta PRO namijenjena za velike hotele predviđa praćenje većeg broja podataka.

No, kako je u početku s jedne strane postojao otpor velikog broja hotela da unosi tako velik broj podataka kakav zahtjeva PRO varijanta, a s druge strane nisu svi hoteli bili u mogućnosti izraditi modul na vlastitom informacijskom sustavu koji će vršiti transfer podataka,

ove su se godine nositelji projekta odlučili napraviti i takav START sustav koji predviđa ručni unos znatno manjeg obima dnevnih i mjesečnih podataka, koji je s radom počeo u 7. mjesecu 2012.

Na mjesečnoj se razini tako prikupljaju sve stavke izvještaja o dobiti hotela do razine GOP-a, za PRO korisnike vrlo detaljno a za START korisnike općenito. To znači da se na mjesečnoj razini hoteli mogu uspoređivati s konkurentima na osnovu pokazatelja upravljanja prihodima, upravljanja troškovima i upravljanja rezultatom. Prof. dr. sc. Sandra Janković s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, koja je uz prof. dr. sc. Zdenka Cerovića voditeljica projekta, kaže kako su hoteli u početku bili vrlo oprezni u davanju svojih dnevnih i mjesečnih podataka poslovanja, posebno kada se radi o

zima 2012.

Turizam Info 71

TEHNOLOGIJE

dobra iskustva rabskog imperiala

J

edan od prvih hotela koji se uključio u projekt, i dosad dao ponajviše podataka u bazu, bio je Imperial Rab.

KAKO BITI BOLJI? Softver su počeli koristiti još 2011 godine kad su aktivno sudjelovali u definiranju podataka koji će se na dnevnoj i mjesečnoj razini pratiti. Nakon što je do kraja godine bio izrađen BHH sustav, te je u skladu s definiranim podacima Istra Informatički Inžinjering izradio modul za transfer podataka u okviru MISH, redovito pune bazu podataka dnevnim i mjesečnim podacima poslovanja. Od samog početka smo podržavali ovaj projekt jer smo htjeli znati kako naši hoteli posluju o odnosu na na ostale slične hotele u Hrvatskoj te nas je veselila ova inicijativa Fakulteta, kaže voditelj Odjela kontrolinga Aleksije Sović-Padovan.

Nismo imali zadrški glede unošenja podataka jer smatramo da je to normalna stvar u hotelijerstvu. Da bi u budućnosti bili bolji, moramo znati kako stojimo odnosu na naše konkurente odnosno što moramo popraviti. Za sada još nismo ništa popravljali po tim podacima, jer nažalost baza za usporedbu nije bila dovoljno relevantna. No, sigurno su nam bile vrlo interesantne i koristile informacije iz područja ostvarenih prosječnih cijena kao i ostvarenog stupnja iskorištenja kapaciteta ostalih hotela. Smatramo da se u projekt treba uključiti barem 100-tinjak hotela, kako bi statistički uzorak bio kvalitetan. Budući da se hotelijeri sve više uključuju u ovaj projekt, planiramo od 01.01.2013. omogućiti našim direktorima da se koriste informacijama ovog informacijskog sustava. Ovime pozivamo i ostale hotelijere da se uključe u projekt 72 Turizam Info zima 2012.

za koji smatramo da je od velikog zajedničkog značaja, i da ima veliku perspektivu u smislu proširenja na ostale vrste smještajnih kapaciteta (ne samo hotele) i ostala regionalna područja, kaže Sović Padovan.

Napominje i da je sustav jednostavan za korištenje. - Dozvoljava vam da se na početku malo poigrate s kriterijima tj. odabirom karakteristika hotela za usporedbu, a nakon što dobijete grafikone koji vas pozicioniraju u zelenu, žutu ili crvenu boju, vrlo se jednostavno može vidjeti gdje se nalazimo u odnosu na konkurenciju. I izvještaji koje sustav generira su jednostavni za iščitavanje. Brzi su i vizualno prihvatljivi za korištenje jer daju jasne informacije. Dakle, ocjena cijelog projekta je najviša, a alat će dobivati na kvaliteti sa svakim novim korisnikom jer će se statistički uzorak povećavati, a time će se povećavati i kvaliteta informacija, zaključio je.

Hotel Carolina, Rab

računovodstvenim podacima poput prihoda i troškova pojedinih odjeljenja hotela.

- Naime, ostvareni broj noćenja i gostiju su podaci koje hoteli inače dostavljaju u svrhu statističkog praćenja, no kod razmjene podataka o ostvarenim prihodima i troškovima odjeljenja hotela još uvijek prevladava načelo tajnosti podataka koji se koriste u interne svrhe. Iako je u svjetskom hotelijerstvu uobičajeno da hoteli na mjesečnoj razini međusobno razmjenjuju prosječnu cijenu sobe, RevPAR, stupanj iskorištenja, udio troškova u prihodima i slične pokazatelje, kod nas nažalost to još uvijek nije praksa. Na početku nismo ni očekivali preveliko samoinicijativno uključivanje hotelijera, jer smo svjesni da kod nas još uvijek nije zaživjela praksa razmjene internih podataka poslovanja. No, nakon detaljnih uputa i objašnjenja da podaci ostaju tajni odnosno da se

TEHNOLOGIJE

Do sada uključena hotelska poduzeća • HUP Zagreb • Jadranka hoteli Mali Lošinj • Imperial Rab • Hoteli Baška • Makarska hoteli • Milenij Hoteli • Istraturist • Plava laguna • Esplanade Zagreb • Valamar • Viena International

izračunavaju samo najviša, najniža i srednja vrijednost pokazatelja, ali se nikada ne imenuje o kojem se hotelu radi, dotad pomalo skeptični hotelijeri ipak rado pristupaju projektu. Direktori hotela nisu još ni mogli ozbiljno shvatili prednost korištenja ovog sustava jer baza podataka do sada ni nije bila dovoljno relevantna. Očekujemo da će do kraja godine bazu puniti oko stotinjak hotela u Hrvatskoj, nakon čega će i direktori hotela vrlo brzo shvatiti prednosti korištenja, kaže prof. Janković.

Dosad su se sustavom počeli koristiti HUP Zagreb, Jadranka Hoteli, Mali Lošinj, Imperial Rab, Maistra Rovinj, Hoteli Baška, Makarska Hoteli i Milenij Hoteli Opatija.

U međuvremenu se pridružilo još hotela, odnosno neku su u postupku ulaženja, poput Istraturista d.d, Plava laguna d.d, hotela Brela d.d., hotela Esplanade Zagreb, Valamar d.d. ili Vienna International Opatija. Naime, često postupak od

potpisivanja ugovora do početka unosa podataka potraje i 2-3 mjeseca, budući da sam proces ima i nekih edukativnih namjera, a i potrebno je ponekad uskladiti sustav internog izvještavanja sa standardom izvještavanja u svjetskom hotelijerstvu (USALI – Uniform System of Accounts for the Lodging Industry) na kojem se temelji Benchmarking hrvatskog hotelijerstva.

Najviše podataka unose upravo oni hoteli koji su tzv. PRO sustavu (primjerice Imperial Rab d.d., Hoteli Makarska, d.d. ...) koji podrazumijeva transfer svih dnevnih i mjesečnih podataka koji su potrebni. Na dnevnoj razini to znači 10 a na mjesečnoj 25 podataka. Prednosti korištena sustava su velike: pomoću ovog operativnog alata direktor hotela svakodnevno može vidjeti nalazi li se u zelenom, žutom ili crvenom polju po osnovi prodajne cijene sobe ili RevPAR-a što mu kazuje treba li u budućnosti korigirati politiku cijena, zatim po

stupnju iskorištenja hotela što mu kazuje zašto drugi njemu slični hoteli u destinaciji imaju više gostiju, po udjelu troškova u prihodima koje kazuje trebaju li se poduzeti značajnije mjere racionalizacije troškova, itd. - Naravno da njegova primjena ovisi i o kreativnosti menadžera. Značajno je napomenuti da se u okviru odabira perioda usporedbe može odabrati jedan dan, više dana,primjerice vikend, cijeli tjedan, odnosno mjesec, a kao kriterij za odabir uzorka za usporedbu može biti veličina hotela, kategorija, specijalizacija ili lokacija. Daljnji koraci su za sada usmjereni na promociju i povećanje broja hotela koji će se uključiti. Naravno da nam je želja da ovaj projekt raširimo i izvan granica lijepe naše, posebno na Sloveniju, BiH, Crnu Goru.. Kompletan sustav je već sada dvojezičan, ha hrvatskom i engleskom jeziku, i može se pratiti u kunama i eurima, tako da u tom smislu nema prepreka. pojasnila je prof. Janković. zima 2012.

Turizam Info 73

LAST MINUTE

OPATIJA Ovogodišnji prvi snijeg zabijelio je sve do mora. Tako se je ove godine bjela već u prosincu našla i cijela opatijska rivijera.

Iako je Opatija kroz povijest upravo bila poznata po svom zimskom turizmu ostaje pitanje ako smo bili spremni iskoristiti čari šetnje uz more uz prekrasnu bijelu vizuru?

74 Turizam Info zima 2012.

prosinac 2012.

Foto: Adriano Požarić

zima 2012.

Turizam Info 75

76 Turizam Info zima 2012.