LAGOM
LAGOM
Švedsko umijeće uravnotežena života
Linnea Dunne
Naslov izvornika
LAGOM – The Swedish Art of Balanced Living
Copyright za tekst © Linnea Dunne 2017.
Copyright za dizajn i prijelom © Octopus Publishing Ltd 2017
Copyright za hrvatsko izdanje © Mozaik knjiga, 2018.
Nakladnik Mozaik knjiga
Za nakladnika Bojan Vidmar
Glavni urednik Zoran Maljković
Urednica Aleksandra Stella Škec
S engleskoga prevela Andrea Pongrac
Lektorica Ivanka Šenda
Grafički urednik Marko Katičić
Prilagodba naslovnice Marko Katičić
Tiskano u Italiji, rujan 2018.
ISBN 978-953-14-2416-5
CIP zapis dostupan u računalnom katalogu
Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001007021.
Sva prava pridržana. Ni jedan dio ovoga izdanja ne smije se, ni u cijelosti ni djelomično, reproducirati, pohraniti ili prenositi ni u kojem elektroničkom obliku, mehaničkim fotokopiranjem, snimanjem ili drugačije bez vlasnikova prethodnog dopuštenja.
18 KAKO ŽIVJETI NA LAGOM NAČIN: ravnoteža poslovnog i privatnog života
38 KAKO JESTI NA LAGOM NAČIN: hrana, piće i fika
72 LAGOM STIL: dizajn, moda i interijeri
96 KAKO SE OSJEĆATI LAGOM: zdravlje i dobrobit
116 DRUŽENJE NA LAGOM NAČIN: prijatelji, klubovi i susjedi
130 LAGOM ZA PLANET: okoliš i održiv stil života
148 LAGOM ZA ŽIVOT: iskren pristup sreći
158 Kazalo
160 Izvori / Fotografije / Zahvale
Uvod
Što je lagom, kakve veze ima s vama i kako ga usvojiti? Govorit ćemo o Vikinzima, Zlatanu Ibrahimoviću i posve neočekivanom poborniku lagoma, razbiti nekoliko mitova i pripremiti teren za „lagomizaciju“ vašega života.
„Konsenzus vodi glavnu riječ i svi su u istoj kaši.“
ŠTO JE LAGOM?
– o Vikinzima, ravnoteži i djelomično
obranome mlijeku
Godine 1996. Švedska je zaradila novi nadimak. Romanopisac Jonas Gardell prozvao ju je „zemljom djelomično obranoga mlijeka“, što su Šveđani smjesta usvojili i otad se tako i predstavljaju. U svojim stand-up nastupima Gardell opisuje Švedsku kao zemlju koja promiče koncept ravnoteže i najviše od svega cijeni poštenje, kao zemlju u kojoj konsenzus vodi glavnu riječ i svi su u istoj kaši. Za Šveđane pak kaže da obožavaju bijele zidove i funkcionalan dizajn, a djelomično obrano mlijeko smatraju upravo savršenim – ni nemasnim ni premasnim. Takva je, naime, zemlja koja je lagom.
Budući da ne postoji inačica riječi lagom, njezino bismo značenje ovako mogli parafrazirati: „nešto što nije ni premalo ni previše, nego baš kako treba“. Uvriježeno je mišljenje da sama riječ potječe od vikinškog izraza laget om – što doslovce znači „u krug“ – a temelji se na običaju prosljeđivanja roga s medovinom, kako bi svatko mogao popiti gutljaj. Iako ova anegdota možda najbolje očarava smisao samog pojma, on svoje podrijetlo zapravo vuče od nekadašnjeg oblika riječi lag, što je bio naziv za zdravorazumsku vrstu „zakona“.
Zakon lagoma
Kako, dakle, glasi zakon lagoma? Najjednostavnije rečeno, lagom je nešto čega je „baš koliko treba“ ili nešto što je „baš kako treba“ – poput, primjerice, savršene količine mlijeka u kavi ili savršenog pritiska tijekom masaže. U nematerijalnim sferama lagom poprima daleko profinjenije značenje podrazumijevajući čin balansiranja koji je dosegao savršenstvo, a počiva na nizu pravila društvenog ponašanja. Lagom je, primjerice, prihvaćanje poziva da vikend provedete kod prijatelja, ali pod uvjetom da ponesete vlastitu posteljinu jer je posve pravedno podijeliti teret
pranja rublja. Lagom je isto tako vaše pravo da ostanete kod kuće s bolesnim djetetom – i primite cijelu plaću –pod uvjetom da to pravo ne zlorabite.
Lagom je i kupnja praktičnog automobila – čak i ako nije dojmljiva izgleda. Ili pak odluka da promijenite boju ključnog zida u svojoj dnevnoj sobi, a ostale ostavite bijelima jer bi jednostavno bilo previše obojiti cijelu prostoriju. Lagom je i odabir jarkocrvenoga ruža za usne a decentne šminke za ostatak lica. Ili uživanje u hamburgeru bez prženih krumpirića jer je umjerenost vrlina. Lagom je spravljanje ručka od ostataka jer se bacanje hrane smatra smrtnim grijehom.
Primjena zakona u praksi
Prostrane prostorije uređene u otmjenu minimalističkom stilu tipičan su švedski ambijent koji već na prvu odiše spokojem. Lagom je upravo takva vrsta prostora – zahtijeva raskrčivanje i pojednostavljivanje, uklanjanje predrasuda i otvaranje vrata iskrenosti. U širem smislu, ravnoteža koju lagom donosi sa sobom nadilazi emocionalni boljitak i uređenje prostora podrazumijevajući također osjećaj pripadnosti i dijeljenu odgovornost – nije dovoljno samo se uklopiti nego biti dio većeg entiteta. Lagom stoga uključuje i dobrosusjedske odnose i održavanje zajedničkih prostora i plaćanje poreza kojima se financiraju različite radne skupine (vidjeti 122. stranicu) i umjetničke škole (kulturne i glazbene institucije).
Prema nedavno iznesenoj procjeni Svjetskog ekonomskog foruma, Švedska nadmašuje ostale svjetske države gotovo u svemu predstavljajući razvijenu socijalnu državu s velikodušnim povlasticama za roditelje i iznimno niskom stopom korupcije. U tom smislu ta zemlja djelomično obranoga mlijeka zapravo je proizvod vještog čina balansiranja – štiti svoje stanovnike istodobno im jamčeći slobodu.
MOJ ODNOS S LAGOMOM
– o Janteovu zakonu, razbijanju određenih
mitova i lagom pristupu sreći
Iako sam se rodila i odrasla u Švedskoj, u devetnaestoj sam otputovala u Dublin čeznući za pustolovinama i širenjem vidika. Nakon početnog kulturološkog šoka zaljubila sam se preko ušiju u irsku kulturu spontane zabave i apsolutnu ravnodušnost prema ideji da sve mora biti „baš kako treba“. U društvu drugih švedskih iseljenika raspredala sam o novostečenoj slobodi tvrdeći kako napokon mogu odahnuti što više ne moram svemu pristupati s takvom ozbiljnošću, a onda i jadikovala zbog iznimno loše zakonske regulative najma na tržištu nekretnina i sulude irske navike izbacivanja gomile otpada za odvoz na ulicu.
Možda sam doista željela pobjeći od života ispunjena lagomom, a možda je za to kriv i Janteov zakon! Aksel Sandemose, dansko-norveški pisac, osmislio ga je 1933. godine u pokušaju da dočara stav koji je tada vladao među Skandinavcima. Janteov se zakon sastoji od deset pravila koja diktiraju dopuštene i nedopuštene oblike ponašanja; u cjelini je zapravo odraz društva koje ne odobrava uspjeh i postignuća pojedinca, odraz kulture opsjednute pravilima. Povremeno je i lagom na udaru kritike zbog svoje restriktivnosti i veze s Janteovim zakonom – ali, je li ta kritika opravdana i mogu li se uopće prastara pravila primijeniti na Švedsku u 21. stoljeću?
Lagom vrsta sreće
Moram priznati da sam ostala poprilično iznenađena kad sam prvi put čula da se koncept lagoma smatra najpoželjnijim pristupom životu, takozvanim švedskim receptom za sreću. Koliko god bio dojmljiv princip uspostave ravnoteže koji promiče, je li moguće da je doista zaslužan što su Šveđani toliko sretni?
Danas mi je jasno zašto sam ostala zatečena ne shvativši odmah o čemu je riječ. Šveđani možda i nisu najsretniji ljudi na svijetu, ali dosljedno se nalaze među prvih deset zemalja u različitim mjerenjima sreće. Riječ je o lagom vrsti sreće – ni ushićenoj ni euforičnoj i nikako razmetljivoj, nego odmjerenoj, i reklo bi se da je upravo to obilježje uravnoteženosti recept za pravu održivu sreću.
Slobodno to provjerite u bilo kojem priručniku iz popularne psihologije (vidjeti stranice 113. – 114.)!
RAZBIJMO
NEKOLIKO MITOVA
MIT: Lagom promiče prosječnost. Lagom ne počiva na impresivnim postignućima i bogatstvu pojedinca, nego na pronalaženju rješenja korisnih za zajednicu – i na njihovoj uspješnoj primjeni. Postignuti rezultati najčešće su natprosječni, čemu u prilog govori činjenica da se Švedska diči jednim od najcjenjenijih sustava socijalne skrbi u svijetu.
MIT: Lagom je konceptualna policijska država koja nameće konformizam.
Šveđani su iznimno tvrdoglavi i rado će satima sudjelovati u smirenim i argumentiranim debatama, što autsajdere obično izluđuje. Krajnji cilj, međutim, nije prepirka kao takva, nego donošenje odluke s kojom će se svi složiti. Ovakav pristup možda i nije senzacionalistički, ali je iznimno učinkovit u društvu koje počiva na lagom principu.
MIT: Lagom promiče škrtost.
Jedan stari švedski strip, Spara och Slösa, što se ugrubo može prevesti kao „štednja i rasipanje“, za cilj je imao djecu poučiti važnosti štednje. Kako je nastao 1920-ih po narudžbi jedne od švedskih ključnih banaka, u skladu s time bi ga trebalo i tumačiti; ipak, i dalje tvrdim da ni u kojem smislu ne promiče škrtost. Štoviše, prije bih rekla da osuđuje rasipništvo. I premda su pretjerana ekstravagancija i bezumna potrošačka groznica za svaku osudu, dovoljno je da se na tržištu pojavi nova sofisticirana spravica ocijenjena „najvišim ocjenama“ na rigoroznim testiranjima i ubrzo će ju svi nabaviti uvjeravajući jedni druge da je tako značajan izdatak posve opravdan jer kupnja nije bila ishitrena, nego dobro promišljena.
MIT: Lagom ne odobrava samopouzdanje i ponos.
Zlatan Ibrahimović, bivši napadač Manchester Uniteda, oličenje je samopouzdanja i ponosa, pravi švedski junak koji se proslavio u cijelom svijetu. Prema Jonasu Gardellu (vidjeti 8. stranicu), koji je ključna i živopisna pojava na svakoj štokholmskoj Povorci ponosa, „mnogo toga zapravo zadovoljava parametre za lagom. Primjerice, i ja se, premda sam ekscentrik, savršeno uklapam u švedsko društvo.“
ZAŠTO USVOJITI LAGOM
– o svim prednostima lagoma u pojedinosti
JESTE LI ZNALI?
Sudeći prema istraživanjima sreće, novac nas doista usrećuje – ali samo do određene mjere. Ako smo siromašni, bit ćemo sretniji napunimo li džepove, ali ako smo već imućni, još više novca neće nas usrećiti. Može se reći da nam je zapravo dovoljna lagom količina novca jer naša sreća očito ovisi i o drugim čimbenicima.
„Ako znamo koliko nam točno treba, zašto pretjerivati?“
Istina, lagom se nije mogao pojaviti u boljem trenutku. S obzirom na to da je većina danas izložena velikom stresu i previše vremena pilji u ekran pretrpavajući se štetnim tvarima i žaleći zbog propuštena druženja s djecom, djedovima i bakama, potreba za uspostavom ravnoteže više je nego očita. Usto, raspoloživost prirodnih resursa munjevito se smanjuje, a smanjenje količine otpada već nam je trebalo postati jedan od ključnih prioriteta. Dakle, ako znamo „koliko nam točno treba“, zašto pretjerivati?
Lagom je pokrenuo velike promjene davno prije pojave globalnog zatopljenja, društvenih medija i svijeta biznisa koji nudi svoje usluge 24 sata na dan. Švedsku ponekad opisuju kao neku vrstu utopije kad je obitelj posrijedi, ali ne zaboravimo da je to također zemlja s brojnom srednjom klasom i razvijenom socijalnom državom, u kojoj velika većina stanovnika uživa u izvrsnoj kvaliteti života i u kojoj postoji ravnoteža u svemu, od besplatnog obrazovanja do detaljno razrađenih shema recikliranja. Dakle, mantra o tome kako pod svaku cijenu moramo stremiti da sve bude „baš kako treba“ ima svoje prednosti za duhovni i emocionalni svijet pojedinca, ali i za društvo u cjelini. Potiče osviještenost i omogućuje promjene i razvoj.
„Budući da lagom prezire rasipništvo i inzistira na pravednosti, presudan je sastojak švedskog recepta za sreću.“