Grafx br 8

ISSN 2233-1913

broj 8 svibanj/maj 2016. GODINA 5

Izdvajamo

Intervju sa Irmom Ibrić

Intervjui Irma Ibrić Merjem Nuhić Amna Tuzović

Dizajn kao dio života, a ne posao Grafički dizajn i tehnologije

•

Događanja

Prvi simpozij - TImod 2016 Modna revija

Aktuelnosti

Rješenje o akreditaciji Univerzitetu u Travniku Štampa

•

Psihologija

•

Obrazovanje

Studentski radovi

Miran Arnaut, Graffiti, Fakultet zatehniÄ?ke studije, GID, III godina

2

GRAFX svibanj/maj 2016.

Studentski radovi

Miran Arnaut, Graffiti, Fakultet zatehniÄ?ke studije, GID, III godina

GRAFX svibanj/maj 2016.

3

IMPRESSUM

Časopis studenata Fakulteta za tehničke studije i Edukacijskog fakulteta Univerziteta u Travniku BROJ 8 svibanj/maj 2016. GODINA 5 Glavna urednica Marija Garić Tehnički urednik Ena Marković Redakcijski kolegij: Marija Garić, Ena Marković, Amela Bajrić Saradnici u ovom izdanju: Miran Arnaut, Ibrahim Indžić, Nermina Kičin, Ajla Kurudžija, Juro Nerovčić, Ahmed Palić, Senida Saldum, Berina Selimović, Jasmir Smailbegović, Šejla Smajić, Muhamed Sušić, Nidžara Trako, Darko Vujica DTP: Ena Marković, Berina Mujčić, Edina Mustajbašić Lektorica: Amela Bajrić Naslovna strana: Ena Marković Izdaje: Udruženje Grafx Travnik Za izdavača: doc. dr. sc. Amra Tuzović

38

Tipografija u dizajnu pakovanja

40

Fotografija na društvenim mrežama

sadržaj događanja

06 08 10 16 18

Rješenje o akreditaciji Gostujuće predavanje: Dr. Jun Sugawara 38. Nivea BH Fashion Week TImod 2016 Modna revija Održan prvi sastanak COST Akcije

19 20

Vizija 2015 – prvo izdanje Otvoren pogon tekstilnog inžinjerstva

projekti

22 24

Dani općine Travnik 2016 Uloga tjelesne aktivnosti u očuvanju zdravlja

Menadžerski kolegij dr. Nihad Selimović doc. dr. sc. Amra Tuzović mr. Maid Omerović Aljo Delić, prof. e-mail: redakcija@grafx.ba Web: www.grafx.ba ISSN 2233-1913 e-ISSN 2303-5358

46

Digitalni print na tekstil i sublimacija

48

Štampa na tekstil

R iječ urednice 44

Graffiti i street art

aktivnosti

28 32

Prvi simpozij TImod 2016 Promo 2016, prezenta­ cije studijskih programa

intervjui

14 34 60

Merjem Nuhić, makeup artist Irma Ibrić, grafički dizajner Amna Tuzović, volonter nevladine organizacije

ostale rubrike

27 54 57 58 66 68 70 72

Najave: Prvi me­ đunarodni Workshop Obrazovanje: Matematika Studentski radovi: Juro Nerovčić Jezik: Poštapalice Psihologija: Potiskivanje Psihologija: Stručna pomoć Sport: Fitness programi Zdravlje: Opasnosti nikotina

D

izajn: grafički, modni, tekstilni, produkt dizajn... Dizajn kao dio života... Od ovog broja, i sam Grafx vam se pre­ dstavlja s novim osvježavajućim dizajnom. Finalna priprema ovog izdanja časopisa rađena je u ozračju zvanične objave da je Univerzitet u Travniku, kojem pripadaju naša dva fakulteta kao organizacione jedinice, dobio Rješenje o akreditaciji visokoškolske ustanove od strane Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog ka­ ntona (11. maja 2016.) na osnovu preporuke Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta Bosne i Hercegovine. Održan je Prvi međunarodni simpozij iz oblasti tekstilnog inžinjerstva i modnog dizajna TImod 2016 (22.-24. januar 2016.)kojeg je Grafx kao medijski pokrovitelj intenzivno pratio. Na početku protokolarnog dijela priređeno je svečano otvara­ nje pogona tekstilnog inžinjerstva i dizajna o čemu je napra­ vljen poseban osvrt. Programom drugog radnog dana simpozija održana je modna revija na kojoj su svoje modne kreacije pre­ dstavile firme partneri projekta TImod 2016, samostalni modni dizajneri i studenti naša dva fakulteta. Grafx je sve češće prisutan kao medijski pokrovitelj pa je izašao iz dosadašnjih okvira... O 36. Nivea BH Fashion Weeku pisalo se unazad neko vrijeme. Ovaj najznačajniji modni događaj u Bosni i Hercegovini prevazišao je očekivanja pa je sve to predočeno i našim čitateljima. Da je dizajn dio njenog života pokazala nam je kroz razgovor naša Irma Ibrić, grafička produkt dizajnerica, koja radi kao Design Lead i Kreativni direktor. Naš časopis sa zadovoljstvom predstavlja ovu „ambasadoricu“ našeg fakulteta. Sadržaj ovog broja obogaćen je i razgovorom sa našom kolegi­ com Amnom Tuzović koja paralelno studira na dva studija (II godina) u dva grada, a usto niže uspješne projekte već četiri godine u radu s mladim ljudima u okviru nevladinog sektora. O svojim učiteljima života koji je svakodnevno inspiriraju i daju veliku podršku, kao i o svemu čime se bavi govori nam sa osmi­ jehom u riječi i na slici. Već je postala tradicija sudjelovanja studenata u manifestaciji Dani općine Travnik, a ove godine su uspješno realizirali šest projekata u organizaciji svojih asocijacija. Predstavljene su teme iz vizuelnih komunikacija, štampe, peda­ gogije i psihologije.

Marija Garić

Događanja Na osnovu preporuke Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta BiH

Rješenje o akreditaciji visokoškolske ustanove Univerzitetu u Travniku Prema preporuci Agencije za razvoj viso­ kog obrazovanja i osiguranja kvaliteta BiH, 11.05.2016. godine, izdato je Rješenje o akreditaciji visokoškolske ustanove Uni­ verzitetu u Travniku od strane Minista­ rstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjo­bosanskog kantona U Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i spo­ rta Srednjobosanskog kantona u srijedu, 11. maja 2016. godine, Univerzitetu u Travniku uručeno je Rješenje o akreditaciji visokoškolske ustanove. Time je zvanično objavljeno da je kvalitet dosadašnjeg rada Univerziteta u Travniku ovjeren pečatom akreditacije. TRAVNIK

Univerzitet u Travniku

N A V O T I D RE

AK 6

Univerzitetu u Travniku uručeno rješenje o akreditaciji visokoškolske ustanove

GRAFX svibanj/maj 2016.

Rješenje o institucionalnoj akreditaciji visokoškolske ustanove Univerzitet u Travniku sa organizaci­ o­nim jedinicama: Pravni fakultet, Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju, Edukacijski fakultet, Fakultet za tehničke studije i Farmace­ utsko-zdravstveni fakultet, izdato je na osnovu pre­poruke Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta BiH u kojoj se navodi da je Uni­ verzitet u Travniku ispunio sve propisane uslove za izdavanje institucionalne akreditacije. Povjerenje studenata, nastavnog osoblja i svih upo­ slenika opravdano je kroz zajednički predani rad i opredjeljenje da se Univerzitet u Travniku u aka­ demskoj zajednici Bosne i Hercegovine artikulira kao priznata visokoškolska ustanova sa potencija­ lima koji su vidljivi i prepoznati u ishodima učenja, usvojenim znanjima i vještinama koje studenti steknu tokom svoga obrazovanja. ♣

Najave 5th International Scientific Symposium

GeTID&teh 2016 Peti međunarodni naučno-stručni simpozij grafičke tehnologije i dizajna, arhitekture, građevine, sigurnosti, informacionih i teksti­ lnih tehnologija GeTID&teh 2016 održat će se od 21.-23. oktobra 2016. godine u Travniku

GeTID&teh 2016- Peti međunarodni naučno-stručni simpozij grafičke tehnologije i dizajna, arhitekture, građevine, sigurnosti, informacionih i tekstilnih tehnologija održat će seu Travniku u organizaciji Fakulteta za tehničke studije. Kako je i najavlje­ no, dosadašnja dvogodišnja dinami­ ka održavanja prerasta u održavanje svake godine, a uz grafičku te­ hnologiju i dizajn zastupljene su i oblasti arhitekture, građevine, info­ rmacionih i tekstilnih tehnologija, sigurnosti i zaštite na radu.

sr­pski i engleski.

Tema ovogodišnjeg simpozija je Ra­zvoj tehnologije u funkciji nap­ retka nauke i ljudi. Službeni jezici si­mpozija su bosanski/hrvatski/

Mjesto održavanja je Fakultet za tehničke studije, Aleja konzula br. 5 u Travniku, a smještaj gostiju u hotelu „Blanca“ na Vlašiću. ♣

U radnom dijelu Simpozija pre­ davanja će biti organizovana kroz sekcije: Savremena grafička tehnologija i grafički dizajn, Ino­ vacije materijala u gra­fičkoj indus­ triji, arhitekturi i gra­đevinarstvu, Savremena arhitektura, Marketing, Grafički dizajn i multimedija, Dizajn u tekstilnoj industriji i arhitekturi, Ekologija i zaštita okoliša, Infor­ macione tehnologije, Komercijalna prezentacija firmi

2nd International Sports, Science, Education and Development Conference

InSSED 2016

Druga međunarodna konferencija iz oblasti sporta, nauke, edukacije i razvoja InSSED 2016 održat će se od 4.-6. novembra 2016. u pro­storijama Edukacijskog fakulteta Univerziteta u Travniku i Olimpijskog komiteta BiH u Sarajevu.

InSSED 2016 - Druga me­ đunarodna konferencija iz oblasti sporta, nauke, edukacije i razvoja održat će se u organizaciji Edu­ kacijskog fakulteta u Travniku i Olimpijskog komiteta BiH. Tema konfere­ncije je Sport i zdravlje, a sekcije: Sportska medicina, Kinezi­ ologija, Sportski menadžment, Pe­ dagogija/psihologija i Menadžment u obrazovanju. Kao posebni sadržaj planirana je Kreativna radionica za studente II i III ciklusa studija pod nazivom Od ideje do realizacije. U prostorijama Olimpijskog komiteta BiH u Sarajevu održat će se Ce­ rtificirani seminar sportske medi­ cine. Službeni jezik konferencije je engleski, a smještaj gostiju u ho­ telu „Blanca“ na Vlašiću. ♣

GRAFX svibanj/maj 2016.

7

Događanja

Gostujuće predavanje

Dr. Jun Sugawara

Istraživanja, analiza i umanjenje opasnosti od Kao ekspert učestvuje u dvogodišnjem humanitarnom projektu istraživanja klizišta u BiH i Srbiji nastalih nakon poplava 2014. godine, u okviru programa Geolozi bez granica, Svetske asocijacije geofizičara SEG, a koji vodi Asocijacija geofizičara i ekologa Srbije (AGES) • Pripremila: Amela Bajrić

Rekao je....

N

a Fakultetu za tehničke studije, 12. marta 2016. godine, dr. Jun Sugawara održao je predavanje na temu "Istraživanja, analiza i umanjenje opasnosti od klizišta". Sadržaj predavanja ogledao se u: klasifikaciji klizišta i tektonskim pro­mjenama terena, promjenama kosina, japanskim metodama ispitivanja terena te sa­ naciji klizišta. Dr. Sugawara iznio je vla­stita iskustva tokom istraživanja klizišta na područjima Bosne i He­ rcegovine i Srbije te rezultate istraživanja. Jednosta­ van način predsta­vljanja izgleda terena provodio se pri­ mjenom aplikacije Google Earth. U Bosni i Hercegovini je većinom ra­stresit materijal i nema naglih pomaka u klizištu.

Došao sam ovdje prošle godine da pomognem u uklanjanju prepreka uzrokovanim klizištima koja su nastala nakon poplava 2014. godine. Klizišta su prirodna katastrofa tako da je sigurnost na prvome mjestu bez obzira na entitet iz kojeg dolazimo. Prirodna katastrofa ne može čekati da ljudi reaguju, stoga moramo sarađivati.

Od prošle godine, kao ekspert učestvuje u dvogodišnjem humanitarnom projektu istraživanja klizišta u BiH i Srbiji nastalih nakon poplava 2014. godine, u okviru

Dr. Jun Sugawara

8

GRAFX svibanj/maj 2016.

Događanja programa Geolozi bez granica, Svje­tske asocijacije geofizičara SEG, a koji vodi Asocijacija geofizičara i ekologa Srbije (AGES). U svome izlaganju prikazao je i snimke iz Bosne i Hercegovine u zadnju sedmicu dana tokom rada tima u GEO. Uvaženog gosta pozdravila je i zahvalila na dolasku doc. dr. sc. Amra Tuzović, voditeljica nastavnog procesa na Fakultetu za tehničke studije, te prisutnima najavila predavanje interaktivnog karaktera uz mogućnost sudjelovanja u diskusiji na kraju istog. Prisutnima se obratio i prof. dr. sc. Hrustem Smailhodžić, dekan Fakulteta za tehničke studije, ističući sudjelovanje Japana u projektu Geolozi bez granica, a jedna od partnerskih institucija je i Fakultet za tehničke studi­ je Univerziteta u Travniku. Simultani prijevod rea­ lizirala je prof. dr. Snežana Komatina, profesorica na Fakultetu za tehničke studije, koja je zajedno s prof. Smailhodžićem i dr. Sugawarom, sudjelovala u radu programa i istraživanjima na lokalitetima u BiH. ♣

International Scientific Journal of Technical Science

Techno Science - prvi broj Naučno–stručni i istraživački prostor tehničkih nauka dobio je novu publikaciju u kojoj će se objavljivati naučni i stručni radovi, međunarodni naučno – stručni časopis Techno Science

Č

Naslovnica prvog broja Techno Science

asopis izdaje Udruženje za is­ traživanje, edukaciju i razvoj NIAkoje je u partnerskom odnosu sa Fakultetom za tehničke studi­ je Univerziteta u Travniku, a s obzirom na međunarodni kara­ kter i raznovrsnost u naučnim poljima i granama tehničkih oblasti koje su bile zastupljene na 4. međunarodnom simpoziju „GeTI&teh“, prvi broj časopisa je posvećen upravo tom simpoziju.

ktera. U percepciji publikacije Te­chno Science oblast tehničkih nauka nije ograničena na posebne oblasti i grane već je otvorena za sve sadržaje koji su u funkciji tehničkih nauka sa ciljem posti­ zanja najviših akademskih stan­ darda i praćenja tokova savremene tehnologije i potreba društva na globalnom, međunarodnom nivou.“ – navedeno je u uvodnoj riječi prvog broja Techno Sciencea.

Glavna urednica časopisa Tech­ no Science je doc. dr. sc. Amra Tuzović. „Časopis je zamišljen kao publikacija čija je namjera da se tehničke nauke u međunarodnom okruženju prepoznaju kao jedi­ nstvena oblast u kojoj je moguće zajedničko djelovanje, saradnja i razmjena preko istraživačkih ra­ dova stručnog i naučnog kara­

U Naučnom uređivačkom odboru su eminentna imena profesora iz svih oblasti tehnologije te iz Hrva­ tske, Slovenije, Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Turske i Ja­ pana. Časopis će izlaziti dva puta godišnje, a uz printanu publika­ ciju, elektronska je dostupna na www.technoscience.ba. ♣

GRAFX svibanj/maj 2016.

9

Događanja

Grafx medijski pokrovitelj

36. Nivea BH

Fashion Week Najznačajniji modni događaj u Bosni i Hercegovini, Nivea BH Fashion Week ove godine prevazišao je očekivanja, a obilježilo ga je 40 modnih revija kako domaćih modnih dizajnera tako i inostranih - iz Hrvatske, Turske, Francuske i Njemačke • Pripremila: Šejla Smajić

10

GRAFX svibanj/maj 2016.

Događanja nam to, zapravo, donosi svjetska modna scena. Za make up i frizuru bila je zadužena Ters bosanka by Merjem Nuhić, studentica Fakulteta za tehničke studije Univerziteta u Travniku. XYZ i Marella reviju je otvorila vjerna prijateljica XYZ i Marelle i TV voditeljica Dejana Rosuljaš. Za sezonu proljeće/ljeto 2016 spremili su modele po svačijem ukusu. Za frizuru je bila zadužena Me­ rjem Nuhić, a za make up Glamorous Makeup. "Večer mode Hrvatske" koja je održana pod pokro­ viteljstvom Ambasade Republike Hrvatske, pre­ dstavila je viziju sezone proljeće/ljeto 2016. Revije su održali Boris Banović, Ana Milani by Wedding City (čije su frizure bile djelo Mirele Barakovac), Preta Design, Martina Kuzlić (za čije frizure je bio zadužen Dirty cut Đorđe Kosić) i modna kuća Kotka. Za make up je bio zadužen "Red Lips" studio iz Za­ greba Amadee Krajnović. Nakon zvaničnog programa uslijedio je Sarajevski afterparty na kojem su učesnici Fashion Weeka imali priliku družiti se sa gostima i razmjenjivati dojmove i utiske. Drugu večer Fashion Weeka, 3.4.2016. godine obi­ lježile su revije modnih bosanskohercegovačkih diza­ jnera: Tea Zubović, brend Art by Tea sa konce­ptom koji se zasniva na kombinovanju slikarstva i modnog dizajna u kreiranju i izradi luksuznih, unikatnih, ru­ kom oslikanih odjevnih predmeta i modnih dodata­ ka. Kolekcija nosi naziv "Inspired by Klimt".

O

36. Nivea BH Fashion Weeku pisalo se una­ zad neko vrijeme. Grad je, uistinu, odisao ljepotom, glamurom i sjajem. Ovaj vrlo važan događaj za modu bio je susret mnogih tale­ ntovanih mladih dizajnera koji su predstavili svoje kreacije, a podržali su ga brojni mediji među ko­ jima je i naš časopis Grafx. U subotu 2.4.2016. u Porsche salonu u Sarajevu sa početkom u 12 sati održana je press konferencija za medije na kojoj se novinarima obratila Maja Kljajić, PR 36. Nivea BH Fashion Weeka. U 20 sati zvanično je počeo 36. Nivea BH Fashion Week i to revijom bosanskohercegovačkog dizajnera Marka Fehera. Njegovu kolekciju Persepolis prisutni su ispratili gla­snim aplauzom. Dosta je drugačija u odnosu na ostale, bazira se na inovacijama i tretiranju materi­ jala. Poslije Markove revije uslijedila je i revija VIP gosta Emira Medića, Dobojlije koji živi i radi u Njemačkoj. Emir je predstavio svoju liniju pod nazivom Putnik koja ne izražava svoju strogoću već je prikazala šta

Ata Omerbašić predstavila je haljine za ljeto re­ alizovane u različitim tkaninama koje prizivaju to­ ple dane i noći. Make up i frizuru priredila je Ters bosanka - Merjem Nuhić. Vera Fashion – Ksenija Stanarević, čija kolekcija nosi naziv Miminawewe što na svahiliju znači "ti i ja", predstavila je kole­ kciju Haute couture koja se ističe korzet krojevima i kvalitetnim materijalima. Za make up se pobrinula Ina Rei Miaow, dok je za frizure bila zadužena Zum­ ra Softić. Modni atelje Stella by Jelica Vulović & Milkica Stanimirović prikazao je modele inspirisane čipkom. Divne frizure napravila je Zumra Softić. Drugi dio večeri bio je nastavak revija pod pokro­ viteljstvom Ambasade Republike Turske, a svoje linije predstavile su modne kuće: Jerodie’s i To­ rres i modni dizajner Tolga Cam. Ono što je jako za­nimljivo kada je u pitanju ovaj vrhunski turski dizajner jeste činjenica da su njegovi modeli bili dijelom odjevnih kombinacija glumaca turske seri­ je “Sulejman Veličanstveni”. Nakon što su revije završene, svi prisutni su se družili na još jednom Sarajevskom afterpartyju.

GRAFX svibanj/maj 2016.

11

Događanja Treće večeri Fashion Weeka, osim što je promije­ njena lokacija, kvalitet revija i organizovanost su bili na istom, zavidnom nivou, kao i prethodne revije. Ze­ maljski muzej Sarajevo, sama po sebi posebna lokaci­ ja, učinila je da prisutni budu po treći put oduševljeni slijedom događaja. Večer revija otvorio je Deichmann fashion show. Sezona proljeće/ljeto 2016 odiše bež, blistavobijelom i nude bojama, ali i narandžasta, senf žuta i ružičasta nisu zanemarene. Zvijezda sezone je svijetleća kraljevskoplava boja. Osnivačica brenda Dee Dee Sparrow, Aida Vrabac Trnačević, predstavila se proljetno–ljetnom kolekcijom koju karakterizira, ono što Aidi uvijek predstavlja nepresušan izvor inspiraci­ je, more. Ono što krasi bh. dizajnericu, Luciju Vrčić, jeste originalnost. Njene torbice će vam uvijek pružiti dašak novoga i originalnoga i sigurno će učiniti da se osjećate posebno. Zahvaljujući njima, uvijek ćete biti u centru pažnje jer izgled njenih kreacija, zaista, nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Tu večer je održano i takmičenje za mlade dizajnere – PERWOOL NEW GENERATION čiji su učesnici: • • • •

Tehnički fakultet Bihać, odsjek Tekstilni dizajn: Alen Plančić, Amra Alibabić i Aleksandra Cvetičanin. Tehnološki fakultet Banja Luka, odsjek Tekstilni dizajn: Tina Tubin, Tihana Todić i Vedrana Matošević. Visoka škola “Logos Centar” Mostar: Selma Bijedić, Patricia Prskalo & Franceska Valentina. Samostalni modni dizajneri, BiH: Jelena Gvozden, Slađana Zgonjanin, Gorana Pantić, Dragana Todorović, Edina Sipić, Mario Vijačkić, Amar Migalo i Nermina Jašarspahić.

Pobjednik i nosilac titule Perwoll New Generation 2016 je Selma Bijedić sa Visoke škole “Logos Centar” iz Mostara. Ona je osvojila glavnu nagradu u iznosu od 1.000 eura i besplatnu revijalnu prezentaciju svoje nove kolekcije na predstojećem 37. Nivea BH Fashion Weeku Sarajevo jesen/zima 2016. U konkurenciji studenata Tehničkog fakulteta Bihać, odsjek Tekstilni dizajn, najbolju kolekciju imao je Alen Plančić. U konkurenciji studenata Tehnološkog fakulteta Banja Luka, odsjek Tekstilni dizajn, najbolju kolekci­ ju imala je Vedrana Matošević. U konkurenciji samostalnih mladih dizajnera, stručni žiri odabrao je na trećem mjestu Jelenu Gvozden, drugoplasirani je Mario Vijačkić, a prvoplasirana je Slađana Zgonjanin. Ovih 5 mladih dizajnera stekli su učešće na 37. Nivea BH Fashion Weeku Sarajevo jesen/zima 2016. Poslije

12

GRAFX svibanj/maj 2016.

Događanja

završenog programa uslijedio je treći Sarajevski afterparty. Posljednja večer 36. Nivea BH Fashion Weeka počela je u 19 sati, također, u predivnom ambi­ jentu Zemaljskog muzeja Sarajevo. Večer su obilježile revije modnih dizajnera BiH: Istok Bratić, Svjetlana Vuković Ceca, Jelena Shop, Nevena Nikolić, Marijeta Ferri i Marija Perić – Lovely bags. U 20 sati održana je revija VIP gošće iz Fra­ ncuske, Fadile Pamučkić–Zečić koja je otvo­ rila drugi blok revija i predstavila brend EDOR PA­RIS. Fadila je ambasador francuske visoke mode, a revijom je opravdala sva očekivanja. Za make up bila je zadužena INA REI MIAOW, a za frizure Zumra Softić. Svečano zatvarenje pripalo je poznatoj bh. modnoj dizajnerici Emini HusedžinovićIbrahimović. Njena kolekcija nosi naziv CHI­ ARO SCURO, a manekenke su izgledale poput princeza iz bajke. Nosile su cvijeće iz cvjećare EMA, za frizure se pobrinuo salon Queen, a za make up Merjem Nuhić i RED LIPS Zagreb u vlasništvu Amadee Krajnović. ♣

GRAFX svibanj/maj 2016.

13

Intervju

Merjem Nuhić

Merjem Nuhić, studentica II godine Fakulteta za tehničke studije na smjeru Grafičko inžinjerstvo i dizajn gaji veliku ljubav prema šminkanju. U saradnji sa mladim dizajnerom iz Travnika, Amarom Migalom, predstavila se na 36. Nivea BH Fashion Weeku (2.-5.4.2016.) koji se održavao u Sarajevu na dvije lokacije - Porsche Sarajevo salon Audi i Zemaljski muzej. Povodom ovog velikog modnog događaja u Bosni i Hercegovini iskoristili smo priliku i u redakciji našeg časopisa razgovarali sa Merjem.

Merjem Nuhić

• Razgovarala: Šejla Smajić

Draga Merjem, dobro nam došli. Hvala. Bolje Vas našla. Prvi put ste na Nivea BH Fashion Weeku. Ideja za saradnju? Da, prvi put sam na Nivea FW-u. Ponudu za sara­ dnju sam dobila preko dizajnera Amara Migala. Na jednoj od saradnji sa Amarom privatno dobila sam prijedlog za saradnju na FW-u i tako je sve počelo. Šminkali ste modele koje su nosile kreacije Emira Medića te modele modne kuće XYZ na prvoj večeri, a bili ste angažovani, zapravo, sve četiri dana trajanja 36. Nivea BH Fashion Weeka? Da li postoje neki posebni zahtjevi za šminku i frizuru kada su u pitanju ovakvi događaji? Zbog same prirode događaja šminkanje se ra­

14

GRAFX svibanj/maj 2016.

Intervju zlikuje od zahtjeva dizajnera. Svaki dizajner ima drugačije vizije i želje što se tiče frizure i šminke. Moram dodati da je znalo biti i po tri puta prešminkavanja iz jednog izgleda u drugi pri čemu sve to mora da se uradi velikom brzinom tako da su to neke razlike od uobičajenog šminkanja. Kakva su bila Vaša očekivanja od ovogodišnjeg Nivea BH Fashion Weeka? FW svake godine privuče razne dizajnere umje­ tnike, modele iz cijelog svijeta i ostvare se mnoge saradnje, kao što je bilo i ove godine. Što se tiče ličnog očekivanja, željela sam da se prikažem u što boljem svjetlu, uspostavim kontakte sa pojedinim ljudima i dobijem motivaciju za dalji uspješan rad što je na kraju bilo bolje od zamišljenog. Uspjela sam da ostvarim dosta novih poznanstava, do­ bila sam dosta pozitivnih komentara od stručnih osoba za svoj rad. Treću večer sam imala svoje samostalno predstavljanje što nije baš uobičajeno u ovom poslu. Pored toga, tu istu večer, dva diza­ jnera čijim modelima sam radila šminku i frizuru, osvojili su drugo i treće mjesto na takmičenju. Tako da je, na koncu, bilo više od očekivanog. Hoćete li u skorije vrijeme imati sličnih angažmana, i možete li nam reći o kojim je događajima riječ? U narednom periodu očekujem neke privatne saradnje sa dizajnerima, a o kakvim je događajima riječ saznat će se kad dođe vrijeme za to. Koliko Vam, zapravo, iskustva koja stječete angažovanjem na ovakvim i sličnim događajima pomažu u poslu? Svako novo iskustvo, itekako, pomaže. Ovdje sam mogla da vidim kako se radi iz nekih drugih uglo­ va i zahtjeva što bih mogla primijeniti na svojim klijenticama ubuduće. Kako uspijevate uskladiti obaveze prema studiju i prema ovome čime se bavite? Pratimo Vas na facebooku, instagramu, vidimo da imate „pune ruke posla“? Teško jeste; svaki moj dan je ispunjen i organizo­ van, ali za šta ima strasti i ljubavi ima i vremena i energije. Merjem, hvala Vam na izdvojenim vremenu. Hvala i Vama. ♣

GRAFX svibanj/maj 2016.

15

Događanja U sklopu Prvog međunarodnog simpozija tekstilnog inžinjerstva i modnog dizajna TImod 2016

Modna revija Tekstilna kompanija Alma Ras, modni dizajneri Mirela Džinić i Amar Migalo, te studenti Fakulteta za tehničke studije i Edukcijskog fakulteta upriličili su modnu reviju kao specijal simpozija TImod... • Pripremila: Amela Bajrić

U

organizaciji Fa­­­­­­­­­ k­­u­lt­ eta za te­ hničke studije Unive­rzi­teta u Travniku i partne­rstvu sa ko­ mpanijom Alma Ras, a u sklopu Prv­o­g međunarodnog simpozija te­kstilnog inžinjerstva i modnog dizajna TImod 2016 (22.-24.1.2016.), održana je mo­ dna revija. Svoje linije su pre­ dstavili jedna od najuspješnijih bosanskohercegovačkih tekstilnih kompanija Alma Ras, dizajnerica Mirela Džinić iz Travnika i mladi di­ zajner, također Travničanin, Amar Mi­ galo koji je osnovu svog brenda Ammar Clothing Design bio prepoznat od firme FIS, gdje je trenutno zaposlen kao brand manager za GS (Dobre čarape) i ANBINNI (Dječija odjeća).

Naša studentica nosi kreaciju modnog dizajnera Amara Migala

16

Studenti Fakulteta za tehničke studije Univerziteta u Travniku, smjer Tekstilno inžinjerstvo i dizajn, također su dali svoj doprinos ovom događaju. Naime, dvije studentice Adisa Hadžimujić i Ilhana

GRAFX svibanj/maj 2016.

Subašić, te student Denis Omerović dizajnira­ li su pet haljina koje su produkt njihovog rada na vježbama iz predmeta Historija tekstila, a haljine su na modnoj reviji nosile studentice Fakulteta za tehničke studije i Edukacijskog fakulteta, uz vokalsku pratnju studentice Edukacijskog fakulteta Amine Leko koja je izvela pjesmu „My heart will go on“ Celine Di­ one. U sklopu modne revije auditoriju se pre­ dstavio i magistar Darko Dujmušić, koji je kao član i jedan od osnivača prije nekoliko mjeseci osnovane Asocijacije muzičkih djelatnika iz­ veo kompozicije Dore Pejačević – Ljubica iz ciklusa „Život cvijeća“ te „Imprompti Op. 29 br. 1“ Frederika Šopena. Ova modna revija bila je jedan od specijala simpozija TImod 2016, ali i pravo osvježenje nakon cjelodnevnog izlaganja radova za učesnike, a ljubitelji mode su imali priliku prisustvovati modnom predstavljanju linije donjeg rublja jedne od naših najuspješnijih domaćih kompanija, te kreacijama samosta­ lnih bosanskohercegovačkih modnih diza­ jnera Mirele i Amara. ♣

Događanja

Promocija nove kolekcije kompanije "Alma Ras"

Promocija nove kolekcije kompanije "Alma Ras"

Kreacije Amara Migala

Promocija nove kolekcije kompanije "Alma Ras"

Kreacije Mirele Džinić

Kreacije Mirele Džinić

Kreacije Amara Migala

GRAFX svibanj/maj 2016.

17

Događanja Fakultet za tehničke studije Univerziteta u Travniku primljen u članstvo Asocijacije COST

Održan prvi sastanak

COST Akcije 15103 Prof. dr. Hrustem Smailhodžić, dekan Fakulteta za tehničke studije i prof. dr. Snežana Komatina prisustvovali su prvom sastanku COST akcije 15103 održanom u Briselu (Bruxelles) 22.3.2016. godine

Koordinator COST Akcije 15103 - Dr Camerlenghi i bh. predstavnici prof. dr. Snežana Komatina i prof. dr. Hrustem Smailhodžić

U

zgradi COST Asocijacije u Briselu 22. marta 2016. godine održan je prvi sastanak COST Akcije 15103.Akcija MEDSALT predstavlja zajedničku inicijativu sljedećih grupacija: European Consortium for Ocean Research Drilling (ECORD), japanskih i ame­ričkih sekcija u okviru International Ocean Discovery Program (IODP), EU-FP7 ITN MEDGATE, TOPO-EUROPE i drugih nacionalnih i međunarodnih programa koji se bave istraživanjima džinovskog sonog ležišta u Medi­teranu. MEDSALT ima za cilj da se osnuje nova fleksibilna naučno-istraživačka mreža koja će se baviti uzrocima, vremenom nastanka, mehanizmima kretanja i posljedi­ cama na lokalnom i planetarnom nivou najvećeg i najmlađeg sonog ležišta na Zemlji – džinovskog mioce­ nskog sonog sloja u Mediteranu, debljine 1,5 km, koji je prekrivao dno dubokih bazena Sredozemlja prije oko 5,5 miliona godina, a sačuvao se ispod dubokog okea­ nskog dna do danas. Porijeklo ovog ležišta vezuje se za neobičan događaj u geološkoj historiji područja Medi­ terana poznatog kao Mesinijska kriza saliniteta. Multidisciplinarna istraživanja vezana za Akciju obu­

18

GRAFX svibanj/maj 2016.

hvatat će: geologiju, medicinsku geologiju, geofiziku, geohemiju, mikrobiologiju, paleoklimatologiju, biogeo­ hemiju, termodinamiku i ekologiju. Na taj način će se stvoriti prilika za naučnu javnost da podijeli svoja iskustva, znanja i podatke sa industrijom, prvenstveno u domenu istraživanja nafte i gasa i pratećih rizika. Ovu interdisciplinarnu i multinacionalnu mrežu treba­ ju sačinjavati eksperti sa iskustvom i mladi istraživači iz Evrope i cijelog svijeta. Cilj će se postići kroz podi­ zanje nivoa znanja (izgradnju kapaciteta), mobilnost istraživača, razmjenu znanja i naučno umrežavanje. Fakultet za tehničke studije Univerziteta u Travniku primljen je u članstvo Asocijacije COST (European Co­ operation in Science and Technology - Evropska mreža za naučnoistraživačku i tehničku saradnju) koja pre­ dstavlja najstariji evropski okvir za međudržavnu sara­dnju istraživača, inžinjera i naučnika iz evro­ pskih ze­malja i to na svim poljima nauke i tehnologije, uključujući društvene i humanističke nauke. Prof. dr. Hrustem Smailhodžić, dekan Fakulteta za tehničke studije i prof. dr. Snežana Komatina prisu­ stvovali su prvom sastanku COST akcije 15103 održanom u Briselu (Bruxelles) 22.3.2016. godine na kojem su definisane radne grupe i njihovi zadaci u ok­ viru ovog četverogodišnjeg projekta: Mesinijska kriza saliniteta, Sona tektonika, fluidi i geohazardi, Duboka biosfera, Interakcija između dubokih slojeva Zemlje i površinskih procesa, Upravljanje podacima te Edukaci­ ja i diseminacija rezultata. Od prijedloga za saradnju u okviru Akcije, tom prilikom istaknuta je i inicijativa da se u okviru četverogodišnjeg projekta (koordinator pro­ jekta, dr Camerlenghi), održi određen broj sastanaka, worksho­pova i kongresa. Jedan od dva koordinatora Radne grupe 3 - Duboka biosfera je prof. dr. Hrustem Smailhodžić, a koordinatorica Radne grupe za edukaci­ ju i diseminaciju rezultata je prof. dr. Snežana Komati­ na na čiji prijedlog će se iduće godine održati kongres u orga­nizaciji Fakulteta za tehničke studije u Travniku, a u cilju prezentacije rezultata projekta za Balkan. ♣

Događanja

Studentski radovi u tehnici crteža i grafičkog dizajna

Vizija 2015 – prvo izdanje Publikacija studentskih radova Vizija za­ mišljena je s namjerom motiviranja i podrške mladim autorima u njihovom daljnjem radu, a ujedno i upoznavanjem šire javnosti sa programom rada odsjeka Grafičko inžinjerstvo i dizajn na Fakultetu za tehničke studije Univerziteta u Travniku.

I

nicijativa o pokretanju ovakve publikacije potekla je prošle godine od strane studenata treće godine studijskog programa Grafičko inžinjerstvo i dizajn koji su reprezentacijom svojih radova u tehnici crteža i grafičkog dizajna nastojali pokazati vještine, talente i kreativnost. Izbor i koncept predstavljanja radova rađen je pod mentorstvom doc. mr. Alise Čaber koja je u uvodu na­ vela da ovom publikacijom Fakultet želi podstaknuti svoje studente na kreativno razmišljanje i stvaranje inovativnih rješenja koja će biti aktuelna kako na loka­ lnom, tako i na svjetskom tržištu. Tehničku realizaciju, naslovnicu i prijelom, potpisuju studenti čiji su radovi prezentirani u ovoj publikaciji kao svojevrsnoj izložbi njihovih radova. Ova publikacija će izlaziti jednom godišnje svaki put sa drugim tematskim sadržajem, a uz printanu publi­ kaciju dostupna je i elektronska na stranicama www.fts.ba i www.grafx.ba. ♣

GRAFX svibanj/maj 2016.

19

Događanja U sklopu Fakulteta za tehničke studije i studijskog programa Tekstilno inžinjerstvo i dizajn

Otvoren pogon tekstilnog inžinjerstva Želim istaći da je Fakultet za tehničke studije prvi i jedini stručno–obrazovni centar u Bosni i Hercegovini za školovanje visokoobrazovnih kadrova za potrebe tekstilne i modne indu­strije sa obukom i testiranjem u praksi. Upravo to ovaj fakultet čini drugačijim od drugih! Simboličnim presijecanjem vrpce svečano otvoren pogon tekstilnog inžinjerstva i dizajna: premijer Vlade SBK - gosp. Tahir Lendo, predsjednik Upravnog odbora Univerziteta u Travniku - mr. sc. dr. Nihad Selimović, načelnik Općine Travnik - gosp. Admir Hadžiemrić

Novootvoreni tekstilni pogon je, u sklopu Fakulteta za tehničke studije i studijskog programa Tekstilno inžinjerstvo i dizajn, prvi i jedini stručno-obrazovni centar u Bosni i Hercegovini za školovanje visokoobrazo­ vnih kadrova za potrebe tekstilne i modne industrije sa obukom i testiranjem u praksi. • Pripremile: Šejla Smajić i Amela Bajrić

20

GRAFX svibanj/maj 2016.

Z

rekao je predsjednik Upravnog odbora Univerziteta u Travniku – mr. sc. dr. Nihad Selimović.

bog izraženih potreba tekstilne industrije za vi­sokoobrazovanim kadrovima akademske 2014/15. godine na Fakultetu za tehničke studi­ je Univerziteta u Travniku osnovan je smjer Tekstilno inžinjerstvo i dizajn s ciljem da obrazuje inžinjere te­ kstilnog inžinjerstva, osposobljene za razvoj i upra­ vljanje procesima u tekstilnoj industriji. Loša privredna situacija tokom posljednjih godina dovela je do za­ tvaranja fabrika u oblasti bazne tekstilne industrije u našoj zemlji i okruženju čime su i potrebe za profilom stručnjaka u oblasti tekstilne tehnologije smanjene. Studijski program tekstilnog inžinjerstva i dizajna vrlo je dinamičan po svojoj strukturi i studentima pruža te­ orijska znanja, stjecanje praktičnih znanja kroz rad na vježbama i u završnim godinama stjecanje kompetencija

Događanja kroz praktičan rad i stručnu praksu. Za realizaciju na­ vedenih sadržaja obezbijeđeni su vrhunski uslovi na Fakultetu po kojima je ovaj koncept studiranja jedins­ tven ne samo u Bosni i Hercegovini već i šire. U sklopu TImod-a 2016 (Prvi međunarodni simpozij te­ kstilnog inžinjerstva i modnog dizajna) koji je održan od 22.-24. januara 2016. godine u organizaciji Fakulteta za tehničke studije Univerziteta u Travniku, upriličeno je i svečano otvaranje pogona tekstilnog inžinjerstva i di­ zajna kojeg su simboličnim presijecanjem vrpce otvorili predsjednik Organizacionog odbora simpozija – mr. sc. dr. Nihad Selimović, načelnik Općine Travnik – gosp. Admir Hadžiemrić i premijer Vlade Srednjobosanskog kantona – gosp. Tahir Lendo. Firma Hasky sport osnovana je 2003. godine s prvobi­ tnim sjedištem u Fojnici, a s ciljem razvoja kapaciteta tekstilne industrije i jačanja proizvodnih resursa Bosne i Hercegovine koji mogu biti konkurentni na tržištu bez granica i ograničenja na vrstu proizvoda i poslova. Firma se u decembru 2015. preselila iz Fojnice u Travnik i postala dio grupacije Absolut group. Svoj rad započela je domaćom proizvodnjom, rađena je sportska oprema za sportske klubove na domaćem tržištu – od čarapa do trenerki. Nakon izvjesnog vremena počeli su rad za njemačko tržište za koje rade dukserice i polo majice. Sad je 95% kapaciteta kojim raspolažu usmjereno na strano tržište odakle i dolaze zahtjevi za proizvodnjom i plasmanom. Uglavnom se radi o lohn poslovima za koje su razvijeni tehničko-tehnološki sistemi u opremljenim pogonima koji se, shodno povećanju zahtjeva, šire i unapređuju, a tendencije su da se vrate na domaće što je izazov za koji treba mobilisati puno više kapaciteta nego je to do sada urađeno. Proizvodnja domaćeg proi­ zvoda bit će prioritet kao i brendiranje BH modne marke za koju se već modelira ambijent i okruženje. Pogon trenutno broji 80 zaposlenih, a u narednom peri­ odu planirano je zapošljavanje još 80 radnika, a mogao bi uposliti i do 200 radnika u dvije smjene. Firma je ori­ jentisana ka stvaranju vlastitog kadra koji će proći kroz procese obuke i steći potrebna znanja i vještine čime bi postali kompetentni za posao koji obavljaju. Kako bi ra­ zvoj proizvodnje bio planski i rastući, edukacija radnika se vrši u fazama, a svaka faza ima određen broj upo­sle­ nika koji treba proći edukaciju i određene zahtjeve koje diktiraju potrebe proizvodnje i samog proizvoda. Na ovaj se način žele otvoriti nova radna mjesta i pružiti šansa mladim ljudima da se ostvare u ovoj oblasti što je od velike važnosti kako za mlade ljude tako i za budućnost BiH i njene razvojne strategije. Upošljavanje i povećanje broja zaposlenih je dio razvojne strategije firme u kojoj je jedan od osnovnih ciljeva dominacija u broju uposlenika kroz koju će se ostvariti i ostali ciljevi te realizirati pro­ gramski sadržaji na svim nivoima strateškog planiranja.

Pogon opremljen savremenom opremom

Firma je orijentisana ka stvaranju vlastitog kadra koji će proći kroz procese obuke i steći potrebna znanja i vještine čime bi postali kompetentni za posao koji obavljaju. U pogon su uložena značajna sredstva, mašine, novi strojni park, mašine za štampu, a u prilog tome govori i podatak da su rukovodioci pogona prije nekoliko se­dmica boravili u Istanbulu (Turska) gdje su posjetili 25. inter­ nacionalni sajam mašina za tekstilnu industriju. Kako kažu, otišli su tamo da vide šta je novo na tržištu, šta je to što bi im moglo u budućnosti koristiti da una­prijede proizvodnju jer je kvalitet u ovoj firmi na prvome mjestu. Još jedna pozitivna strana pogona jeste što studenti Fa­k­­u­lteta za tehničke studije obavljaju stručnu prak­ su u pogonu. U suštini, studenti u jednoj zgradi do­ bijaju sve, i teoriju i praksu. Govoriti o kojekakvim vlaknima, poli­e­­steru, konstrukcijama i osnovama iz­ gleda drugačije na­­­­­­­­­spram činjenice da se sve to u po­ gonu može vidjeti. Studenti koji tu završe praksu, bit će poželjni kao budući upo­slenici jer će njima trebati vrlo malo ili nimalo vremena da se adaptiraju na nove uslove i potrebe te firme. ♣

...studenti Fakulteta za tehničke studije obavljaju stručnu praksu u pogonu. U suštini, studenti u jednoj zgradi dobijaju sve, i teoriju i praksu. Naši studenti na praksi...

GRAFX svibanj/maj 2016.

21

Projekti

Dani općine Travnik 2016

Sportske igre studenata 2016 U okviru manifestacije Dani općine Travnik 2016 održane su, već tradicionalno, Sportske igre stude­ nata u organizaciji asocijacija studenata Edukacijskog fakulteta i Fakulteta za tehničke studije na kojima su, pored studenata Univerziteta u Travniku, učestvovali i učenici srednjih škola sa područja Općine Travnik • Pripremila: Senida Saldum

I

gre su već postale tradicionalne i ovo je četvrta godina zaredom kako studenti realizuju ovu aktivnost kojom okupljaju studente. Ove godine, za razliku od svih prethodnih, učesnici nisu bili samo studenti Univerziteta u Travniku, nego i maturanti srednjih škola na području Općine Travnik. Igre su održane 26. i 27. marta u sali Osnovne škole „Travnik“ u Travniku. Na turni­ ru je učestvovalo 11 ekipa, od kojih su 6 bile ekipe maturanata srednjih škola i 5 ekipa stu­ denata Univerziteta u Travniku. Učesnici su se ove godine takmičili samo u malom nogometu. Sportske igre je otvorio mr. Jasmin Hrnjić, viši asistent na Edukacijskom fakultetu, izrazivši zahvalnost studentima na organizaciji te učešću, a naravno i maturantima na odzivu i poželjevši svim učesnicima da i sljedećih godina učestvuju u obilježavanju Dana općine Travnik, te na kraju Sportske igre studenata proglasio zvanično ot­ vorenim. Ovogodišnje Sportske igre studenata obogaćene su učešćem članica ŽNK „Rosa Brandis“ koje su igrale dvije revijalne utakmice, te pokazale svoje umijeće sa loptom. Poslije toga je uslijedio regu­ larni dio takmičenja kojeg su otvorile ekipe sre­ dnjih škola. Iako prvi put učestvuju na Spotskim igrama, maturanti srednjih škola su opravdali učešće, te zabilježili pozitivne rezultate. Po završetku utakmica mr. Jasmin Hrnjić svečano je pobjednicima uručio nagrade i zahva­ lnice te zatvorio ovogodišnje Sportske igre stude­ nata. Prvo mjesto pripalo je ekipi Farmaceutskozdravstvenog fakulteta kojoj su uručeni pehar, diploma, zahvalnice, te novčana nagrada. Drugo mjesto zauzela je ekipa Mješovite srednje škole „Travnik“, učenici matematičko-informatičkog smjera, dok je treće mjesto pripalo ekipi Mješovite srednje ekonomsko-ugostiteljske škole Travnik. Osim nagrada i diploma za osvojena tri mjesta u malom nogometu, nagrade su pripremljene za najboljeg strijelca i najboljeg golmana. Za na­ jboljeg strijelca proglašen je igrač Farmaceutskozdravstvenog fakulteta Adem Hodžić, dok je najbolji golman bio učenik Mješovite srednje ekonomsko-ugostiteljske škole Travnik Armel Melić. ♣

22

GRAFX svibanj/maj 2016.

Projekti

Dani općine Travnik 2016 Albin Tutkur

Muhammed Emin Akçay i Berkant Yavuz

Takmičenje „Zvijezde Travnika“ U okviru obilježavanja Dana općine Travnik 2016, a u or­ U pjevanju je prvu nagradu osvojila ga­­­­ nizaciji Asocijacije studenata Edukacijskog fakulteta­i Aso­ studentica Edukacijskog fakulteta cijacije studenata Fakulteta za tehničke studije, 22. marta­ Amina Leko, za najbolji literarni 2016. godine u Konferencijskoj sali Edukacijskog fakulte­ rad nagradu je dobila Dženana Jašarević, maturantica Mješovite ta održano je takmičenje pod nazivom „Zvijezde Travnika“. srednje ekonomsko-ugostiteljske • Pripremila: Berina Selimović Amina Leko

Dženana Jašarević

Dženita Čurić

škole u Travniku, a za najbolju foto­ grafiju nagrađena je Dženita Čurić, također maturantica Mješovite sred­ nje ekonomsko-ugostiteljske škole Travnik. Takmičenje je održano u sekcijama: pjevanje, pisanje lite­ rarnih radova i fotografiranje. Pored maturanata, bo­sa­nsko­ hercegovačkih studenata, učešće u takmičenju su imali i studenti iz Re­ publike Turske koji su sa nama već dvije godine i aktivno se uljučuju u projekte studenata. Cilj je bio povezati maturante svih srednjih škola na području Travni­ ka sa studentima Edukacijskog fakulteta i Fakulteta za tehničke studije, kako bi na zanimljiv i rekrea­ tivan način pokazali šta im znači grad Travnik. Gost iznenađenja bio je jedan od takmičara u talent showu „Zvijezda možeš biti ti“, uje­ dno i naš student – Albin Tutkur. ♣

GRAFX svibanj/maj 2016.

23

Projekti

Tribina

Uloga tjelesne aktivnosti u očuvanju zdravlja "Tjelesna aktivnost i pravilna ishrana su čudotvorni lijek današnjice koji liječi sve bolesti, besplatan je i dostupan svima", rekao je u svom izlaganju doc. dr. sc. Haris Alić sa Fakulteta spo­ rta i tjelesnog odgoja Univerziteta u Sarajevu • Pripremio: Ibrahim Indžić

23.

marta 2016. godine, u sklopu obilježavanja Dana općine Travnik 2016, u Konferencijskoj sali Edukaci­ jskog fakulteta, održana je tribina na temu "Uloga tjelesne aktivnosti u očuvanju zdravlja" u organizaciji Asocijacije studenata Edukacijskog fakulteta i Asoci­ jacije studenata Fakulteta za tehničke studije. Gosti predavači na tribini su bili: prof. dr. Munir Talović, prof. dr. Osmo Bajrić i doc. dr. Haris Alić, koji su srdačno prihvatili poziv studenata te bili dijelom ovo­ ga projekta i svojim maksimalnim angažmanom do­ prinijeli jako kvalitetnoj realizaciji tribine.

Uvodnu riječ na tribini imao je Ibrahim Indžić, stu­ dent četvrte godine Opće kineziologije na Edukaci­ jskom fakultetu, koji je kao moderator i koordinator tri­bine pozdravio sve prisutne i poželio im da se li­ jepo osjećaju kao gosti na Edukacijskom fakulte­ tu Unive­rziteta u Travniku. Nakon toga je ukratko predstavio sinopsis tribine, te se zahvalio gostima predavačima, menadžmentu Fakulteta kao i sponzo­ rima koji su zajedničkim snagama omogućili realizac­ iju ovog projekta. Nakon toga, Indžić je najavio doc. dr. Amru Tuzović koja je pozdravila prisutne u ime menadžmenta Fakulteta. Senida Saldum, studentica treće godine Opće ki­ neziologije na Edukacijskom fakultetu, u svojoj uvo­ dnoj prezentaciji, osvrnula se na određene benefite tjelesne aktivnosti koji pozitivno utječu na zdravlje svakog čovjeka. Prezentacija je bila samo uvod kojim su profesori predavači započeli svoja izlaganja.

24

GRAFX svibanj/maj 2016.

Podjela certifikata: (slijeva na desno) doc. dr. Haris Alić, prof. dr. Hazim Selimović, prof. dr. Munir Talović, prof. dr. Osmo Bajrić

Projekti

Doc. dr. Amra Tuzović

Prvo predavanje održao je prof. dr. Munir Talović sa Fakulteta sporta i tjelesnog odgoja Univerziteta u Sa­ rajevu. Nakon što se zahvalio menadžmentu Fakulte­ ta za maksimalnu podršku koju daje studentima u izvođenju ovakvih projekata i na pozivu, nastavio je sa izlaganjem u kojem je govorio da nijedan čovjek koji nema sportsku kulturu ne može je dati ni drugima, te da je ishrana jedan od jako bitnih faktora kod razvoja djece i u njihovom sportskom sazrijevanju. Nakon profesora Talovića svoje predavanje održao je doc. dr. Haris Alić sa Fakulteta sporta i tjelesnog odgoja Univerziteta u Sarajevu, koji je, također, po­ hvalio rad studenata na Edukacijskom fakultetu, te se osvrnuo na neke globalne statističke podatke vezane za tjelesnu neaktivnost kod ljudi, te je posebno skrenuo pažnju na to da su tjelesna aktivnost i pravil­ na ishrana čudotvorni lijek današnjice koji liječi sve bolesti, besplatan je i dostupan svima. Također, pro­ fesor Alić je konstatovao da je stiglo vrijeme hipoki­ nezije, odnosno vrijeme smanjene tjelesne aktivnosti, te da je potrebno obratiti pažnju na to da budemo što

Prof. dr. Munir Talović

Doc. dr. Haris Alić

više tjelesno aktivni kako ne bismo došli u pomenuto stanje. Prof. dr. Osmo Bajrić u svom predavanju ukazao je na neke poražavajuće statističke podatke koji poka­ zuju na to da je Bosna i Hercegovina druga u Evropi, a šesta u svijetu po procentu tjelesno neaktivnih osoba. Prezentovao je i neke tjelesne deformitete lokomoto­ rnog aparata kod djece koja su tjelesno neaktivna i koja imaju problema sa pretilošću. Zaključio je da sve lijekove iz apoteke mijenja redovna, umjerena tjelesna aktivnost, a da nijedan lijek iz apoteke ne može zami­ jeniti redovnu i umjerenu tjelesnu aktivnost. Nakon radnog dijela tribine otvoren je panel diskusije u kojem prisutni imali priliku postavljati pitanja go­ stima predavačima te diskutovati o ovoj temi. Svečanim činom dodjele zahvalnica gostima pre­da­ vačima i certifikata učesnicima tribine, zatvoren je još jedan u nizu uspješnih projekata kojeg su rea­lizirali studenti naša dva fakulteta. ♣

Senida Saldum

GRAFX svibanj/maj 2016.

25

Projekti

Forum

„Vršnjačko nasilje -

Šta je i kako prevenirati“ Edukacijski fakultet Univerziteta u Travniku realizovao je otvoreni forum na temu: „Vršnjačko nasilje – Šta je i kako prevenirati?“, čiji je značaj prepoznala Općina Travnik i navedeni projekt odabrala za zvanični program obilježavanja Dana općine Travnik 2016. • Pripremila: Irmela Mujkić

F

orum „Vršnjačko nasilje - Šta je i kako preve­ nirati“ aktivnost je koja je imala za cilj na sve­ obuhvatan način ukazati na ponašanja koja su karakteristična za očigledno sve učestaliju nasilnu komunikaciju među učenicima. Tek u posljednje vri­ jeme pojava vršnjačkog nasilja postala je predmetom ozbiljnijih istraživanja. Budući da se posljednih go­ dina zapaža tendencija porasta nasilja u školama i to na globalnom nivou, neophodnost ovakve aktivnosti, čiji je cilj bio pomoći kako roditeljima tako učiteljima i nastavnicima, čini se opravdanom. Drugi cilj ove aktivnosti bio je kroz javnu diskusiju i iskustva sa različitih pozicija doći do konkretnih zaključaka za pra­ vovremeno djelovanje ovog već sada gorućeg problema. Otvoreni forum je realizovan u četvrtak 24. marta 2016. godine, sa početkom u 17:00 sati, u Konferenci­ jskoj sali Edukacijskog fakulteta.

26

GRAFX svibanj/maj 2016.

Neke od glavnih tema foruma bile su: • Šta je vršnjačko nasilje? • Kako zaštititi dijete (žrtvu)? • Koja je uloga roditelja i škole te kako prevenirati? • Da li roditelji znaju prepoznati signale vršnjačkog nasilja? • Da li je potrebna dodatna edukacija roditeljima, nastavnicima/profesorima o sve učestalijoj pojavi vršnjačkog nasilja? • Kakva je odgovornost i koje su uloge institucija? Voditelji foruma bili su: mr. Irmela Mujkići, mr. sci. Dženan Kos. Gosti foruma bili su odabrani profesori te predstavnici kulturnog i javnog života lokalne za­ jednice sa područja SBK. Na kraju foruma otvorene su brojne diskusije. Pokušala se napraviti slika na­ jkonkretnijih i najhitnijih preporuka koje sve ustanove moraju u što skorije vrijeme provesti, kako bi se do­ bilo na kvaliteti prevencije bilo kakve vrste vršnjačkog nasilja među učenicima. ♣

Najave Prilagođavanje klimatskim promjenama u BiH i Srbiji kao odgovor na prirodne i antropogene nepogode

Prvi međunarodni

Workshop

U okviru višegodišnje saradnje sa CEI, SEG i EAGE, AGES organizuje radionicu o utjecaju klima­ tskih promjena na području Balkana, naročito na teritoriji Srbije i Bosne i Hercegovine. Povod su katastrofalne poplave koje su u maju 2014. godine zadesile ove dvije države i tako postale prekogranični problem. Od ove godine, kao suorganizator seuključuje iFakultet za tehničke studije Univerziteta u Travniku.

O

rganizatori Workshopa su Asocijacija geofizičara i ekologa Srbije (AGES) i Fakultet za tehničke studije, a organizira se pod pokroviteljstvom EAGE (European Association of Geoscientists and Engineers) i CEI (Central European Initiative). Mjesto održavanja je Fakultet za tehničke studije, Aleja konzula br. 5, Travnik. Teme Workshopa su vezane za poplave u slivu rijeke Save u posljednjih pet godina, kao i za trenutno sta­ nje u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji u domenu rizika od klizišta poslije velikih poplava u regionu 2010., 2013. i 2014. godine. Bit će predstavljene i aktivnosti Međunarodne komisije za sliv rijeke Save (ISRBC), kao i aktivnosti EC-a u oblasti poplava i postojeći fondovi. Namjera je organizatora i da se održi panel diskusija učesnika iz sliva rijeke Save u vezi sa praksom i isku­ stvom u lokalnim samoupravama u BiH i Srbiji, kao i osmišljavanja projekta vezanog za istraživanja, moni­ toring i sanaciju klizišta u regionu, koji bi se predložio za finansiranje od strane EC-ai drugih svjetskih in­ stitucija, kao i da se inicira osnivanje regionalne mreže eksperata i ekspertskih institucija za rješavanje pro­ blema klizišta u regionu.

Posebna pažnja bit će posvećena predstavljanju pome­ nutog humanitarnog projekta koji se izvodi u okviru programa SEG Geolozi bez granica, gdje će učesnici na projektu dati prikaz dijela rezultata dobijenih prošlogodišnjim istraživanjima na lokalitetima u BiH i Srbiji. Osmišljen je i program edukacije za studente i sve zai­ nteresovane učesnike: Edukacija budućih generacija geofizičara/geologa/ekologa u BiH i Srbiji, gdje će ek­ sperti iz Projektnog tima govoriti o primjeni geofizičkih metoda u istraživanju klizišta i upravljanju klizištima, kaopriprema za rad na terenu u okviru projekta SEG GWB u junu i septembru. Workshop je namijenjen predstavnicima naučnih, istraživačkih i stručnih institucija, vladinih instituci­ ja, političkog establišmenta i lokalne samouprave, in­ stitucija iz oblasti vodoprivrede, projekt menadžerima i konsultantima, predstavnicima medija i investitora (banke, fondovi, osiguranja), kao i svih međunarodnih i nacionalnih institucija koje se bave upravljanjem ri­ zicima od nepogoda, sistemima prevencije od poplava i upravljanjem u zaštiti i prevenciji (sektori za civilnu zaštitu i vanredne situacije). ♣

GRAFX svibanj/maj 2016.

27

Aktivnosti Fakulteta za tehničke studije

Prvi međunarodni simpozij tekstilnog inžinjerstva i modnog dizajna

TImod 2016

• Pripremila: Amela Bajrić

U

organizaciji Fakulteta za tehničke studi­ je Univerziteta u Travniku i partne­ rstvu sa firmama Alma Ras i Prevent BH od 22.-23.1.2016. godine održan je Prvi međunarodni simpozij tekstilnog inžinjerstva i mo­ dnog dizajna TImod 2016. Simpozij je otvoren uz prisustvo velikog broja zvanica, predstavnika aka­ demske zajednice iz naše i susjednih zemalja, pre­ dstavnika privrednog, političkog i javnog života. Prije svečanog otvaranja simpozija TImod 2016 održana je konferencija za medije na kojoj su se obratili premijer Vlade Srednjobosanskog kantona – gosp. Tahir Lendo, predsjednik Organizacionog odbora simpozija – mr. sc. dr. Nihad Selimović, predsjednik Naučnog odbora simpozija – doc. dr. Samir Pačavar, te učesnica si­ mpozija – prof. dr. Stana Kovačević. Na konferenciji se

28

GRAFX svibanj/maj 2016.

govorilo o značaju TImod-a 2016, a desetak medijskih kuća se odazvalo pozivu i popratilo ovaj vrlo važan događaj, kako za fakultet tako i za lokalnu zajednicu. Prvi dan simpozija 22.1.2016. godine (petak) Protokolarni program simpozija započeo je obraćanjem predsjednika Upravnog odbora Univerziteta u Travni­ ku i predsjednika Organizacionog odbora simpozija – mr. sc. dr. Nihada Selimovića koji je govorio o ciljevima simpozija i nastojanjima organizatora da se obje­dine naučna postignuća i praksa u oblasti tekstila. Zvanicama se obratio i načelnik Općine Travnik gosp. Admir Hadžiemrić koji je posebno istakao značaj ovog simpozija, ali i otvaranja novog pogona tekstila, tumačivši to u kontekstu tradicije tekstila u Travniku, ali i pozitivne budućnosti koja se ovim nazire, potom

Aktivnosti Fakulteta za tehničke studije u ime koorganizatora simpozija predstavnik firme Alma Ras – gosp. Džemal Memagić, te predstavnik firme Pre­ vent – gosp. Kenan Nalbantić, predsjednik Naučnog odbora simpozija – doc. dr. Samir Pačavar i učesnica simpozija – prof. dr. Stana Kovačević sa Tekstilnotehnološkog fakulteta iz Zagreba. Na kraju, pri­sutnima se obratio i premijer Vlade Srednjobosa­nskog kantona – gosp. Tahir Lendo koji je i otvorio simpozij. Nakon protokolarnog dijela simpozija upriličeno je svečano otvaranje pogona tekstilnog inžinjerstva i di­ zajna kojeg su simboličnim presijecanjem vrpce otvo­ rili predsjednik Organizacionog odbora simpozija – mr. sc. dr. Nihad Selimović, načelnik Općine Travnik – gosp. Admir Hadžiemrić i premijer Vlade Srednjo­ bosanskog kantona – gosp. Tahir Lendo. Svoje predstavljanje na simpoziju imali su i učenici Srednje glazbene škole Jakova Gotovca iz Novog Travnika. Stručna predavanja Stručno predavanje na temu “Tkanje kroz vrijeme“ održala je prof. dr. Stana Kovačević sa Tekstilnotehnološkog fakulteta iz Zagreba koja je u konte­kstu teme svoga izlaganja kazala sljedeće: „Tkanje da­ nas nije puno rasprostranjeno jer je to dugotrajan i težak proces. Sve je manje i manje ljudi koji znaju kako tkati. Iako je tkanje u našoj tradiciji, moglo bi se, nažalost, reći da je pred izumiranjem. Zato je veo­ ma bitno da ljudi koji znaju kako tkati, prenesu svoje znanje na mlađe generacije.“ Nakon prof. dr. Stane Kovačević prezentaciju praktične radionice na temu „Ručno tkanje“ održala je direktorica Zavičajnog muzeja Travnik gđa. Fatima Maslić kazavši da je samo edukacijom većeg kadra, propagandom i prezentacijom moguće ovo umijeće tkanja prenijeti na mlađe generacije. Želja joj je da se radionicom razvije jedan travnički autentični proizvod. Nakon stručnih predavanja održan je okrugli stol na temu „BH tekstilna industrija – put od lohn posla do vlastitog proizvoda“ na kojem je moderator bio doc. dr. Samir Pačavar. Drugi dan simpozija 23.1.2016. (subota) Drugi radni dan simpozija započeo je stručnim se­ minarom nakon čega su nastavljena predavanja koja su privukla i veliki broj profesora tekstilnih škola te predstavnika firmi. Prvo predavanje na temu „Tehničke tkanine“ održala je prof. dr. Stana Kovačević koja je istakla da se tkani­ na nalazi svuda oko nas, od naše odjeće, preko tka­ nine na namještaju, do padobrana...te da je sve manje prirodnih materijala koje možemo danas naći, a sve

Svečano otvoren Prvi međunarodni simpozij tekstilnog inžinjerstva i modnog dizajna TImod 2016

Svečano otvoren pogon tekstilnog inžinjerstva i dizajna

Svečano otvoren pogon tekstilnog inžinjerstva i dizajna

Prof. dr. Stana Kovačević, profesorica na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu

Gđa. Fatima Maslić, direktorica Zavičajnog muzeja Travnik

GRAFX svibanj/maj 2016.

29

Aktivnosti Fakulteta za tehničke studije

Doc. dr. Samir Pačavar, predsjednik Naučnog odbora simpozija

Prof. dr. Darko Ujević, profesor na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu

više prevladava sintetička tkanina. Poslije profesorice Kovačević svoje predavanje održao je i prof. dr. Darko Ujević na temu „Tehnička pri­prema: jučer, danas, sutra“ koji ističe da je tehnička priprema od velikog značaja i da nije ista kao što je nekad bila, te da je situacija još uvijek nedefinirana.

ali se nadam da ćemo u narednom periodu više govoriti o konkretnim aktivnostima.“ Kenan Nalbantić, direktor Preventa BH istakao je kako je „TImod dobra ideja, prije svega, zbog upo­znavanja potencijala koji postoji u Bosni i Hercegovini, odnosno u kompanijama koje se bave tekstilom, a zatim i zbog razmjene iskustava i informacija.“

Nakon prvog bloka predavanja svoje predstavljanje u sklopu simpozija imali su i partneri projekta Alma Ras i Prevent. Izvršni direktor firme Alma Ras, gosp. Rasim Memagić, za časopis Grafx kazao je sljedeće: „Sama činjenica da smo jedan od sponzora TImod-a dovoljno govori o tome da smo htjeli pružiti podršku ovakvoj jednoj manifestaciji. (...) Moramo početi raditi na poboljšanju tekstilne industrije u Bosni i Hercegovini. Tu je niz segmenata koje moramo pokrenuti i razvijati da bismo došli do željenog rezultata. Ovo je, naravno, prvi TImod i za početak više govorimo o mogućnostima,

Gosp. Rasim Memagić, izvršni direktor firme Alma Ras

30

Gosp. Kenan Nalbantić, direktor Preventa BH

GRAFX svibanj/maj 2016.

Nakon pauze, u drugom radnom dijelu dana, nasta­ vljen je i drugi dio stručnog seminara, a potom i pre­ davanja. Prof. dr. Vasilije Petrović izlagao je na temu „Kadrovi – ključni problem u tekstilnoj industriji“. Nakon njega se ponovo predstavio prof. dr. Darko Ujević s temom „Organizacija proizvodnje: trikotažne odjeće, gornje muške i ženske odjeće“, a nakon njega prof. dr. Vasilije Petrović s drugom temom „Evropska tehnološka platforma za budućnost tekstila i odjeće – vizija do 2020“.

Prof. dr. Vasilije Petrović, Tehnički fakultet „Mihajlo Pupin“, Novi Sad

Aktivnosti Fakulteta za tehničke studije

ZATVARANJE SIMPOZIJA Uz zajedničko fotografisanje Prvi međunarodni simpoziji tekstilnog inžinjerstva i modnog dizajna TImod 2016 svečano je zatvoren.

Modna revija Nakon predavanja u Konferencijskoj sali održana je i modna revija na kojoj su svoje linije predstavili studenti Fakulteta za tehničke studije, smjer Tekstilno inžinjerstvo i dizajn, potom jedna od najuspješnijih bosanskohercegovačkih kompanija Alma Ras, dizajnerica Mirela Džinić iz Travnika i mladi kreator, također Travničanin, Amar Migalo. Na simpoziju se auditoriju predstavio i magistar Darko Dujmušić, koji je kao član i jedan od osnivača nedavno osnovane Asocijacije muzičkih djelatnika izveo kompozicije Dore Pejačević – Ljubica iz ciklusa „Život cvijeća“ te „Imprompti Op. 29 br. 1“ Frederika Šopena. Zatvaranje simpozija Program svečanog zatvaranja simpozija obilježila je podjela certi­ fikata pozvanim predavačima, predstavnicima firmi i preduzeća i studentima volonterima koji su pomogli u organizaciji Prvog međunarodnog simpozija tekstilnog inžinjerstva i modnog dizajna TImod 2016. Važno je napomenuti da je predsjednik Organizacionog odbora simpozija mr. sc. dr. Nihad Selimović certifikate uručio i svim profesorima srednjih tekstilnih škola koji su slušali predavanja tokom trajanja simpozija. Nakon što su dobili certifikate o potvrdi svoga rada, kao iznenađenje, studenti su pripremili i certifikate za svoje starije kolege, profesore i asistente, kako su rekli predsjednici asocijacija studenata naša dva fakulteta, za svojevrstan doprinos u akademskom napretku i podršku u drugim važnim pitanjima. „Jedan list papira možda ne znači mnogo, ali znači ako krije priču o poštovanju, prijateljstvu, uzajamnoj pomoći, velikim srcima i dobrim dušama“, rekla nam je predsjednica Asoci­ jacije studenata Edukacijskog fakulteta Šejla Smajić. Organizacioni tim studenata TImod 2016: Adel Hodžić, Azer Dautović, Muaz Kantić, Elvir Tarakčija, Emra Čizmić, Kenit Čakić, Adin Zejnić, Aida Karupović, Šejla Smajić, Maja Vlajić, Emina Ahmetović, Fatima Zahirović, Ružica Kojadin, Gabri­ ela Škoro, Ivana Matošević, Anesa Abadžić, Matea Franjić, Avdija Ribo, Nermina Kičin, Alma Kičin, Bekir Grabus, Hamza Katkić, Emin Mujčić, Muhamed Hodžić, Izudin Balihodžić, Ilija Babić, Juro Nerovčić, Senida Saldum, Ermina Hajdić, Ilhana Subašić, El­ dina Bubrić, Nedžla Mujanović, Dario Rajić, Ibrahim Indžić, Matea Matovinović, Enisa Mujezinović. ♣

GRAFX svibanj/maj 2016.

31

Aktivnosti fakulteta Promotivne aktivnosti – prezentacije studijskih programa maturantima

Promo 2016

E

dukacijski fakultet i Fakultet za tehničke studije 22. februara 2016. godine započeli su sa reali­ zacijom ovogodišnjih promotivnih aktivnosti pod nazivom Promo 2016 u sklopu kojih učenicima sredn­ jih škola, odnosno maturantima predstavljaju svoj rad u vidu info prezentacija za buduće studente. Opredijeljeni za izvrsnost! moto je pod kojim fakulteti djeluju u području visokog obrazovanja i naučnoistraživačkog rada i svakodnevno unapređuju kvalitetu rada i obrazovanja studenata. Prilikom preze­ntacija, predstavnici ova dva fakulteta svim učenicima – maturanticama i maturantima generacije školske 2015/2016. godine predstavljaju svoj rad, organiza­ ciju, resurse, prepoznatljivosti, projekte i aktivnosti te druge informacije vezane za buduće studente. Profesori i asistenti Edukacijskog fakulteta i Fakulteta za tehničke studije, u sklopu promotivne kampanje, u periodu od 22.2.-12.4.2016. godine, imali su niz prezentacija maturantima srednjih škola u Srednjo­ bosanskom, Zeničko-dobojskom, Unsko-sanskom, Tuzlanskom kantonu te Distriktu Brčko, a posjetili su i Sajam srednjih škola i fakulteta u Tešnju. Tom prilikom prezentirani su studijski programi, projekti i akti­vnosti ova dva fakulteta u sljedećim školama:

• Elči Ibrahim-pašina medresa, Travnik • Mješovita srednja ekonomsko-ugostiteljska škola u Travniku • Gimnazija Travnik • Medicinska škola Travnik • Gimnazija, Bugojno • Srednja tehnička škola u Bugojnu • Mješovita srednja škola „Busovača“ • Mješovita srednja škola „Donji Vakuf“ • Mješovita srednja škola „Gornji Vakuf“ • Srednja strukovna škola u Jajcu • Srednja škola „Nikola Šop“, Jajce • Opća gimnazija, Vitez Slike (desno): 1. Mješovita srednja škola „Busovača“ 2. Mješovita srednja škola „Safet Krupić“, Bosanska Krupa 3. Medicinska škola Zenica 4. Elči Ibrahim-pašina medresa, Travnik 5. Mješovita srednja škola u Tuzli 6. Mješovita srednja škola „Donji Vakuf“

32

GRAFX svibanj/maj 2016.

• Srednja škola, Vitez • Gimnazija, Novi Travnik • Mješovita srednja škola „308. Slavna brigada“, Novi Travnik • Mješovita srednja tehnička škola Travnik • Mješovita srednja škola „Zija Dizdarević“, Fojnica • Prva gimanzija, Zenica • Druga gimnazija, Zenica • Medicinska škola, Zenica • Mješovita srednja škola „Mladost“, Zenica • Srednja tehnička škola u Kaknju • Mješovita srednja škola u Maglaju • Gimnazija "Edhem Mulabdić", Maglaj • Gimnazija, Visoko • Mješovita srednja škola „Hazim Šabanović“, Visoko • Medresa „Osman efendija Redžović“, Visoko • Srednja tehnička škola, Vareš • Gimnazija u Brezi • Srednjoškolski centar „Nedžad Ibrišimović“ u Ilijašu • Mješovita srednja tehnička škola Zavidovići • Gimnazija "Rizah Odžečkić" Zavidovići • Srednja mješovita škola „Žepče“ • Gimnazija „Žepče“ • Srednja stručna škola „Džemal Bijedić“, Goražde • Tehnička škola u Goraždu • Mješovita srednja škola „Safet Krupić“, Bosanska Krupa • Mješovita srednja škola u Ključu • Tehnička škola u Brčkom • Mješovita srednja škola u Tuzli • Mješovita srednja škola u Srebreniku

Nakon održanih prezentacija, izra­zivši želju, naše fakultete posjetili su i profesori sa učenicima iz neko­ liko škola sa područja Travnika i Zenice, a među nji­ ma su: Gimnazija Travnik, Medicinska škola Travnik, Mješovita srednja tehnička škola Travnik, Elči Ibrahi­ m-pašina med­r­esa Travnik te Mješovita srednja škola „Mladost“ iz Zenice, a nešto ranije su nas posjetili i učenici Mješovite srednje tekstilne škole iz Sarajeva. ♣ 7. Mješovita srednja ekonomsko-ugostiteljska škola u Travniku 8. Mješovita srednja škola „Zija Dizdarević“, Fojnica 9. Mješovita srednja škola „Gornji Vakuf“ 10. Mješovita srednja škola „Hazim Šabanović“, Visoko 11. Mješovita srednja škola u Srebreniku 12. Srednja strukovna škola u Jajcu 13. Srednja tehnička škola u Bugojnu 14. Srednja tehnička škola u Kaknju

Aktivnosti fakulteta 1

6

2

4

3

5

9

8

7

12

10

11

14

13

GRAFX svibanj/maj 2016.

33

Intervju

Irma Ibrić

, a t o v i ž

Dizajn kao dio a ne posao • Razgovarala: Marija Garić

► Recite nam nešto o sebi. Kao grafički i produkt

dizajner čime se bavite i odakle ste počeli?

Irmin logo

Bavim se grafikom u primijenjenim oblicima, oblikova­njem okoline i svega što ima materiju, kroz grafički i produkt dizajn, 2D i 3D prostor. To obu­ hvata kreiranje vizuelnih identiteta, logoa, postera, covera, ambalaže kroz produkt dizajn, grafiku te oblikovanje materijala koji dobiju svrhu odjevnog predmeta. ►

Sa tri godine sam ispoljavala kreativnost, a sa četiri sam dobila prvu mašinu za šivenje i pravila sebi haljine za balet. Ne bavim se modnim dizajnom jer je moda pomalo istrošen komercijalizovan pojam, djelujem u polju grafike koju spajam sa svime oko sebe. Počela sam studije na Grafičkom fakultetu (sadašnji Fakultet za tehničke studije), a završila na Fakulte­ tu digitalnih umetnosti Univerziteta Metropolitan u Beogradu na smjeru Dizajn interaktivnih medija. Tu sam završila i prvu godinu mastera. Dva puta sam bila izabrana za dobitnicu državne stipendije za najbolje studente. Da li ste i za vrijeme studiranja imali priliku za afirmaciju? Gdje ste stjecali profesionalno iskustvo do sad?

►

Sama sam sebi stvarala zadatke, sarađivala sa raznim kreativcima radivši projekte, revije, ka­ mpanje..., a sve u svrhu pravljenja portfolia. Kada volite to što radite profesionalne prilike će se uka­ zati i ako imate znanje rezultat neće izostati.

►

34

GRAFX svibanj/maj 2016.

Intervju

1. Radite kao Design Lead i Kreativni direktor. Šta za Vas predstavlja uspjeh?

►

2.

► Uspjeh je relativan pojam. To nije ono kakvim vas

drugi vide nego kako sebe ispunite i ostvarite. Pos­ tavite male ciljeve koje ćete ostvarivati pri kretnji ka velikim! ► S obzirom na to da ste mlada dizajnerica, već ste razvili svoju profesionalnu individualnost i autentičnost? Kako biste opisali svoj autorski pristup? Ekspresija, sirovi grafičko-minimalistički pristup kroz konceptualni razvoj ideje. Monohromatskim oblikovanjem najbolje se može istaknuti forma bez suvišnog šminkanja. Iako, naravno, koristim i volim boje. Manje je više.

►

Kako vidite tendencije modernog dizajna? Koji je trend prema Vašem mišljenju trenutno istaknut?

►

Inovativnost, obnovljivo-održivo recikliranje kao i skretanje pažnje na svjetske probleme kroz grafički dizajn; slanje poruka i informacija kreće se u poziti­ vnom pravcu. Trendovi su sami nametnuti; više da­ jem prednost bezvremenskom kvalitetnom dizajnu.

►

3.

► Pronalazili smo Vaše intervjue i članke o Vama

u pisanim publikacijama, na portalima, imate i svoju web stranicu... Izgradili ste prepoznatlji­ vost! Šta je najteže u Vašem poslu i u čemu pronalazite svu tu energiju? Šta radite kada se ne bavite dizajnom? Kada ste ispunjeni onim što volite da radite ne mislite o teškim stvarima. Fokusirate se na pozi­ tivne tokove, a energija je vjerovatno tu prisutna i ispolji se kada prepozna da ste na pravom putu. U

►

GRAFX svibanj/maj 2016.

35

Intervju

4.

5.

6.

7. Slike: 1. African Black Soap for Body Bazar, Irma Ibrić 2. African Black Soap for Body Bazar, Irma Ibrić 3. Kolekcija 85g Of Ilussion za Body bazar, Irma Ibrić

Koja je najhrabrija stvar koju ste do sada uradili u Vašem poslu?

►

4. Irma Ibrić, Diplomski rad - Ekspresija u funkciji grafičke multimedijalosti, print na materijale 5. Irma Ibrić, Logo za AlKudies kompaniju 6. Irma Ibrić - Mooshema, limitirana grafička kolekcija i desno grafička skica za linorez 7. OPM interior company, vizuelni identitet, Irma Ibrić 8. Bosančica print na haljinu, Irma Ibrić

36

slobodno vrijeme bavim se jogom, volim da kuham i vegetarijanac sam. I dizajn je dio života, a ne posao.

Ostala sam dosljedna sebi, pratila vlastitu intuiciju i energiju. Nisam po­ dilazila zahtjevima i većina projekata koje dobijem jeste izrada dizajna s tim nekim ličnim stilom i potpisom što za mene predstavlja uzlaznu putanju. Kada ste profesionalac morate poštovati sebe i edukovati klijenta, uvjeriti ga da je to što ste napravili upravo ono što on treba. Jedan od primjera je logo za AlKudies kompaniju iz Dubaija koja se bavi na­

ftom i telekomunikacijama, njihov brief za izradu logoa i vizuelnog identiteta je bio: “Pravimo novu kompaniju za Kinu koja je kreirana u godini konja po kineskom vjerovanju i želimo da budemo broj 1.” Svi ti elementi predstavljeni su u kaligrafskom kineskom akcentu.

►

GRAFX svibanj/maj 2016.

Možete li u nekoliko rečenica dati neki savjet, poruku našim čitateljima?

►

► Najbitnije je da pronađete sebe, budete to što jeste jer sve drugo već po­stoji. Vo­ ljom, upornošću i strašću prema onom što volite moguće je ostvariti sve ciljeve i uspjeti bilo gdje da se nalazite. Jedina prepreka u životu je ona koju vi sebi postavite! ♣

Intervju

8.

GRAFX svibanj/maj 2016.

37

Grafički dizajn i tehnologije

Tipografsko rješenje dizajna - efektno i moderno

Tipografija

u dizajnu pakovanja

Sva tipografija na dizajnu pakovanja mora biti smještena sa svrhom - izbor i izgle­ d slova bi trebalo da podržava dizajnerski koncept. Tipografski elementi bi trebali biti pozicionirani tako da odgovaraju jedan drugom – direktno, indirektno ili uopće ne. • Pripremila: Ajla Kurudžija

D

anas se tipografija smatra oblikom umjetno­ sti. Tipografija mora da radi kako bi definisala identitet dizajna pakovanja i ambalaže. Vizue­ lni identitet je ono što se prenosi potrošačima i način na koji oni razumiju dizajn. Istraživanje, ispitivanje, odgovarajuća selekcija slova (font, veličina i značaj) i jasna vizuelna strategija komunikacije čine osnovu. Tri pisma generalno je ograničenje za bilo koji primarni pa­ nel za prikazivanje (PPP) u dizajnu pakovanja i ambalaže. Nekad je teško ograničiti broj pisama zbog kvaliteta i kvantiteta zahtijevane štampe. U tom slučaju, najbolje je primijeniti pisma koja nude raznovrsnost stilova unutar iste porodice; ovo obezbjeđuje jasan, dosljedan izgled i jedinstvenu poruku.

Tipografska hijerarhija, organizacija vizuelnih info­rmacija obezbjeđuje okvir za to kako se informacije čitaju od veće ka manjoj bitnosti – kako potrošač sazna na prvi pogled, šta dobija od dizajna pakovanja. Tipografski elementi su rangirani po redoslijedu bitnosti i sa upotrebom diza­ jnerskih načela kao što su pozicio­niranje, svrstava­nje, veza, razmjera, značaj, kontrast i boja. Tipografska hije­

38

GRAFX svibanj/maj 2016.

Grafički dizajn i tehnologije rarhija je razvijena da izađe u susret cilju vizuelne ko­ munikacije. Hijerarhija može biti kreirana grupisanjem srodnih predmeta i uda­ljavanjem nesrodnih predmeta. Kada su grupisane riječi i grupe riječi komuniciraju kao jedno. Sva tipografija na dizajnu pakovanja mora biti smještena sa svrhom - izbor i izgled slova bi trebalo da podržava dizajnerski koncept. Tipografski elementi bi trebali biti pozicionirani tako da odgovaraju jedan dru­ gom – direktno, indirektno ili uopće ne. Definisanje tipografskog pozicioniranja Tipografsko pozicioniranje je fizičko pozicioniranje tipo­ grafije unutar primarne oblasti za prikaziva­nje (PPP) – individualna lokacija slova, riječi i teksta u skladu sa ostalim dizajnerskim elementima. Određivanje načina poravnanja fontova definiše globalnu arhitekturu iz­ gleda. Poravnanje svake riječi na dizajnu pakovanja bi trebalo da se uzme u obzir, jer riječi koje su centrirane, poravnate po lijevoj ma­rgini, poravnate po desnoj margini ili poravnate po obje margine, komuniciraju drugačije. Oblik stru­kture pakovanja i ambalaže diktira organizaciju izgle­da i prikladan izbor poravnanja. Osnovna tipografska poravnanja mogu biti: • centrirana (centered) – svaka riječ ili linija teksta je centrirana unutar primarnog panela za prikazivanje (PPP) ili unutar definisane oblasti; • po lijevoj margini (flush left) – svaka riječ ili linija tek­

Dizajn pakiranja

sta je poravnata po lijevoj margini unutar PPP i najviše se koristi u zapadnim kulturama gdje se čita sa lijeve na desnu stranu; • po desnoj margini (flush right) – svaka riječ ili linija teksta je poravnata po desnoj margini unutar PPP, što može biti nezgodan izbor kada je u pitanju veća količina teksta koju čitalac treba da pročita; • po obje margine (justified) – svaka riječ ili linija te­ksta je poravnata po obje margine (razvučene do iste širine), ali u ovom slučaju prostor među slovima i riječima može biti izazov. Tehnologija je znatno preoblikovala svaki aspekt di­ zajna pakovanja i ambalaže uključujući i upotrebu tipografije. U dizajnu pakovanja i ambalaže potreba za dosljednom reprodukcijom visokog kvaliteta je kritična. Trebalo bi koristiti samo visokokvalitetne fo­ntove. Slo­ va visokog kvaliteta obezbjeđuju kompletne porodice i setove karaktera koji uključuju različite „težine“, stilove i prikaze. Fontovi moraju imati superiornu digitaliza­ ciju, optimalni prikaz na ekranu, precizno i kvalitetno lasersko štampanje i kvalitet izuzetne reprodukcije. Detalji slova, uključujući oblike i konture, ne smiju se poremetiti te čitljivost fonta koji izgleda kao originalni font na ekranu mora uvijek da se poklopi sa čitljivošću odštampanog teksta. Treba biti oprezan kada se radi sa fontovima jer ima dosta redizajniranih fontova koji izgledaju kao originalni fontovi. ♣

Imitacija kaligrafije

Dizajn ambalaže parfema

Stvaranje modernog i progresivnog imidža Najpoznatiji brend brze hrane u svijetu odlučio se za novi dizajn pakiranja koji je karakterisan minimalističkom tipografijom. Njihova namjera je stvaranje modernog i progresivnog imidža marke. Iza tipografskog rješenja brenda McDonald stoji firma Boxer Brand Design sa sjedištem u Chicagu. (izvor: mcdonald.com)

Dizajn pakiranja karakterisan je boldiranim minimali­zmom. Veličina slova optimalna je za čitljivost i naglašava proizvod. Izbor i izgled slova prate dizajnerski koncept. Tipografsko rješenje u dizajnu pakiranja karakterisano je imitacijom kaligrafije. (izvor: designdo.se)

Tipografsko rješenje dizajna ovog parfema je San Serifni font koji ima „čiste“ ivice i man­ je je agresivan za ovakvu ambalažu koja ima progresivnu pozadinu imitacije zmijske kože što ovo pakovanje čini efektnim i modernim. (izvor: justcavalli.com)

GRAFX svibanj/maj 2016.

39

Vizuelne komunikacije

e-fotografija ili...

FOTOGRAFIJA na društvenim mrežama Društvene mreže nastale su 90-ih godina 20. stoljeća. Prvenstveno su imale samo prostore za online korisnike i za poruke, ali su danas omogućene razne nove mogućnosti tako da pored prostora za poruke i online korisnike, možemo postavljati fotografije, videozapise, pisati mišljenja • Pripremila: Nidžara Trako

V

id je jedan od važnijih ljudskih čula, te ljudi najviše informacija zapamte na ovaj način, odnosno posmatranjem. Na osnovu ovoga možemo reći da je fotografija jedan od na­ jpouzdanijih medija koji pohranjuje podatke koje smo registrovali vidom. Fotografija može biti korištena za snimanje stvarnosti, ali može da bude i umjetnička. Obično se koristi za snimanje stvarnosti gdje se ubra­ jaju porodične fotografije (sa proslava, putovanja i slično), zatim novinska fotografija, te klasična doku­ mentovana fotografija (za naučna istraživanja, školske udžbenike). Historija fotografije

Slika 1. Prva fotografija- snimljena 1839. godine (preuzeto sa croinfo.net)

Fotografija je nastala od grčkih riječi photos – svjetlo, graphein – pisati. Ove riječi upućuju na to da se radi o pisanju svjetlom, a pisanje svjetlom je želja ljudi od davnina. Pokušavali su na sve načine da „zarobe“ svje­ tlost, da zapravo slika koju vide u tom trenutku ostane netaknuta, onakva kakvom su je i vidjeli. Prvu bilješku o takvoj napravi, putem koje je kroz ot­ vor nastajala slika, dao je Aristotel u 4. st. p.n.e. Ka­ snije ta naprava biva poznata pod imenom camera ob­ scura (tamna komora), odnosno, zatamnjena soba bez prozora u koju svjetlost ulazi isključivo kroz mali ot­

40

GRAFX svibanj/maj 2016.

Slika 2. Camera-Obscura (preuzeto sa pixsylated.com)

Vizuelne komunikacije

vor na jednoj od njenih strana. To je, zapravo, preteča svih današnjih modernih fotoaparata, a konačno ju je izumio Ibn Al-Haytham u 11. stoljeću. U 16. st. dobija svoju prvu praktičnu primjenu, kao slikarsko pomaga­ lo kojim se se služili Guardi, Canaletto, Leonardo da Vinci (on je, također, prvi zabilježio njene mogućnosti), Nieps, Dager, Talbot i drugi. Prvu pokretnu cameru obscuru nacrtao je njemački učenjak Kircher čiji je crtež prikazivao konstrukciju veličine male kolibe, do­ voljno lagane da je ponesu dva čovjeka. Sastojala se od proširenog otvora/objektiva i vrata na podu kroz koju bi ulazio umjetnik i crtao. Nieps je 1826. godine uspio trajno sačuvati fotografiju koristeći metalnu ploču sa tečnim slojem bitumena (asfalta). Postupak je trajao 8 sati. Dager je pomoću soli srebra dobio prve fotografije na posrebrenoj ploči (1837.), te je, također, i postupak smanjio na dvadesetak minuta. A Talbot (1835.) je ra­ dio svoje eksperimente gdje je koristio papir prepariran srebrenim hloridom i tako dobijao negativ čijim se osvje­tljavanjem mogao dobiti neograničen broj pozitiva. Kasnije, camera obcura postaje prava atrakcija i bivaju sve manje.

masovno koriste posebno pojavom društvenih mreža. Društvene mreže nastale su 90-ih godina 20. stoljeća. Prvenstveno su imale samo prostore za online kori­snike i za poruke, ali su danas omogućene nove mogućnosti tako da pored prostora za poruke i online korisnike, možemo postavljati fotografije, videozapise, pisati mišljenja.

Fotografija na društvenim mrežama

Fotografija zavisi od kvalitete senzora, ugrađene optike i načina izvedbe softvera. Senzor je modul koji pretvara ono što kamera „vidi“ u razumljive informacije koje mo­ bitel prikazuje na ekranu, a pohranjuje u JPG formatu.

Danas, zahvaljujući svim tim istraživanjima i ko­ nstrukcijama sprava za snimanje fotografija, one se

Korisnici su veoma dobro prihvatili nove izmjene, a to dokazuje činjenica da je društvena mreža Facebook dostigla milionski broj korisnika za manje od godinu dana, a danas ga koristi oko 200 miliona ljudi. Ova društvena mreža danas je najpopularnije mjesto za obja­vljivanje različitih sadržaja, a dnevno se dodaje više od 14 miliona fotografija. S obzirom na to da su današnji mobiteli jako uznapre­ dovali i da svaki od njih ima ugrađenu i prednju i zadnju kameru, više nema potrebe da za neku fotogra­fiju no­ simo ogromne fotoaparate. Fotografije se za društvene mreže, uglavnom, snimaju mobitelom. Naravno, kvalitet fotografije sa fotoaparata i mobitela nije isti.

GRAFX svibanj/maj 2016.

41

Vizuelne komunikacije Detalji fotografije su proporcionalni sa veličinom senzo­ ra. Osim veličine, bitan je i materijal izrade. U klasičnim lećama koriste se materijali od stakla, dok su na pame­ tnim mobitelima korišteni materijali od plastike, te su proizvođači zbog toga što plastika i nema baš povoljne karakteristike prinuđeni koristiti se raznim trikovima kako bi prekrili nedostatke. Važan dio mobitela za kvalitetu fotografije jeste i softver. Pojedini mobiteli imaju brojne nedostatke, ali snimaju fo­ tografije odlične kvalitete. To se postiglo time što se uvelo HDR snimanje fotografija. Ova tehnika podrazumijeva snimanje većeg broja fotografija sa različitim osvjetlje­ njem, gdje se nakon snimanje te fotografije uz pomoć softverskih modulacija spajaju u jednu, te tako možemo dobiti veći raspon boja, bolji kontrast i bolju kvalitetu fotografije. HDR fotografije imaju veliki dinamički raspon koji se kreira od LDR (niskog dinamičkog raspona) i SDR (standardnog dinamičkog raspona). Prva fotografija koja se uslika je podeksponirana, druga normalna i treća preeksponirana; one se spajaju u jednu gdje se dobijaju živi tonovi i nijanse koje naše oko u stvarnosti ne može vidjeti, što dovodi do nestvarnog prikaza fotografije. Ovu tehniku koriste profesionalni fotografi gdje snime više od tri fotografije koje obrade u Photoshopu. Kod mo­ bitela se jednostavno drži mobitel, naštima HDR način snimanje i fotografije se odmah stapaju u jednu. Ra­ zumljivo je da se snimanje HDR načinom razlikuje kod mobitela i fotoaparata, odnosno fotografije snimljenje mobitelom nisu kvalitetne kao one snimljene DSLR fo­ toaparatom. Fotografijom se možemo baviti amaterski ili profesio­ nalno. Kvalitet fotografije ovisi o vještini, maštovitosti, originalnosti i uspješnoj tehnici fotografisanja. Ono što čini fotografiju jeste tačka/pikseli čije su osobine: boja i intenzitet boje (svjetloća), gdje kombinacija ovog dvoga na fotografiji omogućava prikaz miliona i miliona nija­ nsi. Tačke su poredane jedna do druge, te tako čine fo­ tografiju, gdje kvalitet zavisi od broja tačaka. Naravno, na webu smo ograničeni brojem tačaka. Fotografije na internetu imaju nisku rezoluciju. Obično se uzima da je to 72 dpi, ali na internetu nije bitna rezolucija izražena u dpi (gustinom tačaka) nego brojem tačaka po širini i visini slike. Ukoliko postavimo dvije slike, jednu od 72 dpi, a drugu od 300 dpi, bit će prikazane u istoj veličini. To nam govori da ne trebamo voditi računa o rezoluciji nego o dimenzijama. Fenomen zvani 'selfie' Selfi (eng. selfie) je autoportret fotografija na kojoj je oso­ ba fotografisala sebe ili sebe s drugim osobama držeći aparat ili drugi uređaj za snimanje. Iako je korištena i ranije, riječ je postala češće upotrebljavana tokom 2013.

42

GRAFX svibanj/maj 2016.

Slika 3.

Slika 4.

Slika 5.

Slika 6.

Vizuelne komunikacije godine kada ju je Oxfordski rječnik engleskog jezika proglasio za riječ godine. Te fotografije su uglavnom nefo­rmalne i spontane, a najčešće nastaju foto­ grafisanjem sebe u ogledalu ili slikanjem sebe (i drugih) držeći aparat fokusiran na određeni kadar. Fenomen selfie možemo tražiti i ranije u našem dobu, gdje postoji podatak da je ruska kneginja Anastasija Nikolajevna 1914. godine napravila prvi selfie pomoću ogledala i kamere Kodak Brownie. Pokušavala je poslati prijateljici svoju fotografiju, i u popratnom pismu je, također, navela kako je bilo teško snimiti sebe u ogledalu jer joj je ruka drhtala. Porijeklo riječi selfie seže do 2002. godine, kada je korištena u postu na australskom forumu. Od 2004. postala je popularna na Flickru kao hashtag, ali nije našla put do široke upotrebe sve do 2012. uz pomoć Twittera i Instagrama. Selfie je doživio uspon do prave digitalne slave 2012. godine kada je konačno dobio pobjedu nad svojom konkurencijom. Također, zbog ovog fenomena mnogi stručnjaci i psihijatri smatraju da nam, zapravo, ništa nisu krivi Facebook, Google ili druge društvene mreže jer smo mi ti koji nepre­ stano napadamo našu privatnost tako da se sma­ tra da je danas intima gotovo nestala. Danas je već često viđena metalna, rastezljiva i tanka drška gdje se na jednom kraju može produžavati, a na drugom se na­lazi dio gdje se pričvrsti mobitel, poznata pod nazivom selfie stick. Momenat zabilježavanja selfija na dodjeli Oscara podstakao je češće korištenje selfie sticka jer Bredli Couper nije imao dovoljno duge ruke da uhva­ti sve one koji su pozirali za selfie. ♣

Slika 7.

Slika 8.

Slike: • Slika 3. Veličine fotografija kod društvene mreže Facebook. Profilna fotografija: 180x180 px; naslovna fotografija: 851x315 px; po­ dijeljena fotografija: 1200x900; podijeljeni link: 1200x627; označena fotografija: 1200x717 px. • Slika 4. Veličina fotografija kod društvene mreže Instagram. Profilna fotografija: 110x110; male slike: 161x161; veličina fotografije: 640x640. • Slika 5. Veličina fotografija na društvenoj mreži Google plus. Profilna fotografija: 250x250; naslovna fotografija: 1088x608; podije­ ljene fotografije: 150x150, 497x373. • Slika 6. Veličina fotografija na društvenoj mreži Twitter. Profilna slika: 400x400; Naslovna: 1500x500; Umetnuta slika: 440x220. • Slika 7. Selfie – Allan Dixon poznat po svojim selfijima sa životinjama (preuzeto sa �daxon i Caters News) Sika 8. Selfie stick - Epic selfie - Christ the Redeemer Rio de Janeiro Brazil. Picture by �Thiagomlcorrea Tag your friends #Padgram from Instagram

GRAFX svibanj/maj 2016.

43

Iz korisničkog ugla

Umjetnički izričaj?

_Graffiti i t e e r st Značenje grafita iz ugla osobe koja se bavi desetak godina tom “umjetnošću”… Razlika u odnosu na street art… Koliko ovaj umjetnički izričaj graniči sa grafičkim dizajnom… ? • Pripremio: Miran Arnaut

G

rafiti su nastali još u kamenom dobu gdje su uglavnom služili u svrhu prenosa informacija i kroz vrijeme uvijek su se pojavljivale svakakve vrste natpisa na zidu, no nisu bili definisani kao grafit umjetnost već kao natpis. Grafite koje mi danas poznajemo i viđamo stalno, gdje god da pogledamo su, zapravo, nastali sedamdesetih godina u New Yorku kao umjetnički pravac graffitart. Umjetnost grafita često je sredstvo kojim se neko kritikuje ili pohvaljuje, ali i ismi­ java. Mogu biti plod nečije mašte, ali i način izražavanja socijalnih problema i/ili problema općenito. Grafiti (tal. grafito, škrabati) se javljaju kao tagovi ili potpisi, murali ili slikovni grafiti (npr. “bombing” grafiti ili crtanje nabr­ zinu na bilo kojoj javnoj površini). Ljudi često miješaju pojmove graffiti i street art, a i gran­ ica je veoma tanka te je na kraju dana oboje “ulična um­ jetnost”. Svaki autor crteža (grafiter) počinje sa po­tpisom (tag) i trudi se njega razviti što više, napraviti svoj font da izgleda unikatan. Iako su potpisi posmatračima grafita nebitni, ipak je njihovim autorima veoma bitna stvar jer je to, zapravo, temelj grafita. Dosta ljudi koji su uspjeli u kaligrafiji, crtanju natpisa, dizajnu i sl. svoje početke vezuju za grafite. Nakon potpisa ide se na throw up, tj. jednostavna, najčešće zaobljena slova koja su kao neka vrsta debljeg potpisa i služe za brže “zauzimanje teritorija” jer se sa malo boje i vremena može uraditi nešto upečatljivo i ve­ liko. Throw up u početku nije bio nimalo “lijep” u očima običnog čovjeka (throw up u prevodu znači po­vratiti) tako da su pravi throw up-ovi tu samo da se popuni veći prostor sa svojim imenom. Iako su današnji često rađeni veselim bojama i izgledaju lijepo, opet prevla­ davaju “ružni” jer, ipak, to je njihova svrha. Za kraj tu su

4444

GRAFX GRAFX svibanj/maj svibanj/maj 2016. 2016.

Iz korisničkog ugla

ar= t grafiti piecevi, tj. komadi koji su zapravo taj vrhunac stila jer se tu sad primarno gleda kakav je stil, potom tehnika, ko­mbinacija boja itd. Oni su, zapravo, ono “li­ jepo” i šareno … Ljudi, uglavnom, počinju sa jednostavnijim slovima, radeći ih u više boja dok ne savladaju anatomiju sva­ kog slova, a onda se prelazi na nešto kompleksnije što se naziva wildstyle - divlji stil. Pojam wild style prvo­ bitno je korišten za nešto što se uradi na teškom (di­ vljem) mjestu i veoma vidljivom, dok je kasniji smisao prerastao u kompleksna slova koja je teže čitati. Street art

Kod nas... Opći je dojam kod nas u Bosni i Hercegovini, da grafi­ ti nisu umjetnost te da pri realizaciji crteža na zidu većina autora pribjegava pojedinačnom snalaženju i samofinansiranju. Bavljenje ovom umjetnošću izisku­ je određena finansijska sredstva, te većina ljudi koja se počne time baviti veoma brzo prestane usljed ne­ dostatka sredstava. Graffiti i street art su veoma lijep umjetnički izričaj posebno ukoliko je prisutan veliki trud koji se ulaže kao i ljubav prema ovoj vrsti umje­ tnosti. ♣

Street art se razvio nakon grafita i predstavlja mo­ derniju umjetnost kojoj je primarni cilj prenijeti poruku. Za street artiste poruka je temelj onoga čime se bave, dok grafiteri najčešće pišu svoje ime što i nema neku svrhu i značenje. Sve vrste ilustracija i natpisa na zidu koji vidno šalju poruku običnom čovjeku su uglavnom street art. U današnje vrijeme, najviše pre­vladava pre­ lazna faza, tj. ovi crteži - umjetnička djela imaju ele­ mente jednog i drugog pa je zbunjujuće shvatiti da su u isto vrijeme i jedno i drugo. Sve više ljudi koji se bave grafitima ili street artom, nakon izvjesnog vremena pronađu sebe i u nekim drugim vrstama umjetnosti, a grafiteri najčešće u grafičkom dizajnu (kao što je i sam autor ovog članka, op.a.). Grafiti i grafički dizajn su dosta povezani. U početku, radeći grafite upo­znaje se način funkcionisanja slova jer se upoznaje njihova anatomija. Vremenom, savladavajući programe za di­ zajn ujedno se ovladava i planiranjem veličine slova, kombinacijama boja, vidljivošću na zidu…. S druge strane, stvaranje i dizajniranje u digitalnom okruženju ima utjecaj na izričaj u predočavanju grafitima.

GRAFX GRAFX svibanj/maj svibanj/maj 2016. 2016.

4545

Iz korisničkog ugla

Neiscrpne mogućnosti

Digitalni print na tekstil i sublimacija Tehnologija digitalnog printa dovela je pro­ ces ispisa do neiscrpnih mogućnosti i razvi­ janja kreativne slobode kod dizajnera. Ova tehnologija privlačna je modnom tržištu, pa su već poznati brandovi izgrađeni od proi­ zvodnje retro printanih uzoraka na torbe, odjeću, tkanine, tapete i ostale dodatke. • Pripremio: Jasmir Smailbegović

N

ova rješenja usmjerena na skraćivanje vre­ mena izrade proizvoda, uz istodobno povećanje kvalitete, tekstilna industrija je primorana raz­ vijati zbog novih zahtjeva na tržištu. Digitalni print na te­kstil aktuelan je zadnjih decenija, a sama tehnologija poznata je od početka devedestih godina prošlog stoljeća. Digitalni inkjet print na tekstil se koristio za print kole­ kcijskih uzoraka. Već potkraj devedesetih godina dvade­ setog stoljeća počeo se upotrebljavati print mlazne tinte i to za proizvode malih metraža-transfernog printa za sportsku odjeću, zastave i slično (rezolucija 150 do 300 tpi, brzina ispisa oko 5 m2/h).

Danas se koriste piezo inkjet printeri s brzinama i do 200 m2/h, uz rezolucije ispisa od 720 tpi te mogućnošću printa s različitim vrstama bojila. Inkjet kao tehnika di­ gitalnog printa je jedna od najkorištenijih načina digita­ lnog printanja. Ova tehnika temelji se na beskonta­ ktnom nanošenju bojila direktno na podlogu. Najviše se koristi piezo inkjet postupak zato što se minimalno mijenja kvaliteta bojila kod zagrijavanja, a moguće je printati različita bojila na različite podloge.

Naši studenti u digitalnoj radionici...

46

GRAFX svibanj/maj 2016.

Na svjetskom tržištu, posebno od 2012. godine, potre­ ba za digitalnim printom intenzivno raste. Zahvaljujući napretku u tehnologijama i novim vrstama tinti, diza­ jnerima se otvara brzi put od ideje do gotovih proizvoda, posebno kada se radi o stvaranju nečeg novog i realizaci­ ji personaliziranog materijala koji je u konvencionalnom tehnološkom postupku neisplativ u malim nakladama. U našem regionu modna industrija nije na zavidnom stupnju razvoja, ali je print na velike formate sve više aktuelan (zavjese, žaluzine, presvlaka za namještaj, tepisi, a najnovije tehnologije ispisa na pamuk otvaraju vrata ispisu na posteljinu, stolnjake). Velike su opcije primjene ovakvih ispisa za potrebe ugostiteljstva (pe­ rsonalizacija kompletnog interijera od oslikavanja zi­ dova, zavjesa do modernih rasvjetnih tijela otisnutih prema želji vlasnika lokala, hotela i sl.) Ova tehnologija privlačna je modnom tržištu, pa su već poznati bra­

Iz korisničkog ugla

ROLAND tehnologija, koju i sami koristimo, sa sopstvenim hardwareom i originalnim bojama predviđenim za ROLAND uređaje omogućava brzu produkciju i prihvatljivu cijenu.

ndovi izgrađeni od proizvodnje retro printanih uzora­ ka na torbe, odjeću, tkanine, tapete i ostale dodatke. Isto tako, aktuelne su web-to-print platforme koje omogućuju kupcima stvaranje, dijeljenje, promovira­ nje i prodavanje svojih dizajniranih uzoraka printanih na odjeću ili predmete koje kupci mogu kupiti online. Tehnologija digitalnog printa dovela je proces ispisa do neiscrpnih mogućnosti i razvijanja kreativne slobode kod dizajnera. Za uvođenje ovakvih novih tehnologija potrebno je znati uraditi grafičku pripremu, znati ru­ kovati RIP softverom, poznavati boje i tok rada. Važno je razumjeti kako raditi s određenim tkaninama i bo­ jama za što kvalitetniji krajnji proizvod. Tinta je tu najvažnija za kvalitetan print, a za postizanje trajnosti proizvoda potrebno je istražiti koje žive i čvrste boje mogu odoljeti vanjskim utjecajima, svjetlu i pranju, a da su u isto vrijeme pogodne za reprodukciju grafike i dizajna na sve vrste tekstilnih tkanina. Uz komerci­ jalni, računovodstveni i IT sektor, velike su mogućnosti u odgovaranju zahtjevima tržišta. Za finiširanje proi­ zvoda, nakon printa na sublimacijskom printeru, oti­

Prednosti: - izvrstan način za male naklade tiska - kolor ispis na svijetle i tamne podloge - vrlo brzi setup i produkcijsko vrijeme - otisak je rastezljiv, transfer folija može biti ili matt ili sjajna, ovisno o želji

sak se mora finiširati kalendriranjem ili oparivanjem, a za print manjih proizvoda može se koristiti klasična termo preša. Heat Transfer Print Ovom metodom se vrši direktan print na specijalne fo­ lije ECO solventnim bojama, te se time dobija vrlo do­ bar i kvalitetan prenos grafike na tekstil. Nakon toga se vrši konturno obrezivanje po zadanom obliku. Otisak je vrlo postojan i otporan na pranje (ako se tretira po uputama), brza produkcija i lagan setup, te prihvatljiva cijena. ♣

GRAFX svibanj/maj 2016.

47

Štampa

Napredak u tehnologijama i materijalima

Štampa na tekstil Sito štampa na tekstil najčešća je i naj­ postojanija metoda štampe motiva na tekstil. Transferna štampa provodi se prenošenjem uzorka s papira na kojem je otisnut, na priljubljeni tekstil. Primjenom tlaka i povišene temperature dolazi do su­ blimacije bojila. Za potrebe štampe malih količina i manjih površina u primjeni je di­ gitalna štampa direktnog nanošenja bojila na materijal mlazom kapljica bojila. Pro­ ces se vodi računarom, a ne zahtijeva pri­ premljenu štamparsku formu, pa je prikla­ dan za modne uzorke unikatnog dizajna, štampanje po narudžbi i male serije.

• Pripremili: Muhamed Sušić i Jasmir Smailbegović

48

GRAFX svibanj/maj 2016.

O

slikavanje tkanine u različitim bojama razvilo se još u Egiptu oko 5.000 godina p.n.e., a otisnuti uzorci tekstila pronađeni su i u Grčkoj u 4., te Indiji u 5. st. Trgovci iz islamskih zemalja donijeli su u Evropu tehnologiju štampanja na tekstilu u 1 st. (Engle­ ska i Francuska). Najviše se štampalo u ukrasne svrhe i materijale za koje nije bilo potrebno pranje. Iz Indije su u 17. st. prenesene aktivnosti i pojedinosti o tkanini koja se mogla prati. Woodblock tehnika štampe slike ili teksta razvila se u Japanu, a poslije i u cijeloj istočnoj Aziji, uz pretpostavku da joj je originalno porijeklo iz Kine. Prvo se vršilo iscrtavanje i rezbarenje na drvetu na koje se, potom, nanosilo određeno bojilo i otiskivalo na tkaninu. Kada je u pitanju američki kontinent, Inke (Peru i Čile) i Asteci (Meksiko) su radili štampanje na tekstilu. Na­ kon Gutenbergovog izuma preše, sredinom 15. stoljeća, počinju se primjenjivati nove tehnike. Početkom 18. stoljeća patentiran je valjak koji je mogao ispisivati 6 boja u jednom prolazu (Thomas Bell, 1783. godine), a 1785. je taj stroj usvršio Adam Parkinson. Batik postupak je dekorativna tehnika ukrašavanja pri čemu se zaštita tekstilnog materijala obavlja voskom.

Štampa Kod ove se tehnike tkanina boji, potom se nanosi vo­ sak pa ponovo boja. Na mjestima na kojima se nalazio vosak ostat će prvobitna boja, dok će se na mjestima gdje se dodiruju dvije boje pojaviti nijanse. Izrada batik tkanine predstavlja složen i dugotrajan proces u kojem je zastupljen ručni rad, pa su, upravo zato, ovi proizvodi veoma cijenjeni (marame, ešarpe), a primjenjuje se za farbanje tekstila koji je napravljen od prirodnih materi­ jala kao što su pamuk, lan i svila. Moguće je raditi i sa sintetičkim platnima, ali je potrebno voditi računa o procentu sintetike u takvoj mješavini. Ikat tehnikom se vezivanjem čvorova postižu različiti efekti. Mogu se stvoriti pravilni geometrijski oblici, nasumične šare, dok se dodavanjem različitih supstanci smjesi može doći i do trodimenzionalnog efekta. Postu­ pak počinje vezivanjem čvorova na tkanini koja se pota­ pa u boju. Nakon boje, materijal se pere i suši, a nakon određenog vremena se odvezuju čvorovi. U kalamkar (qalamkari) tehnici se koriste prirodne boje dobijene od cvjetova, listova ili korijenja biljaka. Konture se crtaju bambusovim štapićem, potopljenim u smjesu čelične kiseline. Nakon toga se dodaje boja crtežu, tkani­ na se ostavlja da se osuši, a potom opere. Orbis postupak omogućava dobijanje šarenih i višebojnih efekata. Proces štampe se vrši valjkom izrađenim od višebojnog tvrdog bojila koje se pritiskom prenosi na prethodno nakvašen tekstilni materijal. Valjak se pravi od različitih, tvrdih traka bojila koje se zajedno presu­ ju kako bi se formirao valjak. Ovakvim postupkom se najčešće štampaju svileni materijali. Industrijske tehnike štampe na tekstilu U industrijskoj proizvodnji tekstila primjenjuju se, uglavnom, tri osnovna postupka za štampu na teksti­ lu: direktna štampa, štampa razaranjem osnovne boje i štampa metodom zaštite materijala. Postoje i specijalni postupci koji se najčešće koriste u proizvodnji manjih serija za materijale efektnog izgleda i specijalne namjene.

Batik tehnika Batik tehnika

Direktna štampa se najviše koristi za pamučne materi­ jale zbog jednostavnosti postupka. Boja sa vla­kna i boja iz štamparskog bojila ne smiju međusobno utjecati na promjenu nijanse obojenja. Bijeli, srebreni i zlatni efekti mogu se dobiti direktnim nanošenjem odgovarajućegbojila na obojenu tkaninu, kako u svijetlim, tako i u tamnim tonovima, pa čak i na crne nijanse zbog izražene pokrivne moći ovih boja. Ovisno o vrsti bojila, poslije štampe i sušenja, boja se fiksira za vlakno parenjem u parioniku ili na neki drugi način. Materijal štampan direktnom me­ todom ima jasni dezen na licu dok je na naličju daleko manje izražen, odnosno pre­dstavlja sjenku dezena sa lica.

GRAFX svibanj/maj 2016.

49

Štampa Metoda štampanja razaranjem osnovne boje se zasniva na mjestimičnom razaranju osnovne boje kojom je obo­ jena tkanina, odnosno kombinaciji otiskivanja i bo­ jenja tekstilnog materijala. Prethodno obojena tkanina otiskiva se bojilom koji svojim djelovanjem može razoriti osnovnu boju na otisnutom mjestu i tada se pojavljuje prvobitna bijela boja tkanine. Ukoliko se u tako priprem­ ljeno bojilo dodaje i boja koja ima određen afinitet pre­ ma tekstilnom vlaknu tada se na tkanini može dobiti višebojni efekat.

Kalamkar tehnika

Postupak štampe pomoću zaštitnih sredstava se zasniva na korištenju zaštitnih sredstava, a primjenjuje se u slučajevima kada se veći dio tekstilne materije boji bo­ jama koje se teško razaraju. Na određenim dijelovima površine neobojene tkanine nanosi se bojilo koje sadrži neko zaštitno sredstvo tesprečava da boja dođe u dodir sa vlaknom. Nakon štampe i bojenja, tkanina se ispi­ ra pri čemu se sredstvo za zaštitu skida sa tkanina i površine ostaju bijele. Razvojem tehnologije strojeva, proizvodnje boja i pomoćnih sredstava usavršavali su se postupci štampe ravnim šablonima, graviranim valjcima, rotacionim stro­ jevima te postupci transfer štampe. Postoje i specijalni postupci štampena tekstilu: štampa metalnim prahovi­ ma, flokom tehnika, batik postupak, orbis postupak i dr. Sito štampa

Ikat tehnika

Sito štampa

50

GRAFX svibanj/maj 2016.

Jedna od važnijih klasičnih tehnika štampe na tekstilu je tehnika propusne štampe ili sito štampe kojom do­ bijamo dojam stvaranja reljefa. Mašine za sito štampu mogu biti zaklopne, rotacione i ravnoštampajuće. Ovom tehnikom dobijamo otisak tako što boju protiskujemo kroz djelimično propustljivu mrežu (najčešće od svile) zategnutu na drveni ili danas popularniji alumini­ jski ram. Priprema forme za sito štampu podrazumi­ jeva detaljnu proceduru i obuhvata sljedeće operacije: nanošenje fotoosjetljivog sloja na sito u ravnomjernom sloju; kopiranje dijapozitiva na fotoosjetljivi sloj na for­ mi; razvijanje slike i na kraju pregledanje slike i vršenje korekcija na njoj ukoliko je potrebno. Nakon osvje­ tljavanja i ispiranja emulzije, sito je potrebno osušiti. Neštampajući elementi se dobiju osvjetljavanjem tako da ostanu na situ, a sa štampajućih elemenata se emu­ lzija ispire kako bismo mogli propustiti boju. Štampanje se vrši tako što se na jednoj strani forme nanese boja, i duž motiva se nanese sito. Nakon toga se specijalnim markerima postavi materijal za štampu (npr. majice) na tačno određeno mjesto. Potom se sito spušta na materi­ jal za štampu i sa rakel-nožem pod određenim pritiskom se vrši povlačenje preko sita, odnosno protiskivanje boje na materijal za štampu. Nakon ovog postupka ram sa sitom se podiže dok se podloga za štampu odlaže na

Štampa može da bude i do 15 puta deblji od sloja boje ravne štampe. To doprinosi većoj postojanosti otiska na svje­ tlost i u nekim slučajevima donosi posebne efekte (npr. reljefni izgled nekih dijelova ili cijelih površina). Pored svega ovoga, za razliku od jednobojne ili četverobojne štampe (koje su karakteristične za druge vrste štampe), tehnikom sito štampe se može štampati sa više boja na jednom otisku. Njegov broj može varirati od jednog do više desetina hiljada uz mogućnost štampanja na bilo kojem formatu. Jedna od bitnih odlika tehnike sito štampe, također je i mogućnost da se sa svjetlijim bojama ili nijansama može štampati preko tamnijih. Ove prednosti nam dolaze iz činjenice da su boje za sito štampu guste i zahvaljujući tome prekrivaju jedna drugu. Navedeni podaci su ujedno i glavne karakte­ ristike zbog kojih je sito tehnika među popularnijim tehnikama štampe. Naprimjer, ako uzmemo sito tehniku kao ručnu tehni­ ku i oduzmemo joj mogućnost korištenja fotopresa i tada je uporedimo sa mogućnostima drugih tehnika, imat ćemo i dalje dvije prednosti koje druge tehnike ne mogu postići: • rad sa velikim nanosom potpuno pokrivne boje (čak i u visokom dodirljivom reljefu) uz visoki intenzitet zračenja boje i • mogućnost otiskivanja znaka, lika ili slike na različite vrste materijala (drvo, kamen, staklo…) najrazličitijih svojstava površine i oblika.

Prednosti sito štampe: • štampa na podlogama različitih oblika i veliki broj materijala • štampa na podloge različitih debljina • veliki izbor boja • štampa na podloge različitih formata • štampa bilo kojeg tiraža

sušač kako bi se učvrstila na podlogu. Pravilnim položajem rakel-noža i određenim ravnomjernim pritiskom duž linije istog regulira se ravnomjernost otiska po cijeloj površini podloge. Jedna od bitnih oso­ bina ove tehnike, posebno kod manuelnog postupka, jeste jednostavna izrada štamparske forme, jednosta­ van proces pripreme i rada, kao i niske cijene ne­ ophodne opreme i materijala. Sloj boje dobijen na otisku postupkom sito štampe

Forme za štampu imaju posebne osobine: - prenos debljeg sloja boje i korištenje grubljeg sastava boje - zbog elastičnosti sito mrežice moguće je do izvjesnog stepena prilagođavanje površina predmeta na kojem se štampa, forma je uglavnom jednostavna za izradu - za veće formate u odnosu na druge znatno je jeftinija - ne zahtijeva skupe investicije kao druge vrste štampe Za štampu jedne boje proces je vrlo jednostavan,ali kada je više boja u pitanju potreban je, tzv. karusel, na kojem su u krug fiksirani okvirijer se kroz svaki okvir provlači samo jedna boja,ako ih je više onda se provlači jedna,pa dok je majica fiksirana karusel se zavrti i gore na isto mjesto dođe drugi okvir, pa se provlači dru­ ga boja itd., pri čemu sav taj process mora biti u mi­ limetar precizan.

Sito štamparske boje za tkaninu Sito štamparske boje za štampanje na tkanini nisu istovjetne sa rastvorljivim tekstilnim bojama. Ove posljednje su vodeni rastvori sredstava za bojenje koje hemijskim putem vezujemo za tkaninu dok su sve

GRAFX svibanj/maj 2016.

51

Štampa

ostale sito štamparske boje smjesa pigmenta u obli­ ku praška i vezivnog sredstva i ostaju pričvršćene za površinu materijala na koji se štampaju. Za štampanje na tekstilu najviše se upotrebljavaju emulzione i u vodi nerastvorive boje. Emulzione sito štamparske boje se razrjeđuju vodom, a suhi otisci prepeglavaju. U vodi nerastvorive sito štamparske boje za tkaninu se ne peglaju. Za potpuno sušenje i očvršćavanje na tkanini potrebno je gotovo tri nedjelje. Mogu se štampati sa svim vrstama šablona od ljepa­ ka i fotošablona, a isto tako i sa šablonima iz folije rastvo­rljive u vodi. Lazurnost sito štamparskih boja za tkanine postiže se dodavanjem specijalnog firna­ jza (pomoću njega štampamo na tkanine i sa bronza­ ma). Na jedan zapreminski dio bronze dodaju se 2-4 zapreminska dijela firnajza. Obične sito štamparske boje za tkanine su meke, elastične i vrlo intenzivne. Na svjetlosti su prilično postojane, a na pranje ili spoljne utjecaje mnogo su osjetljivije od boja za tkanine koje upotrebljavaju tekstilne industrije. Specijalna vrsta sito boja za tkanine, koja ima veliku otpornost pre­ ma vremenskim promjenama, relativno je tvrda. Još više gubi od savitljivosti kada se štampa, što se često dešava u debelim slojevima. Digitalna štampa na tekstil Digitalna štampa je u mnogo čemu olakšala i ubrzala proces štampe, prije svega, proces pripreme jer više nisu potrebni šabloni i gubljenje vremena na njihovu izradu. Postoji veliki broj tipova digitalne štampe na tekstilu: DOD Inkjet, Piezoelectric DOD Inkjet, Direct Print Discharge Print, Resist Print, Pigment Print, Spe­

52

GRAFX svibanj/maj 2016.

cialty Print, Airbrush jet, electrostatic....Ova tehnika ima danas široku primjenu u tekstilnoj industriji. Ko­ risti se u proizvodnji majica, zastava, torbi i sl. Inkjet je digitalna tehnika Počinje se upotrebljavati u drugoj polovici prošloga stoljeća. Uređaj za otiskivanje ne nalazi se u direkt­ nom kontaktu s podlogom, što omogućuje uspješnu štampu i na neravnim površinama te kontrolu toka ka­ pljice do štamparske podloge. Naziv dolazi od engleske riječi ink (tinta ili bojilo) i jet (mlaz) - odnosno „mlaz tinte“. Ne postoji klasična štamparska forma, već se na zahtjev digitalnog slikovnog signala na mlaznicama generira kapljica boje koja se prenosi na štamparsku podlogu. Kontinuirani inkjet odvija se tako datinta kontinuira­ no teče kroz mlaznicu prema štamparskoj podlozi, a uređajem za otklon se elektrostatski nabijeno bojilo usmjerava prema podlozi kreirajući štamparske ele­ mente. Kada nema potrebe za ispisom dio bojila skreće u u povratnu cijev kojom se vraća u spremnik čime se sprečava neželjeno sušenje tinte. Taj otklon može biti binarni ili višestruki. Diskontinuirani inkjet se još naziva drop-on-demand tehnika jer se pojedine ka­ pljice bojila generiraju zavisno od potrebe ispisa. Osim u tekućem obliku bojilo može biti i u obliku voska. Diskontinuirani inkjet može biti termalni ili bubble jet (eng. bubble – mjehurić), piezo inkjet te elektrostatski inkjet. Kod termalnog inkjeta kapljice bojila nastaju djelova­njem toplinske energije (300°C) pri čemu se bo­ jilo usljed zagrijavanja počinje isparavati i potiskuje kapljicu iz mlaznice. Frekvencija kapanjaje od 5 do 8

Štampa kHz, volumen kapljica od 23 pl uz promjer kapljica od 35 μm. Piezo impulsni inkjet temelji se na ispisnoj glavi s otvo­renim mlaznicama i otvorenim kapilarnim kanalima kroz koje se kapljice istiskuju djelovanjem titrajućeg piezo kristala. Piezo kristal pod djelovanjem signala koji je pristigao iz računara mijenja oblik, a time i volumen mlazne komore. Njegovim povratkom u prvo­ bitni oblik dolazi do povećanja pritiska te do istiski­ vanja bojila kroz mlaznicu. Bojila su rijetka (viskoznost 1 - 10 mPa•s), a nanos boje na štamparskoj podlozi oko 0,5 μm. Mogu se koristiti i brzosušeće UV boje i bo­ jila na bazi organske tvari. Elektrostatski inkjet temelji se na djelovanju električnog polja između mlaznice i površine čime se usljed mijenjanja napetosti između površina tinte i mlaznice vrši odvajanje jedne kapi tinte koja odlazi prema suprotnom nabijenom polju. Pre­ ma pri­ncipu rada može se razdijeliti na elektrostatski inkjet temeljen na Taylorovom efektu, elektrostatski inkjet s kontrolom prstenastog grijača i elektrostatski mist inkjet. Bojila za inkjet. Mogu biti taljiva i tekuća. Tekuća bo­ jila dijele se na bojila na bazi vode, na bazi otapala i UV bojila. Tekuća bojila imaju mogućnost ostavljanja tankog sloja nanosa boje. Važni parametri bojila su viskoznost i površinska napetost. Ako se koristi ni­ ska viskoznost bojila, proces sušenja se odvija kroz ispiranje i apsorpciju - isparavanje se može ubrzati primjenom topline. Kod UV sušećih bojila u procesu sušenja uključuje se UV svjetlost te se koristi proces polimerizacije. Različite boje i štamparske podloge os­ tvarit će različite ukupne nanose boje. Ako se koriste tekuća inkjet bojila debljina nanosa boje kreće se oko 0.5 μm. Kod UV boja i taljivih bojila debljina nanosa je između 10 i 15 μm. Dye bojila. Kod inkjet tehnike otiskivanja najbolja su dye bojila koja su na bazi pigmenata i mogu otisnuti intenzivnije boje. Sastoje se od demineralizirane vode, alkohola i izvorno obojene tekućine nastale otapanjem pigmenata u otopini. Prednosti ovih bojila su dobar otisak visoke rezolucije i širokog kolornog gamuta, te povoljna cijena, a nedostatak što je glavna komponen­ ta voda koja se pri većem nanosu razlijeva i daje lošu kvalitetu otiska. Optimalno rješenje ovog problema je da se dye bojilima dodaju otapala koja pospješuju brže sušenje otiska ili tačan odabir štamparske podloge. UV bojila koja se najčešće koriste pri štampi velikih formata, sastoje se uglavnom od akrilnih monomera uz dodatak inicijatora. Djelovanjem UV svjetla dolazi do nestajanja UV inicijatora, boja se suši odmah nakon otiskivanja. Nedostatak ovih boja su relativno visoka cijena, zahtijevaju skupe uređaje za sušenje, a osušena boja stvara veliki volumen - na podlozi nastaje reljef.

Sublimacijska i termo štampa Za štampu na tekstilu najčešće se koriste, tzv. trans­ ferne folije koje se sastoje od dva osnovna sloja: donji sloj ili polietilenska folija, i gornji sloj ili monomerni vinil sloj. Ovi slojevi međusobno su povezani s termo­ stabilnim ljepilom. Vinilni monomer pogodan je za pri­ hvatanje mlaza bojila na bazi organskih otapala. Nakon otiskivanja prozirna folija se zaokrene (otisnutim slojem prema dolje), dovodeći se u kontakt sa štamparskom podlogom. Pri visokoj temperaturi (oko 130 °C) i tlaku (od oko 26 kPa) vinil monomer polimerizira, pri čemu postaje mekan, te se prihvata na tekstilnu podlogu. Pri hlađenju se polietilenska folija ukloni (oljušti), čime je proces otiskivanja završen. Folije za transfernu štampu koje se otiskuju inkjet bojom mogu biti i na bazi vode, a sastoje se od više slojeva: osnovnog papirnatog sloja, otpuštajućeg sloja, sloja ljepila, do dva sloja za prihvat bojila i međusloja za prihvatanje bojila. Djelovanjem temperature od iznad 80°C transparentni polietilenski sloj prihvata se na tekstil. Bojila na bazi sublimacije pigmenata sadrže specijalne sublimacijske pigmente i koriste se za štampu direktno ili indirektno na tka­ ninu. U praksi se sublimacijska boja otisne na tkaninu ili transfernu podlogu, pa se naknadno u preši pod vi­ sokim pritiskom i temperaturom (oko 200°C) prenosi na materijal gdje se sjedinjuje s molekulama tkanine i postaje njen neodvojivi dio. Na taj način boja postane puno intenzivnija i otporna na mehaničke utjecaje.

Vrste termalnih transfernih folija: flex - Nakon otiskivanja, motiv se reže na željene šablone i kasnije se termo prešom prenosi na tka­ ninu. Dobije se efekat glatke boje. flock - Nakon otiskivanja, motiv se reže na željene šablone, te kasnije termo prešom prenosi na tka­ ninu. Dobijeni efekat je plišana boja. termoreflex - Reflektirajuća folija (npr. za potrebe policije i vatrogasaca). Folija se kasnije reže na šablone te otiskuje na tkaninu.

Tehnika otiskivanja termalnim transfernim folijama, odnosno termo-štampa koristi folije koje se mogu otiskivati na inkjet pisačima, nakon čega se pod utjeca­ jem temperature i tlaka prenose na tkaninu. Najčešće je riječ o temperaturi oko 160°C. Ovom tehnikom omogućeno je štampanje na neke od odjevnih predme­ ta: majice, dresove, kape, prsluke, hlače, radna odijela, trenerke te ostale prirodne i sintetičke tkanine. ♣

GRAFX svibanj/maj 2016.

53

Obrazovanje Ocjenjivanje i suočavanje s problemom slabih rezultata i podizanje motivacije

Matematika+

motivacija

Kakav je utjecaj ocjenjivanja u obrazovnom sistemu, kao i matematike u sekunda­ rnom obrazovanju, kako se sučiti s problemom slabih rezultata u matematici i kako motivisati učenike u nastavi matematike? Širom Evrope ocjenjivanje učeničkih znanja i vještina pojavljuje se u različitim obli­ cima i koriste se različiti instru­ menti i metode ocjenjivanja

• Pripremio: Ahmed Palić

Ocjenjivanje u matematici

O

cjenjivanje znanja i vještina učenika ključni je alat praćenja i unapređenja procesa učenja i poučavanja. Učinkovita primjena ocjenjiva­ nja za učenje pokazala se korisnom svim učenicima, uključujući i one sa slabijim postignućima. Širom Evro­ pe ocjenjivanje učeničkih znanja i vještina pojavljuje se u različitim oblicima i koriste se različiti instrumenti i metode ocjenjivanja. Kod ocjenjivanja to može biti unutrašnje ili vanjsko, formativno ili sumativno, a re­ zultati se mogu koristiti u različite svrhe. Međutim, istraživanja pokazuju da se ocjenjivanje češće koristi za gradiranje uspjeha učenika, a rjeđe kako bi im se pomoglo da poboljšaju uspjeh. Unapređenje znanja i vještina zahtijeva širu primjenu različitih obli­

54

GRAFX svibanj/maj 2016.

ka ocjenjivanja koji pružaju povratnu informaciju i tako omogućuju prepoznavanje i savladavanje pro­blema u ranoj fazi (Evropska komisija, 2008). Nasta­vnici ima­ ju važnu ulogu u procjeni učeničkih znanja i vještina i potrebno im je usavršavanje i vodstvo kako bi se uspješno nosili s ovim pitanjima. Primjena računara u ocjenjivanju matematičkih zna­ nja i vještina preporučuje se ili propisuje u, otprilike, polovici evropskih zemalja. Neke zemlje poput Malte i Lihtenštajna preporučuju upotrebu računara samo na sekundarnoj razini, dok Ujedinjena Kraljevina (Škotska) ističe potrebu ograničenja računara u postupku ocje­ njivanja kako bi se promicao razvoj osnovnih vještina. Portugal je jedina zemlja u kojoj je definisana vrsta računara koji se koristi.

Obrazovanje Matematika u višem sekundarnom obrazovanju Važnost koja se daje stjecanju određene razine vještina i kompetencija iz matematike završetkom višeg seku­ ndarnog obrazovanja prikazano je u tabeli 1, o udjelu učenika koji polažu završni ispit iz ovog predmeta. U polovici zemalja svijeta matematika je u ispitima na kraju višeg sekundarnog obrazovanja obavezni predmet za sve učenike. U ostalim zemljama (Austrija, Italija, Holandija, Luksemburg i Rumunija) samo su učenici određenih smjerova obrazovanja dužni polagati ispite iz matematike, iako udio učenika ove kategorije može biti visok. Naprimjer, u Holandiji je taj udio 85%, a u Luksemburgu 90%. U zemljama u kojima je matema­ tika samo izborni predmet - Bugarska, Estonija, Li­ tvanija, Malta, Slovačka, Finska, Ujedinjena Kraljevina

Država

Obavezni ispit iz matematike za sve učenike

Obavezni ispit iz matematike za učenike određenog smjera

(Škotska) i Norveška i dalje značajan broj učenika može polagati ispite. Ujedinjena Kraljevina i Mađarska ukazuju na činjenicu da matematika ima visoku akademsku vrijednost u smislu pristupa daljnjem obrazovanju i budućoj karijeri. Dodatni naglasak škole stavljajuna ispite iz matematike koje učenici u Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj polažu u dobi od 16 godina. Iako to nije završetak višeg sekundarnog obrazovanja, rezu­ ltati ovih ispita dio su kriterija kojima se mjeri uspjeh škola. Iako se velika važnost stavlja na matematički uspjeh, zanimljivo je da su u četiri regije Ujedinjene Kraljevine zabilježene neke od najnižih razina sudjelo­ vanja u matematici iznad dobi od 16 godina (Hodgen i sur., 2010).

Ispit iz matematike kao izborni predmet

Država

BEfr



HU

BEde



MT

BE ni



NL

BG CZ

Obavezni ispit iz matematike za sve učenike

  85%

 10%

AT

 AHS



PL





PT



DE



SI

EE

 

FI

EL



SE

ES

NA

FR



NA

UK-ENG/ WLS/NIR

CY



IS



LI

LU

 50%  90%

 40% strukovno obrazovanje  58% 

  učenici u dobi od 16 do 18

 do 16 godina 

 >50%

UK-SCT

LV LT

  opće više obrazovanje

RO  25%

IT

 BHS

SK

IE

NA

Ispit iz matematike kao izborni predmet



DK



Obavezni ispit iz matematike za učenike određenog smjera

 

NO TR

 NA

NA

NA

Tabela 1. Izvor: Eurydice, Matematika u završnim ispitima na kraju višeg sekundarnog obrazovanja po zemljama (EU), 2010/2011. god.

GRAFX svibanj/maj 2016.

55

Obrazovanje Upotreba rezultata ocjenjivanja u matematici U mnogim zemljama analiza rezultata međunarodnih ispitivanja i nacionalnih standardiziranih ispita služi kao poticaj ili podrška provođenju različitih reformi matematičkog obrazovanja. Ovaj je dio posvećen primjeni rezultata nacionalnih ispita u unapređenju matematičkog obrazovanja na nacionalnoj i školskoj razini. Općenito, rezultati ispita koriste se za poticanje rasprave o učinkovitosti i primjerenosti matematičkog obrazovnog sistema. Škole se često potiču na analizu rezultata učenika kao i usporedbu istih s naciona­lnim prosjekom. Informacije za pojedinu zemlju pokazuju da su razvoj kurikuluma te obrazovanje i stručno usavršavanje učitelja i nastavnika područja na koja rezultati nacionalnih ispita imaju najveći utjecaj. Štaviše, rezultati nacionalnih ispita u otprilike polo­ vici zemalja primjenjuju se u izradi politika na na­ cionalnoj razini. Konačno, međunarodna ispitivanja pružaju i određeni uvid u korištenje podataka redovnog ocjenjivanja u matematici. U ispitivanju PISA 2003 (PISA istraživanja ili PISA testiranja – Programme for International Student Assessment su međunarodna istraživanja procjena znanja i vještina učenika) direktore škola pitalo se o uobičajenoj primjeni podataka ocjenjivanja u matematici. Rezultati su pokazali da se na razini škole podaci ocjenjivanja najviše koriste u svrhu in­ formisanja roditelja o napretku njihova djeteta. Ovi se podaci, također, često koriste u donošenju odluke o prolazu učenika u viši razred te u prepoznavanju vidova poučavanja ili kurikuluma koji se mogu una­ prijediti (OECD, 2004). Suočavanje s problemom slabih rezultata u matematici Slab uspjeh u matematici problem je s kojim se suočavaju sve evropske zemlje. To je pitanje koje nije povezano samo sa učinkovitošću poučavanja i učenja, već i s pravednošću obrazovnih sistema. Mnogo je pristupa razvijeno s ciljem pružanja pomoći učenicima slabijih rezultata i smanjenja trajnog jaza između učenika s najboljim i najslabijim uspjehom. Podizanje motivacije učenika U školi, a i u širem društvu, matematika se ponekad doživljava kao težak i apstraktan predmet koji obu­ hvata učenje brojnih postupaka i formula koji se doimaju međusobno nepovezanim i nerelevantnim za živote učenika. Negativan stav učenika prema matematici i manjak vjere u vlastite matematičke sposobnosti mogu utjecati na postignuća i odabir matematike nakon obaveznog školovanja. Škole i

56

GRAFX svibanj/maj 2016.

nastavnici mogu imati značajnu ulogu u povećanju zanimanja i angažmana učenika te povećanju rele­ vantnosti matematike za učenike. Podizanje učeničke motivacije za učenje matematike ključno je iz niza različitih razloga. Na razini EU-a, strategija obrazo­ vanja i usavršavanja do 2020. godine ističe važnost pružanja učinkovitog i pravednog obrazovanja visoke kvalitete kako bi se povećala zaposlenost i Evropi omogućilo zadržavanje svogmeđunarodnog položaja. Kako bi se ispunio ovaj cilj, pažnja se mora trajno usmjeriti na podizanje razine osnovnih vještina, kao što su jezička i matematička pismenost (Vijeće Evro­ pske unije, 2009). Drugi razlog jačanja motivacije za učenje matematike odnosi se na nešto neposrednije pitanje manjka osposobljenih osoba na tržištu rada. Stoga je zanimanje mladih za matematiku i srodne predmete važno i kao odrednica izbora karijere u područjima vezanima uz matematiku, prirodne nauke i tehnologiju (MST). Nadalje, razvijenost vještina u ovim područjima ključna je za privredu, pa ciljanje na veliki udio diplomanata iz područja MST-a ostaje važan cilj za sve evropske zemlje. Ovo poglavlje daje prikaz politika i inicijativa usmjerenih na povećanje motivacije učenika za učenjem matematike. Ova je tema u centru pažnje dijela koji se bavi istraživanjem motivacije u matematici kao i mjera vezanih uz su­ djelovanje u visokom obrazovanju. Kada je riječ o učenju matematike čini se da učenici koji uživaju u predmetu povećavaju svoju unutarn­ ju motivaciju za učenjem, a vrijedi i obratno (Nico­ laidou & Philippou, 2003). Kada su učenici motivi­ rani za učenje matematike, više vremena posvećuju matematičkim zadacima te su ustrajniji u rješavanju matematičkih problema (Lepper & Henderlong, 2000). Mogu biti i otvoreniji za veći broj matematičkih pred­ meta i nastavak karijere u nekom matematičkom području (Stevens i sur., 2004). Slijedom toga, motivacija učenika ima važan utjecaj na njihova matematička postignuća. Matematika je jedna od osnovnih kompetencija i te­ melj cjeloživotnog učenja. Motivisanje učenika za učenje matematike ključno je u podizanju njihovih razina postignuća u školi kao i za ispunjavanje predu­ vjeta za obrazovanje na višoj akademskoj razini i po­ tencijalno ostvarivanje karijere u područjima srodnim matematici. ♣ Izvori • http://www.erc.ie/documents/na2009_report.pdf • https://didactika.files.wordpress.com/2008/05/modulrecuperarea-ramanerii-in-urma-la-matematica.pdf • http://www.mathsrecovery.org.uk/ • https://sites.google.com/a/pdst.ie/pdst/maths-recovery

Studentski radovi

Stairway To Heaven, Juro Nerovčić (Edukacijski fakultet, I godina)

Žarulja (fotomanipulacija), Juro Nerovčić (Edukacijksi fakultet, I godina)

GRAFX GRAFX svibanj/maj svibanj/maj 2016. 2016.

5757

Jezik

Koliko ih (ne)koristimo...

Poštapalice Osim osnovnog značenja „oslanjanje na štap“ imaju i ono drugo - uobičajeni izra­ zi izvan sadržaja koje loši govornici koriste kada im nedostaje riječ • Pripremila: Šejla Smajić

O

vim člankom želimo skrenuti pažnju na nešto što svakodnevno koristimo, svjesno ili nesvje­sno, namjerno ili nenamjerno, često ili ponekad, kada smo nervozni ili pak iz navike. Dakle, pogodili ste! Riječ je o poštapalicama. Kada govorimo o riječi „poštapanje“ osim svo­ ga osnovnog, oslanjanje na štap, ima i drugo značenje – kao lingvistički pojam poštapalice su, prema jezičkim priručnicima, uobičajeni izrazi izvan sadržaja koje loši govornici kor­ iste kada im nedostaje riječ ili, jednostavni­ je, to su one riječi kojima se neko često služi u govoru bez potrebe. Uloga im je pružiti go­ vorniku slobodni trenutak za pronalaženje odgovarajuće riječi ili misli kojom će se nastaviti govor. Vrlo je važno da svi koji javno nastupaju znaju da poštapalicama nije mjesto u jezički pravilnom iskazu i da one nikad nisu odlika dobroga stila. Poštapalice se najčešće u normativnim priručnicima bosanskog jezika nalaze u di­ jelu o riječcama, ali one same po sebi mogu biti različite vrste riječi - zamjenice, riječce, imenice, glagoli, uzvici... na leksičkom planu to mogu biti žargonizmi, vulgarizmi, riječi stranoga porijekla... ali i fraze koje, čak i kad su imale značenje, čestim ponavljanjem postaju suvišne, besmislene. To mogu biti i jednostavno naslagani samoglasnici ili sug­ lasnici poput: hmm, aamm, eee i slično.

58

GRAFX svibanj/maj 2016.

A kakve izraze koriste mladi Bosanci i Hercegovci? Neke od njih popularne su na cijelom Ba­ lkanu, a nekima čim ih izgovorimo odmah odajemo odakle dolazimo. Željeli bismo, još jednom naglasiti da, poštapalice nisu simpatične, niti su odlika dobroga stila i zato se trebamo truditi da ih izbjegavamo bar u formalnom govoru. Najčešće poštapalice koje možemo čuti kod omladine: „Brate, ludnica, bruka, bezze, drama, e'o, ba, bolan, care, čuj, da se razumijemo, da­ kle, ovaj (kada se obavezno doda 'i onaj, u borbi protiv korupcije'), znači, de ba, elem, inače, jah, oj, kako se zove (ah, taj neopje­ vani junak kojem niko ne zna ime), fakat, fkt, zakon, plafon, beton, bukvalno, ofira se, ko biva, kontaš, lažeš, mislim, 'na, 'naš, ono, go­ lemo, gotiva, by the way, dođem ti, eliminiši se sam, eto tebi ću reći, gori, gura se, kino, kakav si k'o čovjek? (jer ako ne naglasite to čovjek, sigurno ste biljka), katastrofa, ko ti je kriv?, ko zavadi, kralju, kriza, nemreš bilivit,

Jezik niđe veze, nisam te prepoznao, normala, ofira ga, ohani, nebuloza, svega ti, šefe, ne mogu meda, u biti, znaš, predobro, e..." Često se naslušamo svakakvih fraza i u američkim filmovima, pa su tako riječi what­ ever, like, awesome postale dio i naše sva­ kodnevnice, makar to bilo i u šali. (Izvor: Radio Sarajevo) „Poštapalice (ovaj, onaj, kaže, vele) također su vrsta riječca; upotrebljavaju se bez veze sa svojim osnovnim značenjem, uglavnom kad se želi dobiti vremena da se pronađe potreb­ na riječ te da se zadrži pažnja slušalaca, npr.: „O tome je djelu, onaj, pisalo nekoliko, onaj, književnih kritičara." Sličnu ulogu imaju i modalni izrazi i cijele rečenice (van sumnje, tako rekavši, općenito govoreći, razumije se, kao što znate, nema nikakva spora i sl). (Jahić, Halilović, Palić, 2000). Kultura govora je važna za sve one kojima je govor osnovno sredstvo profesionalnog rada,

a to su, pored nastavnika, i glumci, spikeri, novinari, voditelji televizijskih i radio emisija, advokati, propovjednici itd. Uspjeh njihovog rada u velikoj mjeri zavisi od toga kako go­ vore. Jedan od prvih značajnijih ljudi koji je shvatio moć govora u postizanju određenih ciljeva u životu bio je glasoviti grčki govornik Demosten. Njegova najpoznatija rečenica bila je da se dobar govornik ne rađa, nego se postaje. Dakle, savjet svim ljudima koji ima­ ju slične probleme bio bi da ne odustaju i ne prepuštaju se ovim, nazovimo ih, govornim manama, nego se posluže Demostenovim primjerom i sami sebi olakšaju život. ♣

Izvori: • Jahić, Dž., Halilović, S., Palić, I. (2000). Gramatika bosansko­ ga jezika. Zenica, Dom štampe. • Šipka, M. (2005). Kultura govora. Sarajevo. Institut za jezik. • Šipka, M. (1975). Jezički savjetnik. Sarajevo. Svjetlost. • http://radiosarajevo.ba/novost/182851/dakle-ovaj-znaci-davam-objasnimo-sta-su-to-kako-se-zove-postapalice

Priča o Demostenu

Demosten se rodio kao slabašan dječak. Roditelji su mu na samrti ostavili veliki imetak. Međutim, njegova starija braća, do njegovog punoljetstva su potrošila i sakrila imetak koji mu je bio ostavljen. U to vrijeme, na sudu se morao braniti sam, a kako je bio slab govornik, morao je naporno vježbati kako bi ispravio svoje govorne mane i dobio slučaj na sudu. Naporno je vježbao i radio na ispravljanju svojih mana da bi na kraju i dobio slučaj. Njegovi govori odlikuju se visokom književno-umjetničkom vrijednošću i isto­vremeno pružaju temeljit uvid u politička i ku­ lturna zbivanja u antičkoj Grčkoj tokom 4. stoljeća stare ere. Svi se možemo poslužiti ovim primjerom i naučiti ponešto iz ove priče. U životu ništa ne trebamo prepuštati slučaju. Svi problemi na koje naiđemo možemo riješiti samo ako se malo potrudimo i poradimo na onome što nam predstavlja određenu manu. Na nama je da vježbamo, da se trudimo, da budemo uporni, a rad i trud se uvijek prepoznaju u svakom segmentu.

GRAFX svibanj/maj 2016.

59

Intervju

Amna Tuzović

Paralelni studij

spoj politike i psihologije Uz studiranje paralelno na dva fakulte­ ta, aktivna je u radu s mladim ljudima u okviru nevladinog sektora... Jedan je od trenera u Mreži savjeta/vijeća učenika Bosne i Hercegovine... „Nijedno stanje nije nemoguće promijeniti, niti posto­ je nerješivi problemi, ali za promjene i rješenja neophodani su rad i strpljenje, obzirom da rezultati nisu vidljivi odmah. Mladi ljudi trebaju shvatiti da su oni ti koji odlučuju o svojoj budućnosti i da ih niko neće čuti ukoliko ne pričaju. Trebaju se boriti za sebe i svoja prava, te biti nosioci promjena koje će doprinijeti budućem razvoju našeg društva i države uopće.“ • Razgovarala: Marija Garić

Ukratko se predstavite... Moje ime je Amna Tuzović, imam 20 godina i živim u Sarajevu. Redovna sam studentica II godine na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i vanredna studentica Edukacijskog fakulteta Uni­ verziteta u Travniku. Već četiri godine aktivna sam u nevladinom sektoru, učestvovala sam na raznim projektima i seminarima. Volim putovati, upozna­ vati nove ljude i stjecati nova znanja i iskustva. Kako biste ocijenili trenutno stanje kada su u pitanju mladi ljudi u Bosni i Hercegovini? Nažalost, mnogi mladi u Bosni i Hercegovini ne

60

GRAFX svibanj/maj 2016.

Intervju vide svoju budućnost u ovoj državi. Toj činjenici svjedoče mnoga istraživanja i studije koje su rađene na temu položaja mladih u BiH, ali i svakodnevne in­ formacije koje se plasiraju u medijima.Loša ekonom­ ska situacija, nedostatak programskog i strateškog pristupa podrške za poboljšanje položaja mladih na svim nivoima vlasti u državi sigurno su utjecali na takve pesimističke stavove mladih u Bosni i Herce­ govini. Ipak, koliko god da su mladi „žrtve“ državnog sistema i politike, toliko su i krivci za položaj u kojem se trenutno nalaze. Najlakše je ići linijom manjeg ot­ pora, biti kritičar društva i države, a ne raditi ništa i čekati da se dese čuda. Umjesto kritičara našem društvu trebaju mladi ljudi koji su kreatori promjena, a sigurna sam da takvih, ipak, ima samo se trebaju pokrenuti.

mima mladih samo u predizbornom periodu, pa njihova „rješenja“ ostaju tek puka predizborna obećanja zbog glasova birača. Kada je u pitanju položaj mladih u Bosni i Hercego­ vini, šta je ono što je po Vašem mišljenju najlošije, na čemu bi se hitno moralo raditi da se promijeni? Smatram da je najveći problem pasivnost mladih i nezai­ nteresovanost za poboljšanje vlastitog položaja. Vjerujući da se ništa ne može promijeniti i da je naša država osuđena na propast, mladi ljudi nemaju motivaciju, niti volju za radom. Ubijeđeni su da ih u drugim državama čeka uspjeh i bolja budućnost. Ne dijelim takvo mišljenje jer onaj ko želi da uspije potrudit će se da uspije bilo gdje. Ni u razvijenijim zemljama se ne dobijaju radna mjesta

“U posljednje dvije godine najviše sam po­s­ v­e­ćena svom učešću i radu u Mreži savjeta/ vijeća učenika Bosne i Hercegovine. Mreža je tijelo koje umrežava Savjete/Vijeća učenika svih srednjih škola na nivou Bosne i Hercegovine. Obzirom da sam se istakla kao aktivni član vijeća na nivou Kantona Sarajevo, dobila sam priliku da, nakon završene srednje škole, prođem obuku i postanem jedan od trenera u Mreži. Trenerski tim u mreži osnažuje srednjoškolce u čitavoj Bosni i Hercegovini da predstavljaju i zastupaju svoje interese, te da se aktivno uključe u proces donošenja odluka. Naša vizija je: Društvo u kojem su srednjoškolci prepoznati kao resurs koji država koristi, a ne kao problem koji treba rješavati.“

Kad govorimo o mogućnostima mladih u Bosni i Hercegovini gdje smo mi u odnosu na razvijenije zemlje svijeta? U poređenju sa drugim razvijenim zemljama u svije­ tu, Bosna i Hercegovina se ne može pohvaliti bogatim mogućnostima za mlade ljude. Najveći razlog zbog kojeg mladi odlaze iz Bosne i Hercegovine je nezaposlenost, odnosno politika (ne)zapošljavanja. Taj problem prati i obrazovanje koje nije u skladu sa potrebama tržišta rada, također, nastavni proces zahtijeva puno teorije, a vrlo malo ili nimalo praktičnog rada i iskustva. Vlasti u Bosni i Hercegovini se aktivno bave pitanjem i proble­

kod kuće i u kafićima. Nijedno stanje nije nemoguće promijeniti, niti postoje nerješivi problemi, ali za pro­ mjene i rješenja neophodani su rad i strpljenje, obzirom da rezultati nisu vidljivi odmah.Mladi ljudi trebaju sh­ vatiti da su oni ti koji odlučuju o svojoj budućnosti i da ih niko neće čuti ukoliko ne pričaju. Trebaju se boriti za sebe i svoja prava, te biti nosioci promjena koje će do­ prinijeti budućem razvoju našeg društva i države uopće. Da li je dovoljan utjecaj mladih u bh. društvu, u segmentima ekonomije, politike, obrazovanja? I pored pasivne većine u Bosni i Hercegovini postoji

GRAFX svibanj/maj 2016.

61

Intervju

“Imala sam priliku biti menadžer projekta „Mi smo promjena, mi smo tim“ koji se sastojao od niza radionica interaktivnog karakteras fokusom na prenošenje znanja mladima o važnosti lokalne zajednice, te njihovom angažmanu i djelovanju kao aktivni mladi ljudi kojima je cilj unapređenje njihove životne sredine. Učesnici su imali priliku da svoje stečeno znanje i vještine praktično prikažu. Podijeljeni u timove napisali su svoje projekte koje su izlagali stručnoj komisiji. Projekt je bio podržan i od strane Općine Travnik.“

62

GRAFX svibanj/maj 2016.

određeni procenat mladih ljudi koji se trude da svojim znanjem doprinesu i utječu u segmentima ekonomije, politike i obrazovanja. Taj utjecaj nije dovoljan, ali nije ni zanemarljiv. Mladi ljudi trebaju pronaći modele i načine da postanu „vidljivi“, da svojim znanjem i sposobnostima skrenu pažnju na sebe i da učestvuju u kreiranju boljeg ambijenta bosanskohercegovačkog društva za sve, i stare i mlade! Pod tim mladim ljudima smatram i sebe i stalno sam u razmišljanjima na koji način to ostvariti. Radim na tome i neću odustati jer vjerujem da u nama mladima postoji potencijal koji može donijeti promjene našem društvu, nabolje! Koliko su mladi zainteresovani za te teme i na koji način ih možemo potaknuti da se njima više i dublje bave? Većina mladih ljudi bježi od politike smatrajući je „pr­ ljavom“ i dosadnom. Taj segment je za njih nepoznanica i obično su im prve asocijacije na politiku politički lideri koji su na čelu političkih stranaka. Razbijanje predras­ uda takvog razmišljanja o politici bi trebao biti glavni zadatak foruma mladih i odgovornih osoba koje se bave pitanjima mladih i politike. Bojim se da generacije mla­ dih koje dolaze sve manje imaju interesa za politička

Intervju pitanja i da se ne pronalaze u tim segmentima jer ne vide svoju ulogu, svrhu i značaj. Mladima treba dati šansu, uključiti ih, potaknuti, prozvati, pronaći, uočiti ili na bilo koji drugi način motivisati da budu sudionici u izgradnji sistema obrazovanja, ekonomije, politike i dozvoliti im da svoje potencijale iskažu, a njihov rad učiniti vidljivim i njihove rezultate plasirati u lokalne zajednice i njihove sredine. To je put motivisanja, privlačenja i magnetizma mladih ljudi koji vrlo često ne znaju put, nemaju koga pitati, a vodiča do tog puta nema. Čime se tačno bavite u nevladinom sektoru? U posljednje dvije godine najviše sam posvećena svom učešću i radu u Mreži savjeta/vijeća učenika Bosne i Hercegovine. Mreža je tijelo koje umrežava Savjete/Vijeća učenika svih srednjih škola na nivou BiH. Obzirom da sam se istakla kao aktivni član vijeća na nivou Kantona Sarajevo, dobila sam priliku da, nakon završene sred­ nje škole, prođem obuku i postanem jedan od trenera u Mreži. Trenerski tim u mreži osnažuje srednjoškolce u čitavoj Bosni i Hercegovini da predstavljaju i zastu­ paju svoje interese, te da se aktivno uključe u proces donošenja odluka. Naša vizija je: Društvo u kojem su srednjoškolci prepoznati kao resurs koji država koristi, a ne kao problem koji treba rješavati. Na kojim projektima ste radili do sada? U čemu se najviše pronalazite? Učestvovala sam u mnogim projektima, a većina njih se odnosila na podsticanje mladih ljudi na aktivizam i volonterizam. Imala sam priliku biti menadžer proje­ kta „Mi smo promjena, mi smo tim“ koji se sastojao od niza radionica interaktivnog karaktera s fokusom na prenošenje znanja mladima o važnosti lokalne zajednice, te njihovom angažmanu i djelovanju kao aktivni mladi ljudi kojima je cilj unapređenje njihove životne sredi­ ne. Učesnici su imali priliku da svoje stečeno znanje i vještine praktično prikažu. Podijeljeni u timove napisali su svoje projekte koje su izlagali stručnoj komisiji. Pro­ jekat je bio podržan i od strane Općine Travnik. Pored toga učestvovala sam u projektima edukacije za mlade lidere koji su bili organizirani kako u Bosni i Hercegovini tako i u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Austriji. Posebno iskustvo je raditi u projektima za motivatore jer je to pri­ lika da učeći druge otkrijete svoje osobine i sposobnosti kojih možda i niste svjesni. A gdje se najviše pronala­ zim? Mislim da je to rad sa mladim ljudima sa pozicije trenera i lidera jer se tu vide vaši rezultati i ozbiljnost rada. Naši rezultati su vidljivi kod srednjoškolaca i svaki put kada napravimo dobar tim ili pojedinca osjetim za­ dovoljstvo i sreću jer smo učestvovali u razvoju ličnosti i doprinijeli porodici, sredini, školi, društvu u cjelinu.

“Pored porodice imala sam sreću da sam u sredinama, u kojima radim i koje volim, pronašla učitelje života ili su oni pronašli mene, svejedno na koji način, ali ih imam. Oni su mi inspiracija i velika podrška za moje ambicije i aktivnosti. Mnogo učim od njih, a znanje koje mi nesebično prenose velika je prečica na putu mog uspjeha. Sretni su mladi ljudi koji na svom putu imaju učitelje da im pokažu put i da budu vođeni tim putem. Ja sam imala tu sreću, a to želim svim mladim ljudima.“

GRAFX svibanj/maj 2016.

63

Intervju Za razliku od mnogih Vaših kolega i kolegica, Vi ste upisali i drugi paralelni studij? Upisala sam paralelni studij kako bih ostvarila svoju želju da postanem politički psiholog. Obzirom da tog studijskog smjera nema kod nas, odlučila sam se da upišem i politologiju i psihologiju kako bih dobila znanje iz te dvije oblasti. Spoj politike i psihologije mnogo je in­ teresantan jer su te dvije oblasti komplementarne. Ni­ sam požalila što sam upisala paralelni studij jer je za­ nimljivo, a također jer mi saznanja iz psihologije pomažu da bolje razumijem politologiju i politička dešavanja. Uspijevate uskladiti obaveze budući da studirate pa­ ralelno na dva fakulteta... Da li nailazite na razumije­ vanje profesora? U kojem su planu privatne obaveze?

“Mogućnost razmjene informacija, neposrednost u komunikaciji i poštivanje ličnosti studenta je zaista na zavidnom nivou na Edukacijskom fakultetu. Ista je situacija i sa osobljem Studentske službe koja je na Edukacijskom fakultetu na raspolaganju za studente pa gotovo 24 sata...“

Priznajem da nije jednostavno, ali uz dobru organizaciju sve se može (po)stići. Moja tajna i olakšavajuća oko­ lnost je da nisam upisala niti jedan studij radi diplome, već iz ljubavi i želje za znanjem. Uz podršku i razumi­ jevanje profesora, posebno na Edukacijskom fakultetu, lakše ostvarujem svoje zacrtane ciljeve. Moram nagla­ siti razliku između odnosa profesora, istina ne svih, na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i Edukacijskog fakulteta u Travniku. Ta razlika se ogleda u većoj pro­ fesionalnosti i brižnijem odnosu prema studentu na Edukacijskom fakultetu u odnosu na Fakultet političkih nauka. Mogućnost razmjene informacija, neposrednost u komunikaciji i poštivanje ličnosti studenta je zaista na zavidnom nivou na Edukacijskom fakultetu. Ista je si­ tuacija i sa osobljem Studentske službe koja je na Edu­ kacijskom fakultetu na raspolaganju za studente pa go­ tovo 24 sata dok takav slučaj nije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Ja mogu shvatiti da uslovi u kojima se radi, okruženje, kao i motivacija i ambijent doprinose odnosu prema studentima, ali ne mogu shvatiti razlike u pristupu jer je student na bilo kojem fakultetu student. Veći red, disciplina i odgovornost je na Edukacijskom fakultetu i u mnogim stvarima može biti primjer ne samo Fakultetu političkih nauka, već i mnogim drugim. Upravo stoga, koristim svaku priliku da to i javno kažem jer se apsolutno ne slažem sa mnogim komentarima o privatnim fakultetima obzirom da svjedočim mnogim dešavanjima na državnom fakultetu, a ponosim se što sam student privatnog fakulteta i to Edukacijskog. Pri­ vatne obaveze ponekada i trpe, ali ako imate rezultate koji vas motivišu i pravdaju za neke druge stvari koje ste trebali uraditi, a niste, bez obzira da li se radilo o vama ili bližnjim koji bi htjeli da vas imaju malo više u svojoj sredini, onda se i to „trpljenje“ lakše podnese. Da li postoje određeni uvjeti koje student mora za­ dovoljiti kako bi mu se pružila prilika upisivanja još jednog ili više fakulteta? Imate li informaciju, da li je

64

GRAFX svibanj/maj 2016.

Intervju to uobičajeno za studente FPN-a ili...?

koje mi nesebično prenose velika je prečica na putu mog uspjeha.

Prvi uvjet koji student treba zadovoljiti je želja i volja za upisivanjem još jednog ili više fakulteta. Vjerujem da će se, ako neko zaista želi nešto, potruditi da to i ostvari, bez obzira na moguće prepreke i probleme na koje će naići na svom putu. Nisam sigurna, ali mislim da pa­ ralelni studij nije popularan među studentima Fakulte­ ta političkih nauka. Budući da nemam neka konkretna saznanja najbolje će biti da se zadržim na tom odgovoru. Ko vas inspiriše i zašto? Moja prva inspiracija je u porodici. Od malih nogu sam sa mamom prolazila razne aktivnosti i bila dio lijepih atmosfera sa mladim ljudima koje i danas pamtim. Mada je bilo i onih manje lijepih, kada se mama naljuti (smijeh), ali se na kraju uvijek završavalo osmijehom. Uvijek mi je bila bliska škola, problemi srednjoškolaca, mladih ljudi, sportista, jer smo u kući puno razgovarali o tome i u svakodnevnim razgovorima, pa je ta sfera postajala i moja sfera interesovanja. Pored porodice imala sam sreću da sam u sredinama, u kojima radim i koje volim, pronašla učitelje života ili su oni pronašli mene, svejedno na koji način, ali ih imam. Oni su mi inspiracija i velika podrška za moje ambicije i aktivnosti. Mnogo učim od njih, a znanje

GRAFX Zahvaljujem se casopisu anje na pozivu za sudjelov mnogo u osmom broju i zelim . uspjeha u daljem radu ofesionalan Casopis je odlican, pr koji bi i nema puno fakulteta kvalitetnim se mogli pohvaliti tako studentskim casopisom. nju! Sretno u daljem putova

Koji su faktori kojima biste pripisali svoj dosadašnji uspjeh? Podrška roditelja je najvažniji faktor mog ličnog us­ pjeha. Uvijek su tu za sve što treba, i za dobro i za loše. Uložili su i ulažu, zaista, veliki trud da bih posta­ la ono što sam sada i što još treba da budem (smijeh). Bitan faktor su i moji učitelji života koji me usmje­ ravaju i oblikuju kao ličnost. I moram napisati da su sretni mladi ljudi koji na svom putu imaju učitelje da im pokažu put i da budu vođeni tim putem. Ja sam imala tu sreću, a to želim svim mladim ljudima. Bitan faktor uspjeha je i okruženje u kojem radite, u mom slučaju to su mladi ljudi, srednjoškolci koji me nadahnjuju i koji su nepresušan izvor ideja i energije koje su uvijek novi izazovi za mene. I na kraju, moj dosadašnji uspjeh pripisala bih svo­ joj želji za radom i usavršavanjem, upornošću i istrajnošću jer studiram ono što volim i radim ono što volim! Poručila bih mladim ljudima da biraju svoje puteve po kojima žele i vole hodati jer će samo na taj način biti sretni i uspješni, i privatno i poslovno! ♣

Za : Grafx

Amna Tuzovic

GRAFX svibanj/maj 2016.

65

Psihologija

Psihološki mehanizmi obrane

Potiskivanje • Pripremio: Darko Vujica

U

strogom smislu potiskivanje se u psihoanalitičkoj teoriji definira kao radnja ko­ jom subjekt nastoji gurnuti ili zadržati u ne­ svjesnom predodžbe u vezi s nagonom, a to mogu biti misli i slike i sjećanja. Potiskivanje se događa onda kada zadovoljenje nekog nagona (koje može pribaviti ugodu) prijeti da izazove neugodu s obzirom na druge zahtjeve. Potiskivanje je kao takvo glavni, najradikalniji i najčešće korišten mehanizam obrane koji je temelj i obrazac svih psihičkih obrana, te ga je stoga Freud izvjesno vrijeme izjednačavao sa mehanizmima obrane uopće. Potiski­ vanje se sastoji u izbacivanju iz sjećanja onih nepri­ jatnih doživljaja koji su vezani za zabrane želje, ali i u sprečavanju da se oni pojave u svijesti. Ono je mehanizam suprotan svjesnom odbijanju, od­ bacivanju izvjesnog psihičkog sadržaja (ideje, misli, osjećaja). Kada se jedan psihički sadržaj svjesno od­ baci, ono što ostaje je sjećanje na taj sadržaj dok mu je energetski naboj oduzet. Kod potiskivanja, međutim, nestaje sjećanje na izvjesni sadržaj, dok je njegova en­ ergija i dalje prisutna, ali tako da izmiče kontroli ega obzirom da se i sam proces potiskivanja odvija bez njegovog znanja. Ovaj mehanizam igra glavnu ulogu u histeriji, dok je u opsesijskoj neurozi uklopljen u složeniji obrambeni proces.

Kao jedan od ključnih pojmova u psihoanali­ zi, potiskivanje je jedan od uzroka mnogobro­ jnih neuroza kod mnogih. Sam Freud je rekao kako je učenje o potiskivanju osnovni stup na kojem počiva zgrada psihoanalize. Potiskiva­ nje je mehanizam obrane kojim se neželjeni sadržaji žele pomjeriti, ali se oni konstantno vraćaju i nerije­tko stvaraju pustinju u našem duševnom životu. 66

GRAFX svibanj/maj 2016.

Potiskivanje se može ogledati u zaboravljanju imena, događaja ili namjera, a bez znanja o svrsi, smislu i pravom razlogu zaboravljanja. Po Freudu potiski­ vanje označava prijenos kojim se izvjestan psihički sadržaj, koji je svjestan ili može biti, odbacuje u razinu ne­svjesnog i time mu se oduzima kvalitet svijesti. Također, označava silu koja sprečava da potisnuti nesvjesni sadržaj dospije do svijesti. Obično se kaže da su pre­dmet potiskivanja nagonski impulsi koji su egu neprijatni jer su zaboravljeni, kao i mučni afekti koje izaziva anticipacija kazne za ove proskribirane na­ gone. Ipak, ne potiskuju se nagoni i osjećanja, već se odbacuju u nesvjesno njihovi mehanizmi predstavnici (ideje, predstave, pojmovi), dok energija nagona os­ taje i dalje slobodna i traga za zaobilaznim putovima

Psihologija rasterećenja koje nalazi u omaškama, dosjetkama, snovima i simptomima. Svrha potiskivanja je prekidanje veze između strogo zabranjenih psihičkih sadržaja (predstava, impulsa i afekata) i sistema svjesnog kako nepoželjni sadržaji ne bi prodrli u svijest i u ponašanje, tj. kako bi se blokira­ lo motoričko rasterećenje. Potisnuti sadržaj, međutim, nije lako održati u nesvjesnom stanju. Potisnuto vrši neprekidan pritisak u pravcu svjesnog, tako da jedino kontra ka tek se ekvivalentnim protupritiskom uspije­ vaju da ove sadržaje održe u prvobitnom potisnutom stanju. Održavanje potiskivanja iziskuje stalni utrošak energije, što na kraju dovodi do pustinje u životu su­ bjekta, do bespomoćnosti i neurotičkog umora. Status potisnutog i njegovo iščitavanje Odakle se potisnuto vraća? Francuski psihoanalitičar Jacques Lacan dao je paradoksalan odgovor: poti­ snuto se vraća iz budućnosti. Simptomi su besmisleni tragovi, smisao im nije razotkriven, iskopan iz skrive­ nih ponora prošlosti nego se konstituira retroaktivno – analiza proizvodi istinu, odnosno označujući okvir koji simptomima daje njihovo simboličko značenje. Svaki povijesni prijelom, svako ustoličenje novog označiteljagospodara, retroaktivno mijenja značenje sveuku­ pne tradicije, iznova strukturira naraciju prošlosti podastirući je novim, drugačijim iščitavanjima. Otud stvari koje ne znače ništa posve nenadano počinju označavati nešto, ali u znatno drugačijoj domeni. Stoga zadatak psihoanalitičara u iščitavanju potisnu­ tog sadržaja treba biti shvaćen kao otkrivanje potiski­ vanja i njegovo smjenjivanje djelatnošću rasuđivanja, iz kojega je moglo da proiziđe prihvatanje ili odbaci­ vanje onoga što je ranije bilo odbačeno. Pri kraju Studija o histeriji, Freud, obraćajući se jednoj bole­ snici, zaključuje: „Svakako nema sumnje da bi su­ dbini bilo lakše nego meni da vas oslobodi vaših bo­

ljki, ali možete biti uvjereni u jedno, a to je da ćete, u slučaju uspjeha, veliku prednost naći u tome da svoj histerični jad pretvorite u neku običnu nesreću. Ako vaš psihički život postane zdrav, bit ćete sposobniji da se borite protiv takve nesreće“. U izvjesnom smi­ slu, na tragu Lacana, ovdje možemo reći da se uloga psihoanalitičke intervencije ogleda u tome da prošlost koja nije dovoljno proživljena, koja nije istinska, niti je istinski zaboravljena, niti je istinsko sjećanje, smjesti u drugačiji okvir, da je pretvori u istinsku prošlost te da omogući analizandu drugačiju naraciju prošlosti kako bi simptom mogao iščeznuti i pasti u zaborav. Ipak, retroaktivno preoblikovanje prošlosti spotiče se o jednu prepreku koja poništava njezinu učinkovitost, a ta je prepreka, naravno, ono što Lacan naziva „Realno“ (kamen o koji se spotiče svaki pokušaj simbolizacije, a koje se može definirati jedino negativno), traumatska točka koja uvijek nedostaje, ali se ipak uvijek i vraća, makar je različitim strategijama nastojali neutralizira­ ti integrirajući je u simbolički poredak. Upravo je to simptom koji je stvarna jezgra užitka koji opstaje kao višak i vraća se kroz pokušaje da se pripitomi, kulti­ vira, razriješi objašnjenjima, da se njegovo značenje pretoči u riječi. Stoga, obzirom da se simptom kao takav (nužno) ne razrješava tek retroaktivnim preo­ blikovanjem prošlosti (zbog užitka) – analiza će postići svoj kraj onda kada se analizand identificira sa svojim simptomom, tj. kada u Realnom svog simptoma pre­ pozna podršku svome biću. ♣ Izvori • Catherine B. - Clément, Bruno, P., Sève, L. (1980). Marksistička kritika psihoanalize. Prosveta, Beograd. • Laplanche, J., Pontfalis, J.-B. (1992). Rječnik psihoanalize. Naprijed, Zagreb. • Trebješanin, Ž. (2012). Leksikon psihoanalize. Zavod za udžbenike, Beograd. • Žižek, S. (2003). Sublimni objekt ideologije. Arkzin, Zagreb.

GRAFX GRAFX svibanj/maj svibanj/maj 2016. 2016.

6767

Psihologija

Tabu tema ili sastavni dio današnjice

Stručna č a

psihološkapomoć

• Pripremila: Šejla Smajić

A

meričko udruženje za mentalno zdravlje navodi 10 karakteristika koje posjeduje svaka menta­ lno zdrava i uravnotežena osoba:

• Ima pozitivan odnos prema samom sebi • Ne gubi kontrolu kad je suočena s emocijama kao što su bijes, strah, ljubav, ljubomora, osjećaj krivice ili tjeskobe • Uživa u dugoročnim i ispunjavajućim vezama • Osjeća se opušteno u društvu • Smije se zajedno s drugima čak i kad se smije sebi • Poštuje sebe i druge čak i kad se ne slaže s njima • U stanju je da se nosi sa životnim razočarenjima • U stanju je da podnese probleme i rješava ih kako nailaze • Sama donosi svoje odluke • Sposobna je da promijeni životnu situaciju ako može i prilagode se ako ne može

Međutim, užurbani način života, borba za egzistenci­ ju, svakodnevne stresne situacije, očekivanja drugih, ali i vlastita očekivanja, mogu dovesti do toga da se često osjećamo loše u smislu da smo razdražljivi, ljuti, umorni i tužni. Procjenjuje se da svaki četvrti čovjek na svijetu u nekom razdoblju svog života oboli od neke duševne bolesti ili ima psihičke smetnje. S obzirom na taj zapanjujući podatak, moguće je da i Vi imate roditelja, dijete, brata, sestru ili prijatelja koji pati od nekog psihičkog poremećaja. Posjeta psihologu i traženje pomoći od stručne osobe ne bi trebala biti tabu tema iako sve upućuje na to da jeste.

Tražiti pomoć za psihičke probleme nije znak slabosti nego činjenica da ste odgovorni i da brinete o sebi i o svojim najbližima. Psiho­ log je osoba koja će stručno i sa objektivne strane sagledati cjelokupnu situaciju i bez subjektivnog odnosa uputiti na smjernice za dalje djelovanje. 68

GRAFX svibanj/maj 2016.

Postavlja se pitanje zašto? Istraživanje rađeno na prostoru zemalja zapadnog Balkana pokazalo je da većina ljudi izbjegava posjetu psihologu. Osoba koja ima mentalnih problema ne želi na sebe navući stigmu, pokazalo je ovo istraživanje, mada ni ispitanici nisu znali pojasniti šta to zapravo znači. Jedan primjer kaže da je jedna prijateljica na­

Psihologija stojala nagovoriti svoju prijateljicu da posjeti psiholo­ ga. Svaki put je odbijala zu obrazloženje da nije „luda“. Ona joj je uporno objašnjavala da je otići psihologu ili psihijatru isto kao i otići zubaru ili bilo kojem drugom liječniku. Nekako ju je uspjela nagovoriti i s njom je otišla kao podrška. Na kraju se ustanovilo da je došla na pravo mjesto jer joj je dijagnosticirana depresija, tačnije anksioznost. Odmah su primijenili metode da joj pomognu u izlječenju i sada su stvari mnogo bolje. Ona se osjeća dosta bolje, počela je čak i da radi (jer prije toga, koliko god banalno izgledalo, ni u toalet nije smjela sama ići). Sada kad sjednu i pričaju o tome kaže da joj je žao što je nije poslušala prvi put kad joj je govorila. Životna ironija je u tome da smo skloni odlasku ljekarima i kad imamo najobičniju prehladu, pa čak i nadriljekarima, ali kada smo depresivni, tjesko­ bni, razdražljivi, kada naše ponašanje razbija brak i ugrožava djecu, ali i naše svakodnevno funkconisa­ nje, posjeta psihologu stručnjaku je u većini slučajeva isključena. Ukoliko osjećate krizu na bilo kojem životnom polju, a svoje resurse suočavanja doživljavate suviše slabim da biste se sami nosili s time, možda je vrijeme da potražite pomoć i podršku stručnog lica.

brzo procjenjuju ko je u stanju da im pomogne, a ko ne (zato se mnogi ne zadržavaju dugo kod terapeuta ko­ jeg ne preferiraju od prve seanse). U drugom slučaju, klijent i terapeut zajedno rade na prevazilaženju ot­ pora, otkrivanju izvora ljutnje itd. Kada u tome uspiju to dodatno pojačava pozitivan terapijski odnos. Dakle, terapijski odnos je prije svega odnos povjerenja klijenta i poštovanja stručnog autoriteta terapeuta. Sad možemo postaviti pitanje zašto termin klijent, kao da je riječ o ekonomiji, pravu i sl. Zapravo, termin kli­ jent je sve češće u upotrebi upravo zbog prevazilaženja predrasuda. Često se nalazimo u situaciji kada ni svi dobronamjerni savjeti naših najbližih ne mogu da nam pomognu. Upravo zbog toga psiholog je osoba koja će stručno i sa objektivne strane sagledati cjelokupnu situaciju i bez subjektivnog odnosa uputiti na smjer­ nice za dalje djelovanje. Sretan čovjek je onaj koji zna svoje mogućnosti i ograničenja i onaj koji se usudi pitati drugoga za pomoć. Tražiti pomoć za psihičke probleme nije znak sla­ bosti. Naprotiv, to znači da ste odgovorni i da brinete o sebi i o svojim najbližima. ♣

Zašto posjetiti psihologa, psihoterapeuta? Malo ljudi zna da u psihoterapijskom procesu tera­ peut vodi klijenta kroz proces upoznavanja sebe i svojih problema te nošenja s njima. Klijent i psiho­ terapeut zajednički postavljaju ciljeve terapije koji se temelje na klijentovim očekivanjima i zajednički rade na ostvarivanju istih. Terapijski odnos podrazumijeva specifičan odnos između klijenta (korisnika psiho­ terapije) i psihoterapeuta. Bez pozitivnog terapijskog odnosa nema ni psihoterapije. Terapijski odnos je nužan, ali ne i dovoljan uslov za psihoterapijski pro­ ces. Terapijski odnos može biti pozitivan, negativan, a može imati i oba elementa. Demistifikovano gledano, pozitivan terapijski odnos sastoji se u tome da kli­ jent vjeruje terapeutu, doživljava ga kao osobu koja je u stanju da mu pomogne, sasluša, razumije, pruži objašnjenje, podršku itd. Klijent vjeruje da je terapeut osoba koja može podstaći pozitivan ishod terapije. Negativan terapijski odnos može podrazumijevati su­ protnost pozitivnom (klijent ne veruje terapeutu) ili da klijent ima neku manje ili više skrivenu ljutnju, ne­ prijateljstvo (otpor) prema terapeutu. U prvom slučaju klijenti obično napuštaju terapiju, odustaju uopće ili tragaju za drugim terapeutom za kojeg procjenjuju da im više odgovara. Većina klijenata ima vrlo dobre procjene terapeuta. Mnogi klijenti veoma ispravno i

Izvori • http://psiholog.ba/10-karakteristika-mentalnozdrave-osobe/, preuzeto: 13.4.2016. • http://www.vaspsiholog.com/2011/02/sta-je-lekovi­ to-u-psihoterapiji/), preuzeto: 19.4.2016.

GRAFX svibanj/maj 2016.

69

Sport

Fitness kao zdrav način života

Fitnessprogrami Fitness je mnogo više od treniranja u teretani. On obuhvata pravilno isplanirane i programi­ rane treninge, pravilno isplaniranu ishranu i is­ pravno planirani interval odmora • Pripremio: Ibrahim Indžić

Šta je to fitness?

F

itness je riječ engleskog porijekla koja bi se na naš jezik najjednostavnije mogla prevesti kao tje­ lesna forma, a fitness kao definicija mogao bi biti određen kao proces koji pomaže da se osoba dovede iz određenog početnog tjelesnog stanja do finalnog stanja dobrog tjelesnog i mentalnog zdravlja. Često se fitness poistovjećuje sa teretanama ili fitness klubovima, pa ćemo često čuti nekoga kako kaže da “ide na fitness da trenira”, ali to je, svakako, netačan smisao u kojem se koristi ovaj termin. Fitness je mnogo više od treniranja u teretani. On obuhvata pravilno isplanirane i programirane treninge, pravilno isplaniranu ishranu i ispravno planirani inte­ rval odmora, tj. fitness podrazumijeva zdrav kompletni način života. Tjelesni fitness Stepen tjelesnog zdravlja zavisi od količine fizičke akti­ vnosti kojom se čovjek bavi tokom svoga života. Tje­ lesni fitness je poseban oblik fitnessa koji se definira kao sposobnost izvođenja umjerenog do intenzivnog

70

GRAFX svibanj/maj 2016.

Sport stepena tjelesne aktivnosti bez osjećaja umora, kao i održavanje te sposobnosti tokom cijeloga života. Do­ bar tjelesni fitness omogućava pojedincu da svako­ dnevne aktivnosti i zadaće izvršava bez umora i da se osjeća zdravo, zadovoljno i sposobno za obavljanje tih aktivnosti. Tjelesni fitness može biti opći i specifični. Opći tjelesni fitness podrazumijeva optimalno sta­ nje zdravlja i dobre tjelesne kondicije, dok specifični tjelesni fitness obuhvata tjelesne sposobnosti za postizanje tačno određenih ciljeva u svakodnevnom životu ili sportu. Zdravstveni fitness Termin zdravstvenog fitnessa (Health-related fitness) se pojavio kao produkt čestih naučnih radova na temu pozitivnog utjecaja tjelesne aktivnosti na zdra­ vlje, a ovaj vid fitnessa podrazumijeva svaki oblik tje­ lesne aktivnosti koja doprinosi boljem i kvalitetnijem zdravlju čovjeka. Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organisation - WHO) definira zdra­ vlje kao tjelesno, mentalno i socijalno zdravlje, a ne samo odsustvo bolesti. Iz ove definicije vidimo da je za cjelokupno zdravlje potrebno i zdravo tijelo i zdrav duh, a istraživanja koja je provela WHO ukazuju da primjerena, redovna i kontinuirana tjelesna aktivnost pomaže u: • • • • • • • • • • • •

prevenciji i rehabilitaciji srčanožilnih bolesti koronarne bolesti srca, blago povišenog krvnog tlaka, ateroskleroze prevenciji i rehabilitaciji osteoporoze prevenciji nekih oblika zloćudnih bolesti, naročito raka dojke i debelog crijeva redukciji dijabetesa tipa II prevenciji oboljenja sistema za kretanje i mišićno-koštanih oboljenja radu svih organskih sistema, a posebno srčanožilnog i respiratornog održanju poželjne tjelesne težine i dobrom odnosu masne i nemasne mase tijela (smanjuje potkožno masno tkivo, učvršćuje i povećava mišićnu masu i gustoću kostiju) boljem izlučivanju toksina iz organizma što pomaže u smanjenju celulita i održanju dobre probave suzbijanju depresije pomaže u smanjenju negativnog učinka stresa poboljšava kvalitetu spavanja povećava ukupnu energiju i smanjuje ili odgađa nastanak umora

Prethodno su navedeni neki od zdravstvenih benefita cjelokupnog tjelesnog fitnessa, stoga je jako poželjno za svakog čovjeka da odabere fitness program ko­ jem želi pristupiti, a sve u cilju održavanja pozitivnog zdravstvenog stanja, kako tjelesnog tako i mentalnog.

Fitness programi i fitness instruktori Fitness programi su sistematski uređeni programi koje koriste fitness instruktori kako bi sa svojim spo­ rtistima ili rekreativcima postigli unaprijed planirane, željene ciljeve. Fitness programi se razlikuju u odnosu na potrebe pojedinca, a to mogu biti programi jačanja muskulature, programi redukcije tjelesne težine, pro­ grami poboljšanja kondicije ili sveobuhvatni fitness programi koji zaokružuju cjelokupnu fitness pripremu sportaša ili rekreativca. Obzirom da je fitness doživio svoju ekspanziju u cijelome svijetu, kako na zapadu tako i na našim prostorima, sve je više ljudi koji žele da se bave tjelesnom aktivnošću iz raznih, individua­ lnih razloga. Svjedoci smo da se ekspanzijom fitnessa i svijesti o zdravom načinu života širi i broj privatnih fitness trenera (ličnih, osobnih instruktora) koji rade treninge individualno ili grupno sa klijentima. Nažalost, većina tih personalnih trenera ne zadovo­ ljava osnovne kriterije koje bi trebalo da zadovolje da bi uspješno vodili svoga klijenta ka uspjehu. Postoje i oni koji su izuzetno kompetentni za to, ali su, nažalost, rijetki. Dakle, fitness instruktor je educirana i kompetentna osoba koja svojim znanjima i vještinama testira re­ kreativca ili sportaša, prati njegov rad i koriguje ga, a sve u cilju ispravnog i pravilno isprogramiranog fitness programa. Fitness instruktor treba da, prije svega, ima završen fakultet sporta i tjelesnog odgoja jer će tu steći osnovna i bazična znanja iz oblasti anatomije, fiziologi­ je, sportske medicine, motorike itd., a nakon toga da se usavršava u oblasti fitnessa na raznim seminarima, simpozijima, konferencijama i sl. Pored svega ovoga, fitness instruktor treba da bude i: profesionalan, razu­ man, komunikativan, vjerodostojan, treba da posjeduje sposobnost prilagođavanja i sposobnost motivacije. Najteže je donijeti odluku o promjeni životnog stila. Kada se donese čvrsta odluka, odabere adekvatan fit­ ness instruktor i fitness program, i kada se počne sa treningom tada možemo reći da smo ispravno motivi­ rani i da ćemo postići željeni uspjeh, te da ćemo biti na dobrom putu ka postizanju općeg i tjelesnog fitnessa. ♣

GRAFX svibanj/maj 2016.

71

Zdravlje

Pušenje kao jedan od prikrivenih krivaca saobraćajnih nesreća

Prekomjerna doza nikotina u saobraćaju

Veliki broj saobraćajnih udesa izazvan je zbog pušenja cigarete u automobilu. Vozače, najčešće, omete vruć pepeo kojeg vjetar ubaci u oči vozača ili paljenje cigarete u toku vožnje. Ovome treba dodati i djelovanje duhanskih otrova na mozak vozača, što slabi koncentraciju i sposobnost brzog razmišljanja • Pripremila: Nermina Kičin

S

vjesni smo da godišnje ginu stotine ljudi u saobraćajnim nesrećama, pa i milioni u svi­ jetu u tim nesrećama bivaju ozlijeđeni. Uzroci i razlozi nesreća manje-više su poznati i zabilježeni, umor, nepažnja, stres, bijes, bolest, različiti oblici ne­ primjerenog ponašanja, agresivna vožnja, divljanje na cesti, nepovoljan utjecaj saputnika koji odvlače pažnju vozaču, svađa za vrijeme vožnje, porodični problemi, ili pak preležerna atmosfera u vozilu, razgovor mobitelom ili pušenje u automobilu – vozača i/ili saputnika. I pušenje je jedan od prikrivenih krivaca saobraćajnih nesreća! Pušiti ili ne pušiti za vrijeme vožnje? Usto, traženje cigarete, njeno vađenje iz kutije, traženje i uzimanje upaljača, prinošenje cigarete ustima, traženje pepe­ ljare, stresanje pepela, pa sve tako do gašenja cigarete u pepeljari, zahtijeva od vozača vrijeme u kojemu se pogled i pažnja odvraćaju od zbivanja na cesti. To može biti u najmanju ruku opasno, ali i kobno u određenim okolnostima. Sve se to još može zakomplicirati ako žar cigarete slučajno padne na hlače ili u krilo vozaču, na sjedalo... Nema tog vozača koji tada ne pušta upravljač, pogled spušta prema dolje, traži žar ili ga otresa s hlača. Za to vrijeme protječu dragocjene sekunde i događanja na cesti ispred vozila koji ne mogu biti viđeni! Nalet na vozilo, slijetanje vozila s ceste, nalet na pješaka…, bit će zapisani uzrokom nesreće. Ulaženje dima u oči, kašljanje ili kihanje, ponekad se događaju i „isku­ snim“ pušačima, a mogu biti razlogom trenutnog gu­ bljenja kontrole nad vozilom, gubljenja smjera vožnje ili ne­primjerenog ili zakašnjelog reagiranja u posve određenoj saobraćajnoj situaciji. Pušači će za vozilom naći mnogo izgovora, a sve u prilog pušenju dok voze! To je klasično potcjenjivanje rizika od strane vozača – pušača. Nikada neće priznati kako „petljanje“ oko cigarete i pušenje dok voze umanjuje ili odvraća njihovu pažnju. Oni pušenje kvalificiraju kao uobičajenu automatiziranu radnju i kretnje koje ne zahtijevaju bitnije (značajnije) angažiranje pažnje što bi utjecalo na sigurnost njihove vožnje. Traženje cigarete,

72

GRAFX svibanj/maj 2016.

Zdravlje pripaljivanje, otresanje pepela „iskusni“ pušači – vozači rade bez skretanja pogleda s ceste – „napamet“! Nikotin Nesumnjivo je da mnogo vozača puši i da pušenje po­ s­taje sve veća strast. Pušenjem se u organizam unosi nikotin koji vrlo nepovoljno djeluje, u prvom redu na centralni nervni sistem a time i na vozačku sposo­ bnost. U našim cigaretama ima oko 2% nikotina. On je otrovan i u vrlo malim količinama. Količina niko­ tina u jednoj cigareti bila bi smrtonosna kada bi ga udahnuli odjednom, ali nikotin pušenjem sagorijeva i isparava se. Stoga se pušačima preporučuje da baca­ ju što duži opušak jer se najviše nikotina skuplja na kraju cigarete. Trovanje nikotinom može biti hronično i akutno. Hronično trovanje nastaje zbog prekomjernog pušenja. Ono djeluje podmuklo i nevidljivo ovisno o stanju pušačevog organizma. Akutno trovanje nastaje kod osoba koje nisu prije pušile, a počinju pušiti sraz­ mjerno mnogo. Takvo trovanje prate glavobolje, bljedilo i obilno znojenje.

ukupnog broja smrtnih slučajeva, a prognozira se da bi se taj dio mogao utrostručiti do 2020. godine. Pre­ ma sadašnjim podacima, kod dugogodišnjih pušača pušenje je u 50% slučajeva uzrok smrti. Polovina njih umrijet će u srednjoj životnoj dobi, i tako će izgubiti u prosjeku 22 godine životnog vijeka. U razvijenim zem­ ljama 1995. godine umrlo je 514.000 pušača od raka pluća, kao i njih 625.000 od pušenjem uzrokovanih srčanih i drugih krvožilnih oboljenja. Studije u Velikoj Britaniji su pokazale da su pušači u 30-im i 40-im go­ dinama života pet puta podložniji srčanom udaru za razliku od nepušača. Pušenje je siguran ili vjerovatan uzrok smrti od: raka - usne šupljine, ždrijela, pluća, jednjaka, mokraćne bešike, gušterače, bubrežne ka­ rlice, želuca, grlića materice. Pušenje je, također, uz­ rok bolesti srca, moždanog udara, oboljenja perifernih krvnih sudova, hronične opstruktivne bolesti pluća, niske težine novorođenčadi. ♣

Prirodan nikotin je specifična vrlo jaka otrovna tečnost koja se dobija iz duhana. Pušenje se nauči i postane potreba. Pušenjem duhana pušač apsorbuje čestice nikotina koje djeluju umirujuće i blaže depresivno. Riječ je o pušačima, osobama koje su ovisne o pušenju jer je njihov metabolizam adaptiran na nikotin. Pre­ stanak pušenja izaziva apstinencijske teškoće (na­ petost, nestrpljivost, nervozu). Nikotin preko dima iz cigareta djeluje na vozača bilo da on puši ili da neko od saputnika to čini. Djelovanje nikotina na vozače Pušenje na vozača negativno djeluje neposredno angažujući ga uz sam ritual pripreme, paljenja i pušenja cigarete pri čemu slabi upravljanje motornim vozilom i dekoncentriše vozača, i posredno trovanjem nervnog sistema što ostavlja dugotrajne posljedice (djelujući negativno na vid, organe za varenje i krvne sudove, povećava krvni pritisak, dovodi do nesanice i vrtoglavice) te uslovljava trenutne smetnje (slabi vid – suze oči, izaziva glavobolju, mučninu – bolest vožnje, vrtoglavicu, bljedilo, gađenje, povraćanje). To posebno dolazi do izražaja kod nepušača. Zbog toga je u svim vozilima krajnje nepoželjno pušiti, a u sredstvima javnog saobraćaja i zakonom zabranjeno. Utjecaj pušenja na zdravlje Fizička kondicija i dobro zdravlje mogu biti narušeni pušenjem. Polovina mladih koji u tom dobu počnu pušiti i tu svoju naviku nastavljaju i dalje tokom života, umiru od bolesti čiji je uzrok pušenje ili je povezano sa pušenjem. Pušenje je rizični faktor za oko 25 bolesti. Istraživanja upućuju da je pušenje odgovorno za 2,6%

Proučavanja su pokazala da je trećina svih požara izazvana zapaljenom cigaretom. Veliki broj saobraćajnih udesa izazvan je zbog pušenja cigarete u automobilu. Vozače, najčešće, omete vruć pepeo kojeg vjetar ubaci u oči vozača ili paljenje cigarete u toku vožnje. Ovome treba dodati i djelovanje duhanskih otrova na mozak vozača, što slabi koncentraciju i sposobnost brzog razmišljanja.

Izvori • Milić, A. ( 2007). Saobraćajna psihologija. STF Doboj • www.uticaj – nikotina.com • www.etoc.co.yu

GRAFX svibanj/maj 2016.

73

I ciklus - DODIPLOMSKI studij II ciklus - DIPLOMSKI studij III ciklus - DOKTORSKI studij

(3+2+3) (4+1+3) (3+2+3) (4+1+3) (3+2+3) (4+1+3) (3+2+3) (4+1+3) (3+2+3) (4+1+3) (3+2+3) (4+1+3)