Issuu

ISSN 2233-1913

broj 9 prosinac/decembar 2016. GODINA 5

Izdvajamo

Novi izgled fakulteta

Aktuelnosti

Peti međunarodni simpozij GeTID&teh 2016 Arhitektura

•

Događanja

Druga međunarodna konferencija InSSED 2016 Tehnologija

•

Workshop

Prilagođavanje klimatskim promjenama u BiH i Srbiji

Psihologija

• Obrazovanje

Studentski radovi

Haris Smajović, student II godine Fakulteta za tehničke studije smjer: Grafičko inžinjerstvo i dizajn

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Studentski radovi

Haris Smajović, student II godine Fakulteta za tehničke studije smjer: Grafičko inžinjerstvo i dizajn

GRAFX prosinac/decembar 2016.

IMPRESSUM

Časopis studenata Fakulteta za tehničke studije i Edukacijskog fakulteta Univerziteta u Travniku BROJ 9 prosinac/decembar 2016. GODINA 5 Glavna urednica Marija Garić Tehnički urednik Ena Marković Redakcijski kolegij: Marija Garić, Ena Marković, Amela Bajrić Saradnici u ovom izdanju: Anesa Abadžić, Armina Aslanović, Esma Čelenka, Aljo Delić, Matea Franjić, Alem Hamzić, Nedžla Kadić, Nermina Kičin, Amina Leko, Irmela Mujkić, Aldin Obućina, Maid Omerović, Ahmed Palić, Emina Ribić, Senida Saldum, Berina Selimović, Jasmir Smailbegović, Šejla Smajić, Amna Tuzović, Darko Vujica, Emina Zubić DTP: Ena Marković, Edina Mustajbašić Lektorica: Amela Bajrić Naslovna strana: Ena Marković Izdaje: Udruženje Grafx Travnik

In memoriam: Zaha Hadid

Informatika: Računarski virusi

sadržaj događanja

06 08 10 11 12

Erasmus+ Inclusion: Kick off meeting Ured za međun. suradnju Univerziteta u Travniku Vizija 2016: drugo izdanje Seminar za stručno usavršavanje EFT i FTS: Svečana promocija 2016

Dobrodošlica: Studentijada 2016

aktivnosti

22 24 28 30

Naučno-istraživački kamp za mlade Prvi međunarodni workshop Obilježen početak nove akademske godine Peti međunarodni si mpozij GeTID&teh 2016

Za izdavača: doc. dr. sc. Amra Tuzović Menadžerski kolegij mr. sc. dr. Nihad Selimović doc. dr. sc. Amra Tuzović mr. Maid Omerović Aljo Delić, prof. e-mail: redakcija@grafx.ba Web: www.grafx.ba ISSN 2233-1913 e-ISSN 2303-5358

Hronična ovisnost o alkoholnim pićima

Saradnja porodice i obrazovne ustanove

R iječ urednice 52 36 38

Intervju: Aleksandra Knežević Vrijedna investicija: Novi izgled fakulteta II međunarodna konfe rencija: InSSED 2016

intervjui

18 52

Prekvalifikacija, dokvalifikacija i usavršavanje Aleksandra Nina Knežević: Razigrana tipografija i ilustracija

ostale rubrike

16 44 50 56 57 60 61 62 66

Reportaža: U posjeti firmi "Vlašić gradnja" Arhitektura: In memoriam - Zaha Hadid Tehnologija: Nanotehnologija Obrazovanje: Uloga računara u razvoju djeteta Obrazovanje: Uloga matematike u svijetu Književnost: Platonska ljubav Zanimljivosti: Šta raditi da bismo bili uspješni? Psihologija: Ovisnost o igrama na sreću Psihologija: Melanholično -depresivna raspoloženja

rafx i dalje hvata svoj ritam... I, evo nas u ovom redovi tom izdanju, drugom godišnjem. Nakon intenzivnih aktivnosti renoviranja, naš unive rzitetski Kampus upriličio je svojim magistrantima i diploma ntima Fakulteta za tehničke studije i Edukacijskog fakulteta dodjelu diploma u novom osvježenom okruženju. Preuređeni su glavni ulaz, parking, susjedne zgrade s cjelokupnim pročeljem, a unutrašnjost zgrade fakulteta, kao i uvijek, dočekala ih je osvježena i prepoznatljiva po skladnom sadržaju, čistoći i ugo dnoj atmosferi studenata, nastavnog i administrativnog osoblja. Osim uvodnih predavanja, kojima se brucošima upriličila dobrodošlica i svečana dodjela indexa, nova akademska godina na našim fakultetima počela je s dva, dosad već prepoznatljiva, događaja... 5. međunarodni simpozij GeTID&teh 2016 (21.23.10.2016.) i 2. međunarodna konferencija InSSED 2016 (4.-6.11.2016.). Grafx je svakodnevno izvještavao na svom portalu o svim sadržajima ovih dviju konferencija kao i o 1. međunarodnom workshopu (6.-8.6.2016.) na temu prilagodbe klimatskim promjenama. Univerzitet u Travniku postao je prepoznatljiv na mapi Europ ske unije projekata u polju visokog obrazovanja, a u relativno kratkom periodu dobijena su dva Erasmus+ projekta u kojem je Edukacijski fakultet u jednom nosilac, a u drugom partner za jedno sa Fakultetom za tehničke studije Univerziteta u Travni ku na polju jačanja kapaciteta visokog obrazovanja „Capacity Building“. Tema intervjua u ovom broju su iskustva i afirmacija u grafičkom dizajnu koje je ostvarila Aleksandra Nina Knežević, a čime se bavi ured DVV International, saznali smo iz razgovora koji su naši vrijedni suradnici imali s direktorom tog ureda. Uz info o drugim događanjima i projektima, studenti su zabilježili dojmove o sudjelovanju na pojedinim radionicama u sklopu fakulteta, ali i mimo. Tu je i aktivno sudjelovanje u radu Naučno-istraživačkog kampa NIK 2016, ljetne radionice za novinare, uspješne organizacije Studentijade... Izdata je ovogodišnja Vizija, a uz tehnologiju, informatiku i dru ge, rubrike iz oblasti obrazovanja i psihologije postale su stalne u Grafxu. Nastojeći u svakom broju biti bolji i zanimljiviji izgledom i sadržajem, uz ovu printanu publikaciju, Grafx je prisutan na svom portalu grafx.ba. Marija Garić

Međunarodna saradnja Erasmus+ Inclusion

KICK OFF MEETING 1. i 2. decembar 2016. Ovim projektom Univerzitet u Travniku (Edukacijski fakultet) istupio je „one step forward“ u kreiranju EU mreža i provedbi kapaciteta razvoja koje su važne u samom koraku međunarodne suradnje nakon dobijanja akreditacije, tako i u izlasku iz okvira lokalnog karaktera Pripremila: Maja \urić

okviru projekta Erasmus+ Development and implementation of social dimension (SD) stra tegies in Armenia and Bosnia and Herzego vina through cross-regional peer-learning Univerzitet u Travniku (predstavnici Edukacijskog fakulteta) učestvovao je na prvom Kick-off sastanku koji se održao 1. i 2. decembra ove godine. Pored pre dstavnika iz BiH (Sarajevo, Travnik i Tuzla) u projekt su uključenii Armenija, Belgija, Austrija te Velika Bri tanija. Koordinator projekta je Yerevan State Acad emy of Fine Arts (YSAFA), Armenija. U prelijepom ambijentu American University of Ar menija (AUA), koji je ujedno bio i domaćin Kick-off sastanka, ceremonija otvaranja počela je pozdravnim govorom rektora (Yerevan State Academy of Fine Arts) prof. dr. Arama Isabekiana. Prisutnima su se obra tili i predstavnici Ministarstva obrazovanja i nauke, predsjednik American University of Armenija, te pre

GRAFX prosinac/decembar 2016.

dstavnica Erasmus+ Nacionalnog ureda izražavajući nadu da će partneri u ovom projektu osigurati viziju i generalne ciljeve projekta koji su determinisani na ojačavanje kapaciteta visokoškolskih ustanova za sprovedbu SD strategija, te da jasno definišu nji hove uloge na ovom području. Jednako važno za visokoškolske ustanove jeste i prenos stečenih znanja kroz izgradnju kapaciteta. Ono što je bitno istaći jesu glavni ciljevi projekta, a to su, svakako, jačanje kapaciteta visokoškolskih ustanova i odgovarajućih tijela unutar zakonskih okvira, osiguravanje institucionalnih mehanizama za provedbu, podršku i projektiranje SD strategija. Očekivani rezultati treba da osiguraju nacionalne smjernice i vodiče za operacionalizaciju i razvoj strate gija socijalnih dimenzija, izgradnju master planova na institucionalnoj razini, osiguravanje sredstava za inkluzivno učenje, materijale za podizanje nivoa

Međunarodna saradnja Domaćin Kick-off sastanka bio je American University of Armenija

svijesti učenika i nastavnika srednjih škola, kao i obučeno osoblje za rad sa istim. Radni dijelovi sastanka odnosili su se na razradu radnih paketa (Work pakeges) unutar pro jekta kao i predstavljanje in stitucija i partnera. Važnost integrisanja viso koškolskih ustanova u evro pske projekte predstavlja se riozan aspekt razvoja svih kapaciteta kako internih, tako i eksternih faktora koji imaju za cilj poticanje i osiguravanje dugoročnosti pozitivnih pro mjena. Ovim projektom INCLU SION Univerzitet u Travniku (Edukacijski fakultet) istupio je „one step forward“ u kreiranju EU mreža i provedbi kapaciteta razvoja koje su važne u samom koraku međunarodne sura dnje nakon dobijanja akredi tacije, tako i u izlasku iz okvira lokalnog karaktera. ♣

Učesnici prvog Kick-off sastanka u prelijepom ambijentu American University of Armenija

U projekt su uključeni i predstavnici Edukacijskog fakulteta ispred Univerziteta u Travniku

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Međunarodna saradnja Europska unija projekata u polju visokog obrazovanja

Ured za međunarodnu suradnju Univerziteta u Travniku

Univerzitet u Travniku postao je prepoznatljiv na mapi Europske unije projekata u polju visokog obrazovanja, a u relativno kratkom periodu dobijena su dva Erasmus+ projekta u kojem je Edukacijski fakultet u jednom nosilac, a u drugom partner zajedno sa Fakultetom za tehničke studije Univerziteta u Travniku na polju jačanja kapaciteta visokog obrazovanja „Capacity Building“ Pripremila: Maja \urić

red za međunarodnu suradnju Univerziteta u Travniku pri Edukacijskom fakultetu i Fakultetu za tehničke studije osnovan je kroz integrisanje i ojačavanje koraka u procesu akreditacije i postao je veoma važan aspekt na koji se menadžment fakulteta determinisao. Međunarodna suradnja u području visokog obrazovanja predstavlja neizostavan segment institucionalnog djelova nja u smislu razvoja kapaciteta internih i eksternih faktora koji osnažuju korelacije koje djeluju na principu građenja zajedničkih vizija, usmjeravaju kvalitet visokog obrazova nja njegovoj istraživačkoj svrsi, te grade mrežu jedinstvenih partnerskih odnosa u polju poboljšanja raznih segmenata društvenog života. Univerzitet u Travniku postao je pre poznatljiv na mapi Europske unije projekata u polju visokog obrazovanja. U relativno kratkom periodu dobijena su dva Erasmus+ projekta u kojem je Edukacijski fakultet u je dnom nosilac, a u drugom partner zajedno sa Fakultetom za tehničke studije Univerziteta u Travniku na polju jačanja kapaciteta visokog obrazovanja „Capacity Building“. Velika lepeza partnerskih odnosa otvorila se sa mnogim zemljama poputVelike Britanije, Rumunije, Slovačke, Hrvatske, Au strije, Belgije, Armenije, uz mnoge institucije visokog obra zovanja i ministarstva iz naše zemlje. Projekt koordinatorice internih komunikacijskih procesa u Uredu za međunarodnu suradnju su Selma Šeta i Maja Đurić. ♣

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Obrazovanje je najjače oružje koje se može iskoristiti da bi se promijenio svijet!

Univerzitet u Travniku Edukacijski fakultet

Doktorski studij Kineziologija Pedagogija Psihologija Metodike razredne nastave Menadžment u obrazovanju Matematika Informatika Jezik Književnost GRAFX prosinac/decembar 2016.

Događanja Grafička vizija Balkana

Vizija 2016

drugo izdanje ...radovi ocrtavaju glavnu inspiraciju i polazišnu tačku propitivanja kompleksnog vizuelnog identiteta Balkana

akon što je uspješno objavljeno prvo izdanje publikacije studentskih radova Vizija 2015, studenti smjera Grafičko inžinjerstvo i dizajn nastavili su s praksom te svojim angažmanom do prinijeli uspješnoj realizaciji i drugog izdanja Vizija 2016.

RADOVI STUDENATA

Fakultet za tehni~ke studije u Travniku

Iako ne možemo očekivati da će dizajnom promijeniti svijet, studenti ovim radovima iskazuju svoje stavove prema mnogim stvarima koje su dio nas, a na koje oni, kao mladi ali samosvjesni ljudi, gledaju kritički.

U ovogodišnjoj Viziji dominira plakat, kako zbog svoje vizuelne snage, tako i zbog važnosti koju ima kao općeprihvaćeno sredstvo masovnog prenošenja poruka u društvu. Pored toga da se pokuša osvije stiti značaj vizuelne poruke, pruža se i uvid u radove budućih dizajnera koji na kreativan i inovativan način predstavljaju i interpretiraju vrijednosti i posebnosti određene problematike. Naslovna tema radova je Grafička vizija Balkana, a radovi ocrtavaju glavnu inspiraciju i polazišnu tačku propitivanja kompleksnog vizuelnog identiteta Ba lkana. Izbor i koncept predstavljanja radova rađen je pod mentorstvom doc. mr. Alise Čaber koja je u uvodnoj riječi navela da ovako koncipirana publikacija za ul ogu ima edukaciju i senzibilizaciju šire javnosti di zajna vizuelnih komunikacija i onoga što se u širem smislu naziva novim medijima u svakodnevnom životu. Autori, čiji su radovi našli svoja mjesta u Viziji 2016, su: Ajla Kurudžija, Aldijana Delibašić-Pašić, Amer Durmo, Emina Veladžić, Hasan Pašić, Medi na Harčević, Miran Arnaut, Peđa Miličević, Sanin Šatrović. Tehničku realizaciju, naslovnicu i prijelom, također, potpisuju studenti. Uz printanu publikaciju dostupna je i elektronska. ♣

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Događanja U organizaciji Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta SBK

Seminar za stručno usavršavanje učitelja, nastavnika, profesora i direktora osnovnih i srednjih škola Srednjobosanskog kantona

inistarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona u saradnji sa Edu kacijskim fakultetom Univerziteta u Travniku orga nizovalo je trodnevni seminar za stručno usavršavanje učitelja, nastavnika, profesora i direktora osnovnih i srednjih škola SBK. Seminar je održan od 31. augusta do 2. septembra 2016. godine u prostorijama Edukacijskog fakulteta i okupio je na jednome mjestu sve prosvjetne radnike sa Srednjobosanskog kantona. Veliki je broj učesnika seminara prisustvovao predavanjima eminentnih pro fesora, a među njima i profesora Edukacijskog fakulte ta i Fakulteta za tehničke studije, iz područja razredne nastave, pedagogije, fizike, hemije, matematike, bi bliotekarstva, upravljanja u obrazovanju i dr. Sigurno je da su učesnici ovog seminara imali šta čuti i vidjeti te u svome radu sa djecom primijeniti nešto od toga. Teme

koje su profesori izlagali tokom tri dana trajanja semi nara aktuelne su i prate savremena istraživanja i kre tanja. Prema riječima predsjednika Upravnog odbora Univerziteta u Travniku mr. sc. dr. Nihada Selimovića, naredni je seminar planiran već za period između janu ara i februara naredne godine koji će biti dosta obimniji te će uključiti i druge grane obrazovanja. Ministrica obrazovanja, nauke, kulture i sporta SBK gđa. Katica Čerkez istakla je važnost ovog seminara kako za pro svjetne radnike tako i za Ministarstvo te očekuje nove zahtjeve od profesora i direktora sa temama koje bi željeli slušati na sljedećem seminaru. U razgovorima sa predavačima dolazimo do zaključka da su zadovoljni interakcijom tokom izlaganja te da su zajedno sa učesnicima sproveli ono što su planirali dok su učesnici seminara imali priliku raditi evaluaciju seminara te ocijeniti aktuelnosti tema. ♣

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Događanja

Edukacijski fakultet i Fakultet za tehničke studije

Svečana promocija magistranata i diplomanata 2016

Ove godine na Edukacijskom fakultetu I ciklus studija završilo je 182 diplomanta i II ciklus 54 magistranta, a na Fakultetu za tehničke studije I ciklus 88 diplomanata, a II ciklus 8 magistranata Pripremile: Amina Leko Foto: Arhiv Fakulteta

novoizgrađenom Kampusu Univerziteta u Travniku, u subotu 23. jula 2016. godine, održana je svečana promocija magistranata i diplomanata Edukacijskog fakulteta i Fakulteta za tehničke studije s početkom u 9 sati. U protokolarnom dijelu prvo se magistrantima, diplo mantima, zvanicama i gostima obratio predsjednik Upravnog odbora Univerziteta u Travniku mr. sc. dr. Nihad Selimović, koji je istakao da je Univerzitet u Travniku jedini univerzitet koji je ove godine počeo sa primjenom nove metodologije studiranja, pri čemu je dr. Selimović akcenat stavio na rad. Završena je prva faza izgradnje Kampusa te se već kreće dalje sa drugom fazom gdje je planirana gradnja obdaništa, osnovne i srednje škole, sportske dvorane te još ne koliko pogona. Svoje zadovoljstvo iskazala je i menadžerica za osigu ranje kvaliteta Univerziteta u Travniku doc. dr. Amra Tuzović koja se osvrnula na proces akreditacije Uni verziteta istakavši da je Rješenje o akreditaciji potvrda kvaliteta rada Univerziteta. Poželjela je magistrantima i diplomantima da znanje koje su stekli na fakultetu

GRAFX prosinac/decembar 2016.

iskoriste u praksi i reprezentuju Univerzitet u Travni ku na najbolji način. Auditoriju su se obratili i dekan Edukacijskog fakulte ta prof. dr. Hazim Selimović, te dekan Fakulteta za tehničke studije prof. dr. Hrustem Smailhodžić. Na svečanoj promociji, pored članova akademske zajednice, prisustvovali su i predstavnici političkog života – pomoćnik ministrice obrazovanja, nauke, kul ture i sporta – gosp. Zoran Matošević, premijer Vlade Srednjobosanskog kantona – gosp. Tahir Lendo, te načelnik Općine Travnik – gosp. Admir Hadžiemrić. Ovogodišnju dodjelu diploma obilježio je i jedan pre divan ljubavni trenutak. Naime, diplomirani student Edukacijskog fakulteta Deni Kapetanović zaprosio je na svečanoj akademiji svoju djevojku. Merima je rekla „da“ nakon čega su prisutni gosti velikim aplauzom nagradili i podržali ovaj čin ljubavi. Nakon svečane promocije upriličen je koktel i druženje magistranata i diplomanata oba fakulteta, njihovih roditelja, rodbine, prijatelja i članova akademske za jednice. ♣

Događanja

Mr. sci. dr. Nihad Selimović, predsjednik Upravnog odbora Univerziteta u Travniku

Doc. dr. sci. Amra Tuzović, menadžerica za osiguranje kvaliteta Univerziteta u Travniku

Profesori Edukacijskog fakulteta i Fakulteta za tehničke studije na svečanoj dodjeli diploma

Trenutak intoniranja akademske himne

Prof. dr. Hazim Selimović, dekan Edukacijskog fakulteta u pozdravnom obraćanju diplomantima i magistrantima

Prof. dr. Hrustem Smailhodžić, dekan Fakulteta za tehničke studije pozdravio je diplomante i magistrante

Diplomant Deni Kapetanović prosi svoju djevojku

Zajedničko bacanje kapa

Zajedničko fotografiranje diplomanata i magistranata nakon dodjele diploma

Događanja

Simbolična dobrodošlica novoupisanim studentima

Studentijada 2016

Pripremila: Berina Selimović

vake se godine, simbolično za brucoše, organi zuju zabave koje obilježavaju početak novog pe rioda u životu i dobrodošlicu na fakultet. Ove su godine asocijacije studenata Edukacijskog fakulte ta i Fakulteta za tehničke studije odlučile uvesti jednu novinu. Studenti oba fakulteta došli su na ideju da naprave jednu vrstu uvertire u rad asocijacija te su tako organizovali druženje za novoupisane studente na planini Vlašić. Studenti su se u jutarnjim satima okupili ispred zgrade fakulteta te autobusom krenuli prema Vlašiću. Po dolasku u hotel „Blanca“, gdje su organizovana predavanja, studenti su podijeljeni u dvije grupe. Dok je jedan grupa otišla u šetnju, druga je ostala u hotelu te uz pozitivnu atmosferu poslušala predavanje starijih kolega. Kroz prezentacije su starije kolege upoznale studente sa aktivnostima koje spro vode Asocijacija studenata Edukacijskog fakulteta i Asocijacija studenata Fakulteta za tehničke studije, a među kojima su: Dani općine Travnik, projekti u cilju poboljšanja veza sa lokalnom zajednicom kao što je rad sa djecom sa posebnim potrebama ili posjete staračkom domu, razne humanitarne akcije, NIK – Naučno-istraživački kamp za mlade i brojni drugi. Najveći akcent je stavljen na naš studentski časopis, ali i portal Grafx. Studenti Fakulteta za tehničke studije i Edukacijskog fakulteta osnovali su svoj studentski časopis u ko jem se nalaze teme koje su njima najzanimljivije, u cilju predstavljanja svog rada na fakultetima, pred stavljanja aktivnosti kojima se bave svojim kolegama sa drugih fakulteta. Upravo stoga su studenti starijih godina posebnu pažnju posvetili svome časopisu. Ne koliko studenata je izrazilo želju da budu dijelom tima te su već počeli da pišu svoje prve samostalne radove, da rade na aktivnostima ovih dviju asocijacija u želji da se što bolje pokažu svojim kolegama. Nakon što je grupa završila sa predava njem, druga se vratila iz šetnje te čula sve ono što je prezentirano i prvoj grupi. Po završetku planiranih predavanja, studenti su se okupili ispred hotela te uputili nazad prema Travniku. ♣

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Studenti na zajedničkom druženju na Vlašiću

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Reportaža

U posjeti....

Firma "Vlašić gradnja" Pripremila: Šejla Smajić

aša domaća firma „Vlašić gradnja“ građevinsko je preduzeće i dokaz jednog uspješnog poslova nja u Travniku. Osnovna djelatnost firme je izvođenje građevinskih, zanatskih i instalaterskih ra dova. Od svog osnivanja preduzeće je izgradilo veliki broj stambenih i poslovnih objekata, apartmana, in dustrijskih i proizvodnih hala, sportskih, kulturnih i vjerskih objekata. Možemo sa sigurnošću reći da ova firma posluje uspješno te ostvaruje kontinuiran rast i razvoj po svim bitnim parametrima proizvodnje i poslovanja: fizički obim proizvodnje, finansijska realizacija, produk tivnost rada, broj zaposlenih, kvalitet proizvoda, usm jerenost prema kupcu, sigurnost, pouzdanost isporu ka i dr. Funkciju generalnog direktora obnaša mladi, perspektivni i ambiciozni Amer Halep, a u razgovoru s njim saznali smo kako to ova firma posluje, kojim motom i ciljem je vođena, šta stavlja na prvo mjesto u svome radu i sl.

Prostorno uređenje Kampusa

Sva priča oko ove, nekada male firme, započela je 1980. godine kada je Amerov otac osnovao zanatsku radnju koja je radila sve do rata. “Zbog nemilih događaja, radnja je prestala sa radom da bi 1997. godine moj otac nastavio s radom i osnovao građevinsku firmu. Tada je krenuo sa dvadeset uposlenika, a danas firma upošljava četrdeset i pet stalno uposlenih radnika i ima dvadeset i pet građevinskih jedinica.” – rekao je Amer Halep, generalni direktor Vlašić gradnje. Poznato je da je ova firma izgradila veliki broj sta mbenih, poslovnih i vjerskih objekata, a trenutno je, pored ostalih, u jednom, mogli bismo slobodno reći, velikom projektu. Naime, Univerzitet u Travniku je u maju ove godine započeo radove na prostornom uređenju Kampusa. „Prema dogovorimo sa investitorom, tj. Univerzitetom u Travniku, planirano je da se radi u više faza izgra dnje objekata, nadogradnje nekih postojećih objeka ta, izgradnja stambenih zgrada, sportske dvorane. Trenutno je završena faza vanjskog uređenja, tj. zelene površine, uređenje asfalta, a ulazni portal ima nesvakidašnji izgled. Na jednoj od zgrada urađen je

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Reportaža jedan dio fasade, a do kraja godine planirani su ra dovi na još jednom spratu postojeće zgrade.“ – rekao je Halep za Grafx. U toku je još jedan projekat velike vrijednosti čiji je izvođač radova upravo ova firma, a radi se o pro jektu izgradnje poslovno-sportskog objekta koji je u vlasništvu Elči Ibrahim-pašine medrese. Vrijednost projekta je milion eura, koji finansira Katar, a pro jekat bi trebao biti završen do oktobra iduće godine. Ova firma nije direktno usmjerena ka inostranom tržištu, ali po potrebi, mogući su i takvi poslovi. Pri mjera radi, prošle godine je ova firma renovirala džamiju u Gunji (Hrvatska) jer je u toku poplava 2014. godine bila oštećena. Projekat je finansirala TIKA, a vrijednost projekta iznosila je oko 250 hiljada eura. Ova, kao i svaka druga uspješna firma, posjećuje sa jmove te time prati nove tehnologije u svijetu građevine. Amer Halep, ove je godine posjetio Bauma sajam u Minhenu (Njemačka) koji je najveći sajam građevinske mehanizacije i sistema za gradnju na svijetu. Sajam Bauma nudi širok spektar tehnologija za građevinske strojeve, mašine za građevinske materijale, rudarske strojeve, građevinska vozila i opremu. Time potvrđuju da firma prati najsavremenije tehnologije koje se ja vljaju na tržištu. Inače, ovaj sajam ima najveći broj Prostorno uređenje Kampusa

“Osjećaj je neopisiv kada možete učiniti nešto lijepo čime biste usrećili nekoga ili potpomogli neku aktivnost. Naravno da i u budućnosti planiramo, shodno mogućnostima, nastaviti pomagati rad asocijacija studenata, kao i studentima pri školovanju, u vidu određenih stipendija, ponajviše studentima građevinskih fakulteta.” – rekao je za Grafx Amer Halep, generalni direktor Vlašić gradnje.

posjetilaca što ga čini impresivnim i najvećim u svi jetu kada su u pitanju građevinska mehanizacija i sistemi za gradnju.

Renovirana džamija u Gunji (Hrvatska)

Pored toga što ova firma veoma dobro posluje u svojoj branši, za one koji ne znaju, Vlašić gradnja je redovan sponzor projekata koje organizuju Asocijacija stude nata Edukacijskog fakulteta i Asocijacija studenata Fakulteta za tehničke studije Univerziteta u Travniku i time pomaže rad ovih dviju asocijacija. ♣

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Intervju

Prati li Bosna i Hercegovina svjetske trendove?

Prekvalifikacija, dokvalifikacija i usavršavanje

DVV International - Ured za Bosnu i Hercegovinu, pod generalnim pokroviteljstvom Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, organizovao je Drugu međunarodnu konferenciju „Gradimo mostove u obrazovanju odraslih“. Najveći andragoški skup u 2016. godini u regiji održan je u Mostaru od 20. do 23. oktobra, a učešće je uzelo više od 80 učesnika iz Bosne i Hercegovine i regije, među kojima su vodeći teoretičari, istraživači i praktičari iz oblasti andragogije.

Razgovarali: Amna Tuzović i Alem Hamzić

VV International - Ured za Bosnu i Hercego vinu, pod generalnim pokroviteljstvom Mini starstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, organizovao je Drugu međunarodnu konferenciju „Gradimo mostove u obrazovanju odraslih“. Najveći andragoški skup u 2016. godini u regiji održan je u Mostaru od 20. do 23. oktobra, a učešće je uzelo više od 80 učesnika iz Bosne i Hercegovine i regije, među kojima su vodeći teoretičari, istraživači i praktičari iz oblasti andragogije. Cilj konferencije bio je napraviti pregled aktuelnog stanja, te pronaći adekvatne modele za unapređivanje prakse i sara dnje u oblasti obrazovanja, učenja i obuke odraslih u Jugoistočnoj Evropi s fokusom na definiranje prio riteta za naredni period. Ovaj važan događaj bio je povod da na temu obra zovanja odraslih razgovaramo sa direktorom DVV International - Ureda za Bosnu i Hercegovinu, prvim doktorom andragoških nauka u Bosni i Hercegovini, gospodinom Emirom Avdagićem. Šta je DVV International? DVV International je Institut za međunarodnu sara dnju Njemačkog saveza visokih narodnih škola osno van 1969. godine, a koji na polju obrazovanja odra slih širom svijeta sarađuje sa preko 200 partnera u 40 zemalja. Institut kao stručni partner ulaže iskustvo i resurse u zajedničke poduhvate i istovremeno na

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Intervju

stoji unaprijediti pojedine sektore i strukture politike, zakonodavstva, finansijske oblasti kao i potaći pro fesionalnost u teoriji i praksi obrazovanja odraslih. U Bosni i Hercegovini DVV International djeluje od 2000. godine. Šta obuhvata obrazovanje odraslih? Obrazovanje odraslih je, prema UNESCO-voj definiciji cjeloživotnog učenja, jedan od četiri stuba obrazovanja zajedno sa predškolskim, školskim i visokoškolskim obrazovanjem. Ono obuhvata sve oblike učenja i obrazovanja što podrazumijeva formalno, neformalno, informalno obrazovanje, te samousmjereno učenje. Kao takvo, obrazovanje odraslih nije namijenjeno ispravljanju grešaka školskog obrazovanja, ali se u zemljama koje su u tranziciji i sa manje kvalitetnim formalnim obrazovnim sistemom pokazalo da, u ok viru širokog spektra mogućnosti koje nudi obrazova nje odraslih, ono može i mora utjecati na poboljšanje stanja na tržištu rada.

Na koji način te promjene mogu utjecati na zadovoljavanje potreba i zahtjeva tržišta rada? Budući da u Bosni i Hercegovini, prema posljednjem popisu stanovništva, imamo oko 90.000 (2,8%) ele mentarno nepismenog stanovništva, obrazovanje odraslih može utjecati da kroz svoje formalne pro cese to stanovništvo, prije svega, stekne pismenost, završi osnovnu školu, te eventualno nakon toga do bije određenu kvalifikaciju. Tako se, npr. može sma njiti broj nekvalifikovane radne snage na tržištu rada, kao i omogućiti ovoj grupi stanovništva ravnopravna pozicija u društvu. Osim toga, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, najveći broj nezaposlenih čine ljudi sa srednjom stručnom spremom, a uzmemo li u obzir da su većina tih znanja, kompetencija i vještina zastarjela i ne odgovaraju aktuelnim potrebama tržišta rada, pro grami obrazovanja odraslih mogu igrati značajnu ulogu za ove grupe ljudi kako bi oni ponovo postali konkurentni na tržištu rada.

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Intervju

Koji su planovi rada za predstojeći period?

Gosp. Emir Avdagić, direktor DVV International Ureda za Bosnu i Hercegovinu

DVV International - Ured za Bosnu i Hercegovinu će i u narednom periodu, u saradnji sa vladinim i nevladinim sektorom, realizirati projekte čiji će fokus biti na: • poboljšanju kvalitete i dosega obrazovne ponude za mlade i odrasle, • jačanju spoznaje i svijesti o obrazovanju odraslih u BiH u javnosti, • uključenju inovativnih potencijala za oblast obrazovanja odraslih putem saradnje partnerskih organizacija, • osiguranju mogućnosti širokog pristupa obrazovnoj ponudi različitim ciljnim grupama, • unapređenju zapošljavanja kroz dodatno obrazovanje i usavršavanje, • formiranju i izgradnji struktura za obrazovanje odraslih, te • lobiranju i donošenju preostalih zakonskih regulativa za obrazovanje odraslih u BiH.

Kakvu ulogu imaju poslodavci u oblikovanju obrazovne politike? Nažalost, u Bosni i Hercegovini poslodavci do sada nisu imali bitnu ulogu u oblikovanju obrazovne poli tike, ali je posljednjih godina primjetan na predak jer ministarstva nadležna za područje obrazova nja počinju aktivno uključivati unije poslodavaca u kreiranje strategija i planova obrazovanja, te se svakako nadamo da će to biti efikasno i da ćemo u skorije vrijeme imati obrazovnu politiku usklađenu sa potrebama na tržištu rada.

Koji je, po Vama, nivo spremnosti nezaposlenih osoba za dodatnu edukaciju i dalje aktivno učenje? Kroz aktivnosti DVV Internationala u Bosni i Herce govini uvidjeli smo da postoji mnogo odraslih ljudi spremnih za učenje i dodatnu edukaciju. Mnogo njih je prošlo kroz obuke koje smo mi direktno ili indire ktno realizovali, ali svakako da sve zavisi od individu alne osviještenosti, budući da je Bosna i Hercegovina još uvijek nezrelo društvo u kojem se više cijeni „pa pir“ nego znanje.

Kako teku procesi implementacije zakona o obrazovanju odraslih u Bosni i Hercegovini? Implementacija

zakona

obrazovanju

odraslih,

GRAFX prosinac/decembar 2016.

nažalost, zavisi od ljudskih faktora u minista rstvima obrazovanja koji manje ili više razumiju značaj i funkcije obrazovanja odraslih za društvo u cjelini. Dok su neke administrativne jedinice na kon usvojenog zakona u rekordnom roku donijele i odgovarajuće podzakonske akte i pristupili kvalite tnoj primjeni zakona, neke su stale samo na njego vom usvajanju bez adekvatne implementacije. Uprkos toj složenosti, DVV International - Ured za Bosnu i Hercegovinu je zajedno sa svojim partne rskim organizacijama uspio izlobirati donošenje za kona u 6 kantona i jednom entitetu (RS), te možemo reći da su vlasti tih administrativnih jedinica shva tile značaj obrazovanja odraslih za društvenu za jednicu. Svakako ne smijemo stati na tome, jer sve dok postoji i jedna administrativna jedinica koja nije usvojila zakon o obrazovanju odraslih, Bosna i Hercegovina se smatra državom koja tu oblast nije zakonski u potpunosti uredila.

Da li možda i finansijske poteškoće koče čitav proces implementacije zakona? Zasigurno koče, jer smo mi, nažalost, društvo koje još uvijek izdvajanja u obrazovanje, a posebno u obrazovanje odraslih, smatra troškom, a ne inve sticijom koja dugoročno ima veliki učinak na ra zvoj društva u cjelini i BiH čini društvom znanja, konkurentnim ne samo u okolini, nego i u evro pskim okvirima. ♣

Tehnička znanja su znanja budućnosti i zato u svoju budućnost zakoračite zajedno sa nama!

Univerzitet u Travniku Fakultet za tehničke studije

Doktorski studij Arhitektura Građevina Graﬁčka tehnologija Informatički inženjering Sigurnost i zaštita na radu i zaštita od požara Tekstilna tehnologija

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Aktivnosti studenata

Studenti EFT i FTS na Naučno-istraživačkom kampu

Naučno-istraživački kamp za mlade

Youth Scientific and Research Camp Ovaj projekat je dokaz da naša Bosna i Hercegovina gleda naprijed i da mladi, uz veću podršku vlasti i veći trud, imaju perspektivu da ostanu i da svoju domovinu vode ka naprijed Pripremila: Šejla Smajić

rojekat "Naučno-istraživački kamp za mlade“ („Youth Scientific and Research Camp“) koji fina nsira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu, koji se održao u vremenu od 24. do 31. maja 2016. godine u Tuzli i na planini Konjuh, imao je za cilj okupiti mlade studente iz cijele Bosne i Hercegovine, a posebna pažnja bila je posvećena međuetničkoj saradnji među mladima i jačanju nji hovih vještina u strukama za koje se obrazuju, te ka paciteta za pozitivne društvene promjene. Na projektu je učestvovalo oko 150 srednjoškolaca i studenata. Osnovni cilj kampa bio je podrška međuetničkoj saradnji mladih, a temeljna ideja je da se kroz afirmaciju naučno-istraživačkih aktivnosti u vlastitom opsegu obrazovanja sa mladima iz drugih krajeva BiH može postići veoma intenzivna interakcija i ostvariti društvene veze koje će trajati uz saradnju u daljem profesionalnom i poslovnom životu mladih. Po dolasku u Tuzlu, 24. maja učesnici kampa su odsjeli u hotel „Miljevica“ koji se nalazi na južnim obroncima planine Konjuh na području općine Kladanj. Podijeljeni su u sedam naučno-istraživačkih timova koji su vođeni pod mentorstvom profesora i asistenata. Mladi istraživači su kroz aktivnosti za vrijeme traja nja kampa prikupljali i analizirali uzorke tla i vode na terenu, provodili testiranja radnih uslova u rudniku magnezita Miljevica, mjerili sportske performanse, analizirali utjecaj medija na međuetničke tenzije mla dih, upoređivali efekte aktivizma u urbanim sredi nama i prirodnom okruženju i vršili termalne ana lize. U zabavno-rekreacionom dijelu takmičili su se u izviđanju, plesu i sportskim disciplinama, a slobodno vrijeme provodili su uz zabavne programe, dvije logo rske vatre i neizostavan obilazak slanih jezera i gra dske zone Tuzle. Pored ostalih profesora mentora i asistenata, za vri

GRAFX prosinac/decembar 2016.

jeme trajanja kampa razgovarali smo sa predstavnici ma Ambasade Sjedinjenih Američkih Država kako bismo se upoznali sa finansijerima ovog projekta te saznali njihova očekivanja od projekta, ali i planove za eventualna buduća ulaganja u projekte ovakvog i sličnog tip. „Prije svega moram da kažem da je prva riječ koje se sjetim kada se spomenu mladi u BiH – TALENAT. BiH je puna talenata, ali se istovremeno mladi susreću sa mnogo teškim izazovima, kada govorimo o obrazovanju, odnosno stjecanju znanja, i kako to znanje kasnije primijeniti u praksi. Druga stvar je, ono za šta se mi zalažemo, ideja mreže. BiH je zemlja sa bogatom historijom, kulturom, puna je različitosti i potencijala. Mi podržavamo ovakve projekte da bismo vidjeli različitost tih talenata u Bosni i Hercegovini. Energija i duh koji postoje ovdje je nešto što mene podstiče da nastavim sa ovakvim i sličnim aktivnostima.“ – rekao je gospodin Drew Giblin za studentski časopis Grafx. „Još jedan važan rezultat za nas je da vidimo ovdje nova po znanstva, prijateljstva. Najbolji rezultat bi bio da iduće godine čujemo da neka ekipa iz nekoliko različitih krajeva BiH radi na novim idejama, inicijativama. Mladi ljudi moraju taj talenat i potencijal koristiti, ne mogu čekati da im neko nešto da, servira. Mladi su sposobni da se sami brinu za sebe, oni treba da se dokažu kako bi im neko pomogao. Mladi se moraju boriti za ono za šta imaju talent; nađite druge ljude iz drugih dijelova BiH, ujedinite se, i korak po korak, ako svi budu radili na unapređenju onda će svima biti dobro.“ – zaključila je gđa. Rahela Džidić.

Učesnici - istraživači stigli su i raznih krajeva Bosne i Hercegovine – Tuzle, Doboja, Bihaća, Cazina, Gračanice, Bijeljine, Sarajeva, Maglaja, Kalesije, Žepča, Zavidovića, Breze, Kreševa, Živinica, Lukavca, Čelića, Srebrenika, Travnika, Novog Travnika, Viteza, Gornjeg Vakufa, potom Hrvatske – Dubrovnika, Spl ita, Osijeka, Srbije - Priboja, te Njemačke – Minhena. U pripremama i realizaciji kampa svoj doprinos su dale i organizacije i institucije: Zelene Staze - Green Tour Tuzla, Univerzitet u Tuzli (Rudarsko-geološkograđevinski fakultet, Fakultet za tjelesni odgoj i

Aktivnosti studenata sport, Tehnološki fakultet, Edukacijsko-rehabilitaci jski fakultet), Univerzitet u Travniku (Edukacijski fakultet, Fakultet za tehničke studije), ToPeer Doboj, Eko-Leonardo Priboj, Vrisak Mostar, Lucido Lukavac, Evropski univerzitet Brčko, Univerzitet Kalos Tuzla, Biotehnički fakultet Univerziteta u Bihaću, Zavod za odgoj i obrazovanje osoba sa smetnjama u psihičkom i tjelesnom razvoju Tuzla, Gimnazija Meša Selimović Tuzla, Gimnazija Lukavac, UG Eko Zeleni Tuzla i Ra dio klub "Kreka". Osim pozitivnih utisaka, novih prijateljstava i poznan stava, sa sobom smo ponijeli i nova saznanja i iskust va koja će nam u budućnosti biti osnova za bilo koji ozbiljniji rad. Izvrsno poznavanje materije od strane profesora, ali i odlična saradnja srednjoškolaca i stu denata, rezultirala je uspješnim završetkom kampa. Sedam dana je prošlo brzinom svjetlosti. Stečena iskustva, znanja, prijateljstva i poznanstva su samo dio onoga što će svako od nas ponijeti sa sobom. Od samog početka ovog projekta nameće se jedna misao, jedna želja... JEDINSTVO. Ovaj projekat je dokaz da naša Bosna i Hercegovina gleda naprijed i da mladi, uz veću podršku vlasti i veći trud, imaju perspektivu da ostanu i da svoju domovinu vode ka naprijed. ♣

Utisci učesnika

Studenti Edukacijskog fakulteta i Fakulteta za tehničke studije učesnici Naučno-istraživačkog kampa za mlade

Studenti u posjeti rudniku magnezita na planini Konjuh

"Hvala profesoru Ahmiću na jutarnjoj tjelovježbi, geografu Damiru na zalaganju, Hećimu što nas je zabavljao, Zlaji što je nesebično dijelio životna iskustva i savjete, Mirzi na energiji koju je prenosio na nas, te posebno hvala svima vama što ste dokazali da bh. omladina djeluje kao jedna cjelina." - kaže Minela Žapčević. "O kampu mogu da kažem samo: SUPER! Od početka do kraja. Počevši od organizacije, preko istraživanja, do zabave i ostalog." - riječi su Damira Hatunića. "Vrijeme koje sam proveo na kampu sigurno ću dugo pamtiti i priželjkivati sljedeći kamp. Zahvalio bih se profesoru Deliću na gostoprimstu i spremnosti da za nas učesnike kampa uradi baš sve. Također, neću i ne smijem da umanjim vrijednost ostalih profesora i ljudi koji su se bavili organizacijom kampa." - kazao je Ahmed Isić.

Učesnici Naučno-istraživačkog kampa za mlade po završetku sedmodnevnog projekta

Ovako možemo u nedogled. Svi učesnici, zasigurno, imaju samo riječi hvale i zahvale jer su bili dio jednog ovakvog projekta, projekta koji nas je povezao, približio, upoznao i osvijestio. Bosna i Hercegovina ima budućnost! Bosna i Hercegovina smo mi!

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Aktivnosti fakulteta

Prvi međunarodni workshop

Prilagođavanje klimatskim promjenama u BiH i Srbiji kao odgovor na prirodne i antropogene nepogode

Predavači na workshopu bili su eminentni univerzitetski profesori i stručnjaci u oblasti geologije i geodezije koji su tokom dva dana workshopa održali niz predavanja na teme vezane za poplave u slivu rijeke Save u posljednjih pet godina, kao i za trenutno stanje u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji u domenu rizika od klizišta poslije velikih poplava u regionu 2010., 2013. i 2014. godine Pripremila: Amela Bajrić

akultet za tehničke studije Univerziteta u Travniku zajedno sa Asocijacijom geofizičara i ekologa Srbije (AGES) organizovao je od 6. do 8. juna 2016. godine Prvi međunarodni workshop pod nazivom "Prilagođavanje klimatskim promjenama u BiH i Srbiji kao odgovor na prirodne i antropogene nepogode" pod pokroviteljstvom EAGE (European As sociation of Geoscientist and Engineers) i CEI (Ce ntral European Initiative). Workshop je jedna u nizu aktivnosti u okviru dvogodišnjeg humanitarnog pro jekta Assessment of flood damaged infrastructures in Bosnia & Herzegovina and Serbia, koji AGES izvodi kroz program SEG (Society of Exploration Geophysi cists) Geoscientists Without Borders – Geolozi bez granica (2015-2017) na klizištima u Srbiji i BiH, uz angažovanje eksperata iz Australije, Japana, Italije, Švedske, BiH i Srbije. Predavači na workshopu bili su eminentni univerzitetski profesori i stručnjaci u oblasti geologije i geodezije koji su tokom dva dana workshopa održali niz predavanja na teme vezane za poplave u slivu rijeke Save u posljednjih pet godina, kao i za trenutno stanje u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji u domenu rizika od klizišta poslije velikih poplava u regionu 2010., 2013. i 2014. godine. Ovaj workshop nije zaobišao ni studente te je ostavljen prostor za program edukacije studenata u vezi sa primjenom geofizičkih metoda u istraživanju klizišta i upravljanju klizištima kao pripremom za rad na te renu u okviru projekta SEG GWB.

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Prvi dan workshopa 6.6.2016. godine (ponedjeljak) Prvi međunarodni workshop svečano je otvoren uz prisustvo velikog broja zvanica, predstavnika političkog i javnog života, predstavnika akademske zajednice iz naše zemlje, susjednih i zemalja svijeta. Na ceremoniji svečanog otvaranja mr. sc. dr. Nihad Selimović, predsjednik Upravnog odbora Univerziteta u Travniku, poželio je dobrodošlicu svim učesnicima i izrazio veliko zadovoljstvo zbog činjenice da je Unive rzitet u Travniku dio ovako velikog projekta. Premijer Vlade Srednjobosanskog kantona, gosp. Ta hir Lendo je, također, poželio učesnicima ugodan bo ravak te istakao značaj ove problematike u Bosni i Hercegovini. Prof. dr. Snežana Komatina u ime Naučnog odbora pozdravila je prisutne i kratkim prezentacijama pre dstavila Asocijaciju geofizičara i ekologa Srbije kao i partnere i pokrovitelje EAGE (European Association of Geoscientists and Engineers) i CEI (Central Euro pean Initiative). Doc. dr. Amra Tuzović, u ime domaćina Fakulteta za tehničke studije, poželjela je dobrodošlicu brojnim gostima i predavačima te im predstavila Univerzitet u Travniku.

Aktivnosti fakulteta Auditoriju se obratio još i dekan Fakulte ta za tehničke studije - prof. dr. Hrustem Smailhodžić koji je sve goste i učesnike up oznao sa značajem i detaljima workshopa i proglasio Prvi međunarodni workshop na temu "Prilagođavanje klimatskim promjenama u BiH i Srbiji kao odgovor na prirodne i antropo gene nepogode" otvorenim.

Mr. sc. dr. Nihad Selimović, predsjednik Upravnog odbora Univerziteta u Travniku

Poslije svečanog otvaranja za učesnike i goste upriličeno je osvježenje u restoranu fakulteta uz koktel dobrodošlice nakon čega su uslijedila predavanja istaknutih naučnika i stručnjaka u oblasti geologije i geodezije koji su time ot vorili područje kojem se dosad nije posvećivala ozbiljna pažnja. Prvi međunarodni workshop obuhvatio je i program edukacije za sadašnje i svršene stu dente gdje su ima li priliku predstaviti svoja istraživanja, aktivnosti na klizištima i podi jeliti iskustva sa ostalim učesnicima.

Doc. dr. Amra Tuzović, predsjednica Organizacionog odbora Prvog međunarodnog workshopa

Drugi dan workshopa 7.6.2016. godine (utorak) Radni dio drugog dana workshopa otvorio je prof. dr. Sabid Zekan sa Rudarsko-geološkograđevinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli temom "Sliding Causes and Triggering Mecha nism at the Bogatići Landslide". Gosp. Tahir Lendo, premijer Vlade Srednjobosanskog kantona

Prof. dr. Hrustem Smailhodžić, dekan Fakulteta za tehničke studije Univerziteta u Travniku

U okviru SEG GWB projekta, dvogodišnjeg projekta humanitarnog karaktera koji se iz vodi na klizištima Srbije i BiH, svoje radove izložili su: prof. dr. Snežana Komatina iz Aso cijacije geofizičara i ekologa Srbije (AGES) na temu "AGES/SEG humanitarian project Geo scientists without Borders: Assessment of flood damaged infrastructures in Bosnia & Herze govina and Serbia", potom prof. dr. Milovan Urošević na temu "Geophysisc over landslides in BiH and Serbia – Case histories". Koya Suto iz Geofizičkog savjetništva za istraživanje nevi dljive podzemne strukture pomoću geofizičkih metoda Terra Australis Geophysica Pty Ltd Brisbane i mr. Miodrag Vujić iz Direkcije za urbanizam, građevinsko zemljište, puteve i izgradnju Valjeva su u nastavku predstavljan ja rezultata dosadašnjih istraživanja u okviru GWB projekta prezentovali po dva svoja rada čime su zaključili prvi radni dio drugog dana workshopa.

Prof. dr. Snežana Komatina, predsjednica Naučnog odbora Prvog međunarodnog workshopa

Dr. Jun Sugawara, Worley Parsons Pty Ltd., Brisbane, Australia

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Aktivnosti fakulteta Nakon pauze održan je program edukacije za studente o primjeni geofizičkih metoda u istraživanju klizišta i upravljanju klizištima, kao priprema za rad na terenu u okviru projek ta SEG GWB čime je završen radni dio drugog dana workshopa.

Posebni sadržaji Prvog međunarodog workshopa

U konferencijskoj sali Fakulteta za tehničke studije i Edukacijskog fakulteta postavljena je izložba radova studenata studijskog programa Grafičko inžinjerstvo i dizajn (III godina). Naslovna tema radova je Grafička vizija Bal Program edukacije za sadašnje i svršene studente bila je prilika za predstavljanje kana, koja obuhvata sve segmente sociološkog njihovih istraživanja, aktivnosti na klizištima i iskustava sa ostalim učesnicima aspekta savremenog društva ovog područja, a ista predstavlja kolekciju plakata koju su stu denti realizirali u sklopu održavanja redovne nastave iz predmeta Vizuelne komunikacije kod doc. mr. Alise Čaber. Izložba je postav ljena povodom održavanja 1. međunarodnog workshopa, a izdata je i printana i elektronska publikacija Vizija 2016 koju su studenti (au tori) samostalno pripremili (grafički prijelom) i dizajnirali. Autori radova su: Ajla Kurudžija, Aldijana Delibašić-Pašić, Amer Durmo, Emina Veladžić, Hasan Pašić, Medina Harčević, Miran Arnaut, Peđa Miličević i Sanin Šatrović.

Zatvaranje workshopa i dodjela certifikata

Nakon izlaganja referata drugog dana Pr vog međunarodnog workshopa u amfiteatru Fakulteta za tehničke studije upriličeno je svečano zatvaranje workshopa i podjela certi fikata.

U radnom dijelu drugog dana workshopa održana su predavanja istaknutih naučnika i stručnjaka u oblasti geologije i geodezije

Učesnicima, gostima i studentima prvo se obra tila predsjednica Naučnog odbora workshopa prof. dr. Snežana Komatina zahvalivši se, prije svega, timu studenata na uspješnoj organizaciji, a potom i učesnicima i gostima koji su doprini jeli uspješnoj realizaciji Prvog međunarodnog workshopa na temu "Prilagođavanje klimatskim promjenama u BiH i Srbiji kao odgovor na pri rodne i antropogene nepogode". Učesnicima se obratila i predsjednica Organi zacionog odbora doc. dr. Amra Tuzović uz riječi zahvale svima koji su uzeli učešće u ra dionici, koji su svojim radovima dali doprinos

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Izložba radova studenata studijskog programa Grafičko inžinjerstvo i dizajn

Aktivnosti fakulteta održavanju ovog workshopa. Izrazila je i nadu da će se i u budućnosti dešavati ovakve stvari te da je Fakultet za tehničke studije ponosan što je uz veliku i svesrdu pomoć profesorice Komatine uspio u malom gradu okupiti toliko ljudi iz različitih zemalja svijeta i što je bio domaćinom ovako značajnog događaja.

Nakon toga uslijedila je dodjela certifikata učesnicima workshopa, studentima koji su i ovaj put pokazali volju, trud i spremnost na timski rad, kao i asisten tima koji su sve vrijeme radili sa studentima i pružali im podršku. Svečanom dodjelom certifikata zatvoren je Prvi međunarodni workshop.

Zatvaranje workshopa na kraju drugog dana održavanja

Treći dan workshopa 8.6.2016. godine (srijeda) Posljednji dan workshopa protekao je u opuštenoj atmosferi i turističkom obilasku Travnika. Učesnici i gosti posjetili su tvrđavu Stari grad, jedan od najljepših i najočuvanijih fortifikacijskih objekata srednjovje kovne Bosne u kojem su naredni historijski periodi ostavili svoja specifična obilježja, potom Memorijalni muzej Rodna kuća Ive Andrića, našeg nobelovca, koja je kao depandans Zavičajnog muzeja Travnik rekon struisana i otvorena 30.8.1974. godine sa stalnom izložbenom postavkom o njegovom životu i književnom djelu. Na posljetku, posjećen je još i Zavičajni muzej osnovan 1950. godine. Fundus muzeja sadrži oko 80 hiljada eksponata, a danas je jedini zavičajni muzej na području Srednjobosanskog kantona.

Turistički obilazak Travnika: Posjeta tvrđavi Stari grad

Gosti su oduševljeni onim što su vidjeli još jednom se zahvalili organizatorima i izrazili zadovoljstvo što su bili dio workshopa te s osmijesima na licima, sretni i zadovoljni napustili Travnik u nadi će što prije, opet, doći. ♣

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Aktivnosti fakulteta

Na Edukacijskom fakultetu i Fakultetu za tehničke studije upisana n

subotu 15. oktobra 2016. godine na Edukacijskom fakultetu i Fakultetu za tehničke studije Univerziteta u Travniku održana su uvodna predavanja za novu generaciju upisanih studenata na ova dva fakulteta. Uvodna predavanja za brucoše i ostale studente I ciklusa studija upriličena su u prepuna dva amfi teatra fakulteta. Brojnost stude nata još je jedna potvrda kvalitete i uspješnog rada. Svečani dio ceremonije obilježilo je obraćanje predsjednika Upravnog odbora Univerziteta u Travniku mr. sc. dr. Nihada Selimovića koji se zah valio studentima na odabiru ova dva fakulteta i poklonjeno povje renje baš ovim visokoobrazovnim ustanovama.

Uvodna predavanja Svečanom dodjelom indeksa obilježen početak nove akademske godine Pripremila: Amela Bajrić

U ime menadžmenta, studenti ma Fakulteta za tehničke studi je obratila se i doc. dr. sc. Amra Tuzović, voditeljica nastavnog pro cesa istakavši da je ovaj fakultet uvijek dostupan svojim studen tima, da će im znanja koja steknu na fakultetu zasigurno pomoći u praksi i budućem radu, te je os tavila mogućnost studentima da se trude, marljivo rade i uče jer na taj način otvaraju sebi vrata ka za poslenjima i angažovanjima. Stu Uvodna predavanja za akademsku 2016/2017. dentima se, potom, obratio i de kan Fakulteta ze tehničke studije prof. dr. Hrustem Smailhodžić istakavši važnost kontakta stude nata sa službama Fakulteta koje mogu biti od pomoći u bilo kojem segmentu rada i aktivnostima stu denata. Upoznao ih je, također, sa njihovim pravima, ali i obavezama. Istovremeno, u drugom amfiteatru, studentima Edukacijskog fakulte ta obratio se dekan Fakulteta, prof. dr. Hazim Selimović i poželio im uspješan početak akade mske 2016/17. godine. U svome Uvodna predavanja za akademsku 2016/2017.

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Aktivnosti fakulteta

nova generacija studenata

Doc. dr. sci. Amra Tuzović, voditeljica nastavnog procesa u obraćanju studentima

Studentima se obratio mr. sc. dr. Nihad Selimović, predsjednik Upravnog odbora Univerziteta u Travniku

Studentima Fakulteta za tehničke studije svečano je uručio indexe prof. dr. Hrustem Smailhodžić, dekan Fakulteta

Prof. dr. Hazim Selimović, dekan Edukacijskog fakulteta u pozdravnom obraćanju

Zajedničko fotografiranje studenata I godine Edukacijskog fakulteta nakon Uvodnih predavanja

Zajedničko fotografiranje studenata I godine Fakulteta za tehničke studije nakon Uvodnih predavanja

obraćanju istakao je značaj proc esa akreditacije kroz koji je Unive rzitet u Travniku prošao, a samim time i Fakultet kao jedna od pet njegovih organizacionih jedinica. Akreditacija Univerziteta potvrda je kvalitete nastavnog procesa. U ime dviju asocijacija studenata koje djeluju na fakultetima – ASEFT i ASFTS, obratila se i studentica Šejla Smajić koja je novoupisanim studentima kroz kratku prezent aciju predstavila rad asocijacija,

aktivnosti koje sprovode, projekte koje rade te ih pozvala da se učlane i zajedno sa ostalim studentima doprinesu kvalitetnijem radu aso cijacija, novim aktivnostima i pro jektima za dobrobit studenata i još jačom povezanošću sa lokalnom zajednicom. Studenti su imali priliku upoznati se i sa akademskim i administra tivnim osobljem, predstavnicima službi koje djeluju na fakulteti

ma, a koje će im, itekako, biti od pomoći tokom studiranja i boravka na ovoj visokoškolskoj ustanovi. Uvodno predavanje okončano je svečanom dodjelom indeksa koje je studentima Edukacijskog fakulte ta uručio dekan prof. dr. Hazim Selimović, a studentima Fakulteta za tehničke studije dekan prof. dr. Hrustem Smailhodžić. Uz toplu dobrodošlicu svim studentima još jednom im želimo sreću i uspjeh u toku njihovog studiranja. ♣

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Aktivnosti fakulteta

Peti međunarodni naučno-stručni simpozij grafičke tehnologije

GeTID&teh 2016

21-23.10.2016.

Peti međunarodni naučno-stručni simpozij grafičke tehnologije, dizajna, multimedije i informacionih tehnologija GeTID&teh 2016 organizirao je Fakultet za tehničke studije Univerziteta u Travniku u saradnji sa Tehnološko-metalurškim fakultetom Univerziteta u Beogradu, Grafičkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilištem Sjever iz Republike Hrvatske Pripremila: Amela Bajrić

oči samog otvaranja si mpozija GeTID&teh 2016 organizatori i predstavnici političkog i javnog života obratili su se medijima istakavši važnost ovog simpozija za Kanton i nasta vni proces, te korist koju od ovakvih skupova koji se organiziraju s ciljem razmjene znanja, prakse i iskustava imaju ne samo studenti nego cijela lokalna zajednica te da fakulteti koriste potencijal za razne aktivnosti što, upravo, pokazuje Fakultet za tehničke studije Uni verziteta u Travniku. Prvi dan simpozija 21.10.2016. (petak) Na svečanom otvaranju simpozija zvanicama se prvo obratila pre dsjednica Organizacionog odbora GeTID&teh 2016 doc. dr. Amra Tuzović istakavši da ovogodišnji GeTID ima nešto izmijenjen ko ncept. Naime, radi se o tome da je

GeTID&teh usmjeren na grafičke tehnologije i dizajn, kako je to bila prvobitna praksa, te da je odvo jen od arhitekture, građevine i sigurnosti i zaštite na radu što je urađeno iz razloga što te naučne oblasti imaju potrebu da budu sa mostalne u konferencijskoj organ izaciji zbog velike zainteresovanos ti javnosti i specifičnosti naučnih oblasti. Rektor Univerziteta u Travniku prof. dr. Rasim Dacić istakao je važnost ovakvog i sličnih simpozi ja kako za Fakultet za tehničke studije tako i za sam Univerzitet. Zvanicama se obratio i predsjednik Naučnog odbora prof. dr. Hrustem Smailhodžić istakavši kako je GeTID već postao prepoznatljiva tradicija te da samim time Fakultet za tehničke studije postaje pre poznatljiv u akademskom svijetu.

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Doc. dr. Amra Tuzović, predsjednica Organizacionog odbora GeTID&teh 2016

Prof. dr. Rasim Dacić

Aktivnosti fakulteta

i dizajna, multimedije i informacionih tehnologija U ime koorganizatora obratili su se prof. dr. Damir Vusić sa Sveučilišta Sjever iz Varaždina, prof. dr. Klau dio Pap, dekan Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te prof. dr. Predrag Živković sa Tehnološkometalurškog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Iz Privredne komore SBK gostima se obratio gosp. Asim Gradinčić pohvalivši ovaj impozantan skup i čestitavši organizatorima na trudu, radu i organizaciji. Od predstavnika javnog i političkog života obratili su se gosp. Zoran Matošević – pomoćnik ministrice za obrazovanje i nauku, potom načelnik općine Travnik – gosp. Ad mir Hadžiemrić te premijer Vlade SBK/KSB – gosp. Tahir Lendo koji je simpozij GeTID&teh 2016 pro glasio zvanično otvorenim. Auditoriju su se predstavili i učenici Srednje glazbene škole Ja

Prof. dr. Hrustem Smailhodžić

Prof. dr. Klaudio Pap

kova Gotovaca iz Novog Travnika, koji su izveli prigodan muzički performans - Marko Plavčić na harmonici i Domagoj Martinović na klarinetu uz klavirsku pratnju profesorice Andrijane Lončarević.

Pozvani predavači visokoškolskih ustanova Nakon otvaranja uslijedila su pozvana predavanja istaknutih naučnika i stručnjaka u oblas ti grafičke tehnologije, diza jna i informacionih tehnologija sa visokoškolskih ustanova iz Bosne i Hercegovine i zemalja regiona, koji su kroz prezentacije i kratke pro motivne filmove predstavili svoje univerzitete i fakultete, smjerove te rad i aktivnosti. Učesnicima i gos tima su se predstavili: Sveučilište Sjever iz Varaždina, Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Tehnološko-metalurški fakultet Univerziteta u Beogradu, Inte rnacionalni Univerzitet u Novom Pazaru, Prirodoslovno tehnički fakultet Univerziteta u Ljubljani, a doc. dr. Amra Tuzović, pred sjednica Organizacionog odbora predstavila je domaćina, Fakultet za tehničke studije Univerzite ta u Travniku kroz prezentaciju od vremena nastanka Grafičkog fakulteta s prvobitnim sjedištem u Kiseljaku.

Prof. dr. Damir Vusić

Prof. dr. Predrag Živković

Gosp. Asim Gradinčić

Gosp. Admir Hadžiemrić, načelnik općine Travnik

Gosp. Tahir Lendo, premijer Vlade SBK/KSB

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Aktivnosti fakulteta

Doc. dr. Amra Tuzović, predsjednica Organizacionog odbora predstavila je domaćina, Fakultet za tehničke studije Uni verziteta u Travniku kroz prezentaciju od vremena nastanka Grafičkog fakulteta s prvobitnim sjedištem u Kiseljaku.

Prof. dr. Darko Babić

Prof. dr. Predrag Živković

Prof. dr. Nikola Mrvac

Mr. Zoran Gazibarić

Drugi dan simpozija 22.10.2016. (subota) Radni dio drugog dana simpozija počeo je predavanji ma koja su bila podijeljena u tri konferencijska bloka. Prvi tematski blok obuhvatao je teme, iskustva i pra ksu iz svijeta grafičkog menadžmenta i poduzetništva, drugi tematski blok teme iz grafičkog dizajna, a treći iz oblasti multimedije i informacionih tehnologija. Radni dio prvog konferencijskog bloka otvorio je prof. dr. Darko Babić sa Grafičkog fakulteta u Zagrebu te mom “Kontrola kvalitete u knjigoveštvu – drugačiji način gledanja”. O GeTID-u i ideji o spajanju dizajnera i grafičara u Travniku kao mjestu razmjene znanja i tehnologija, za Grafx je rekao: “Ja sam se uvijek tru dio, a trudim se i danas da to na neki način sugeriram i podstičem, jer ponavljam, ja sam tu od prvih dana osnivanja Grafičkog fakulteta, i uvijek sam želio da ob jedinite onu grafičku pamet, kako iz Bosne i Hercego vine tako iz cijele regije.” Prof. dr. Predrag Živković sa Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu predstavio je temu „Savremeni postupci 3D štampe: mogućnosti i perspektive“. Za Grafx je kazao: „Ovogodišnji GeTID je na visokom nivou kao i prošli. Moram reći da smo uspjeli da nap ravimo plan za ubuduće, postavili smo sebi neke ciljeve i nadam se da ćemo ih uspješno realizovati.“ Sa Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu rad pod temom “Web alati za razvoj kompetencija” izložio je prof. dr. Nikola Mrvac. U razgovoru za Grafx istakao je specifičnosti ovogodišnjeg GeTID-a u odnosu na onaj koji je organizovan prvi put 2008. godine te ka zao: “Puno stvari se promijenilo danas u oblasti koja je vezana uz tehniku. Unutar godine dana gotovo da se udvostruči količina svjetskog znanja. U tom smislu, i na samoj prezentaciji ima toliko novina.”

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Mr. Zoran Gazibarić ove je godine prisustvovao si mpoziju u ime Privrednog društva Print GS, štamparije u Travniku. Svoju prezentaciju posvetio je organizaciji grafičke proizvodnje, izazovima i rješenjima istakavši da je sfera interesovanja iz njegovog ugla gledanja „upravo organizacija proizvodnje jer je vrlo zahtjevna zato što je tržište neuređeno, a mi moramo odgovoriti mnogim zahtjevima gdje su proizvodi kompleksni i šaroliki.“ U toku drugoga dana simpozija predstavile su se i bh. firme među kojima su: Carlos signs iz Prijedora i Alim iz Visokog. Gospodin Slobodan Baltić Bobby iz firme Carlos signs iz Prijedora govorio je o historiji Roland DG-a i planovima za budućnost. Gospodin Alija Šahinović iz firme Alim Visoko prisutnima je predstavio temu “Iskustva i dobre prakse” u grafičkoj tehnologiji. Iz Privredne/Gospodarske komore BiH učesnicima je mr. Šemsa Alimanović govorila o drvnom sektoru u FBiH istakavši da je “drvni sektor i strateški sektor u Federaciji jedini sektor koji ima suficit u FBiH, ali moramo poraditi na tome da što više izvozimo finalne proizvode, a ne da izvozimo sirovinu ili poluproizvode odnosno rezanu građu.“

Aktivnosti fakulteta Dr. sc. Ante Rončević sa Sveučilišta Sjever iz Varaždina izlagao je na temu “Nefinancijsko izvještavanje poduzeća u zemljama EU”. “Razvoj tehnoloških postupaka i postrojenja u proi zvodnji celuloze i papira”, tema je o kojoj je govorio dugogodišnji profesor na Fakultetu za tehničke studi je - prof. dr. Salim Ibrahimefendić. Profesor fizike u Mješovitoj srednjoj školi “Travnik” Refik Umihanić izlagao je rad na temu “Budućnost razmjene informacija”. Gosp. Slobodan Baltić Bobby

Gosp. Alija Šahinović

Mr. Šemsa Alimanović

Gosp. Anto Bilić

Kako je to već praksa, Fakultet za tehničke studije ostavlja prostor za svoje, ali i studente sa drugih fakulteta da učestvuju u bloku koji je namijenjen, up ravo, njima. Tom prilikom prisutnima se predstavio student III godine Edukacijskog fakulteta Univerzite ta u Travniku Ahmed Palić temom “Primjena CAD/ CAM sistema u industriji”. Zadovoljan iskorištenom prilikom zahvalio se Fakultetu na pruženoj prilici učestvovanja studenata na ovakvim skupovima.

Iz Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiH predstavio se i gosp. Anto Bilić koji je govorio o ra zvoju grafičke industrije u Bosni i Hercegovini. Radni program drugog tematskog bloka nasta vljen je, nakon pauze, predavanjem Ivane Pavlović, diplo miranog inžinjera grafičke tehnologije sa Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na temu “Tehnički i kreativni aspekti HDR fotografije”. Grafički dizajner, ilustrator i strip crtač koji tre nutno radi za Marvel comics, jednu od dvije najveće kompanije stripova na svijetu, doc. mr. Enis Čišić, prisutne je upoznao sa temom „Iskustvo, inspiracija, motivacija“, a u razgovoru za časopis Grafx rekao je da inspiraciju za svoj rad nalazi u filmovima.

Ivana Pavlović, dipl. inž. graf. teh.

Doc. mr. Enis Čišić

Haris Jusović, grafički dizajner

Dr. sc. Ante Rončević

Posljednji učesnik u drugom tematskom bloku, grafički dizajner Haris Jusović, prisutnima se pre dstavio temom “Dizajn – edukacija, frustracija, afi rmacija, reputacija”. Treći tematski blok otvorio je doc. dr. Željko Mladenović sa Internacionalnog Univerziteta u No vom Pazaru koji se auditoriju obratio putem skypea, a govorio je o temi “Osnovni tehnički preduslovi za upotrebu subliminalnih poruka u marketinške svr he”.

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Aktivnosti fakulteta VIP konferencijski blok Ono što je obilježilo drugi dan simpozija jeste susret dekana, predstavnika fakulteta i privrednika na kojem je najviše riječi bilo o aktivnosti „U susret Erasmusu+ 2017“ koji su na ovome mjestu razmjenjivali ideje koje

bi pomogle u realizaciji ovog projekta, a čiji bi učesnik bio Fakultet za tehničke studije. Uzimajući u obzir da Univerzitet u Travniku koordinira već jednim pro jektom javila se ideja i potreba za sastankom dekana fakulteta radi eventualnog zajedničkog sudjelovanja u nekom budućem projektu. Projekat bi se radio u oblasti izgradnje kapaciteta visokog obrazovanja kao ključne akcije u okviru Erasmus+ programa.

Susret dekana, predstavnika fakulteta i privrednika na temu „U susret Erasmusu+ 2017“

Posebni sadržaji simpozija GeTID&teh 2016

U konferencijskoj sali Fakulteta za tehničke studije postavljena je izložba radova doc. mr. Enisa Čišića. Au tor je mnogobrojnih naslovnih ilustracija za domaće i inostrane muzičare kao i velikog broja stripova i ilus tracija objavljenih u regiji i u svijetu, a trenutno radi za Marvel comics, jednu od dvije najveće kompanije stripova na svijetu. Među mnogobrojnim radovima, svakako, treba istaći strip adaptaciju priče Karima Zaimovića rađenog po scenariju Aleksandra Brezara „Tajna Nikole Tesle“. Strip je objavljen u američkom magazinu za književnost Mass Review, te nominovan za Pushcart Prize – najznačajniju nezavisnu nagradu za poeziju i kratku prozu u SAD-u.

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Izložba radova Enisa Čišića

Aktivnosti fakulteta Enis iza sebe ima i samostalnu izložbu „Frames“. Riječ je o izložbi koja koncepcijski spaja autorove dvije ve like strasti, film i crtež, a dodirna tačka je, tzv. frame, odnosno izdvojeni kratki segment filma. Zatvaranje simpozija i dodjela certifikata Nakon izlaganja referata drugog dana Petog međunarodnog naučno-stručnog simpozija GeTID&teh 2016, u konferencijskoj sali Fakulteta za tehničke studije upriličeno je svečano zatvaranje simpozija i dodjela certifikata. Učesnicima, gostima i studentima obratila se pred sjednica Organizacionog odbora GeTID-a 2016 doc. dr. Amra Tuzović zahvalivši se, prije svega, timu studenata na uspješnoj organizaciji, a potom i učesnicima, gos tima i fakultetima koorganizatorima koji su doprinijeli još jednoj uspješnoj realizaciji simpozija. “I ove godine GeTID&teh privukao je pažnju i potvrdio svoj status kako u Bosni i Hercegovini tako i u regiji, kao simpozij na kojem se susreću nove tehnologije i stvaraju nove vrijednosti koje povezuju svijet grafike, tehnologije, dizajna i multimedije”, kazala je predsjed nica Organizacionog odbora u razgovoru za Grafx.

Dodjela certifikata (prof. dr. Salim Ibrahimefendić i doc. dr. Amra Tuzović)

Nakon toga uslijedila je dodjela certifikata učesnicima GeTID-a, studentima koji su i ovaj put pokazali volju, trud i spremnost na timski rad, a pozitivna strana ove studentske priče jeste činjenica da su i novoupisani studenti (brucoši) rado prihvatili poziv svojih stari jih kolega te bili dijelom ovog događaja značajnog za Fakultet za tehničke studije. ♣

Zatvaranje simpozija

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Aktivnosti fakulteta

Vrijedna investicija

Novi izgled fakulteta Naš Univerzitet ide u smjeru pružanja najboljih uslova za kvalitetno studiranje i praksu

ampus Univerziteta u Travniku ove je godine dobio svoj novi izgled. Prema riječima pre dsjednika Upravnog odbora Univerziteta u Travniku mr. sc. dr. Nihada Selimovića, urađena je prva od ukupno pet faza koliko je i planirano. Prva faza podrazumijevala je uređenje dvorišta, ula znog portala, jedan dio objekata, a svaki je dan preko stotinu radnika bilo na gradilištu. Radove je izvodila firma koja se bavi pružanjem usluga iz građevinarstva Vlašić gradnja. Investitor, Univerzitet u Travniku za hortikularno uređenje prostora angažovao je firmu „Smaragd Travnik“ koja se bavi projektovanjem, uređivanjem i održavanjem zelenih površina.

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Univerzitet već ide sa drugom fazom izgradnje u kojoj je planirana izgradnja obdaništa, osnovne i srednje škole, sportske dvorane i još nekoliko pogona. Prostorne potrebe zgrada su definisane trenutnim i planiranim brojem studenata, te nastavnim proce som koji se odvija na dva fakulteta, a zasigurno je da naš Univerzitet ide u smjeru pružanja najboljih uslova za kvalitetno studiranje i praksu. Vrijednost i značaj ovakvih investicija, osim nadležnih organa, prepoznali su i studenti koji su svoje po vjerenje ukazali Univerzitetu u Travniku, svjesni da upravo ova visokoškolska ustanova slijedi moderne evropske trendove te osigurava potpunu primjenu bolonjskih principa studiranja. ♣

Aktivnosti fakulteta

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Aktivnosti fakulteta 2. međunarodna konferencija iz oblasti sporta, nauke, edukacije i razvoja

InSSED 2016 4-6. novembar 2016. Organizatori: Edukacijski fakultet Univerziteta u Travniku Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine Udruženje za istraživanje, edukaciju i razvoj NIA Travnik Partneri: Fakultet sporta i tjelesnog odgoja Univerziteta u Sarajevu Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Novom Sadu

Pripremila: Amela Bajrić

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Aktivnosti fakulteta

oči samog otvaranja InSSED-a 2016 organizatori i partneri konferencije obratili su se medijima istakavši značaj ove konferencije u smislu međunarodne sarad nje između visokoškolskih institucija i unapređenje procesa. Jedan od istaknutih ciljeva jeste umrežavanje svih fakulteta te pokretanje zajedničkih studijskih programa. Prvi dan konferencije - 4.11.2016. godine (petak) Na svečanom otvorenju InSSED-a 2016, koje je upriličeno u konferencijskoj sali Edukacijskog fakulteta Univerziteta u Travniku, prisutni su imali priliku pogledati kratki promo film kao prisjećanje na prošlogodišnji InSSED kada su upalje na svjetla u zemljama širom svijeta. Likom i djelom našeg nobelovca Ive Andrića kroz historiju Travnika i „Travničke hronike“ uveo nas je akademski glumac Pozorišta Travnik Matej Baškarad te dao posebnu umjetničku notu otvorenju konferencije. Protokolarni dio otvaranja konferencije započeo je obraćanjem predsjednika Organizacionog odbora InSSED 2016 i pred sjednika Upravnog odbora Univerziteta u Travniku mr. sc. dr. Nihada Selimovića koji je istakao da je ovogodišnji In SSED podignut na veći nivo zbog prisustva svih istaknutih fakulteta sporta širom regiona. U svome obraćanju posebno je naglasio da je Edukacijski fakultet učesnik na dva Erasmus+ projekta, gdje je na jednome nosilac projekta, a na drugome partner, što, opet, govori o kvalitetu rada i napredovanju ove visokoškolske ustanove. U ime organizatora obratili su se i dekan Edukacijskog fakulteta – prof. dr. Hazim Selimović koji je akcenat stavio na razvoj naučno-istraživačkog rada kao zadaću u radu Fakulteta te generalni sekretar Olimpi jskog komiteta BiH mr. sc. Said Fazlagić čestitavši Edukaci jskom fakultetu na vrhunskoj organizaciji. Svoje čestitke uputio je i dekan Fakulteta sporta i tjelesnog odgoja Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Nusret Smajlović posebno ističući odlučnost da se nastavi organizacija ove kon ferencije zbog doprinosa u partnerstvima, a u ime Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Novom Sadu svoje zadovoljstvo izrazio je i prof. dr. Patrik Drid.

Mr. sc. dr. Nihad Selimović, predsjednik Organizacionog odbora InSSED 2016

Prof. dr. Hazim Selimović, dekan Edukacijskog fakulteta Univerziteta u Travniku

Mr. sc. Said Fazlagić, generalni sekretar Olimpijskog komiteta BiH

Auditoriju su se, potom, predstavili učenici Srednje glazbene škole Jakova Gotovca iz Novog Travnika – kvintet harmonika koji je izveo kompoziciju Astora Piacole „Frakanapa“, a u kla si profesora Emira Smajiša. Na svečanom otvaranju su se gostima obratili i predstavnici lokalne vlasti i zajednice – gosp. Semin Konjalić, koji je Edu kacijski fakultet istakao kao ustanovu koja u mnogome do prinosi obrazovanju u Kantonu, koja daje veliki doprinos u naučno-istraživačkome radu, od čega, lokalna zajednica, i ci jela država imaju korist, pomoćnik ministrice za obrazovanje – gosp. Zoran Matošević pohvalivši aktivnosti koje Edukaci jski fakultet sprovodi te premijer Vlade SBK/KSB gosp. Tahir Lendo koji je InSSED 2016 zvanično proglasio otvorenim.

Prof. dr. Nusret Smajlović, dekan Fakulteta sporta i tjelesnog odgoja Univerziteta u Sarajevu

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Aktivnosti fakulteta Cilj ovogodišnjeg InSSED-a jeste upravo ono što su organizatori i partneri i kazali u svome obraćanju, dakle, umrežavanje kroz projektne ideje u regionalnu mrežu, te da se kroz radi onicu "U susret ERASMUSU+ 2017" napravi zajednička vizija koja nas može povezati na zadovoljstvo svih visokoškolskih ustanova iz regiona. Nakon programa svečanog otvaranja simpozi ja za učesnike i goste upriličeno je osvježenje u restoranu fakulteta uz koktel dobrodošlice. Pozvani predavači visokoškolskih ustanova Balerine plesne škole PS "Maya" iz Travnika

Prof. dr. Patrik Drid, Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Novom Sadu

Mr. sc. Tomislav Cvitanušić

Nakon otvaranja uslijedila su pozvana pre davanja istaknutih naučnika i stručnjaka u oblasti sporta, nauke, edukacije i razvoja sa visokoškolskih ustanova iz Bosne i Herce govine i zemalja regiona, s ciljem predstavl janja institucija sa kojih dolaze, s akcentom na EU projektno djelovanje, te budućih per spektiva u planu izgradnje, umrežavanja i kreiranja vizije projektnog djelovanja u cilju unapređenja sporta, nauke i obrazovanja. Gostima su se tom prilikom predstavili: Fakultet sporta i tjelesnog odgoja Univer ziteta u Sarajevu, Pedagoški fakultet Uni verziteta u Bihaću, Fakultet prirodoslovnihmatematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, Fakultet za tjelesni odgoj i sport Univerziteta u Tuzli, Nastavnički fakultet Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja Univer ziteta u Nišu, Fakultet sporta i fizičkog vaspi tanja Univerziteta u Novom Sadu, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta u Prištini, Fakultet za fizičko obrazovanje, sport

Doc. dr. Dino Mujkić

Mr. sc. Nazif Hasanbegović

Prof. dr. Marijana Podrug-Arapović

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Učenici Srednje glazbene škole Jakova Gotovca iz Novog Travnika

Aktivnosti fakulteta i zdravlje Univerziteta „Sv. Kiril i Metodije“ iz Skoplja, Alfa Univerzitet iz Beograda te domaćin Edukacijski fakultet Univerziteta u Travniku koji je predstavila projekt menadžerica konferencije mr. Maja Đurić.

Drugi dan konferencije 5.11.2016. godine (subota) Radni dio drugog dana simpozija počeo je predava njima koja su bila podijeljena u tri konferencijska blo ka. Prvi tematski blok obuhvatao je izazove liderstva i projektni menadžment, a drugi i treći su bili određeni za izlaganje stručnih i naučnih radova prema prija vi autora u oblastima sportskih nauka, pedagogije i psihologije u sportu, menadžmenta i projektnog djelo vanja. Prvi konferencijski blok podrazumijevao je izlaganja pozvanih predavača, a radni dio otvorio je doc. dr. Dino Mujkić, iz oblasti projektnog djelovanja koji je u razgovoru za Grafx kazao da „mladi ljudi treba da prate trendove i, naravno, da će ovakva okupljanja pomoći da počnu više razmišljati, ali definitivno neće mijenjati njihovu svijest. Oni sami trebaju početi ul aziti u procese i sami tražiti i mijenjati svijest, ali da im ovo dođe kao radionica gdje oni na neki način do bivaju nove informacije.“ Mr. sc. Nazif Hasanbegović iz oblasti izazova 21. stoljeća determinisanog prema strateškom komu niciranju i upravljanju sobom i mr. sc. Tomislav Cvitanušić iz oblasti izazova liderstva, učinili su pre davanja zanimljivim kroz vlastite primjere građenja svijesti o važnosti usmjerenja ka boljem, pozitivnijem i kvalitetnijem ličnom razvoju. Predavači iz drugog i trećeg tematskog bloka su pred stavili svoje radove približavajući se modernom prin cipu izlaganja koje odgovara na ključna pitanja ide je rada - cilja i svrhe, naučnih metoda korištenih u istraživanju, te samih rezultata. Prof. dr. Lejla Šebić izlagala je drugi put na InSSED-u, a ovj put rad na temu „Ritmička gimnastika i testovi fleksibilnosti“. Prof. dr. Marijana Podrug-Arapović, koja je prvi put na konferenciji InSSED, govorila je o klizanju na ledu. Za časopis Grafx istakla je da je toliko zaljubljena u ovaj sport, da je, uprskos teškim uslovima koji vlada ju u Bosni i Hercegovini kada se govori o klizanju na ledu, ipak, uradila istraživanje. „Istraživanje sam radila skoro tri godine, jer je jako teško dobiti termin da biste uradili jedno takvo istraživanje. Moja želja, da razvijemo taj klizački sport, bila je veća od svega i upravo zbog toga se u potpunosti slažem sa kon statacijom da Ništa nije ostvareno dok prethodno nije odsanjano. Dakle, samo treba da se borimo za naše snove da bi se oni ostvarili.“

Šejla Smajić, studentica III godine pedagogije i psihologije na Edukacijskom fakultetu

Doc. dr. Amel Mekić

Prof. dr. Husnija Kajmović

Prof. dr. Nermin Mulaosmanović

Prof. dr. Miroslav Smajić

Doc. dr. Edin Mirvić

Specijal konferncije: Praktičan prikaz inovacija u fitnes programu

Izložba fotografija „Rio 2016“

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Aktivnosti fakulteta Lijepa, pozitivna i motivirajuća priča dolazi nam iz studentskog ugla. Naime, naša, studentica Edukaci jskog fakulteta, predsjednica Asocijacije studenata Edukacijskog fakulteta i aktivistica brojnih projekata, Šejla Smajić, po prvi je put izlagala na javnome skupu. Zajedno sa profesorima Edukacijskog fakulteta prof. ddr. Tarikom Obralićem i prof. dr. Hanifom Obralić, koji su je usmjeravali i davali podršku, izložila je rad na temu „Specifičnosti marketinških strategija visokoškolskih institucija usmjerenih ka zadovoljstvu studenata“. Time je Šejla poslala poruku svim svojim kolegama da budu aktivni, da učestvuju u projektima i konferencijama jer će na taj način produbiti svoja znanja, steći nova iskustva i upoznati nove ljude. Profesor na Edukacijskom fakultetu, prof. dr. Nermin Mulaosmanović također je dao svoj doprinos radu konferencije izloživši temu iz oblasti pedagogije. Radni dio drugog konferencijskog bloka zatvorio je profesor sa Fakulteta sporta i tjelesnog odgoja iz Sa

VIP konferencijski blok Ono što je obilježilo drugi dan simpozija jeste susret dekana, prodekana i predstavnika visokoškolskih ustanova iz zemlje i region na kojem je najviše riječi bilo o aktivnosti „U susret Erasmusu+ 2017“. Radionicu su vodili predsjednik Upravnog odb ora Univerziteta u Travniku i predsjednik Or

rajeva i vrhunski sportista doc. dr. Amel Mekić, koji je i ranije dolazio na Edukacijski fakultet te držao stručna predavanja iz oblasti džuda. U trećem konferencijskom bloku svoje teme pre dstavili su prof. dr. Miroslav Smajić, prof. dr. Husnija Kajmović, doc. dr. Edin Mirvić te prof. dr. Nermin Mulaosmanović iz oblasti sportskih nauka i peda gogije. Specijal konferencije Prof. dr. Lejla Šebić, profesorica Fakulteta sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu, kao specijalni predavač konferencije dala je teorijsko-praktični prikaz inovaci ja u praktičnom radu fitnes programa. Uz demonstra tore - hard body instruktora Mirzu Adžemovića i tre nericu zumbe Irmu Pilav, predstavljena je značajnost, inovativnost i primjenljivost funkcionalnog treninga koji je sve više prisutan i moderan u 21. stoljeću. ganizacionog odbora InSSED 2016 – mr. sc. dr. Nihad Selimović i doc. dr. Amra Tuzović, menadžerica konferencije InSSED 2016. Kako je cilj ovogodišnjeg InSSED-a umrežavanje kroz projektne ideje u regionalnu mrežu i stvaranje zajedničke vizije na zadovoljstvo svih visokoškolskih ustanova doneseni su konkretni zaključci, te determinisani prijedlozi i aktivnosti za dalji zajednički rad.

Sastanak dekana, prodekana i predstavnika visokoškolskih ustanova

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Aktivnosti fakulteta Kreativna radionica „Od ideje do realizacije“ Veliko interesovanje studenata dodiplomskog, post diplomskog i doktorskog studija privukla je kreativna radionica " Od ideje do realizacije", kojoj su prisus tvovali i učenici srednjih škola sa područja općina Travnik i Novi Travnik i Kantona Sarajevo, koji su taj dan zajedno sa svojim profesorima tjelesnog i zdravs tvenog odgoja bili gosti drugog dana konferencije. U razgovoru za Grafx, mr. sc. Nedim Čović je u pogledu kreativnosti kazao: „U mreži informacija koje imamo potrebno je i vrlo je bitno vidjeti neku sliku na izvrnut način, baš kao što umjetnici vide nešto drugo što os tali građani ne vide. Na taj način oni postaju kreativni i kreiraju novi koncept. Sagledavanje tog koncepta na drugačiji način je, zapravo, plus u realizaciji.“ Drugi je dio radionice podrazumijevao kreativan rad na bazi podjele grupe u podgrupe uz asocijativan pristup rješavanja ideje, pristupa, izlaganja i vremen skog okvira kojeg su zajedno realizovali mr. sc. Nedim Čović i mr. Maja Đurić. Krajnji ishod radionice bila su, upravo, kreativna, inovativna, simpatična i intere santna rješenja grupa. Posebni sadržaji konferencije Pored umjetničkog dijela konferencije prezentovanog na otvaranju konferencije i u toku prvoga dana, pažnju je privukla izložba fotografija naših partnera u organizaciji, Olimpijskog komiteta Bosne i Hercego vine, pod nazivom "Rio 2016" koja na nesvakidašnji način prikazuje kako su izgledale Olimpijske igre u Riju, na kojima su učestvovali naši vrhunski sportisti – Amel Tuka, Larisa Cerić, Amina Kajtaz, Mihajlo

Kreativna radionica

Čeprkalo i dr., uz prisustvo predstavnika Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine. Zatvaranje konferencije i podjela certifikata Nakon izlaganja referata drugog dana Druge međunarodne konferencije iz oblasti sporta, nauke, edukacije i razvoja InSSED 2016, završna riječ pripala je menadžerici konferencije doc. dr. Amri Tuzović koja se zahvalila učesnicima u nadi da će gosti svoje im presije zadržati do narednog InSSED-a 2017. godine, a stečena znanja kvalitetno primijeniti u budućem radu. Dodjela certifikata gostima, učesnicima i autorima ra dova upriličena je u hotelu „Blanca“ na Vlašiću. Posebna zahvala pripada studentima Edukacijskog fakulteta i Fakulteta za tehničke studije koji su i ovaj put pokazali volju, trud i spremnost na timski rad te svojim angažovanjem pomogli u organizaciji i održavanju InSSED-a 2016.♣

Zajedničko fotografiranje učesnika konferencije nakon podjele certifikata

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Arhitektura

Slavni arhitekti

In memoriam Pripremila: Anesa Abadžić

aha Hadid prva je žena koja je osvojila najprestižniju na gradu za arhitekturu Pritz ker 2004. Dama Zaha Mohammed Hadid je britanska arhitektica i dizajnerica, porijeklom iz Iraka. Rođena je u Bagdadu 1950. go dine. Najprije je studirala matema tiku na Američkom sveučilištu u Bejrutu. Međutim, preselila se u London i svoje studije usmjerila ka arhitekturi. Na studiju arhitekture je upoznala i Rema Koolhaasa, Elia Zenghelisoma i Bernarda Ts chumija. Hadid je djelovala u Ev ropi, Aziji i na Bliskom istoku, bila je posvećena podizanju standarda života u kojima boravimo, a u svo joj 65. godini života umrla je od srčanog udara u Majamiju.

Zaha Hadid

Arhitektonska odvažnost, poigravanje s formom i organskim elementima je snažno otvorila puteve slobodi savremene arhitekture, a i arhitekticama kao jednako ravnopravnim stvaraocima arhitekture 44

GRAFX prosinac/decembar 2016.

“Snažne futurističke linije, zakri vljenih i izduženih formi” s “više perspektivnih tačaka i iscjepkane geometrije, čime priziva haos mo dernog života” je nešto što odlikuje arhitekturu ove dizajnerice. Lik i djelo Zahe Hadid su dokaz da, kao što je i sama govorila, umjetnost, dizajn i arhitektura imaju sasvim drugo značenje od toga da je to “svi jet muškaraca”. Osamdesetih go dina počela je ostvarivati zapažene rezultate, a nakon njene smrti iza nje su ostale brojne građevine koje će nas podsjećati na lik i djelo ove poznate arhitektice i dizajnerice. Popularnost i pozitivne kritike u stručnim krugovima stekla je zgra dom Rosenthal Centra za savre menu umjetnost u Cincinnatiju u SAD-u. 2010. i 2011. godine dobija Stirlingovu nagradu, a postala je i prva dobitnica zlatne (Royal Insti tute of British Architects) medalje.

Arhitektura

London Aquatics Centre za XXX olimpijske igre London 2012.

Muzej Broad Art, Michigan Zahin Muzej umjetnosti u Mičigenu ima neponovljivu kolekciju djela od prahistorije pa do savremenog doba, a nabori na fasadama i otkrivaju i sakrivaju djela od posjetilaca, prilikom kretanja oko muzeja.

Vitra vatrogasna stanica, Weil am Rhein, Njemačka Dramatična geometrija i izložene betonske površine, vatrogasne stanice, Weil am Rhein, dovršene 1993. godine djelo je koje je arhitekticu postavilo u centar pažnje. GRAFX prosinac/decembar 2016.

Arhitektura

Sviđali vam se ili ne Zahi ni projekti, podržavali je ili ne, činjenica je da je njena važnost u oblasti arhite kture nemjerljiva. Talenat i velika osobnost ove arhite ktice i dizajnerice, umjetnice i teoretičarke ostat će nadale ko prepoznatljivi. Hadid je bila jedina žena arhitekt čije je ime među najslavnijim i najtalentiranijim arhitektima vremena u kojem živimo. Arhitektonska odvažnost, poigravanje s formom i orga nskim elementima je snažno otvorila puteve slobodi savremene arhitekture, a i arhitekticama kao jednako ravnopravnim stvaraocima arhitekture. ♣

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Arhitektura

Heydar Aliyev Center, Baku, Azerbejdžan, 2012. - zgrada je nominirana za nagradu na Svjetskom festivalu arhitekture i bijenalu Inside festivala. 2014. godine Centar je osvojio nagradu Design Museum-a za dizajn godine, čime je Zaha postala prva žena koja je osvojila ovu prestižnu nagradu. Küsnacht Villa, Cirih, Švajcarska, 3D vizuelizacija idejnog rešenja privatne vile predviđene za izgradnju

J. S. Bach Chamber Music Hall, Manchester, UK, 2009.

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Informatika

Program koji je u stanju da se razmnožava

Računarski virusi Pripremila: Esma Čelenka

21.

stoljeće se ne bi moglo zamisliti bez in terneta. Internet spaja, olakšava pristup informacijama i čini pojam globalizaci je tek mogućim. Međutim, samom pojavom interneta otvorila su se vrata malveru i računarskim virusima. Historija računarskih virusa počinje relativno rano i to prvo kao nenamjerne greške dizajnera sistema ili na mjerni otvori koje su dizajneri ostavljali u sistemu da bi kroz njih kasnije pristupili svome programu. Lemeš je definisala računarski virus kao „(...) program koji je u stanju da se razmnožava, odnosno da kreira samoga sebe“. Dok Jurić, viruse naziva anti-aplikativnim soft verom, i naglašava da zanimljivost virusa leži u tome što imaju mogućnost da prave svoje vlastite kopije, tako da se razmnožavaju poput pravih virusa, po čemu su, zapravo, i dobili ime. Viruse možemo posmatrati i kao vrstu softvera (mada zlonamjeran) koji traži program i u taj program prenosi svoj programski kod. On se zakači na neki drugi fajl, tako da otvaranjem zaraženog fajla istovremeno akti viramo program tog virusa. Kada se vode razgovori o računarskim virusima, općenito se koristi pojam mal ver (engl. malware), koji podrazumijeva ne samo viruse, nego namjerno programirani štetni program, koji u odnosu na virus nema sposobnost samorazmnožavanja. Općenito možemo zaključiti da su virusi destruktivni ili štetni programi, koji mogu utjecati na rad drugih pro grama, na način da vrše samokopiranje virusnog koda i da se samostalno prenose s jednog fajla na drugi, te na taj način mogu naštetiti, ali i u potpunosti uništiti razne podatke, programe, računarsku konfiguraciju, ali i proces rada računara.

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Virus u toku svoga razaračkoga ciklusa prolazi kroz četiri faze. Prva faza se naziva faza spavanja. U ovoj fazi virus je bezopasan i besposlen. Iz ove faze virus se može aktivirati na neki događaj, kao što je datum, prisustvom nekog drugog programa ili datoteke i tako dalje. Ova faza nije obavezna za sve viruse. Druga faza se naziva faza propagacije. U ovoj fazi se vrši kloniranje virusa. Identična kopija virusa se smješta unutar ne kog programa ili datoteke i na taj način se vrši dalje inficiranje. Treća faza se naziva faza trigerovanja. U njoj dolazi do aktiviranja virusa i tada on započinje funkciju za koju je i namijenjen. Posljednja faza se naziva faza izvršavanja. U njoj virus može ispisati neku poruku na ekranu ili izvršiti neku destruktivnu operaciju. Kroz primjer I LOVE YOU virusa najbolje možemo obja sniti razarački ciklus, odnosno njegovo funkcionisanje. Virus I LOVE YOU je vjerovatno najpoznatiji masovni virus ikada. Bio je to računarski crv, relativno jedno stavnog koda, koji je korisnicima dolazio u e-mail poru kama naslovljenim sa I love you, u polju Subject i pošto bi zarazio računar korisnika koji otvori privitak, slao bi sebe na sve adrese koje zatekne u računaru. Virus se počinje prvo kopirati, tj. razmnožavati se, a tek na kon toga kreće u oštećenje datoteka. Na taj način ko risnik zaraženog računara širi taj virus, ne znajući da je i sam inficiran. Upravo je to i princip rada virusa. Ta, tzv. ljubavna poruka se šalje automatski i bespri mjetno na sve adrese u zaraženom računaru. Tako da nova žrtva tog virusa prvo dobije e-mail poznate mu osobe, o čemu pošiljalac ništa ne zna. Dok primalac čita ljubavnu poruku pristiglu od inficiranog pošiljaoca, virus u pozadini koristi propust u Windows sistemu i gnijezdi se u sistem računara. Za ovaj trik virus ko risti programski jezik Visual Basic. Nakon ponovnog uključenja računara i korištenja programa Internet Ex plorer ili Microsoft Outlooka, virus kreće u novu ofan zivu i preuzima program WINBUGFIX.exe. Ovaj pro gram mu omogućuje slanje na sve postojeće adrese na računaru. Nakon što se samostalno poslao i nakon što se izmnožio prelazi u fazu uništenja. Do tada korisnik i ne primjećuje da mu je računar zaražen virusom. Tek u ovom koraku I Love you virus počinje uništenje svih datoteka koje završavaju sa ”.js“, ”.jse“, ”.css“, ”.wsh“, ”.sct“, ”.hta“, ”.jpg“, ”.jpeg“, ”.mp3“ i ”.mp2”. Osim gore navedenog virusa koji šalje e-mailove, po

Informatika stoji još veliki spektar virusa koji svi izvršavaju različite operacije. Neki brišu ili mijenjaju podatke, ometaju pro ces rada računara, uzrokuju pad sistema i tako dalje. Neki virusi nisu opasni i njihovi efekti mogu biti, na primjer, usporavanje rada računara svakog četvrtka ili loptica koja skače po ekranu. Šteta koju virus napravi može biti brisanje podataka sa diska, promjene imena fajlova, a neki virusi mogu mijenjati sadržaj fajlova, tako da izgleda kao da je tekst otkucan sa štamparskim greškama. Neki virusi ubacuju šaljivu riječ ili rečenicu u sred teksta, a ima i virusa koji ne rade ništa osim što popunjavaju prostor na disku svojim razmnožavanjem. Trojanski konj predstavlja jedan zlonamjerni program koji se krije u drugim programima. On u računar ulazi skriven u valjanom programu, kao što je čuvar ekrana. Nakon toga, on u operativni sistem unosi kod koji hakeru omogućava pristup zaraženom računaru. Drugu vrsta virusa predstavljaju kameleoni koji u poza dini obavljaju neku skrivenu akciju. Naprimjer, poznati program ovoga tipa je Back Orifice koji prilikom rada sa računarskom mrežom omogućava udaljenim kori snicima da u potpunosti preuzmu kontrolu nad vašim računarom. Trojanski konj i kameleoni su prilično slični. Softverske bombe su programi koji prilikom prvog pokretanja uništavaju sve programe i podatke na računaru. Kako ovi programi nisu pritajeni, brzo se sazna za njih, tako da obično naprave štetu samo na malom broju računara. Logičke bombe su pritajeni programi koji ne rade ništa, dok se ne ispune određeni uvjeti, kada izazivaju neku štetu. Kako ovi programi mogu dugo ostati neotkriveni, mogu napraviti štetu na velikom broju računara. Vremenske bombe su pritajeni programi koji ne rade ništa do određenog trenutka, kada izazivaju neku štetu. Naprimjer, virus Michelangelo ne radi ništa sve do 6. marta nakon čega briše sve programe i podatke sa hard diska. Još je gori virus Chernobyl koji na godišnjicu nuklearne katastrofe u Černobilu uništava sve što može da se uništi.

Crv je računarski kod koji se širi bez interakcije kori snika. Većina crva počinje kao prilog e-maila koji nakon otvaranja zarazi računar. Prethodno navedeni I LOVE YOU virus jedan je od predstavnika ove vrste zlona mjernog programa. Boot Sector virusi, kako im i samo ime kaže, napadaju Boot Sector, a to je dio diska koji sadrži kod za učitavanje operativnoga sistema. Virus obriše sadržaj tog sektora i umjesto programa za podizanje sistema, snimi samoga sebe. Ako se podigne sistem sa tako zaraženog diska, virus se aktivira i učitava u dio RAM memorije, odakle će zaraziti svaku disketu koja se od tog trenutka bude koristila. Ova vrsta virusa obično zarazi i Master Boot Record, koji se nalazi i na tvrdom disku. Gore navede vrste računarskih virusa samo su na jpoznatije, dok je pravi broj malver softvera nepoznat, jer u današnjem vremenu, za njihovo programiranje nije potrebno nikakvo znanje. Postoje programi koji se mogu naći na internetu i koji će za korisnika napra viti malver i prilagoditi ga njegovim željama. Takvi pro grami dostupni su svima. Na kraju navodimo nekoliko pravila koje treba poštovati kako bi se izbjegla infekcija računara. Kod instaliranja novog sistema, prije insta lacije isključiti ruter, napraviti low level format, pa zatim instalirati sistem, drajvere od matične i grafičke kartice, antivirusni program, softverski firewall, uključiti ruter, pa zatim i sav ostali softver i to baš ovim redom. Pazite koje e-mail dodatke otvarate. Ako vam prilikom insta liranja nekog programa bude ponuđena opcija insta lacije tootbar pretraživača odaberite NE. Izbjegavajte ili veoma oprezno pristupite web-stranicama na kojima se traži da preuzmete njihov codec jer, kako navode, bez njega nećete moći pogledati njihov videoclip i pokušajte ponovo ili odustanite. Napravite backup podatke (na jbolje na DVD ili eksterni hard disk) ako je moguće. Redovno vršite update antivirusa. Izbjegavajte preuzi manje krekovanih programa pogotovo onih koji moraju biti spojeni na internet da bi funkcionisali. Pazite kome sve dajete svoj e-mail. ♣ Literatura 1. Jurić, Ž. (2005). Informatika. Sarajevo: Sarajevo Publishing. 2. Lemeš, S. Mujčić, M. (1998). PC nije bauk. Zenica: Univerzitet u Zenici. 3. Stanger, L. (2002). Computerviren. Berlin: Humboldt Universitat ZU Berlin. 4. Yu, B. (2002). Computerviren.n.p: Institut fur Informatik. Internet stranice 1. http://surfujbezbedno.com/virus/ 2. http://www.znanje.org/abc/tutorials/operatingsys tems/01/30_zastita_operativnih_sistema.htm 3. http://windows.microsoft.com/sr-latn-rs/windows7/virus es-frequently-asked-questions 4. http://www.informacija.rs/Clanci/Kompjuterski-virusislave-40-rodjendan-2-deo.html 5. http://itmservis-dizajn.com/zlonamerniprogrami.html

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Tehnologija

Nauka o malom

Nanotehnologija Postoji preko 800 materijala u svakodnevnoj primjeni koji su zasnovani na nanomaterijalima i nanoprocesima. Nanomaterijali su svoju primjenu našli u automobilskoj industriji, od njih se izrađuju odlična sredstva za čišćenje... Pripremila: Emina Zubić

risutna u svim medijima, svakodnevno izučavana, a opet se o njoj jako malo zna. Prvi koji se počeo baviti idejom o nanotehnologiji je fizičar Richard Feynman, a 50 godina nakon njega u SAD-u se pokreće prvi nacionalni program za na notehnologiju.

Nanotehnologija predstavlja nauku o malom. Ova nauka se provlači kroz sve druge discipline od bi ologije, hemije, fizike do elektrotehnike. Nanometar po kojem je nanotehnologija i dobila ime jeste mili jarditi dio metra ili 10-9 dio metra. Jedan list novine koju svakodnenvno kupujemo je, naprimjer, 100.000 nanometara debljine, a dlaka kose je debljine 25.000 nanometara.Karakteristika nanotehnologije ogleda se u tome što može kontrolisati i manipulisati zasebnim atomima i molekulama. U suštini, nanotehnologija omogućava kontrolu nad materijama nanorazine i proučava šta se dešava kada se formiraju različite strukture materija. Proučavanje nanotehnologije omogućeno je odgovarajućim uređajima za ispitivanje kao što je mikroskop sa tuneliranjem STM (eng. Sca nning Tunneling Microscope) i mikroskop atomskih sila AFM (eng. Atomic Force Microscope). Nanomaterijali postoje svuda oko nas, a mogu biti u obliku čestica, ci jevi, žica, filmova, pahuljica. Rad na nanorazini zahti jeva poznavanje različitih vrsta i dimenzija materijala sa nanorazine. Napreci u mikroskopiji i pronalasku STM i AFM mikroskopa omogućilo je naučnicima da vrše razna ispitivanja ovog fenomena koji se prirodno pojavljuje kada je materija u organizaciji na nanorazi ni. U suštini, ovaj fenomen se zasniva na kvantnom efektu i drugim jednostavnijim fizikalnim efektima. Većina bioloških proces se odvija na nanorazini, a ova spoznaja daje naučnicima prostor za izmišljanje i konstrukciju novih procesa koji mogu poboljšati rad u medicini, hemiji, štampi i mnogim drugim oblasti

GRAFX prosinac/decembar 2016.

ma. U nanotehnologiji tvari koje su nam poznate na nanorazini poprimaju nova svojstva. Izmjenom tvari na nanorazini možemo izgraditi potpuno nove materi jale i uređaje. Nanotehnologija bi mogla utjecati na proizvodnju gotovo svakog predmeta - od automobila i elektronike do napredne dijagnostike, operacija, lije kova, ali može imati i veliki utjecaj na život čovjeka, može omogućiti i izgradnju ljudskog tkiva i zamjenu kosti. Nanotehnologijaje zastupljena i u svim segmen tima grafičke industrije - od proizvodnje ambalaže pa sve do izrade grafičkih displeja i novčanica. Da bismo shvatili nanotehnologiju moramo razumjeti interakci je između atoma i molekula, kako ih manipulirati, kako ih zadržati stabilnim, kako komunicirati signale među njima, i kako ih predočiti u stvarni svijet. Primjena nanotehnologije Primjenom nanotehnologije moguće je materijale učiniti čvršćim, lakšim, dugotrajnijim, štedljivijim i boljim elektronskim provodnicima. Postoji preko 800 materijala u svakodnevnoj primjeni koji su zasnovani na nanomaterijalima i nanoprocesima. Nanoaditivi se koriste u proizvodnji kompozitnih polimernih materi jala od kojih se prave: bejzbol palice, reketi za tenis, kacige, kućišta za elektroniku jer su lagana, kruta, izdržljiva i otporna. Nanoaditivi se koriste i u tekstilnoj industriji za poboljšanje svojstava određenih tkanina. Tkanine sa ovakvim aditivima se manje gužvaju, ne otpuštaju boju, sprečavaju rast bakterija. Primjena nanoaditiva kod oprema za plivače omogućuje plivaču bolji i brži prolazak kroz vodu. Nano u kozmetici omogućava bolji oporavak kože, sporije starenje, daje bolju pokrivnu moć i ima antioksidaciona svojstva. Mogu se pronaći u kremama za sunčanje, kremama i losionima za lice i tijelo, šamponima i preparativnoj kozmetici. Postoje naočale za sunčanje koje imaju tanki zaštitni sloj od nanomaterijala, kao što ga imaju

Tehnologija i neki displeji, prozori, i sve površine sa kojih voda treba da lahko klizi i ne zadržava se na njima, kao i površine koje treba da se same čiste, da su otporne na ultraljubičasto zračenje ili infracrveno svjetlo, otporne na grebanje ili elektronski provodnjive. Nanomaterija li su svoju primjenu našli i u automobilskoj industriji omogućavajući proizvodnju boljih punjivih baterija veće snage, termoelektričnih materijala za kontrolu temperature, guma bolje otpornosti kao i senzora i elektronike. Od nanomaterijala se izrađuju odlična sredstva za čišćenje kao što su odmaščivači i sredstva za uklanjanje mrlja i antibakterijska sredstva. ♣

Primjenom nanotehnologije izrađuju se sredstva za čišćenje koja osiguravaju dugotrajniju čistoću od onih koje stalno kupujemo.

Ciljevi razvoja nanotehnologije: • Kraj bolestima, starenju i smrti, • Prestanak zagađenja i automatsko čišćenje postojećeg zagađenja, • Kraj oskudice i gladovanja, • Što brži računari, • Razvoj obrazovanja, • Obnova izumrlih biljaka i životinja, • Putovanje svemirom.

Bejzbol palice izrađene od nanoaditiva koji se koriste pri proizvodnji kompozitnih polimernih materijala. Ono što je posebno za ovakav vid proizvodnje materijala jeste da postaje čvršći, a lakši.

Izvori • http://www.geek.hr/clanak/sto-je-to-nanotehnologija/ • http://nanopinion.eu/hr/about-nano/%C5%A1-je-bilo. html • http://www.nanoscience.gatech.edu/zlwang/research/ nano.html • http://www.nano.gov/nanotech-101/special Reketi za tenis izrađeni na istom principu kao i bejzbol palice. Nanotehnologija je svoje mjesto primjene našla i u sportu kako bi se lakše došlo do boljih rezultata.

Neki displeji imaju zaštitni sloj od nanomaterijala koji sprečava zadržavanje tekućina i njihovo upijanje.

Tkanine sa nanoaditivima se manje gužvaju, ne otpuštaju boju, sprečavaju rast bakterija i mogu biti sa zaštitnim slojem koji sprečava da se tekućine upijaju u materijal

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Intervju

Aleksandra Nina Knežević

Razigrana

tipografija i ilustracija Za svoj rad primila je brojna međunarodna priznanja i nagrade, a radovi su objavljeni u mnogim časopisima specijalizovanim za umjetnost i dizajn (Communication Arts, Luezers Archive, Print, Typo, Fontmagazine…). 2010. godine uvrštena je među 200 najboljih svjetskih ilustratora ("Luerzer's Archive: 200 Best Illustrators Worldwide 09-10). Za svoj projekat Sarajevo Dingbats 2014. godine dobila je Grand Prix godišnju nagradu Collegium Artisticuma u Sarajevu, dok je u 2016. godini osvojila prvu nagradu na konkursu „Pišem ti bosančicom“. U periodu 2006-2010. bila je predsjednica Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera BiH (ULUPUBiH). Radi kao freelance dizajner te kao dizajner i ilustrator knjiga izdavačke kuće Buybook u Sarajevu. Razgovarala: Amela Bajrić

Kako i kada ste se počeli baviti dizajnom? Da li ste oduvijek znali da želite biti dizajnerica? Mislim da sam od malena bila u stalnom istraživanju kreativnog, na času likovnog uživala sa papirima, bojama, tehnikama, pa i već tada nagrađivana na festivalu „Mladi voljenom gradu“. Završila i Srednju umjetničku školu, a kasnije i Likovnu akademiju… Nekako sam oduvijek u nekom stvaralačkom poletu i još mi nije dosadilo. Motiviše me sama činjenica da radim ono što istinski volim, što bi možda radila i da se nisam stručno usmjeravala kroz obrazovanje. Šta trenutno radite? Zadnjih godina radim puno na naslovnicama za kn jige, tako da želim što ozbiljnije i kvalitetnije obrađivati taj segment pa sam se ozbiljno posvetila istraživanju opreme knjige. Moje naslovnice su vezane i za ilu straciju jer ona često dominira u mom radu tako da, osim što se bavim dizajnom naslovnica, tu je jako prisutna i sama ilustracija, crtež... U Vašim radovima dominiraju crtež, ilustracija, tipografija... Prije nekoliko godina novinarka iz “Print magazine” napisala je da se moj rad odlikuje čistom i savre menom idejom, jednostavno komunicira internacional nim vizuelnim jezikom, a predstavljen je kroz razigranu

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Intervju

tipografiju i ilustraciju… Moj rad uvijek ima jednu dozu grafičke razi granosti, koristim crtež, ilustraciju, zanimljivu tipografiju, a moja parola je “Zadržite dijete u sebi!”, tako da se u radovima može osjetiti i neka dječija, pa čak i naivna likovnost upakovana u dugogodišnje iskustvo, tako da je i prepoznatljiva. Potenciram i na dobroj tipografiji (font, slova) jer sam obožavalac tipografije, a i sama sam radila neke od njih. Razvili ste novu ideju promoviranja gradova kroz suvenire i savremenu prezentaciju? Već nekoliko godina radim na razvijanju brenda Sarajevo Dingbats, stilizovanih simbola grada koji su prerasli i u suvenire Sarajeva. Počela sam na njihovom stvaranju raditi još prije 10 godina, kada su nastali samo stilizovani simboli grada, a kasnije se razvili i do suvenira koji su jedna savre menija forma i ponuda turistima, ali i bilo kome ko želi nešto nastalo od strane domaćih dizajnera, originalno, sa duhom Sarajeva i da se od početka do kraja stvara i proizvodi u Bosni i Hercegovini. Dizajnirali ste i nekoliko fontova, o čemu se radi? Veliki sam obožavalac tipografije i fontova i odu vijek me je interesovalo kako napraviti font koji funkcioniše na računaru, pa sam se upustila i to istraživati. Nastalo je nekoliko fontova, prvi, Mašina Nina je font koji je nastao kao inspiracija slova sa mašine za kucanje, tu je i Bosančica, a Sarajevo Dingbats je, također font, ali, tzv. Ding bats font gdje se umjesto slova pojavljuju simboli grada.

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Intervju Čime se vodite kada treba da dizajnirate neku naslovnicu? Da li se u radovima koje ste dizajnirali, ilu strirali uvijek može pronaći neki Vaš pečat? Uvijek pokušam zamisliti da sam ja osoba koja kupuje knjigu, znači krajnji potrošač, kupac i šta bih to ja izabra la... Naravno da je tu i moje znanje o grafičkom dizajnu, pa sam vrlo stroga u odabiru. Knjiga treba lijepo da iz gleda, ali i da se ne utopi u masi knjiga, nego da u isto vri jeme i „diše“ i komunicira sa posmatračem, da ima dobru tipografiju koja komunicira sa slikom ili ilustracijom na naslovnici i da je korak ispred onoga što sam već vidjela i što se u tom trenutku nudi na tržištu. Vi ste postali ambasador grafičkog dizajna za BiH u svijetu? Uvršteni ste među 200 najboljih svjetskih ilustratora? Prije nekoliko godina Evropska Unija je tražila u sva koj od zemalja po jednog umjetnika iz raznih oblasti, književnosti, likovne umjetnosti, muzike, dizajna i dr. i odabrali su mene kao nekoga ko bi mogao predstavljati BiH i glavni grad kroz priču i rad te smo snimili kratki film koji se može pogledati na: https://www.youtube.com/ watch?v=qX4P-VTcNzo, a zove se Discover Sarajevo with Nina Knežević. Isto tako, izdavačka kuća Luezers Archive, specijalizovana za izdavanje knjiga iz oblasti umjetnosti, advertajzinga i ilustracije, uvrstila je moje radove, ilustracije Characters u svoj odabir 200 najboljih svjetskih ilustratora 2009/2010. Radili ste za strane brendove? Radila sam za nekoliko agencija i studija koji zastupaju razne svjetski poznate brendove, a moj rad je nagrađivan i na nekoliko konkursa za idejna rješenja među kojima je bio i brend SMART iz Mercedesa. Koliko je teško raditi kao grafički dizajner u BiH? Grafički dizajn je najčešće povezan za privredom, proi zvodnjom u nekoj državi, a znamo kakva je situacija u BiH. Međutim, ja najčešće radim za kulturu, iako je i ona na jako lošem nivou! Dizajn za kulturne djelatnosti u BiH je trenutno mnogo kreativniji nego rad na oglašavanjima brendova koji već imaju zadate standarde, uglavnom nekih drugih dizajnera. Osim na internet portalima, gdje se sve mogu pogledati Vaši radovi? Kako je moj rad rađen i u komercijalne svrhe, naslovnice knjiga se mogu pogledati u knjižarama, najviše u Buy booku, a suveniri Sarajevo Dingbats se mogu naći u galeriji Egoist na Baščaršiji, Buybooku, Historijskom muzeju BiH, BH galeriji... I za kraj, možete li dati neki savjet našim čitateljima? Zadržite dijete u sebi! ☺ ♣

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Obrazovanje Pozitivne stvari koje može donijeti korištenje računara tokom razvoja djeteta

Uloga računara u razvoju djeteta Pravilno korištenje računara na zanimljiv i kvalitetan način obogaćuje djetetov razvoj Pripremila: Emina Ribić

današnje vrijeme, kada je tehnologija mno go uznapredovala, rijetko možemo pronaći kućanstvo koje ne posjeduje računar. Svrha računara je i više nego očigledna, ali se nameće pita nje koliko pozitivnih stvari može donijeti korištenje računara tokom razvoja djeteta kao ličnosti. Da li djetetu treba dopustiti korištenje računara ili, ipak, ne? Da li se radi o zanemarivanju igre kao važnog aspekta života djeteta, o dostupnosti neprimjerenog sadržaja ili o informatičkoj pismenosti? Kada uopće treba djetetu dopustiti pristup računaru i sadržajima koje računar pruža? Odgovor bi bio onda kada dijete pokaže želju za računarom pri čemu roditelji ne smi ju dopustiti nekontrolisano korištenje računara. Oni trebaju odrediti pravila korištenja računara vodeći računa o vremenu provedenom na računaru kao i o sadržaju koji se koristi. Vrijeme provedeno na računaru treba odrediti u za visnosti od dobi djeteta. Što su djeca mlađa i vrijeme korištenja računara treba biti kraće. Računar se treba nalaziti u prostoriji u kojoj svi članovi porodice borave

GRAFX prosinac/decembar 2016.

radi kontrolisanja vremena i sadržaja koji se koriste na računaru. Pravilno korištenje računara na zanimljiv i kvalitetan način obogaćuje djetetov razvoj, samim time što pos taje informatički pismen. U predškolskoj dobi djeca najčešće koriste računar za razonodu kao što je igranje igara, crtanje, pregledavanje slika i slično. Međutim, postoje pozitivne i negativne posljedice korištenja računara. Kroz igre, kao pozitivne posljedice, djeca razvijaju intelektualni potencijal, vještine rješavanja problema i sposobnost snalaženja u novim situacija ma, stječu osjećaj kompetentnosti i samopouzdanja te razvijaju strategije nošenja sa stresom – naročito vla stitim neuspjehom, utječu na razvoj percepcije i mo torike. Također, potiču dječiju zaigranost i istraživački duh, kreativnost, pamćenje te logičko razmišljanje i zaključivanje. Kada govorimo o negativnim posljedi cama moguća je pojava agresije kod djeteta koja je ishod igranja nasilnih igara. Također, često se smatra kako korišenje računara nepotrebno oduzima djeci vrijeme za igru kao glavnom obliku učenja te kako se zbog računara manje druže s prijateljima i udaljavaju od stvarnog svijeta. Kako bismo izbjegli ove negativne posljedice, računar se treba korisno i produktivno ko ristiti o čemu se roditelji trebaju pobrinuti. Od velike važnosti je i učenje djeteta primjerenom radu na računaru u cilju izbjegavanja neprimjerenih informacija, stranica koje potiču mržnju i diskrimi naciju, dezinformacije, maltretiranje od strane druge djece, davanje ličnih podataka kroz koje mogu postati žrtvama prevara i sprečavanja ovisnosti o internetu što bi moglo narušiti djetetovo psihofizičko zdravlje. Djetetu je neizostavno poznavanje rada na računaru kako bi ga osposobili za savremeni život. Cilj svega toga je omogućiti razvoj djeteta u skladu s njegovim sposobnostima i potrebama. Vrlo je važno ponovo naglasiti najvažniju ulogu roditelja tokom djetetovog razvoja i odrastanja uz računar. ♣

Obrazovanje Činjenice o matematici i studiju matematike

Uloga matematike u svijetu Kroz 56 savjeta pokazujemo kako uspješno studirati matematiku Pripremili: Maid Omerović i Ahmed Palić

Današnja uloga matematike u svijetu U razvijenom svijetu ta uloga je veoma velika. Matema tika se krije svuda u običnom životu: u računarima, kreditnim karticama, avionima, autima, internetu ili mobilnim telefonima. Svijet bez matematike bio bi svi jet bez „surfanja“ po internetu, vremenske prognoze ili trgovine akcijama. Zašto banke angažuju matematičare? Godinama unazad na međunarodnim finansijskim tržištima obrađuju se vrijednosni papiri, čija bi procjena bez jednog matematičko-statističkog modela bila nezamisliva. Tzv. Blek-Skoulsova formula u vezi sa opcijama koje se vrednuju prema akcijama ili in deksima je jedan takav primjer. 1997. godine R. Me rton i M. Skouls dobili su za svoju formulu Nobelovu nagradu iz oblasti ekonomije. Uloga matematičara u bankarstvu ne tiče se samo pitanja procjene vri jednosti. Kvantifikovanje i upravljanje rizikom koji se javlja u trgovini vrijednosnim papirima i kredi tnim poslovima postalo je centralno pitanje i važan

konkurentski faktor za banke. U radu na računarima, svako je sigurno doživio ne prijatnosti zbog iznenadnog blokiranja računarskih programa. Može se postaviti pitanje, zašto se ne napiše jedan program koji bi ispitivao da li ostalim programima prijeti „pad“ i tako poštedio korisnika neprijatnosti? Jednostavan odgovor na ovo pitanje je da jedan takav program koji bi bio primjenljiv na sve programe ne može da postoji. Interesantno je da su matematičari još tridesetih godina prošlog vijeka došli do takvog zaključka, dakle, prije pojave računara. Ipak, moguće je u izvjesnoj mjeri automatski kontroli sati rad programa, što ima veliki praktičan značaj. Kako ukloniti hemikalije i naftu kada dospiju u zemljište? Je li moguće procijeniti njihov utjecaj na podzemne vode? Prvi korak bi bio tačno lokalizovanje štetnih materija. Da bi se to uradilo, umjesto skupih bušenja i mjerenja koriste se računarske simulacije. Uz pomoć matematike razvijaju se računarski progra mi koji brzo i precizno simuliraju širenje štetnih ma terija u zemljištu. Samo na taj način mogu se načiniti procjene širenja zagađivača i planirati poduzimanje najbolje moguće mjere za njihovo uklanjanje.

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Obrazovanje Kojim se poslovima bave matematičari u razvijenom svijetu? Većina mladih diplomiranih matematičara koji se ne opredijele za naučnu karijeru na univerzitetima, školama i sl. odlaze u privredu i industriju. To na prvi pogled može izgledati začuđujuće s obzirom na stepen apstrakcije koji matematika kao nauka ima. „Laik“ bi se zapitao da li vrlo specijalna znanja koja se steknu tokom studija matematike uopće mogu biti od neke koristi za konkretne poslove koji će se postaviti pred matematičara. Zaista, nisu uvijek konkretna znanja iz matematike ta koja matematičarima daju prednost, nego više izvjesne sposobnosti koje matematičar tokom studija stječe, a koje ga izdvajaju u odnosu na stručnjake iz drugih oblasti. U te prednosti spadaju, prije svega, izuzetna sposobnost apstrakcije, izražen logički i analitički način razmišljanja, brzo razumije vanje složenih odnosa koji mogu vladati u određenim pojavama, visok stepen koncentracije i istrajnost. Osnovni način djelovanja i angažovanja matematičara u jednom preduzeću može se okarakterisati kao rješavanje problema. Kompleksnost i težinu takvih problema ilustrovat ćemo na sljedećim primjerima: - U složenim, automatizovanim proizvodnim pro cesima pri kojima se koristi moderna tehnika (npr. u automobilskoj industriji) potrebno je optimizovati iskorištenost mašina putem poboljšanja koordinacije komplikovanih radnih operacija, raslojavanjem oblas ti rada i poduzimanjem raznih drugih mjera. Pri tome se moraju uzeti u obzir finansijski aspekti (minimizo vanje troškova), tehnički i prostorni uslovi, motivacija zaposlenih itd. - U dobu bezgotovinskog plaćanja (kreditne ka rtice, online bankarstvo) matematičari pokušavaju da usavrše tehnike kodiranja i tragaju za jednim efe ktivnijim postupkom kompresije podataka. Kod raznih finansijskih organizacija oni analiziraju kre tanje kursa deviza, akcija i opcija. - Matematičari koji se bave osiguranjem uglavnom rade u oblasti životnog osiguranja. U njihove zadatke spadaju, npr. određivanje kvota za udio viškova, odnosno kreiranje računarskih programa za njihovo računanje, nadziranje i poboljšavanje. Sljedeći tipični zadatak predstavljaju problemi vezani za isplatu osi guranja. Pri tome se moraju sastaviti prognoze koje se tiču rizika i njihove procjene. - Astronautika nudi matematičarima razne intere santne probleme kao što su računanje putanja ili ra zvoj simulacije leta.

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Treba istaći da u kompjuterskim firmama rade podje dnako i matematičari i informatičari kao administratori za mreže, programeri, savjetnici. U nekim branšama u kojima ima dosta kontakata sa strankama (npr. u slučaju savjetnika pri firmama) matematičari sa do ktorskom titulom su vrlo poželjni jer njihovo zvanje kod stranke uliva posebno povjerenje. Šanse matematičara za zaposlenje u privredi su već godinama vrlo dobre. Prema jednom istraživanju sprovedenom u Njemačkoj u decembru 1997. go dine, 24 od 25 diplomiranih matematičara dobijaju posao bez čekanja. Naravno, neke sigurne prognoze za budućnost koje se tiču zapošljavanja u toj branši nemoguće je dati, pošto je ono uvijek uslovljeno općom privrednom situacijom. Šanse za zaposlenje, svakako, zavise i od individualnih karakteristika kao što su: starosna dob, dužina studiranja, prosječna ocjena i utisak koji kandidat ostavlja svojom pojavom. Diplomanti moraju svoje poslodavce ubijediti da su fleksibilni, marljivi, sposobni za timski rad, usmjereni ka cilju, a ne kratkovide tehnokrate. ♣

56 savjeta za uspješno studiranje matematike Studiranje 1. Krenite da studirate kao da ste krenuli u neku uzbudljivu avanturu. 2. Oslobodite se straha, nesigurnosti. 3. Opremite se zdravom količinom samopouzdanja - čim ste tu, i treba da budete tu! 4. Slobodno pitajte - starije kolege, asistente, profesore. 5. Vjerujte da ste na dobrom mjestu! Ako ste i željeli da upišete neki drugi fakultet, ponovo se preispitajte tek kad prođe prva godina studiranja. Prije predavanja 6. Ne dolazite na predavanja kao na masažu! 7. Ne dolazite na čas "hladni", očekujući da budete naučeni. 8. Zabluda je da je cilj predavanja da pripremi studenta za ispit. Cilj je da pomogne da student savlada materijal kursa. 9. Shvatite predavanja i vježbe kao razmjenu ideja među pametnim ljudima. 10. Dođite pripremljeni na čas. Predavanja 11. Ne očekujte da ćete sve razumjeti na času.

Obrazovanje

Razmislit ćete poslije časa. 12. Ne očekujte nastavu kao u srednjoj školi. Gradivo je mnogo veće. 13. Od vas se ne očekuje da samo memorišete i poslije reprodukujete. 14. Neke stvari se ne mogu objasniti, svako sam sebi mora da razjasni. 15. Sredite svoje bilješke.

Da li je zabavno? 16. Ne očekujte da nastava treba da vas zabavi. Predavanja nisu TV emisija treba vam dublja koncentracija. 17. "Nema carskog puta u geometriju" Nije lako studirati matematiku! 18. Bez "multi-taskinga"! Ne možete u isto vrijeme "kuckati" poruke na mobilnom, "surfati" internetom i slušati predavanje. 19. Nastava je interaktivna postavljajte pitanja. 20. Pažljivim slušanjem na predavanjima možete sebi uštedjeti vrijeme. Ima nas raznih 21. Prihvatite različite oblike predavanja. 22. Prihvatite da će vam neko više odgovarati, a neko manje. Svi smo različiti. 23. Profesori nisu primjerci savršenih ljudi, mogu griješiti, to nije strašno. 24. Prihvatite da će neki studenti brže i lakše učiti od vas. Pa šta. 25. Profesorima nije cilj da vas obore. Naprotiv. Učite kod kuće 26. Pravo učenje se desi kada dođete kući. 27. Na svaki sat proveden na predavanjima, treba vam 2 sata kod kuće. 28. Udžbenik nije roman, čitajte sa olovkom u ruci. 29. Učite sami i u manjim grupama. 30. Vježbajte da pričate, da branite svoje argumente. 31. Nemojte učiti noću. "Noćni tip" ste jedino ako vidite u mraku. Prije pismenog ispita 32. Nemojte učiti kampanjski, nego redovno. 33. Nemojte učiti noć prije ispita. 34. Prije ispita pređite detaljno vježbe i predavanja - možda budete imali sreće! 35. Ne učite kao u srednjoj školi to sada nije dovoljno! 36. Cilj studiranja je da se osposobite

da rješavate probleme koje nikada ranije niste vidjeli!

Na pismenom ispitu 37. Nemojte da vas uhvati panika kada dobijete problem koji do tada niste vidjeli. Čim je na ispitu, imate metode za njegovo rješavanje. 38. Uočite sličnosti i razlike sa problemima koje ste vježbali. 39. Hrabro donosite odluke o izboru puta, nemojte sjediti neodlučni. 40. Budite istrajni kada prva ideja ne proradi. 41. Pravila pravopisa važe i na studiju matematike! 42. Pišite čitko, krupno i jasno. Neuredan pismeni rad kvari utisak. Zavisnost od računara 43. Oslobodite se zavisnosti od računara. 44. Savladajte apstinencijalnu krizu. 45. Društvene mreže koristite dozirano i zaboravite na igrice - "žderu vrijeme". 46. Odredite unaprijed koliko vremena želite da provedete na računaru i budite strogi prema sebi. 47. Vaš cilj je da postanete elita ovog društva, a ne potrošači i poslušnici. Vi ste sada glavni 48. Preuzmite ličnu odgovornost za uspjeh studiranja. 49. Ne očekujte da će vas neko na fakultetu grditi ili kritikovati zato što ne učite. 50. Preuzmite odgovornost od svojih roditelja. 51. Treba vam zdrava količina samopouzdanja. 52. Zaboravite na varanje – otkrit ćemo vas! Za kraj 53. Na studijama nećete naučiti sve što vam treba za posao. To vas tek čeka. 54. Pomirite se sa doživotnim učenjem. 55. Živite zdravo - spavajte dovoljno, idite na svjež vazduh, bavite se fizičkim aktivnostima, hranite se zdravo. To nisu gluposti. 56. Družite se!

Izvori • http://people.dmi.uns.ac.rs/~rozi/Rozi-licno/saveti%20 sajt%2056.pdf -Madarász Sz. Rozália

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Književnost

Platonska ljubav Platonska ljubav. Oduvijek mi je to bilo privlačno. Pitala sam se, kako se Platon osjećao kada je pisao o takvoj ljubavi. Bestjelesnoj, a ipak duhovnoj i emocionalnoj povezanosti, na toliko velikoj razini da traje godinama, pa čak i za život cijeli. Možda je viša sila zbog mog interesovanja odlučila da mi podari jednu takvu ljubav. Ljubav koja spaja, a nadilazi ono tjelesno. Nešto poput Petrarkinog "Kanconijera". Lijepo li je biti Laura, njegova muza. Njegova ljubav. Jedna beskonačno nesebična sila. Moja prva platonska, živi. Godinama. Kilometrima. Osmijesima. Moje misli, na samom početku, okupiraše negativne misli, ali zaustavih se. Ovako poseban osjećaj ne može svako da živi. Mogućnost sanjarenja svake noći o tebi, o tvom osmijehu koji će da smekša i najhladnije srce, da poruši i zidine u Kini... E, to je luksuz, koji si usudim priuštiti. Maštam kako smo u nekom tradicionalnom restorančiću, negdje na rivi, daleko od svih, a ti me voliš. Voliš me pogledom, osmijehom. Voliš me nježnim riječima. Pijemo crno vino, a tamo, u pozadini svira baš ona koja riječima dira 'noćas sam sanja, moja si bila'. Bila i ostala. Kao nikad, ničija. Možda je ova ljubav samo uvod u neku stvarnost. Samo test za njenu vrijednost. Predivna ljubav, toliko da me obuzima strah pri pomisli da može biti proživljena. Da može naštetiti ovoj iluziji o tebi, o nama kad smo zajedno. Ovako treperim pri svakoj pomisli na tebe. Nije to mnogo. Par stotina puta na dan. Pogledam sliku, pa ponovo dišem. Posmatram dubinu tvojih očiju i pitam se, zar su baš vječne ljubavi one koje se ne događaju? Zar da volim bezrezervno, cijelim bićem, a da o tome šutim? Vjeruj mi, ljubav pokreće svijest. Svuda je osjetim. Osjetim je u šetnji dje da i bakice kako, držeći se za ruke ulaze u narodno kazalište. Osjetim je posmatrajući slijetanje galeba na Jadran. Osjetim je opet pri pomisli na tebe. Ispunjava me i postiže osjećaje koji su sve, osim nesretni. Rađa novi polet. Daje mi moć da vjerujem kako će moje oči postati jos plavlje kada te vide neg dje na javi. Negdje, bilo gdje, a da nije stara fotografija. Samo da vide lice koje krase biseri ljudske duše. Ne. Nisu ovo ljubavni jadi. Luk i strijela me pogodili jesu, ali rane na srcu nema. Ovo bogatstvo koje imam, niko drugi nema.

Pripremila: Senida Saldum

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Zanimljivosti Pokazatelji uspjeha

Šta trebamo raditi da bismo bili uspješni? Pripremila: Amela Bajrić

vi različito doživljavamo i ispoljavamo (ne)uspjeh, kao, uostalom, i druga osjećanja - mržnju, ljubav, nervozu i sl.

Uspješne osobe djeluju iz transformacijske perspektive, i uvijek prave popis poslova/projektne planove. Posta vljaju ciljeve i razvijaju životne planove pri čemu je jako važno kontinuirano učenje i prihvatanje promjena. Vrlo je važno napraviti popis poslova koje treba završiti i pri tome dijeliti informacije, ideje ili podatke do kojih se došlo ili do kojih bi se moglo doći, razgovarati o idejama, te voditi zabilješke. Uspješne osobe prihvataju odgovo rnost za svoje neuspjehe. Ispravno je spoznati i uvidjeti grešku i nastojati da istu grešku ne ponovimo dva puta. S druge strane, ovakve osobe opraštaju drugima, daju komplimente, imaju osjećaj zahvalnosti i drugima daju zasluge za svoje pobjede. Poznato je i da uspješne osobe izražavaju radost. Kod neuspješnih osoba stvari izgledaju drugačije. Kao pesimisti, nikad ne postavljaju ciljeve. Zašto onda očekivati uspjeh bez prethodno skrojenih planova i zada taka? Vrlo često ispoljavaju ljutnju. Skloni su kritizira nju, vlastitom, ali i kritiziranju drugih. Reklo bi se da je veliki problem kod neuspješnih osoba to što ne znaju šta žele, čime se, opet, vraćamo na prethodno postavljene ciljeve. Vrlo ružna osobina koju pripisujemo takvim lju dima jeste to što pričaju o drugima te se potajno na daju u tuđi neuspjeh. Donose odluke prema vlastitoj in tuiciji, bez ikakvog plana, boje se promjena, a misle da sve znaju. Djeluju iz transakcijske perspektive. Nemaju usađene radne navike, radije gledaju TV nego što čitaju svakodnevno. Kažu da vode bilješke, a ustvari ne prave plan pripreme, organizacije, projekata i sl. Zasluge za svoje pobjede i uspjehe, pripisuju samo sebi, pomalo su sebični, ne vide pomoć drugih i u svemu gledaju samo sebe i svoj interes, dok druge krive za svoje neuspjehe i smatraju da imaju pravo na sve. ♣

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Psihologija

Kockanje kao antisocijalni poremećaj ličnosti

Ovisnost o igrama na sreću

Pripremile: Nermina Kičin i Esma Čelenka

rije nego što uđemo u samu srž problema ovi snosti o igrama na sreću, važno je da na što je dnostavniji način objasnimo pojmove kockanja i ovisnosti. Prema Galanteru i Kleberu to je aktivnost temeljena na ulaganju nečeg vrijednog, najčešće nov ca, u događaj čiji krajnji rezultat ovisi o određenom stepenu rizika (Galanter, Kleber, 2008). Definiciju kockanja bismo mogli predstaviti kao „zajednički naziv za skup raznovrsnih igara, ponašanja i aktivnosti koje uključuju ulaganje novca uz rizik i nadu u očekivani pozitivni ishod (dobitak). Igrač rizikuje i nada se da će povratiti uloženo ili dobiti više od toga. Pri tome se razvijaju različite strategije kockanja” (Brlas, 2015, str. 193). Kockanje podrazumijeva skup igara koje dijelimo na klasične odnosno lutrijske i posebne igre na sreću. Klasične igre na sreću su igre u kojima se unaprijed utvrđuje visina fonda dobitka. Karakteristični pojmovi vezani za ovisnost su i tolera ncija i senzibilizacija. Tolerancija podrazumijeva ra zvoj stanja u kojem je za jednaki učinak prethodnome, potrebna veća količina istog sredstva ili smanjenje učinka ako se uzima ista količina sredstva. Međutim, umjesto tolerancije može se razviti i senzibilizacija, pri čemu korisnik postaje osjetljiviji na pojedino sredstvo bez povećavanja doze (Brlas, 2015 prema: Jurić, 2004, str. 14). Sljedeći pojam koji je vezan uz pojam ovi snosti jeste apstinencija ili apstinencijska kriza koja

GRAFX prosinac/decembar 2016.

nastupa onda kada se ovisnik želi odviknuti i izliječiti, a karakterišu je bolna fizička i psihička stanja koja su posljedica nedostatka hemijske tvari u organizmu (Brlas, 2015). Osoba koja usvaja ovisničko ponašanje i u tom ponašanju ustraje, često se ne obazirući na rizike i opasnosti, naziva se ovisnikom. Važne kara kteristike ovisničkog ponašanja, posebno u poodma kloj ovisničkoj fazi, jesu tvrdokornost tog ponašanja i otpornost na promjene. Sada kada imamo dovoljno informacija da uporedi mo kockanje, tj. igre na sreću sa obilježjima ovisno sti možemo zaključiti da kockanje u pravom smislu riječi nije ovisnost jer se u organizam ne unose ni kakve tvari, što je slučaj, npr. sa drogama. S druge strane igre na sreću, svakako, uključuju pojedine elemente ovisničkog ponašanja, kao što je gubitak kontrole ponašanja, razvoj tolerancije, pojava apsti nencijskih simptoma i devastirajući utjecaj na os tala životna područja: brak, porodicu, posao (Brlas, 2015). U stručnim literaturama ovisnost o igrama na sreću poznata je pod nazivom problematično odno sno patološko kockanje. Ova ovisnost podrazumijeva jedan od savremenih problema jer je povezana s po javom većeg broja raznoraznih sportskih kladionica ili sličnih mjesta koja su se u većem broju pojavila nedavno i koja ljudima proračunato oduzimaju novac kroz složene mehanizme djelovanja u kojima se razvi

Psihologija jaju teškoće s kontrolom ponašanja i razvojem impu lzivnih i kompulzivnih ponašanja (Brlas, 2015). Psihologija kockanja Posmatrano kroz prizmu psihologije, kockanje se smatra antisocijalnim poremećajem ličnosti, a za jedno sa kleptomanijom i podmetanjem požara klasi ficira se u skupinu poremećaja u kontroli impulsa. Navode se sljedeće predispozicije za igranje na sreću: smrt roditelja, odvajanje i napuštanje prije nego što je dijete imalo petnaest godina; zapuštenost djeteta, sudjelovanje u igrama na sreću u doba adolescencije; visoko vrednovanje materijalnih i finansijskih dobara; nedovoljno vrednovanje štednje, planiranja i skro mnosti (www.hskla.hr). Većina profesionalaca koja se bavi istraživanjem patološkog kockanja kažu da je to ovisnost. Kako smo već navodili to je psihološka, a ne organska ovisnost, iako se najteže odviknuti i izliječiti od nje. Naime, pos toji dvostruko potkrepljenje za kockanje: povremena zarada i psihološko uzbuđenje pri kockanju (Gruber, 2003). Istraživanja pokazuju da ljudi s konstitucijski nižim nivoom pobuđenosti mozga češće kockaju nastojeći tako postići optimalan nivo pobuđenosti. Utvrđeno je, također, da oko 80% kockara pripada muškom spolu i većina njih je imala nesretno djetinjstvo, često su ima li loš odnos s očevima koji su ih kažnjavali, bili hladni, okrutni, težili perfekcionizmu ili su i sami bili kockari i alkoholičari. Majke su im najčešće bile slabe ličnosti, nesposobne zaštititi djecu od očeva. Drugih 20% su žene koje su bile odbacivane od majke, a neke od njih su imale vrlo loša iskustva s očevima, uključujući i silovanja. Kada smo utvrdili psihološki profil ličnosti kockara, osvrnut ćemo se i na same procese koji se dešavaju u njegovom mozgu. Psihološke promjene u međusobnom su odnosu sa moždanim fiziološkim promjenama, a neurobiološki uzrok tome dovodi se u vezu s hipo ili hipersenzitivnošću i noradrenergičkog i serotoninergičkog sistema koji je u vezi i s kompu lzivnim poremećajem. Tokom uživanja u igri povisuje se sekrecija epinefrina, raste plazma koncentracija be ta-endofrina, također i sekrecija kateholamina raste, ali ne značajno. Srčana frekvencija značajno je veća, a taj porast je povezan i s promjenama raspoloženja i euforijom. Značajan porast dopaminergičke sekre cije sugerira da aktivnost dopaminskih neurona ima refleksije u fiziološkim procesima i motivira ljude da igra pređe u naviku (Koić, 2009). Povezanost delinkventnog ponašanja i patološkog kockanja Većina patoloških kockara su nenasilna populacija

koja se okreće delinkventnom ponašanju u fazi očaja izazvanog prekomjernim gubicima i posljedicama, pa ih tako 70- 80% počini kazneno djelo tokom bolesti, a koje je vezano uz kockanje (Koić, 2009). Kockanje je skupo, pa kockari pronalaze razne načine da bi fina nsirali svoju ovisnost, u začaranom krugu posuđivanja, kockanja, gubljenja. Ponekad nastupaju krize s kojima se ne može nositi. Nema više od koga posuditi novac, zelenaši ga progone, osjeća se bespomoćno. U takvom trenutku sposoban je počiniti zločin (Koić, 2009). Najčešća kaznena djela, povezana sa igrama na sreću su prevara, krađa, preprodaja psihoaktivnih tvari, fi nansijski kriminalitet, pronevjera i krivotvorenje. Yeo man i Griffiths istraživali su navike kockanja u popu laciji delinkvenata, te su utvrdili da je 3,9% njihovih kaznenih djela bilo vezano uz kockanje, a od toga 89% čine krađe ili teške krađe (Dodig, Ricijaš, 2011 prema Yeoman i Griffiths,1996). Kako bi što bolje dočarali povezanost kockanja i neprihvatljivog ponašanja nav est ćemo primjer J.P. patološkog kockara studenta prve godine. J.P. je dvadesetogodišnji momak i nalazi se u istrazi zbog šest pljački trgovina, koje je počinio u razdoblju od dva mjeseca, tako što je naoružan nožem prijetio oduzimanjem života prodavačicama, te zbog pet krađa koje je počinio otimanjem torbica ženama na ulici. Pri zadnjoj pljački postavljena mu je polici jska zamka te je uhapšen na djelu. J.P. je priznao i opisao sva djela koja mu se stavljaju na teret te naveo kako je novac nabavljen pljačkom trošio u kladioni cama. Novac koji je dobio od roditelja za studentski dom i lične potrebe potrošio je na kocki, a kako se bo jao priznati roditeljima šta je napravio, počeo je krasti (Koić, 2009). Nastavio je kockati, gubiti i krasti kako bi nadoknadio dugove. Bio je obuzet mislima o kocka nju i danju i noću. Noću ponekad nije mogao spavati pa bi ustao u tri sata ujutro i odlazio kockati. Ponekad je dobijao, ali je, u pravilu, sve dobijeno u sljedećih nekoliko dana izgubio (Koić, 2009). Kockanje, neka ko, smatramo najbezazlenijim. Poneki listić igara na sreću tu i tamo, poneka runda pokera, naprimjer. To je obično ubijanje dosade ne znajući da je kocka vrlo opasna i uopće se ne razlikuje od drugih poroka. ♣ Izvori:

1. Galanter, M., Kleber, H. (2008). The American Psychiatric Publishing Textbook of Substance Abuse Treatment. Arling ton: American Psychiatric Pub 2. Koić, E. (2009). Problematično i patološko kockanje. Za greb: Virovitica 3. Brlas, S. (2010). Terminološki opisni rječnik ovisnosti. Za greb: Virovitica 4. Dodig, D., Ricijaš, N. (2011). Kockanje zagrebačkih adoles cenata. Zagreb: Sveučilište Zagreb 5. Brlas, S., Gorjanac, V. (2015). Radionice u borbi protiv ovisnosti. Osjek: Centar za nestalu i zlostavljanu djecu Osjek 6. www.hskla.hr

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Psihologija

Hronična ovisnost o alkoholnim pićima

Alkoholiza m Alkoholizam predstavlja težak psihički poremećaj jer dolazi do patološkog procesa koji mijenja način na koji funkcioniše mozak Pripremila: Armina Arslanović

klasičnoj psihološkoj literaturi, alkohol definiramo kao „dugotrajno i prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića koje dovodi do niza promjena u doživljavanju i ponašanju, te šteti zdravlju i onemogućava zadovoljavanje socijalnoekonomskih zahtjeva koje društvo pred pojedinca postavlja“ (Petz, 2005: 17). Najteže dejstvo alkohol ima na centralni nervni sis tem. On guši rad mozga i to prvenstveno onih di jelova koji učestvuju u stvaranju najviših psihičkih funkcija kao što su rasuđivanje i samokontrola. Pod utjecajem alkohola, gubi se sposobnost reagovanja brzo i pravilno, što je posebno pogubno kod uprav ljanja motornim vozilom. Prvo čulo koje trpi je vid,

GRAFX prosinac/decembar 2016.

zatim sluh, ravnoteža, ukus, miris i osjećaj dodira. Količina alkohola u krvi naziva se alkoholemija. Pri alkoholemiji od 0,5 promila javljaju se prvi znaci alko holiziranosti. Pri alkoholemiji od 0,6 – 1,5 promila jav lja se laka opijenost. Alkoholemija od 3 promila daje znake toksičnog dejstva alkohola. Alkoholemija od 4,5 promila uzrokuje komu, a u težim slučajevima i smrt.

Uzroci alkoholizma: • Biološki – njih objašnjavaju genetičke teorije u kojima se alkohol smatra nasljednom bolešću. • Psihološki – psihološke teorije smatraju da je alkoholizam individualno psihološki problem,

Psihologija a da socijalni faktori mogu imati više ili manje utjecaja na razvoj. • Sociološki – društvo prijatelja koji piju, želja da se ne smatra izuzetkom su razlozi sve veće konzumacije alkohola. • Simptomatski – alkoholizam može biti i posljedica neke druge bolesti ili psihičkog poremećaja, najčešće neuroza.

tremens koji se obično javlja između 72 i 96 sati poslije prestanka uzimanja alkohola. Delirijum se karakteriše istovremenim poremećajem svijesti, pažnje, perce pcije, mišljenja, pamćenja, psihomotornog ponašanja, osjećaja, te ritma sna i budnosti. Također se javlja i poremećaj raspoloženja, kao i promjene etičkih/mo ralnih standarda. Delirijum se uglavnom završava potpunim povlačenjem psihopatoloških simptoma.

Komplikacije alkoholizma

Terapija alkoholizma?

Psihički poremećaji su teški poremećaji alkoholi zma. Patološka ljubomora alkosa obično se odnosi na bračnog druga. Neki hronični alkosi imaju halucinaci je, pa čuju glasove koji im govore pogrdne riječi, rugaju im se ili im prijete. Oni to doživljavaju pri gotovo čistoj svijesti, odnosno svjesni su da s njima nešto nije u redu, pa uprkos halucinacijama mogu obavljati svoje poslove i neupućenim osobama ne daju utisak bole sne osobe. Dva do tri dana po prestanku konzumacije alkohola, kod hroničnih alkoholičara javlja se De lirium tremens. Pacijent u ovom stanju osjeća strah, uznemirenost, dezorijentisan je, neprestano govori. Dešava se da ne prepoznaje niti svoje najbliže. Deliri jum je najčešći kod hroničnih alkosa, koji su nesvje sno pili najmanje deset godina. Alkoholizam uzrokuje i teško oštećenje pamćenja – Korsakofljeva psihoza. Bolest se manifestuje poremećenim upamćivanjem svega što pacijent doživljava u sadašnjosti, uz zabo ravljanje događaja iz prošlosti. Rezonovanje je do bro, čak prave šale i duhovite upadice, pa zbog toga odaju utisak sasvim normalne osobe. Tek se u dužem razgovoru primijeti da brka redoslijed događaja, da se ne sjeća ničega što se nedavno desilo, upoznaje se sa istom osobom nekoliko puta. Kada pacijent uvidi da s pamćenjem ima problem, trudi se da to prikrije izmišljenim okolnostima i pričama (konfabulacijama). Još jedno oboljenje uzrokovano nedostatkom vitami na B1 kod alkoholičara je Wernickeova encefalopatija. Kod nje se osim poremećaja pamćenja javlja i paraliza očnih mišića i poremećaj ravnoteže.

Davison i Neale u svojoj knjizi „Psihologija abnorma lnog doživljavanja i ponašanja“ navode da liječenje alkoholizma predstavlja jako težak proces, „ne samo zbog prirode psihoaktivne tvari da razvija ovisnost, nego i zbog mnogih drugih psiholoških problema koji su vjerovatno prisutni, npr. depresija, anksioznost, teški poremećaji u društvenom i radnom funkcio niranju osobe. Vrlo je visok rizik suicida. Iako su neki od ovih problema možda prethodili, oni su za ista i doprinijeli zloupotrebi alkohola, tako da je do vremena kad se alkoholičar počne liječiti rijetko kad moguće razlučiti što je uzrok, a što posljedica. Ono što je sigurno jest da je život osobe obično zbrkan i svako liječenje koje želi biti uspješno treba se usm jeriti na to više nego na samo prekomjerno pijenje. Postoje biološke i psihološke intervencije, prvi korak je priznati problem i odlučiti poduzeti nešto s njim u vezi“ (Davison, 2002: 367).

Alkoholni tremor Alkoholni tremor predstavlja prvi simptom sindroma alkoholne apstinencije. Obično se javlja osam sati po prestanku konzumiranja i to najčešće ujutru, poslije neprospavane noći. Svoj maksimum tremor postiže u naredna 24 sata, a ako apstinencija traje duže vreme na, tremor može potrajati još desetak dana prije po tpunog povlačenja. U kliničkoj slici, pacijent je nervo zan, uznemiren, sa jasno izraženim tremorom ruku. Alkoholni tremor često predstavlja uvod u Delirium

„Terapije za odvikavanje od korištenja mnogih psihoaktivnih tvari često su po svojoj prirodi ko nfrontacijske. Bolnički i izvanbolnički programi suočavaju alkoholičare s nemoralnošću i glupošću njihova ponašanja i potiču njihovu odlučnost da izmi jene način života, ne ostavljajući mjesta za hemijske 'štake'. Kliničari bihevioristi sve donedavno su se ko ristili averzivnim tehnikama, ali danas uključuju pro cedure za smanjivanje anksioznosti i poticanje soci jalnih vještina. Anksioznost i manjak takvih vještina možda stoje u podlozi razloga zašto se ljudi okreću psihoaktivnim tvarima kao sredstvu za rješavanje životnih problema“ (Davison, 2002: 383). ♣

Literatura 1. Petz, B. (ur.) (2005). Psihologijski rječnik, Naklada Slap, Zagreb. 2. G. C. Davison; J. M. Neale (2002). Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja, Naklada Slap, Zagreb.

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Psihologija Stanje koje karakterišu duboka tuga i nedostatak interesa za vanjski svijet

Melankolično-depresivno raspoloženje Klonulost, gubitak, krivnja, žalost, odsutnost, razdraženost, suicidalne misli – pojmovi su koji karakteriziraju melankoličnodepresivno stanje osobe. To je stanje u kojem se osoba osjeća krajnje deprimirano i bespomoćno, bez volje za bilo kakvom životnom aktivnošću... Pripremio: Darko Vujica

tradicionalnom psihijatrijskom jeziku, melankolija označava vrstu depresivnog stanja koju karakter izira duboka tuga i nedostatak interesa za vanjski svi jet. Melankolija donosi oblik pesimizma koji budućnost vidi kao blokiranu i nepromjenjivu. Takav pesimizam prate ide je krivnje i bezvrijednosti, a koje pronalaze svoj izričaj kroz samooptuživanje koje može čak odvesti i do zablude. Osim toga, subjekt boluje od emocionalne tuposti i bolnog osjećaja nemogućnosti da voli. Te psihičke patnje rađaju kontinuiranu želju za smrću; to, dakle, znači da postoji rizik od samoubo jstva. Melankoliju prate značajna usporavanja psihomotornih aktivnosti, a ponekad to dovodi i do obamrlosti. Klasični zna kovi bolesti su nesanica i poremećaji spavanja, gubitak težine te povećanje kliničkih simptoma u večernjim satima. Karl Abraham [1] ukazao je na vezu između tugovanja i depresi je, te na razliku između melankolije od neurotične depresije koja proizlazi iz nemogućnosti da se zadovolje nagoni potisnutih nesvjesnih faktora. Za Abrahama, struktura melankolije bliža je opsesijskoj neurozi zbog intenzivnog neprijateljstva prema vanjskom svijetu. U oba slučaja, to neprijateljstvo značajno smanjuje sposobnost da subjekt voli, a ta redukcija je odgo vorna za napade bolesti. No, u melankoliji projekcija neprijatnih nagona kombinirana je s potiskivanjem. Abraham je predložio psihopatološki model psihotične depresije bazirane na Freudo vom modelu paranoje gdje se libidalna mržnja projicira na va njski svijet i potom vraća natrag subjektu u formi depresivnih osjećaja samookrivljavanja i mržnje (izvor mazohističkog zado voljstva). Prema Freudu, glavna značajka melankolije je „okrutno samoponižavanje vlastitog ega praćeno bezobzirnom samokri tikom i gorkim samopredbacivanjem. Analize su pokazale da je to potcjenjivanje i predbacivanje u osnovi usmjereno na ob jekt i da predstavlja osvetu ega na njemu. Sjena objekta pala je na ego“ [2]. Melankolični subjekt vrijeđa sebe samoga, ali ne doživljava sram jer su uvrede, zapravo, usmjerene ne na sebe nego na izgubljene objekte. "Takav ego je podijeljen: jedan dio je kritičan, uzima kao objekt drugi dio koji je definiran kao izgubljeni objekt pomoću narcisoidnog mehanizma. Ovaj pro

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Psihologija ces podrazumijeva da je izbor objekta narcisoidan i odlikuje se snažnom fiksacijom na objekt gdje se kateksna energija uvijek uvuče u ego".[3] Važno je zapamtiti ovaj pojam „kateksa“ (zaposjedanje) koji označava destruktivno stanje opsesivne vezanosti pažnje za jedan objekt. Da bi melankolija postojala, odnos prema objektu, kako kaže Freud "treba biti ambivalentan: mržnja i ljubav moraju biti istovremeno prisutni. Kada ljubav za objektom ima utočište u narcisoidnoj identifikaciji, mržnja može funkcionirati protiv dijela ega koji je iden tificiran s objektom. Tu dobija sadističko zadovoljstvo i odražava se u tuzi i suicidalnim željama. Takve želje rezultiraju mržnjom objekta preusmjerenom natrag ka sebi. Ambivalencija, konstituirana na okolnostima koje su prouzročile gubitak, dovodi do toga da ljubav i mržnja vode bitku jedno protiv drugog u različitim di jelovima sistema nesvjesnog. Takva borba po subjekta uvijek ostavlja osjećaj iscrpljenosti." [4] Lakanovska paradigma melankoličnodepresivnog stanja “Simptomi koje mi vjerujemo da prepoznajemo čine nam se nerazumnim zato što ih promatramo izolirano i želimo ih direktno interpretirati” – Jacques Lacan. Dok je ego imaginaran, nesvjesno je prema La canu strukturirano kao jezik: naime, tvori ga niz označiteljskih elemenata. Poput kakva unutarnjeg sloja za prevođenje, on pretvara riječi u simptome, upisuje označitelje u tijelo ili ih pretvara u bolne misli ili prisilne radnje. U melankoliji postoji simboličko povlačenje zaposjedanja simboličke moći jezika. Melankolična osoba, preplavljena tugom pati od pa ralize simboličke aktivnosti. To, zapravo, znači da jezik ne uspijeva ispuniti ili zamijeniti izgubljeno na razini psihe. Gubitak voljenih, gubitak identite ta, gubitak nekoliko prošlosti. Budući da deprim irana osoba gubi svako zanimanje za svijet koji je okružuje, za sam jezik, psihička energija se pomiče prema primitivnijem modusu funkcioniranja, prema obliku iskustva koje je vezano za nagone. „Jezik se, u melankolično-depresivnoj cjelini pokazuje nes posobnim osigurati autostimulaciju koja je nužna za uvođenje određenih odgovora. Umjesto da dje luje kao „sustav nagrađivanja“, jezik, naprotiv, pojačano aktivira par strah-kazna, uplićući se time u usporavanje psihomotornih i mentalnih aktivnosti, karakterističnih za depresiju“ [5]. Ipak, melankolični subjekt zadržava želju – kod njega postoji želja (za ob jektom), ali je ta želja suspendirana zbog samookriv ljavanja. Melankoličar će na sebe nagomilati masu kritika jer nije u stanju objasniti točnu prirodu onoga što osjeća.

Obzirom da reguliranje užitka spada u sferu supe rega, superego se u slučaju melankolije postavlja kao nepravedan sudac i on kažnjava i onako oslabljeni ego na uštrb nesvjesnog zadovoljstva. On uzima po ziciju naredbodavca i sadistički kažnjava subjekt. Tu dolazimo i do pojma koji Lacan naziva jouissance, koji zapravo označava „višak uživanja“ – uživanje koje prelazi „načelo ugode“. „Problem je u tome da ono što mi doživljavamo kao nepodnošljivu patnju, naši nesvjesni nagoni doživljavaju kao zadovoljenje. Čovjek je samodestru ktivno biće. Na to nas navodi činjenica da mi cijeloga života ponavljamo iste pogreške, donosimo zlokobne odluke koje nam zadaju bol i tugu. Mi ne učimo na greškama iz prošlosti upravo zbog toga što nam je u najboljem interesu da patimo“˝. [6] Ljudi se sami odriču užitka, a „odricanje od užitka je užitak sampo-sebi, religija nije čekala znanost da to otkrije“. [7] Tako Lacan depresivno raspoloženje opisuje kao „mo ralno posrnuće i moralni kukavičluk“ – upravo zbog činjenice da se ljudi ne žele osloboditi patnje koja im pribavlja nesvjesno zadovoljstvo. Stoga jouissance predstavlja pravi problem psihoanalitičkoj praksi – kako se osloboditi tog pritiska jouissance i kako naći pravu etičku podlogu za uživanje? Odnos jezika i jou issance je ovdje je od ključnog značaja. Izgleda da je rješenje u tome da jouissance reguliramo. U suštini, jouissance sam po sebi neutralan, a naša etička zadaća je u tome kako ga iskoristiti. Naš psihički aparat mora pronaći adekvatan način kako se nositi s tim viškom. Stoga, umjesto da trpi i ostaje zatočenik nepodnošljive traume, subjekt mora prepoznati svo ju želju i artikulirati sebe unutar jezika tako što će pronaći etički okvir unutar kojega će konstituirati želju koja će mu omogućiti simbolički ulazak u jezik. Subjekt mora biti usmjeren na konstrukciju koja rađa želju, a to znači da je pravi antidepresiv želja sama. ♣ Literatura [1] Abraham, Karl (1927). Melancholia and obsessional neurosis. In Selected papers of Karl Abraham, M. D. London: Hogarth, str. 137-156 [2] Freud, S. (1986). Budućnost jedne iluzije. Zagreb, Napri jed, str. 232 [3] i [4] Freud, S. (1916-1917g [1915]). Mourning and melan cholia. London: Hogarth, str. 243-258 [5] Kristeva, J. (2014). Crno sunce – Depresija i melankolija. Zagreb, Naklada Jurčić, str.12 [6] Leader, D. – Groves, J. (2003). Lacan za početnike. Za greb, Naklada Jesenski i Turk, str. 140-143.

[7] Skribiane, P. "Some Moral Failings Called Depres sions" - dostupno na: http://www.lacan.com/depression. htm.

GRAFX prosinac/decembar 2016.

Udruženje Grafx, 72270 Travnik, Aleja konzula br.5

Sve dodatne informacije možete dobiti na:

Cjenovnik OGLASNOG PROSTORA za printano i elektronsko izdanje je dostupan u publikaciji Media podaci 2016 koji Vam, na upit, možemo dostaviti u elektronskoj ili pisanoj fomi, prema dogovoru.

tel: 00387 61 225 299 e-mail: redakcija@grafx.ba www.grafx.ba