Grafx br. 10

ISSN 2233-1913

broj 10 lipanj/juni 2017. GODINA 6

str.

Jedinstveni stilovi, tipografija, boje... Saznajte više o trendovima dizajna u digitalnim medijima. 46

Trendovi dizajna 2017 Aktuelnosti Drugi međunarodni simpozij TImod 2017

Arhitektura

•

Događanja

Program Erasmus+ Teacher

Informatika

•

Psihologija

Intervju

Studentica arhitekture: Nataša Radeljić

Događanja Modna revija TImod 2017

Događanja

Program Erasmus+: Inclusion

• Obrazovanje

IMPRESSUM

Časopis studenata Fakulteta za tehničke studije i Edukacijskog fakulteta Univerziteta u Travniku BROJ 10 lipanj/juni 2017. GODINA 6 Glavna urednica Marija Garić Tehnički urednik Ena Marković Redakcijski kolegij: Marija Garić, Ena Marković, Amela Bajrić Saradnici u ovom izdanju: Emina Ahmetović, Armina Arslanović, Aljo Delić, Maja Đurić, Lamija Grabus, Hana Hopić, Nedžla Kadić, Lejla Kargić, Amina Leko, Almedina Mehić, Irmela Mujkić, Aldin Obućina, Maid Omerović, Ahmed Palić, Lejla Rebihić, Azra Rekanović, Emina Ribić, Jasmir Smailbegović, Šejla Smajić, Darko Vujica, Željko V. DTP: Ena Marković Lektorica: Amela Bajrić Naslovna strana: Jasmir Smailbegović Izdaje: Udruženje Grafx Travnik, Bosna i Hercegovina Aleja konzula br. 5

46

Trendovi dizajna 2017.

38

Stomatološka ordinacija

sadržaj događanja

04 08 10 11 22

Program Erasmus+ Uvodna konferencija Program Erasmus+: Inclusion, KA2 Modna revija TImod 2017 38. NIVEA BH FASHION WEEK TImod 2017 27-29. januar 2017.

aktivnosti

16 17 18 19 28

Projekti: „Vršnjačko nasilje nije moj izbor!“ Projekti: Moja Univerzitetska biblioteka Projekti: „Kreativnost bez granica“ Projekti: „Budi student na jedan dan!“ Prezentacije studijskih programa: Promo 2017

Za izdavača: doc. dr. sc. Amra Tuzović Menadžerski kolegij mr. sc. dr. Nihad Selimović doc. dr. sc. Amra Tuzović mr. Maid Omerović mr. Aljo Delić e-mail: redakcija@grafx.ba www.grafx.ba ISSN 2233-1913 e-ISSN 2303-5358

11

38. NIVEA BH FASHION WEEK

10

Modna revija TImod 2017

R iječ urednice 34 32

Intervju: Nataša Radeljić Asocijacije studenata: Studentski aktivizam

intervjui

34

Studentica arhitekture: Nataša Radeljić

ostale rubrike

38 42 45 46 54 56 57 58 60 62 64

Dizajn enterijera: Stomatološka ordinacija Arhitektura: Trg Gaje Bulata u Splitu Informatika: Internet of Things (IoT) Dizajn: Trendovi dizajna 2017. Obrazovanje: Broj e i broj π Pocrvenjeti od stida ili postati crven? Jezik: Kolegica ili koleginica? Jezik: Nauka o jeziku Književnost: Koraci samoće... Psihologija: Nesvjesno (i strah od nesvjesnog) Psihologija: Anoreksija i bulimija

P

rva polovica ove 2017. protekla je u ozračju programa Era­ smus+ kojima je Univerzitet u Travniku sa fakultetima otvorio i proširio svoje djelovanje na prostor EU porodice. Na Edukaci­ jskom fakultetu Univerziteta u Travniku 18. i 19. maja 2017. godine organizirana je Uvodna konferencija pod nazivom „Kompetencije u predškolskom odgoju i obrazovanju“ u okviru projekta TEACHER čiji je glavni nosilac Univerzitet u Travniku. Mjesec maj obilježila je i monitoring posjeta koja je upriličena od strane Nacionalnog Era­ smus+ ureda u Bosni i Hercegovini u okviru nastavka implementaci­ je Erasmus+ projekta INCLUSION. Ista je sprovedena na Univerzite­ tu u Travniku s ciljem da se provjere, preispitaju i utvrde određena pitanja projektne implementacije, same realizacije, te odgovornosti svih partnera BH konzorcijuma uključenih u projekat. Navedenim događanjima prethodio je Drugi međunarodni simpo­ zij iz oblasti tekstilnog inžinjerstva i modnog dizajna TImod 2017 (27-29. januar 2017.). Pored predavanja, prezentacija i takmičenja srednjoškolaca tekstilne struke, tom prigodom studentice Fakulte­ ta za tehničke studije, Edukacijskog fakulteta i učenice Mješovite sre­dnje tehničke škole iz Travnika upriličile su modnu reviju za učesnike i goste TImod-a 2017 i predstavile svoje kreacije. U povodu tradicionalne manifestacije Dani općine Travnik (2126.3.2017.) asocijacije studenata Edukacijskog fakulteta i Fakulteta za tehničke studije sudjelovale su sa svojim projektima: Moja Uni­ verzitetska biblioteka, Eko šetnja, Vršnjačko nasilje nije moj izbor!, Budi student na jedan dan, Radionica – Kreativnost bez granica. U ovom izdanju, u rubrici Intervju se studentom... predstavile su se naše kolegice sa odsjeka Arhitektura. Uz to, svoju branšu su nam približili kroz predstavljanje svojih samostalnih projekata naši mladi arhitekti. Što je to Internet of Things? Što je anoreksija? Što podrazumijevamo pod glagolskim paronimima? Koji su pravilni oblici u izgovoru koje svakodnevno koristimo? Odgovori na sve to sadržani su u stalnim rubrikama Internet, Psihologija, Jezik... Svake godine ističu se specifični trendovi koji preovladavaju u svim oblastima, bilo da je to web dizajn, modna industrija, arhitektura, ili grafički dizajn uopće. U neizostavnoj rubrici Dizajn, naš grafički dizajner predstavlja nam, na osobit način, pregled trendova u 2017. Prikazani su jedinstveni stilovi, naglašena tipografija, izražajne boje, tanke ikone, logo... Ukoliko očitate QR kodove Vašim uređajem u ovom članku, isti će Vas usmjeriti na link preko kojeg možete pregle­ dati dodatni sadržaj kao što su animacije i video na web stranici časopisa grafx.ba.

Marija Garić

Međunarodna saradnja Program Erasmus+

Uvodna konferencija

„Kompetencije u predškolskom

odgoju i obrazovanju“ Uz prisustvo brojnih zvanica i partnera na ovom projektu, na Edukacijskom fakultetu Univerziteta u Travniku 18. maja 2017. godine svečano je otvorena Uvodna konferencija pod nazivom „Kompetencije u predškolskom odgoju i obrazovanju“ u okviru projekta TEACHER čiji je glavni nosilac Univerzitet u Travniku i jedini Univerzitet u BiH koji je dobio priliku da vodi pojekat u okviru programa Erasmus+

Svečano otvaranje Uvodne konferencije „Kompetencije u predškolskom odgoju i obrazovanju“

8

Predstavnici Univerziteta u Travniku

GRAFX lipanj/juni 2017.

mr. sc. dr. Nihad Selimović i prof. dr. Enver Halilović, direktor Agencije za visoko obrazovanje i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine

Međunarodna saradnja Pripremile: Emina Ahmetović, Lamija Grabus, Lejla Rebihić, Nedžla Kadić, Amina Leko

Foto: Arhiv Fakulteta

Prvi dan - četvrtak, 18.05.2017. U programu svečanog pozdravnog obraćanja prvo se obratila koordinatorica projekta Selma Šeta, dipl. iur. i iznijela osnovne informacije o projektu te istakla da je njegov cilj inovacija i mo­ dernizacija prvog ciklusa akademskog studija u predškolskom obrazovanju u Bosni i Hercegovini kroz uvođenje kurikuluma zasnovanog na kompetencijama. Osim toga, projekat nastoji da poboljša interaktivnu nastavnu metodiku i transverzalne vještine akademskog osoblja koje su potrebne u svrhu modernizacije cjelokupnih studija. Upoznala je prisutne da projekat traje na­ redne tri godine, da je oficijelno počeo 15.10.2016. godine i da će trajati do 14.10.2019. godine. Jedanaest je učesnika na ovome projektu - šest Univerziteta iz Bosne i Hercegovine, 4 Unive­ rziteta iz EU te jedan neakademski partner - Društvo zaposlenika predškolskog odgoja FBiH. Uvodna konferencija ima dvojak za­ datak - prezentaciju rezultata istraživanja i iznošenje zaključaka koji će se koristiti kao upute i smjernice u cilju modernizacije nastavnog plana i programa. Predsjednik Upravnog odbora Univerziteta u Travniku – mr. sc. dr. Nihad Selimović iskazao je veliku zahvalnost i dobrodošlicu svim partnerima na Uvodnu konferenciju koja je jedna od akti­ vnosti u okviru projekta TEACHER. U svome obraćanju osvrnuo se na bitne informacije o projektu te istakao kako će svi učesnici projekta za tri godine biti ponosni na ovaj projekat. Univerzitet u Travniku i ovim projektom pokazuje da ima potencijal izaći iz lokalnih okvira i sarađivati sa univerzitetima iz Evropske unije. Uz riječi dobrodošlice zvanicama se, u ime Stručnog tima Edu­ kacijskog fakulteta, obratila i doc. dr. sc. Amra Tuzović koja je predstavila predstavnike i partnere i istakla da su partneri Bosnu i Hercegovinu učinili vidljivom u području predškolskog odgoja, te da su svi partneri spremi na savladavanje prepreka i da svojim prisustvom danas na Edukacijskom fakultetu to i potvrđuju. Predsjednica Društva zaposlenika predškolskih ustanova Fe­ deracije Bosne i Hercegovine Ljiljana Kovač u svome obraćanju istakla je značaj predškolskog odgoja i povećanje uključenosti djece u odgoj i obrazovanje te iskazala veliku zahvalnost part­ nerima, direktorima, roditeljima i odgajateljima na učešću u an­ ketiranju. Svoje obraćanje zaključila je jednom starom kineskom mišlju: „Ako planirate godinu unaprijed posijte sjeme, ako pla­ nirate 10 godina unaprijed posadite drvo, ako planirate 100 go­ dina unaprijed obrazujte ljude“. Prisutnima se obratio i načelnik općine Travnik Admir Hadžiemrić, izrazio toplu dobrodošlicu te kazao da je posebno impresioniran što je Univerzitet u Travniku nosilac projekta Erasmus+, uputio čestitke na realizaciji ovakvog projekta i poželio sreću i puno us­ pjeha u daljem radu.

Doc. dr. sc. Amra Tuzović, predsjednica Stručnog tima Uvodne konferencije

Predstavnice Društva zaposlenika predškolskih ustanova

Predstavnici Univerziteta u Bihaću

Predstavnici Sveučilišta u Mostaru

Predstavnici Nezavisnog Univerziteta Banja Luka

Predstavnici Sveučilišta Hercegovina

GRAFX lipanj/juni 2017.

9

Međunarodna saradnja

Refija Kulašin, glavna kantonalna inspektorica

Prof. dr. Siniša Opić, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Karolina Kardas i Geraldine Leydon, Mančester Metropolitan Univerzitet

Studentski blok – Šejla Smajić, Edukacijski fakultet

U ime Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta SBK auditoriju se obratila i glavna kantonalna inspekto­ rica Refija Kulašin, izrazivši svoje veliko zadovoljstvo i čast što prisustvuje ovakvom projektu koji za obrazovni sistem ima veliku važnost. Kazala je da je predškolski odgoj vrlo zanemaren, a ustvari je jako bitan. Istakla je da je zastu­ pljenost djece u predškolskim ustanovama jako niska, da su nastavni planovi i programi zastarjeli, te da je u odgo­ jno-obrazovnom radu važna priprema nastavnog osoblja odnosno odgajatelja. Iskoristila je priliku da se zahvali i u ime ministrice obra­ zovanja Katice Čerkez, koja nije mogla prisustvovati Ko­ nferenciji zbog ranije preuzetih obaveza, a koja kaže da upravo Univerzitet u Travniku ruši predrasude da privatni fakulteti ne mogu ostvariti projekte kakav je, uostalom, projekat TEACHER. Zamjenik ministra civilnih poslova Suvad Džafić naglasio je da Bosna i Hercegovina kao zemlja, koja nije ni kandi­ dat za EU, može učestvovati u ovakvim projektima, te da je Univerzitet u Travniku uspio konkurisati te time poka­ zao da Bosna i Hercegovina ima, itekako, velike potencijale koje samo treba usmjeriti u pravome smjeru. Na koncu se prisutnima obratio i direktor Agencije za visoko obrazovanje i osiguranje kvaliteta Bosne i Herce­ govine prof. dr. Enver Halilović izrazivši zadovoljstvo što prisustvuje konferenciji ovakvog tipa. Kazao je da Uni­ verzitet u Travniku može biti primjer napretka, te da je ovo značajan iskorak u internacionalizaciji u Bosni i He­ rcegovini, a posebno Univerzitetu u Travniku. Naglasio je da se ovakvim projektima ulazi u modernizaciju studijskih programa i uputio čestitke Univerzitetu u Travniku na značajnom uspjehu.

Workshop sa studentima

Nakon pozdravnog obraćanja uslijedio je radni dio u ko­ jem su učešće uzeli svi partneri projekta. Predstavljeni su izvještaji o obrazovanju odgajatelja u Bosni i Hercegovini i rezultati komparativne analize studijskih programa gdje je prof. dr. Siniša Opić sa Sveučilišta u Zagrebu, upoređujući studijske programe za predškolski odgoj sa svih Univer­ ziteta partnera, iznio zaključak da je potrebno usaglasiti određene segmente unutar kurikuluma što je, svakako, preduvjet za inovaciju i modernizaciju nastavnih planova i programa.

Workshop sa partnerima projekta i učesnicima konferencije

Predstavnice Mančester Metropolitan Univerziteta iz Velike Britanije prezentovale su Izvještaj o analizi interesnih gru­ pa u ranom odgoju i obrazovanju. Mišljenja ispitanika se nisu mnogo razlikovala jedna od drugih. Odgajatelj je oso­ ba koja treba dobro da vlada komunikacijskim vještinama, da posjeduje vještine u sportu i umjetnosti, dakle, da bude kompetentna za posao koji obavlja sa najosjetljivijom po­ pulacijom.

10

GRAFX lipanj/juni 2017.

Međunarodna saradnja Posebno su bila interesantna izlaganja studenata partnerskih institucija iz Bosne i Hercegovine koji su kroz studentska razmišljanja iznijeli svoja očekivanja od studijskih programa predškolskog odgoja. Prvi dan je završen workshop aktivnostima koje su pripremili partneri iz EU i kroz interaktivni rad omogućili razmjenu mišljenja, stavova i iskustava o aktivnostima koje su se provodile u pripremi Uvodne konferencije.

Drugi dan - petak, 19.05.2017. Drugi dan Uvodne konferencije počeo je definisanjem zaključaka koji će usmjeriti dalji rad projekta. Predsjednica Društva zaposlenika predškolskih ustanova FBiH Ljiljana Kovač u svojoj je prezentaciji iznijela zaključak da je jedan od osnov˝nih preduvjeta za razvijanje partnerstva unapređenje kvaliteta odgo­ jno-obrazovnog rada i kreiranje okruženja usmjerenog na dijete i porodicu istakavši da je saradnja osnovni uvjet za to. Geraldine Leydon, jedna od predstavnica Metropolitan Univerziteta iz Mančestera, predstavila je zaključke na osnovu Izvještaja o analizi interesnih grupa u ranom odgoju i obrazovanju u Bosni i Hercegovini. U svome izlaganju istakla je da je učenje u ranom djetinjstvu veoma važno za razvoj djeteta, njegovih psihofizičkih osobina, razvoj samog društva, pa i ekonomske si­ tuacije u zemlji. Svoje izlaganje zaključila je jednom motivirajućom mišlju: „Putujte da naučite, vratite se

motivisani i inspirisani“. Prof. dr. Siniša Opić sa Sveučilišta u Zagrebu iznio je svoj stav prema nastavi odnosno odgojno-obrazovnom procesu. Profesor Opić smatra da je njegova uloga kao učitelja da motiviše, podstakne učenike da traže odgo­ vore, a ne da podučava. Mišlju „Vodimo se ljubavlju prema djeci, a ne novcem i bit ćemo uspješni u našem poslu“ zaključio je svoje izlaganje. Svoje ideje o narednim aktivnostima iznijeli su i pre­ dstavnici Univerziteta Matej Bel iz Slovačke. Njihov plan je da se organizuju posjete i seminari u četiri grada, te posjeta Banskoj Bistrici u cilju učenja, raz­ mjene iskustava i treninga. U pauzama su održani i radni sastanci sa pre­ dstavnicima partnera. Dogovori za naredni period i pregled aktivnosti do kraja 2017. godine stavili su tačku na radni dio Konferencije. Konferencija je protekla u izuzetno ugodnoj i prija­ tnoj atmosferi. Uspješna realizacija Uvodne konferen­ cije i zadovoljstvo svih partnera projekta TEACHER iskazano je kroz Evaluacijski izvještaj koji je od strane učesnika Konferencije ocijenjen najvišim ocjenama, te je i ovim projektom Edukacijski fakultet pokazao spremnost da odgovori na najzahtjevnije zadatke. Domaćini su zajedno sa partnerima imali zajednički ručak i fotografisanje čime je Uvodna konferencija do­ bila svoj epilog - prema riječima partnera Univerzitet u Travniku je, zaista, postavio visoke ciljeve i zadatke, partneri su oduševljeni organizacijom, spremnošću i kvalitetom koju nudi Univerzitet u Travniku. ♣

Predstavnice Matej Bel Univerziteta

Sastanak sa predstavnicima partnera

GRAFX lipanj/juni 2017.

11

Međunarodna saradnja Program Erasmus+

Inclusion, KA2 Univerzitet u Travniku sa fakultetima uključenim u realizaciju projektnih aktivnosti može biti ponosan i prezadovoljan što je otvorio i proširio svoje djelovanje na prostor EU porodice Pripremila: Maja \urić Foto: Arhiv Fakulteta

U

okviru nastavka implementacije Erasmus+ projekta „INCLUSION“ koji se fokusira na ra­ zumijevanje i jasno definisanje ranjive i sla­ bije zastupljene skupine, te razumijevanje postojeće funkcije i tekuće inicijative na univerzitetima u pro­ micanju pristupa, sudjelovanje i završetak studija za studente iz tih grupacija, Univerzitet u Travniku nastavio je sa koracima implementacije. U dijelu radnog paketa 1 (Work package 1), čiji je lider partner iz Austrije, “World use service” (WUS), sprovedena su istraživanja u Bosni i Hercegovini, te na partnerskim Univerzitetima u Armeniji. Polovi­ nom mjeseca marta tekuće godine sprovedeno je istraživanje na Univerzitetu u Travniku sa ciljem procjene postojećeg stanja u pogledu sprovedbe so­ cijalnih dimenzija (SD) u BiH i Armeniji s naglaskom na visokoškolskim ustanovama, identifikacije ulaznih tački za visokoškolske ustanove kako bi se poboljšala provedba socijalnih dimenzija (tj. pristup/sudjelova­ nje i uspješan završetak visokog obrazovanja za osobe nedovoljno zastupljenih grupa), identifikacija slabije zastupljenih grupa u visokom obrazovanju i razvoj kapaciteta za učinkovito rješavanje izazova koji se odnose na provedbu socijalnih dimenzija u partne­ rskim zemljama. Istraživanje ispitanika sprovedeno je nad menadžmentom, nastavnim, tehničkim i admi­ nstrativnim osobljem, te studentima. Nastavak finalizacije radnog paketa 1 “Priprema” uključio je “Site visit” posjetu koja je predviđena re­ dovnim aktivnostima projektne implementacije. Cilj ove posjete partnera iz Belgije, koju su realizovale Liesbeth Spanjers i Helena Bynens sa UC LeuvenLimburg, jeste prezentacija rezultata istraživanja sprovedenih anketiranjem u martu 2017. godine, kao i analiza stanja, spremnost Univerziteta u Travniku i njegovih kapaciteta da se otvori prema ovoj tematici koju u visokom obrazovanju pravila i procedure Eu­

12

GRAFX lipanj/juni 2017.

Registracija partnera

ropske unije posebno nalažu. Integracija tematike inkluzije na univerzitete u Bosni i Hercegovini od posebnog je značaja, naglasili su partneri iz Belgije. Generalno, partneri su zadovoljni internim i mentor­ skim pristupima inkluzivne nastave, kao i spremnošću za promjenama i širenjem svijesti novih paradigmi vi­ sokog obrazovanja koje Univerzitet u Travniku polaže. Mjesec maj obilježila je još jedna važna posjeta koja je upriličena od strane Nacionalnog Erasmus+ ure­ da u Bosni i Hercegovini. U sklopu svojih redovnih aktivnosti, ova posjeta je sprovedena i na Unive­ rzitetu u Travniku s ciljem da se provjere, preispi­ taju i utvrde određena pitanja projektne implement­ acije, same realizacije, te odgovornosti svih partnera bh. konzorcijuma uključenih u projekat. S obzirom

Međunarodna saradnja

Zajedničko fotografisanje

na to da je projekat tek na početku, u svom sedmom mjesecu implementacije, predstavljen je projektni menadžment kojim koordinira Republika Armenija, odnosi između partnera, način komunikacije, financi­ jska i pravna pitanja, te naglašene ključne aktivnosti za nastavak implementacije u narednom periodu. Generalno, u sklopu projekta “INCLUSION” Unive­ rzitet u Travniku zajedno sa partnerima sa Ameri­ can University of Armenija zadužen je za radni paket koji nosi naziv “Disseminacija”. Paket uključuje po­ tpuno širenje svijesti o ovoj tematici na nacionalnom nivou, kao i uključivanje eksternih stakeholdera koji bi mogli doprinijeti poboljšanju projektnih zadataka što uključuje i izradu svih materijala, brošura, vodiča, master planova, te ostale dokumentacije predviđene projektom.

Istraživanje koje je sprovedeno na Univerzitetu u Travniku

U konačnici, Univerzitet u Travniku sa fakultetima uključenim u realizaciju projektnih aktivnosti može biti ponosan i prezadovoljan što je otvorio i proširio svoje djelovanje na prostor EU porodice, te što je pre­ poznat od strane EU partnera kao institucija koja je spremna jačati kapacite visokog obrazovanja u onoj mjeri u kojoj politika Europske unije zahtijeva. To pokazuje serioznost u kreiranju mreža i projektnog pristupa koji izlazi iz okvira lokalnog karaktera. ♣

GRAFX lipanj/juni 2017.

13

Događanja U sklopu Drugog međunarodnog simpozija tekstilnog inžinjerstva i modnog dizajna 2017

Modna revija

TImod 2017

Naša vizija

Studentice Fakulteta za tehničke studije, Edukacijskog fakulteta i učenice Mješovite srednje tehničke škole iz Travnika upriličile su modnu reviju za učesnike i goste TImod-a 2017 i predstavile svoje kreacije Pripremila: Amela Bajrić ■ Foto: Arhiv Fakulteta

U

organizaciji Fakulteta za tehničke studije Uni­ verziteta u Travniku i saradnji sa Mješovitom srednjom tehničkom školom iz Travnika, u sklopu Drugog međunarodnog simpozija tekstilnog inžinjerstva i modnog dizajna TImod 2017 (2729.1.2017.), održana je modna revija pod nazivom „TImod 2017 - Naša vizija“. Revija je upriličena u kon­ ferencijskoj sali Fakulteta na kojoj su učestvovale stu­ dentice Fakulteta za tehničke studije, Edukacijskog fakulteta i učenice Mješovite srednje tehničke škole u Travniku, smjer Tekstilni tehničar. Tema modne re­ vije bila je „Poslovna žena“, ali i izvrsna prilika da stu­ dentice i učenice pokažu svoje vještine i sposobnosti. Modnu reviju otvorile su učenice Mješovite srednje tehničke škole svojim kreacijama kojih je bilo devet. Modeli su na reviji nosili ručno izrađeni nakit „Sorel“ naše studentice Anese Abadžić, a za make-up je bila zadužena Merjem Nuhić, također studentica Fakulte­ ta za tehničke studije. S obzirom na to da je tema re­ vije „Poslovna žena“ cilj je bio pokazati kako poslovne žene mogu izgledati uvijek svježe uz nekoliko sitnih detalja, naglasiti svoje crte lica sa efektnim dijelom crvenog ruža. Modnu reviju zatvorile su studentice Fakulteta za tehničke studije smjer Tekstilno inžinjerstvo i dizajn

14

GRAFX lipanj/juni 2017.

sa svojih jedanaest kreacija, a gosti su, uistinu, im­ ali priliku uživati u kreacijama koje su studentice i učenice pripremale uz pomoć svojih profesora. Ono što je činjenica jeste da je revija bila pravo osvježenje nakon predavanja i stručnog dijela simpozija. ♣

Fatima Zahirović

Događanja Ajla Arslanović, učenica MSTŠ „Travnik“

Esmira Čehić,učenica MSTŠ „Travnik“

Zumreta Jusić, učenica MSTŠ „Travnik“

Ermina Hajdić

Senida Saldum

Učenice i studentice u zajedničkom izlasku

Dizajner Kayhan Türkoğlu

Događanja

38. NIVEA BH FASHION WEEK 16

GRAFX lipanj/juni 2017.

Događanja Najznačajniji događaj u Bosni i Hercegovini u svijetu mode, 38. NIVEA BH Fashion Week odžao se u hotelu „Holiday“ gdje su vodeći bosanskohercegovački dizajneri i noviteti bosanskohercegovačke modne scene predstavili svoje nove kolekcije. Studentica Fakulteta za tehničke studije Univerziteta u Travniku, Merjem Nuhić, sa svojim je učenicama ovosezonski 38. NIVEA BH Fashion Week obogatila mnoštvom novih tehnika šminkanja i uljepšavanja. Uvijek raspoložena, naša Merjem, kazala nam je nešto o Fashion Weeku, prošlogodišnjem i ovogodišnjem, te o iskustvu sa ovakvih događaja. Pripremila: Šejla Smajić

38.

NIVEA BH Fashion Week Sarajevo počeo je 27.04.2017. godine u ho­ telu "Holiday". Ovaj modni spektakl se održao u izvršnoj produkciji agencije Abc Models Management International koja pored svojih ureda u Tuzli, Sarajevu i Banjoj Luci, ima i urede u Beogradu, Zagrebu, Podgorici, a u toku ove godine otvara svoj ured i u Beču.

donijela je nove kolekcije poznatih modnih marki: Guess, Betty Barcelay, Joseph Ribkoff, Gerry We­ ber, Taifun, Lebek, Pierre Cardin, Brax, Tommy Hil­ figer, Tom Tailor, Lee Cooper, Timeout i druge. Emir Medić, dizajner porijeklom iz Doboja, a živi i radi u Njemačkoj, na ovogodišnjoj Sedmici mode predstavio se novom kolekcijom pod nazivom „Infinite AW17/18“ i time pokazao da je vrijeme samo skup prošlosti i

Svečano otvorenje 38. NIVEA BH Fash­ ion Weeka Sarajevo pripalo je modnom brendu “PARADI COUTURE” i njenom osnivaču Ernadi Mujić. Nakon svečanog otva­ranja na pisti su se mogle vidjeti i kreacije sarajevske dizajnerice i osnivača domaćeg modnog brenda “ART BY TEA” Tee Zubović, koja je u svojoj kolekciji bila inspirisana djelima renesansnog slikara Botticellija. Modna dizajnerica Marijeta Ferri, rođena Dubrovčanka sa adresom u Sa­ rajevu, također je predstavila svoju novu kolekciju za koju kaže da je inspirisana morem i bojama mediteranskog porijekla. Poslije uživanja u bojama Mediterana na pisti je prve večeri predstavljen i modni brend “Anastasija Fashion” iz Banje Luke, koji je svojim dugogodišnjim radom uspio da zadovolji i najistančanije ženske ukuse. Nakon revijalnog dijela programa gosti su imali pri­ liku uživati u afterpartiju. Magične noći mode, opravdano nazvane tako, doni­ jele su niz užitaka, noviteta i kreacija, a u ovoj sezoni posebno se izdvojila kolekcija pod sloganom „Zapanji svojim izgledom“ koju je samo za Deichmann kreirala poznata britanska pjevačica i kantautor Ellie Goulding. Modna kuća Modiana sa sloganom „Tajna je u dobrom stilu! Modiana Vaša modna saputnica!“ na drugu večer 38. NIVEA BH Fashion Weeka Sarajevo

sadašnjosti i da trebamo posmatrati stvari „na onaj način kakve su one u stvarnosti“. Dizajnerica Dajana Vuksan iz modnog brenda „Hrvatski kišobrani“ pre­ dstavila je svoje dvije kolekcije: Kolekciju za vjenčanje i kolekciju koja ima 3D elemente, koji je čine uni­ katom u svijetu kišobrana. Najveći modni događaj završio je revijama dizajnera Istoka Bratića, Marine Kosorić, Aide Vrabac Trnačević, Svjetlane Vuković Cece, Tijane Žunić kao i Wera Berto modnog brenda iz Turske. Speci­ jalni gost treće večeri, Tijana Žunić iz Srbije, publici ovosezonskog 38. NIVEA BH Fashion Weeka Sara­

GRAFX lipanj/juni 2017.

17

Događanja jevo pokazala je kako se lahko stvaraju klasični, ali opet moderni krojevi, usput iskombinirani uz nezao­ bilaznu crnu i bijelu. Na pisti se predstavio i modni brend Werra Berto iz Turske koji je prvi put na ovom velikom i važnom modnom događaju, kao i Kajhan Tűrkoğlu, dizajner, sa svojom kolekcijom proljeće/ ljeto 2017. koja predstavlja paletu večernjih haljina obojenih romantičnim proljetnim bojama. Gosti su mogli uživati u fantastičnoj kolekciji “Alur De Devil” inspirisanom kreacijama velike Coco Chanel od legendarnog dizajnera Istoka Bratića. Nakon Istok­ ove kolekcije gostima se predstavila Marina Kosorić sa svojom kreacijom koja je isprepletena cvijetnim motivima. Upravo ti cvijetni motivi zastupljeni su u vidu printa na materijalu, ručno rađenih latica i cvje­ tova. Kolekcija inspirisana bojama duge Aide Vrabac Trnačević, donijela je ovosezonskom izdanju 38. NIVEA BH Fashion Weeka Sarajevo, raznobojnost i razdraganost. Svjetlana Vuković Ceca predstavila je svoju kolekciju haljina za koju kaže da je namijenjena

ženama koje su oslobođene od svih stega i tabua. U tri dana, koliko je trajao ovosezonski 38. NIVEA BH Fashion week, predstavilo se petnaest dizajnera i modnih kuća od kojih izdvajamo Ernadu Mujić s brendom “PARADI COUTURE”, Teu Zubović osnivača brenda “ART BY TEA”, VIP gosta dizajnera Emira Medića (BiH/Njemačka), VIP gošću dizajnericu Tijanu Žunić (Srbija), Marijetu Ferri, modnu kuću Anastasija Fashion, Aidu Vrabac Trnačević, Svjetlanu Vuković Cecu, Marinu Kosorić (BiH/Ukrajina), Istoka Bratića, brend Wera Berto (Turska), te specijalnog VIP gosta dizajnera Tolga Cama (Turska). Studentica Fakulteta za tehničke studije Univerziteta u Travniku, Merjem Nuhić, sa svojim je učenicama ovosezonski 38. NIVEA BH Fashion Week obogatila mnoštvom novih tehnika šminkanja i uljepšavanja. Uvijek raspoložena, naša Merjem, kazala nam je nešto o Fashion Weeku, prošlogodišnjem i ovogodišnjem, te o iskustvu sa ovakvih događaja:

„Prošle godine sam na Fashion Weeku učestvovala kao profesionalna šminkerica koja je spremala modele najpoznatijih dizajnera te sam prva šminkerica koja je samostalno predstavila svoj rad. Ove godine, otišla sam korak dalje. U 2016. godini počela sam da držim kurseve šminkanja, a broj učenica je rastao iz dana u dan. Od velikog broja njih koje su pohađale moje edukacije, izdvojilo se nekoliko najboljih čija ću imena s ponosom navesti: Amila Mušinbegović (Visoko), Adna Karajko (Travnik), Naida Frljak (Breza), Claudia Bošnjak (Kiseljak), Ajna Ribić (Zenica), Arijana Kolar (Sarajevo), Milica Vučković (Pale), Arnela Ajdimovski (Tešanj), Amra Maljanović (Tuzla), Amina Husović (Sarajevo), Dalila Gusić (Sarajevo) i Indira Čović (Bugojno). Imala sam cilj da svaka djevojka koja uspješno završi proces obuke kod mene, doživi svoj trenutak slave koju će kasnije graditi na dobrim osnovama. Poželjela bih svim svojim učenicama da od ljubavi prema šminkanju naprave uspješan i dobro plaćen posao kao što sam to uspjela ja“, kazala je Merjem.

Merjem Nuhić (Ters bosanka), edukatorica

18

GRAFX lipanj/juni 2017.

Događanja

Merjem Nuhić sa svojim učenicama

O ovosezonskom velikom modnom spektaklu istakla je da su ona i njene učenice mjesec dana prije početka Fashion Weeka počele sa intenzivnim radom, gdje su vježbale napredne i kompleksne tehnike šminkanja. „Dva dana prije Fashion Weeka imale smo generalnu probu na kojoj sam ostala fascinirana umijećem koje su moje učenice pokazale taj dan. Dani na Fashion Weeku su proticali odlično, djevojke su došle spremne, naoružane znanjem i vještinama u šminkanju. Imale su sve obezbijeđeno, od boravka u hotelu, do šminke s kojom su radile na Fashion Weeku. Već su bile spremne na cjelodnevni rad, prešminkavanje, ispun­ javanje dizajnerovih zahtjeva, našminkale su preko 100 djevojaka, ali ono što nisu mogle ni zamisliti je posao za ABC models. Kao što sam rekla na početku, meni nije samo cilj da obučim tehnikama šminkanja nego da im pomognem u njihovom napredovanju i us­ pjehu i da na kraju od tog posla mogu da žive. Na kraju, one nisu samo djevojke koje su učestvovale na Fashion Weeku nego profesionalni makeup artisti za ABC models. Zadnju noć imale smo svoje grupno predstavljanje i dodjelu poklon paketa za moje učenice čiji su spo­

nzori bili Aura BiH, Deborah BiH, Galanat Kiseljak, My Case BiH (www.makemycase.ba) i Oriflame ViP. Cijeli događaj je pratila Fahion TV - vodeća medijska TV kuća koja je prenosila ovaj događaj u 40 zemalja širom svijeta kao i naš fotograf Rijad Pajić, koji je svojim objektivom popratio cijeli događaj“ izjavila je za časopis Grafx naša studentica Merjem Nuhić. ♣

GRAFX lipanj/juni 2017.

19

Projekti

Otvoreni forum

„Vršnjačko nasilje nije moj izbor!“ Pripremila: Emina Ahmetović

U

povodu obilježavanja Dana općine Travnik 2017 asocijacije studenata Edukacijskog fakulteta i Fakulteta za tehničke studije u petak 24. aprila 2017. godine organizovale su otvoreni forum na temu „Vršnjačko nasilje nije moj iz­ bor!“. Otvoreni forum imao je za cilj odgovoriti na sva goruća pitanja vezana za sve učestaliju pojavu vršnjačkog nasilja u Bosni i Hercegovini, dakle, kroz javnu diskusiju i iskustva sa različitih po­ zicija doći do konkretnih zaključaka za pravo­ vremeno djelovanje u slučaju vršnjačkog nasilja kao i pokretanje inicijative za osnivanje „sig­ urnog telefona“ na području Srednjobosanskog kantona. Tek posljednjih dvadesetak godina pojava vršnjačkog nasilja među djecom u školi postala je predmetom ozbiljnijih istraživanja. Neke od tema o kojima su predstavnici Mješovite srednje ekonomsko-ugostiteljske škole Travnik, predstavnici Centra za edukaciju mladih iz Travnika i stručni kadar Edukacijskog fakulteta govorili bile su: Koji su to oblici vršnjačkog nasil­ ja, zbog čega dolazi do nasilja među vršnjacima, kako spriječiti vršnjačko nasilje, kako postupati sa djecom koja se nasilno ponašaju, kako pre­ poznati žrtvu/nasilnika? Gosti foruma bili su srednjoškolci sa područja općine Travnik. Na forumu se pokušala napraviti slika sa na­ jkonkretnijim i najhitnijim preporukama koje sve ustanove u što skorije vrijeme moraju provesti kako bi se spriječile sve vrste vršnjačkog nasilja među učenicima. ♣

20

GRAFX lipanj/juni 2017.

Projekti

Edukacijski fakultet i Fakultet za tehničke studije

Moja Univerzitetska biblioteka Pripremila: Lamija Grabus

A

ktivnost ''Moja Univerzitetska biblioteka'' je projekat studenata Edukacijskog fakulteta i Fakulteta za tehničke studije koji je trajao 2025.3. za vrijeme Dana općine Travnik 2017. Cilj ovog projekta bio je otvaranje Univerzitetske bib­ lioteke Travnik (Biblioteke Edukacijskog fakulte­ ta i Biblioteke Fakulteta za tehničke studije) pre­ ma vanjskim korisnicima - učenicima srednjih škola s područja općine Travnik. Također, cilj je bio da učenici srednjih škola sa područja općine u vrijeme obilježavanja Dana općine Travnik dob­ iju besplatno članstvo u Univerzitetskoj biblioteci Travnik, a što bi se na širem planu aktualiziralo pitanje društvene misije Univerzitetske bibli­

oteke u prostoru njenog djelovanja. Kroz ovakvo nešto aktualiziralo bi se i pitanje misije Edukaci­ jskog fakulteta i Fakulteta za tehničke studije, a naročito u širem smislu propagiranja misije fakulteta kod potencijalnih studenata. Projekat se završio uspješno, o čemu govori i podatak da se 50 učenika upisalo u Univer­ zitetsku biblioteku iz različitih srednjih škola - Elči Ibrahim-pašine medrese, Mješovite sred­ nje tehničke škole Travnik, Mješovite srednje ekonomsko-ugostiteljske škole Travnik, Medicin­ ske škole Travnik i Mješovite srednje škole Travnik. ♣

GRAFX lipanj/juni 2017.

21

Projekti

Uspješno održana radionica

„Kreativnost bez granica“ Pripremila: Lejla Rebihić

Mala radionica – Kreativnost bez granica jedan je od projekata stu­ denata Edukacijskog fakluteta i Fakulteta za tehničke studije u sklo­ pu obilježavanja tradicionalne mani­ festacije Dani općine Travnik. Projekat je održan u utorak 21. mar­ ta 2017. godine na Edukacijskom fakultetu i Fakultetu za tehničke studije Univerziteta u Travniku, a cilj je bio druženje studenata i štićenika Edukacijsko-rehabilitacijskog centra „Duga“ iz Novog Travnika kao i up­ oznavanje šire javnosti o različitosti i prihvatanju djece sa posebnim potrebama. U sklopu radionice or­ ganizovano je nekoliko sadržaja: kreativno-edukativni, sportski, za­ bavno-rekreativni te informatički. Sadržaji radionica su osmišljeni u skladu sa njihovim mogućnostima te bi se na taj način promovisao rad sa djecom sa posebnim potrebama koja su, i ovaj put, uz malu pomoć poka­ zala svoju kreativnost i sposobnosti u različitim vidovima aktivnosti. Poseb­ na čar ovog projekta bila je činjenica da se održao upravo na Svjetski dan obilježavanja djece sa Downovim sin­ dromom. Down Syndrome International (DSI) je službeno odredio 21. mart kao Svjetski dan osoba sa Downovim sindromom (WDSD) kako bi označio jedinstvenost Downova sindroma u potrostručenju (trisomiji) 21. hromo­ soma. Svjetski dan Downovog sin­ droma (WDSD) prvi je put obilježen u Singapuru 2006. godine kada mnoge organizacije širom svijeta kroz razne događaje i aktivnosti obilježavaju današnji datum. ♣

22

GRAFX lipanj/juni 2017.

Projekti

Asocijacije studenata uspješno realizirale projekat

„Budi student na jedan dan!“ Pripremila: Emina Ahmetović

K

ao i svake godine, tako i ove, studenti Edukaci­ jskog fakulteta i Fakulteta za tehničke studije Univerziteta u Travniku u sklopu obilježavanja Dana općine Travnik 2017 učestvovali su sa nekoliko pro­ jekata. Jedan od njih je „Budi student na jedan dan“ koji je održan 23. marta 2017. godine na Edukaci­ jskom fakultetu i Fakultetu za tehničke studije. Cilj ovog projekta je da maturanti osjete atmosferu studentskog života i detaljno se upoznaju sa studi­ jskim smijerovima kako bi lakše odabrali svoj budući poziv. Projektu su se odazvali učenici Mješovite srednje škole Travnik, Mješovite srednje Ekonomsko-ugos­ titeljske škole i Mješovite srednje tehničke škole. Stu­ dentica Edukacijskog fakulteta Šejla Smajić upoznala je učenike sa aktivnostima koje će biti realizirane u toku ovog projekta, a potom su se učenicima obratili i asistenti oba fakulteta te ih upoznali sa smjerovima u sklopu kojih se odvija nastava na Edukacijskom fakultetu i Fakultetu za tehničke studije, studentskim

časopisom Grafx, radom studentskih organizaci­ ja, onim čime fakulteti raspolažu te mogućnostima koje studenti mogu ostvariti na ovim fakultetima. Učenicima su se, također, obratili i studenti te izrazili svoje mišljenje, zadovoljstvo i mogućnosti na fakulte­ tu. U sklopu posjete organizovan je i obilazak pogo­ na i radionica gdje studenti Fakulteta za tehničke studije obavljaju praksu, prostorija zgrade fakulte­ ta, biblioteke, upoznali su se sa osobljem fakulteta i službama koje djeluju na fakultetu, a prisustvo­ vali su i jednom od predavanja kod prof. dr. Hajriza Bećirevića gdje su imali mogućnost ukratko vidjeti kako izgleda predavanje iz predmeta Komunikologija. Potom se učenicima obratila i voditeljica nastavnog procesa na Fakultetu za tehničke studije doc. dr. sc. Amra Tuzović te ih upoznala sa načinom studiranja, radom asocijacija, stipendijama i mogućnostima koje im nudi fakultet. Nakon obilaska fakulteta uslijedila je dodjela zahval­ nica učenicima koji su danas bili naši gosti te učinili ovaj projekat izuzetno uspješnim. ♣

GRAFX lipanj/juni 2017.

23

Projekti U sklopu Dana općine Travnik 2017 asocijacije studenata realizirale projekat

„Eko šetnja“ Pripremila: Šejla Smajić

Asocijacije studenata Edukacijskog fakulteta i Fakulte­ ta za tehničke studije su u okviru tradicionalne mani­ festacije Dani općine Travnik 25. marta 2017. godine organizovale aktivnost pod nazivom „Eko šetnja“. Oko pedeset učesnika je, ispred Edukacijskog fakulte­ ta, krenulo put Kapelice (Velika bukovica). Skupa sa voditeljem puta, mr. Jasminom Hrnjićem, učesnici su čistili pješačku stazu od smeća koje neodgovorni po­ jedinci bacaju putem od tvrđave Stari grad do Kapele. Učesnici su proveli ugodno vrijeme zabavljajući i družeći se. Cilj aktivnosti bio je povećati svijest kod građana o zaštiti životne okoline i važnosti očuvanja naših prirod­ nih bogatstava. ♣

24

GRAFX lipanj/juni 2017.

Obrazovanje je najjače oružje koje se može iskoristiti da bi se promijenio svijet!

Univerzitet u Travniku Edukacijski fakultet

Doktorski studij Kineziologija Pedagogija Psihologija Metodike razredne nastave Menadžment u obrazovanju Matematika Informatika Jezik Književnost GRAFX lipanj/juni 2017.

25

Aktivnosti

Drugi međunarodni simpozij tekstilnog inžinjerstva i modnog dizajna

TImod 2017 27-29. januar 2017.

Na Fakultetu za tehničke studije Univerziteta u Travniku 27-29. januara 2017. godine održan je Drugi međunarodni simpozij tekstilnog inžinjerstva i modnog dizajna TImod 2017 koji je svečano otvoren uz prisustvo velikog broja zvanica, predstavnika akademske zajednice iz naše zemlje, susjednih zemalja i regiona, predstavnika privrednog, političkog i javnog života. Pripremila: Amela Bajrić

F

akultet za tehničke studije Univerziteta u Travniku, kao organizator i domaćin ovog izu­ zetno važnog događaja, uz podršku i partne­ rstvo Privredne/Gospodarske komore FBiH i firme Kimateks d.o.o. iz Zagreba, okupio je na jednome mjestu predstavnike privrede, ljude iz struke koji su bili jasni kada je tekstil i njegov razvoj u BiH u pita­nju, da je potrebno stvarati vlastiti kadar i da in­ dustrija mora biti konkurentna na tržištu. Izrazi za­ dovoljstva i oduševljenja zbog ovakvog skupa, koji je izvrsna prilika da se pokrene pitanje razvoja tekstila i svega onoga što u svome predznaku ima riječ tekstil, bili su primijetni na licima učesnika i gostiju. Neposredno prije svečanog otvaranja simpozija orga­ nizatori i partneri simpozija obratili su se medijima istakavši značaj simpozija TImod kako bi se ljudi koji rade u području tekstila povezali te da se tekstilna i modna industrija moraju pozicionirati na mjesto gdje pripadaju.

Prvi dan simpozija – 27.1.2017. (petak) Na svečanom otvaranju koje je upriličeno u konfere­ ncijskoj sali Fakulteta za tehničke studije Univer­ ziteta u Travniku, gostima se, u ime domaćina, prvo obratila predsjednica Organizacionog odbora TImod 2017 doc. dr. Amra Tuzović zahvalivši se svim prisutnim, direktorima srednjih škola, profesorima i učenicima na dolasku. U svome obraćanju kazala je kako je TImod 2017 u svojoj organizaciji drugačiji u odnosu na dosadašnje skupove. Srednje škole su sa

26

GRAFX lipanj/juni 2017.

Svečano otvoren Drugi međunarodni simpozij tekstilnog inžinjerstva i modnog dizajna TImod 2017

Doc. dr. Amra Tuzović, predsjednica Organizacionog odbora TImod 2017

Aktivnosti

Ana Ružić i Ana Petrović, učenice Srednje glazbene škole Jakova Gotovca iz Novog Travnika

Prof. dr. Hrustem Smailhodžić, dekan Fakulteta za tehničke studije Univerziteta u Travniku

svojim direktorima napravila takmičenje koje je, za­ ista, je­dna novina i šansa za učenike da pokažu svoje znanje. Profesorica Tuzović istakla je da TImod ne bi ovako izgledao bez podrške gostiju iz Slovenije, Srbije, Hrvatske, kao i lokalne zajednice bez koje Fakultet za tehničke studije ne bi pravio ovakve uspjehe. Učenice Srednje glazbene škole Jakova Gotovca iz No­ vog Travnika, Ana Ružić i Ana Petrović, auditoriju su se predstavile ugodnim notama na violini uz klavirsku pratnju. Dekan Fakulteta za tehničke studije prof. dr. Hrustem Smailhodžić zahvalio se prisutnim gostima istakavši da je prvi dan nešto laganiji pristup simpoziju, a da drugi predstavlja stručnu komponentu ove igre.

Gosp. Omer Pajević, direktor Srednje škole za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo

Predsjednik Naučnog odbora TImod 2017 doc. dr. Samir Pačavar osvrnuo se na prošlogodišnji TImod na kojem je tema bila kako napraviti odjevni predmet. Ove godine tema TImod-a su kadrovi u tekstilnoj industriji. „Želimo da napravimo mali iskorak i da napredujemo. Put i pro­ ces nije nimalo lagan i za njega treba puno odricanja i strpljenja. Možemo napraviti kvalitetan kadar koji će iznijeti ovu priču od ideje do realizacije“, rekao je u svome obraćanju profesor Pačavar. Gosp. Omer Pajević, direktor Srednje škole za tekstil, kožu i dizajn iz Sarajeva pohvalio je i čestitao Unive­ rzitetu na ovakvom skupu te istakao da se na taj način uzdiže grad Travnik, ali i država. Kristina Matković, direktorica Kimateksa iz Zagreba prvi je put na Univerzitetu u Travniku te je iskazala zadovoljstvo i oduševljenost onim što radi Fakultet za tehničke studije. Kazala je da je jako pozitivna stvar što će ovaj fakultet mlade ljude ispratiti spremne i kvalitetne. Na koncu se zahvalila u ime Kimateksa kojeg je Fakultet prepoznao kao partnera i nada se da će ova

Kristina Matković, direktorica firme Kimateks d.o.o. Zagreb

saradnja trajati i ubuduće. U ime Privredne/Gospodarske komore FBiH obratio se potpredsjednik Komore gosp. Mirsad Jašarspahić koji je čestitao Fakultetu na organizaciji naglasivši kako će ovakvi skupovi uvijek imati podršku Privredne/ Gospodarske komore. Gosp. Asim Gradinčić, predsjednik Privredne komore SBK kazao je kako su simpoziji uvijek bili mjesto gdje

GRAFX lipanj/juni 2017.

27

Aktivnosti je struka razmjenjivala mišljenja i ideje. „Privredna komora SBK učinit će sve što je moguće da se na­ pravi mali iskorak gdje ćemo imati svoje proizvode na tržištu“, kazao je u svome obraćanju gosp. Gradinčić. Gosp. Zoran Matošević, zamjenik ministrice za obra­ zovanje pozdravio je sve prisutne u ime ministrice obrazovanja i u lično ime. U svome obraćanju ista­ kao je želju i nadu da će ovakvih simpozija biti još mnogo kako bi se mladi ljudi usavršili i pokazali svoje umijeće. Načelnik općine Travnik gosp. Admir Hadžiemrić iskazao je ogromno zadovoljstvo što Travnik ima ovu instituciju i koja vraća Travnik na kartu svijeta. „Ljudski potencijal je najbitniji i dokazujemo da ćemo vrlo brzo vratiti našu poziciju i imati vrlo dobre modne marke. Treba sanjati, vjerovati i biti hrabar kao što je Univerzitet u Travniku i nadamo se da će ovi simpoziji postati tradicija“, rekao je načelnik Hadžiemrić te 2. međunarodni simpozij tekstilnog inžinjerstva i mo­ dnog dizajna TImod 2017 proglasio otvorenim.

Gosp. Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne/ Gospodarske komore FBiH

Gosp. Asim Gradinčić, predsjednik Privredne komore SBK

Gosp. Zoran Matošević, zamjenik ministrice za obrazovanje

Gosp. Admir Hažiemrić, načelnik općine Travnik

Na koncu se gostima na harmonici predstavio i učenik Srednje glazbene škole Jakova Gotovca Emir Fuško u klasi profesora mr. Emira Smajiša.

Stručna predavanja U toku prvoga dana gosti su imali priliku poslušati i stručna predavanja uglednih profesora iz regiona i predstavnika Privredne/Gospodarske komore FBiH. Na temu „Kadrovi u tekstilnoj industriji zemalja u tra­ nziciji“ izlagao je prof. dr. Vasilije Petrović sa Tehničkog fakulteta „Mihajlo Pupin“ iz Novog Sada koji je u kon­ tekstu teme naveo sljedeće: „Prošle godine smo istakli problem da, jednostavno, nemamo kadrova, nemamo taj proizvod koji je konkurentan. Međutim, ove godine pokušali smo ići detaljnije što govori i podatak da je 85 hiljada radnika bilo samo u Bosni i Hercegovini pre tranzicije, a sada ih ima 5 hiljada. To je taj problem jer nemamo sopstveni proizvod.“ Jasmina Zejnilagić iz Privredne/Gospodarske komore FBiH dala je analizu sektora tekstila i odjeće u FBiH te istakla kako, ipak, „ova industrijska grana u proteklih 5 godina bilježi konstantan rast proizvodnje, dobre iz­ vozne rezultate, te upošljava veliki broj radnika.“ Posljednji je izlagao doc. dr. Samir Pačavar sa Fakulteta sa tehničke studije Univerziteta u Travniku na temu „Kompetencije kadrova iz oblasti tekstila i odjeće na tržištu rada sa prijedlogom mjera za njegovo poboljšanje“ istakavši da su „najvažnija stepenica u realizaciji tog plana stručni i obrazovani kadrovi, a stvaranje stručnih

28

GRAFX lipanj/juni 2017.

Emir Fuško, Srednja glazbena škola Jakova Gotovca iz Novog Travnika

Aktivnosti

Prof. dr. Vasilije Petrović, Tehnički fakultet „Mihajlo Pupin“ iz Novog Sada

kadrova je dugotrajan i skup proces“. Posljednja aktivnost prvog dana simpozija bio je okrugli stol koji je organizovan s ciljem da ljudi iz iste struke mogu razgovarati o trenutnom stanju tekstila u državi i nekim gorućim problemima kada je u pitan­ ju svijet tekstila.

Gđa Jasmin Zejnilagić, Privredna/Gospodarska komora FBiH

terijala primjenom plazme“. U intervjuu za Grafx je rekao da je to „čisti spoj fundamentalne nauke koja se zove fizika. Sa tehnološkim procesom i dostignućima u području nanotehnologija, bolje rečeno, proces utje­ caja plazme na vuneno vlakno na tekstilni supstrat na nivou nanodimenzija je proces koji je nevidljiv dok su rezultati vidljivi.“

Dekan Fakulteta za tehničke studije Univerziteta u Travniku prof. dr. Hrustem Smailhodžić prisutnima je izlagao na temu „Promjena osobina tekstilnih ma­

„Upravljanje proizvodnim procesom u odjevnoj indu­ striji“ naziv je teme kojom je doc. dr. Samir Pačavar završio prvi dio stručnog seminara nakon čega se go­ stima obratio i predsjednik Upravnog odbora Unive­ rziteta u Travniku mr. sc. dr. Nihad Selimović istakavši da je cilj simpozija uključiti ljude iz privrede, srednjih škola kako bi razmjenjivali iskustva, davali smjernice mladoj populaciji. Akcenat je, u ovoj prilici, stavio na smjer Tekstilno inžinjerstvo i dizajn, istakavši da treba­ mo poticati učenike da upisuju ova i slična usmjerenja jer će u tom pogledu i tekstil na­predovati.

Okrugli stol „Stručna i kvalificirana radna snaga kao osnovni preduvjet uspješnog razvoja industrije tekstila i odjeće u BiH“

Prof. dr. Zenun Skenderi, Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Drugi dan simpozija – 28.1.2017. (subota) Stručnim seminarom, čiji su predavači bili vrsni stručnjaci u oblasti tekstila, započeo je radni dio drugog dana simpozija. Prof. dr. Zenun Skenderi sa Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagre­ bu predavao je na temu „Udobnost tekstila“.

GRAFX lipanj/juni 2017.

29

Aktivnosti fakulteta

Mr. sc. dr. Nihad Selimović, predsjednik Upravnog odbora Univerziteta u Travniku

Gosp. Nermin Mujić, firma Kimateks d.o.o.

Partneri ovogodišnjeg TImod-a, kao i druge firme učesnice simpozija, imali su svoje predstavljanje u amfiteatru fakulteta. U ime Kimateksa prisutnima se obratio gosp. Nermin Mujić i predstavio firmu koja već 32 godine radi na području Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu, dok su se prije 4 godine usmjerili i na područje Bosne i Hercegovine, a gđa Dijana Kozadra obratila se u ime firme Brandis koja se bavi konstru­ isanjem virtualnih 3D modela nakon čega slijedi fi­ nalni proizvod.

rubu nekih promjena koje trebamo napraviti za bolje sutra, jer ako ćemo nastaviti kao što smo radili do sada, mislim da svijet to neće izdržati, i ne samo svijet nego i mi kao čovječanstvo.“

Nakon predstavljanja firmi uslijedio je drugi dio stručnog seminara na kojem je o temi „Profesionalni razvoj učitelja i profesora u srednjim školama – nije dovoljno samo slijediti nove trendove u svojoj struci“ na jedan jako inspirativan, kreativan način govorila Saša Einsiedler, i na osnovu vlastitog iskustva kroz rad na televiziji gostima prenijela neke detalje iz dugogodišnjeg rada i prakse. Prof. dr. Andrej Demšar sa Naravoslovnotehniška fakulteta Univerziteta u Ljubljani izlagao je na temu „Promjene kroz vrijeme – potrebni koraci za bolje sutra“ kazavši „da smo baš sada u ovo vrijeme na

Saša Einsiedler, Heliopolis d.o.o.

30

GRAFX lipanj/juni 2017.

Gđa Dijana Kozadra, firma Brandis

Posljednji izlagač u drugom dijelu seminara bio je prof. dr. Vasilije Petrović sa Tehničkog fakulteta „Mi­ hajlo Pupin“ koji je govorio o temi „Razvoj savremenih modnih proizvoda inspirisanih kulturnim nasljeđem“ naglasivši da je „budućnost u stvaranju sopstvenog proizvoda i izlasku na tržiste. To je jedan malo duži posao, ali mi jedino sa ovih prostora možemo ponuditi nešto što je različito, obojeno nekim našim naciona­ lnim identitetom (...), ako stavimo taj neki motiv, nešto naše, znači da je to nešto različito (...).“ Takmičenje za srednjoškolce U toku drugog dana simpozija održano je i takmičenje za srednjoškolce iz BiH koji su se takmičili u oblasti šivanja i konstrukcije odjeće. Najuspješniji su osvojili vrijedne nagrade čiji su spo­ nzori bili Fakultet za tehničke studije Univerziteta u Travniku i Kimateks d.o.o iz Zagreba.

Prof. dr. Andrej Demšar, Naravoslovnotehniška fakulteta Univerza v Ljubljani

Aktivnosti fakulteta

Takmičenje u oblasti šivanja odjeće

Takmičenje u oblasti konstrukcije odjeće

Modna revija TImod 2017 – Naša vizija Modna revija pod nazivom „TImod 2017 - Naša vizija“ upriličena je u konferencijskoj sali Fakulteta na kojoj su učestvovale studentice Fakulteta za tehničke studi­ je, Edukacijskog fakulteta i učenice Mješovite srednje tehničke škole u Travniku. Tema modne revije bila je „Poslovna žena“, ali i izvrsna prilika da studentice i učenice pokažu svoje vještine i sposobnosti. Modnu reviju otvorile su učenice Mješovite srednje tehničke škole svojim kreacijama kojih je bilo devet, a zatvo­ rile studentice Fakulteta za tehničke studije sa svo­ jih jedanaest kreacija. Modeli su na reviji nosili ručno izrađeni nakit „Sorel“ naše studentice Anese Abadžić, a za make-up je bila zadužena Merjem Nuhić, također studentica Fakulteta za tehničke studije. Gosti su, uistinu, imali priliku uživati u kreacijama koje su studentice i učenice pripremale uz pomoć svojih pro­ fesora i ljepoti djevojaka.

doc. dr. Amra Tuzović zahvalivši se svim prisutnim koji su izdvojili svoje vrijeme za jedan ovakav simpozij, partnerima na podršci, a posebno doc. dr. Samiru Pačavaru koji je organizovao cijeli simpozij. Posebno je naglasila da je vrijedna podrška profesoru Pačavaru u samoj organizaciji bila studentica III godine smjera Tekstilno inžinjerstvo i dizajn Ilhana Subašić, koja je dijelom zaslužna za sve ono što se događalo na Fakultetu proteklih dana.

Zatvaranje simpozija i dodjela certifikata Modna revija studenata i učenika bila je posljednja aktivnost drugog dana simpozija nakon čega je u ko­ nferencijskoj sali Fakulteta za tehničke studije Uni­ verziteta u Travniku upriličeno svečano zatvaranje simpozija i dodjela certifikata. Učesnicima se, u ime organizatora i domaćina, obra­ tila predsjednica Organizacionog odbora TImod 2017

Zahvala pripada i profesorici iz Mješovite srednje tehničke škole Travnik, Izeti Omerdić koja je dala ve­ liki doprinos u održavanju modne revije i kreacijama koje su učenice te škole predstavile. Nakon profesorice Tuzović obratio se i predsjednik Naučnog odbora TImod 2017 uvaženi doc. dr. Samir Pačavar koji se, također, zahvalio gostima na dolasku i prisustvu, svim učesnicima i onima koji su pomogli u organizovanju ovog simpozija. Iskoristivši priliku, najavio je TImod 2018 s čijim se pripremama kreće već narednih dana. Nakon toga uslijedila je dodjela certifikata i zahvalnica učesnicima, gostima, učenicima, studentima, svima onima koji su na bilo koji način pomogli u organizo­ vanju još jednog simpozija koji se, itekako, pokazao uspješnim. ♣

Zatvaranje simpozija

GRAFX lipanj/juni 2017.

31

Aktivnosti fakulteta

Promotivne aktivnosti – prezentacije studijskih programa maturantima

E

dukacijski fakultet i Fa­ kultet za tehničke stu­ dije, 6. marta 2017. go­ dine započeli su sa realizacijom ovogodišnjih promotivnih akti­ vnosti pod nazivom Promo 2017 u sklopu kojih učenicima sre­­d­ njih škola, odnosno maturantima predstavljaju svoj rad u vidu info prezentacija za buduće studente. Opredijeljeni za izvrsnost! moto je pod kojim ova dva fakulteta djeluju u prostoru visokog obra­ zovanja i naučno-istraživačkog rada i svakodnevno unapređuju kvalitet rada i obrazovanje stude­ nata. Uvažavajući visoke kriterije studiranja po bolonjskom siste­ mu menadžment fakulteta ulaže mnogo napora kako bi svojim stu­ dentima osigurao najbolje uvjete, zavidnu širinu znanja, potpun in­ telektualni razvoj i vrhunske ko­ mpetencije. Prilikom prezentacija, predsta­ vnici ova dva fakulteta matura­ ntima predstavljaju rad fakulteta, organizaciju, studijske smjerove, resurse, prepoznatljivost, projekte i aktivnosti, te druge informacije bitne za buduće studente. Asistenti Edukacijskog fakulteta i Fakulteta za tehničke studije, u sklopu promotivne kampanje, u periodu 6.3.-6.5.2017. godine imali su niz prezentacija matu­ rantima srednjih škola u Srednjo­ bosanskom i Zeničko-dobojskom kantonu, a posjetili su i Festival rada u Hadžićima. Tom prilikom prezentirani su studijski progra­ mi, projekti i aktivnosti ova dva fakulteta u sljedećim školama: • Elči Ibrahim-pašina medresa, Travnik • Mješovita srednja ekonomskougostiteljska škola u Travniku • Mješovita srednja tehnička škola „Travnik“

32

Promo

2017

• Gimnazija, Bugojno • Srednja tehnička škola u Bugojnu • Mješovita srednja škola „Busovača“ • Srednja škola „Busovača“ • Mješovita srednja škola „Donji Vakuf“ • Mješovita srednja škola „Gornji Vakuf“ • Srednja strukovna škola u Jajcu • Srednja škola „Nikola Šop“, Jajce • Opća gimnazija „Vitez“ • Srednja škola “Vitez“ • Gimnazija Novi Travnik • Mješovita srednja škola „308. slavna brigada“, Novi Travnik • Prva gimnazija Zenica • Druga gimnazija Zenica • Srednja medicinska škola Zenica • Srednja tehnička škola „Zenica“ • Srednja tehnička škola „Kemal Kapetanović“ u Kaknju • Gimnazija, Visoko • Mješovita srednja škola „Hazim Šabanović“, Visoko • Mješovita srednja škola „Zija Dizdarević“ Fojnica • Gimnazija u Brezi • Mješovita srednja tehnička škola Zavidovići • Gimnazija "Rizah Odžečkić" Zavidovići

GRAFX lipanj/juni 2017.

• Srednja mješovita škola „Žepče“ • Gimnazija „Žepče“

Nakon održanih prezentacija, iz­ra­ zivši želju, naše fakultete posjetili su i profesori sa učenicima iz nekoliko škola sa područja Travnika, Zenice i Tuzle, a među njima su: Mješovita srednja škola grafičkog usmjerenja iz Tuzle, „Srednja tehnička škola“ iz Zenice, „Mješovita srednja te­ kstilna škola“ iz Sarajeva dok su nas maturanti iz Mješovite sre­dnje škole „Travnik“ (medicinskog i općeg usmjerenja), nekoliko maturana­ ta Mješovite srednje ekonomskougo­stiteljske i Mješovite srednje tehničke škole iz Travnika posjetili u sklopu projekta „Budi student na jedan dan“ koji je organizovan s ciljem da maturanti osjete atmo­ sferu studentskog života i detaljno se upoznaju sa studijskim smje­ rovima kako bi lakše odabrali svoj budući poziv gdje im je u okviru po­ sjete organizovan i obilazak pogona i radionica gdje studenti Fakulteta za tehničke studije obavljaju pra­ksu, prostorija zgrade fakulteta, bibli­ oteke, upoznali su se sa osobljem fakulteta i službama koje djeluju na fakultetu. ♣

Aktivnosti fakulteta Asistenti Edukacijskog fakulteta i Fakulteta za tehničke studije na Festivalu rada u Hadžićima

Učenici Gimnazije Travnik u posjeti Fakultetu

Mješovita srednja ekonomsko-ugostiteljska škola u Travniku

Mješovita srednja škola „308. slavna brigada“, Novi Travnik

Mješovita srednja škola „Gornji Vakuf“

Učenici Mješovite srednje škole u Tuzli u posjeti Fakultetu za tehničke studije

GRAFX lipanj/juni 2017.

33

Aktivnosti fakulteta Mješovita srednja tehnička škola Travnik

Opća gimnazija „Vitez“

Mješovita srednja škola „Busovača“

Srednja škola „Busovača“

Srednja tehnička škola u Bugojnu

Srednja tehnička škola „Zenica“

34

GRAFX lipanj/juni 2017.

Aktivnosti fakulteta Prva gimnazija Zenica

Srednja strukovna škola u Jajcu

Srednja škola“Vitez“

Srednja tehnička škola „Kemal Kapetanović“ u Kaknju

Učenici Mješovite srednje tekstilne škole Sarajevo u posjeti Fakultetu za tehničke studije

Učenici Srednje tehničke škole u Zenici u posjeti Fakultetu

GRAFX lipanj/juni 2017.

35

Aktivnosti fakulteta

Asocijacije studenata Edukacijskog fakulteta (ASEFT) i Fakulteta

Studentski aktivizam Organizacija različitih projekata od obrazovnog značaja, organizacija dobrovoljnih akcija mladih s namjerom realizacije ciljeva asocijacija, unapređenje sportskog i zabavnog života mladih, organiziranje kulturnih, sportskih i drugih manifestacija u humanitarne svrhe samo su neke od aktivnosti ovih dviju asocijacija Pripremila: Lejla Rebihić

S

vaka ustanova, udruženje, organizacija ima svoju pozadinu. Nije riječ samo o osobama. I stvari, kada se čine i prave sa srcem, imaju svoju dušu. Da se ne bismo otegli sentimentalnosti, počet ćemo sa činjeničnim pregledom dvije male orga­ nizacije koje oduvijek funkcionišu kao jedna. Riječ je o našim asocijacijama studenata Edukacijskog fakulteta (ASEFT) i Fakulteta za tehničke studije (AS­ FTS) Univerziteta u Travniku. Nastale su davno, imale su svoje zastupnike koji su uvijek radili i bili marljivi. No, međutim, u posljednje vrijeme asocijacije nikad ljepše nisu izgledale. Šta li je to što ih čini drugačijima? Sjećate li se kada smo na početku rekli da sve ima svoju pozadinu? Eh, up­ ravo tu pozadinu ovih asocijacija čini mnoštvo osoba, a ovoga puta izdvojit ćemo četiri najzaslužnije za taj sjaj. Te osobe možemo slobodno nazvati ljepilom koje drži da sve stoji skupa i izgleda i djeluje usklađeno. Aida Karupović i Šejla Smajić studentice su III godine Edukacijskog fakulteta smjera Pedagogija i psihologi­ ja. Šta one to rade i kako promovišu asocijacije? Krenimo ispočetka... Otkako su postale članovima ASEFT-a i počele s ra­ dom, ove dvije studentice organizovale su mnoštvo

36

GRAFX lipanj/juni 2017.

aktivnosti i projekata te učestvovale u svim akti­ vnostima Edukacijskog fakulteta i Fakulteta za tehničke studije. Njihov rad podrazumijeva organi­ zaciju sastanaka, vođenje razgovora, organizaciju posjeta srednjoškolaca fakultetima, organizaciju hu­ manitarnih akcija, pisanje članaka za naš časopis Grafx. Dijelom su svih konferencija i simpozija bilo kao učesnici bilo kao organizacijski tim studenata, i mnogo drugih stvari koje ćemo navesti u daljem te­ kstu. Po završetku srednje škole, Aida Karupović i Šejla Smajić svoje obrazovanje nastavljaju na Edukaci­ jskom fakultetu Univerziteta u Travniku. Od aka­ demske 2015/16. Šejla je predsjednica Asocijacije studenata Edukacijskog fakulteta, a obje su članice predsjedništva Studentskog parlamenta Edukaci­ jskog fakulteta. Šejla je i predstavnica studenata u sklopu Odbora za kvalitet Edukacijskog fakulte­ ta. Od početka studija učestvovale su u organi­ zaciji konferencija i simpozija, bile su organizatori mnogih aktivnosti na fakultetima, učesnice Naučnoistraživačkog kampa za mlade u Tuzli pod mentorst­ vom doc. dr. Damira Ahmića, profesora na Edukaci­ jskom fakultetu, kreativnim i maštovitim programima organizovale su posjete srednjoškolaca našim dvama

Aktivnosti fakulteta

a za tehničke studije (ASFTS) fakultetima i još mnogo toga. InSSED 2015, GeTID 2015, TImod 2016, InSSED 2016 su samo neke od konferencija u kojima su sudjelovale u sklopu organizacijskog tima. Humani­ tarne akcije: Kolačićem za život 2015, Kolačićem za život 2016, Kreativna radionica, Bazar za Đenanu Imširović, samo su jedan dio akcija koje su or­ ganizovale kako bi doprinijele povećanju svijesti o pomaganju drugima. Brojne izlete, šetnje, posjete poput: Jednodnevni izlet na Vlašić, Eko šetnja i dr. or­ ganizovale su skupa sa drugim studentima, a u sklopu tradi­ cionalne manifestacije povo­ dom obilježavanja Dana općine Travnik, učestvovale bi sa pet, šest ili sedam projekata. Njihov rad se kontinuirano nastavlja, a Šejla i Aida i dalje rade punom snagom na očvršćivanju aso­ cijacije i uključenju što većeg broja studenata u aktivnosti, a mi im u tome iskreno želimo mnogo sreće, kao i u budućem radu! U nastavku vam predstavljamo i članove Asocijacije studenata Fakulteta za tehničke studije, naše brucoše, studente prve go­ dine Melisu Zahirović i Ermila Horozovića. Melisa i Ermil, studenti Arhitekture, veoma su zado­ voljni pruženim mogućnostima na Fakultetu te gledaju da, iako su tek na početku svog visokoškolskog obrazovanja, budu aktivni u svim sferama po uzoru na starije kolege. Kako su nam rekli, sviđa im se što Fakultet „ima dušu“. Fakultet za tehničke studije pruža mla­ dim ljudima mogućnost nap­ redovanja i usavršavanja na raznim poljima. Učestvovali su na mnogim projektima koje

organizuje, kako Fakultet za tehničke studije, tako i Edu­ kacijski fakultet. Prvi projekat na kojem su volontirali bio je GeTID 2016. Već kroz taj pro­ jekat upoznali su nove ljude, naučili dosta toga i od tada učestvuju na svim projektima koje Fakultet organizuje. Pored nastavnih aktivnosti mnogo toga su naučili kroz projekte i stekli nova znanja i iskust­ va koja će im biti od koristi u budućim poslovima, a što im, svakako, predstavlja dodatni motiv za buduće projekte. Već nakon nekog vremena pridružili su se i Grafx timu gdje rade na web stranici časopisa. Nisu se ograničili samo na arhitekturu pa su se uključili na novinar­ sku, informatičku te grafičku radionicu na fakultetu na ko­ jima ih obučavaju profesori i asistenti. Na ovim radionicama kroz zabavu i druženje naučili su mnogo te, kako kažu, za­ dovoljni su i žele nastaviti učiti dalje. Melisa Zahirović je odnedavno predsjednik Asoci­ jacije studenata Fakulteta za tehničke studije, te je u krat­ kom periodu već sama pripre­ mila i organizovala neke projek­ te na fakultetu, ali kaže da je to samo početak.

Šejla Smajić, studentica III godine Pedagogije i psihologije na Edukacijskom fakultetu

Aida Karupović, studentica III godine Pedagogije i psihologije na Edukacijskom fakultetu

Melisa Zahirović, studentica I godine Arhitekture na Fakultetu za tehničke studije

Ermil Horozović, student I godine Arhitekture na Fakultetu za tehničke studije

Šejla Smajić

Na kraju moramo reći ono što ovi studenti uvijek naglašavaju, a to je da sve zasluge idu svim studentima koji učestvuju u projektima fakulteta i asocijaci­ ja. Nijedna aktivnost ne bi bila uspješna bez zajedničke sarad­ nje i timskog rada svih stude­ nata. Drage kolegice i kolege, budite idalje uspješni na svojim studi­ jima, projektima i aktivnostima, i jednako vrijedni, puni ener­ gije i spremni za nova znanja i vještine. ♣

Melisa Zahirović

Ermil Horozović

GRAFX lipanj/juni 2017.

37

Intervju

Studentica arhitekture

Nataša Radeljić 38

GRAFX lipanj/juni 2017.

Nataša Radeljić, mlada je bosanskohercegovačka arhitektica uposlena u Službi za imovinsko pravne poslove, katastar i urbanizam u jedinici lokalne samouprave općine Vitez s višegodišnjim iskustvom u struci. Također je i članica Asocijacije arhitekata u Bosni i Hercegovini te se aktivno bavi promicanjem urbane kulture i kvalitete životne sredine u svojoj zajednici. Razgovarala: Marija Garić

Intervju ■ Poznato je kako arhitektura slovi kao vrlo sujetna i nezahva­lna struka koju za osobni poziv bira ne toliko veliki broj osoba. Možete li nam kazati kako ste se Vi odlučili za svoj profesionalni put i poziv? Izbor, za mene, najelitnije struke na svijetu zapravo govori o mom karakteru. Arhitektura predsta­vlja sva­ kodnevno hvatanje u koštac s problemima različitih profila, a način iznalaženja rješenja ostavlja, vrlo često, vječni trag u prostoru. Obzirom da sam još kao učenica osnovne škole, u je­dnom od najljepših razdoblja tijekom svog života, pokazala ljubav prema apstraktnoj likovnoj umje­ tnosti i tehničkom crtanju po završetku gimnazije sam vezu, naizgled, nespojivih umjetnosti pronašla u arhitekturi kojom sam se vrlo brzo zarazila. Smatram kako se prilikom izbora profesionalnog usmjerenja treba pronaći balans između oso­bnih želja i zahtjeva tržišta rada, a imajući u vidu kako je arhite­ ktura jedno od deficitarnih zanimanja mogu kazati da je u mome slučaju osobna želja i „zahtjev“ tržišta rada jednak, zbog čega sam odmah po okončanju studija imala prigodu pronaći poslovni angažman što je samo dovelo do toga da u ovome trenutku mogu ponosno tvrditi da nisam pogriješila kada je u pitanju odabir studija. ■ Nakon što ste uspješno diplomirali na studiju arhitekture kao jedan od rijetkih studenata s izvrsnim prosjekom, ipak ste odlučili, unatoč sveprisutnijem trendu odlaska mladih ljudi u inoze­ mstvo, nastaviti školovanje i svrstati se u grupu najhrabrijih koji žele ostati. Što Vas je nagnalo na to? Ljubav. Ljubav prema osobama koje me okružuju i mom Vitezu, i odnos prema drugim sredinama s ko­ jim nisam uspjela pronaći sličnosti iako sam stra­ stveni avanturista i zaljubljenik u putovanja na razna odredišta. Smatram da se osoba, poput objekata koje projektiram, može u potpunosti ostvariti samo uko­ liko posjeduje čvrste temelje na kojima počiva. Složila bih se da je naša domovina na vrlo nestabilnim noga­ ma kada su u pitanju ekonomske i društvene oko­ lnosti, svakodnevna previranja na geopolitičkoj sceni, ali je nezrelo očekivati idealne trenutke, uvjete i pre­ dispozicije za uspjeh. Koliko god ima primjera osoba koje se ne mogu snaći u našoj zemlji budite sigurni da ima isto toliko osoba koje su se jako lijepo ostvarile u rodnoj sredini, no mediji i pojedinci, iz njima poznatih razloga koje u ovome trenutku ne mogu opravdati, nastoje vrlo često na „naslovnicu svakodnevnice“ istaknuti negativnosti, kojih ima i koje ne treba gurati

pod tepih, ali mnogo toga u našem okruženju ima što je pozitivno, zar ne!? Slažem se kako se može steći dojam općeg nezado­ voljstva kao posljedica divljeg kapitalizma, ali se često u prividnom osjećaju bezizlaznosti krije pri­ lika za kreativnim rješenjem. Moji realizirani ciljevi su proi­zvod truda, rada i zalaganja koji nisu ostali nezapaženi ali su, moram biti iskrena, iznad svakih očekivanja. Zar to nije najvažniji razlog za ostanak? ■ U današnje vrijeme mnoge arhitektonske kuće nisu specijalizirane za određene stilove i projektne zadatke već "svi projektiraju sve". Kako Vi to komentirate? Rastući apetiti tržišta zahtijevaju od projektanta po­ sjedovanje znanja i vještina iz apsolutno svih oblasti kako bi bio konkurentan, a njegovi "proizvodi" pogo­ dni za plasiranje i uporabu. Uspješan arhitekt predstavlja sublimaciju vrsnog slikara, dizajnera, magistra građevine, sales mana­ gera, grafičara, psihologa, komunikologa, politologa, poliglote i vizionara tako da je ta opaska diskutabilna, te načelno smatram pozitivnim ako arhitektonski ured nudi arhitektonske usluge ukoliko je, naravno, os­ posobljen za isto. Naravno, susrećući se s mnoštvom primjera loše arhitekture shvatila sam da nas društvo neprestano tjera da pravimo male ustupke normama, što dovodi do pomjeranja granica. Puna odgovornost je na arhitektima jer ljude treba educirati, propagirati važnost arhitekture i urbanizma jer nas samo znanje može lišiti neuspjeha. ■ Postoji li u današnjoj bosanskohercegovačkoj arhitekturi lokalna prepoznatljivost? Među pojedinim domaćim arhitektima postoji ne­ sporazum u razumijevanju arhitektonske baštine i tradicije zbog čega je teško razlikovati kreativno inte­ rpretiranje uzora od površnog folklorizma. Štoviše, imam dojam da se novonastale "kreacije" u najvećem broju oslanjaju na kretanje suvremene interpretacije zapada, a otud, sveprisutna, međusobna sličnost u kojoj gotovo nije sigurno tko je autor nekog objekta. U takvoj jednoobraznosti gdje objekti ne nose bilo kakav detalj baštine ili tradicije, malo je javnih ras­ prava o izgledu naših gradova. Ujedno je to odgovor na pitanje zašto arhitekti nerado javno ocjenjuju jedni druge. Sve sam više sigurna da je jako malo vizionara i arhitektura često ne posjeduje vizionarsku ulogu. Ulogu ima, ali sporednu. Kao član Asocijacije arhitekata Bosne i Hercegovine mogu svjedočiti tendencijama poticanja dijaloga unu­

GRAFX lipanj/juni 2017.

39

Intervju

tar struke i davanja prilike arhitektima za istup u javnost i javni govor o gradu, prostoru i svom iskustvu unutar struke kako se interakcija ne bi zadržala samo na osobnim pozna­ nstvima. Čini mi se da je konačno stvorena neophodna kritična masa mladih arhitekata koji su spremni živjeti arhitekturu kao pokazatelji da ovaj naš isfrustrirani prostor očajnički treba platformu oko koje se struka okuplja. ■ Koji je Vaš izbor među vodećim svjetskim arhitektima? Od niza svjetskih imena poput Niemeyera, Le Corbusiera, Gehrya, Renza, Gaudia, Zahe Hadid, Fostera, Wgrihta, Mies van der Rohe, Gropiusa i ostalih velikana, svoje uzore, ipak, pronalazim na teritoriju Bosne i Hercegovine. Smatram da su lokalne arhitekte poput Vancaša, Štrausa, Ugljena, Mikulića, Gološa, Vedine Babahmetović, Amira Vuka-Zeca, Jelene Božić, Nermine Mujezinović, Melisande Vidović, Josipa Ledića i mnoštva drugih neiscrpan izvor motivacije. ■ Znamo da je grad onakav kakvim ga čine ljudi koji u njemu žive, ali šta arhitektura govori o ljudima koji žive u nekom gradu? Da li je taj proces recipročan? Svakako. Veza između grada i njegovih žitelja je neraskidiva. Naši gradovi su trenutno ogledalo našeg intelektualnog boga­ tstva ili siromaštva, a urbanizam je jedna od najvažnijih stvari u ljudskom životu. Što više o nečemu znamo, to više poštujemo

40

GRAFX lipanj/juni 2017.

Intervju i cijenimo. Dobar urbanizam posjeduje lijepe i zdrave gradove u kojima se ljudi dobro osjećaju, a loš urbanizam pravi arhite­ ktonske monstrume, predstojnike grada koji svakodnevno utječu na naše raspoloženje i međuljudske odnose. Devalo­ri­ ziranjem gradova, devalviraju se naši standardi i uništava onaj poznati Genius loci ili Duh grada kojim smo se mogli pohvaliti. ■ Može li se naš odnos prema životnom prostoru promijeniti i koliko bi mukotrpan bio taj proces? Apsolutno. Nikada nije kasno naučiti o ponašanju u urbanim sredinama. ■ Koliko je, po Vašem mišljenju, zastupljena računarska tehnologija u arhitektonskom projektiranju? Računarska tehnologija je u potpunosti prevladala kao nužna nadopuna čovjekova djelovanja. Računar je postao produžetak naših misaonih, perceptivnih i organizacijskih sposobnosti. U realnom okruženju neophodno je korištenje CAD aplikacija za trodimenzionalno modeliranje pomoću kojih možemo ispitati sve prostorne odnose, boje, osvjetljenje u odnosu na geogra­ fsku širinu, doba dana, mehaničke utjecaje, fizička svojstva i sl. BIM (Building Information Modeling) je relativno nova tehnička grana u projektiranju i polako postaje standard, a sve je više investitora koji uvjetuju rad u BIM okruženju. U današnje vrijeme kada su bitne cijena, brzina, točnost i kvalite­ ta, BIM tehnologija se afirmirala kao standard za većinu ka­ pitalnih projekata. Budućnost arhitekture je digitalna, a bez programa za grafičke ilustracije i softverskih paketa bojim se da je budućnost izvjesna, ali u negativnom kontekstu. ■ Nažalost, često smo svjedoci neusklađenosti obrazovnog sustava s potrebama lokalnog i globalnog tržišta rada. Jesu li kompetencije studenata ostvarive u praksi i na koji način ste savladali poteškoće pri zapošljavanju? Nažalost se mogu složiti i kazati kako obrazovanje ne prati tržište rada, te da izuzev nekih puzećih rješenja nije ostvaren veći napredak u tom kontekstu iz raznih razloga. Iskreno, nisam sigurna da li je sreća ili karma što sam tije­ kom studiranja uspjela istovremeno raditi u struci u lokalnom arhitektonskom uredu i na taj način nadomjestiti eventualne nedostatke koje smo detektirali u obrazovnom sustavu. Kao student koji se financirao iz vlastitog izvora prihoda bila sam prinuđena učiti ne samo u "školskim klupama", ali je to kasnije dalo danak pri uspješnom obavljanju poslovnih zadataka, te ovim putem pozivam sve kolegice i kolege, aktualne studente i učenike svih usmjerenja u svim krajevima BiH da ne traže izgovor i alibi za nešto loše prilikom obrazovanja. Nikome nije zabranjeno u slobodno vrijeme se usavršavati, educirati, raditi dodatni posao na osobno zadovoljstvo i korist, a tržište je da­ nas takvo da traži cjeloživotno obrazovanje i učenje i tu nema ništa loše i sporno za mene. ♣

GRAFX lipanj/juni 2017.

41

Arhitektura

Enterijer dizajn

Stomatološka ordinacija

Nikolina Tadić iz Žepča predstavlja jedan od prvih samostalnih projekata enterijera koji je u tijeku realizacije. Završila je prvi ciklus arhitekture 2016. godine na Fakultetu za tehničke studije Univerziteta u Travniku te stekla naziv bachelor arhitekture. Nastavila je školovanje na diplomskom studiju našeg Fakulteta. Zaposlena u firmi Ting d.o.o. za projektiranje i inžinjering u Žepču. Pripremila: Nikolina Tadić

U

slojeve za kreiranje uspješnog enterijera ubra­ jaju se podovi, boje i obrade zidova, tapeta, zidna i stropna dekorativna profilacija, zavjese i zastori, namještaj, jastučići, tepisi, rasvjeta, ali i knj­ ige, umjetnička djela i biljke. Zašto to radimo? Prije početka bilo kakvih radova važno je razumjeti koji su naši ciljevi za dati projekat. Rješavamo li fu­ nkcionalni problem ili šira mogućnost? Učinkovitost dizajna odražava viziju za svoju ordinaciju i podržava ciljeve navedene u planu. Ključ je razmisliti kroz diza­ jniranje oprezno i potpuno razumno zašto to radimo. Što su bolje shvaćeni ciljevi, to je bolje izvršen plan.

Funkcionalna ravnoteža Funkcionalni balans znači da projekat uključuje principe arhitektonskog dizajna, kliničku funkciona­lnost, Dizajn ne može inte­graciju tehnologije i ergono­ mski dizajn. mijenjati čovjeka, ali

putem ergonomije saznaje o čimbenicima koji su čovjeku potrebni.

Ovi elementi rade zajedno kako bi proizveli ravnotežu, funkcio­ nalnost, dobro osmišljenu prak­ su koja izražava svoje osobne vizije, a učinkovito zadovoljava potrebe svojih pacijenata.

Izgled profesionalnosti i privlačnosti Najvažniji motiv za trening dizajna ili nadogradnje je želja da se stvori više suvremen i atraktivan izgled. Novi pacijenti nemaju način ocjenjivanja kvaliteta usluga koji će pružati, pa će uzeti u obzir druge fa­ ktore koji su opipljivi i podložni ocjenjivanju. Sadašnja praksa dizajna pomaže da se osigura povjerenje paci­ jenta u liječničkoj sigurnosti.

42

GRAFX lipanj/juni 2017.

Arhitektura Ne postoji arhitektura bez svjetla Dobro osmišljena rasvjeta daje enterijeru dodatnu dimenziju i posebnu atmosferu. Svakako, rasvjeta je projekat za sebe. Potrebno je znati gdje i koju vrstu rasvjetnih tijela instalirati, koliku količinu luksa traži data prostorija i kakav osjećaj želimo da nam pro­stor pruža. Budući da se radi o stomatološkoj ordinaciji, ukupnih 60m2, u projekat su računate LED lampe 6W i 12W. Znamo da neutralna bijela boja LED utječe na ugodno i pozitivno raspoloženje, upravo ono što treba­ mo u čekaonici i toaletima. Hladna bijela boja potiče ugodnu radnu okolinu i koncentraciju, a najbliža je prirodnom svjetlu. Zato ju stavljamo u ordi­naciju gdje je, svakako, potrebna jača jačina luksa nego u čekaonici. Psihologija boje Fokus stomatološke ordinacije osigurava pažnja na detalje. Boje i stil koje biramo očito su refleksija našeg privatnog života iako, ponekad, može biti teško odlučiti se za boju i stil. Tada možemo uzeti dio namještaja (koji već imamo) kao fokus prostorije za inspiraciju kako bismo došli do stila i karaktera vlasnika.

cijski stol. Kako bi obje prostorije (ordinacija 1 i or­ dinacija 2) bile povezane planiran je otvor između njih. Vrata između dviju ordinacija bi bila staklena pljeskarena, sa kliznim mehanizmom otvaranja koji ne bi zauzimao prostor, a bilo bi komotno za kretanje. Strop Razmišljajući o enterijeru, razmatrana je mogućnost ugradnje spuštenog stropa. Za stomatološku ordina­ ciju spušteni strop je projektiran u 2 nivoa. Raspro­ stranjen je cijelom površinom ordinacije. Iz tlocrta se može vidjeti da putanja kruga kreće u „ordinaciji 2“, pravi luk od 270°i time se završava u „ordinaciji 1“, pa se zavija u nepravilan oblik u čekaonici. U toa­ letima su, također, projektirana dva nivoa spuštenih stropova, s tim da dva odvojena dijela toaleta sadrže različite oblike spuštenog stropa.

Tlocrt je još jedna ključna komponenta za povećanje uredske učinkovitosti i izgradnju učinkovitog dizajna praksi. Želimo prostora za kretanje i proširenje svoje sposobnosti, ali ne toliko soba da se trate koraci i vri­ jeme. Trebamo ravnotežu između učinkovitog prome­ tnog toka i udobnog kretanja između radnih zona i za osoblje i pacijente, od javnih do privatnih prostora. Pod Postoji bezbroj podnih izbora za stomatološke ordi­ nacije. Izbor podnih obloga u prvom redu utječe na udobnost i kvalitetu. Vizualno mogu uljepšati enteri­ jer, ali pogrešan izbor podnih obloga može ostaviti loš dojam. Pri izboru podnih obloga uzeti su u obzir: namjena, ergonomska estetika, kvaliteta i cijena. Za dizajniranje stomatološke ordinacije izabran je gra­ nitni kamen 12 mm debljine. Granit je ekstremno tvrd i otporan materijal, moguće ga je ispolirati do visokog sjaja i jedan je od najizdržljivijih materijala dostupnih na tržištu. U svakoj prostoriji planiran je isti pod. Zid i otvori Osim postojećih unutarnjih zidova, projektiran je jedan pregradni zid koji bi dijelio čekaonicu od druge ordinacije. U sjevernijem središnjem dijelu prostora postojeći stub je dimenzija 50x30, sa čijih se strana okomite dužine nalazi unutarnji zid sa jednim otvo­ rom i nadsvjetlom. Horizontalom stuba projektom je pozicioniran pregradni zid, tako da druga ordinacija dobije svoj prostor za stomatološku stolicu i elemente, te čekaonica sa dovoljno prostora za sjedala i recep­

Slika 1. Korist učinkovitog tlocrta

Spušteni strop drugog nivoa u čekaonici je nepravi­ lnog oblika sa južne strane prostora, dok na sjevernoj strani, gdje je lociran recepcijski stol, strop prati linije dizajna recepcijskog stola.

GRAFX lipanj/juni 2017.

43

Arhitektura Rješavanje rasvjete i elektroinstalacija Svjetlost u prostorijama se mijenja tokom dana. Ra­ svjeta može biti mudra ako je pogođena svim u pro­ storiji što ju čini. Projekat je za sebe. Pri razmatranju koliko mnogo rasvjete je potre­ bno, treba razmisliti o bojama zidova, tkanina, po­ dova i, naravno, o tome koliko mnogo prirodne svje­ tlosti do­pire u prostoriju. Posebice je važno imati na umu namjenu prostora ili prostorija. Medicinske ordinacije su prostori izuzetnog značaja, gdje i naj­ manja liječnička pogreška može rezultirati katastro­ falnim posljedicama. Jedan od presudnih faktora uspješnosti liječničke intervencije, zasigurno je i adekvatna rasvjeta. Specijalističke stomatološke svjetiljke ostvaruju vrlo visoku rasvjetljenost paci­ jentovih usta, gdje se nerijetko susreću vrijednosti i preko 20.000 lx na udaljenosti od oko 70cm. U svim zahvatima koji spadaju u domenu oralne i maksilo­ facijalne kirurgije dobra rasvjeta je preduvjet uspjeha. Cilj postizanja dobre osvijetljenosti prostora urađen je u vidu raspršenosti svjetla po prostorijama. Osim što takav postupak čini mekše očima gledati kroz pros­ tor, ujedno pruža osjećaj da svaka točka u prostoriji bude zanimljiva i volumična, te daje iluziju većeg prostora. Elektroinstalacije Dobro osmišljena Većinu instalacija potrebno je utopiti rasvjeta dat će enterijeru u slojeve poda na dovoljnoj dubini na Slika 2. 3D - Spušteni strop način da se iznad instalacija omogući dodatnu dimenziju i polaganje nove završne obloge od ka­ menih pločica. Posebno obratiti pažnju posebnu atmosferu! Stomatološka ordinacija na elektroinstalacije kod stomatološke Postavka stolice jedna je od najbitnijih stolice za pacijente. Fokus je sta­vljen na: postavki namještaja u samoj ordinaciji. integraciju elemenata, ergonomičnost, flek­ Za ovo je potreban profesionalan pregled sibilnost, ko­ntrolu infekcije aparata. od strane iskusnog arhitekte. Na zid koji je preko puta stolice, dakle, u vidiku paci­ Čekaonica jenta, potrebno je postaviti lijepu sliku sa prijatnim Od njih zavisi hoće li nas pacijenti primiti kao sig­ motivima šume, jezera, parka. Budući da u ovom urne, stručne i opuštene doktore i vlasnike ordinaci­ prostoru imamo mogućnost otvorenih zidova u sta­ ja. Napraviti opuštenu i prijatnu atmosferu da bismo klu, iskoristili smo ga maksimalno. U ovom prosto­ sačuvali klijente. Obojiti zidove svijetlim tonovima– ru pogled nam pružaju visoka stabla sa raskošnim svijetlo limeta zelena. To daje životnu energiju i podiže granama. Zvuk koji proizvode instrumenti su veoma osjećaj opuštenosti. Zid bi mogli ukrasiti nekim ves­ neprijatni i potrebno ih je umiriti i skoro potpuno eli­ elim satom šarenih boja, i nekim stikerom minirati. cvijeća na zidu. Naravno, nipošto ne treba pretjerati, jer kada pacijenti uđu Ordinacija 1 Čekaonica u stomatološku ordinaciju, trebaju Prelazeći u drugi dio ordinacije, stomatološka imati utisak da su došli na ozbiljno gleda kroz prozore na čije se niske je osnovno mjesto stolica mjesto, a ne u dječju igraonu. Jako klupice mogu postaviti biljke. Na zidu lijevo, je bitan sam ulaz u namjenski pros­ tj. iza stomatološke stolice, pozicionirani su u stomatološkim tor. Okviri slika ili certifikata mora­ elementi i radne površine. Svi elementi su di­ ordinacijama. ju biti skladni i u harmoniji sa stilom zajnirani da se rade od medijapana na meha­ uređenja prostora. nizam tip-on.

44

GRAFX lipanj/juni 2017.

Arhitektura

Slika 3. 3D Čekaonice

Ordinacija 2 U ordinaciju 2 može se ući iz čekaonice i iz ordinacije 1. Prozorski otvori u prostoriji se nalaze na sjevernom dijelu prostorije te je stomatološka stolica ponovno smještena da gleda na prozore. U ordinaciji 2 planira­ ni su elementi sa radnom površinom i viseći elementi. Kao i ostali elementi i ovi bi bili od MDF ploča, bijeli, visoki sjaj. Toaleti - Jedina prostorija koju mnogi ne smatraju važnom jeste toalet ili wc. Za feng shui se ona sma­ tra kolektorom, kako loše, tako i zdrave chi energije i najgore mjesto u prostoriji. Osnovni savjet za toalet je higijena, ventilacija, osvjetljenje i mirisi. Jedan od na­ jboljih trikova za općenito uvećavanje malog prostora jest podizanje namještaja od poda.

Slika 4. 3D Stomatološka ordinacija

Kompozicija, ravnoteža i ritam. Sve ostalo je proizvoljno, dozvoljeno.

Zaključimo: zašto je potreban arhitekt u dizajniranju enterijera? Enterijer arhitekta ili dizajner enterijera je profesija koja se stječe kroz visokoobrazovno školovanje. Um­ ije učiniti potpunu obnovu i konstrukciju projekta jer je specijaliziran znanjem unutrašnjeg uređenja u arhitekturi, konstruktivnim sistemima i komponen­ tama, regulacijama gradnje, materijalima i završnim radovima do kojih se dolazi na kraju dizajna. Arhitek­ ta je sposoban isplanirati funkcionalnost prostora do zadnjeg detalja. Za razliku od dizajnera enterijera, enterijer dekoratori ne moraju imati završenu školu jer se u uređivanju enterijera mogu baviti samo es­ tetikom. Stručna osoba koja dizajnira životni pros­ tor mora rješenju problema pristupiti i sa psihološke strane kako bi enterijer bio maksimalno prilagođen. Projektirana stomatološka ordinacija dobila je svoj karakter i jedinstvenost! ♣

GRAFX lipanj/juni 2017.

45

Arhitektura

Urbana transformacija

Trg Gaje Bulata u Splitu Kroz predloženu urbanu transformaciju Trga, uključujući hortikulturno rješenje, urbani mobilijar i prometno rješenje, bit će ispoštovana tradicija grada Splita, povijest ove lokacije, kao i ceremonijalna atmosfera konkretnog locija. Uz pažljivo analiziranje historijskog konteksta daje se šansa suvremenoj arhitekturi, a na taj način će se ispoštovati ideja vodilja, te će ovaj vrijedni javni prostor biti vraćen čovjeku – njegovom istinskom korisniku Pripremio: Željko V.

I

deje vodilje ovog studentskog rada su redizajnirati javni prostor – Trg Gaje Bu­ lata na način koji će ga uspješno vratiti na korištenje čovjeku, tj. pješaku, uvažavajući njegov utjecaj na širi kontekst gradske jezgre, te osloboditi „najlipši grad na svitu“ (op.a. Split) od asfaltirane mrlje – trenutnog stanja Trga nedostojnog njegova značaja i veličine. Trgu, čiji je identitet raznolikost stilova u objektima koji ga okružuju, predstavlja se rješenje koje poštuje tradiciju, te nastavlja priču koja mu daje pečat 21. stoljeća. Lokacija i okruženje Gradski centar se nalazi na jugozapadnoj obali grada, u uvali koja čini gradsku luku. Centralni dio gradske jezgre je Dioklecijano­ va palača odakle je grad dalje rastao. Trg se nalazi sa sjeverozapadne strane uže gradske jezgre. Dio je najužeg gradskog centra. Centralna građevina Trga Gaje Bulata je secesijska zgrada Hrvatskog narodnog kazališta. Nasuprot kazalištu, u sredini trga se nalazi kuća Jelaska. Sjevernom stranom dominira modernistička crkva Gospe od

46

GRAFX lipanj/juni 2017.

Zdravlja skupa sa njenim samostanom. Južna strana je opasana bedemom Priuli, dok istočnu zatvara trgovački centar Prima 1. Ideja Otoci danas predstavljaju destinaciju, prekrasna mjesta na koja se odlazi u potrazi za zabavom, rekreacijom na čistom zraku, vodenim i ekstremnim sportovima, izlascima sunca nakon neprospavanih noći. Također se odlazi na odmor, osamu, potragu za inspiraci­ jom, mir u netaknutoj prirodi uz čisto more daleko od ikakvog zagađenja užurbanih gra­ dova, bilo ekoloških ili psihološko-duševnih. Atmosfera sa jadranskih otoka se kroz način na koji otoci pružaju mjesto na kojem se sas­ taje i zabavlja ili odmara prenosi na otoke Trga Gaje Bulata. Naime, Trg je u svojoj trenutačnoj izvedbi samo bezlični asfaltni prolaz kojem je jedini forte pogled koji nekako uvijek u prolazu od­ luta na pročelja teatra, bedema ili crkve. Trg kao mjesto okupljanja ispunjava tu svrhu svega nekoliko minuta prije i poslije pred­

Arhitektura

GRAFX lipanj/juni 2017.

47

Arhitektura

stave u kazalištu ili, pak, mise u crkvi, nakon čega se druženja i razgovori nastave na Rivi, Pjaci, zidićima Matejuške, kafićima... Radeći na tome da otok postane mjesto okupljanja, odmora nakon razgledanja grada, oaza sa malo hlada u vrelim ljetnim danima je način da Trg Gaje Bulata evoluira od sivila bez forme u polivalentnu stanicu gdje će vam pogled opet pobjeći na iste fasade bede­ ma ili teatra, no, dat će vam vremena za razmišljanje, razgovor, odmor, razonodu, ambijent u kojem možete čitati i knjigu. Prometno rješenje Uvođenjem kružnog toka se dobija velika površina javnog trga. Taxi vozila su smještena u sredini luka radijusa 15,5. Trg dobija svoju svrhu javnog trga, a skupa s Marmontovom ulicom i Rivom čini cjelinu u kojoj nema vozila. Dizajnirana je i unikatna stanica sa sjedenjem za putnike i zaštitom od vjetra. Korišteni materijal za popločanje je kamen, i to kom­ binacija bijelog mermera i crnog granita. Ovaj materi­ jal je i tradicijski vezan za grad Split. Kroz predloženu urbanu transformaciju Trga, uključujući hortikulturno rješenje, urbani mobilijar i prometno rješenje, ispoštovana je tradicija grada Spl­ ita, povijest ove lokacije, kao i ceremonijalna atmos­ fera konkretnog locija. U isto vrijeme, izbjegnuta je imitacija historije kojoj se, nažalost, često pribjegava u historijskim zonama. Umjesto toga, uz pažljivo ana­ liziranje historijskog konteksta data je šansa suvre­ menoj arhitekturi. Na taj način je ispoštovana ideja vodilja, te je ovaj vrijedni javni prostor vraćen čovjeku – njegovom istinskom korisniku. ♣

48

GRAFX lipanj/juni 2017.

Informatika

Svijet povezanih uređaja

Internet of Things (IoT) IoT nam svojim razvojem uveliko olakšava svakodnevnicu. Procjene su da će do 2020. godine svaka površina i svaki uređaji biti povezani na mrežu... Pripremila: Azra Rekanović

I

nternet of Things (IoT) ili internet stvari predsta­ vlja umrežavanje fizičkih uređaja kao što su vozila, zgrade i druge stvari u koje je ugrađena elektronika, softver, senzori i mreža za uvezivanje koja omogućava ovim objektima da skupljaju i razmjenjuju podatke. Global Standards Initiative on Internet of Things (IoTGSI) 2013. godine definisao je internet stvari kao „globalne infrastrukture za informaciono društvo, koje omogućavaju napredne usluge od strane međusobno povezanih (fizičkih i virtualnih) stvari na osnovu postojećih, i razvija interoperabilne informacijske i ko­ munikacijske tehnologije“. Internet stvari povezuju milione predmeta iz sva­ kodnevnog života, kao što su ceste, kućni aparati, saobraćajni znakovi, bolnička oprema, ulične svjetiljke, pa čak i korpe za smeće i drveća. IoT nam svojim ra­ zvojem uveliko olakšava svakodnevnicu. Procjene su da će do 2020. godine svaka površina i svaki uređaji biti povezani na mrežu. Mnoge su prednosti uvođenja internet stvari u život pojedinca, kao i uvođenja u kompanije. Za čovjeka, kao pojedinca, IoT se može primijeniti kada su u pitanju zdravlje, finansije, sigurnost i sl. Naprimjer, uvođenje IoT u zdravstvene sisteme omogućava bolni­ cama praćenje vitalnih znakova svakog pacijenta putem čipova. Kada je riječ o sigurnosti, tu je ADT (sigurnosni sistem doma), koji omogućava korisniku praćenje i ko­ ntrolisanje kućnog sigurnosnog sistema putem telefo­ na. Tehnologija „GM OnStar“ je sistem koji je ugrađen u GM automobile i koja ima mogućnost da otkrije da li je došlo do sudara i da prati kretanje automobila. Što se tiče korištenja IoT-a u domaćinstvu, uređaji koji su međusobno umreženi mogu da uštede novac njihovom korisniku tako što regulišu energetsku potrošnju na efi­ kasan način.

Kao što vidimo, internet stvari se koriste u raznim segmentima - poljoprivreda, medicina, građevina, sig­ urnost, u izgradnji pametnih zgrada, domova i gradova, kod automobila, uštede energije i slično. Šta očekivati od IoT-a u budućnosti? Napravili smo top 5 listu stvari koje se očekuju u budućnosti. 1. Smart frižideri Možda ćete reći, pa to već postoji! To je možda tačno, ali oni nisu toliko pametni, imaju samo ekran koji se može povezati na internet. Zamislite frižider koji vam može reći šta ima unutra, koji vam pravi listu namirnica koje mu fale, pa čak i naručivati hranu sam, ili čak da podgrije hranu kad primi signal od GPS-a da ste blizu kuće. 2. Smart kauči Ugrijana sjedišta su ugodna, naručito u zimskom periodu. Dok se u rerni peče pizza koju je frižider stavio na pečenje, bilo bi lijepo da se kauč grije da biste imali toplo mjesto kad sjednete da jedete. Isto bi se moglo primijeniti i na stolice za kuhinjskim stolom, ukoliko ne želite da jedete sjedeći na kauču. 3. Smart četkice za zube Još jedna stvar za koju možemo reći da postoji, no, i one su u svom ranom razvoju. Trenutne smart četkice mogu samo ustanoviti ukoliko niste očetkali pojedina područja dobro. Međutim, mogle bi da idu korak naprijed. Jednog dana, bit će u mogućnosti da ustanove zdravlje vaših zuba, govoreći korisniku kad je vrijeme da posjete svog stomatologa. 4. Smart tanjiri, posude i čaše Šta kad bi naši tanjiri mogli da prate ono što jedemo? Ovo bi nam moglo pomoći ne samo sa našom ishranom, nego bi pomoglo i cijelom zdravstvenom sistemu. Moglo bi nam pomoći da nam zdravstveno osiguranje bude jeftinije i učinilo bi naše živote zdravijim i boljim. 5. Smart automobili Ne govorimo o automobilima „Smart“. Govorimo o pametnim automobilima koji znaju da ste blizu izlazu iz tržnog centra i koji dolaze po vas sa toplim sjedištima i puštenom muzikom. Zaboravit ćemo dane kad smo se pokušavali sjetiti gdje smo parkirali svoje auto jer će automobil sve sam uraditi umjesto nas. ♣

Internet of things (IoT) ili internet stvari ima mnoge pre­ dnosti u poslovanju kod pojedinaca, društva, potrošača i po pitanju okoliša, ali, kao što je slučaj kod bilo koje druge tehnologije, uvijek ima posljedice i kontroverze koje se javljaju.

GRAFX lipanj/juni 2017.

49

Dizajn

Naš izbor trendova u kreativnoj industriji...

Trendovi dizajna 2017. Jedinstveni stilovi, tipografija, boje... Danas u digitalnim medijima prepoznajemo niz trendova u digitalnom dizajnu: dizajn zasnovan na karticama i naslovu, naglašenu tipografiju, eksperimentalne boje (sve osim tradicionalnih), tanke ikone. Uz to, mogu se predvidjeti trendovi kao što su odvažni oblici, retro pastele, povratak ka originalnosti. Pripremio: Jasmir Smailbegović

S

vake godine naučimo nešto novo o dizajnu, pa ni 2016. godina nije bila izuzetak. Utjecaj na di­ zajn i trendove vrše mediji, tehnologija, indus­ trije i, u zadnje vrijeme, upotrebljivost. Trend se po­ lako i postepeno gradi, praveći sebi put u sve dijelove dizajna i onda isto tako nestaje. U suštini, vijek jed­ nog trenda nije duži od dvije godine. Dizajn u 2017. godini nastavlja trendove koji su se materijalizirali u 2017. dodajući određene utjecaje, ali je izgled dobro poznat, od ranije. Google Material Design ostaje kao glavni "influencer" na trendove.

Ukoliko očitate QR kodove Vašim uređajem u ovom članku, kod će Vas poslati na link preko kojeg možete pregledati dodatni sadržaj kao što su animacije i video na web stranici časopisa grafx.ba

„Semi-flat“ dizajn U prošlim godinama „flat“ ili ravni dizajn je vladao web dizajn tržištem, ali pod utjecajem Google Mate­ rial Designa, postaje višedimenzionalan. Ova tran­ zicija počinje sa svijetlim sjenama, čineći ga „semiflat“ ili poluravnim dizajnom. Evolucija „flat“ dizajna u „semi-flat“ više odgovara tehnologijama u razvijanju. Dodavanjem sjena dobija se dubina i kompleksnost bez uništavanja osjećaja ravnog dizajna. Ovo je nova karakteristika koja je dodana „flat“ trendu i nastavit će se razvijati i dalje. Semi flat: Project: Listener's Playlist; Author: Anzi

Semi flat: Project: Resource � UI/UX Tool for Web Services; Author: Ruslan Latypov; LS Graphics; Anton Mishin; Valery Gurkov

50

GRAFX lipanj/juni 2017.

Dizajn „Cinemagraphs“ „Cinemagraphs“ nisu jed­ nostavni .gif fajlovi koje inače viđamo na webu. „Cinemagraphs“ su mirne slike koje imaju mini­ malni detalj pokreta. Ova tehnika od obične slike pravi jaku realističnu sli­ ku dajući joj život.

Još 3D-a 3D definitivno ide naprijed i sigurno ćemo vidjeti nje­ gov utjecaj na svim poljima dizajna. Sa VR revolucijom koja nezaustavljivo gradi tržište za sebe, ovaj dio napreduje velikom brzinom.

3D: Project: LUV.IT; Author: AARON MARTINEZ

3D Project: NIKE F.C. | 3D Golden balls in the real world; Author: TAVO

Animacije Animacije su sve više i više prisutne u dizajnu, a pogotovo na webu. Njiho­ va odlika je jednostavnost i širina jer mogu biti gif fajlovi, SVG, WebGL, CSS ili čak video. Animacije su definitivno jedna od najvećih stvari u posljed­ njim godinama kao trend, zato ih ne oklijevajte ko­ ristiti.

3D Project: Better You Brand; Author: Craig Minchington; Satellite Office; Brand Nu

Geometrijski oblici, šabloni, linije i krugovi Ovaj trend je započeo u 2016. i sigurno će nastaviti i u 2017. Jednostavno možete karakterizirati web stranicu dodajući moderne oblike.

1) Geometrijski oblici šabloni i krugovi: Project: Pfizer - Active and 50+ for The New York Times; Author: justyna stasik; Vladimir Marchukov 2) Geometrijski oblici šabloni i krugovi: Project: DRAP.agency Branding; Mireldy Design; Filip Gjurin

GRAFX lipanj/juni 2017.

51

Dizajn Odvažne boje Koristite jake i odvažne boje da biste iskazali stav. Materijalni i ravni dizajn savršeno idu sa odvažnim bojama.

Odvažne boje

Odvažne boje: Project: Edris - Logo Designed by MiLo; Author: Loredana Papp-Dinea; Mihai Baldean; Milo Themes

Odvažne boje: Project: Rendered — Responsive Demo Website for AdobeSerge Vasil

Odvažne boje: Project: b2mach; Authors: Natalia Zerko; Kuba Enzowski; Kommunikat Studio

Inovativno listanje Ova vizuelna ideja je sjajna za unikatne elemente svake web stranice. Od višeslojnih „paral­ laxa“ do videa sve je moguće.

Mobilno surfanje "Responsive" dizajn 2015. i 2016. godina su nam donijele ogromno povećanje u mobilnom surfanju. Tableti i pametni telefoni su sada glavni izbor kada je u pitanju surfanje stranica, prešavši tako desktop računare i laptope. Bilo koja web stranica koja nija fokusirana na „responsive“ dizajn hitno treba nadogradnju.

52

GRAFX lipanj/juni 2017.

Tranzicije boja Tranzicije boja su kao trend počele 2016. te su uz pomoć velikih imena kao što je Instagram postale broj 1. trend trenutno.

Tranzicije boja

Dizajn „Custom“ vizuali i ilustracije „Stock“ fotografije su još uvi­ jek popularne, ali novi trend polahko napreduje: upotreba ručno rađenih vizuala i ilus­ tracija. Ako želite jedinstven izgled koji će svaki korisnik pamtiti kontaktirajte digital­ nog dizajnera. Dakle, manje „stock“ fotografija, a više origi­ nalnih i unikatnih.

Custom vizuali i ilustracije: Margarita Mar

Kreativna upotreba neutralnog prostora i mreže U prošlim godinama se dizajn bazirao na organizaciji kolona i potpuno poravnanje, ali u 2016. vidjeli smo značajan pomak prema nepravilnom i kreativnijem pristupu slaganja elemenata.

Kreativna upotreba neutralnog prostora i mreže

Storytelling Web stranice se sada trude da vam ispričaju priču i ubijede vas da ostanete tu. Korisnici više uče iz priče nego iz klasičnog čitanja informacija.

Lijeno učitavanje sadržaja Lijeno učitavanje sadržaja odgađa učitavanje svih el­ emenata u dugim web stranicama pojavljujući se tek kada je to potrebno te na taj način mnogo ubrzava rad.

Razdvojeni sadržaj Razdvojeni sadržaj postaje popularan, pogotovo u „responsive“ dizajnu razdvajajući ekran u dva ili više dijelova. Web stranice sa razdvojenim ekranom pri­ kazat će korisniku istovremeno više bitnih informaci­ ja na jednoj stranici.

Video bilo gdje Videosadržaj se povećao u posljednje vrijeme i korisnici sve više traže kvalitetni video. Video prikazan na web stranici može biti kratak i ponav­ ljati se prikazujući proiz­ vod ili projekat čime će zainteresovati korisnika za priču.

GRAFX lipanj/juni 2017.

53

Dizajn Skrivena navigacija Popularni „Hamburger“ meni kreira mnogo razloga zašto ga (ne)koristiti, ali jedno je sigurno – ovaj trend je tu i ostaje, a korisnici će se vre­ menom sigurno naviknuti.

Detalji Fokus na detalje jako je bitan ove godine. Od najsitnijih de­ talja, kao što su navigacijske tačke, do logoa u ćoškovima, fokusirajte se na detalje kako biste završili posao. Detalji: Project: Barometa - Next-generation Job Platform; Author: Netguru Team; Łukasz Pachytel

Logo trendovi Minimalizam Gotovo svi veliki bren­ dovi su svoj vizuelni identitet promijenili u nešto jednostavno, minimalističko što do­ voljno govori o ovome trendu.

„Custom“ logo Ovaj trend se već ne­ koliko godina razvija i trenutno savršeno odgovara „hipster“ pokretu. Ovaj stil se koristi u ugostiteljskoj industriji, frizerskim uslugama kao i umjet­ nosti.

Minimalizam

Custom logo

Negativni prostor Ovaj stari trend koji se ponovo aktivirao u zadnje vrijeme sig­ urno će biti prisutan u 2017. godini. Negativni prostor

54

GRAFX lipanj/juni 2017.

Dizajn Crop Ovaj trend je jako blizak minimalizmu jer prikazuje samo onoliko koliko je dovoljno da shvatimo o čemu je riječ i ništa više od toga.

Geometrija Ovaj, također stari trend, ponovo se vraća i pripada onim trendovima koji nikada neće izumrijeti.

Crop

Umjetnost linije Ovaj trend je popularan među novim i modernim pokretima i zasniva se samo na jednostavnim oblici­ ma linije.

Šabloni Šabloni su novi trend koji na unikatan način čine brend istaknutim. Ovaj originalni trend se, također, može koristiti u prezentaciji logoa.

QR kod tip je matričnog barkoda (ili dvodimenzionalnog koda) koji je prvobitno osmišljen za autoindustriju. Sistem je nedavno postao popularan i izvan autoindustrije zbog svoje brze čitljivosti i mogućnosti velike pohrane podataka. Kod se sastoji od crnih modula raspoređenih u kvadratni uzorak na bijeloj pozadini. Kodirane informacije mogu se sastojati od bilo kakvih podataka (npr. binarnih, alfanumeričkih, Kanji simbola i dr.). QR kod je osmislila Toyotina podružnica Denso Wave 1994., a danas je najpopularniji dvodimenzionalni bar kod. Dizajniran je s ciljem njegovog brzog dekodiranja. QR kodove može očitati svaki mobitel sa fotoaparatom i pristupom internetu koji ima instaliranu aplikaciju za čitanje QR kodova. Nekim su uređajima te aplikacije već tvornički instalirane, a za ostale postoji velik izbor besplatnih aplikacija koje se mogu skinuti s interneta.

Geometrija

Umjetnost linije

Šabloni

Animirani logo Dizajn pokreta je veliki trend ove godine i možemo ga pronaći u skoro svim sferama dizajna.

GRAFX lipanj/juni 2017.

55

Dizajn Retro Retro je još uvijek IN uprkos činjenici da je već dugo godina prisutan.

Tranzicija boje Tranzicija boje je u svemu ove godine – pa tako i u logoima.

Ilustracije u logoima Ilustracije su dobar način da vašem logou date unikatan detalj.

Fotografije u logoima Veliki trend trenutno je tipografija u kombinaciji sa fotografijom. Ova dva elementa se jako dobro uklapa­ ju zajedno jer kreiraju jak kontrast.

Trendovi u tipografiji Debela i ogromna tipografija Tipografija je možda najbitniji dio za kreiranje izvan­ rednog dizajna. Ove godine će tipografija biti ogromna i debela sa udarnim naslovima.

Tranzicija boje u tipografiji Tranzicija boje je definitivno ove godine u trendu i pronaći ćete je i u tipografiji.

Vizuelna hijerarhija Hijerarhija tipografije je jako bitna u svim poljima dizajna. Veličina i debljina fonta može lahko indici­ rati koje riječi i slova su najbitnije. Također se razlika može postići kroz poziciju i boju teksta.

Sitna tipografija Super mali tekst je većinom okružen negativnim pros­ torom, ali se može kreirati kontrast između boja i slika da bi se bolje istakao, ili uz pomoć animacija.

56

GRAFX lipanj/juni 2017.

Debela i ogromna tipografija

Dizajn Animirana tipografija Animacije se nalaze svugdje pa tako i u tipografiji. Ako koris­ tite blagi pokret, nećete pogriješiti ove godine.

Tranzicija boje u tipografiji

Tipografija susreće tipografiju Kombinacija između teksta i tipografije može postići jako dobar izgled.

Geometrijski oblici i tipografija Geometrijski oblici se mogu kombinovati sa tipografi­ jom da bi se postigao moderan izgled. Vizuelna hijerarhija

Uparivanje fontova Upoteba dva ili više fontova zajedno još uvijek je trend.

Sitna tipografija

Izvor: behance.net ♣

GRAFX lipanj/juni 2017.

57

Obrazovanje Najznačajniji brojevi u današnjoj matematici

Broj e i broj π Kao jedan od najznačajnijih konstanti u matematici broj e ima široku primjenu u matematici, ali i u fizici, biologiji, ekonomiji i drugim naukama. Pored broja e veliko interesovanje javnosti pobudio je i broj π čije su decimale još od antičke Grčke brojni matematičari pokušali odrediti Pripremili: Maid Omerović i Ahmed Palić

Historija broja e

P

ojava broja e objavljena je 1614. godine u radu Nepera u kojem je opisao matematičke objekte koje je nazivao logaritmima, koji nisu logaritmi u današnjem smislu riječi, ali su im vrlo bliski sa osnovom e-1. Otkrivanje konstante same po sebi pripisuje se Bernuliju koji je pokušao naći vrijednost izraza lim(n→∞)(1+1/n)n što je vrijednost broja e. Prva upotreba broja e, predstavljena slovom b, po­ javljuje se u pismima Lajbinca 1690. i 1691. godine. Ojler je počeo koristiti slovo e za konstantu 1727. godine, prvi je upotrijebio broj e u publikaciji, 1736. godine, a 1737. godine je dao i definiciju i dokaz iracionalnosti bro­ ja e. Ermit je 1873. godine dokazao transcedentnost broja e. Šta je broj e? Broj e je baza prirodnog logaritma i zajedno sa neutralima množenja i sa­ biranja 0 i 1, konstantom (π) i ima­ ginarnom jedinicom i spada u grupu najznačajnijih brojeva u dosadašnjoj matematici. Osim što je iracionalan i realan, broj e je još i transcedentan. On iznosi: e=2,71828182845904452353602874 71352… Primjena broja e Broj e kao jedan od najznačajnijih konstanti u matematici, pored široke primjene u matematici (osnova pri­

58

GRAFX lipanj/juni 2017.

Obrazovanje rodnih logaritama, računanje limesa, nalaženje izvoda itd.), svojstva broja e se koriste u fizici, biologiji, ekonomiji i dr. Najkarakterističnija je upotreba prilikom proračuna kamate, odnosno neprekidnog ukamaćivanja. Misterija broja π Smatra se da nijedan broj, simbol ili oznaka nisu pobudili toliko intereso­ vanje javnosti kao čuveni broj π. To je matematička konstanta koja predstavlja odnos obima i prečnika kruga, iraciona­ lan je broj, i njegova približna vrijednost iznosi 3,14159. Kažemo približna zato što ima beskonačan broj decimala, koje su pokušavali izračunati matematičari još od antičke Grčke do današnjih dana. Oznaka za broj „pi”- π potječe od grčke riječi „perimeter” (περίμετρος), što znači dužina krive koja ograničava neku ravan. Ovaj simbol prvi put je uveo matematičar Vilijam Džouns 1706. godine, mada je oznaka potpuno prihvaćena i postala pop­ ularna tek nakon što ju je usvojio Leonard Ojler. Računanje decimala broja π – uzaludan posao? Simbol π je u historiju ušao još u starom Egiptu, budući da su najraniji zapisi koji pominju ovaj broj pronađeni na svicima papirusa koji su nastali oko 1650. godine p.n.e. Ipak, prvi koji je zaista izračunao broj π bio je Arhimed, ali pošto se tada još nije znalo za decimale, izrazio ga je u vidu razlomka. Od tada pa sve do početka XVII vijeka, svi matematičari koji su izračunavali broj π (a bilo ih je mnogo) činili su to Arhimedovom metodom. Od tada su se mnogi, matematičari i laici, sa više ili manje uspjeha, bavili izračunavanjem decimala broja π. Svi su željeli da ga što preciznije izračunaju, do posljednje decimale. Tek je kasni­ je shvaćeno da je to nemoguće jer je on beskonačan. Neki od njih su bili i: Ludolph van Ceulen rođen 28. januara 1540. godine u Hildsheimu u Njemačkoj, a umro 31. decembra 1610. u Lejdenu u Holandiji. Postao je slavan zbog

izračunavanja broja π sa 35 decimalnih mjesta, do koga je došao koristeći poligon sa 262 stranice. Proveo je veći dio svog života računajući π i zato ne čudi histori­ jski podatak da je 35 decimala broja π ugravirano na njegovoj nadgrobnoj ploči u crkvi Svetog Petra u Lajdenu. Inače, u Njemačkoj je broj π dugo zvan Ludolfov broj, upravo njemu u čast. Tako je Vilijam Šenks 1874. izračunao 707 decimala broja π koje su se našle na frizu okrugle sobe posvećene broju π u Palati otkrića u Parizu, povodom Svjetske izložbe, kada je izgrađen i Ajfelov toranj. Međutim, 1947. godine je otkriveno da je 528. decimala pogrešna i friz je od te cifre promijenjen. Šta je zapravo π? On je konstanta. Iracionalan je. Vrijednost broja π zaokružena na 64 decimalne glasi: π ≈ 3,14159 26535 89793 23846 26433 83279 50288 41971 69399 37510 58209 74944 5923. Ipak, kao što znate, u metematici ga uglavnom koristite u zaokruženom obliku 3,14 ili kao razlomak 22/7. Era računara Pojava prvih računara sve je promijenila, pa i način i mogućnosti u izračunavanju broja π. Sa njima se rekordi u broju izračunatih cifara postižu svakoga dana. Milijarde su već daleko premašene. Do sada je izračunato čak preko 1,25 triliona decimala broja π i to je pošlo za rukom Japancu Yasumasa Kanada 2002. godine. Obilježavanje dana broja π Dan broja π obilježava se na razne načine, uključujući i takmičenja u jedenju pite ili gađanju pitama i raspravljanje o značaju broja π. Neke škole održavaju i takmičenja u tome koji će se učenik moći sjetiti najviše decimala broja π. ♣

Izvori http://matematika.edu.rs/misterija-broja-pi/ https://andrejmitrovicbroje.wordpress.com/

GRAFX lipanj/juni 2017.

59

Jezik Glagolski paronimi

Pocrvenjeti od stida ili postati crven? Postoji niz glagola na -jeti i-iti s različitim značenjima, glagoli na -jeti znače postajati kakvim, a glagoli na -iti znače činiti što kakvim. Pocrvenjeti, pomodrjeti, pobijeljeti znači postati crven, modar, bijel (u licu). Pocrveniti, pomodriti, pobijeliti znači učiniti što kakvim (obojiti crvenom, modrom ili bijelom bojom). U razgovornom jeziku se ta razlika slabije čuva, pa se može pocrveniti, a tako i pomodriti kada dođe zahlađenje – makar to znači da nas je neko obojio crvenom i modrom bojom kada je zahladio odnose sa nama. Ako želimo reći da smo zbog sniženja temperature postali crveni ili modri, trebali bismo reći da smo pocrvenjeli ili pomodrjeli zbog zahladnjenja. Pripremila: Armina Arslanović

G

lagoli su promjenljiva vrsta riječi kojima izričemo radnju, stanje i zbivanje. Postojanje parova pri­ jelaznih i neprijelaznih glagola bilježe gotovo sve gramatike. Nastali su od iste osnove, s time što je jednome oznaka završetak na -iti, promijenjen nagla­ sak u prezentu i prijelaznost, dok je drugome oznaka završetak -jeti, infinitivni naglasak u prezentu i ne­ prijelaznost: poskupiti, poskupim (učiniti nešto sku­ pljim); poskupjeti, poskupim (postati skuplji). Paronimi su riječi koje se slično izgovaraju, slično pišu ili slično zvuče, ali imaju različito značenje. Odnos dv­ iju ili više takvih riječi naziva se paronimija. Samim time što su podjednako slične i različite, nezgodne su. Kada govorimo o glagolskim paronimima crveniti / crvenjeti (se) oni su tvoreni od pridjevske osnove koja označava boju i sufiksa -iti i -jeti. Glagoli sa sufiksom -iti prelazni su i znače 'činiti da nešto bude određene boje': crveniti znači 'činiti nešto crvenim', npr. cr­ veniti kosu. Glagoli tvoreni sufiksom-jeti neprelazni su i znače 'dobivati boju koju označava pridjev; is­ ticati se nekom bojom': crvenjeti znači 'postajati cr­ venim‘. Dakle, pojedini glagoli od iste osnove imaju –jeti (kod kojih je –je od jata) s jednim, a –iti s drugim značenjem. Glagoli tvoreni sufiksom -iti i glagoli tvoreni sufik­ som –jeti imaju iste oblike glagolskog pridjeva rad­ nog muškog roda jednine, naprimjer: Tata je crvenio ogradu. Crvenio se od srama.

60

GRAFX lipanj/juni 2017.

Pocrveniti ne znači isto što i pocrvenjeti Pocrveniti znači činiti nešto crvenim. Svi glagoli na-iti: pocrven+iti, pomodr+iti, posiv+iti, znače da smo nešto obojili u boju koju glagol znači. Pocrvenjeti znači postajati crven. Svi glagoli na -jeti: pocrven+jeti, pomodr+jeti, posiv+jeti, znače da nešto samo od sebe postaje boje koju znači glagol. Npr: Ako se postidite, možete pocrvenjeti u licu od stida. Kada vam je hladno, možete pomodrjeti od hladnoće. ♣ Tako treba razlikovati slične parove: oslijepjeti (postati slijep) - oslijepiti (učiniti koga slijepim) oživjeti (vratiti se u život) - oživiti (vratiti koga u život) izludjeti (postati lud) - izluditi (učiniti koga ludim) oslabjeti (postati slab) - oslabiti (učiniti koga slabim) zacijeljeti (zarasti) - zacijeliti (pomoći nekome da mu rana zacijeli)

Literatura 1. Halilović, Senahid (1999). Pravopis bosanskoga jezika : priručnik za škole. Dom štampe. Zenica. 2. http://www.hrvatskiglas-berlin.com/?p=13412 3. http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=139 4. http://bujicarijeci.com/2012/07/bijeliti-se-i-bijeljeti-se%E2%88%92-glagoli-na-iti-jeti-ii-dio/ 5. http://www.ffzg.unizg.hr/fonet/govorscan/GOVOR_ UVEZANI/GOVOR-1993-10-1.pdf

Jezik Riječi koje najčešće čujemo u prosvjeti, kod ljekara, građevinara...

Kolegica ili koleginica? Ljudima u Bosni i Hercegovini nijedna od ovih riječi nije strana ili neobična. Ali onima koji su iz istočnih krajeva riječ kolegica nije obična, kao što ni onima iz zapadnih ne zvuči dobro riječ Pripremila: Almedina Mehić koleginica. Obje ove riječi su, ipak, ravnopravne.

Č

esto osobe koje ne poznajemo dovoljno, a dio su našeg kolektiva, prije nego ih počnemo oslovljavati imenom i prezimenom mi im se obraćamo sa „kolega“ ili „kolegica“ odnosno „koleginica“. Ove riječi najčešće možemo čuti u prosvjeti ili kod ljekara, građevinara itd. Nije pravilno da ljude s kojima nemamo neki „poslovni odnos“ nazivamo „kolegama“. Naravno, kolega je drug ili osoba po zanimanju, dužnosti ili zvanju tako da možemo imati školske kolege.

Kada sumiramo sve možemo doći do zaključka da imen­ ice ženskog roda na –ica, izvedena od osnovne imenice muškog roda, a takva je kolegica, može značiti dvoje: 1. žena sa zvanjem koje ima i lice muškog roda označeno osnovnom imenicom, kao u primjeru: carica = žena car, učiteljica = žena učitelj, profesorica = žena profesor i sl., 2. žena čiji muž ima to zvanje ili položaj, kao u primjeru: carica = žena careva, učiteljica = žena učitelja, profesorica = žena profesora.

Postavlja se pitanje: Šta je pravilno, kolegica ili koleginica? Odgovore na pitanje šta je pravilno kolegica ili kolegini­ ca, često tražimo u pravopisima, no tamo su obje riječi navedene i one su međusobno ravnopravne. Iako su u pravopisima one ravnopravne to ne mora značiti da su i u gramatičkom pogledu jednako vrijedne. S pravom možemo to reći jer nam je poznato da pravopis nije rješavao pitanja morfoloških dubleta, već ih uglavnom navodi ravnopravno. Stoga, kada je riječ o morfološkim dubletima koji su u pravopisu ravnopravni, mi se obraćamo gramatici i gramatičarima. Kada to gledamo sa gramatičkog aspekta tvorba riječi ko­ legica je veoma jasna. Na osnovu imenice muškog roda, kako kaže Šipka (1975), kolega (koleg- ) dodat je nastavak –ica, kojim se uglavnom tvore imenice ženskog roda (ko­ leg + ica = kolegica). Također, i tvorbu imenice koleginica nije teško objasniti. Tu je osnova pridjevska i to kolegin (od kolega), a nastavak za ženski rod je –ica (kolegin + ica = koleginica). Dakle, vidimo da je tvorba u ta dva slučaja različita, barem u pogledu osnove i to je upravo presudno za značenje tih riječi.

Imenice na –ica izvedene od prisvojnih pridjeva muškoga roda na –ov i –in (a takva je i koleginica) mogu imati samo jedno značenje i to ono drugo. Kad kažemo ovo drugo mislimo na značenje žena čiji muž ima zvanje ili položaj kao u primjeru: aginica (agin + ica), to je žena od age, a ne žena aga ili begovica (begov + ica), to je žena bega, a ne žena beg. Ovakvih primjera ima mnogo. U kon­ tekstu ovoga, možemo se prisjetiti i Hasanaginice, žene okrutnog Hasanage ili mlade Gojkovice, nevjeste Gojka Mrnjavčevića. U knjizi Šipke (1975), našli smo i potvrdu prof. Brozovića koji se posebno bavio pitanjem riječi kolegica i koleginica, i on piše: „Oblici na –ica mogu biti dvoznačni, ali, mislim, da oblici u kojima –ica dolazi na posvojni pridjevski su­ fiks –ov ili –in mogu značiti samo suprugu (ili gdjekad i gdjegdje i kćer, što nas ovdje ne zanima)“. Dakle, riječ kolegica može značiti žena kolega i samo teoretski koleginu ženu, dok koleginica samo koleginu ženu. Budući da je u našem slučaju riječ o osobama ženskog spola koje imaju isto zvanje kao i muškarci, to jeste o ženskim kolegama onda ih oslovljavamo kao u primjeru: kolegica Azra, kolegica Ivana, kolegica Adna i sl. Međutim, ne možemo na osnovu gramatičke analize zaključiti i insistirati na takvoj pravilnosti jer moramo uzeti u obzir i raširenost nekog oblika, a riječ koleginica je jako raširena. Vjerovatno je da će ovo pitanje sigurno biti još godinama zastupljeno kod nas, a vrijeme će pokazati koja će riječ više, to jeste, duže opstati, odnosno koja će prevladati. Do tada obje riječi neka žive u našem standardnom jeziku. ♣

Kako onda znati šta je pravilno, a šta nije? Vrlo jednostavno. Kada imamo nastavak –ica koji gra­ di imenice ženskog roda te imenice mogu imati dva značenja: 1. žena koja ima zvanje i 2. žena čiji muž ima zvanje ili položaj. To znači, da je žena koja ima zvanje profesorica, učiteljica, carica, kapetanica, majstorica, a u drugom slučaju žena čiji muž ima zvanje, nastavak –ica se dodaje na oblik pris­ vojnih pridjeva muškog roda izveden iz osnove imenice, kao u primjerima: aginica, begovica, kapetanovica.

Izvor 1. Šipka, M. (1975). Jezički savjetnik. Sarajevo: Svjetlost.

GRAFX lipanj/juni 2017.

61

Jezik Nauka o jeziku

„Snaga govora sastoji se u umijeću – izraziti mnogo u malo riječi.“ (Plutarh, grčki historičar)

Jezik je veoma složen sistem znakova pomoću kojih se ljudi u određenoj društvenoj zajednici međusobno sporazumijevaju, iskazuju jedni drugima svoje misli i osjećanja i obilježavaju se Pripremila: Hana Hopić kao pripadnici upravo te zajednice

B

udući da je jezik u isto vrijeme i psihološki, neurološki, društveni, etnički, semiološki, komunikološki i kulturološki fenomen, predmet je zanimanja i izučavanja ne samo lingvistike nego i drugih nauka: psihologije, neurologije, sociologije, etnologije, politikologije, semiologije, komunikologije, kulturologi­ je, pa i filozofije. Stoga se jezik može definisati sa više različitih aspekata. Ipak, nijedna definicija ne objašnjava do kraja to najsavršenije dostignuće ljudskog duha. Naj­ potpunija definicija jezika odgovara na dva bitna pitanja: šta je to jezik po svojoj unutrašnjoj strukturi, odnosno kako funkcioniše i čemu uopće služi. Jezik je veoma složen sistem znakova (sa pravilima za njihov izbor, kombinovanje i upotrebu) pomoću kojih se ljudi u određenoj društvenoj zajednici međusobno spora­ zumijevaju, iskazuju jedni drugima svoje misli i osjećanja i obilježavaju se kao pripadnici upravo te zajednice. Jezik je, dakle, u općem smislu određen i uređen sistem znakova kojima je osnovna funkcija sporazumijevanje među članovima jedne društvene zajednice. Kad je riječ o prirodnom ljudskom jeziku, taj sistem zna­kova predstavljaju artikulisani glasovi i njihove značenjski relevantne kombinacije (morfeme, lekseme, sintakseme) ili pisani znakovi, slova, pomoću kojih se te jezičke jedinice obilježavaju. Postoje i drugi sistemi zna­ kova za sporazumijevanje među ljudima, kao što su, npr. gesti, mimika, dimni signali kod Indijanaca, saobraćajni znaci na ulicama i sl., ali se nijedan od tih sistema ne može porediti s prirodnim ljudskim jezikom. Ne postoji univerzalan sistem znakova za sporazumije­ vanje među svim ljudima na svijetu. Ima mnogo različitih prirodnih ljudskih jezika. Svaki čovjek kao svjesno biće ima urođenu sposobnost da nauči bilo koji od jezika na

62

GRAFX lipanj/juni 2017.

svijetu, bez obzira na tip njegove strukture koju naziva­ mo jezičkom sposobnošću. Jezičko znanje, koje se usvaja od ranog djetinjstva pa do kraja života, podrazumijeva kompetenciju (poznavanje) sistema znakova za spora­ zumijevanje - koda i kompetenciju (poznavanje) pravila za njihov izbor, kombinovanje i upotrebu - komunikacije. Tri su bitna svojstva čovjeka u vezi s jezikom: jezička sposobnost, jezičko znanje (sa kompetencijom koda i ko­ munikacije) i jezička upotreba. Prvo sredstvo je urođeno, dok se druga dva svojstva stječu i razvijaju u okviru društvene zajednice. Osnovne funkcije jezika Pretočen u govor jezik ima 3 osnovne funkcije. One su međusobno povezane i nerazdvojive, te utkane u svaki govorni čin. One su: 1. komunikativna (sporazumijevanje) 2. ekspresivna (izražavanje) 3. simbolička (obilježavanje) Osnovna funkcija jezika je da omogući saopćavanje, odnosno prenošenje poruka jednog člana govorne za­

Jezik jednice drugim članovima, čime se obezbjeđuje njihovo međusobno sporazumijevanje. Po tome je komunikativna funkcija jezika funkcija sporazumijevanja. Ekspresivna funkcija jezika se ispoljava pri svakom izražavanju vlastitih misli i osjećanja, ali je najviše izražena u književno-umjetničkom stvaralaštvu, posebno u književnim vrstama u kojima je zastupljena emocija. Pošto ova funkcija jezika podrazumijeva upravo iskazi­ vanje emocija, naziva se još i emotivnom, tj. emociona­ lnom i afektivnom. Ona se ogleda ne samo u književnoumjetničkom stvaralaštvu, nego i u interpretaciji umjetničkih tekstova: izražajnom čitanju, prepričavanju, recitovanju, pripovijedanju o nekom događaju i sl. To je značajno sa stanovišta izgradnje kulture govora kao ele­ menata opće kulture svakog obrazovanog čovjeka, a još više kao dijela profesionalne osposobljenosti (glumaca, nastavnika, novinara, političara i dr.). Svaki govorni iskaz je manje ili više emocionalno obojen, jer čovjek nije samo racionalno, nego i emocionalno biće. O trećoj, simboličkoj funkciji jezika se rijetko govori, iako je i ona uvijek prisutna i povezana s prethodne dvije. Ne možemo izgovoriti nijednu riječ i rečenicu, a da se pri tome ne obilježimo kao predstavnici ove ili one govorne ili društvene zajednice, da ne pokažemo stepen svog obra­ zovanja, kulture, inteligencije itd. Obilježavati se može i svjesno, namjerno, ovakvim ili onakvim izborom jezičkih sredstava. Najslikovitiji primjer takvog obilježavanja je jezičko ponašanje pripadnika pojedinih nacija u Bosni i Hercegovini. Upotrebljavajući određene riječi, oblike i druga jezička sredstva karakteristična za njihov nacio­ nalni jezički standard (bosanski, hrvatski, srpski), poka­ zuju obilježja koja imaju posebno simboličko značenje. Jezik ima i druge različite funkcije, što znači da je funk­ cionalno polivalentan. Pomenut ćemo i kognitivnu ili spoznajnu funkciju kojom jezik, povezan s mišljenjem, doprinosi širenju spoznaja o svijetu koji nas okružuje. Jezik i društvo Jezik je nastao zajedno s društvom, u prvobitnim lju­ dskim zajednicama, kao rezultat čovjekovih potreba da se u procesu rada i borbi za savladavanje sila prirode spora­ zumijeva s drugim članovima svog užeg ljudskog kolekti­ va. Jezik se zajedno sa društvom razvija, trpeći promjene koje se u njemu zbivaju, ali i sam utječući na društveni razvoj. Tako su jezik i društvo nerazdvojno povezani i međusobno uslovljeni. Vezu i međusobnu zavisnost jezika i društva pokazuju osnovne funkcije jezika, u pr­ vome redu, komunikacijska. Prirodnim ljudskim jezikom kao kodom moguće je komunicirati samo u određenom ljudskom kolektivu, dakle, u društvu. Teorije o postanku jezika potvrđuju društveni karakter jezika (teološka da je jezik Božiji dar i materijalistička - da je jezik izraz potrebe čovjeka da u procesu rada i života komunicira s drugim članovima svoje zajednice). Ljudska zajednica bez

jezika je nezamisliva jer takva zajednica ne postoji niti je postojala. Jezik je mrtav bez društvene zajednice u kojoj se jedino može ostvarivati kao sredstvo komunikacije. S nestankom zajednice u kojoj jezik služi kao komunikaci­ jsko sredstvo, nestaje i sam jezik. Tako su iščezli i mnogi stari narodi, a zajedno s njima i njihovi jezici. Književni i standardni jezik? Jezik odlikuje to da se mijenja kroz vrijeme i prostor. Tako se jezik svakog naroda mijenja. On se dijeli na narječja, dijalekte, govore pa komunikacija među govo­ rnicima vremenom postaje otežana. Govornici se među sobom počinju razlikovati po dijalekatskim osobinama, a te razlike se mogu i produbiti ukoliko se kontakt među govornicima na etničkom nivou smanjuje ili prekida. Da bi se na određenom prostoru među različitim gene­ racijama premostile razlike koje otežavaju komunikaci­ ju, narod sebi stvara jezik kojim bi se što bolje mogao sporazumijevati. Tim jezikom starije generacije prenose svoja znanja budućim generacijama. Narod sebi stvara i njeguje jezik kojim će se sporazumijevati svi članovi zaje­dnice, odnosno svi pripadnici naroda i države. Takav jezik najčešće se javlja u pisanoj formi pa ga stoga nazi­ vamo književnim jezikom. To je jezik svih članova jedne zaje­dnice čijih se gramatičkih pravila zajednica pridržava kako bi se sporazumijevala na višem lingvokulturološkom nivou. Standardni jezik se od književnog jezika razlikuje po tome što je obavezno normiran, što znači da je uređen i ujednačen eksplicitnom normom, i ima razrađene funkci­ je kojima se zadovoljavaju kulturne i druge potrebe civi­ liziranog društva. Standardni jezik je posebno odabran i normiran (standardizovan) idiom koji je, zbog zadovol­ javanja mnogostrukih društvenih potreba, funkcionalno polivalentan. Standardni se jezik pridržava norme, dok u književnom jeziku ima primjera odstupanja od norme i pomjeranja prioriteta sa primarne u sekundarnu nomi­ naciju. U jednom pogledu standardni se jezik može shvatiti kao neka vrsta “prosječnog jezika”, tj. standardnih pravila njegove upotrebe. Književni jezik, međutim, obavezno podrazumijeva i kreativnost, stvaralački odnos spram jezika, tačnije njegovo izražajno i značenjsko bogaćenje. „Snaga govora sastoji se u umijeću – izraziti mnogo u malo riječi.“ ♣ (Plutarh, grčki historičar) Literatura 1. Jahić, Dž., Halilović, S., Palić, I. (2000). Gramatika bosanskoga jezika. Dom štampe, Zenica. 2. Katnić-Bakaršić, Marina (2001). Stilistika. Dom štampe, Zenica. 3. Šipka, Milan (2014). Kultura govora. Edicija Priručnici,knj.5, Univerzitet u Sarajevu, Institut za jezik, Sarajevo.

GRAFX lipanj/juni 2017.

63

Književnost

Koraci samoće... Teško je kada druga žena grli ruke, ruke koje su nekada, vama darivale radost. Teško je pronaći prave riječi riječi koje bi otjerale tjeskobu. Možda je najbolji izlaz šutnja, šutnja koja će naposljetku dovesti do zaborava, jer sve što ostane je samo bol i praznina. Ostane pusta želja i žena praznih očiju i prazne duše, duše koja u samoći boli. Da li ste ikada hodali prazne duše? Pustim ulicama, naseljenim sjećanjima? Da li ste ikada ostali bez ljubavi i izgubili mekoću u srcu? Da, mnogi su ostali bez ljubavi, ali da li će nakon tog gubitka nestati i mašta, mašta koja vas je hranila i držala u životu? Da li će se moći zalediti taj dio vas, dio gdje su pohranjena sva vaša osjećanja, ili će zauvijek ostati pohranjena u prašini izgubljenih duša! Da li ćete moći ponovo živjeti, voljeti, željeti?

Lejla Rebihić

64

GRAFX lipanj/juni 2017.

Tehnička znanja su znanja budućnosti i zato u svoju budućnost zakoračite zajedno sa nama!

Univerzitet u Travniku Fakultet za tehničke studije

Doktorski studij Arhitektura Građevina Grafička tehnologija Informatički inženjering Sigurnost i zaštita na radu i zaštita od požara Tekstilna tehnologija

GRAFX lipanj/juni 2017.

65

Psihologija

Potisnuti sadržaji

Nesvjesno (i strah od nesvjesnog) Sigmund Freud je bio prvi čovjek koji je otkrio kako smo mi bića koja ne znamo ni „tko nam glavu nosi“. Poznata je njegova „zloglasna“ rečenica kako „ego nije vlasnik ni u vlastitoj kući“. To nas upućuje na činjenicu kako se ispod našeg „lijepo sređenog sebstva“ kojim se prezentiramo drugima, krije jedno drugo, tajno, „skriveno sebstvo“, puno samoobmana, laži, sumnji itd. Jednu takvu ambigvitetnu poziciju samih sebe možemo uočiti već pri samom činu autorefleksije.

Pripremio: Darko Vujica

K

ao što je poznato, podjela čovjekova psihičkog aparata na svjesno i nesvjesno jedna je od ele­mentarnih pretpostavki na kojima počiva psihoanalitičko učenje i upravo ta podjela pruža nam uvid u važne psihičke procese koji se odvijaju u nama samima. Prema Freudu, „nesvjesno obuhvaća s jedne strane akte koji su puko latentni, privremeno ne­ svjesni, ali se inače ni u čemu ne razlikuju od svjesnih akata i, s druge strane procese kao što su oni potisnu­ ti koji bi se, kada bi postali svjesni, morali najoštrije

66

GRAFX lipanj/juni 2017.

razlikovati od ostalih svjesnih procesa“ (Freud, 1986: 103). Nesvjesno tako, nije ono što subjekt zna – nego ono što on ne zna. Nesvjesni sadržaji su indirektno urezani i zabilježeni u naše pamćenje. Sljedstveno tome, možemo reći da je osnovni obrazac nesvjesnoga – potisnuti sadržaj. Tijekom analitičkog procesa, re­ dovno se pokazuje da je smisao simptoma bolesniku uvijek nepoznat te da su simptomi neurotičnih pre­ dstava izdanci nesvjesnih procesa. Freud je govorio da svaki put kada tijekom analize naiđemo na jedan

Psihologija simptom, možemo zaključiti da kod bolesnika postoji određeni nesvjesni psihički proces koji upravo sadrži smisao simptoma. Ali i da je potrebno da taj smisao bude nesvjestan kako bi se simptom uopće pojavio. Tako je Freud mislio da će prijenosom nesvjesnih sadržaja u sistem svjesnoga moći smanjiti neurozu. Freud je, dakle, htio da osnaži subjektov ego, njegov svjesni identitet, tako da on bude jači od nesvjesnog. Ipak, stvari su tu dosta kompliciranije. Revidiravši Freudovo učenje, francuski psihoanalitičar Jacques Lacan tvrdio je kako je taj projekt neizvodiv – da pukim uvidom u nesvjesno – analiza ne razrješava simptom. Obzirom da je, prema Lacanu – sam ego (naše seb­ stvo) imaginarni konstrukt – on stoga ne može zauzeti mjesto nesvjesnoga ili ga na neki način kontrolirati. Kod Lacana, nesvjesno je temelj čitavog bića (Klages, 2011: 74), iz toga i proizlazi njegov moto da je „ne­ svjesno strukturirano kao jezik“. Lacan nam kaže da pribjegavanje arhaičnim, tj. prvobitnim mehanizmi­ ma obrane koji se sastoje u odbijanju ne­svjesnog pre­ dstavlja neku vrstu zadovoljenja u lažnom postojanju. Psihoanaliza bi trebala postići to da subjekt da puni zamah svome nesvjesnom mišljenju i tako se odrekne svoga lažnoga postojanja. Lacanovo bi se tumačenje, stoga, sastojalo u tome da „Ja mora postati i preuzeti mjesto gdje je bilo Ono“ (Fink, 2009: 54). Tako se kroz psihoanalitički proces porađa jedan novi ego koji preuzima odgovornost za nesvjesno, koje se poja­ vljuje u nesvjesnom povezivanju misli koje se naizgled događa samo od sebe, bez intervencije nečega kao što je subjekt. Stoga bi konačni doseg analize bilo samo poistovjećivanje sa sistemom nesvjesnog (a istovre­ meno i sa simptomom); subjekt mora biti tamo gdje je bilo nesvjesno koje mu je bilo potpuno strano – su­ bjekt mora subjektivizirati tu drugost. Tko se boji nesvjesnog? Bez ustručavanja možemo reći kako je strah od psiho­ analize vezan za sam strah od nesvjesnog. Profesorica književnosti, teorijske psihoanalize i rodnih studija na Filološkom fakultetu u Skoplju, Jasna Koteska, govorila je o ljudima koji imaju strah od psihoanalize. Po njenom stanovištu, to su: konzervativci, egomani­ jaci, racionalisti i pozitivisti, sam Freud i očevi. Zašto konzervativci? Konzervativci se boje psihoana­ lize, tj. nesvjesnog zbog toga što nas psihoanaliza uči tome da mi imamo polimorfan libido, a to znači da smo svi mi u nekom smislu pervertiti. Objekt naše žudnje može da bude svašta. „Nesvjesne predodžbe su uređene u vidu fantazmi, imaginarnih scenarija na koje se nagon fiksira i koje se mogu shvatiti kao istinska uprizorenja želje“ (Laplanche, 1992: 262). Dok psihoanaliza oslobađa subjekt od potiskivanja,

konzervativci inzistiraju na potiskivanju seksualno­ sti. Sam Freud je govorio kako je potiskivanje se­ ksualnosti štetno i da može izazvati niz neurotičnih simptoma. Egomanijaci se boje nesvjesnoga zato što je još Freud otkrio kako u dubini našeg ega postoji mno­ go obrambenih mehanizama; u pozadini morbidne zaokupljenosti samim sobom može se kriti cijeli niz nerazriješenih kompleksa. Racionalisti i pozitivisti – Njihov strah od nesvjesnog dolazi zbog toga što oni vjeruju da mi vladamo okolinom i sami sobom. Freud je rekao kako je potpuna iluzija da mi znamo kada nešto radimo – zašto to radimo; motivi naših radnji su nam, uglavnom, nepoznati. Mi možemo reći da smo napravili određeni postupak A zbog nekog razloga B – ili ćemo u slučaju kada ne možemo direktno objasniti svoje postupke posegnuti za racionalizacijom. Psihoanaliza, pak, nastoji obja­ sniti da razlog za naše ponašanje može biti nekakav treći faktor na kojega nismo ni pomišljali da postoji, a da ne govorimo o postupnoj poplavi mnoštva novih faktora koji se pojavljuju u psihoanalitičkom procesu. Freud se bojao nesvjesnoga – ne smijemo zaboraviti činjenicu da je sam Freud u četiri navrata spaljivao sve svoje tekstove; pisma, prepiske i druge radove. Sve što nije objavljivao, on je spaljivao. Šta je razlog tomu? Freud je želio da ostavi sliku sebe kao jednog pragmatičnog čovjeka, koji uvijek zna u kojem pravcu treba da ide, drugim riječima – da nije iracionalan. Zašto se očevi boje nesvjesnoga? U klasičnom psihoanalitičkom postavu, otac je izvor perverzije. Freud je u svojim radovima govorio o nukleusnoj porodici (koju sačinjavaju majka, otac i dijete). Up­ ravo takva obitelj u srž pojedinačnog subjektiviteta usađuje objektivne antagonizme, održava ekonomske uvjete kao ideologiju i ubrizgava percepciju sebstva kao podređenog, samoponištavajućeg i nemoćnog; upravo ova teorija pokazala je kako je patrijarhat izvor perverzije. Koteska dalje navodi da se ovo ne odnosi (samo) na naše biološke očeve, nego (i) na naše političke „vođe“ koji sami učestvuju u pervertiranju naših društvenih sistema, a s druge strane od nas očekuju punu integraciju u jedno takvo pervertirano polje. ♣

Literatura 1. Freud, S. (1986). Budućnost jedne iluzije. Zagreb, Naprijed. 2. Klages, M. (2011). Literary Theory: A Guide for the Perplexed. London, Bloomsbury Academic. 3. Fink, B. (2009). Lakanovski subjekt. Zagreb, Kruzak. 4. Laplanche, J., Pontfalis, J.-B. (1992). Rječnik psihoanalize. Zagreb, Naprijed.

GRAFX lipanj/juni 2017.

67

Psihologija

Poremećaji u ishrani

Anoreksija i bulimija Poremećaji u ishrani, danas poznati pod nazivom anoreksija i bulimija, uglavnom pogađaju djevojke u sve ranijoj dobi, a uzroci su najčešće psihološke i emocionalne prirode. Anoreksija je poremećaj u ishrani, tačnije poremećaj jedenja u središtu kojeg se nalazi preveliki strah od debljanja, dok je bulimija, za razliku od anoreksije, poremećaj u ishrani sa problemom viška kilograma, gojaznosti Pripremila: Emina Ahmetović

R

iječ anoreksija dolazi od grčke riječi an (bez) i orexis (apetit) i znači odsutnost od apetita. „Sastoji se od namjerne težnje za mršavošću do tačke krajnje iscrpljenosti, pa čak i smrti“ (Šehović, 2007: 189). Anoreksija nervosa ili anorexia je poremećaj u ishrani (gubitak apetita) čiji su razlo­ zi emocionalne prirode, to jest poremećaj jedenja u središtu kojeg se nalazi preveliki strah od debljanja (Šehović, 2007). „Anoreksija ne nastaje zbog gubitka apetita, već je riječ o borbi protiv gladi zbog stalno prisutnog i potpuno nerazumnog straha od debljanja koje ne popušta ni onda kada je mršavost dosegla takve razmjere da je ugrožen život bolesnika“ (Šehović, 2007: 189). Anoreksija je, zapravo, bolest uma koja započinje željom za gubitkom kilograma. Oboljele osobe posta­ ju opsjednute slikom svoga tijela i često doživljavaju sebe debelima iako je istina suprotna. „Unatoč jasno uočljivim rebrima i stršećim kostima kukova, lica nalik lobanji, rukama i nogama tankim poput drške metle, osobe s anoreksijom misle da nisu premršave“ (Davion, Neale, 1996: 518). Oko polo­ vine anoreksičara u nekom trenutku, počinje patiti i od bulimije koja je, također, poremećaj u ishrani. Anoreksičari gube kilograme, dok se osobe koje bolu­ ju od bulimije debljaju. Anoreksičari obično dolaze iz porodica koje imaju visoke zahtijeve glede nji­ hovih dostignuća i često teže savršenstvu, služeći se prisilom u mnogim vidovima života, osobito u školi (Šehović, 2007). Neki istraživači vjeruju da je anoreksija jednim di­ jelom genetski predodređena, dok većina njih, ipak, smatra da su ključni psihološki čimbenici. „Anoreksičari ima­ju nisku razinu samopoštovanja i osjećaju se nedo­stojnima ljubavi. Takve osjećaje u adolescenciji mogu pogoršati hormonalne promjene, kulturološke poruke koje veličaju mršavost te pritisci

68

GRAFX lipanj/juni 2017.

ili napetost unutar obitelji“ (Šehović, 2007: 189). Kao simptomi navode se sljedeći: znatan gubitak na težini, strah od debljanja, čak i u mršavom stanju, pretjer­ ano držanje dijete i vježbanje, iskrivljena slika o sebi, abnormalna zaokupljenost hranom poput zbrajanja kalorija ili opsje­dnutog proučavanja kuharice, za­ tvor, suha žućkasta koža, hladne ruke i stopala na običnoj sobnoj te­mperaturi te hronična nesanica: neobjašnjiv rast ili pad temperature.

Karakteristike anoreksije Emocionalne karakteristike su: • depresija • česta promjena raspoloženja • izolacija od prijatelja i obitelji • izbjegavanje veza Tjelesne karakteristike anoreksije su: • česte glavobolje • osteoporoza • amenorea (izostanak menstruacije) • tamni kolutovi oko očiju • sivkasta koža • krhka kosa i nokti • erozija zubne cakline • problem sa zubima • srčani zastoj Anoreksija se u 85% slučajeva javlja u dobi od 12. do 20. godine. Od anoreksije obolijevaju vrlo rigidne, nepopustljive i osobe zahtjevne prema sebi, gotovo ne­ milosrdne. Anoreksičari uglavnom izbjegavaju jesti u javnosti i u krugu porodice, kako ne bi bili izloženi mogućoj kritici. Liječenje anoreksije psihoterapijom redovnim praćenjem i vođenjem prehrane trebalo bi biti dijelom

Psihologija svakog programa, s tim da se liječenje anore­ksije ra­ zlikuje i ovisi o stadiju u kojem se prepoznaje u paci­ jentovoj spremnosti na saradnju. „Hospitalizacija je obično nužna ako je pacijent izgubio više od 25% svoje uobičajne tjelesne težine. U središtu liječenja se nal­ azi prvenstveno individualna psihoterapija kako bi se otkrili emocionalni problemi i teškoće međuljudskih odnosa koji se može nalaziti u pozadini bolesti“ (Šehović, 2007: 190). Porodična psihoterapija jednako je važna ako pacijent živi u porodici, a biheviorističkom teorijom može se pomoći anoreksičnoj osobi da promijeni štetne navike. Anoreksiju možemo liječiti: medicinskim nadzorom, psihoterapijom, nutritivnom terapijom, lijekovima, hospitalizacijom, alternativnom medicinom. Bulimija je riječ grčkog porijekla bous (bik) i limos (glad), što znači bikova glad. Bulimija je poremećaj koji započinje nepravilnom prehranom. Osobe koje pate od ovog poremećaja imaju povećan apetit s epizodama proždrijevanja, a potom izbacivanja hrane. Izbaciva­nje hrane često se ostvaruje povraćanjem, laksativima, diureticima ili pretjeranom tjelovježbom. Bulimija se pojavljuje češće nego anoreksija, ali je teško ustanoviti.

Karakteristike bulimije Emotivne karakteristike su: • česta promjena raspoloženja • depresija • impulzivnost • zloupotreba lijekova i alkohola • samooštećenje • nepoštivanje sebe • povećana seksualna aktivnost • pomišljanje o samoubistvu Tjelesne karakteristike su: • gubitak zubne cakline • problem sa zubima • ispucane usne • problem sa štitnjačom • grlobolja • nepravilan menstrualni ciklus • problem sa srcem „Bulimija ili bulimija nervose (gladan da bi i vola mogao pojesti) poremećaj je vezan za ishranu, a koja je, kao i anoreksija nervoza, psihološkog porijekla, a može imati strašne tjelesne posljedice“ (Šehović, 2007: 191). Anoreksičari se izgladnjuju, a bulimičari se pre­ jedaju, a zatim čiste povraćanjem koje su sami iza­

zvali. Bulimija uglavom pogađa mlade žene. Prosječna dob u kojoj se pojavljuju znakovi bulimije je 18. godi­ na života. Neki od tjelesnih problema u bulimiji mogu dovesti do smrti, a još jedna opasnost je samoubilačka depresija. Bulimija je prava bolest i osobe oboljele od nje obično je ne mogu voljno kontrolirati bez stručne pomoći (Šehović, 2007). „Osobe s bulimijom trpe teške zdravstvene posljedice zbog prisilnog povraćanja i pražnjenja crijeva – npr. kvarenja zuba i oštećenja crijeva“ (Davison, Neale, 1996: 524). U svojoj knjizi profesorica Šehović navodi sljedeće simptome bu­ limije: pojačan strah od debljanja, nedostatak ko­ ntrole u blizini hrane, preokupacija mislima o hrani, konzumiranju i nekonzumiranju hrane, konzumiran­ je hrane u pretjeranim količinama, čest osjećaj gladi te tajno konzumiranje hrane. Bulimija se javlja u prosjeku oko 18. godine. Danas poremećaji u ishrani pogađaju djevojke u sve ranijoj dobi. Jedna od najčešće korištenih strategija u pri­ marnoj prevenciji je edukacija. Primarna prevencija odnosi se na intervencije prije određenog poremećaja kojima se pokušava spriječiti njegova pojava i razvoj. Jedini poremećaj hranjenja kod kojeg su se lijekovi pokazali uspješnima jeste bulimija. Ciljevi individu­ alne psihoterapije su pomoć adolescentima da pri­hvate realistički pristup uzimanju hrane, usmjeravanje, is­ pravljanje njezinih osjećaja neadekvatnosti i potrebe za savršenošću te postizanje osjećaja samopoštovanja i autonomije. Anoreksija i bulimija su poremećaji u ishrani. Ljudi koji boluju od ozbiljnog poremećaja ishrane, kakav je anoreksija, uglavnom ne priznaju da imaju problem pri čemu posljedice mogu biti i ozbiljne. Srećom, uz pravi tretman i podršku, moguće je povratiti samo­ pouzdanje i zdravlje. Svi želimo izgledati dobro, ali kad neko pati od ove bolesti, a najčešće su to anoreksične djevojke, potreba da se gube kilogrami postaje važnija od bilo čega drugog. Pritom, osoba uopće nije svje­ sna da ima ozbiljan poremećaj ishrane koji joj može i ugroziti život. Najčešći uzroci anoreksije su: nezado­ voljstvo sopstvenim tijelom, rigorozne dijete, nedosta­ tak samopouzdanja, teškoće u ispoljavanju emocija, perfekcionizam, problematični porodični odnosi, naslijeđeni porodični problemi u ishrani. ♣

Literatura 1. Gerald C. Davison, John M. Neale, (1996). Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja. New York. 2. Šehović, M. (2007). Uvod u razvojnu psihologiju. Tuzla „OFF-SET“.

GRAFX lipanj/juni 2017.

69

Udruženje Grafx, 72270 Travnik, Aleja konzula br.5

Sve dodatne informacije možete dobiti na:

Cjenovnik OGLASNOG PROSTORA za printano i elektronsko izdanje je dostupan u publikaciji Media podaci 2016 koji Vam, na upit, možemo dostaviti u elektronskoj ili pisanoj fomi, prema dogovoru.

tel: 00387 61 225 299 e-mail: redakcija@grafx.ba www.grafx.ba