Suvremena trgovina 2 2020

Suvremena trgovina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

www.suvremena.hr

UDK 339, ISSN 1330-0180, CODEN SUTREE, VOL. 45, BROJ 2

l

Promjene u maloprodaji uslijed krize korona virusa Nevidljivi neprijatelj ugrozio svjetski turizam

l Putujmo Hrvatskom l Razvoj kontinentalnog turizma l Kvalitetno upravljanje u turizmu l Razvoj pametnih turističkih destinacija l Kreativni turizam l Obiteljski turizam l Digitalizacija i održivost u prvom planu l Svjetska trgovinska politika pred novim izazovima l Franšize i turizam Tema broja:

Uloga turizma u gospodarstvu

Pretvorimo krizu u novu priliku

21. Obrtnički sajam 27.

27. OSJEČKI OSJEČKI PROLJETNI PROLJETNI SAJAM SAJAM Sajam poljoprivrede i prehrane Sajam poljoprivrede i prehrane 21.

21. Obrtnički Obrtnički sajam sajam

06.-08.03.2020.

06.-08.03.2020.

27. OSJEČKI PROLJETNI SAJAM Sajam poljoprivrede i prehrane 17.

SALORI 17.

21. SALORI Obrtnički sajam Sajam Sajam lova, lova, ribolova ribolova ii turizma turizma

06.-08.03.2020.

Kalendar sajmova 2020.

24.

24. –– 26.

26. 04.

04. 2020.

2020.

17.

17. SALORI SALORI Sajam ii turizma Sajam lova, lova, ribolova ribolova turizma GLOBAL EXHIBITION DAY

24.

24. –– 26.

26. 04.

04. 2020.

2020.

17. SALORI Konferencija marketinških stručnjaka Sajam lova, ribolova i turizma 24.

24. MOTOMOBIL MOTOMOBILi organizatora sajamskih manifestaciSajam prateće ja o iiodrživosti, značaju, prednostima, Sajam automobila automobila prateće industrije industrije izazovima i utjecaju sajmova na gos24.

24. MOTOMOBIL MOTOMOBILpodarstvo regije u kojoj se organiziraju, kao i transformaciji i novim obliciSajam ii prateće industrije Sajam automobila automobila prateće industrije industrijei alatima u poma sajamske slovnom komuniciranju

24. – 26. 04. 2020.

24. MOTOMOBIL Sajam automobila i prateće industrije 23.

23. OSJEČKI OSJEČKI JESENSKI JESENSKI SAJAM SAJAM 7. Izložba ženskog poduzetništva 4.

Izložba braniteljskogSAJAM poduzetništva 23.

OSJEČKI 23. 25. Nacionalno OSJEČKI JESENSKI JESENSKI SAJAM ocjenjivanje kvalitetnih sorta meda 5. Grupni nastup mađarskih izlagača i bilateralni susreti s hrvatskim gospodarstvenicima 3.

TEHNICOOLUM 3. TEHNICOOLUM 23.Sajam OSJEČKI JESENSKI SAJAM Sajam tehničke tehničke kulture kulture

24. – 26. 04. 2020.

7. KONFERENCIJA O SAJMOVIMA

3.

3. TEHNICOOLUM TEHNICOOLUM Sajam Sajam tehničke tehničke kulture kulture Radionice s tematikom tehničke kulture, ovladavanje vještina za bavljenje tehničkom kulturom i STEM poODE 333... TEHNICOOLUM dručjima, ponuda strukovnih srednjoškolskih prograODE Osijek Drone ma, visokoškolskih ustanova i ustanova za obrazovanje Sajam tehničke kulture Osijek Drone Expo Expo odraslih osoba u tehničkim znanostima i zanimanjima, prezentacija dostignuća učeničkog zadrugarstva, te pre3 .

ODE 3. ODE zentacija obrtničkih zanimanja Osijek Osijek Drone Drone Expo Expo 3. ODE Osijek Drone Expo Predstavljanje i prezentacija izvedbe bespilotnih sustava, te primjena bespilotnih letjelica u gospodarstvu i svakodnevnom životu OSJEČKI SAJAM ANTIKVITETA Izložba i prodaja antikviteta te ponuda autohtonih proizvoda naše regije

www.os-sajam.hr/

09. 09. 2020.

24.

24. –– 26.

26. 04.

04. 2020.

2020.

24.

24. –– 26.

26. 04.

04. 2020.

2020.

02.

02. –– 04.

04. 10.

10. 2020.

2020.

02.

02. –– 04.

04. 10.

10. 2020.

2020.

27.

27. –– 28.

28. 11.

11. 2020.

2020.

02. – 04. 10. 2020.

27.

27. –– 28.

28. 11.

11. 2020.

2020.

27.

27. –– 28.

28. 11.

11. 2020.

2020.

27.

27. –– 28.

28. 11.

11. 2020.

2020.

27. – 28. 11. 2020.

svake prve subote u mjesecu kad se steknu uvjeti

UDK 339 CODEN SUTREE ISSN 1330-0180 Glavni i odgovorni urednik: Srećko SERTIĆ

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Uredništvo: izv.prof.dr.sc. Dario DUNKOVIĆ, izv.prof.dr.sc. Aleksandar ERCEG, Ante GAVRANOVIĆ, Željko JELIĆ, prof. dr.sc. Ljubo JURČIĆ, Ivana KOLAR, prof.

Dubravka LIEBL, Ana MARUŠIĆ LISAC, Zvonko PAVLEK, mr. Branko PAVLOVIĆ, prof.dr.sc. Zdenko SEGETLIJA, Tihomir SERTIĆ, prof. Josip ŠINTIĆ Savjet časopisa: Doc.dr.sc. Rajko BUJKOVIĆ, direktor, Jadranski sajam, Budva, Crna gora • Ivica CEROVEČKI, predsjednik Nadzornog odbora, KOTKA, Krapina • Prof. Darko GRGURIĆ, ravnatelj, TRGOVAČKA ŠKOLA ZAGREB • Prof.dr.sc. Jugoslav JOVIČIĆ, Univerzitet u Travniku, BiH • Ivan KATAVIĆ, predsjednik Upravnog odbora, KTC, Križevci • Prof.dr.sc. Ivica KATAVIĆ, dekan, Visoka škola Nikola Šubić Zrinski, Zagreb • Dipl.inž. Darko KNEZ, predsjednik Uprave BADEL 1862, Zagreb • Dipl.inž. Zlatan LISICA, KRAŠ, Zagreb • Mag. Franc PANGERL, predsjednik Upravnog odbora, CELJSKI SEJEM, Celje, Slovenija • Dipl.oec. Mijo ŠIMIĆ, član Nadzornog odbora, TEKSTILPROMET, Zagreb • Zlatica ŠTULIĆ, predsjednica, SINDIKAT TRGOVINE HRVAT­SKE • Dipl. oec. Josip ZAHER, potpredsjednik za trgovinu i financijske institucije HGK, Zagreb • Prof.dr.sc. Siniša ZARIĆ, Ekonomski fakultet Beograd, Srbija

Vol. 45 br. 2 str. 1-104 Zagreb, travanj 2020.

Sadržaj Tema broja: Uloga turizma u gospodarstvu Nevidljivi neprijatelj ugrozio svjetski turizam

Ante Gavranović

Kvalitetna edukacija ključna je za buduće poslovne lidere u turizmu

mr.sc. Branko Pavlović 9

Pretvorimo krizu u novu priliku Želimo li spasiti hrvatski turizam - putujmo Hrvatskom!

Razvoj kontinentalnog turizma u slavonskim županijama

Ivana Kolar

12

Vinko M. Ćuro

14

Snježana Boranić Živoder

Imperativ za održivost i rast

Matija Kovačić, mag.ing.traff.

Godišnja pretplata: 150,00 Kn, 70 €; 100 USD Uprava i Uredništvo: 10090 Zagreb, Nove Rašljice 2 tel./faks: 01 3499 034 mob.: 099 2136 540 Izdavač: SENIKO studio d.o.o. za trgovinu i usluge

18 21

Racionalno korištenje tehnološke infrastrukture Maja Mutavdžija, mag.ing.traff. 24 Novo rješenje za turističku industriju?

Caroline Couret 26

Veliki gubitci kongresne industrije

A.G. 28

Obiteljski turizam - Borba za golo preživljavanje

Martina Nimac Kalcina 30

Koncepcija cijelogodišnje ponude zdravlja, sporta i turizma dr.sc. Miljenko Bura

Časopis izlazi dvomjesečno

6

Raskid Ugovora o putovanju u paket-aranžmanu zbog izvanrednih okolnosti

32

Petar Petrić 35

Franšiza - Poslovni model koji omogućava brzu primjenu

dr.sc. Ljiljana Kukec 38

Promjene u maloprodaji uslijed krize korona virusa izv.prof.dr.sc. Dario Dunković 40 Poremećaji u opskrbi hranom - Samodostatnost postaje imperativ

A.G. 44

EuroShop 2020 - Tehnologija mijenja navike i interakciju 46 Što je soft u softskillsima?

doc.dr.sc. Ana Globočnik Žunac 52

Komparativna analiza prof.dr. Slobodan Aćimović, prof.dr. Veljko M. Mijušković upravljanja povratnom logistikom (2) prof.dr. Iva Vuksanović Herceg 58 Trendovi mobilnosti u vrijeme pandemije COVID-19 virusa Ivan Cvitković, mag.ing.traff. 64 EuroCommerce: Digitalizacija i održivost u prvom planu

68

Za izdavača: Srećko SERTIĆ, direktor

Svjetska trgovinska politika pred novim izazovima

A.G.

70

e-mail: direktor@suvremena.hr Web portal: www.suvremena.hr

Nove uloge liderstva u digitalnoj transformaciji (8)

mr.sc. Branko Pavlović

72

Jelo i mi (4) - Slatko područje čokolade

Tisak: Tiskara Zelina d.d., Katarine Krizmanić 1, Sveti Ivan Zelina

Franšiza i kriza uzrokovana COVID-19 – što bi davatelji trebali napraviti

Uredništvo se ograđuje od osobnih stavova autora. Rukopisi, slike i crteži vraćaju se, samo na posebni zahtjev autora.

Na naslovnoj stranici: Uloga turizma u gospodarstvu

Zvonko Pavlek 74

Perimo ruke, stavimo maske i komunicirajmo

Željko Jelić

izv.prof.dr.sc. Aleksandar Erceg 82

(Ne)sigurnost na izdvojenom mjestu rada Ekonomske migracije liječnika

77

Vitomir Begović

86

dr.sc. Maja Vizjak dr.sc. Marina Perić Kaselj, Kristina Duvnjak

94

Nove knjige: prof.dr.sc. Siniša Zarić i suradnici: Planiranje događaja - Principi i praksa 98 dr.sc. Silvija Vig: Poslovna etika 99 Pandemija i modna industrija - Prekinuti lanci oposkrbe

Ante Gavranović 100 www.suvremena.hr

5

Tema broja: Uloga turizma u gospodarstvu

(Ne)očekivani bumerang

Nevidljivi neprijatelj ugrozio svjetski turizam piše: Ante Gavranović - gost urednik

Zabrinutost za turističku privredu i prihode koje ona ostvaruje, jača ne samo u nas već i u cijelom svijetu. Pojava koronovirusa nametnula je stručnoj javnosti vrlo široke i raznolike razgovore o nepovoljnim učincima te epidemije na ukupno gospodarstvo, pri čemu je najveća pozornost usmjerena prema turizmu jer je on prvi na meti, pa se i neposredni i posredni efekti već osjećaju.

Ima tu (nepotrebnih) katastrofičnih prilaza, a lepeza razmišljanja ide sve do umanjivanja realnih opasnosti po turističku sezonu. Ipak, tri se inačice moguće krize turizma moraju uzeti u obzir, a zasad su potpuna nepoznanica.

6

Suvremena trgovina 2(45)

P

rva, koja pretpostavlja kako brzi završetak epidemije neće ugroziti glavnu turističku sezonu, je iza nas. Nažalost, epidemija se proširila u pandemiju. Druga je ponešto realnija. Epidemija završava u tijeku glavne sezone, turistička privreda trpi velike štete, ali je sezona donekle spašena. Treća, u projekcijama svakako prisutna, pandemiju se nije uspjelo suzbiti, turizma nema, posljedice se osjećaju na širem gospodarskom i socijalnom planu i dolazi do ozbiljne ekonomske recesije.

Najveći ekonomski izazov Svjetska turistička organizacija (UNWTO) objavila je ažuriranu procjenu vjerojatnog utjecaja COVID-19 na međunarodni turizam.

Uzimajući u obzir neusporedivo uvođenje ograničenja putovanja diljem svijeta, specijalizirana agencija za turizam Ujedinjenih naroda očekuje da će se međunarodni dolasci turista 2020. smanjiti za 20 do 30 posto u usporedbi s podacima iz 2019. godine. Međutim, UNWTO naglašava da se ovi brojevi temelje na najnovijim kretanjima, kako se globalna zajednica suočava s dosad nezabilježenim soci-

jalnim i ekonomskim izazovom, te ih treba tumačiti s oprezom obzirom na ekstremno neizvjesnu prirodu trenutne krize. Naš ministar turizma Gari Cappelli, na primjer, predskazuje puno veće gubitke turizma – čak do 70 posto na godišnjoj razini.

Bez ikakve sigurnosti koliko će trajati ova kriza ili kakav bi mogao biti konačni gospodarski i strukturni utjecaj na turizam, svi su sudionici bili ujedinjeni u svojoj dubokoj zabrinutosti zbog milijuna radnih mjesta za koja postoji opasnost da budu izgubljena. Obzirom da mala i srednja poduzeća čine 80 posto sektora širom svijeta, širi društveni utjecaj krize prijeći će okvire turizma, čineći ga ključnom brigom za međunarodnu zajednicu.

Očekivani pad između 20-30 posto mogao bi se pretvoriti u pad međunarodnih prihoda od turizma (izvoza) od 300-450 milijardi USD, što je gotovo jedna trećina od 1,5 bilijuna USD ostvarenih u 2019. Uzimajući u obzir prošle tržišne trendove, ovo bi značilo da će COVID-19 uvjetovati pad rasta narednih pet do sedam godina. Stavljajući ovo u kontekst, UNWTO primjećuje da su se u 2009. godini, na leđima globalne ekonomske krize, međuna-

rodni turistički dolasci smanjili za 4 posto, dok je epidemija SARS-a dovela do pada od samo 0,4 posto u 2003. godini.

Gdje je Hrvatska?

Turizam u Republici Hrvatskoj izrastao je u ozbiljan čimbenik u gospodarskom i socijalnom pogledu.

On u sastavnicama BDP-a sudjeluje s više od 20 posto i ima ozbiljan utjecaj na ukupnu nacionalnu ekonomiju. U tom pogledu je na samom vrhu europskih zemalja. Samo Island, Malta i Albanija od europskih zemalja imaju veći udio turizma u BDP-u.

Hrvatska ostvaruje prihode iz turizma na razini od 2.863 USD po stanovniku (podatak je zasnovan na objavi u Tourism Highlights 2019 te na osnovi procjene stanovništva od DZS-a – krajem 2018. bilo je u RH 4,076.246 stanovnika). Ispred nas su u tom pogledu od europskih zemalja samo Malta i Cipar, a tik uz nas su Austrija i Švicarska.

Tih pet zemalja ostvaruje najveći prihod po stanovniku u Europi. Međutim, pandemija ugrožava prihode i drugih zemalja: Europa, naime, čini 50,7 posto ukupnog svjetskog turističkog kolača

Malta

www.suvremena.hr

7

tema broja od njegovih eventualnih negativnih aspekata. Koronovirus je, međutim, temeljito „uzdrmao“ tu bajkovitu sliku i nameće neka drukčija razmišljanja o budućnosti cijelog gospodarskog sustava u kojem turizam, kako smo već naveli, ima vrlo značajno mjesto i ulogu. O svemu treba razmisliti hladne glave.

po dolascima, a 39,3 posto po prihodima iz turizma. Najveći dio tog kolača otpada na južne mediteranske zemlje, među kojima je i Hrvatska, koje ostvaruju 20,7 posto u broju dolazaka stranih gostiju i ubiru 15,2 posto ukupnih turističkih prihoda. Riječ je o 570,5 milijardi USD za cijelu Europu, dok za mediteranske zemlje to čini prihod od 220,4 milijarde USD. Veliki dio tih prihoda sad dolazi u pitanje. I ne samo to, turizam zapošljava veliki broj ljudi. Što s njima?

Povratni udar bumeranga Pokazalo se (a na to ozbiljni ekonomski analitičari upućuju već godinama) da prevelika usmjerenost na turizam nužno vodi zanemarivanju drugih ekonomskih aktivnosti, a ekonomija gubi nužnu diverzifikaciju. Čitave regije – kod nas je to cijeli primorski pojas – postaju ovisne samo o jednoj djelatnosti, koja uz to ima izraziti sezonski karakter što u svakoj kriznoj situaciji ukazuje na krhkost tako postavljene ekonomske strukture. Epidemija koronovirusa opetovano je upozorila na mnogobrojne opasnosti od prihvaćanja monokulture kao realne osnove za razvoj i jedne od glavnih sastavnica BDP-a.

Međutim, sama ta činjenica u sebi krije i mnogo drugih zamki i otvorenih pitanja. Ona vrlo jasno pokazuje slabosti ostalih sastavnica i mnogobrojne slabosti našeg ukupnog gospodarskog sustava. Postupno pretvara Hrvatsku u mo8

Suvremena trgovina 2(45)

nokulturu. Štoviše, rentijerstvo i mentalitet koji je uz to vezan, postaje ozbiljan problem i na pojedinim područjima (Istra, Primorje i Dalmacija) koči bilo kakav industrijski razvitak te dovodi do zapostavljanja ostalih poslovnih aktivnosti. Po izboru potrebnih radnika na tržištu rada, vidljivo je da se sve više pretvaramo u zemlju kuhara, konobara i sobarica, dok prerađivačka industrija postupno gubi svoje značenje.

Ako znamo da prerađivačka industrija s više od 90 posto čini naš izvoz, takva orijentacija nije dugoročno ni povoljna, ni održiva.

Ukratko, prerađivačka industrija je prošle godine ostvarila izvoz u vrijednosti od 13,9 milijardi eura (što je više od ukupne vrijednosti ostvarene u turizmu), pa je opravdano tražiti od kreatora ekonomske politike da tom području posvete i veću pozornost, ali i usmjere veća ulaganja u suvremeniju prerađivačku industriju. Unatoč zaista velikim ulaganjima u poljoprivredu nije, nažalost, u širim razmjerima zaživjela ideja povezivanja zelene i plave magistrale, što bi mogla biti snažna poluga održivoga razvoja domaće poljoprivrede i prehrambene industrije.

Postavlja se pitanje što činiti?

Popis pozitivnih ekonomskih učinaka turizma, u uvjetima u kakvima jesmo, dovoljno je dugačak da nam godinama odvlači pozornost

Zašto? Turizam se u prošlosti pokazao pouzdanim partnerom koji vodi oporavak društava i zajednica, ali samo ako ekonomska politika vlada i paketi podrške donatorskih i financijskih agencija odražavaju način na koji se sektor dotiče svakog dijela društva. „Ugroženi su načini preživljavanja milijuna ljudi i njihovih obitelji, bilo u urbanim centrima ili u udaljenim zajednicama u kojima je turizam ponekad glavni generator prihoda i sredstvo društvene uključenosti, zaštite baštine i pokretanja razvoja“, ističe Zurab Pololikašvili, generalni tajnik UNWTO-a.

Turizam je, činjenično, najteže i najbrže od svih privrednih sektora pogođen pandemijom. No, turizam je također ujedinjen u pomoći u rješavanju ove ogromne zdravstvene situacije. UNWTO naglašava povijesnu otpornost i sposobnost otvaranja radnih mjesta nakon kriznih situacija, istovremeno naglašavajući važnost međunarodne suradnje i osiguravanje da sektor postane središnji dio napora za oporavak.

Od početka trenutne krize UNWTO usko surađuje sa širim sustavom Ujedinjenih nacija, uključujući izravno Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) kako bi razumno vodio taj sektor, izdajući ključne preporuke kako za čelnike na visokoj razini, tako i za pojedine turiste. Da bi se odgovor bolje ojačao, Organizacija je osnovala Globalni odbor za prevladavanje krize turizma, a osnovni moto cijele kampanje glasi: Stay home today so you can Travel Tomorrow (Ostani danas doma, da bi sutra mogao putovati).

Primjereno, odmjereno i jasno!

ST

Intervju s profesorom Vatroslavom Škarom s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i direktorom programa V-Executive

Tailor made projekti

Kvalitetna edukacija ključna je za buduće poslovne lidere u turizmu Izv. prof. dr. sc. Vatroslav Škare član je Katedre za marketing Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje se bavi predavačkim i istraživačkim radom.

Kontinuirano je angažiran na nekoliko sveučilišta u inozemstvu kao gostujući profesor, te surađuje s kompanijama iz različitih djelatnosti kao konzultant.

Aktivno je uključen i u obrazovanje menadžera na poslijediplomskoj razini, što je dovelo do suradnje s Valamar Rivierom u svojstvu direktora programa V-Executive.

Kako je došlo do suradnje akademske zajednice i Vas osobno s Valamar Rivierom na ovom projektu?

Suradnja akademskih institucija i realnog sektora u oblikovanju tzv. tailor-made edukacijskih programa postaje sve značajniji oblik poslovne edukacije. Ona kompanijama omogućuje pružanje vrhunskog obrazovanja svojim zaposlenicima, ali s fokusom na djelatnost kompanije i njezine specifičnosti. S druge strane, akademske institucije kroz takve oblike suradnje ostvaruju bliski kontakt s menadžerima i njihovim izazovima u svakodnevnom poslovanju, čime održavaju relevantnost svojih edukacijskih programa, ali i znanstvenih istraživanja. Upravo su ovim načelima bili vođeni u Valamar Rivieri i aka-

demskim institucijama u Republici Hrvatskoj koja imaju programe iz područja turizma i ugostiteljstva, prilikom promišljanja kako u Republici Hrvatskoj ostvariti jednu suradnju takve vrste. Rezultat tih promišljanja je program poslovne edukacije V-Executive, namijenjen zaposlenicima Valamar Riviere koji će biti budući lideri kompanije.

Možete li izdvojiti posebnosti ovog programa?

Ovim programom Valamar je obogatio ponudu svoje već dobro poznate i među zaposlenicima odlično prihvaćene platforme Valamar Excellence, koja predstavlja jednu od ključnih konkurentskih prednosti kompanije na tržištu ljudskih potencijala u turizmu.

Valamar Excellence zaposlenicima kompanije omogućuje cjeloživotno učenje i stjecanje znanja kroz dvije glavne skupine programa: Valamar Edukacije i Valamar Treninge.

Valamar Treninzi podrazumijevaju individualni rad s mentorima i stručno usavršavanje na primjerima najboljih praksi u kompaniji, a Valamar Edukacije su specijalistički programi za radna mjesta u turizmu. Program V-Executive pozicioniran je kao krovni program u skupini Valamar Edukacija te predstavlja inovaciju u djelatnosti turizma i ugostiteljstva, ne samo u Hrvatskoj već i u okruženju. Istaknuta posebnost ovog programa su čvrsti akademski temelji te prilagođenost potrebama kompanije.

Program je nastao zajedničkim nawww.suvremena.hr

9

tema broja

izv. prof. dr. sc. Vatroslav Škare

porima Valamar Riviere i profesora, kako bi osigurali visoki standard kvalitete na razini sadržaja modula na programu, metoda izvođenja nastave i mjerenja ostvarenih rezultata polaznika. Akademska zajednica posebno je doprinijela svojim iskustvima u razvoju i vođenju poslijediplomskih studija.

Koje su sve obrazovne institucije uključene u projekt?

Pored Valamara, kao inicijatora i nositelja projekta, u oblikovanje i izvođenje programa uključeni su Ekonomski fakultet u Zagrebu, Ekonomski fakultet u Splitu, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“ u Puli i Sveučilište u Dubrovniku, s kojima je kompanija sredinom prosinca 2019. potpisala i Ugovor o suradnji na unapređenju i razvoju edukativnih programa. Nastavu na programu izvodi više od 25 predavača iz navedenih akademskih institucija, vodećih stručnjaka iz područja ekonomije, poslovne ekonomije i turizma u Hrvatskoj, u suradnji s Valamarovim menadžerima te drugim stručnjacima iz prakse.

10

Suvremena trgovina 2(45)

Možete li nam reći nešto više o strukturi i sadržaju programa?

Program je kombinacija teorije i prakse, uz puno interakcije polaznika i predavača, omogućava kvalitetno učenje, ali i inspiraciju za inovacije u poslovanju. Posebna se pozornost posvećuje povratnim informacijama polaznika, kako bi se osigurala izvrsnost u svim aspektima provođenja programa. Program svojom strukturom i sadržajem polaznicima nudi cjelovit set znanja i vještina potrebnih za razvoj uspješne karijere u djelatnosti turizma i ugosti-

teljstva. Tijekom dvije godine polaznici će učiti o aktualnim događajima u struci, stjecati nova znanja, proučavati primjene inovacija i promicati organizacijsku kulturu okrenutu znanju i napretku. Zbog toga su oblikovani precizni ishodi učenja čime se kvalitetno podržavaju profesionalne ambicije polaznika programa. V-Executive je sastavljen od osam ključnih područja poslovnog upravljanja u turizmu i ugostiteljstvu, a svako područje obuhvaća nekoliko specifičnih modula odnosno tema, kojih je ukupno 27. Na početku programa polaznici uče strateški promišljati o temama vezanim uz poslovnu organizaciju, liderstvo, vođenje projekata te upravljanje resursima, poput ljudskih i destinacijskih. Nakon toga razvijaju vještine oblikovanja, pružanja i komunikacije vrijednosti u turizmu i ugostiteljstvu, kroz teme inovacija turističkih proizvoda, kvalitete usluge, upravljanja markama te digitalnog marketinga.

Uz znanja i vještine iz područja strategije i upravljanja vrijednošću, program daje uvid u sve bitne aspekte upravljanja operacijama u turizmu i ugostiteljstvu, odnosno upravljanja smještajem, hranom i pićem, pratećim uslugama i imovinom. Dio programa su financijski i pravni aspekti te načela održivosti društveno odgovornog poslovanja u turizmu te ulozi turizma u hrvatskom gospodarstvu.

Svaki modul ima i provjeru znanja u vidu projektnog zadatka ili ispita,

V-Executive edukacija - predavanje

V-Executive edukacija - polaznici i predavači

pa polaznici odmah mogu provjeriti i koja su znanja usvojili. Za one koji se žele pripremiti ili znati više o određenoj temi, nositelji modula navode dodatne materijale i izvore za izučavanje. Time je oblikovan cjeloviti edukacijski program iz područja turizma i ugostiteljstva koji osim konkretnih znanja i vještina nudi priliku i za osobni razvoj polaznika kroz umrežavanje i timski rad.

Kakav je odaziv polaznika ovog novog programa?

Program je izazvao veliko zanimanje Valamarovih zaposlenika koji su se odmah počeli javljati i prijavljivati na program. Mjesta na modulima su ograničena na 40 polaznika, kako bi se predavanja i praktičan rad mogli kvalitetno odvijati. Za sudjelovanje u prvoj generaciji polaznika prijavila su se čak 163 kandidata. To je nadmašilo sva očekivanja organizatora te je pokazalo da su zaposlenici Valamar Riviere prepoznali kvalitetu strukture i sadržaja programa.

Ovisno o vlastitim preferencijama i radnom iskustvu, polaznici su mogli odabrati cijeli program ili pojedina područja i module vezane konkretno uz njihovu radnu poziciju ili željeno područje usavršavanja. Za prvu generaciju odabrano je ukupno 19 zaposlenika Valamara koji slušaju cijeli program, dok su ostali polaznici raspoređeni po modulima.

Koliko je važno razvijati suradnju struke i akademske zajednice?

Smatram da je ta suradnja od iznimne važnosti za obje strane. Struka treba akademsku zajednicu koja

obrazuje i priprema buduće zaposlenike za suočavanje s aktualnim poslovnim izazovima, ali i zaposlenike koji će kontinuirano u praksu unositi svježinu svojim novim pogledima na stvari. Istovremeno, da bi to mogla ostvariti, akademska zajednica mora biti u stalnom kontaktu sa strukom, osluškivati njezine potrebe te učiti kroz poslovne slučajeve. Kao zanimljiv primjer mogu istaknuti trend odlaženja profesora s fakulteta i poslovnih škola na privremeni rad u kompanije, najčešće na nekoliko mjeseci, kako bi se bolje upoznali s izazovima menadžmenta, ali i kako bi naučili primjenjivati u praksi ono što predaju svojim studentima. Osobno mogu potvrditi da mi je moje iskustvo suradnje s praksom značajno pomoglo da budem bolji profesor.

Na kojim sve područjima dalje radite i u kojem smjeru razvijate svoju akademsku karijeru?

Pored predavanja i istraživačkog rada, zajedno s kolegicama doc. dr. sc. Sandrom Horvat i doc. dr. sc. Moranom Fudurić, pokrećem novi stručni diplomski studij Ekonomskog fakulteta u Zagrebu „Digitalni marketing“. Tim programom proširujemo ponudu stručnih studija te mladim ljudima omogućujemo razvoj karijere u marketinškim agencijama i na strani klijenta s fokusom na razvoj vještina. Važan dio moje karijere predstavljaju i gostovanja na stranim sveučilištima, gdje osim održavanja predavanja surađujem na znanstvenim projektima. Trenutno me za-

nimaju dvije teme vezane uz digitalni marketing, a to su rastuća zabrinutost za privatnost i njezin utjecaj na ponašanje potrošača te kako kompanije mogu kvalitetnije upravljati negativnim emocijama potrošača na društvenim medijima. Protekle tri godine objavio sam članke na navedene teme u koautorstvu s kolegama u Hrvatskoj i inozemstvu, a i trenutno radim na po jednom članku iz svakog od navedenih područja. Što biste izdvojili kao posebne izazove u visokom obrazovanju u budućnosti?

Puno je rasprava o tome kako će visoko obrazovanje izgledati u budućnosti. Obrazovanje je velik dio života skoro svakog čovjeka, što ga čini jednom od najdinamičnijih djelatnosti zbog promjena u načinu života. Vjerujem da je dostupno javno visoko obrazovanje visoke kvalitete temelj prosperiteta svih država i nacija. Međutim, da bi javno visoko obrazovanje ostalo konkurentno, ono treba raditi na sebi kao da nema poseban položaj na tržištu obrazovanja. Neki od kontinuiranih izazova koji se stavljaju pred obrazovne institucije su održavanje relevantnosti kurikuluma, uloga tehnologije u metodama podučavanja te pritisak da obrazovni proces traje što kraće. Smatram da sveučilišta moraju pronaći ravnotežu između usmjeravanja na razvoj vještina i nezamjenjive uloge podizanja akademskih građana koji osim što znaju kako, znaju i zašto.

Razgovarao mr. Branko Pavlović www.suvremena.hr

11

Prilagođavanje turističke ponude

Pretvorimo krizu u novu priliku piše: Ivana Kolar Direktorica Julius Rose d.o.o. i organizatorica konferencije Može li hrvatski turizam 365?

Možemo čekati sljedeću godinu i („po starom“) ljetnu sezonu ili možemo iskoristiti priliku i pokušati se prilagoditi stanju na tržištu kakvo će biti, te kreativno pripremiti našu ponudu u skladu s novom potražnjom za vrijeme kad će prvi turisti ponovo krenuti na put.

H

oće li ove godine sezona stići kasnije? Svi koji radimo u turizmu pitamo se ovih dana hoće li ove godine sezone, odnosno turističkog poslovanja, uopće biti. Prema predviđanjima mnogih, ona glavna ljetna sezona, koju većina smatra turizmom u Hrvatskoj, teš12

Suvremena trgovina 2(45)

ko je ostvariva. Stručnjaci mnogih država, i onih koja su naša glavna tržišta, već govore o višemjesečnoj izolaciji, otprilike do kraja ljeta.

Ukoliko postoji šansa da ove godine imamo turizam i da se barem u zadnjem dijelu godine ostvari poslovanje, onda nam to pruža prili-

ku da iskoristimo ovu krizu i pretvorimo je u svoj potencijal, u svoju prednost. Imamo dovoljno vremena da se pripremimo za turizam nakon COVID-19, koji sigurno neće izgledati kao prije, i to već ove jeseni. Možda nije jedina mogućnost, koja nam preostaje, čekati sezonu

2021, već bismo ipak mogli nešto uhvatiti i od ove godine i pokrenuti tzv. posezonu ili čak cjelogodišnje poslovanje. Jer, turizam će u nekom obliku ponovo postojati, i to uskoro. Čim se granice otvore i mjere ograničavanja kretanja malo popuste, sigurno će prvi turisti stići u Hrvatsku.

Možemo čekati sljedeću godinu i („po starom“) ljetnu sezonu ili možemo iskoristiti priliku i pokušati se prilagoditi stanju na tržištu kakvo će biti te kreativno pripremiti našu ponudu u skladu s novom potražnjom za vrijeme kad će prvi turisti ponovo krenuti na put.

Dio naših stalnih gostiju, a i neki novi, sigurno će putovati čim se za to ukaže prilika. Postojat će želja za promjenom okoline, za malo osjećaja „kao prije“ i za malo normalnog života. Pored domaćeg tržišta, prva prilika su nam naša inače bliska i stalna tržišta – Slovenija, Njemačka, Austrija, a onda i sva ostala u dometu putovanja prvenstveno automobilom u trajanju od nekoliko sati. Predviđanja su da će se tražiti skrovita mjesta, individualni pristup, manji i kvalitetniji oblici smještaja gdje će se turisti osjećati higijenski sigurni. Masovna okupljanja, prepune plaže, veliki koncerti i gužva na ulicama vjerojatno neće biti poželjni scenariji.

Kreativnim pristupom potrebno je osmisliti lokalne proizvode i doživljaje i omogućiti individualno iskustvo odmora u jesenskom, a onda i zimskom, okruženju. Nije uvijek za svaki odmor potrebno more u vidu kupanja i sunčanja. Ionako najbolje opuštanje pruža mir na plaži uz jesensko sunce i miris mora. A ako to povežemo s prirodnim ljekovitim čimbenicima poput aeroterapija, biljnih terapija, boravka u čistim borovim šumicama, ispijanjem čajeva pripremljenih od domaćeg bilja i podsjetimo turiste kako je upravo Hrvatska pokrenula turizam kao destinaciju za zdravlje, liječenje problema dišnih sustava i prirodne inhalacije, uspjeh se ne može izbjeći. Hrvatska kao zemlja zdravstvenog turizma, s naglaskom na čisti zrak, prirodnu domaću hranu (koju imamo vremena do tada uzgojiti) i terapijska svojstva naših ljekovitih čimbenika, može biti glavni motiv marketinškog pristupa.

Nakon ovog prisilnog period izolacije, svima će nam trebati i mentalni odmor - od strahova i stresa, od izolacije i samoće, od odricanja od normalnog života i svih onih malih ugoda na koje smo navikli. Sportski turizam, kulturni turizam, turizam lokalne baštine, avanturistički i istraživački turizam, individualna ili edukacija u manjim grupama, upoznavanje lokalne kulture, običaja i umjetnosti, razni tečajevi i čitav niz drugih motiva privlačit će „nove“ turiste – contact free turiste.

Turizam nakon COVID19.

Vrlo je vjerojatno kako masovni turizam jedno dulje vrijeme neće biti najbolji izbor. Što će to značiti za Hrvatsku i naš turizam, koji u tri ljetna mjeseca (ili još i kraće) djeluje vrlo, vrlo masovno? Čitamo različita predviđanja kako će turizam postati drukčiji, kako će biti puno više individualiziran, morat će se odvijati na mnogo sigurniji (s aspekta higijene) način, kako će se odvijati prvenstveno u destinacijama dostupnima automobilom i sl. Obzirom da oduvijek radim u turizmu koji traje 12 mjeseci i autorica sam konferencije o cjelogodišnjem turizmu (Može li hrvatski turizam 365?), moram istaći kako bismo morali ovu krizu pretvoriti u svoju prednost s obzirom na ogromne potencijale koje za to imamo.

Hrvatska je dovoljno velika za organizaciju više individualnog turizma i za omogućavanje gostima da imaju privatnost. Imamo priliku staviti naglasak na lokalno i regionalno, na kreativni turizam, čiji je glavni postulat individualnost, nasuprot masovnom turizmu. Imamo priliku proširiti turističko poslovanje u svim područjima obalne i kontinentalne Hrvatske i staviti u funkciju turizma sve one male (nerazvijene) destinacije koje mogu ponuditi puno, u vidu lokalnog, autohtonog, domaćeg, prirodnog, čistog i neotkrivenog te ponuditi turizam bez puno kontakata.

Ukoliko se stvarno sve smiri do jeseni (malo ranije ili malo kasnije), imamo priliku za jesenski boom, jer će oni najhrabriji jedva dočekati otvaranje granica kako bi barem malo promijenili okoliš i putovali. Imamo priliku pripremiti svoja poslovanja i prilagoditi svoju ponudu novim očekivanjima i potražnji – imamo (prvi puta) priliku staviti u funkciju sve naše kapacitete u drugom dijelu godine i krenuti prema cjelogodišnjem poslovanju, što je jedini održiv i dugoročST no isplativ oblik turizma. www.suvremena.hr

13

tema broja

Želimo li spasiti hrvatski turizam - putujmo Hrvatskom! piše: Vinko M. Ćuro, poduzetnik

„U njoj je Orson Welles nalazio inspiraciju, Jules Verne smjestio radnju romana, Alfred Hitchcock otkrio najljepši zalazak sunca na svijetu, a Beyonce dala ime svojoj kćeri. Najljepši dijelovi kraljevstva Igre prijestolja snimaju se tu. Drevna kao Dubrovnik, tajanstvena kao Istra, pitoma kao Zagorje, divlja kao Velebit. Lijepa kao naša Hrvatska. Samo je nama sve to nadohvat ruke“.

Darko Lesinger

P

rvobitno, još 2008. godine, a zatim i prije četiri godine, s namjerom da pomogne razvoj hrvatskog turizma, ali i da građane Hrvatske dodatno educira o potencijalima i ponudi, kulturnoj baštini te ljepotama Hrvatske, grupa marketinških stručnjaka kreirala je projekt pod nazivom „PUTUJMO HRVATSKOm“.

Mada do kraja razrađen, dograđen i pripremljen, s projektom se čekao pogodan trenutak za njegovo aktiviranje i praktičnu realizaciju.

Mislilo se da je 2009. godina, zbog globalne recesije, pogodan period za njegovo aktiviranje i pružanje pomoći – i tada kao i danas – ranjenom hrvatskom turizmu. Međutim, kako je podrška nacionalnih turističkih tijela izostala (!?), projekt u tome periodu nije aktiviran.

Novi trenutak, na žalost, došao je sa dolaskom pandemije COVID-19 i s njime nametnutom gospodarskom i turističkom krizom. Kao (važan) dio hrvatskog gospodarstva koji najviše podiže BDP i puni sve razine proračuna i turizam se našao na udaru negativnih tržišnih tendencija. Tendencija koje su se 14

Suvremena trgovina 2(45)

u turizmu vrlo jasno manifestirale do sada neviđenim nedostatkom turista. Hrvatski ali i svjetski turizam je zamro i danas nitko ne može imati pouzdan odgovor koliko će vremena proći da se on vrati na razinu od prije izbijanja pandemije COVID-19. Ako smo u prošloj 2019. turističkoj godini, i prije njenog završetka, po prvi put premašili 20 milijuna turističkih dolazaka i po prvi put premašili brojku od 107 milijuna noćenja, prema sadašnjim pokazateljima trebali bismo biti „zadovoljni“ ako ta brojka do kraja tekuće godine dosegne i 20% prošlogodišnjeg turističkog prometa. Prema nekim najavama, te imajući u vidu da smo tek ušli u drugi ovogodišnji kvartal, taj rezultat bi mogao biti i bolji. Ne dobar i vjerojatno ne zadovoljavajući, ali u svakom slučaju bolji od pretprotstavljenih kataklizmičnih najava.

Dok očekujemo takve procjene i posebno takve rezultate, rađaju se brojne ideje, inicijative i prijedlozi Kako pomoći hrvatskom turizmu?! Jedan od takvih prijedloga i konkretnih projekata je i projekt PUTUJMO HRVATSKOm.

Što je projekt PUTUJMO HRVATSKOm ?

Projekt PUTUJMO HRVATSKOm je projekt marketinškog, razvojnog i sociološkog karaktera kojim se želi ostvariti konkretna dugoročna i kontinuirana sinergija što većeg broja dionika hrvatskog turizma, posebice potencijalnih turista – hrvatskih građana, u cilju povećanja broja domaćih turista u domaćim turističkim destinacijama.

Dakle, glavna ciljna skupina projektnog marketinga bit će domaći turisti.

Da li će se u ovom kriznom periodu pokazati pogrešnim, čak pogubnim, što su zvanične državne turističke institucije godinama (planski) zapostavljale domaće turiste, vrijeme će uskoro pokazati?!

Medijskom kampanjom, kreativnim marketinškim akcijama te različitim društvenim aktivnostima i akcijama u okviru projekta PUTUJMO HRVATSKOm nastojat će se što kvalitetnije promovirati hrvatska turistička ponuda te povećati broj domaćih turista u domaćim turističkim destinacijama.

Medijskom kampanjom, kreativnim marketinškim akcijama te različitim društvenim aktivnostima i akcijama u okviru projekta PUTUJMO HRVATSKOm nastojat će se što kvalitetnije promovirati hrvatska turistička ponuda te povećati broj domaćih turista u domaćim turističkim destinacijama.

ili 36% u inozemstvu. Procjena je ćanja na poček i u obrocima, dada se od tih 1,54 milijuna turista – vanje bonusa i bodova lojalnosti... hrvatskih građana, u naredne tri Ovim potonjim marketinškim mjegodine (2020. – 2022.), projektom rama, mikro destinacije (hoteli, rePUTUJMO HRVATSKOm, može pri- storani, kampovi... ali i čitave lokaldobiti po 5% njih da putuju u hr- ne zajednice) mogu već sada pomarketinškimMedijskom akcijama tekampanjom, različitim društvenim kreativnimaktivnostima marketinškimi vatske akcijamaturističke te različitim društvenim aktivnostima destinacije umje- i četi izgrađivati programe lojalnoHRVATSKOm nastojatu će se što kvalitetnije promovirati hrvatska akcijama okviru projekta PUTUJMO HRVATSKOm nastojat će se što kvalitetnije promovirati hrvatska sto u inozemne.

To destinacijama. bi bilo 230.000 sti odnosno stjecati goste dugoomaćih turista u domaćim turističkim destinacijama. turistička ponuda te povećati broj domaćih turista u domaćim turističkim novih turista! ročno - jer borba za svakog gosta HRVATSKI TURISTI, 2022. godina Istovremeno, također prema sta- neće (po)trajati samo ove godine.

tistici HTZ-e, u 2018. godini uopće 70% PUTOVANJA U HRVATSKOJ nije putovalo 53% građana HrvatHoćemo li znati iskoristiti ske. Procjena je da se u naredne priliku?

30% PUTOVANJA tri godine (2020. – 2022.), projekU INOZEMSTVO marketinškim akcijama te različitim društvenim aktivnostima i tom PUTUJMO HRVATSKOm, pridoKada već govorimo o priliO HRVATSKOm nastojat će se što kvalitetnije promovirati hrvatska bije po 3% njih da ipak putuju. To omaćih turista u domaćim turističkim destinacijama. kama, recimo i to da je ovo Grafikoni: Procjena / cilj povećanja putovanja turista - hrvatskih građana na destinacije u Hrvatskoj u odnosu na putovanja na bi bilo 170.000 novih turista! istovremeno i vrijeme kada inozemne destinacije (projekcija 15.03.2020.).

HRVATSKI TURISTI, 2022. godina HRVATSKI TURISTI, 2022. godina će mnogo znanja, truda i kreMenadžment projekta PUTUJMO Što kaže statistika, kakve su procjene i kakvi su ciljevi ? ativnosti, a rekao bih i razuHRVATSKOm procjenjuje da je ovo 70% PUTOVANJA 70% PUTOVANJA U HRVATSKOJ ostvariv cilj, prije svega imajući u U HRVATSKOJ (Pr)ocjene su da ovogodišnji potencijalni turisti – hrvatski građani ove i naredne godine mogu spasiti ma, trebati uložiti u kreiranje strategije turizma za narednu vidu sinergijske efekte koji će biti hrvatski turizam – ili bar (značajno) ublažiti njegovu stagnaciju.

30% PUTOVANJA i naredne godine. postignuti udruživanjem u projekt 30% PUTOVANJA INOZEMSTVO Prema statistici HTZ-e, u 2018.U godini je 47% hrvatskih građana HRVATSKOm (ili njih 1,7 milijuna) bilo barem U INOZEMSTVO PUTUJMO mnogih ak- na jednom privatnom višednevnom putovanju, a ostvarili su ukupno 4,3 milijuna privatnih višednevnih tera u hrvatskom turizmu te spre- Efekt i ovoga i drugih sličnih proputovanja, od čega 2,75 milijuna ili 64% u Hrvatskoj a 1,54 milijuna ili 36% u inozemstvu. Procjena je da nja turista - hrvatskih građana na destinacije u Hrvatskoj u odnosu na putovanja na jekata te ukupnog nastojanja da mnost članica projekta PUTUJMO Procjena / cilj povećanja putovanja turista - hrvatskih građana na destinacije u Hrvatskoj u odnosu na putovanja na seGrafikoni: od tih 1,54 milijuna turista –hrvatskih građana, u naredne 3 godine (2020.

– 2022.), projektom 0.). inozemne destinacije (projekcija 15.03.2020.). se spasi hrvatski turizam bio bi i HRVATSKI TURISTI, 2022. godina po 5% njihHRVATSKOm da turističke u promatranom PUTUJMO HRVATSKOm, može pridobiti da putuju u hrvatske destinacije umjesto u inozemne.

To bi bilo 230.000 novih turista ! e i kakvi su ciljevi ? statistika, kakve su procjene i kakvi su ciljevi periodu omoguće prihvatljivije uv- veći ako bi, primjerice, država (bar Što kaže ?

70% PUTOVANJA jete korištenja vlastitih usluga za u ovoj prvoj kriznoj godini), uz do također statistici HTZ-e, u 2018. godini uopće nije putovalo 53% građana Hrvatske.

U godine HRVATSKOJ alni turisti – Istovremeno, hrvatski građani ove i prema naredne mogu spasiti (Pr)ocjene su da ovogodišnji potencijalni turisti – hrvatski građani ove i naredne godineto mogu hrvatske građane.

Možemo na-spasitisada relativno dobre ekonomske Procjena je da se u naredne 3 godine (2020. – 2022.), projektom PUTUJMO HRVATSKOm, pridobije po blažiti njegovu stagnaciju. hrvatski turizam – ili bar (značajno) ublažiti njegovu stagnaciju. mjere (?!), potpuno ukinula plaćazvati i inovativnim (mudrim) mar3% njih da ipak putuju. To bi bilo novih turista !

30%170.000 PUTOVANJA nje cestarine za automobile sa hrketingom.

Nadasve, u prvom plaje 47% hrvatskih njih 1,7 milijuna) bilojebarem na Ugodini INOZEMSTVO Premagrađana statistici(iliHTZ-e, u 2018.

47% hrvatskih građana (ili njih 1,7 milijuna) bilo barem na Menadžment projekta PUTUJMO HRVATSKOm procjenjuje da je ovo ostvariv cilj, prije svega imajućivatskim u registarskim pločicama, ovanju, a ostvarili su ukupno 4,3 milijuna privatnih višednevnih nu trebalo bi biti: snižavanje odjednom privatnom višednevnom putovanju, a ostvarili su ukupno 4,3 milijuna privatnih višednevnih vidua sinergijske efekte kojiu će biti postignuti udruživanjem u projekt PUTUJMO HRVATSKOm mnogih 4% u Hrvatskoj 1,54 milijuna ili 36% inozemstvu.

Procjena je da zašto ne i plaćanje turističke prinosno prilagođavanje cijena usluputovanja, od čega 2,75 milijuna ili 64% u Hrvatskoj a 1,54 milijuna ili 36% u inozemstvu.

Procjena je da aktera u hrvatskom turizmu te spremnost članica projekta PUTUJMO HRVATSKOm da u posmatranom nja turista - hrvatskih građana destinacije u Hrvatskoj u odnosu na putovanja na skih građana, uod naredne 3 milijuna godine (2020.

– –hrvatskih 2022.), projektom Grafikoni: Procjena/cilj povećanja se tih 1,54na turista građana, u naredne 3 godine (2020.

– 2022.), projektom ga novonastaloj situaciji i (n)ovoj stojbe... Očekujemo i, od ministra 0.). po 5% njih periodu omoguće prihvatljivije uvjete korištenja vlastitih usluga za hrvatske građane. Možemo to biti da putuju uturista hrvatske destinacije umjesto putovanja - turističke hrvatskih građana PUTUJMO HRVATSKOm, može pridobiti po 5% njihciljnoj dauputuju u hrvatske turističke destinacije u turizma nedavno nedvojbeno nagrupi, omogućavanje pla-umjesto nazvati i inovativnim (mudrim) marketingom.

Nadasve, u prvom planu trebalo bi biti: snižavanje urista ! na destinacije u Hrvatskoj u odnosu

inozemne.

To bi bilo 230.000 novih turista ! e i kakvi su ciljevi ? prilagođavanje odnosno cijena usluga novonastaloj situaciji i (n)ovoj ciljnoj grupi, omogućavanje na putovanja na inozemne destinacije plaćanja nauopće poček i u obrocima, davanje bonusa i bodova lojalnosti... Ovim potonjim marketinškim i HTZ-e, u 2018. godini nije putovalo 53% građana Hrvatske. (projekcija 15.03.2020.).

Istovremeno, također statistici HTZ-e, u 2018. godini uopće nije putovalo 53% građana Hrvatske. alni turisti –mjerama, hrvatski građani ove i prema naredne godine mogu spasiti mikroPUTUJMO destinacije (hoteli, restorani, kampovi... ali i čitave lokalne zajednice) mogu već sada (2020. – 2022.), projektom HRVATSKOm, pridobije po projektom Procjena je da se u naredne 3 godine (2020. – 2022.), PUTUJMO HRVATSKOm, pridobije po blažiti njegovu stagnaciju. .000 novih turista !

3% njih da ipak putuju. To bi bilo 170.000 novih turista ! Što građana kaže statistika, kakve su na i je 47% hrvatskih (ili njih 1,7 milijuna) bilo barem VATSKOm procjenjuje da jeprojekta ovo ostvariv cilj, prije svega imajući u Menadžment PUTUJMO HRVATSKOm procjenjuje da je ovo ostvariv cilj, prije svega imajući u ovanju, a ostvarili su ukupno 4,3 milijuna privatnih višednevnih procjene i kakvi su ciljevi? tignuti udruživanjem u projekt PUTUJMO HRVATSKOm mnogih vidua sinergijske efekte kojiuće biti postignuti udruživanjem u projekt PUTUJMO HRVATSKOm mnogih 4% u Hrvatskoj 1,54 milijuna ili 36% inozemstvu.

Procjena je da mnost članicaaktera projekta PUTUJMO turizmu HRVATSKOm da u posmatranom u hrvatskom te spremnost članica projekta PUTUJMO HRVATSKOm da u posmatranom su da ovogodišnji poskih građana,(Pr)ocjene u naredne 3 godine (2020.

– 2022.), projektom e korištenja vlastitih usluga za hrvatske građane.

Možemo to vlastitih usluga za hrvatske građane. Možemo to periodu omoguće prihvatljivije uvjete korištenja biti po 5% njihtencijalni da putuju uturisti hrvatske–turističke destinacije umjesto u hrvatski građaetingom. Nadasve, u prvom planu trebalo bi biti: snižavanje nazvati i inovativnim (mudrim) marketingom. Nadasve, u prvom planu trebalo bi biti: snižavanje urista ! ni ove i naredne godine mogu spaa novonastaloj situaciji i (n)ovoj ciljnoj grupi, omogućavanje odnosno prilagođavanje cijena usluga novonastaloj situaciji i (n)ovoj ciljnoj grupi, omogućavanje nje bonusa iplaćanja bodova lojalnosti... potonjim marketinškim siti hrvatski – ili53% bar (znanauopće počekturizam i uOvim obrocima, davanje bonusa i bodova lojalnosti... Ovim potonjim marketinškim ci HTZ-e, u 2018. godini nije putovalo građana Hrvatske. estorani, kampovi... ali i čitave lokalne zajednice) mogu većkampovi... sada mjerama, mikro PUTUJMO destinacije (hoteli, restorani, čajno) ublažiti njegovu stagnaciju.

(2020. – 2022.), projektom HRVATSKOm, pridobije po ali i čitave lokalne zajednice) mogu već sada .000 novih turista !

Prema statistici HTZ-e, u 2018. go-

VATSKOm procjenjuje da je ovo ostvariv cilj, prije svega(ili imajući u dini je 47% hrvatskih građana stignuti udruživanjem projekt PUTUJMO HRVATSKOm mnogih njih 1,7umilijuna) bilo barem na jedmnost članica projekta PUTUJMO HRVATSKOm da u posmatranom nom privatnom višednevnom pu- to e korištenja vlastitih usluga za hrvatske građane. Možemo tovanju, a ostvarili su biukupno 4,3 etingom. Nadasve, u prvom planu trebalo biti: snižavanje a novonastaloj situaciji i privatnih (n)ovoj ciljnoj grupi, omogućavanje milijuna višednevnih punje bonusa i tovanja, bodova lojalnosti...

Ovim2,75 potonjim marketinškim od čega milijuna ili estorani, kampovi... ali i čitave lokalne zajednice) mogu već sada

64% u Hrvatskoj, a 1,54 milijuna

www.suvremena.hr

15

tema broja objekata, privatnih iznajmljivača, ali i trgovine, prometa (posredno i naftne industrije koja bi se i kod nas mogla naći u kolapsu)... Tu se krije prilika i za nastavak rada nacionalne kongresne i sajamske industrije i brojnih drugih sličnih – ali uglavnom u nacionalnim okvirima. Projektom se zasigurno povećava i domaća potrošnja te zapošljavanje.

javljene, „konkretne stimulacije za putovanja u svojoj zemlji“.

Također, nije li upravo ovo izvanredno vrijeme i nametnuti problem nešto što treba iskoristiti kao priliku, kao trenutak kada ozbiljnije i temeljitije treba razmisliti i o pomicanju početka školske i studentske godine za 1 ili 2 mjeseca – čime bi se rasteretio udarni period (špica sezone), a unaprijedila pred i posezona. Naravno, ovo je mjera koja bi mogla zaživjeti za jednu ili dvije godine. Istovremeno treba unaprijediti i koncept organizacije školskih te studentskih ekskurzija u korist domaćeg turizma. Pohvalno, Ministarstvo obrazovanja naše zemlje već je upravo ovih dana poduzelo neke korake u cilju pomaganja hrvatskom turizmu – pozivanjem na realizaciju planiranih učeničkih ekskurzija čim se za to steknu uvjeti.

Kada već govorimo o prilikama, recimo i to da je ovo istovremeno i vrijeme kada će mnogo znanja, truda i kreativnosti, a rekao bih i razuma, trebati uložiti u kreiranje strategije turizma za narednu i nared16

Suvremena trgovina 2(45)

ne godine. Vrijeme je ovo u kojemu moramo odgovoriti na pitanje, poučeni i ovom najnovijom nevjerojatnom situacijom, kakav turizam želimo imati u budućnosti te u kojem pravcu i kojom dinamikom ga treba razvijati!?

Dakle, zajedničkim snagama, projektom PUTUJMO HRVATSKOm u periodu 2020. – 2022. godina moguće je osigurati 400.000 novih domaćih turista! Optimističnim očekivanjima od projekta doprinijela je i činjenica da ljudi po prirodi nisu statitični te da jednostavno vole putovati. 400 tisuća gostiju, u odnosu na milijune izgubljenih, i ne čini se posebno velikim rezultatom, ali treba imati u vidu da se ovdje govori o efektima i koristima od samo jedne inicijative odnosno od samo jednoga projekta. Također, važno je imati u vidu da projekt PUTUJMO HRVATSKOm ne doprinosi samo oporavku turističkog sektora nego i svih drugih komplementarnih djelatnosti, prije svega poljoprivrede, agroturizma, brojnih OPG-ova, malih ugostiteljskih

Nedvojbeno je da se projektom PUTUJMO HRVATSKOm doprinosi i viziji Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice koju je nedavno, osvrnuvši se na pandemiju Corona virusa, komunicirao ministar turizma Gari Cappelli, rekavši: „Ova turistička godina bit će specifična iz više razloga zbog čega se želimo još jasnije i usredotočenije usmjeriti na nacionalnu turističku promociju“. Zašto to i do sada nije bilo tako, pitanje je za neke druge opservacije. Možda će u vremenu koje dolazi i samo Ministarstvo i HTZ dati odgovor na ovo osjetljivo i dvojbeno pitanje.

Neprocjenjiv značaj domaćeg turista, dugoročno Već danas treba biti spreman na brzu prilagodbu rada u uvjetima neizvjesnosti i brojnih nepoznanica, biti spreman na upravljanje krizom i krizno komuniciranje.

Dodatno, u vrijeme izvanredne situacije izazvane virusom COVID-19, projektom PUTUJMO HRVATSKOm želi se pomoći hrvatskom turizmu da se u postkriznom periodu lakše i brže pokrenu sve turističke aktivnosti i time efektivnije umanji ekonomska šteta – kako u turističkom sektoru, tako i u drugim komplementarnim djelatnostima - uzrokovana izvanrednom situacijom.

Jednostavnom analizom trenutnih pokazatelja i najava, može se zaključiti da će domaći turisti u ovoj godini, umjesto dosadašnjih

10-12%, možda činiti čak i 80% ili 90% ukupnog turističkog prometa – ne zato što će se za toliko drastično povećati njihov broj, nego, prije svega, što će inozemni turisti izostati, a ukupan turistički promet će se neminovno znatno smanjiti.

Nade koje se ovih dana, inicirane željom češke i austrijske turističke industrije, stidljivo najavljuju, ne bi li se u promišljanja o budućnosti hrvatskoga turizma ubrizgalo kakvog-takvog (ali lažnog) optimizma, da će se pokušati uspostaviti nekakvi „turistički koridori“ (ma što to značilo), najbolje je da i ostanu na razini nade i želje te nadajmo se iole ozbiljnijeg plana za narednu/e godinu/e.

To što netko „ima želju doći u Hrvatsku“, ili je „ranije uplatio odmor na Jadranu“, ili „nije odustao od ljetovanja u Hrvatskoj“, na žalost ne znači da je realno da će hrvatski turizam (ove godine) poslovati pod normalnim uvjetima i da će ugostiti inozemne turiste. Takve želje nisu niti iskomunicirane do kraja, a već je sve izvjesnije da to (opravdano) neće dozvoliti domaći epidemiolozi (čitaj: Vlada) dok takve preporuke već daju i čelni ljudi Češke, Njemačke, Austrije... Dodatni razlog tomu je i to što se ljudi u ovako neizvjesnoj zdravstvenoj situaciji jednostavno „kod kuće“ osjećaju sigurnije.

Ove godine hrvatski turizam (koliko-toliko) spašavaju domaći turisti!

Naravno, ukoliko naš turistički sektor: hotelijeri, ugostitelji, prijevoznici i drugi, bude spreman da zadovolji sve nove norme i standarde koje upravo ovih dana za njih kreira zdravstveno-epidemiološki sektor. Za očekivati je da će promidžba i rad na zdravstvenoj sigurnosti, visoka razina higijene, socijalna distanciranost, dobra organizacija i dosljednost u provođenju tih mjera, biti samo neke od njih. Dakle, već danas treba biti spreman na brzu prilagodbu rada u uvjetima neizvjesnosti i brojnih nepoznanica, biti spreman na dodatna

ulaganja i novu organizaciju poslovnih procesa, ali i na upravljanje krizom i krizno komuniciranje.

No, vratimo se konkretnije projektu PUTUJMO HRVATSKOm. Moglo bi se reći da je ovo, za hrvatske turističke dionike – koji su u situaciji da spašavaju ono što je godinama stvarano, malo ulaganje za potencijalnu veliku korist.

Misija projekta je promocija i unaprjeđenje receptivnog turizma te doprinos gospodarskom razvoju.

Njegova vizija je da hrvatska turistička ponuda u potpunosti zadovoljava potrebe hrvatskih građana za odmorom u domovini kroz sva četiri godišnja doba. Hrvatski građani rado putuju Hrvatskom i koriste ponudu hrvatskih turističkih destinacija kao i hrvatske proizvode.

Koncept projekta PUTUJMO HRVATSKOm podrazumijeva udruživanje svih turističkih dionika u projekt, intenzivnu suradnju, te zajedničko financiranje i provođenje projekta. Projekt je otvoren za sve i dobrovoljnog je karaktera, pa se u njega uključuju zainteresirani turistički subjekti koji potom plaćaju 'odabranu' participaciju. Od participacija članova projekta formira se budžet projekta kojim se financiraju marketinške aktivnosti zacrtane Marketinškim planom.

Najveći dio budžeta projekta uložit će se u direktnu funkciju marketinga: medijsku kampanju, tržišne komunikacije, PR, propagandu i oglašavanje, akcije... Marketinškim planom predviđeno je da će se, uz glavnu poruku „Putujmo hrvatskom“, „davati i odgovori“ na pitanje: „Zašto volim Hrvatsku?!“, te komunicirati i postojeće poruke hrvatskog turizma: Hrvatska – Puna života. Puna sunca. Puna prirodnih ljepota. Puna otoka. Puna avantura. Puna biciklističkih ruta.

Puna okusa. Puna povijesti i kulture. Puna opuštanja. Puna mogućnosti. Puna staza... Manji dio budžeta projekta uložit će se u sve

popratne potrebe, uključujući: IT osoblje i vanjske suradnike te administraciju i tehničku podršku za provedbu projekta..., dok će najmanji dio budžeta projekta predstavljati rezervu za konjunkturno unaprjeđenje projekta. Treba još reći da stručno i kreativno projekt vodi projektni tim, a njegove aktivnosti unaprjeđuje i koordinira Stručni savjet projekta kojega čine predstavnici značajnijih članica projekta.

Moglo bi se reći da je ovo, za hrvatske turističke dionike - koji su u situaciji da spašavaju ono što je godinama stvarano, malo ulaganje za potencijalnu veliku korist.

Konačno, ciljevi projekta su: • Povećati putovanja hrvatskih turista na području Hrvatske (u odnosu na inozemna putovanja).

• Produljiti turističku sezonu u Hrvatskoj.

• Promovirati prirodne potencijale, turističke vrijednosti i kulturnu baštinu Hrvatske te proizvode hrvatskog gospodarstva i poduzetništva.

• Doprinijeti ekonomskom razvoju Hrvatske.

• Izvanredno, pomoći hrvatskom turizmu da se u postkriznom periodu, uzrokovanom virusom COVID-19, lakše i brže pokrenu sve turističke aktivnosti i time efektivnije umanji ekonomska šteta.

Trenutna procjena je, uvažavajući okolnosti u vezi s epidemiološkom situacijom te stav da trebaju proći minimalno dva mjeseca od trenutka opadanja broja zaraženih da bi putovanja ponovno otpočela, da će projekt PUTUJMO HRVATSKOm otpočeti s implementacijom već od 1. srpnja ove godine.

Ako ne, bit će spreman za implementaciju od trenutka kada se za to stvore epidemiološko-zdravstveni uvjeti. U svakom slučaju, želimo mu uspješnu misiju – zbog ST svih nas! www.suvremena.hr

17

Razvoj kontinentalnog turizma u slavonskim županijama piše: Snježana Boranić Živoder Institut za turizam

P

rostorna obilježja, obilje prirodnih ljepota, bogata povijest i kulturne znamenitosti Slavoniju čine iznimno zanimljivom turističkom regijom. Iako su kretanja turističkih dolazaka i noćenja razmjerno skromna u odnosu na turistički razvijene dijelove Hrvatske, valja ih promatrati u odnosu na potencijale i mogućnosti intenzivnijeg razvoja turizma. U cijeloj Slavoniji, govoreći o pet županija, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj, Virovitičko-podravskoj, Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj, ostvaruje se nešto manje od 500.000 noćenja godišnje u oko 10 tisuća ležajeva.

Iako suočen s brojnim izazovima i 18

Suvremena trgovina 2(45)

malim turističkim prometom ovaj prostor obiluje turističkim atrakcijama međunarodne i nacionalne važnosti i samim time dovoljno snažnim za privlačenje većeg broja gostiju. Slavonija suvremenim turistima može ponuditi ono što sve više traže i vrednuju – zeleni, ugodan, miran i ‘turistički nepotrošen’ prostor koji tek treba otkrivati. Ova ‘neotkrivena regija’ prostor je čiste i očuvane prirode, kontinuiteta života i znanja, prostor gdje se upoznaje ostavština srednjeeuropske plemićke tradicije, prostor jedinstvene ruralne arhitekture sa širokim ulicama i izduženim kućama, bogate gastronomske ponude i tradicije vinarstva. Na sve to sku-

pa može se dodati iskrena gostoljubivost i briga za gosta, koji boravak u Slavoniji mogu učiniti posebno ugodnim, dodajući mu dimenziju koja se uslijed ubrzanog razvoja turizma izgubila u brojnim drugim destinacijama.

Turističko-atrakcijsku osnovu prirodne baštine, među ostalim, čine rijeke – Dunav, Drava, Sava, Bosut, zaštićena priroda – Park prirode Kopački rit, Park prirode i geopark Papuk, Regionalni park Mura-Drava, Spačvanske šume, bogata vinogorja – Kutjevačko, Srijemsko, Erdutsko, Baranjsko i brojna druga. Od kulturne baštine važno je istaknuti tvrđave, posebno osječ-

ku ‘Tvrđu’ i tvrđavu u Slavonskom Brodu, niz dvoraca, kao što su dvorac u Vukovaru, Iloku, Valpovu, Donjem Miholjcu, Našicama, Virovitici, Suhopolju. Dalje, ergele u Đakovu/Ivandvoru i Lipiku te lječilište u Lipiku. Memorijalni lokalitet u Vukovaru čini jedinstveni potencijal za valorizaciju u turizmu. Slavonija je regija različitih manifestacija, od kojih su brojne s dugom tradicijom i poznate, kao što su Vinkovačke jeseni i Đakovački vezovi ali i mnoštvo drugih vjerskih, sportskih i gospodarskih. Puno je poznatih osoba povezanih s ovim krajem, Ivan Meštrović, Antun Gustav Matoš, Petar Preradović, Ivana Brlić Mažuranić, Dora Pejačević, Lavoslav Ružička, Milutin Milanković.

Konačno, dvije međunarodne biciklističke rute, EuroVelo 6 i Eurovelo 13, prolaze Slavonijom. Važno je spomenuti i pristaništa za riječne kruzere, čiji broj iz godine u godinu raste, u Vukovaru, Osijeku, Batini i Iloku. Nabrojane atrakcije samo su dio onoga što Slavonija gostima nudi i njima bi trebalo nadodati još ugođaj Slavonije i njene okuse, mirise, boje i vizure koji djeluju na sva osjetila. Važno je spomenuti i kontinuirani rast turističkog prometa posljednjih godina (izuzev trenutne situacije) kao i dobro prometnu povezanost i dostupnost Slavonije, za sve koji žele uživati u zelenom i ugodnom okruženju, miru i ljepoti prirode i gostoljubivim domaćinima.

Ipak, Slavonija se danas suočava s nizom nedostataka koji se ponajviše ogledaju u nedostatku turističkog identiteta, nedostatku zaokružene destinacijske ponude, kratkom prosječnom dužinom boravka turista, niskom iskorištenošću smještajnih kapaciteta i još uvijek premalom broju poduzetnika u turizmu i ugostiteljstvu, skromnom ponudom turističkih paketa od strane turističkih agencija i razmjerno skromnim promocijskim budžetima organizacija zaduženih za turističku promociju.

S druge strane, kretanja na suvremenom turističkom tržištu otvaraju niz prilika za razvoj turizma u Slavoniji. Određene demografske, ekonomske, tehnološke, gospodarske i klimatske promjene utječu na turizam i na promišljanje kako razvijati destinacije koje se mogu nositi s tim promjenama i odgovoriti na zahtjeve turista. Današnje društvo obilježava ‘nedostatak’ vremena pa se traže destinacije i proizvodi koji mogu adekvatno odgovoriti na ‘uloženo’ vrijeme u smislu potrebe za odmorom, aktivnostima i novim doživljajima. Ljudi danas ‘tragaju za ravnotežom’ koja im može pomoći u vraćanju životne snage i nošenju s ubrzanim ritmom života, posebno u velikim gradskim središtima.

novih znanja, kontinentalni dio Hrvatske tek treba početi ‘pričati svoje priče’.

Tome mogu pridonijeti aktivnosti na otvorenom kao što su: lagano pješačenje, cikloturizam, rekreativni ribolov, planinarenje i sl. Takve lagane aktivnosti koje mogu svi poduzimati u zelenom okruženju, bez obzira na dob ili fizičku kondiciju i ne traže neke posebne pripreme, mogu omogućiti prikupljanje nove snage za svakodnevne obaveze. Zbog toga su produljeni vikendi s laganom rekreacijom danas iznimno popularni, a prostor Slavonije za takav boravak obiluje resursima i atrakcijama. Dodajući tome interese suvremenih kupaca za eno i gastronomskim užicima, za ekologijom, upoznavanjem lokalnog načina života i otkrivanjem

ne oblike turizma, posebno memorijalni turizam, riječni kruzing i zdravstveni turizam. U domeni kulturnog turizma posebno se može izdvojiti gradski turizam s niskom ‘malih’ gradova, ambijentalnim trgovima i ugodnim prostorima, turizam baštine s brojnim atrakcijama po cijelom području, manifestacije i događanja te vjerski turizam.

Kad je riječ o rekreaciji i boravku u prirodi, postoji cijeli spektar aktivnosti koji se ovdje može ponuditi: planinarenje, cikloturizam, konjički turizam, seoski turizam, lov i ribolov te ekoturizam.

Da bi Slavonija ‘pričala svoju priču’ na turističkom tržištu i da bi ta zanimljiva nova priča privlačila veći broj gostiju, nužno je voditi se načelima partnerstva, kulturom kvalitete, autentičnošću i kreativnošću te, posebno, okolišnom odgovornošću, kako bi sve ono što je danas očuvano ostalo takvo i za buduće generacije.

Kad je riječ o turističkim proizvodima koji se na ovom prostoru mogu razvijati, oni uključuju proizvode u grupi kulturnog turizma, eno i gastronomski turizam, rekreaciju i boravak u prirodi, zdravstveni turizam, poslovni turizam te poseb-

Planinarenje i trekking u najvećem su dijelu Hrvatske slabo razvijeni www.suvremena.hr

19

tema broja održivi način. Neki od tih projekata mogu se odnositi na kreiranje tematskih ruta, interpretaciju turističkih atrakcija, jačanje ponude turističkih agencija, provedbu ciljanim kampanja prema tržišnim segmentima, istraživanje gostiju te povezivanje partnera u zajedničke projekte.

Kontinentalna Hrvatska, posebno Slavonija, predstavlja iznimno zanimljiv prostor koji turisti tek trebaju početi otkrivati. Ono što ovaj prostor može ponuditi odgovara na suvremene trendove turističke potražnje, koja teži odmaku od užurbane svakodnevice i skupljanje snage. Okruženje koje je zeleno, autentično, očuvano, sigurno i mirno upravo može na najbolji način odgovoriti na te zahtjeve i prus obzirom na mogućnosti i upravo kontinentalni dijelovi mogu iskoristi veliki potencijal za rast. U Slavoniji se to posebno odnosi na Park prirode i Geopark Papuk, ali postoje i druga mjesta pogodna za planinarenje i trekking, posebice ona uz rijeke i vinogorja.

Cikloturizam je jedan od najbrže rastućih oblika turizma, a atraktivan i raznolik krajolik s bogatom kulturno-povijesnom baštinom i kvalitetnom gastronomijom, može u Slavoniji ispuniti očekivanja i zahtjevnih gostiju. Popularnost ekoturizma, konjičkog turizma te generalno seoskog turizma može privlačiti sve one koji žele ladanje u autentičnom okruženju, koji cijene ambijent, očuvani i rijetko naseljeni prostor.

Svih pet županija u Slavoniji imaju svoje specifičnosti i jedinstvena obilježja koja ih krase, ali isto tako čvrsto su povezane nekim zajedničkim obilježjima koja ih povezuju u jedinstvenu turističku destinaciju. To su svakako čista i očuvana priroda, kontinuitet života i znanja, njegovanje tradicije i običaja, srednjoeuropska građanska/plemićka tradicija, tradicionalna slavonska gostoljubivost, bogata gastrono20

Suvremena trgovina 2(45)

mija i tradicija vinarstva i slavonska ruralna arhitektura. Sva ta zajednička obilježja čvrsto ih povezuju i omogućuju kreiranje i ponudu turističkih doživljaja na cijelom ovom prostoru. Teme mogu biti različite, od kulture znanja i umjetnosti, bogate povijesti, povezivanje ravnica i planina ili doživljaja slavonskih gradova. Kako bi se to ostvarilo potrebno je zajednički provoditi različite projekte koji će pridonijeti podizanju prepoznatljivosti i stvaranju imidža, kojima će se razviti ponuda turističkih proizvoda, kojima će se učinkovito komunicirati s tržištem i upravljati na

žiti vrijednosti koje se danas iznimno cijene.

Dodajući tome iskrenu gostoljubivost, prezentaciju kulture života i rada, mogućnosti učenja o dalekoj povijesti i brojne druge jedinstvenosti, gostima ne samo da se mogu ispuniti očekivanja već ih se može iznenaditi i oduševiti na poseban način. Ono što Slavonija može ponuditi je istinski i autentično, prostor nije ‘potrošen’ i još uvijek se može osjetiti iskrena briga za gosta. Sve to predstavlja pravu rijetkost u današnjem turističkom sviST jetu i vrijedi je iskusiti.

Kvalitetno upravljanje u turizmu

Imperativ za održivost i rast piše: Matija Kovačić, mag. ing. traff.

B

udući da je turizam jedna od determinanti rasta Hrvatskog BDP-a kao i njegova značajna sastavnica, neophodno je osigurati zadovoljstvo zainteresiranih strana koje postavljaju zahtjeve vezane uz turizam. Međutim, pritom se javlja problem i pitanje, što je kvaliteta usluge koja će zadovoljiti definirane zahtjeve? Prije svega, kvaliteta usluge je relativan pojam i ono što je kvalitetna usluga za jednog korisnika ne mora biti kvalitetna usluga za drugog korisnika. Osim toga, kvaliteta je kao takva definirana tržištem i ne smije se sagle-

davati isključivo kroz tehnički aspekt već kroz aspekt kvalitetnog upravljanja organizacijom. Kvalitetno upravljanje organizacijom determinira kvalitetu proizvoda.

Obzirom na to, kvaliteta turističke destinacije može ovisiti o nizu varijabli kao što su to čistoća okoliša, ljubaznost osoblja, sigurnost tj. odsutnost rizika od fizičkih i svih drugih napada na korisnike turističke usluge itd. S druge strane, kvaliteta turističke destinacije može biti determinirana i zadovoljstvom zaposlenika koji pružaju turističku uslugu, budući da njihovo nezadovoljstvo može značiti pojavu

niza izazova s kojima se organizacija može susresti.

Turistička destinacija, kao i sve organizacije koje egzistiraju na teritoriju iste, trebaju voditi računa o svim spomenutim varijablama, a posebnu pažnju usmjeriti prema društvenoj odgovornosti, koja ne podrazumijeva isključivo odricanje u dijelu dobiti i ulaganje u izgradnju infrastrukture ili tome slično, već u pravom smislu te riječi odgovorno ponašanje prema društvu koje uključuje brigu za sve tri komponente održivosti: ekološku, ekonomsku i društvenu. www.suvremena.hr

21

tema broja Aspekti kvalitete u turizmu Kvaliteta u turizmu može se sagledavati kroz dva aspekta: kvalitetu usluge i kvalitetu destinacije. Kvaliteta usluge determinirana je ne samo sadržajem koji se nudi, već i sigurnošću, dostupnošću turističkih djelatnika, njihovom uslužnosti, komunikacijom, kvalitetom vode za kupanje, kvalitetom zraka, upravljanju otpadom itd. S druge strane, kvaliteta turističke destinacije može se sagledavati kroz sigurnost turističke destinacije, programe promocije i marketinga, sposobnošću i kvalitetom pružene usluge turističkih organizacija koje posluju na području destinacije itd.

Može se reći da je ukupna kvaliteta u turizmu determinirana kvalitetom destinacije i usluge koje trebaju djelovati u sinergiji budući da kvalitetan turistički proizvod bez kvalitetne destinacije često ne može zadovoljiti zahtjeve korisnika.

Potrebno je naglasiti kako se, prilikom pružanja turističke usluge, ne smije štetiti društvenim procesima koji su karakteristični za destinaciju. To je ujedno i u sukladnosti s promišljanjem održivosti, budući da su korisnici turističke usluge u nekoj destinaciji samo neko vrijeme dok su stanovnici ti koji u destinaciji žive. S druge strane, stanovnici trebaju voditi računa o mogućem svojem negativnom utjecaju na turizam, jer svojim ponašanjem i aktivnostima mogu narušiti percepciju sigurnosti turista.

Kvaliteta u turizmu kroz prizmu sustava upravljanja Postoji više različitih pojmovnih određenja sustava upravljanja, ali općenito se može reći da su sustavi upravljanja skup politika, postupaka i aktivnosti koje su usmjerene prema osiguranju ostvarenja definiranih ciljeva. Ciljevi koje postavlja organizacijski menadžment mogu biti raznoliki i mogu se odnositi prema brizi za okoliš, povećanju sigurnosti zaposlenika, pove22

Suvremena trgovina 2(45)

ćanju sigurnosti hrane itd. Sukladno tome, razvijene su i norme sustava upravljanja koje na organizacijski sustav upravljanja postavljaju širok spektar različitih zahtjeva, a vezanih uz područje koje pokriva norma.

Ako se govori o turizmu, ISO organizacija razvija niz normi sustava upravljanja. Više od tridesetak od kojih su neke objavljene, a neke se trenutno nalaze u razvoju, koje pokrivaju različita područja, a neka od njih su: – wellnes i spa - ISO 17679:2016 – avanturistički turizam – ISO 21101:2014

konkurentnosti, razvoj izvrsnosti, povećanje povjerenja korisnika u usluge koje organizacija nudi itd.

– luke s vezovima za jahte – ISO 21406:2020

Potreba za povratnom informacijom

– hoteli i druge vrste turističkog smještaja – ISO/CD 18513

Kvaliteta u turizmu, jednako kao i u svim drugim djelatnostima, treba biti konstantno poboljšavana prema PDCA načelu. Što podrazumijeva PDCA načelo? PDCA je akronim od Plan – Do – Check – Act, odnosno u slobodnom prijevodu Planiraj – Provedi – Provjeri – Djeluj. Dakle, temeljem izrađenog plana definiraju se sve aktivnosti koje se planiraju provesti u nekom razdoblju.

Plan treba unutar sebe sadržavati zahtjeve zainteresiranih strana do kojih se dolazi analizom organizacijskih okolina.

– sigurnost hrane – ISO 22001:2018.

Spomenute su samo neke od normi koje organizacija može koristiti i implementirati. Potrebno je naglasiti i kako organizacija može stvoriti i integrirani sustav upravljanja koji će rezultirati sinergijskim efektom, a što znači i veće zadovoljstvo zainteresiranih strana.

Međutim, jedan od najznačajnijih sustava upravljanja, uz sustav upravljanja kvalitetom, je sustav upravljanja kontinuitetom poslovanja koji podrazumijeva stvaranje planova za nastavak poslovanja nakon što se dogodi neželjeni događaj, odnosno kriza u organizaciji. Bez mogućnosti kontinuiteta poslovanja, organizacija koja posluje u turističkom sektoru može u vrlo kratkom vremenu izgubiti povjerenje korisnika usluge, tj. može izgubiti značajne financijske resurse, a posebice ako se radi o razdoblju turističke sezone u kojem bi došlo do prekida poslovanja.

Kad se govori o prednostima certificiranja sustava upravljanja, organizacija može ostvariti niz prednosti koje se odnose na povećanje

Nakon ciklusa planiranja, započinje se s provedbom planiranih aktivnosti. Provedba svih aktivnosti treba biti kontrolirana kako bi se identificiralo eventualno odstupanje. Odstupanje se može odnositi na broj nezadovoljnih korisnika, ostvarenih noćenja, reklamacija itd. Temeljem analize planirano/ostvareno potrebno je definirati poboljšanja koja će u idućem ciklusu pružanja usluge rezultirati većim stupnjem zadovoljenja definiranih ciljeva.

Ključna aktivnost u priči stalnog poboljšanja je povratna informacija kupaca tj. korisnika. Obzirom na to, turističke organizacije trebaju povratno kontaktirati svoje

korisnike i kroz anonimnu anketu identificirati koliko su korisnici tj. kupci zadovoljni proizvodom ili uslugom. Na temelju povratne informacije mogu se identificirati mjesta za poboljšanje. Nadalje, nisu samo kupci i korisnici važni za identifikaciju mjesta poboljšanja.

Zaposlenici često mogu imati primjedbe na postojeći način pružanja usluge, jednako kao i što mogu identificirati mjesta na kojima se mogu provesti poboljšanja. S obzirom na to, organizacijski menadžment treba i njihovu povratnu informaciju, jer samo kroz dobru povratnu vezu i prikupljanje svih informacija menadžment može kvalitetno upravljati organizacijom.

Obzirom na razvoj IT-a i povezanih aplikacija, gotovo svi Hoteli prisutni su na nekoj od platformi za on line booking. Takve platforme često sakupljaju povratne informacije od korisnika, jednako kao i što nagrađuju korisnike nakon što ostave povratnu informaciju. Informacije koje korisnici ostavljaju dobra su podloga za identifikaciju poboljšanja, a tim više zbog činjenice kako velik broj negativnih ocjena koje su javno dostupne i ni na koji način se ne uvažavaju, mogu implicirati manji broj budućih posjetitelja i korisnika.

Zaključno Kvaliteta u turizmu ne smije se promatrati isključivo kroz prizmu kvalitete proizvoda ili usluge već kroz aspekt kvalitetnog upravljanja. S obzirom na visok udio turizma u BDP-u, kvalitetno upravljanje postaje imperativ ne samo za dugoročnu održivost turističkih destinacija i turističkih organizacija, već i za gospodarski rast.

Iako je turizam osjetljiva djelatnost koja značajno ovisi o ekonomskim kretanjima i platežnoj moći korisnika, potrebno je napomenuti kako to nije jedina determinanta koja utječe na uspješnost. Percepcija sigurnosti, kvalitete i sigurnosti hrane, zraka i vode kao i odnos prema društvu, može također imati značajan utjecaj na atraktivnost turističke organizacije tj. destinacije.

Za kvalitetno upravljanje, neophodno je osigurati povratnu informaciju kao i pristup upravljanju temeljen na PDCA načelu. Ovakav pristup dokazuje stremljenje organizacije ili destinacije prema izvrsnosti, što može biti jedan od faktora koji potencijalni korisnici mogu uzimati u obzir prilikom odabira destinacije. Osim toga, neophodno je osigurati sinergiju između svih komponenti, dakle organizacije, destinacije i stanovništva.

Neophodno je osigurati i dodanu vrijednost koja može označavati ponudu koja će nadmašiti očekivanja koja kupac ili korisnik ima.

Jedan od najjednostavnijih primjera je dodana vrijednost koju može dobiti kupac kave ako mu se, uz kavu, posluži pecivo ili ako mu se uz kavu posluži šećer ne u vrećici već u kockicama koje se nalaze u posebnoj posudi itd. Primjera davanja dodane vrijednosti ima puno, a na turističkoj organizaciji tj. destinaciji je pronaći ih ili kreirati originalne koje će svi posjetitelji pamtiti.

Naravno, zadnja stavka u kvalitetnom upravljanju je cijena. U globalnom okruženju gdje je prometna povezanost na visokoj razini, korisnik ima moć odlučiti koju će turističku destinaciju i organizaciju odabrati. Praksa dizanja cijena za vrijeme sezone, kako bi se osigurala egzistencija kroz godinu, treba prestati i organizacije se trebaju usmjeriti prema cjelogodišnjoj ponudi i kreiranju cijena na temelju analize ponude konkurencije koja može nuditi više tj. veću kvalitetu za manju cijenu.

Dakle, krenuti pretpostavkom 'veća cijena – veća kvaliteta' ili barem osiguranje dodane vrijednosti, a ne voditi se politikom 'veća ST cijena – ista kvaliteta'. www.suvremena.hr

23

Razvoj pametnih turističkih destinacija

Racionalno korištenje tehnološke infrastrukture piše: Maja Mutavdžija, mag. ing. traff.

I

mplementacijom novih tehnologija u sve sfere društva, a među kojima je i upravljanje urbanim područjem, razvijaju se i novi koncepti. U kontekstu upravljanja urbanim područjem, razvija se već svima poznati koncept Pametnog grada. Koncept Pametnog grada transformira postojeća urbana područja, a time utječe i na sve komponente urbanog područja, među kojima su i stanovnici koji sada čine novu generaciju društva, koja se prilagođava i razvija uz nove tehnologije. Nove generacije društva predstavljaju također i nove generacije turista, stoga za kreiranje odgovarajuće turističke ponude, urbana područja moraju implementirati komponente koncepta pametnog grada.

Pametni gradovi sada postaju Pametne turističke destinacije, no što to zaista znači? Što su Pametne turističke destinacije?

Pametne turističke destinacije, kroz korištenje i razvijanje informacijsko-komunikacijske tehnolo24

Suvremena trgovina 2(45)

gije, teže poboljšanju upravljanja i olakšavanja razvoja proizvoda i usluga, odnosno poboljšanju turističkog iskustva. Mnogi svjetski autori koji djeluju u području Pametnog turizma navode kako se za turističku destinaciju može reći da je pametna tek kada intenzivno koristi tehnološku infrastrukturu koju pruža Pametan grad kako bi poboljšala turističko iskustvo personalizacijom i osvještavanjem lokalnih i turističkih usluga te proizvoda koji su turistima dostupni na odredištu.

pljati podatke o turistima. Koristeći Cloud poslužitelje putem žične ili bežične mreže, moguće je pohraniti podatke te ih analizirati i učinkovito koristiti za razvoj turističkog sektora. Stoga, može se zaključiti kako su pametne turističke destinacije one destinacije koje koriste tehnološku infrastrukturu za poboljšanje upravljanja destinacijom, prikupljanje podataka za unaprjeđenje destinacije, kao i za pružanje personaliziranih usluga i iskustva svim turistima.

Također, Pametne turističke destinacije moraju koristiti tehnološku infrastrukturu za osnaživanje organizacija koje upravljaju turističkim destinacijama, ali i za osnaživanje lokalnih institucija te turističkih organizacija koje donose svoje odluke i poduzimaju radnje na temelju podataka koji su prikupljeni i obrađeni putem tehničko-tehnološke infrastrukture. To bi značilo da turistička odredišta mogu biti opremljena senzorima, kamerama, zaslonima na dodir i drugim pametnim uređajima, koji mogu priku-

Razvoj Pametnih turističkih destinacija Razvoj Pametnih turističkih destinacija usko je povezan uz nekoliko čimbenika. Prvi od njih je razvoj Pametnih gradova. Razvoj Pametnih gradova otvorio je mogućnost korištenja tehnološke infrastrukture u svrhu prikupljanja podataka, koji se mogu koristiti u različitim područjima, među kojima je i turizam. S druge strane, jedan od ključnih čimbenika je razvoj tehnologije. Razvoj tehnologije je omogućio turistima pregled velikog bro-

ja turističkih destinacija te pristup određenim destinacijama za koje se tradicionalnim putem oglašavanja nije moglo doći. Budući da je jedan od izazova u turističkom sektoru prisutnost mnogih dionika, koji imaju različit interes, pametni pristup je nužan kako bi se ponudila najbolja turistička ponuda.

Važnost turističke ponude je ključna u svrhu ostvarenja ekonomske koristi određenih urbanih područja, posebice onih urbanih područja koja nisu istaknuta kao „turistička“.

Vrlo važnu ulogu u razvoju Pametnih turističkih destinacija imaju turističke organizacije koje imaju mogućnost unaprjeđenja poslovnih procesa putem raznih novih alata.

Alati i aplikacije proizašle iz informacijsko-komunikacijske tehnologije omogućile su turističkim organizacijama da postanu „pametnije“, odnosno da povećaju svoj učinak i konkurentnost.

Personalizacija sadržaja kao ključni faktor Pametne turističke destinacije Personalizacija sadržaja odnosi se na kreiranje turističke ponude prema zahtjevima i preferencijama pojedinaca. Za personalizaciju turističkog sadržaja ključno je fokusirati se na nekoliko koraka. Prvi korak je prikupljanje podataka posjetitelja, odnosno turista u stvarnom vremenu. Prikupljanjem podataka kreatori turističke ponude mogu dobiti mišljenje korisnika o ponuđenoj usluzi. Kako bi se omogućilo prikupljanje podataka, ključno je posjedovati dinamičnu platformu koja će različitim korisnicima i interesnim skupinama omogućiti razmjenu podataka. Na taj način moguće je precizno predvidjeti što turist ili posjetitelj želi. Drugi korak je kreiranje preporuka. Na temelju svih prikupljenih podataka i mišljenja korisnika određenih turističkih usluga, moguće je kreirati sustav preporuka za korisnika, gdje će se temeljem preferen-

cija pojedinaca ponuditi određena turistička destinacija. Treći korak je ponuda. Ponuda obuhvaća kreiranje ponude za turiste ili posjetitelje, oglašavanje, ali i komunikaciju s turistima. Komunikacija s turistima je ključna u svrhu razumijevanja njihovih potreba te prikupljanja dodatnih podataka koje mogu pomoći u kreiranju buduće ponude ili unaprjeđenju turističke destinacije.

Kako kreirati Pametnu turističku destinaciju?

Nekoliko je savjeta koji mogu pomoći u usmjerenju urbanog područja prema kreiranju Pametne turističke destinacije. Ono što je ključno kada je riječ o Pametnoj turističkoj destinaciji jest njezina dostupnost. Dostupnost je ključ svake turističke destinacije, smatrala se ona pametnom ili ne. Ako se određeno urbano područje kreće prema razvoju turističke ponude, ono mora osigurati načine na koji će posjetitelji ili turisti posjetiti određenu destinaciju. Kada govorimo o Pametnim turističkim destinacijama, ključno je da one imaju i svoju digitalnu dostupnost. To znači da moraju imati svoj digitalni identitet te biti prisutne na raznim internetskim platformama na kojima će pružiti sve informacije potrebne turistima za posjet određenoj destinaciji.

Pametne turističke destinacije moraju težiti održivosti. To znači da moraju obuhvatiti sve komponente održivosti – socijalnu, ekološku i ekonomsku. U tom smislu trebale bi težiti određenim mjerama koje podupiru ciljeve održivosti. Pametne turističke destinacije moraju biti usmjerene prema zaštiti okoliša, što bi značilo da takve destinacije moraju razvijati svijest o važnosti okoliša. Dobar primjer zaštite okoliša i ispunjenja održivosti u okviru Pametne turističke destinacije jest ponuda tzv. Zelenih hotela. Zeleni hoteli obuhvaćaju razne ekološke

inovacije, a sve su češći odabir turista. Kao jedan od važnih čimbenika Pametne turističke destinacije izdvaja se kapacitet destinacije. Razumijevanje kapaciteta određenog područja je ključno za kreiranje toka turista. Prenapučenost destinacije često se može smatrati negativnom od strane turista te može utjecati na smanjenje potražnje za tom destinacijom. Pametna turistička destinacija mora poznavati svoje turiste, odnosno ciljanu skupinu. Na taj način moguće je oglašavati se putem raznih medija u različitim zemljama, fokusirajući se na one turiste koji pokazuju najveći interes, te ponudom specijaliziranih sadržaja tim grupama turista. Konačno, ključna je inovativnost. Vrlo je važno kombinirati postojeću turističku ponudu, u smislu određene kulturne baštine ili ostalih turističkih atrakcija, s novim tehnologijama, koje će istaknuti posebnosti neke destinacije.

Zaključno Obzirom na sve brži razvoj tehnologije i implementiranje tehnoloških rješenja u sve sfere ljudskog života, razvoj pametnog turizma posljedica je razvoja koncepta pametnih gradova. Pojedini autori pametni turizam smatraju sastavnicom pametnog grada. Činjenica je kako pametne turističke destinacije moraju obuhvaćati sve elemente predstavljene konceptom pametnog grada, no temelj za svaki novi razvoj mora biti pametno upravljanje, za čije se olakšavanje koriste nove tehnologije. Nove tehnologije omogućavaju učinkovitije upravljanje turističkom destinacijom te kreiranje turističke ponude prema zahtjevima turista, a sve na dobrobit kako turista, tako i cjelokupnog urbanog područja i stanovnika. Ključno je voditi se ciljevima održivog razvoja te osigurati turistima željeno iskustvo, ali i stanovnicima te destinacije omogućiti povećanje kvalitete života, ST u svakom pogledu. www.suvremena.hr

25

tema broja

Kreativni turizam

Novo rješenje za turističku industriju? piše: Caroline Couret direktorica The Creative Tourism Network, Španjolska

Što smatramo kreativnim turizmom? U vremenu koje je obilježeno krizama svih vrsta, kreativnost se pojavljuje kao osnovni resurs. Kreativni turizam tada može biti rješenje za sva zla i negativne efekte turizma, a općenitije za prekomjernu eksploataciju koja se odvijala generacijama u svim područjima.

U

stvari, sama filozofija kreativnog turizma našla je plodno tlo u zasićenosti tzv. „Ford modela“ ponude, u kojima su turisti bili gotovo komad industrije. Tada su, početkom 2000-ih, profesori Greg Richards i Crispin Raymond istaknuli nove profile emancipiranih putnika, bilo iz njihovog vlastitog iskustva bilo uz potporu novih tehnologija, koji su demonstrirali moć nametanja svojih zahtjeva sektoru – potražnju orijentiranu prema „ostvarenju kreativnih i autentičnih iskustava koja bi im omogućila otkrivanje i razumijevanje lokalne kulture sa stanovnicima, a ujedno i osobni razvoj“.

Tako su stvorili koncept „kreativnog turizma“.

Nova paradigma Iako je oduvijek bio prisutan na manje istaknuti način i sa slabijim prihvaćanjem, velika vrijednost djela G. Richarda i C. Raymonda bila je u tome što su predvidjeli učinak koji će kreativni turizam imati u na26

Suvremena trgovina 2(45)

rednim desetljećima. Ne samo da sve više ljudi koji putuju na „drugu stranu“ svijeta kako bi tek prakticirali svoj hobi – poput tečajeva kuhanja, radionica tkanja, plesa ili slikanja – već ta potražnja ima toliku težinu da izravno utječe na model upravljanja turizmom i usmjerava ga prema novoj paradigmi.

Uistinu, iako se još uvijek smatra nišom, kreativni i iskustveni turizam odgovara različitim profilima putnika, od turista koji putuju s naprtnjačom na leđima pa sve do turista seniora i savršeno se kombinira sa širokom lepezom već konsolidiranih segmenata poput MICE-a, gastronomskog i vinskog turizma, seoskog turizma i beskonačnog niza drugih oblika turizma.

To znači da je industrija dovoljno reaktivna i otvorena za suočavanje s izazovima i potencijalima koje donosi ova nova paradigma. Štoviše, ona reagira najvećim intenzitetom na ovu rastuću potražnju. To zapravo podrazumijeva radikalnu promjenu njezine strukture, polazeći od modela „odozgo prema do-

lje“ (top-down) kroz koji ponuđači mogu nametnuti svoju ponudu, do modela „odozdo prema gore“ (bottom-up), u kojem moraju osluškivati tržište i upoznati specifičnosti potražnje.

Izazovi vezani uz nove protagoniste Prvi izazov je, bez sumnje, činjenica da je potrebno surađivati s novim partnerima iz različitih sektora, koji će postati novi protagonisti u kreativnom turizmu. Oni su zanatlije, umjetnici, domaćice, ribari, itd, koji nikada nisu radili u turističkom sektoru i koje je potrebno obučiti, kako bi mogli dizajnirati i ponuditi autentična i atraktiv-

rism) – i istodobno omogućuje prenošenje tradicije i nematerijalne baštine, kojima prijeti nestajanje pod pritiscima globalizacije.

na iskustva koja odgovaraju kriterijima turističkog tržišta.

Taj isti izazov postaje odlična prilika za lokalne zajednice, jer omogućuje raznolikost i razvoj novih profesionalnih vještina zahvaljujući turizmu, umjesto ovisnosti o podcijenjenim i slabo platežnim poslovima.

Osim toga, ovaj kvalitativni skok u profesionalnim vještinama ne znači da ti novi partneri moraju napustiti svoje tradicionalne zanate, već im je dana mogućnost da ih kombiniraju tijekom cijele godine, a posebno u niskoj sezoni kada potražnja za kreativnim turizmom raste.

Stoga, mnoga su odredišta predana kreativnom turizmu kako bi ublažila učinak sezonalnosti, koja se često pojavljuje kao jedna od najizazovnijih negativnih popratnih efekata u turizmu.

Na pitanje „Je li kreativni turizam rješenje svih problema s kojima se turistička industrija suočava?“ – prvo je potrebno dimenzionirati kvantitativni utjecaj ovog vida turizma, koji upravo ne nastoji privući i potaknuti masovni turizam.

Međutim, za mnoge destinacije, ne samo ruralne, već i gradove poput Medellina ili Quitoa, možemo biti uvjereni da to također predstavlja pozitivne učinke i stvara lance vrijednosti na teritorijalnoj razini, što znači ne samo za turiste, već prvenstveno za stanovnike, slijedeći princip „Bolje mjesto za život je i bolje mjesto za posjet“.

S tim u vezi, kakvu relevantnost kreativni turizam može imati za Hrvatsku? Ako uzmemo u obzir da kreativni putnik traži inspirirajuće okruženje s autentičnom tradicijom, ljubaznim lokalnim stanovništvom koje je otvoreno turistima i ponosno što dijeli svoju kulturu i kreativnost, čini se da smo na pravom mjestu!

Pojačano zanimanje lokalnih zajednica

Potencijali i resursi su beskrajni i mnoge pokrenute inicijative već postavljaju Hrvatsku na mapu destinacija koje su otvorene prema kreativnosti (CreativeFriendlydestination) – certifikat službeno dodjeljuje Creative Tourism Network®. Primjerice, Svjetsko prvenstvo u berbi maslina u Postirama (otok Brač) upravo je nagrađeno kao jedno od najkreativnijih iskustava na svijetu (WorldBestCreativeExperience) priznanjem CreativeTourismAwards, zbog njegove autentičnosti, kreativnosti i međunarodne projekcije.

Kreativni se turizam stoga pojavljuje kao oruđe sposobno stvoriti ekosustav. I doista, djeluje pozitivno na osnaživanje i uključivanje lokalnih zajednica u turističku djelatnost – što pozitivno utječe na socijalnu koheziju nasuprot prekomjernog turizma (overtou-

Na takav način, bilo koji hrvatski teritorij može pretočiti svoju nematerijalnu baštinu i ljudske resurse u element razlikovanja, koji ne samo da privlači nove generacije putnika, već i omogućuje sinergiju sa susjednim regijama, pozicionirajući cijelu zemlju na kartu ovog ra-

Odličan primjer su sela Provanse, Toskane, otoka poput Ibize ili Magdalene (Kanada) ili čak obalna odredišta portugalske Algarve, koja nalaze ravnotežu svojih gospodarskih aktivnosti zahvaljujući dolasku turista koji u potrazi za novim iskustvima putuju tijekom niske sezone.

O autorici: Caroline Couret je osnivačica i direktorica Creative Tourism Net work®-a, globalnog programa kreativnog turizma sa sjedištem u Barceloni. Redovito drži predavanja i predaje na sveučilištima i poslovnim školama širom svijeta. Objavljuje članke o kreativnom turizmu na različitim jezicima.

Vanjski je stručnjak Europske unije i redovito surađuje s UNWTO-om.

Od 2001. godine upravlja širokim nizom međunarodnih projekata, kao npr. Festivale u organizaciji Grada Barcelone i projektima financiranim od strane EU. Živjela je i radila u različitim zemljama: La Casa de Velázquez (Madrid), Festival de Cannes (Francuska), te vodila razne projekte u Louisiani, Meksiku i Maroku. Rođena je u Francuskoj, gdje je i magistrirala menadžment u kulturi i politologiju kulture te Konikologiju u Barceloni. Govori engleski, španjolski, francuski (materinji), katalonski, talijanski i osnove portugalskog. stućeg tržišta. Konferencija Može li hrvatski turizam 365? o cjelogodišnjem i bezsezonskom turizmu, koju je prošlog rujna u Zagrebu organizirala Ivana Kolar iz Julius Rose d.o.o., istaknula je važnost kreativnosti za Hrvatsku kako bi diverzificirala svoju ponudu i postala atraktivna turistička destinacija tijekom cijele godine.

Takva su predviđanja prezentirana i u radu hrvatskih istraživačica dr. Daniele Angeline Jelinčić i Ane Žuvela iz 2012. „Kreativni turizam je projekcija novog turizma u kojem se prirodne, kulturne i osobne resurse ne iskorištava, već vrednuje i obogaćuje“.

Postoji li neki resurs održiviji od kreativnosti? … Što se više koristi, ST to se više razvija. www.suvremena.hr

27

Veliki gubitci kongresne industrije

Hrvatska je kongresna industrija vrlo ozbiljno pogođena najnovijom svjetskom krizom izazvanom pandemijom koronavirusa

G

lobalna pandemija uzrokovana širenjem koronavirusa (COVID-19) utječe ne samo na zdravlje ljudi, nego i na svjetska ekonomska kretanja, a turizam je među najpogođenijim sektorima gospodarstva. Nažalost, svjedoci smo i značajnog negativnog utjecaja na kongresnu industriju širom svijeta – većina skupova je otkazana ili odgođena, a budućnost je vrlo neizvjesna. Turizam kao i kongresna industrija, koja globalno čini 15-ak posto ukupnih putovanja, trenutnom su krizom najpogođeniji sektori gospodarstva. Poslovni Turizam (www.PoslovniTurizam.com), specijalizirani internetski portal za 28

Suvremena trgovina 2(45)

hrvatsku kongresnu i event industriju, proveo je istraživanje o utjecaju aktualne svjetske zdravstvene krize izazvane širenjem koronavirusa (COVID-19) na poslovna putovanja te organiziranje poslovnih i znanstvenih skupova. Istraživanje je obuhvatilo 79 ispitanika (kongresni hoteli, specijalizirane agencije i ostali subjekti koji posluju u domeni kongresno-poslovnog turizma) na području cijele Hrvatske.

U proteklih mjesec dana, posebno otkako su na snazi preporuke i zabrane Stožera civilne zaštite koje se odnose na javna okupljanja, otkazana je ili odgođena većina skupova koji su trebali biti odr-

žani ovog proljeća. Prema izjavama 45 posto ispitanika, prošle je godine zabilježen rast MICE segmenta (engl. akronim meetings, incentives, conventions, events) između 10 i 30 posto u odnosu na godinu ranije te je, prema najavama, upravo 2020. trebala biti rekordna godina u broju održanih skupova.

No, zbog nepredvidive pandemije i ukupno nepovoljnog stanja (dodatna otežavajuća okolnost je i nedavni potres u Zagrebu) značajan broj skupova je odgođen za jesen ili za proljeće iduće godine, te već sada vlada povećana potražnja za slobodnim terminima konferencijskih prostora.

podarske krize. Posljedice će biti manji broj događanja i sudionika te manji broj sponzora (75 posto ispitanika). „Nakon svjetske financijske krize 2008. godine kongresna industrija se uspjela relativno brzo oporaviti, a Hrvatska je zadnjih nekoliko godina bilježila snažan rast i sve veću popularnost na međunarodnom tržištu kongresa i incentive putovanja. No, sada ponovno kreće od početka. Poslovni skupovi i edukacije pretežno su vezani uz poslovni sektor, te će i oporavak ovisiti u najvećoj mjeri o staGubitak prihoda izazvan ovakvim iznenadnim zaustavljanjem svake poslovne aktivnosti u domeni poslovnog turizma 40 posto ispitanika mjeri u iznosu do pola milijuna kuna, dok kod 25 posto njih gubici sežu i do pet milijuna kuna ove godine. Iako osiguranja ne pokrivaju otkazivanja poslova radi više sile, gotovo 60 posto sudionika ankete izjavila je kako ne planira otpuštati zaposlenike, no zabilježena su smanjenja plaća i racionalizacija poslovanja tvrtki koje trenutno opstaju uglavnom zahvaljujući rezervama iz prethodnih godina.

Očekuje se porast virtualnih evenata Kongresna industrija se pretežno oslanja na susrete uživo, no u situaciji u kojoj vlada nesigurnost vezana za društvena i javna okupljanja, 45 posto ispitanika očekuje da će dio evenata u budućnosti postati virtualna te će se - koristeći tehnološka rješenja - organizirati virtualne konferencije i kongresi, webinari i slično.

Ipak, 40 posto ispitanika nije sigurno hoće li ovakva događanja zamijeniti ona tradicionalna. „Ljudi su prije svega društvena bića te je osobni kontakt i dalje potreban.

Vjerojatno će se dio skupova raditi virtualno, ali ljudi žele direktni kon-

takt i vratit će se takvom komuniciranju“, dio je komentara na pitanje o budućem formatu evenata.

Nesigurnost putovanja i gospodarska kriza – najveći problemi koji očekuju kongresnu industriju Ukoliko se zdravstvena situacija stabilizira do ljeta te se suzbije globalna pandemija virusa i vrati se povjerenje u putovanja i poslovna okupljanja, čeka nas vrlo izazovna jesen. Prema očekivanjima sudionika istraživanja, obilježit će je nedostatak slobodnih termina za bukiranje događanja (40 posto ispitanika) te štednja uslijed gos-

nju u gospodarstvu. Brojne tvrtke će se boriti za opstanak, smanjivat će troškove i u takvoj situaciji teže će se odlučivati za team buildinge, seminare izvan vlastitih lokacija i slično“, izjavila je Daniela Kos, voditeljica projekta PoslovniTurizam.

Gotovo 70 posto ispitanih izjavilo je kako država može pomoći konkretnim mjerama u oporavku ovog poslovnog segmenta, prije svega smanjenjem PDV-a u turizmu te oslobođenjem privrednih subjekata od plaćanja doprinosa na plaće zaposlenika i poreza na dobit, te nameta poput turističke članarine i članarine HGK u sljedećih 6 ST mjeseci. (A.G.) www.suvremena.hr

29

Obiteljski turizam

Borba za golo preživljavanje piše: Martina Nimac Kalcina predsjednica Zajednice obiteljskog turizma pri HGK

Zajednica se stalno zalaže i bori za bolje uvjete poslovanja obiteljskog smještaja, kako u redovnim situacijama tako i u ovim kriznim, izvanrednim situacijama.

Izuzetno velikom broju obitelji egzistencija direktno ovisi o pružanju usluga smještaja.

Z

ajednica obiteljskog turizma pri HGK je jedino udruženje osnovano od strane Ministarstva turizma još 2014. godine, te okuplja domaćine na razini cijele države. Radi se isključivo o volonterskom udruženju koje zastupa interese svih domaćina neovisno o njihovom članstvu u samoj Zajednici i aktivnom angažmanu pojedinih iznajmljivača.

Obzirom na to svaki iznajmljivač može sudjelovati u radu Zajedni30

Suvremena trgovina 2(45)

ce i doprinositi svojim prijedlozima i komentarima, zahvaljujući volonterskom angažmanu pojedinih svojih članova, Zajednica se stalno zalaže i bori za bolje uvjete poslovanja obiteljskog smještaja, kako u redovnim situacijama tako i u ovim kriznim, izvanrednim situacijama.

U skladu s time organizirali su anketu putem HGK, koja je bila usmjerena na detektiranje utjecaja COVID krize na poslovanje obiteljskog smještaja. Ista anketa je potvrdi-

la da su gotovo polovina domaćina umirovljenici, te je nužno da se istima otpišu obvezna davanja temeljem registriranog smještaja.

Također je veliki broj ispitanika otvorio tvrtke ili obrte radi poboljšanja ponude svojim gostima raznoraznim dodatnim sadržajima (izleti, iznajmljivanje brodova, bicikli, skuteri, transferi, konobe...).

Anketa je direktan dokaz o izuzetno velikom broju obitelji čija egzistencija direktno ovisi o pruža-

nju usluga smještaja. Zahvaljujući rezultatima ankete i svima onima koji su slali svoje prijedloge, Zajednica je pripremila mjere za pomoć obiteljskom smještaju u situaciji izazvanom COVID virusom koje su predložene Ministarstvu turizma 16. ožujka 2020.

Obzirom da se situacija svakodnevno mijenja, aktivni članovi Zajednice su u stalnom međusobnom kontaktu i u skladu s promjenama predlažu nadležnim tijelima potrebne mjere i akcije.

Kako bi što lakše prebrodili ovu kriznu situaciju te kvalitetnije vodili svoje buduće poslovanje nužna je suradnja svih aktera, zajedništvo, međusobna povezanost što većeg broja domaćina radi razmjene informacija.

Ovim putem Zajednica poziva sve domaćine da kontaktiraju svoje Županijske HGK i ostave svoje kontakt podatke kako bi bili informirani o svim novostima koje se odnose na usluge smještaja u domaćinstvima i sami sudjelovali u radu Zajednice.

Popis mjera koje je ZOS predložila uz što hitnije očitovanje: 1. Dogovor s bankama Moratorij na sve obveze plaćanja RATE, ANUITETA i SVIH OBVEZA preuzetih iz ugovora o kreditu i pozajmica vezanih za turizam (minimalno 6 mjeseci, ovisno o sezoni i 12 mjeseci), uz uvjet da se rate nakon moratorija ne povećavaju, kao i mogućnost produljenja rokova otplate postojećih kredita.

2. Moratorij na rate osiguravajućih društava (životna osiguranja) vezanih za predmetne kredite 3. Moratorij i otpis plaćanja paušalnog poreza i turističke pristojbe.

Smanjenje istih za ovu godinu na minimalan zakonom propisan iznos svim iznajmljivačima,

neovisno o odlukama jedinica lokalnih samouprava.

4. Staviti izvan snage važeći Pravilnik o godišnjem paušalnom iznosu članarine turističkoj zajednici (Narodne novine; 14/20), odnosno odgoditi njegovu primjenu do iduće godine.

5. Zahtjev prema jedinicama lokalnih i regionalnih samouprava i povezanim tvrtkama da se oslobode režija kategorizirani smještajni objekti, a koje se naplaćuju u fiksnom paušalnom iznosu (komunalne naknade, odvoza smeća, vode, uređenje voda, kanalizaciju, struju, plin, HRT preplata…)

6. Odgoda rokova rekategorizacije za objekte kojima istječe rok

ove godine, sukladno članku 25. stavak 1. točka 1. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Narodne novine; 85/15, 121/16, 99/18, 25 /19, 98/19).

7. Uključivanje predstavnika Zajednice obiteljskog smještaja u sve važnije rasprave i odluke vezane za turizam.

Neke od mjera su već potpuno ili djelomično prihvaćene zahvaljujući aktivnom radu Zajednice i razumijevanju Ministarstva turizma.

Nadaju se što bržem prestanku ove krize i oporavku turizma te shodno s daljnim razvojem situacije nastojat će i dalje međusobnom suradnjom dolaziti do zajedničkih stavova i prijedloga za što bolji staST tus domaćina. www.suvremena.hr

31

tema broja

Zdravstveni turizam

Koncepcija cijelogodišnje ponude zdravlja, sporta i turizma piše: dr. sc. Miljenko Bura, predsjednika uprave osnivač i vlasnik Bura Medical Group

Da bi se to ostvarilo potrebna je nova zdravstvena infrastruktura. Inicijativa izgradnje novih manjih bolnica, u velikoj mjeri podržana od turističke industrije, stvorit će uvjete za život potrebne radne snage u turizmu, ali idolazak i trajno naseljavanje ne samo starijih i umirovljenika već i mlađe i stručne radne snage u turizmu, zdravstvu i različitim drugim uslugama povezanim s modernim tehnologijama.

M

nogo toga nakon epidemije Korona virusa se mijenja pa smo i mi odlučili više personalizirati naš rad. Nakon 12 godina uspješnog poslovanja, Medicinska grupa d.o.o. mijenja ime u Bura Medical Group d.o.o. i nastavlja sa radom s naglaskom na projektima zdravstva, zdravstvenog turizma i senior infrastrukture.

Zajedno s iskusnim, međunarodnim timom stručnjaka i partnera u mogućnosti je ponuditi cjelovitu koncepciju koja analizira i do32

Suvremena trgovina 2(45)

punjuje postojeću (brownfiled) ili planira i gradi ispočetka (greenfield) – zdravstvenu infrastrukturu, resorte za silver generaciju, nove proizvode preventivnih zdravstvenih programa za hotele - medicinski wellness, „life style medicine“ Nova i kvalitetna zdravstvena infrastruktura upućuje i na zdravstvenu sigurnost i povjerenje u destinaciju, neophodno potrebnu da bi se gosti, a posebno „silver generacija“, starija populacija gostiju, osjećala sigurno i zbrinuto.

Zastarjela i ranjiva infrastruktura Epidemija kronaviirusa, a onda i potres u Zagrebu, pokazali su koliko smo u pravu kada zagovaramo novu zdravstvenu infrastrukturu koja će osigurati zdravstvenu sigurnost za lokalno stanovništvo, a onda i sve one koji kao turisti ali i kao stalni doseljenici na naš prostor žele kvalitetnu zdravstvenu skrb u svim „Scilama i Haribdama“ ljudskog života koji se u posljednje vrijeme pokazao naročito ranjivim.

Posebno se to odnosi na zdravstvene ustanove u Zagrebu gdje su gotovo svi bolnički kapaciteti ozbiljno dovedeni u pitanje u građevinskom smislu već s ovim intenzitetom potresa. Neophodnim i prioritetnim zahvatom nameće se potreba potpunog završetka tzv. Sveučilišne bolnice u Blatu, jer je sasvim jasno da pola bolničkih zgrada u Zagrebu ne smiju i dalje biti adaptirane i uporno dograđivane za bolničke kapacitete. Upravo je takva pogrešna orijentacija posljednjih 40 godina, jer se uporno dograđivalo stare bolnice i u neprikladne zgrade „sipalo“ veliki novac za čiji iznos su se mogle završiti barem dvije nove bolnice sličnog kapaciteta kao što je ona u Blatu.

Posebno štetnim i nezrelim smatramo razmišljanje i projekt koji je u tijeku, da se u Blatu smjesti Nacionalna dječja bolnica (natječaj u tijeku), a da istovremeno ostatak nedovršenog zdanja ostane u zatečenom stanju. Znači, projekt mora uključiti potpuni završetak bolnice u Blatu u cijelom obujmu kako bi se nadomjestili neprikladni i derutni prostori više bolnica pod Sljemenom.

U cijelom uređivanju zagrebačkog dijela zdravstvenog sustava, jakog i prilagodljivog u dijelu kvalitetnog stručnog kadra, posebnu pažnju treba posvetiti Imunološkom zavodu i to ne samo zbog okolnosti pandemije virusa, već zbog svega što takav institute treba predstavljati u smislu jačanja znanstvenih i istraživačkih kapaciteta u područjima znanosti koje smo posljednjih desetljeća potpuno zanemarivali.

Imunološki institut treba prestati biti predizborna priča, već ga treba dati „u ruke“ neovisnog i nestranačkog tima stručnjaka koji će znati predložiti i napraviti poslovno restrukturiranje, a istovremeno s drugim dijelom multidisciplinarnog tima stručno planirati i nova područja znanstveno-istraživačkog rada u novim suvremenim tehnologijama, koje će otvoriti perspek-

tivu i za brojne naše znanstvenike koji su se rasuli po cijelom svijetu. Dobar dio njih, uvjeren sam, rado bi pomogao ne samo savjetom nego i konkretnim radom na takvom uspostavljanju nacionalnog instituta koji bi proširio područja izvan dosadašnjeg djelokruga Imunološkog zavoda. Znači, instituta koji bi povezivao u velikoj mjeri klinička iskustva i probleme s bazičnim istraživanjima u područjima biomedicine. Da li ima prostora za novi Imunološki zavod na prostoru oko bolnice u Blatu? Ima! Potreba za manjim bolnicama U najširem smislu koncipiranje zdravstvenog sustava definitivno treba uključivati jačanje primarne zdravstvene zaštite koja će po cijeloj zemlji, znači i po otocima, podrazumijevati gradnju zdravstvene infrastrukture koja će moći pratiti potrebe lokalnog stanovništva što sada sigurno nije slučaj.

Veliki dio problema iseljavanja proizlazi između ostalog i iz nedostatne zdravstvene infrastrukture koja je u sve lošijem stanju. Inicijativa izgradnje novih manjih bolnica, u velikoj mjeri podržana od turističke industrije, stvorit će uvjete za život potrebne radne snage u turizmu, ali i dolazak i trajno naseljavanje ne samo starijih i umirovljenika, već i mlađe i stručne radne snage u turizmu, zdravstvu i različitim drugim uslugama povezanim s modernim tehnologijama.

VIše nego ikada imamo potrebe za novim smjerom u našem ukupnom gospodarskom razvoju. Prije pet godina, kroz našu ideju „Investicijskog foruma zdravlja, sporta i turizma Jadranske regije“, mnogo smo toga od te potrebe već tada naznačili i kroz ove godine intenzivno promoviramo i ostvarujemo.

Posebno smo naglašavali potrebu korištenja i boljeg „uvezivanja“ lokalnih potencijala kroz maksimu ZELENO PLAVE HRVATSKE. Ona postaje „condicio sine qua non“ na-

šeg opstanka i oslanja se na vlastite resurse. To naročito podrazumijeva shvaćanje poljoprivrede i proizvodnje hrane kao strateških resursa koji nam naročito u nepogodama omogućuju opstanak, a u gospodarskom razvoju koji priželjkujemo, napredak daleko veći nego što smo u rascjepkanoj poljoprivredi dosad imali.

HRANA KAO STRATEŠKI RESURS mora biti inkorporirana u sve naše razvojne planove u svim dijelovima Hrvatske, a ne samo Slavonije. Opstanak i razvoj brojnih OPG-ova u npr. Zagorju ili Dalmatinskoj Zagori, nameću potrebu znatno boljeg organiziranja, ali i izgradnju novih oblika manjih pogona zajedničke industrijske proizvodnje koju treba naročito obnoviti i „njegovati“.

Ostavili smo brojne samostalne OPG-ove između LAG-ova, zadruga i klastera da nijedni nisu ozbiljnije zaživjeli, postigli zadovoljavajuću organiziranost i snagu. Sadašnje „KRIZNO“ organiziranje i okrupnjavanje internetske prodaje može se pretvoriti u takve interesne grupacije koje država treba posebno stimulirati da opstanu i u „mirnodopskom“ razdoblju poslije Korone. One mogu biti i partneri hotelskoj i turističkoj industriji koji mogu napokon domaću hranu izložiti na turističkom stolu, ali ne kao poželjan izuzetak nego kao redovni prepoznatljivi i promovirani dio ukupne turističke ponude, naročito zdravstveno-turističke.

Zahtjevi za jačanjem privatne zdravstvene infrastrukture Zdrava hrana postaje i katalizator za naglašavanje i ostvarivanje koncepta cjelogodišnje destinacije zdravlja, sporta i turizma kroz kvalitetan zdravstveni sustav. Kroz pokazanu dobro organiziranu javnozdravstvenu službu i za sve nepogode doraslo i profesionalno zdravstveno osoblje, naglasila se potreba za novom infrastrukturom kojom ćemo na novoj tehnološkoj www.suvremena.hr

33

tema broja

razini kroz bolju opremljenost pokazat i sve kvalitetne dosege naše medicinske prakse, pa i prilagodljivost u zahtjevnim odgovorima.

Ovakvo javno zdravstvo, financijama limitirano u razvoju novih kapaciteta, zahtijeva i razvoj značajne privatne zdravstvene infrastrukture koja će podrazumijevati svakako okrupnjavanje dosadašnjih brojnih malih poliklinika s jednom širom ili dvije specijalnosti, u zajedničke manje ili veće bolničke kapacitete koji će predstavljati novu mogućnost za liječenje i komfor za domaće stanovništvo i medicinski turizam, a u kriznim situacijama značajan kapacitet za ukupno zbrinjavanje stanovništva.

Uvezivanje ranije obrazlagane ponude zdrave hrane, inovativne preventivne i kurativne medicinske ponude, kao i obogaćene hotelske ponude kroz programe medicinskog wellnessa i „life style medicine“ (medicine životnog stila), može označiti turizam koji može biti jedna od okosnica budućeg razvoja.

U tom dijelu moramo se pred Europskom komisijom izboriti za kvalitetne programske ciljeve koji će biti sadržani u slijedećem financijskom razdoblju 2021. – 2027. To je šansa koju ne smijemo propustit, ali i ne dozvoliti da nam netko drugi odredi što će za nas biti prioriteti. U tom smislu pokrenuli smo i promoviramo u okolnim zemljama dobro prihvaćenu Platfomu razvoja zdravstvenog turiz34

Suvremena trgovina 2(45)

ma Jadranske regije, što znači regije zdravlja i cjelogodišnjeg turizma druge vrste nego što je to sadašnja apartmanska dvomjesečna ljetna priča. Što napraviti u smislu zdravstvene sigurnosti i kontrole u tijeku turističke sezone?

Svakako treba iskoristiti sve dobre rezultate do sada, a vjerujem i dalje, postignute u vođenju i kontroli tijeka epidemije Covid-19. Teško je predvidjeti upravo taj najvažniji dio, zdrvastvenu sigurnost u ovoj sezoni, a to se mora do kraja isplanirati već sada.

Neophodno je uključiti javnozdravstvene ustanove, ali organizirati i privatne zdravstvene kapacitete koji mogu biti dragocjena pomoć u planiranju dostupnosti zdravstvene usluge odnosno telefonske (telemedicinske) konzultacije ili posjete gostu u hotelu. Sve to može biti dio sustava koji će i slijedećih godina podići razinu organiziranosti zdravstva za pružanje bržih i kvalitetnijih usluga turistima i nije više dovoljno imati u drugoj polovici dana samo veće objedinjene bolničke prijeme gdje se svi pacijenti slijevaju. S epidemiološke strane, ovo su okolnosti koje treba posebno sagledati, planirati i organizirati, a mi smo u okviru mreže Health Card Discounta (www.health-card.com) spremni puno oko toga i pomoći.

Drugi neophodni dio predstavlja potreba uspostave HEMS usluge, već za ovu sezonu. Da li je to moguće u kratkom vremenu?

Da, moguće je jer imamo pripremljene tendere i studije iz vremena „pilot projekta“ u kojem smo u jednako kratkom vremenu „digli“ helikoptere. Tenderska dokumentacija barem u 95% ostaje ista, a ostatak se može pripremiti u kratkom vremenu i sa dijelom ljudi koji su bili angažirani i u „pilot projektu“ hitne helikopterske službe realiziranom 2015. godine.

I ministar Beroš se u samom početku svog mandata pozitivno izjasnio oko neophodnosti brze uspostave HEMS-a. Prisutnost takve službe na više mjesta značajno bi utjecala na veći dolazak turista već ove godine, a nama istovremeno i poboljšanje pružanja hitne medicinske pomoći lokalnom stanovništvu.

O Bura Medical Group Bura Medical Group djeluje samostalno, ali funkcionira i po konceptu konzorcija tvrtki i stručnjaka odgovarajućih profila koji izrađuju različite stručne dijelove projekata – arhitektonski i tehnološki dio, ekonomske studije isplativosti, studije izvodljivosti, medicinske ekspertize, studije menadžmenta u hotelijerstvu, smjernice destinacijskog menadžmenta, restrukturiranja marketinške analize, postavljanje organizacije ljudskih resursa. ST

Pandemija COVID 19

Raskid Ugovora o putovanju u paket aranžmanu zbog izvanrednih okolnosti piše: Petar Petrić, odvjetnik Petrić & Kajić odvjetničko društvo d.o.o

U turističkom prometu i broju turista, jednu od najznačajnijih uloga imaju putovanja u paket aranžmanu. Zbog toga, izuzetno važno pitanje koje se ovih dana u jeku pandemije Covid-19 spominje su uvjeti raskida ugovora o putovanju u paket aranžmanu, te prava i obveze koje iz takvog načina prestanka ugovora proizlaze za sve ugovorne strane.

O

pćepoznata je činjenica da turizam kao gospodarska grana daje iznimno velik doprinos hr-

vatskome gospodarstvu. U ukupnom hrvatskom društvenom bruto proizvodu turizam sudjeluje s više od 19% zbog čega je turizam

strateška gospodarska grana Republike Hrvatske. U turističkom prometu i broju turista, jednu od najznačajnijih uloga imaju putovawww.suvremena.hr

35

tema broja nja u paket aranžmanu. Zbog toga, ovih dana izuzetno važno i aktualno pitanje koje se ovih dana u jeku pandemije Covid-19 spominje su uvjeti raskida ugovora o putovanju u paket aranžmanu, te prava i obveze koje iz takvog načina prestanka ugovora proizlaze za sve ugovorne strane.

Zbog važnosti navedenog problema, upravo ovih dana promijenjene su i zakonske odredbe Zakona o pružanju usluga u turizmu kojima su propisani posebni uvjeti vezani za raskid ugovora i izdavanje vaučera u uvjetima posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti „COVID-19“ koji se odnose na neizvršene ugovore o putovanju u paket-aranžmanu, a koji su se trebali izvršiti nakon 1. ožujka 2020.

Nema sumnje da je pravni okvir pružanja usluga paket-aranžmana kao i pravne posljedice raskida ugovora, od velike važnosti kako za pružatelje tih usluga, a to su u prvom redu putničke agencije, tako i za korisnike tih usluga – putnike odnosno potrošače. Pravni okvir utječe na održivosti i uspješnost poslovanja putničkih agencija, ali i drugih povezanih poduzetnika.

Isto tako, važan je i za zaštitu prava putnika kao korisnika usluga, tim više što je Europska unija prva regija u svijetu koja ima sveobuhvatno uređeno zakonodavstvo o pravima putnika. Što je paket aranžman?

Paket-aranžman je kombinacija najmanje dviju različitih vrsta usluga putovanja za potrebe istog putovanja ili odmora ako: a) te usluge kombinira jedan trgovac, među ostalim na zahtjev ili u skladu s izborom putnika, prije nego što je sklopljen jedinstveni ugovor o svim uslugama ili b) neovisno o tome jesu li sklopljeni zasebni ugovori s pojedinačnim pružateljima usluga putovanja, ako se te usluge: 36

Suvremena trgovina 2(45)

1. kupuju na jednoj prodajnoj točki i ako su odabrane prije nego što je putnik pristao platiti;

Početak paket-aranžmana je početak izvršenja usluga putovanja uključenih u paket-aranžman.

2. nude, prodaju ili naplaćuju po paušalnoj ili ukupnoj cijeni;

Raskid ugovora o paket aranžmanu zbog izvanrednih okolnosti na odredištu

3. oglašavaju ili prodaju pod nazivom „paket-aranžman“ ili pod sličnim nazivom; 4. kombiniraju nakon sklapanja ugovora kojim trgovac putniku daje pravo da bira između različitih vrsta usluga putovanja ili 5. kupuju od pojedinačnih trgovaca putem povezanih postupaka online rezerviranja kada trgovac s kojim je sklopljen prvi ugovor dostavlja ime putnika, podatke o plaćanju i adresu e-pošte drugom trgovcu ili trgovcima, a ugovor s drugim trgovcem ili trgovcima sklopljen je najkasnije 24 sata nakon potvrde rezervacije prve usluge putovanja.

Ugovor o putovanju u paketaranžmanu Riječ je o ugovoru o paket-aranžmanu kao cjelini ili, ako se paketaranžman pruža u okviru zasebnih ugovora, svi ugovori koji obuhvaćaju usluge putovanja uključene u paket-aranžman.

Zakon o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 130/17, 25/19 i 98/19, dalje u tekstu: Zakon), stupio na snagu 01. siječnja 2020. godine, kojim je u hrvatski pravni sustav prenesena Direktiva (EU) 2015/2302 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o putovanjima u paketaranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, uređuje raskid ugovora o putovanju u paket aranžmanu u izvanrednim okolnostima.

Kada putnik ima pravo raskinuti ugovor o putovanju u paket-aranžmanu?

Putnik ima pravo raskinuti ugovor o putovanju u paket-aranžmanu prije početka paket-aranžmana bez plaćanja bilo kakve naknade za raskid ugovora (članak 37. stavak 6.

Zakona) zbog izvanrednih okolnosti koje se nisu mogle izbjeći, a koje su nastupile na odredištu ili u njegovoj neposrednoj blizini i koje znatno utječu na ispunjenje paketaranžmana ili koje znatno utječu na prijevoz putnika na odredište.

Putnik ima pravo na puni povrat svih plaćanja izvršenih za paketaranžman, ali nema pravo na dodatnu odštetu (čl. 37. stavak 7. Zakona) Kada organizator ima pravo raskinuti ugovor o putovanju u paket-aranžmanu?

Organizator može raskinuti ugovor o putovanju u paket-aranžmanu prije početka paket-aranžmana i putniku u cijelosti vratiti sva plaćanja primljena za paket-aranžman bez obveze naknade štete putniku (članak 38. stavak 2. Zakona) ako organizatora u izvršenju ugovora spriječe izvanredne okolnosti koje se nisu mogle izbjeći, te ako putnika o raskidu ugovora obavijesti bez nepotrebnog odgađanja prije početka paket-aranžmana.

Organizator je dužan putniku vratiti sva plaćanja izvršena u korist putnika bez nepotrebnog odgađanja, a najkasnije u roku od 14 dana od raskida ugovora o putovanju u paket-aranžmanu.

Direktivom su kao primjeri izvanrednih situacija na odredištu navedeni: – ratovanje, – drugi ozbiljni sigurnosni problemi kao što su: terorizam, značajni rizici za ljudsko zdravlje poput izbijanja teške bolesti na odredištu putovanja, ili prirodne katastrofe poput poplava i potresa ili vremenski uvjeti zbog kojih nije moguće sigurno putovati na odredište dogovoreno u ugovoru o putovanju u paket aranžmanu.

Kako se pri procjeni postojanja izvanredne situacije mogu uzeti u obzir službene preporuke nadležnih institucija, jedna od mogućnosti je u slučaju aktualnog COVID-19, pri procjeni uzeti podatke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Da li je postojanje navedenih okolnosti bitno za raskid ugovora? Od-

govor na to pitanje će, u slučaju spora, ovisno o okolnostima konkretnog slučaja odlučiti nadležni sud.

Novodonesenim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 42/2020 od 07.04.2020.), uvedena je definicija pojma posebne okolnosti prema kojoj „posebne okolnosti podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu“.

U konkretnom slučaju postojanja izvanrednih okolnosti i postojanja značajnog rizika za ljudsko zdravlje uslijed pandemije COVID-19, putnik ali i organizator mogu raskinuti Ugovor o putovanju u paket -aranžmanu prije početka putovanja, ukoliko takva okolnost znatno utječe na izvršenje paket-aranžmana ili prijevoz putnika na odredište.

Jesu li takve okolnosti bitne za raskid konkretnog ugovora o putovanju u paket-aranžmanu će, u slučaju spora, ovisno o okolnostima konkretnog slučaja, odlučiti nadležni sud.

Povrat novca Putnik ima pravo: – na puni povrat svih plaćanja izvršenih za paket aranžman,

– nije dužan platiti naknadu za raskid ugovora, – nema pravo na dodatnu odštetu.

Navedenim novim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 42/2020 od 07.04.2020.) dodana je odredba vezana za „Pravo na raskid ugovora i izdavanje vaučera u uvjetima posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19“ koja propisuje da za neizvršene ugovore o putovanju u paket-aranžmanu koji su se trebali izvršiti nakon 1. ožujka 2020.: – putnik ima pravo na raskid ugovora o putovanju u paket-aranžmanu po isteku 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti, a organizatori putovanja za iste putnicima izdaju vaučer; – ako se putnik odluči za povrat sredstava, organizator mora izvršiti povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana po isteku 180 dana od prestanka posebnih okolnosti; – vaučer izdan za neizvršeni ugovor o putovanju u paket-aranžmanu pokriven je već ugovorenom jamčevinom za slučaj nesolventnosti i na njemu moraju biti navedeni podaci o jamčevini iz članka 50. stavka 5. Zakona.

Putnik podnosi Zahtjev za ostvarivanje prava prema navedenim odredbama Zakona, turističkoj agenciji koST joj je uplatio putovanje. www.suvremena.hr

37

Franšize i turizam

Poslovni model koji omogućava brzu primjenu piše: dr. sc. Ljiljana Kukec, franšizni konzultant

T

urizam ima veliki udio u ekonomskom i društvenom životu mnogih zemalja, pa tako i naše. Trendovi globalizacije najvidljiviji su upravo u turizmu radi njegovog visoko kompetitivnog okruženja, pa se tako i ulažu veliki resursi kako bi se moglo konkurirati na globalnom tržištu. Osim masovnog turizma individualizacijom turističke ponude stvorene su mnoge turističke niše (eko turizam, ruralni, 38

Suvremena trgovina 2(45)

agro, biciklistički, vinski, baštinski i sl.) u želji za ciljanom ponudom i lakšim plasmanom takve ponude zainteresiranom kupcu.

Radi velike potrebe za diversifikacijom ponude, ali i za jačom pozicijom na tržištu u turističkom sektoru, česta su udruživanja i poslovna partnerstva od kojih je franšizno poslovanje jedno od značajnijih.

Franšizno poslovanje ima direktan utjecaj na razvoj lokalnog po-

duzetništva, zapošljavanje i generiranje inovativnih i novih rješenja u ovom tradicionalnom sektoru poslovanja. Ono donosi inovacije i organizaciju što vrlo često lokalnim akterima nedostaje.

Kada govorimo o franšiznom poslovanju i turizmu trebalo bi krenuti od franšiza velikih avionskih kompanija, no kako je taj segment uglavnom vezan za tržišta kao što su SAD, Australija ili UK i nije prisu-

tan u Hrvatskoj, nećemo se zadržavati na toj temi. Ono što je nama bliže je internacionalizacija velikih hotelskih lanaca, koji u franšiznom poslovnom odnosu vide način svoje ekspanzije bez kapitalnih ulaganja, a lokalni partneri računaju na poznati brand, edukaciju, zajednički marketing, standarde kvalitete i uhodane sustave poslovanja.

Poznati se hoteli sve više okreću ovom načinu poslovanja i kreiraju svoje franšize, gdje je naglasak na poznatom brendu, centralnom rezervacijskom sustavu i marketingu za cijelu mrežu, računajući na postotak od poslovanja svoje franšizne mreže.

U Hrvatskoj takve hotelske franšize posluju od osamdesetih, godina prošlog stoljeća. Navedimo samo neke: Holiday Inn, Inter Continental, a još od sredine devedesetih Atlas izdvaja neke dijelove svojeg poslovanja i daje ih u franšizu tadašnjim direktorima tih turističkih niša (na primjer, avanturistički turizam).

koja posluje u Hrvatskoj u franšizi.

U tom smjeru pozitivan primjer udruživanja unutar sektora je turistički klaster Lika Quality LAG koji gradi svoj prepoznatljivi brand i planira vertikalnu integraciju s drugim dionicima, a tu bi franšizni poslovni model bio za svaku preporuku.

I u ovom dijelu turističkih agencija i turističkih on line platformi Hrvatska ima odličnog davatelja franšize. To je agencija Directbooker iz Dubrovnika koja već posluje s 20ak svojih franšiza.

Osim turističkih agencija važnu ulogu u ovom sektoru poslovanja imaju i franšize rent a car-a od kojih su neke u Hrvatskoj prisutne još iz osamdesetih godina prošlog stoljeća: Herz, National, Budget, Sixt i dr. Tom popisu pridružuje se i jedina domaća rent a car agencija koja je davatelj franšize i koja se tim kanalom proširila na dvadesetak lokacija od Europe, Afrike, Azije i SAD-a. To je Carwiz.

od 50 lokacija u 15-ak zemalja svijeta i zastupljena je na svim kontinentima.

Mogli bismo sada krenuti nabrajati i franšize iz sektora ljepote i zdravlja koje su prisutne u Hrvatskoj preko franšiznog poslovnog modela kao što su Figurella, Body creator, Guinot i slični koji isto tako pripadaju i grupi franšiza turističkog sektora s obzirom na njihovu poziciju na moru ili u sklopu nekih hotela. Tu su i domaće franšize trgovina suvenirima kao što su Fish4wish ili Break time, ručno rađeni nautički nakit.

Mogli bismo u nedogled nabrajati područja u kojima franšizno poslovanje dolazi do izražaja. Činjenica je da franšizni poslovni model jako dobro odgovara turističkom sektoru poslovanja radi svojeg multisektorskog karaktera kojim pokriva razne djelatnosti podobne upravo za turistički sektor. U pri-

Danas imamo hotele u franšizi kao što su: Sheraton, Hilton, Intercontinental, Accor, Radisson, Marriot, Best Western i dr. Postoji i značajan interes stranih kompanija za prodajom svoje franšize u Hrvatsku, no tu je jedna od barijera sezonalnost našeg turizma. Zato ih je većina fokusirana na Zagreb ili Dubrovnik.

Kada govorimo o franšiznom poslovanju u turizmu već smo spomenuli Atlas koji je bio pionir u ovom načinu poslovanja. Važan udio franšiza u turizmu vezane su za posrednike između destinacija i kupaca, a to su tour operatori i turističke agencije. Veći tour operatori svoju ponudu krajnjim kupcima nude upravo preko mreža vlastitih turističkih agencija u franšizi.

Njima je važna lokalna ekspertiza njihovih primatelja franšize/agenata, a ovima pak poznati brand i podrška u poslovanju koju davatelji franšize osiguravaju. Poznati primjer toga je agencija Uniglobe

Ugostiteljski sektor igra važnu ulogu u turističkoj ponudi, a to je kolijevka franšiznog načina poslovanja. 56 posto svih franšiza u svijetu nalaze se u ugostiteljstvu. Nabrojimo samo neke nama najpoznatije: Mc Donalds, Subway, Burger king i dr. Hrvatski predstavnik ove kategorije je svakako franšiza Surf’n’fries koja posluje na više

log tome ide i mogućnost globalne primjene, gdje se dobre ideje iz drugih zemalja mogu bez puno predznanja primijeniti na našem tržištu. To se postiže kupnjom franšize koja jamči održivost poslovanja i smanjuje rizik istoga radi prijenosa znanja, iskustva i mentorstva, koje u okviru svoje franšize ST nudi svaki njen davatelj. www.suvremena.hr

39

u žarištu

Promjene u maloprodaji uslijed krize korona virusa piše: izv. prof. dr. sc. Dario Dunković Katedra za trgovinu i međunarodno poslovanje, Ekonomski fakultet Zagreb

Uvod Promatramo ulice sa zatvorenim prodavaonicama zbog korona krize i razmišljamo kako to sve utječe na trgovce, naše gospodarstvo i kupce? Možemo sagledati efekte, ali nije tako lako prognozirati kako će se dugoročno kriza odraziti na maloprodaju. Poučeni posljedicama financijske krize prije desetak godina, neke se stvari mogu lakše predvidjeti. Brzo su se promijenile navike kupaca, a maloprodavači u stiješnjenim uvjetima nude i dostavljaju, jer trgovinu ne može ništa zaustaviti i nema granice.

40

Suvremena trgovina 2(45)

Svrha je članka sagledati trenutno stanje i pokušati prognozirati neke efekte i promjene u maloprodaji uslijed krize s korona virusom. Izolacija stanovništva stvara negativan utjecaj na potrošačka tržišta diljem svijeta pa tako utječe i na domaću maloprodaju. Prvi efekt bilo je početno gomilanje zaliha u kućanstvima unutar svega nekoliko dana, što je stvorilo dodatni pritisak na trgovce i opskrbne lance koji su se našli u okolnostima geografske izolacije. Nakon toga je nastupio i drugi efekt, a to je ekonomska nesigurnost i neizvjesnost, a treći efekt će biti gu-

bitci trgovaca. Kratkotrajni nedostatak robe na policama izazvao je dodatni strah od nestašice, međutim, ponuda hrane i potrepština se stabilizirala.

Većina maloprodavača, kojima su zatvorene prodavaonice, brine kako će nadoknaditi gubitke izazvane fiksnim troškovima, pregovaraju s najmodavcima o najmovima i o promjenama uvjeta plaćanja s dobavljačima od kojih zapravo traže da budu solidarni jer su financijski efekti kataklizmički.

No, nisu svi maloprodavači pogođeni podjednako.

Krizno poslovanje maloprodavača Većina maloprodavača je morala zatvoriti fizičke prodavaonice koje nisu nužne, a oni malobrojni koji su otvoreni, suočavaju se s ograničenjem broja kupaca u prostoru, zdravstvenim rizicima radnika i negativnim efektima u lancu opskrbe. Budući da su zbog epidemiološke krize mnoga tržišta u blokadi, ovo stanje neće dugo trajati, ali pitanje je koliko će dugo stanovništvo držati u podsvijesti društvenu distancu i da li će se maloprodaja vratiti u normalu? Na primjer, koliko će kupci biti zabrinuti, da li će poslije svega ovoga htjeti koristiti uzorke kozmetike, isprobavati odjeću u butiku, kušati hranu u prodavaonici ili dodirivati digitalne ekrane i uređaje?

Nema dvojbe da se trgovina suočava s velikim promjenama, tako da nije pretjerano upotrijebiti pojam da prolazi kroz „dramatične promjene“. Ovo su jedinstvene i specifične okolnosti u kojima je zbog sprječavanja širenja virusa zatvorena većina fizičkih prodavaonica i maloprodaja se premješta online. Maloprodavači kojima su sada prodavaonice ili zatvorene zbog sprječavanja zaraze radnika i kupaca, ili bilježe smanjen promet ili im je skraćeno radno vrijeme, trebaju zadržati kontakt sa svojom bazom kupaca preko različitih digitalnih kanala kada to već nisu u mogućnosti fizičkim kontaktom.

Neki su maloprodavači izazvali veliko nezadovoljstvo kod kupaca i narušili svoj imidž korištenjem situacije za podizanje marži na robi koja se najviše traži. To svakako može kratkoročno podići zaradu, ali i narušiti ugled kod kupaca.

Najviše je pogođena moda. Narudžbe ljetne kolekcije koje su trebale stići ovih dana više možda neće ni biti aktualne za dva mjeseca ili kad već dođe vrijeme za otvaranje, tako da su neki i otkazali čitave narudžbe. U ovom kri-

Bilo bi korisno u ovome vremenu da se dobavljači i najmodavci solidariziraju s maloprodavačima kako bi održali njihovu financijsku stabilnost i kako bi im pomogli da se održe u poslu. Mnogi europski maloprodavači zatražili su oslobađanje najma prostora za travanj i svibanj, a neki i na nekoliko mjeseci. U Francuskoj i Italiji to je već i sastavni dio gospodarskih mjera.

znom vremenu, dok vlada neizvjesnost, važno je održavati na životu mrežu dobavljača i partnera. Možda se neke od njih može ohrabriti da dostavljaju izravno krajnjim kupcima.

Svi oni kojima se za to pružaju mogućnosti, trebaju sada ponudu preseliti online kako ne bi potpuno izgubili prodaju, a oni koji nisu u poziciji prodavati online i dostavljati, neka bar ponude kupone i slične digitalne poklon-kartice za svoje kupce kako bi održali kontakt.

Programi lojalnosti opet dolaze u prvi plan. Dodjeljivanje bodova kroz članstvo u klubu lojalnosti i personalizirane ponude mogu u ovakvim uvjetima vrlo djelotvorno stimulirati lojalnost kupaca.

Teško je u kratkom vremenu pronaći odgovarajuće informatičko rješenje za web shop i IT stručnjaka koji će izraditi web shop. Međutim, neki prepoznatljivi i ustaljeni web shopovi u Njemačkoj i Nizozemskoj pokrenuli su inicijativu i omogućili malima da ponude njihovu robu na svojim stranicama.

Oni koji sada uvedu web shop ili presele ponudu na platformu, naravno da će zaostajati u odnosu na iskusne konkurente koji su već prisutni online.

Najizloženiji, pravi heroji ove krize su radnici u maloprodaji: blagajni-

ce, prodavači, izlagači, vozači, skladištari. Svi su svakodnevno izloženi brojnim fizičkim kontaktima. Jedino što su mogli napraviti je prilagoditi operacije takvom režimu rada, a i kupci također riskiraju odlaskom u prodavaonicu i nije im zadovoljstvo odlaziti u kupovinu.

Specijalizirane prodavaonice i trgovački centri moraju ostati zatvoreni i nemaju prihoda. Obzirom da potrošači prilagođavaju svoje ponašanje novonastaloj situaciji, ekonomskoj nesigurnosti i neizvjesnosti oko toga do kada će sve trajati, oni sasvim očekivano ograničavaju potrošnju u kratkom roku. Tako da i online kanali također bilježe pad prodaje od gotovo 20% gledajući razdoblje od početka godine do kraja ožujka (Statista.com za Jugoistočnu Europu), a vjerojatno će stopa biti i veća do kraja travnja. Iako mnogi smatraju kako mjere izolacije idu u korist web shopovima i dostavljačima, pogrešno je zaključivati kako je elektronička trgovina doživjela procvat, jer je pandemija uglavnom dovela do toga da se hrana i proizvodi za higijenu sada pretvore u e-kategorije, umjesto do sada poglavito odjeća i obuća.

Europljani su do sada bili skloniji odjeći, obući i elektronici, a mnogo manje su kupovali online svježe namirnice i pripremljenu hranu.

Oni poslovni modeli koji su nastali sada, u vrijeme krize i uspješno prodaju, sasvim su sigurno primjeri kriznih poslovnih modela u maloprodaji. Uspijevaju i zato jer nude robu koja se najviše traži u tim vremenima. Troškovi putovanja, sporta, zabave i večernjih druženja općenito, kod većine su u potpunosti nestali tako da se može očekivati da će ta „štednja“ biti usmjerena više nego prije u maloprodaju. Čak i oni koji taj novac planiraju potrošiti na putovanja, kako bi što prije zaboravili „blokadu“, vjerojatno će zbog vlastite sigurnosti promisliti dva puta da li se uputiti izvan zemlje i odgoditi još sve za koji mjesec.

www.suvremena.hr

41

u žarištu Negativni efekti u online maloprodaji Podaci na Grafikonu 1. otkrivaju pad online prodaje kod većine kategorija. Zastupljenost maloprodaje hrane u online trgovini bila je zanemariva tako da će je ovaj golemi porast zapravo pomaknuti s dna.

Ono što je paradoksalno je porast online prodaje upravo kategorija hrane, higijenskih potrepština i lijekova, koji su inače dostupne u fizičkim prodavaonicama koje su jedino otvorene. Trenutni kapaciteti kurirskih službi za dostavu paketa mnogo su veći nego inače, jer su opali zahtjevi poduzeća za poslovnim logističkim uslugama.

Online maloprodaji bez sumnje koristi ova kriza, jer stvari koje se ne mogu sada kupiti u središtu grada ili u trgovačkom centru kupuju se online. Naglo raste digitalni interaktivni shopping, jer kupci koji su sada mogli pristupiti omiljenoj ponudi samo preko interneta i mobilnih aplikacija, kada se tržište vrati polako u normalu, žudit će za simultanim procesom kupovine izmjenjujući doživljaj fizičke prodavaonice s online kanalima (tzv. omnikanalna maloprodaja). Međutim, sasvim je sigurno da online kanal ne može nadomjestiti gubitak prodaje fizičkih (offline) prodavaonica. Ne samo da ne

može nadoknaditi. Internetska maloprodaja opala je za gotovo 20% u ožujku 2020. uspoređujući se sa istim periodom prethodne godine (kako prema podacima Statista.com, tako i prema podacima od Bundesverband E-Commerce und Versandhandel Deutschland -BEVH). Čini se kako su kupci, bar privremeno, izgubili žudnju za kupnjom.

Preseljenje maloprodaje u online Zdravstveni rizik i gužve uslijed kontrole ulaza u supermarkete, mnogi izbjegavaju korištenjem alternativnih kanala - kupovinom online. Oni koji do sada nisu bili skloni e-platformama, sada su postali novi kupci jer ih je izolacija gurnula u elektroničke kanale.

Oni drugi koji su ostali vjerni fizičkim prodavaonicama promijenili su svoje uobičajene navike, čekaju strpljivo pri ulasku, zaštićuju lice, dezinficiraju ruke, plaćaju bezkontaktno, riskiraju i paze na održavanje distance pri društvenim kontaktima.

U mediteranskim zemljama, uključujući i Hrvatsku, udjeli online maloprodaje u ukupnoj maloprodaji su jednoznamenkasti (npr. u Italiji 4%, Španjolskoj 5%), a u Hrvat-

skoj se procjenjuje na manje od 12%, dok je Njemačka među vodećima sa oko 17%. Može se primijetiti kako se, više nego ikada dosad, digitaliziraju mali proizvođači hrane. Jedan vrlo dobar primjer je francuski start-up ollca.com koji segmentira ponudu lokalnih proizvođača hrane (ribara, mesara, povrtlara i dr.) po francuskim gradovima. Ima i na našem online tržištu sličnih primjera kao što je velika slavonska online tržnica preko Facebooka. Jedna prodavačica sa ove tržnice kaže: „U ovim teškim trenucima okrenuli smo se online prodaji i zasada smo zadovoljni. Prodajemo razne mesne prerađevine, jaja, sireve, a sve dostavljamo na kućni prag.“ Osjeća se preseljenje jednog broja kupaca u online što negativno djeluje na prodaju fizičkih prodavaonica. Međutim, nesporno je da će prodavaonice ponovo živnuti nakon ukidanja izolacije. Veliki broj kupaca po prvi puta dolazi u kontakt s online maloprodajom hrane. Oni koji do sada nisu kupovali hranu online kako ne bi uskratili doživljaj svojih kemoreceptora, jer su im svježina i kemosenzorski osjećaji utjecali na odluku, sada su u izolaciji i to im je otežano prakticirati.

Novonastali efekti na životni stil Ograničavanjem kretanja i zatvaranjem prodavaonica kupci susprežu kupovinu samo na ono što im je nužno potrebno, a razumno je da ispunjavanje želja mora sačekati. Ovo može potaknuti pozitivnu promjenu u stilu potrošnje i potrošačkim navikama, jer potrošači bolje osjećaju i sagledavaju svoje životne potrebe i ponašanje. To znači da dolazi do promjene u životnom stilu koja će neko vrijeme biti na snazi.

Izvor: Statista.com, BVHD.

Grafikon 1: Utjecaj pandemije na europski online promet od 1.1. do 2.4.2020. u odnosu na lanjski.

42

Suvremena trgovina 2(45)

Gotovo cjelokupnom stanovništvu promijenjen je svakodnevni život. Školarci i studenti provode čitavo

Anketiranje Kantar konzaltinga krajem ožujka otkriva promjene životnog stila kupaca među kojima će se neke vjerojatno i zadržati. Kako 59% ispitanika konzumira zdraviju hranu i piće, 57% spava dulje, 48% je potaknuto na redovitu vježbu što prije nisu prakticirali, 44% nastoje ovo vrijeme iskoristiti za osobni razvoj (širenje znanja i vještina za povećanje osobnog kapitala kako bi poboljšali radne sposobnosti), a 25% počelo se baviti nekim oblikom meditacije.

vrijeme kod kuće dok većina radne populacije provodi kraće vrijeme na radnom mjestu što sve utječe na drukčiju prehranu i mijenja svakodnevni stil života. Popularno se javljati preko društvenih mreža sa videom snimljenog vježbanja.

Mnogi biraju zdraviju hranu i preuzimaju bolju kontrolu nad prehranom. Uobičajene pauze za radnog dana tijekom kojih se konzumira neki oblik brze hrane, sada se zamjenjuje zdravijim obrokom za koji ima dovoljno vremena da se pripremi kod kuće.

Sada je prilika pratiti ponašanje kupaca dok se premještaju iz fizičkih u online kanale i da li su skloni zadržati vjernost prema maloprodajnim brendovima i u digitalnim kanalima ili pak odabiru ono što im je prihvatljivije. U ovome kratkom vremenu promijenila se i navika u korist plaćanja beskontaktnim karticama umjesto gotovinom. Kupci se udaljavaju jedni od drugih u prostoru, udaljavaju se i od prodajnog osoblja zbog predostrožnosti. Izbjegavaju dodirivanje onoga što dodiruje više ljudi (npr. ekrane na dodir, vage).

Vjerojatno će kupci u budućnosti veću važnost davati čistoći i higijeni prostora u kojem kupuju, ali će i pozornije promatrati posjetitelje oko sebe koje susreću u pro-

storu od kojih se sada udaljavaju.

Nestalo je druženje i nedostaje fizičke komunikacije u trgovačkim centrima, tržnicama i prodajnim prostorima. Mnogo je onih koji su iznenađeni, jer u uvjetima izolacije zapravo imaju prividno vremena za „više komunikacije“ zahvaljujući tehnologijama društvenih mreža i video porukama. Da li ima razloga za zadovoljstvo takvom komunikacijom? Ljudima su društvene mreže novi oblik komunikacije koji ih zapravo distancira i umanjuje potrebu za fizičkim kontaktima. Razmjena novih informacija glavni je povod za druženje, međutim, ako se informacije razmjene u digitalnim okolnostima, dramatično se umanjuje potreba za fizičkim kontaktom. Ovo je važno za maloprodaju jer je druženje često pokretač shoppinga i jedno ide uz drugo.

Zaključak Digitalno tržište se pokazalo kao izlaz za mnoge maloprodavače iz ove izolirane situacije. Maloprodavači koji su privremeno u svoj poslovni model uveli digitalne kanale, vjerojatno će nakon završetka izolacije još jednom razmisliti da li će nastaviti s multikanalnom prodajom. Procjenjujem da većina nema trajni kapacitet i da će se vratiti svom uobičajenom poslovnom modelu, a to znači da će samo rijetki zadržati omnikanalne modele.

Specijalizirane prodavaonice (odjeća, obuća, elektronika i dr.) i druge male radnje koje su zatvorene na neodređeno vrijeme, podnijet će znatno teže teret krize nego pro-

davaonice hranom, drogerije, ljekarne i benzinske postaje, koje su već ionako bolje pozicionirane da mogu izdržati padove i slabljenje gospodarstva. Negativni efekti pogađaju ne samo ove maloprodavače, nego i ugostiteljstvo, hotelijere, prijevoznike i druge koji će osjetiti mnogo teže posljedice još u narednim tjednima i mjesecima. Što je dulji utjecaj izolacije na gospodarstvo i zaposlenost, to vlada veća neizvjesnost i zabrinutost kod radne populacije za svoje radno mjesto i prihode kućanstva. Međutim, nije samo u pitanju zadržavanje radnog mjesta, nego je za očekivati da će i velik broj poduzeća osjetiti negativne financijske posljedice koronavirusa. Taj neugodan osjećaj predstavlja glavni efekt na sustezanje potrošnje i krizno restrukturiranje potrošačke košarice.

Maloprodaja će bez sumnje oživjeti kada se ukinu mjere restrikcije, međutim, neizbježno će nastati trajni učinci. Ne znamo koliko će dugo kupci zadržati strah od virusa u svojoj psihi. Što izolacija dulje traje to se strah i neizvjesnost više produbljuju, a time će se više mijenjati i potrošački procesi. Maloprodavačima, koji ovo prebrode, trebat će nekoliko mjeseci da pokriju fiksne troškove i dostignu razinu prodaje kakvu su imali kako bi se vratili u zonu profitabilnosti.

Izvor: 1) Childs, M., Blanchflower, T., Hur, S. i Matthews, D. (2020) Nontraditional marketplaces in the retail apocalypse: investigating consumers’ buying behaviours, International Journal of Retail & Distribution Management, 48(3), 262-286.

2) InternetRetailing.com [internetretailing.net/covid-19/covid-19/ surge-in-ecommerce-will-outlive-corona-across-europe-consumer-research-suggest-21231; pristupano 18.4.2020].

3) Kantar Consulting (2020) CoST vid-19 Barometer. www.suvremena.hr

43

praksa i očekivanja

Poremećaji u opskrbi hranom

Samodostatnost postaje imperativ piše: Ante Gavranović

Korona je ukazala na ono što stručnjaci godinama ističu kao jedan od prioriteta: osiguranje samodostatnosti u poljoprivrednim proizvodima i ukupnoj proizvodnji hrane postaje strateška obveza i morala bi biti sadržana u ukupnoj gospodarskoj, napose poljoprivrednoj politici Hrvatske. Pokazala je, isto tako, da u nenormalnim uvjetima djelujemo osjetno razumnije, pa se ideja o povezivanju proizvođača u plasmanu sama nametnula. Uslijed teških vremena uzrokovanih pandemijom korona virusa, brojne su države, uključujući i svjetske velesile, prisiljene preispitati svoje politike vezane uz samoodrživost nacije. Pored energije i vode, tu svakako ubrajamo i hranu. Na tragovima tih spoznaja trebalo bi graditi novu poljoprivrednu politiku.

V

eliko je pitanje kakvi će i kakvi mogu biti utjecaji korona virusa na prehrambenu industriji i poljoprivredu Hrvatske te opskrbu hranom našeg tržišta. S pravom se postavlja pitanje u kolikoj mjeri možemo u opskrbi hrane očekivati poremećaje i hoće li proizvodnja hrane biti pod utjecajem još jačih posljedica uslijed ove globalne zdravstvene krize, koja već ima vrlo ozbiljne direktne posljedice na ukupno gospodarstvo.

Poznato je da Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane za svoje potrebe i ovisna je o uvozu velikog broja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Većinu tih proizvoda ne može se proizvesti u kraćem roku, a zbog ove situacije mogla bi biti otežana i nabava pojedinih sirovina 44

Suvremena trgovina 2(45)

za prehrambenu industriju. Uvijek se u ovakvim situacijama postavlja i pitanje da li je ovo možda i prilika, odnosno možemo li u ovim uvjetima potaknuti povećanje domaće proizvodnje. Zaključak je kako je to možda moguće kod nekih vrsta proizvodnje, ali najčešće se ovakvi zaokreti ne mogu napraviti u nekom kratkom roku.

S druge strane, postoji i ogromna opasnost prelijevanja, odnosno dotoka viškova roba iz zemalja EU, koje su nakon ruskog embarga još od 2014. godine preusmjerile svoj izvoz prema kineskom tržištu. Obzirom na to da je kineski izvoz pao u prva dva mjeseca ove godine za više od 17 posto, a isto tako je smanjen i uvoz na to veliko i brzorastuće tržište, jer je zdravstvena kriza zbog koronavirusa izazvala velike

poremećaje u svjetskim nabavnim lancima i gospodarskim aktivnostima. Procjenjuju se kako će udari na kinesku ponudu i potražnju negativno utjecati na globalne nabavne lance još mjesecima. Zbog toga postoji strah da će dio roba, koju EU zemlje s ogromnim proizvodnjama neće moći plasirati na tržište Kine, u konačnici stignu i na naše tržište. To može dovesti do novih poremećaja i pada konkurentnosti domaće poljoprivrede i prehrambene industrije.

Kako do većeg stupnja samodostatnosti Nesumnjivo, Hrvatska u stvaranju svoje prehrambene strategije treba težiti postizanju što većeg stupnja samodostatnosti. Zbog sigur-

nosnih razloga važno je da budemo sposobni proizvesti hranu za svoje građane, jer za to imamo sve preduvjete. Nažalost, Hrvatska se na najgori mogući način suočava s mogućim utjecajima koje ova pandemija može napraviti. Gotovo je sigurno da može doći do nestašice pojedinih namirnica za koje ne postoji šansa da brzo osiguramo njihovu veću proizvodnju. U svakom slučaju, iz ove krize bi svi trebali izvući pouke i zadati si strateški cilj zaokreta hrvatske poljoprivrede u smjeru proizvodnje hrane za svoje potrebe i osiguranje samodostatnosti.

U tom će pogledu sve odluke koje sad donosimo biti odlučujuće za dugoročni razvoj poljoprivrede, jer se očekuje donošenje strategije poljoprivrede, izrada svih dokumenata potrebnih za prilagodbu novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) te rasplet u vezi s primjenom Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Ipak, pri tome je važno navesti da je jedan od najvećih problema hrvatskog agrara upravo trajni nedostatak vizije i strategije razvoja. Činjenice pokazuju da je u svim proteklim godinama hrvatske samostalnosti bilo previše lutanja, nedorečene improvizacije i nesposobnosti resornih ministara.

Hrvatska bi uz pametnu i dugoročnu poljoprivrednu strategiju mogla proizvoditi i za pet puta više stanovnika. U Hrvatskoj je više od 400,000 hektara neiskorištenog

poljoprivrednog zemljišta, pokazuje analiza Instituta za primijenjenu ekologiju Oikon, čiji stručnjaci procjenjuju da bi ta površina mogla prehranjivati 11 milijuna ljudi.

U tom smislu veliki je izazov stavljanje u funkciju državnoga poljoprivrednog zemljišta. Postojeći zakon doveo je do provođenja politika ‘usitnjavanja umjesto okrupnjavanja’. Ako želimo sudjelovati u ozbiljnoj proizvodnji hrane za tržište, nositi se s jakom globalnom konkurencijom, moramo imati veće poljoprivredne površine, jer mala gospodarstva teško mogu biti konkurentna. Iznimno je važno za tržišnu konkurentnost da se poljoprivredni posjedi ojačaju i okrupne.

Poljoprivrednim proizvođačima potrebna je sigurnost njihovih resursa, a poljoprivredno je zemljište glavni resurs za proizvodnju hrane. Uz nedostatak radne snage, koji je sve više izražen i u poljoprivredi, negativna demografska kretanja u ruralnim područjima te klimatske promjene za poljoprivredu postaju itekako izazovna područja. U nadolazećoj ekonomskoj krizi treba računati s ozbiljnim smetnjama u distribucijskim lancima, nemogućnosti da se zbog društvene distanciranosti poljoprivredni proizvodi prikupe i obrade te problemima koji se očekuju u skladištenju proizvoda.

Moramo li baš sve to uvoziti?

U Hrvatskoj, gdje uvoz potrebnih prehrambenih proizvoda iznosi više od 50 posto, ovo postaje goruća tema. Priča o uvozu hrane u Hrvatsku višeslojna je i zahtijeva stručnu dubinsku analizu, a koje u nas nikako nema. Činjenica je da, primjerice, uvozimo jabuke iz Južnoafričke Republike, Argentine, Kine, stolno grožđe iz Čilea, Brazila, dinje i lubenice iz Ekvadora, Gvatemale i Hondurasa, grah iz Mijanmara, Kirgistana, Uzbekistana, šparoge iz Egipta, Maroka, ciklu iz Kameruna, lješnjake iz Gruzije, slatku papriku iz Ugande, Jordana i Izrae-

la, mrkvu iz Makedonije, Italije, Slovenije, jagode i maline iz Tanzanije ili Meksika..., samo su dio neslavnog niza na uvoznoj listi poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Hrvatsku i u prvih devet mjeseci lanjske godine.

Na uvoznoj ljestvici prednjače krumpir, rajčica, luk i češnjak, a od voća, uz banane i limun, marelice, trešnje, višnje, jabuke i kruške. Na top-ljestvici ukupno uvezenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i dalje, međutim, dominira svježe svinjsko meso, kruh i peciva, čokolade i stočna hrana. Gotovo je apsurdno da nam nedostaje čak i lišća, granja, svježe mahovine. Uvozimo čak i čekinje i dlake, životinjska crijeva, mjehure i želuce.

Struktura uvoza upozorava na zabrinjavajuće stanje u sektorima mesa, mliječnih proizvoda, voća i povrća. Primarna proizvodnja – uzgoj stoke, proizvodnja mlijeka, voća i povrća te naslanjajuća prehrambeno-prerađivačka industrija traže strukturne promjene i svakako bolje povezivanje. Zabrinjava sve veći uvoz svježe govedine u Hrvatsku, peradi, sira. Čak smo i uvoz meda utrostručili. Najviše proizvoda poljoprivrede i prehrambene industrije uvezeno je iz EU-a – više od 80 posto.

Hrvatska će uvijek uvoziti poljoprivredne proizvode i hranu uopće i nikad nećemo biti samodostatni u svemu. Mnogo toga možemo, međutim, i sami proizvoditi u dostatnim količinama i odgovarajućoj kvaliteti. No, da bismo u tome uspjeli – a to se sve više nameće kao imperativ – treba uspostaviti dugoročnu strategiju održivosti razvoja, s kojim ćemo proizvodima biti proizvodno i tržišno konkurentni na domaćem i tržištu EU-a, kao i trećim tržištima te tako doći do pozitivne izvozno-uvozne balance. Prošle godine smo, kad je riječ o poljoprivredi i prehrambenoj industriji, bili u deficitu za 1.109,1 milijuna eura. Da li je poST treban dodatni komentar? www.suvremena.hr

45

Što je pokazao EuroShop 2020?

Tehnologija mijenja navike i interakciju

M

nogo se toga promijenilo u maloprodaji u relativno kratkom vremenu od posljednjeg EuroShopa 2017. Tehnologija mijenja način na koji potrošači stupaju u interakciju i trguju s robnim markama. Na EuroShopu 2020 posjetitelji su mogli vidjeti najnovije trendove, ideje i inovacije u maloprodajnoj tehnologiji, od virtualne stvarnosti i umjetne inteligencije do mobilnog plaćanja i usluga temeljenih u 'oblaku'. Među novostima najviše pozornosti privlače rješenja u „Retail Technology“. Španjolska modna kuća Zara pokrenula je usluge samoposluživanja i interaktivna ogledala koja su opremljena RFID-om (RFID je kratica za „radiofrekvencijsku identifikaciju“ i odnosi se na tehnologiju 46

Suvremena trgovina 2(45)

pomoću koje čitač hvata digitalne podatke kodirane u RFID oznake ili pametne naljepnice (definirane u nastavku). RFID je sličan barkodingu, jer podatke iz oznake bilježi uređaj koji podatke pohranjuje u bazu podataka.

U Nikeu se lokalni podaci, u kući inovacija 000 u New Yorku, koriste za popunjavanje polica i njihovo punjenje prema potrebama kupaca. I na Future X pametnim prodavaonicama marke za njegu kože SK-II u Tokiju, Šangaju i Singapuru, posjetitelji mogu doživjeti savjete 'o koži sutra' pomoću „Magic Scan“ (analize kože kontrolirane umjetnom inteligencijom koja identificira dob kože i daje personalizirane preporuke proizvoda) dok tri minute sjedite pred ogledalom. Postoje čak i kafići koji koriste robotizi-

rane bariste za posluživanje pića, poput Kafića X u San Franciscu ili Omera u Šangaju.

Tu je i Amazon Go, gdje kupci jednostavno uzimaju robu i izlaze iz trgovine, jer se plaćanje obavlja automatski putem aplikacije.

Tehnologija u trgovini: vrijeme za djelovanje?

Hitachi Consulting je u 2018. godini objavio studiju na uzorku od 2.000 potrošača u Velikoj Britaniji koja je otkrila da će više od dvije trećine kupaca od 24 do 35 godina vjerojatnije kupovati u maloprodaji koja povećava iskustvo kupovine s inovativnom tehnologijom. Studija je također pokazala da se vjerojatnost smanjenja navi-

ka vezanih uz tehnologiju s godinama povećava. „Rezultati istraživanja su jasni: maloprodajna tehnologija poput digitalnih signalizacija i sustava inventara u stvarnom vremenu imat će izravan utjecaj na mjesto gdje će potrošači kupovati u budućnosti“, rekao je Pierson Broome, stručnjak za maloprodaju iz Hitachi Consultinga u izvješću. „Vidimo kako sve više trgovaca eksperimentira s inovativnom prodajnom tehnologijom. Oni koji učine najbolje za poboljšanje korisničkog iskustva najvjerojatnije će zadovoljiti rastuću potražnju mlađih generacija“, rekao je Broome.

Odvojena studija objavljena u Sjedinjenim Državama otkrila je da iako 75% potrošača poznaje barem jednu maloprodajnu tehnologiju, samo 33% ih je iskusilo. Prema istraživanju Consumer Retail Technology Survey 2019, istraživanje koje je provelo globalno savjetovanje za upravljanje A.T. Kearney, većina trgovaca zaostaje za svjesnošću potrošača o tehnologiji u trgovini kada je u pitanju isporuka robe s jednom ili više tehnologija. Istraživanje objavljeno ovog ljeta usredotočilo se na pet tehnologija, a to su vitrualna stvarnost, mobilna blagajna, gotovinsko plaćanje, interaktivni ekrani i 3D ispis.

Kupovina bez gotovine Početkom 2018. godine internetski div Amazon dobio je veliki publicitet kada je otvorio svoju prvu prodavaonicu bez blagajne, Amazon Go, u Sjedinjenim Državama.

Iskustvo kod kupovine bez plaćanja koristi tehnologije poput računalnog vida, spajanja senzora i dubokog učenja kako prepoznati kada proizvode uklanjamo s polica ili ponovo stavljamo na police te ih pratimo u virtualnoj košarici. Pomoću aplikacije Amazon Go kupci mogu tražiti proizvode, kupovati i napuštati trgovinu bez reda na blagajni.

Od tada, sve više trgovaca širom svijeta testira bezgotovinske trgovine kako bi kupovina bila još brža i praktičnija. Britanski lanac supermarketa Tesco surađuje s izraelskim startup Trigo Visionom na razvoju tehnologije koja kupcima automatski naplaćuje kupljenu robu, dok prodavač sportske robe Decathlon koristi MishiPayovo rješenje za mobilnu samokontrolu u svim trgovinama u Nizozemskoj.

Decathlon Scan & Go tehnologija omogućuje kupcima skeniranje i plaćanje predmeta putem svojih pametnih telefona, što automatski deaktivira sigurnosnu naljepnicu RFID kako bi mogli izaći iz trgovine bez čekanja na blagajni.

U Nikeovoj kući inovacija 000 u New Yorku kupci također mogu skenirati i plaćati pomoću funkcije „Instant Checkout“ u Nike aplikaciji. Stanice Nike Instant Checkout smještene su u čitavoj šesterokatnici, tako da kupci mogu lako i brzo obaviti kupovinu. „Nike NYC osmišljen je kao dinamično prodajno okruženje koje je podjednako i individualno i osjetljivo i digitalno“, tvrdi Heidi O’Neill, predsjednica Nike Direct.

Mobilne aplikacije Uz funkciju trenutnog plaćanja, Nike aplikacija omogućuje trgov-

cima i kupnju cjelokupnog asortimana putem Nike Scan te pretraživanje i rezerviranje proizvoda koji su odmah dostupni u njihovoj najbližoj Nike trgovini. Sve je to dio Nikeove strategije za optimizirano iskustvo kupovine povezivanjem svjetova tehnologije i fizičke trgovine. „Bez obzira na interakciju u trgovini koju preferirate, funkcije Nike aplikacije nude vam još više mogućnosti iskustva putem pametnih uređaja“.

U Shinjuku-u, Tokio, britanski prodavač kozmetike Lush nedavno je otvorio prodajno područje koje pokazuje inovativnu snagu marke u smislu tehnologije uz ekskluzivne „kapi proizvoda“ i nove oblike kupovine. Kupci u ovoj trgovini mogu upotrebljavati aplikaciju Lush Labs na engleskom, korejskom, japanskom i pojednostavljenom kineskom za pregled informacija o proizvodima u trgovini i kroz trgovinu.

Za Lush, otvaranje trgovine na globalnom mjestu susreta kao što je Shinjuku, značilo je prevladavanje Jezične barijere što je postao ključni dio dizajna. „Umjesto da integriramo tehnologiju u okruženje dućana, eksperimentiramo s napredovanjem i prilagođavanjem našeg maloprodajnog iskustva globalnom digitalnom dobu pomoću ikona i videozapisa zajedno, kako bi kupci bez govora www.suvremena.hr

47

praksa i očekivanja

mogli navigati kroz naše proizvode“, objašnjava Gemma-Lea Goodyer, šef dizajna u Lushu.

Tu dolazi aplikacija Lush Labs koja osigurava da se važna znanja o proizvodima ne izgube tijekom prijevoda. Samorazvijena aplikacija koristi umjetnu inteligenciju (AI) u funkciji kamere za prepoznavanje proizvoda i pruža relevantne informacije o nepakiranim predmetima. Proizvodi prikazani u prizemlju također se mogu kupiti putem aplikacije tako da kupci ne moraju čekati u redu.

Lush Shinjuku opisan je kao digitalno igralište koje koristi tehnologiju da bi posjetitelje odvelo na putovanje kroz „senzualno i nadrealno“.

Prostor u četverokatnici nudi sve, od interaktivnih zidova koji osjete pokret za stvaranje raspoloženja, preko digitalnih ekrana koji prenose poruke vizualnim sadržajem, do rasvjete pod kontrolom aplikacija i divovskih slapova koja emitiraju buku prilikom kretanja i stvaraju imerzivno iskustvo u koje se kupci mogu uroniti, gdje mogu dizajnirati i kupovati. „Shinjuku je vrhunska verzija onoga što očekujemo od poslovanja“, rekao je Adam Goswell, menadžer za istraživanje i razvoj u tvrtki Lush. „Važno je istaknuti da je to bio prvi put da su naši timovi za opremanje marki i trgovina zajedno radili na stvaranju prodajnog prostora u digitalnom dobu.“ 48

Suvremena trgovina 2(45)

U Londonu, VF Corporation također koristi digitalne tehnologije za oživljavanje svojih marki na novoj lokaciji brenda u Axtell Soho. Prostorije uključuju urede, digitalni studio za inovacije i dizajn, krovni vrt i područja doživljaja za marke Timberland, The North Face, Vans i Kipling.

Timovi iz VF Digital & Technology, Strategy i Property radili su s Laboratorijem za dizajn na impresivnom korisničkom iskustvu koje pomaže VF brendovima da ožive svoje kreativne vizije. Video zidovi i okružujući zvuk omogućavaju partnerima robnih marki i maloprodajnim kupcima da se 'uranjaju' u jedinstvenu viziju svake marke, dok zasloni osjetljivi na dodir omogućuju korisnicima prebacivanje rasvjetnih i optičkih sadržaja u različitim scenarijima. Interaktivni prikazi posjetiteljima su također dostupni i za veleprodajne narudžbe.

U međuvremenu, njemačka luksuzna modna kuća Hugo Boss koristi najnoviju tehnologiju u svojim novim konceptima grana - BOSS i HUGO - da bi optimizirala iskustvo kupovine. U suradnji s tvrtkom One iota (dio Sanderson Group plc), marka je predstavila digitalne elemente poput zrcala sa zaslonom osjetljivim na dodir, koji imaju novi način kupovine koji prikazuje cjelokupan asortiman proizvoda i napredne grafike za prikaz sadržaja robne marke. U poslovni-

cama se nalaze i digitalni ekrani i namještaj s integriranim zaslonima osjetljivim na dodir.

Pametno ogledalo Hugo Boss nije jedini trgovac koji je posljednjih nekoliko godina eksperimentirao sa pametnim ogledalima. Nekada važan dio u znanstveno-fantastičnim filmovima, pametna se zrcala sve više i više koriste u maloprodaji kako bi ostvarila kontak s kupcem s ciljem povećanja prodaje. Prema izvješću Allied Market Research, globalna prodaja pametnih zrcala dosegla je 1,75 milijardi dolara u 2017. godini, a očekuje se da će se povećati na 4,11 milijardi dolara do 2025. godine.

Američki lanac luksuznih robnih kuća Saks Fifth Avenue ugradio je pametna ogledala u novi kozmetički odjel svoje vodeće trgovine na Manhattanu s kojima kupci mogu virtualno isprobati predmete, dok je modni prodavač Mango 2018. objavio da u svoje prodavaonice uvodi digitalne svlačionice.

Ova španjolska modna marka surađuje s Vodafoneom i Jogotechom na digitalnom ogledalu koje kupci mogu upotrijebiti za skeniranje visećih naljepnica u svlačionici, a zatim kontaktiraju prodajno osoblje direktno putem ogledala za donošenje različitih veličina i boja robe koju odaberu. Ogledalo također predlaže dodatne odjevne pred-

mete kao dopunu originalnom izboru itd.

PUMA je također instalirala interaktivna ogledala u svojoj visoko tehnološko opremljenoj trgovini u New Yorku, koja je otvorena prošlog ljeta. NOBAL-ov iMirror omogućava kupcima da pregledaju robu i potraže prodavača kada im treba pomoć ili da se registriraju za nadolazeće događaje u trgovini. „Oživljavanjem svakog ogledala u trgovini, iMirror prati kupce na njihovom šoping putu“, objašnjava glasnogovornik NOBAL Technologies i dodaje: „Može ih pozdraviti kad uđu u trgovinu i pružiti im personalizirano iskustvo u kupovini ili u svlačionici identificiranjem odjeće koju kupci nose (pomoću RFIDa). Kupac tada može komunicirati s tim proizvodima na zrcalu na potpuno isti način kao i on-line.

On može pristupiti artiklima na zalihama u stvarnom vremenu, pregledati preporuke proizvoda pod kontrolom AI-a i mrežno kupovati ili naručiti dostavu kupljenih stvari izravno u kuću“.

Nova dimenzija iskustva Novi PUMA-in prodajni objekt u New Yorku, veličine 18.000 četvornih metara, razvijen je besprijekornim kombiniranjem tehnologije s umjetnošću i glazbom kako bi se stvorio „jedinstveni doživljaj kupovine“ - a iskustvo ovdje ima doslovno značenje. Uzmimo za primjer profesionalne trkačke simulatore F1 koje kupci mogu upotre-

bljavati da se praktično utrkuju ulicama New Yorka. Ili multi-osjetilna „Kocka vještina“, u kojoj kupci mogu iskusiti pojedinačni trening jedan na jedan sa svojim sportskim junakom. „Za brendove koji su sve otvoreniji, trgovina je postala platforma za stvaranje sadržaja i društvenu razmjenu, a kocka vještina sastavni je dio ovog repertoara“, rekao je Mikes Roberts, glavni kreativni direktor u Green Room Dizajnu koji je s PUMA-om radio na ovom digitalnom iskustvu.

Roberts vjeruje da je važno kupcima zadovoljiti njihove racionalne potrebe za kupnjom na mreži, a još je važnije imati jedinstvena, emocionalno privlačna i podjeljiva iskustva u maloprodaji. „Da, Kocka vještina fantastičan je alat za testiranje proizvoda i izgradnju bliskije veze s proizvodom, ali njegova je najveća snaga to što se marka prikazuje u novom svjetlu, promovira iskustvo o njoj i za njih lobira“, kaže on.

U dvorištu Coal Drops Yard koji je dizajnirao Heatherwick Studio, Samsung Electronics upravo je otvorio novu vrstu doživljajnog prostora koji doslovno slavi Samsungovu lokalnu kulturu i inovacije. Oni žele naglasiti da Samsung KX nije trgovina, već prostor za doživljaj, središte kulture, inovacija i učenja. Tamo ne postoje blagajne za kupovinu proizvoda, a zaposlenici na licu mjesta mogu putem web stranice narudžbe dostavljati kući. „Samsung KX je prostor za iskustvo koji se otvara i otkriva. Potičemo sve naše kupce da iskoriste raspon i interaktivnu ponudu, a sve je potpuno besplatno“, ističe Tanya Weller, direktorica tvrtke Samsung KX Showcase.

Besplatna interaktivna iskustva uključuju digitalni kokpit (neprimetno povezan doživljaj vožnje koji će oživjeti automobilsku tehnologiju sutrašnjice), digitalni ek-

ran „Galaxy Graffiti“ i stablo AR poruka. „Samsung KX pokazat će se nevjerojatno zanimljivim testom za Samsung iz perspektive maloprodaje i mogao bi poslužiti kao jasan primjer kako bi se naš maloprodajni prostor mogao razvijati u budućnosti, posebno s obzirom na bitku koja se trenutno vodi između internetskih i izvanmrežnih formata“, dodaje Weller. „Potrošač želi intenzivnije i značajnije komunicirati s robnim markama. Uvjereni smo da Samsung KX ima profil zaštićen u budućnosti, ima pravi fokus i služi određenoj svrsi, a sve to jamči uspjeh.“ Kako je tehnologija već sastavni dio fizičkog iskustva s kupnjom, kako kaže A.T. Kearney, sada je samo pitanje kako, a ne više hoće li i kada koje tehnologije trgovci koristiti i koliko treba uložiti u njih. „Vrlo smo zadovoljni što je EuroShop još jednom pokazao da je najvažnija platforma za globalnu maloprodajnu scenu u smislu trendova, inspiracije i umrežavanja. Naši izlagači zaslužuju pohvale zbog svoje vjernosti. Svojom inovativnom snagom opet su bili magnet za čitavu industriju“, kaže Erhard Wienkamp, direktor Messe Düsseldorfa. „Uspjeh mrežne trgovine na malo potiče prodavače. Prepoznali su da kupcima moraju navesti razloge da odu u prodavaonicu koja im nije blizu. Konkurencija je gurnula čitav maloprodajni sektor na višu razinu.

Ulaganja se usmjeravaju u trgovinu kako bi se stvorili svjetovi iskustava“, objašnjava Gerling i dodaje: „Uz to, u maloprodaju je naglo ušla digitalizacija. S jedne strane, omogućuje prodavaču da kupcu ponudi još više usluga povezivanjem internetskih kanala, a s druge strane pojednostavljuje tijek procesa, logistiku i još mnogo toga.“ Na EuroShop-u 2020, digitalna transformacija je također govorila o najvećoj mogućoj energetskoj učinkoviST tosti i održivosti. (A.G.) www.suvremena.hr

49

praksa i očekivanja

PBZ grupa donirala dodatna 3,5 milijuna kuna bolnicama za pomoć u suzbijanju pandemije koronavirusa i sanaciju posljedica potresa nica „Sveti Duh“, Dječja bolnica Srebrnjak, Klinička bolnica Dubrava, Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Klinička bolnica Merkur i Klinički bolnički centar Zagreb - Klinika za ženske bolesti i porode.

N

Dinko Lucić

akon donacije od milijun kuna Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu, PBZ grupa donirala je bolnicama dodatna 3,5 milijuna kuna. Ova donacija dio je nastojanja PBZ grupe da u ovim izvanrednim okolnostima pomogne zdravstvenim ustanovama u suzbijanju pandemije koronavirusa (COVID-19) i liječenju oboljelih sugrađana, kao i sanaciji posljedica razornog potresa koji je pogodio grad Zagreb i okolicu. Donacijom ukupnog iznosa od 3,5 milijuna kuna obuhvaćeno je sedam bolnica kojima je donirano svakoj po 500.000 kuna, to su: Klinička bol50

Suvremena trgovina 2(45)

„Jedna je Hrvatska, to svi uvijek trebamo imati na umu i pomoći našoj zemlji kad god to možemo, a osobito sada u ovim izvanrednim okolnostima. Kao odgovor na potrebe naše zajednice još početkom veljače donirali smo milijun kuna Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ za nabavu medicinske opreme.

Danas, dva mjeseca kasnije, suočeni s COVID-19 pandemijom i snažnim potresom, odlučili smo donirati dodatna 3,5 milijuna kuna bolnicama za potrebnu medicinsku opremu. Ova donacija dio je našeg projekta društveno odgovornog poslovanja „Činim dobro svaki dan“, putem kojeg kontinuirano pomažemo nacionalne, dugoročne projekte za dobrobit djece i mladih, ali isto tako odgovaramo i na aktualne potrebe našeg društva“, istaknuo je tada Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb. „Ovim putem još jedanput zahvaljujem PBZ grupi na prepoznatoj potrebi i inicijativi kojom će se osigurati kvalitetniji rad u zdravstve-

nim ustanovama koje su oštećene potresom i time olakšati svakodnevna skrb za pacijente tijekom epidemije koronavirusom“, istaknuo je izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, dr. med., ministar zdravstva.

Donaciju od 3,5 milijuna kuna PBZ grupa je realizirala u sklopu svog humanitarnog projekta „Činim dobro svaki dan“, kojim već više od deset godina pomaže zajednici.

Projekt je Grupa pokrenula još 2008. godine kako bi kontinuirano i dugoročno pomagala zajednici u kojoj posluje, izdvajajući za svaku transakciju napravljenu Visa karticom sa srcem po jednu kunu bez dodatnog troška za korisnike kartice. Za projekt „Činim dobro svaki dan“ PBZ grupa je do sada prikupila više od 19 milijuna kuna te, uključujući i ove najnovije, ukupno realizirala 49 donacija bolnicama i domovima socijalne skrbi diljem Hrvatske. Više informacija o postignućima projekta nalazi se ST na www.cinimdobro.hr.

Organizatori:

Pokrovitelji:

Transformacija sajamske industrije

SAJMOVI

– UČINKOVIT POSLOVNI ALAT Osijek 9. rujna 2020. u 11 sati dvorana Vikarijata

J. J. Strossmayera 58

Zlatni sponzori:

Više o svemu na www.suvremena.hr

logistika

Što je soft u softskillsima? piše: doc. dr. sc. Ana Globočnik Žunac

S

vaki puta kad moji kolege kažu da područje kojim se bavim pripada ‘softskillsima’, dok se oni bave ‘hard ones’, osjetim bar malu dozu omalovažavanja. Kao da je ‘hard’ nešto teško, komplicirano i važno, a ‘soft’ i nije neki kunst za savladati. Ne bih rekla da sam zbog toga razvila neki kompleks, nadam se da ovo neće čitati psiholozi koji će zaključiti suprotno, no istina je da sam postala preokupirana otkrivanjem što je to soft u komunikaciji i dokazivanjem njezinih hard dijelova.

Možda je problem u stavu okoline zbog hiperprodukcije takozvanih komunikologa koji se bave ovim područjem bez dubljeg grebanja ispod površine. Danas se diskutira o različitim interdisciplinarnim područjima, a sam pojam interdis52

Suvremena trgovina 2(45)

ciplinarnosti nije sustavno prepoznat pa niti riješen. Ali kad je riječ o komunikaciji, ona je pravi primjer multidisciplinarnosti i kao takva, izgleda, još dugo neće biti pravilno proučavana i prihvaćena. Stoga nije čudno da će se i dalje pojavljivati kvalificirani komunikolozi koji u formalnom obrazovanju nisu slušali niti jedan predmet iz psihologije i sociologije.

Iz nekog razloga, možda jer smo rođenjem dobili predispoziciju za komunikaciju, svi se smatramo ekspertima u tom području. Namjerno kažem predispozicije jer često one ostaju nerazvijene i zapuštene, pa se ne može utvrditi da svi rođenjem dobivamo znanja i vještine komuniciranja. Da to nije tako, danas u društvu ne bi bilo toliko nerazumijevanja, konflikata, pogreš-

nih tumačenja, razvoda, propalih pregovora i sukoba. Kako to, ako smo svi tako dobri u komunikaciji da je razina stresa na radnom mjestu toliko visoka, a da je ugodno radno okruženje prema nekim pokazateljima najveća želja i motivator zaposlenicima da ostanu na radnom mjestu i budu uključeni u postizanje organizacijskih ciljeva.

Zanimljivi su i rezultati nekih istraživanja u kojima su ispitanici izuzetno visoko procijenili svoje znanje iz područja komunikacije, te smatraju da im bilo kakva dodatna edukacija nije potrebna, a pri nekoliko testnih pitanja pokazuju vrlo nisku razinu poznavanja elemenata koji se kriju ispod površine komunikacijskog procesa. Ti isti važni su za uspješan komunikacijski ishod.

Gotovo da nema radnog mjesta na

kojem se ne traži neka razina komunikacijskih kompetencija, što god to značilo.

Komunikacijske kompetencije su za neku novu diskusiju, ali važnost znanja i vještina iz područja komunikacija prepoznato je kroz različite suvremene dokumente. Tako se iz smjernica Europske komisije može iščitati da je komunikacijsko područje propisano kao jedno od temeljnih, koje pismena osoba tijekom obrazovanja treba savladati.

Standardi za upravljanje sustavom kvalitete na nekoliko mjesta i u nekoliko točaka opisuju važnost komunikacije i navode da je uspješnost i pravilno provođenje komunikacije jedan od temeljnih zadataka menadžera. Pri tome istovremenu nisu dani alati kako to i ostvariti već je sve prepušteno nahođenju, intuiciji i osobnim predispozicijama tih istih menadžera.

Primjera o mogućim negativnim utjecajima nekvalitetne komunikacije na poslovanje ima previše.

Probat ću izabrati jedan, možda ne najbolji, ali koji me se u tom trenutku dojmio. Jedno poduzeće koje se bavilo proizvodnjom nekih elektorničkih dijelova, nazovimo ga XY, prije nekoliko je godina tražilo zgradu koju su željeli kupiti i u nju preseliti ukupno poslovanje zbog povećanog obujma posla, a procijenivši da je to bolja i sigurnija opcija od unajmljivanja prostora. Ono što je bilo specifično bila je njihova potreba da ta zgrada ima veliku halu određenih dimenzija.

Poduzeće koje se bavi posredovanjem nekretnina, nazovimo ih NN, a kojem su se obratili, takvih zgrada nije imalo u ponudi međutim imali su jednu koja se relativno lako i uz manja ulaganja mogla adaptirati u ono što je XY tražilo. Ista ta zgrada je poduzeću NN stvarala određene probleme, jer upravo zbog karakteristika koje su odgovarale XY, nije bila tražena na tržištu.

Osim toga zgrada je bila pod nekim financijskim opterećenjima i

na ne baš prihvatljivoj lokaciji. Vlasnik poduzeća XY, iskusan poslovni čovjek s mnogo pregovaračkih utakmica u nogama, je sa savjetnikom u NN proveo višesatne razgovore, odlaske na teren, mjerenja zgrade i odlučio da će ako se uspiju dogovoriti oko cijene, zgradu i kupiti. Za poduzeće NN je to značilo, osim same provizije od prodaje, i to da na taj način rješavaju nekretninu koja im je predugo stajala i za koju nisu mogli naći kupca. Vlasnik XY odlučio je da će prihvatiti lošiju lokaciju, uložiti u potrebne preinake i riješiti financijski teret zgrade te obavijestio savjetnika da je spreman za pregovore.

stavnike druge strane pregovori su mogli početi. U dvije uvodne rečenice XY je prihvatio sve one ranije dogovorene uvjete koji su bili sporni, ali koje je prihvatio usprkos negativnostima i krenuo na pregovore o cijeni kao jedinoj stavki koju nije mogao riješiti sam s prodajnim predstavnikom NN. Početna cijena zgrade bila je 1,3 milijuna eura te je na samom početku nadovezujući se na prihvaćene negativnosti, vlasnik XY ponudio 0,9 milijuna eura. Bahato zavaljen u fotelju nasuprot mladić je okrenuo očima uz omalovažavajući osmijeh i riječi: ‘Jeste vi normalni? 0,9?

Pa to je smiješno!’

Utvrđen je datum sastanka na kojem se trebala pojaviti nadređena osoba ranije spomenutog prodajnog savjetnika. Jednog lijepog jutra našli su se tako pregovarači na lokaciji NN uz ranojutarnji miris kavice. Pregovarači XY, dvije osobe obje u godinama s vidljivim tragovima iskustva, ali i bogatim i vrijednim životopisom, bili su s jedne strane stola.

Ne ulazeći sada u analizu osjećaja i potreba na obje strane u ovom trenutku, niti analizu tko je što nakon toga mogao i trebao, rezultat ovog mladog pregovarača je da su ozbiljni kupci istog trenutka ustali i okrenuvši se prema prodajnom savjetniku s riječima: ‘Žao nam je zbog našeg i vašeg vremena koje smo do sada utrošili, ali nismo došli ovdje da bi nas se vrijeđalo. Ozbiljni smo profesionalci i cijenjeni u svom području. Bili smo spremni na znatno veći iznos od ovog ponuđenog i bili smo ozbiljni kupci te smo očekivali profesionalne pregovore’, okrenuli i napustili poduzeće NN.

Na suprotnoj strani uz već dobro poznatog prodajnog savjetnika došao je mladac koji je netom završio školovanje i nedavno se počeo brijati. Naravno, radi se o pretjerivanju jer nadređeni mladić koji se pojavio u ulozi pregovarača sa strane NN je završio studij tijekom kojeg je očito stekao važna znanja i postigao visoke rezultate i svakako je imao tridesetak godina. Ukoliko je i završio fakultet u redovnom roku i odmah se zaposlio na poziciji u kojoj je mogao steći pregovaračka iskustva, govorimo o najviše šestogodišnjem iskustvu.

No, mladić odjeven prema uputama poslovnih udžbenika, ispeglan na crtu, došao je na sastanak s nepotrebno suparničkim stavom, gledajući suprotnu stranu kao neprijatelja, a ne suradnika u postizanju obostranih ciljeva. Bahatim pozdravom na samom početku uz pokazivanje tek pristojne, ali vrlo hladne zainteresiranosti za pred-

Kupili su jednu drugu zgradu za manje od milijun eura već mjesec dana kasnije i nastavili svoj posao. Istovremeno, nesretna zgrada je i danas nakon nekoliko godina slobodna za prodaju i bez kupca. Bilo je nekoliko kratkoročnih unajmljivača, a razlozi zbog kojeg njen status nije riješen ostaje nepoznat. Isto tako je nepoznata sudbina ovog mladog pregovarača i možemo se samo nadati da je naučio nešto i unio promijene u svoju komunikaciju.

Ne znam na kojem predmetu i kada točno, ali pamtim da sam tijekom osnovne škole učila temeljni komunikacijski proces. Danas znam da se radi o Shannon-Weaverovom www.suvremena.hr

53

logistika

modelu komunikacije koji kaže da su temeljni elementi ovog procesa: pošiljatelj poruke, poruka, kanal kojim se šalje, primatelj poruke i povratna informacija. Pri tome se uvijek spominje neka ‘buka’ u komunikacijskom kanalu koja utječe na ishod. Pamtim da smo u školi učili da je ta buka smetnja koja sprječava pravilno primanje poruke pa to može biti glasna glazba, buka s ulice, smetnje u telefonskoj liniji i slično. Međutim buka je daleko više od toga. Danas se buka promatra s četiri aspekta. Ova ranije spomenuta, stvarna mehanička buka može se javiti u tom procesu komunikacije na strani pošiljatelja, ali i na strani primatelja.

Ona nije nevažna, ali o njoj nekako vodimo računa pa kod važnih komunikacijskih situacija provjeravamo je li tehnika u redu, ima li kakvih potencijalnih smetnji iz vanjskog okruženja i jesmo li učinili sve kako bi osigurali nesmetan tijek poruke.

Međutim, daleko su bitnije one druge dvije buke o kojima brinemo nešto manje. Radi se o unutarnjim ‘bukama’ koje se pojavljuju i kod pošiljatelja i kod primatelja.

One se odnose na tri razine buke: osjećaje koje netko ima u vezi s porukom (najčešće proizlaze iz potrebe), znanja o tome i iskustvo odnosno na što konkretno poruka cilja. Svatko tko želi biti siguran da će njegova poruka biti shvaćena od strane pošiljatelja upravo onako kako je zamišljeno ili bar najbliže tome, mora uzeti u obzir i pokušati procijeniti unutarnju ‘buku’ druge osobe.

54

Suvremena trgovina 2(45)

Možda će shvatiti neke potrebe i osvijestiti tuđa znanja i iskustva zbog kojih će svoju poruku morati modificirati i prilagoditi. Jednako tako, na drugoj strani kada dolazi do dekodiranja poruke, uzme li primatelj u obzir sve ove aspekte koji utječu na pošiljatelja, poruka će biti pravilnije shvaćena, a mogući sukobi ako ne eliminirani onda barem smanjenog intenziteta. Možda je najbolji primjer razgovor o večernjem izlasku između tinejdžera i roditelja. U glavi mlade osobe u tom je trenutku jedino važno da bude dio svoje ekipe, da dobije dopuštenje za izlazak, dovoljno novaca, po mogućnosti auto kojim će istaknuti svoje frajerske atribute. Istovremeno, roditelji imaju na pameti samo sigurnost djeteta, strah od svega što u takvim izlascima vreba, možda nemogućnost ispunjenja materijalnih zahtjeva. Ako jedna strana ne uzme u obzir osjećaje i znanja druge strane, sukob je neizbježan.

Tada najčešće zbog obostrane nemoći da se postignu apsolutni ciljevi padaju ružne riječi, truje se odnos i dugoročno nastaje šteta. U konačnici nitko nije potpuno zadovoljan, ako je uopće. Ne kažem da postoji recept za rješavanje ovakve situacije, ali postoji mogućnost metakomunikacije. Drugim riječima, otvorenog razgovora koji uključuje iznašanje osjećaja i potreba, ali za što je potrebna obostrana dobra volja. Iznositi otvoreno osjećaje u poslovnoj komunikaciji možda nije uvijek poželjno. No često poznavanje sugovornika i percipiranje svih utjecaja na njegovu

komunikaciju može biti od velike važnosti. Čula sam uvrede na račun komunikologa kao primjerice da su to stručnjaci u općenju. Studenti često na početku semestra znaju pitati ‘a što se tu uopće ima za učiti?’ Uglavnom se brzo razuvjere i upoznaju jedno izuzetno zanimljivo, ali i kompleksno područje, kojim svaki pojedinac ukoliko ga razvije do određene više razine, može značajno utjecati na podizanje kvalitete svog života, privatnog i profesionalnog. Slojevitost komunikacije i uvjetovanost komunikacijskog ishoda u mnogim varijablama je ono što ne čini baš sve današnje komunikologe ekspertima u tom području.

Primjerice, jedno od pomodnih područja koje vole svi studenti i polaznici različitih komunikacijskih edukacija je područje neverbalne komunikacije. Nakon dva sata u kojima im se predstave osnovne činjenice i još pola sata analize nekoliko sličica facijalnih ekspresija koje prikazuju osnovne emocije, polaznici postaju znalci u čitanju neverbalnih signala. A problem je što komunikacija nije matematika.

Nema formule prema kojoj će 2+2 uvijek biti 4. Neverbalni signal ima neko značenje, ali on mora biti promatran u kontekstu da bi mu promatrač pridružio točno značenje.

Kaže se da tko poznaje neverbalnu komunikaciju, vlada još jednim stranim jezikom. Zamislite da dvosatnim tečajem ovladate njemačkim jezikom?

U ovom broju kolumna je imala za cilj uvesti u teme koje slijede kroz sljedeće brojeve. Teme će pokrivati različita područja, ne samo komunikologije nego i ostalih aspekata poslovne psihologije i upravljanja ljudskim potencijalima. Dakle, očekujte softskills teme. Nadam se da je kompleksnost ovog područja čitateljima neupitna i da će buduće tekstove naći zanimljivim i korisnima za povećanje kvalitete svakodnevne komunikacije pa tako i za povećanje poslovne ST uspješnosti.

ZA PLAĆANJE PREMIUM VISA K ARTICOM DVOSTRUK A ŠANSA ZA DOBITAK

16.03.2020.- 15.07.2020.

nagrađuju MERCEDES A 180 d limuzina (cosmos black metallic)

VIŠE NA:

www.ktc.hr

U 4 KRUGA DO AUTOMOBILA! sudjeluju računi iz svih krugova

BOGATE NAGRADE SVAKOG KRUGA Prvi krug traje od 16.03. do 15.04.2020.

Drugi krug traje od 16.04. do 15.05.2020.

Treći krug traje od 16.05. do 15.06.2020. Četvrti krug traje od 16.06. do 15.07.2020.

Za sudjelovanje na poleđini kopije računa ispišite svoje ime, prezime, adresu i broj telefona te ispunjenu kopiju računa ubacite u za to predviđenu kutiju.

Izvlačenje nagrada: 1. krug 27.04.2020., 2. krug 27.05.2020., 3. krug 01.07.2020., 4. krug 25.07.2020.

U nagradnoj igri nemaju pravo sudjelovanja zaposlenici KTC-a te članovi njihovih obitelji. Fotografija automobila služi samo kao ilustracija.

logistika

Povratak teretnog bicikla piše: Ivan Cvitković, mag. ing. traff.

P

rvi tragovi teretnog bicikla, pojavljuju se godina 1877. godine kada je izvjesni James Starley nacrtao tri dizajna nosača za prijevoz ljudi ili robe. Negdje u to vrijeme drveni okviri zamijenjeni su sa čvrstim željeznim kopijama s kugličnim ležajevima koji su bili teški, bez prijenosa i male nosivosti. Pa ipak, ti su stari modeli neko vrijeme bili atraktivni sve do pojave prvog bicikla kakvog znamo, 1888. godine. Tehnika izrade bicikla bila je u stvari prilično skupa. ali je ipak taj tehnički razvoj u konačnici bio neophodan za daljnji razvoj teretnog bicikla. Prijevoz tereta postao je energetski zanimljiv, iako je u početku još uvijek na prvom mjestu bila košarica ili kutija kao sredstvo prijenosa robe.

Značaj teretnog bicikla u gradskom i seoskom gospodarstvu nije dugo trajao. Majstori i trgovci napuštaju svoje teretne bicikle nakon pojave kamiona i kombija. Pojavom automobila, na kraju su se u potpunosti 56

Suvremena trgovina 2(45)

Slika 1. Jedan od prvih teretnih bicikala

izbacili teretni bicikli iz upotrebe. Tisuće teretnih bicikala krenulo je jednosmjerno do smeća. Neki vlasnici malih poduzeća parkirali su svoje bicikle na pragu svoje pekare, trgovine ili restorana, kako bi istaknuli obrt ili tradiciju. No, tijekom osamdesetih i devedesetih i ti su bicikli izgubili reprezentativnost i nestali.

Sve veća urbanizacija, porast broja stanovništva i promjene u obrascu potražnje za robom u kombinaciji sa smanjenjem zaliha u trgovinama, doveli su do povećanja prometa unutar gradova. Kao rezultat toga, distribucija robe u gradovima povezana je s negativnim utjecajima koji su uglavnom povezani s prometnim zagušenjem komercijalnih vozila, kao i smanjenjem kapaciteta na cestama uzrokovanim čestim zaustavljanjem za utovar ili istovar robe, što rezultira nižom energetskom učinkovitošću i većom emisijom stakleničkih plinova. Logistika s teretnim biciklima porasla je kao atraktivan koncept za urbana područja s velikim potencijalom za smanjenje energije i utjecaja na okoliš, stoga je Europska komisija započela akcije i politike s ciljem smanjenja negativnih utjecaja na promet i okoliš uzrokovanih gradskom logistikom. Sve popularnija mjera je upotreba teretnih bicikala u gradskoj logistici radi poboljšanja energetske učinkovitosti, nižih emisija stakleničkih plinova i smanjenja prometnog opterećenja.

Sveučilište Sjever sudjeluje u projektu LowCarb čiji je cilj poboljšati planiranje i upravljanje održivom urbanom mobilnošću integrirajući zaleđe i urbana područja u funkcionalna urbana područja i naglašavajući ulogu javnog prijevoza kao potpore održivim i efikasnim sustavima mobilnosti. Jedanaest projektnih partnera iz šest zemalja Srednje i Istočne Europe rade na razvijanju propisa i kapaciteta za planiranje, kako bi svoje transportne sustave prilagodili modernoj mobilnosti s manje ugljika, te pritom poboljšali kvalitetu zraka i kvalitetu života u svojim regijama.

U sklopu navedenog projekta, grad Krakow je 6. prosinca 2019. godine pokrenuo svoju inovativnu flotu teretnih bicikala. Projektom se želi riješiti potreba isporuke ljudima koji žive u središtu grada, gdje je upotreba automobila strogo ograničena. Dok su građani uvelike impresionirani poboljšanjem kvalitete zraka i sigurnosti pješaka na ovom području, pojavljuje se problem isporuke koju je moguće izvršiti samo prije 10 sati i u kasnim večernjim satima. Slijedom toga, isporuke koje se obavljaju tijekom radnog vremena izvršavale su se pješice, čime su bile ograničene na vrlo male pakete.

Uvođenjem teretnih bicikala omogućila se isporuka malih i srednjih paketa do 100 kilograma. Njihovi inovativni aspekti leže u kombiniranoj upotrebi usluga mobilnosti i mobilnosti na zahtjev. Novi teretni bicikli u Krakowu su podsustav postojeće flote od 1500

Slika 2. Teretni bicikl - Krakow

e-bicikala i oko 150 stanica za bicikle. Bicikli se mogu povoljno rezervirati uz pomoć novo razvijene aplikacije, a buduće značajke uključuju mogućnost rezerviranja bicikla prije same upotrebe, omogućavajući tako dostavnim tvrtkama pojednostavljeno usmjeravanje dostave.

Korištenje teretnog bicikla u gradskoj logistici izgleda kao jedno obećavajuće rješenje za zagušene i zagađene urbane centre. Unatoč sve većoj promociji teretnih bicikala u urbanoj logici od strane javnih sudionika, još uvijek postoje rezerve od logističkih operatora. Jedno od glavnih problema je da se teretni bicikli mogu nositi samo s paketima, a ne s paletama te prema tome, mogu pokriti samo određene vrste poslovanja. Istraživanja provedena na biciklističkoj logistici u gradovima pokazalo je značajan potencijal u novoj organizaciji prijevoza u prelasku sa motoriziranog prijevoza robe na prijevoz robe pomoću bicikala.

Istraživanje je pokazalo da su teretni bicikli realistična alternativa za motorizirani oblik transporta, koja je u sve većoj uporabi u osobne svrhe, ali isto tako i komercijalne u europskim gradovima.

Glavni zaključak je da teretni bicikli mogu zamijeniti do 10% konvencionalnih kombija u područjima maksimalne linearne udaljenosti od oko 2 km, bez promjene ukupne učinkovitosti mreže čime se može smanjiti do 73% štetnih plinova. Nadalje, uvođenje teretnih bicikala u urbanističke aktivnosti imaju pozitivne učinke za sve kategorije vozila i sve scenarije, dosežući i do 25% smanjenja vanjskih troškova.

Kao rezultat toga, teretni bicikli implementirani u odgovarajućoj prostornoj razmjeri u gradu mogu biti održivo rješenje za urbanu logistiku, ovisno o prethodnom razgraničenju uvjeta i odgovarajućoj strategiji provedbe, time bi se zapravo dovelo do poboljšanja u pogledu mobilnosti, okoliša, energije, tekuST ćih troškova i vanjskih utjecaja. www.suvremena.hr

57

logistika

Komparativna analiza odabranih globalnih modela upravljanja povratnom logistikom (2) pišu: prof. dr. Slobodan Aćimović, prof. dr. Veljko M. Mijušković, prof. dr. Iva Vuksanović Herceg Sveučilište u Beogradu, Ekonomski fakultet, Srbija

(nastavak iz prošlog broja) 3. Model huscroft-a i suradnika Početni period razmatranja povratne logistike kao problemskog područja, karakterizira parcijalni pristup analizi i nedovoljan broj stručnih radova i empirijskih testiranja koja provjeravaju tvrdnje iznijete u tim istraživanjima. Već je istaknuto da upravo zbog navedenih nedostataka, model koji su Carter & Ellram postavili u okviru svog rada, zaista predstavlja najozbiljniji napredak i pozitivan iskorak do trenutka njegovog nastanka, ako ne po provjeri ispravnosti u praksi, onda bar prema stupnju obuhvatnosti analize. Međutim, pro58

Suvremena trgovina 2(45)

tokom vremena, od 1998. godine kada je Carter-Ellram model koncipiran do danas, došlo je kako do porasta broja radova koji tretiraju povratne logističke tokove (Dhanda & Hill, 2005), tako i do rasta empirijski utemeljenih testiranja u području (Mollenkopf et al., 2007).

Zanimljiv je podatak koji u okviru svog istraživanja iznose Stock & Broadus, a koji se odnosi na činjenicu da je uočena jasna tendencija porasta broja doktorskih dizertacija sa empirijskim istraživanjem na temu povratne logistike na globalnoj razini (Stock & Broadus, 2006). Iz prethodnih tvrdnji ne treba a priori zaključiti da se radi o drastičnom napretku, budući da obuhvatnost problematike i povezanih tema ostavlja prostora za još dosta unapređenja. Međutim, ono

što poboljšanja na polju istraživanja povratne logistike jesu omogućila, to je da se određena teorijska stanovišta provjere u praksi.

Takva situacija je i polazište analize koju su u okviru svog istraživanja proveli Huscroft i suradnici 2013. godine (Huscroft et al., 2013). Ideja, koja je autore i motivirala na provođenje ovakvog istraživanja, bila je da postojanje aktualne svijesti o temama koje su prethodno analizirane u literaturi, pruža bazu za napredno znanje i usmjeravanje budućih razmatranja. Na taj način se svojevrsno povezuju prošla, sadašnja i buduća saznanja o određenoj pojavi. Fokusirajući se na konkretan predmet istraživanja, a to su upravo čimbenici od kojih zavisi realizacija povratnih logističkih

tokova, Huscroft i suradnici su svoje istraživanje segmentirali na sljedeći način: prvo je izvršena provjera aktualnosti okvira za analizu relevantnih čimbenika, postavljena unutar modela Carter-Ellram, kao do tada najreferentnijeg u području. Utvrdivši da Carter-Ellram model adekvatno prikazuje strukturu, tj. relevantne čimbenike prošlih, teorijskih istraživanja u području povratne logistike, te da se može koristiti kao osnova za usporedbu u istraživanjima aktualnih problema u praksi vezanoj za povratne tokove, Huscroft i suradnici pristupaju provođenju empirijskog istraživanja u okviru koga se generiraju, od strane prakse prepoznati, najvažniji čimbenici povratne logistike. Generirani čimbenici osnova su za koncipiranje suvremenog modela Huscroft-a i suradnika. Na kraju, vrši se usporedbu teorijski postavljenog modela Carter-Ellram i praktično zasnovanog modela Huscroft-a i suradnika da bi se vidjelo da li i u kom stupnju postoji podudarnost između njihovih čimbenika. Strukturiranost točaka koje su date u nastavku upravo je bazirana na logici koju su primijenili Huscroft i suradnici u svom istraživanju.

3.1. Generiranje novih čimbenika i koncipiranje modela Huscroft-a i suradnika Verifikacija aktualnosti CarterEllram modela praktično je kreirala preduvjete da takva, teorijska postavka bude ispravna osnova usporedbe sa čimbenicima povratne logistike koje praksa prepoznaje kao relevantne. Da bi takvi čimbenici bili identificirani, tj. generirani, Huscroft i suradnici su pristupili realizaciji empirijskog istraživanja s tim zadatkom.

Empirijsko istraživanje koje su ovi autori proveli bazira se na prikupljanju mišljenja menadžera iz prakse u SAD-u koji prirodom svog posla trebaju imati dodira s povratnom logistikom. Mišljenje je vezano za pitanje koji su čimbenici

u aktualnom poslovanju od ključnog značaja za realizaciju povratnih logističkih aktivnosti. Metodologija danog istraživanja bazira se na primjeni Delfi tehnike, kao vida formiranja grupnog ekspertskog mišljenja, koja obično podrazumijeva saradnju od 5 do 30 učesnika (Lummus et al., 2005). U ovom konkretnom slučaju, inicijalno je angažiran 31 menadžer (iz privatnog i državnog sektora), da bi tijekom cjelokupnog postupka, tj. kroz sve faze istraživanja, 18 menadžera ostalo permanentno prisutno.

Spomenute faze podrazumijevaju prolazak kroz tzv. Delfi runde, (obično ih ima od 3 do 4) u okviru kojih je ideja da se prvo identificiraju određene pojave, a zatim da se postigne suglasnost učesnika po pitanju njihovog rangiranja prema stupnju važnosti. Istraživanje Huscroft-a i suradnika realizirano je kroz tri Delfi runde, što je za rezultat imalo dva ključna inputa za dalju analizu: a) identificirano je 7 najrelevantnijih čimbenika od utjecaja na realizaciju povratne logistike i b) izvršeno je njihovo

rangiranje prema značaju na bazi usuglašenog mišljenja menadžeraučesnika Delfi tehnike. U nastavku, u tablici 3, navode se identificirani ključni čimbenici od kojih zavisi realizacija povratne logistike, rangirani prema ocjeni značajnosti od strane menadžera u praksi.

U cilju boljeg razumijevanja modela koji se konstruira od navedenih čimbenika, Huscroft i suradnici, bazirajući se na odgovorima menadžera, daju i sažeto objašnjenje za svaki od njih, kako bi ukazali na pojedinačnu obuhvatnost čimbenika prikazano u tablici 4.

Konačno, uzimajući u obzir identificirane čimbenike i njihovo objašnjenje, u nastavku na slici 4 je dat prikaz modela Huscroft-a i suradnika, kreiran na bazi objašnjenog empirijskog testiranja.

3.2. Kritički osvrt na model Huscroft-a i suradnika Analiza provedena u okviru istraživanja Huscroft-a i suradnika i model kreiran na bazi danog razmatranja,

Tablica 3. Finalno rangirani ključni čimbenici od utjecaja na povratnu logistiku iz istraživanja Huscroft-a i suradnika Rang

Čimbenici od utjecaja na povratnu logistiku

Ponderirani prosjek

1

Korisnička podrška

1.17

2

Podrška najvišeg menadžmenta

2.11

3

Razvijen komunikacijski sustav

3.00

4

Troškovi

4.00

5

Formalizacija procesa

5.00

6

Pravodobnost operacija

5.89

7

Ekološka pitanja

6.83

Izvor: Huscroft et al., 2013, str. 304-327. www.suvremena.hr

59

logistika Tablica 4. Tumačenje Identificiranih ključnih čimbenika od utjecaja na povratnu logistiku iz istraživanja Huscroft-a i suradnika Faktor

Objašnjenje i obuhvatnost čimbenika

Korisnička podrška

Odnosi se na efikasno i efektivno isporučivanje utvrđenih nivoa servisa potrošača, rješavanje problema oko narudžbina, zaštitu proizvoda i održanje stalne pomoći klijentima.

Podrška najvišeg menadžmenta

Uključuje pitanja vezana za postojanje svesti upravljačkog vrha o značaju povratne logistike, kontinualno unapređenje ciljeva i podršku pokazanu u vidu resursa, posvećenosti i sl.

Razvijen komunikacijski sustav

Vezuje se za pitanja vidljivosti resursa, sistemsku integraciju učesnika u lancu snabdijevanja, pravovremeno ažuriranje informacija i praćenje pošiljki.

Troškovi

Podrazumijeva postojanje cost-benefit analize, financijske metrike, uvažavanje operativnih troškova povratne logistike i sl.

Formalizacija procesa

Odnosi se na uspostavljanje jasno definiranih odgovornosti, standardizaciju procesa i procedura, kao i adekvatno dobivanje znanja za implementaciju programa.

Pravodobnost operacija

Tretira zahtjeve vezane za pravovremene isporuke, servisne zahtjeve, vreme realizacije ciklusa operacija, kao i efektivnu upotrebu mogućnosti transporta.

Ekološka pitanja

Uključuju dileme vezane za reciklažu, pravne okvire zelenih inicijativa, kao i prakse vezane za odlaganje proizvoda na kraju životnog vijeka uporabe.

Izvor: Huscroft et al., 2013, str. 304-327.

Izvor: Huscroft et al., 2013, str. 304-327.

Slika 4. Model Huscroft-a i suradnika

po mnogo čemu predstavljaju pozitivan iskorak u odnosu na dotadašnje tumačenje teorije vezano za povratne logističke tokove i čimbenike koji opredjeljuju utjecaj na njih. Pozitivni efekti konstruiranja ovog modela vidljivi su kako u domenu naučno-istraživačkog rada, tako i u poslovnoj implementaciji. Govoreći o naučno-istraživačkoj 60

Suvremena trgovina 2(45)

komponenti, važno je istaknuti empirijsku dimenziju modela, tj. činjenicu da elementi koji čine njegov sastavni dio nisu samo dio teorijske konstrukcije, već su identificirani od strane menadžera iz prakse kao relevantni. Spomenutim empirijskim istraživanjem stvorena je i usporedna osnova za provjeru dotadašnjih saznanja, koja su uglav-

nom koncipirana na bazi opsežnog tumačenja i analize istaknutih pojedinaca i timova iz akademske zajednice, zainteresiranih za proučavanje ovog područja.

Bitno je istaknuti da je analitičnost ovih entiteta uglavnom potvrđena saznanjima iz prakse, što govori dovoljno za sebe o kvalitetu njihovih znanja i percepcije, ali i ispravnosti učenja. Konkretno, pokazano je da Carter-Ellram model adekvatno prikazuje strukturu, tj. relevantne čimbenike prošlih istraživanja u području povratne logistike, te da se može koristiti kao osnova za usporedbu u istraživanjima aktualnih problema u praksi vezanoj za povratne tokove (Haas et al., 2003).

Budući da se ovaj model smatra najobuhvatnijom teorijskom analizom ove problematike koja prethodi testiranju u praksi, onda se može zaključiti da se rani radovi u ovom području odlikuju relativno ispravnom percepcijom i načinom rezoniranja njihovih autora, čime je postavljena stabilna osnova i za sva buduća istraživanja. Konačno, rezultati istraživanja dati u okviru modela Huscroft-a i suradnika, predstavljaju i dobre smjernice vezane za to kojim je područjima (čimbenicima) neophodno posvetiti dodatnu pažnju u budućnosti akademskih istraživanja, a za koje elemente američka praksa smatra da ne treba posebno, tj. detaljnije razvijati.

Druga važna korist kreiranog modela odnosi se na praktičnu komponentu, tj. na unapređenje razumijevanja koji čimbenici su od kritičnog značaja za efikasniju i efektivniju organizaciju povratnih logističkih tokova u svakodnevnom poslovanju. Bolje shvaćanje važnosti pojedinih čimbenika omogućava da se pri donošenju menadžerskih odluka ispravno izvrši alokacija rijetkih resursa, favorizirajući upravo takva područja.

Iako fokusiranje na povratni logistički kanal može biti percipirano

kao relativno nova ideja u poslovanju nekih poduzeća, ona u okviru sebe i dalje uključuje fundamentalne i odavno poznate postulate, kao što su fokusiranje na klijenta ili omogućavanje podrške top menadžmenta poduzeća za određene, kritične procese.

Pored riječi hvale koje koncipiranje modela Huscroft-a i suradnika nosi sa sobom, kao što je uostalom slučaj sa svakim istraživanjem, moguće mu je uputiti i određene kritike. Spomenute kritike se prije mogu shvatiti kao konstruktivno razmišljanje o pojedinim pitanjima, nego uočavanje ozbiljnih nedostataka modela. One se uglavnom odnose na određene elemente vezane za sam metodološki postupak istraživanja, konkretno na potencijalnu limitiranost generalizacije zaključaka na bazi izbora učesnika Delfi istraživanja.

Naime, u strukturi učesnika Delfi istraživanja dominantno su prisutni predstavnici državnog, tj. vojnog sektora. Iako je stav nekih autora (Klapper et al., 1999; Roggers et al., 2010; Roggers&Tibben-Lembke,1999) uključujući i Huscroft-a i njegov tim, da vojni sektor predstavlja najveći kolektivni lanac snabdijevanja u svijetu, kao i značajan segment ekonomije jedne zemlje, dominantno prisustvo učesnika iz ove sfere može utjecati na kreiranje određene pristranosti u danim odgovorima menadžera.

Dodatno, stav je autora ovog rada da je poželjnije i opravdanije angažiranje ljudi iz privatnog sektora, budući da su oni glavni ekonomski i operativni nositelji povratnih logističkih tokova. Barem je tako kada je riječ o stanju u Srbiji. Ipak, sam Huscroft i njegov tim, pokazali su dodatnim testiranjem, da prioriteti i problemi menadžera u privatnom sektoru, vezani za povratnu logistiku, nemaju značajno uočljive razlike u odnosu na iste te elemente državnog sektora, čime je osjetno ublažen ovaj uočeni nedostatak.

S druge strane, izbor učesnika Delfi istraživanja može se javiti kao problem i iz drugog razloga. Predstavnici prakse ne mogu uvijek imati neophodna analitička i konceptualna znanja potrebna za sagledavanje „šire slike“, pa su tako dva čimbenika šire obrađena u teoriji, izostala da budu prepoznata od strane prakse. Da li je riječ o tome da su predstavnici menadžera jednostavno previdjeli neke elemente ili ih je akademska zajednica početno pogrešno identificirala kao važne, ostaje otvoreno pitanje, koje svakako zavređuje dodatnu pažnju i tumačenje.

Konačno, sami autori istraživanja u jednoj instanci razmatraju da li je isključivo oslanjanje na Carter-Ellram model, kao na dobrog predstavnika prethodnih teorijskih analiza u području i na usporednu osnovu, možda limit ove empirijske provjere. Međutim, kako je u okviru realizacije istraživanja izvršena i validacija ispravnosti i relevantnosti čimbenika koji čine okosnicu Carter-Ellram modela, potvrđeno je da se on sasvim legitimno može i treba koristiti kao usporedna osnova za buduće studije (Huscroft et al., 2013).

4. Komparativna analiza modela Jednom nakon što je koncipiran model Huscroft-a i suradnika, potrebno je identificirati relacije koje postoje između njega i Car-

ter-Ellram modela, kao do tada vodećeg teorijskog okvira za određenje relevantnih čimbenika od utjecaja na povratnu logistiku. Ono što je na prvi pogled uočljivo, jeste da za razliku od Carter-Ellram modela, model Huscroft-a i suradnika ne diferencira identificirane čimbenike na one eksterne i interne prirode, niti pravi razliku između onih koji su limitirajući, tj. poticajnog karaktera. Jedan od važnih razloga zašto je to tako vezuje se za samo provedeno istraživanje.

Takve diferencijacije vjerojatno nisu postavljene kao predmet opredjeljivanja za menadžere u praksi, kako ne bi komplicirale proces davanja odgovora, ali i zato što praktičari u tom području možda ne mogu najbolje sagledati da li je neki faktor podsticaj ili ograničenje, kao ni iz kog okruženja potiče. Konačno, sama Delfi tehnika je ograničena samo na to da se određeni čimbenici identificiraju, te da se postigne konsenzus o njihovom rangiranju po važnosti. Za dodatne analize, pogodna metoda bi bila određena vrsta jedan-na-jedan dubinskih intervjua sa menadžerima, čime bi autori istraživanja nesporno osigurali veliki broj korisnih, dopunskih informacija, ali bi i sam poduhvat podrazumijevao znatno veću izazovnost u pogledu vremena i potrebnih financija. Kako je CarterEllram model generiran isključivo na bazi teorijske analize problema od strane akademskih stručnjaka www.suvremena.hr

61

logistika iz područja s bogatim iskustvom i širokom perspektivom tumačenja odnosa vezanih za povratne logističke tokove, provedene dodatne diferencijacije su više nego moguće i poželjne u tom slučaju. Fokusirajući se na relacije koje su uočili i sam Huscroft i njegov tim, u nastavku je dat grafički prikaz odnosa Identificiranih između čimbenika dva modela:

Slika 5. Relacije između čimbenika Carter-Ellram modela (desno)1

Uspoređujući svih sedam ključnih čimbenika identificiranih od strane menadžera iz prakse sa čimbenicima Carter-Ellram modela, došlo se do nekoliko zaključaka.

Prvo, analizom i tumačenjem obuhvatnosti svakog čimbenika ponaosob, jasno je da postoji direktna veza između tri najvažnija čimbenika potvrđena kroz praktično testiranje koje su oni sproveli, sa trima čimbenicima modela Carter-Ellram.

Radi se o: podršci klijentima, podršci top menadžmentu poduzeća i razvijenom sustavu komunikacija. Ovi čimbenici u oba ana Ibidem.

1

62

Suvremena trgovina 2(45)

lizirana modela su podudarni, tj. imaju istu obuhvatnost u pogledu tumačenja. Konačno, kako ističu i sami Huscroft i suradnici, riječ je o čimbenicima koji predstavljaju ključne teme u literaturi iz povratne logistike i koji su neophodni za gotovo svaku poslovnu funkciju. Dok se poduzeća bore da odgovore na zahtjeve i očekivanja klijenata, mora postojati jasna i ned-

modela Huscroft-a i suradnika (lijevo) i

vosmislena podrška tom procesu od strane top menadžmenta poduzeća, u čemu značajno pomaže razvijen proces komunikacije između svih relevantnih učesnika u lancu snabdijevanja.

Drugo, autori istraživanja su identificirali postojanje indirektne veze između tri grupe čimbenika svakog od modela. Tako, pravovremenost operacija indirektno je vezana za podršku klijentima i sistem vertikalne komunikacije i koordinacije, dok postoji i indirektna međuzavisnost između ova dva sama čimbenika. Svakako stoji stav da je komunikacija od suštinske važnosti za ispunjavanje zahtjeva klijenata

i upravljanje uzvodnim i nizvodnim relacijama u povratnom lancu snabdijevanja.

Konačno, iako je u većem broju teorijskih radova istaknuto da državna regulativa koja obrađuje pitanje zelenih inicijativa u lancu, predstavlja jedan od opredjeljujućih utjecaja za njegov dalji razvoj, a time i razvoj povratne logistike. Američka praksa taj faktor nije identificirala među ključnim, dok su autori istraživanja utvrdili tek postojanje indirektne veze između praktično prepoznatih ekoloških problema i tog čimbenika.

Razlog ovako značajnog raskoraka teorije i prakse, možda upravo leži u prethodno spomenutoj činjenici da praktičari nemaju dovoljno analitičkih vještina da precizno identificiraju i artikuliraju sve utjecaje. Također je moguće objašnjenje to da budući da je testiranje rađeno među američkim menadžerima, njihov odgovor oslikava nedovoljno razvijenu funkciju regulative koje obrađuju zelene inicijative, tj. njihov inferioran položaj u ovom dijelu svijeta. Naravno, razlozi mogu biti i treće prirode, a kako ne postoje opširniji podaci o istraživanju, tj. detaljniji feedback od ispitanika, donošenje preciznijih zaključaka po ovom pitanju nije trenutno moguće.

Treće, dva čimbenika (troškovi i formalizacija procesa) nemaju ni direktne, ni indirektne, već samo tzv. podržavajuće relacije sa čimbenicima Carter-Ellram modela. Međutim, kako takve podržavajuće relacije pokazuju određenu komplementarnost ovih čimbenika s pojedinim čimbenicima Carter-Ellram modela (s neizvjesnošću, kvalitetom inputa, sustavom podsticaja, pa čak i nekim segmentima vertikalne koordinacije i komunikacije), zaključak je da oni imaju ozbiljan potencijal da budu predmet budućih istraživanja vezanih za povratne logističke tokove (Dowlatshahi, 2010).

Četvrto i ujedno posljednje zapažanje vezuje se za činjenicu da dva čimbenika teorijskog, Carter-Ellram modela nisu prepoznati u praksi.

Radi se o posvećenosti strateških konstituenata i utjecaju internih poduzetnika. Kako postoji veliki broj argumenata o opravdanosti diferenciranja ovih čimbenika u teoriji, o čemu je prethodno detaljnije bilo riječi, a koje je u ovom slučaju praksa negirala, jedino tumačenje koje se može ponuditi s tim u svezi, slično je prethodno iznijetim konstatacijama o potencijalno nedovoljnoj analitičnosti i uskoj perspektivi promatranja, koja je možda opredijelila percepciju menadžera uključenih u konkretno istraživanje Huscroft-a i suradnika.

5. Zaključak Rekapitulirajući analizu vezanu za modele ključnih čimbenika primjene povratne logistike može se izvesti nekoliko suštinskih zaključaka.

Prvo, potvrđeno je da Carter-Ellram model predstavlja najobuhvatniji konceptualni okvir za uvid u teorijska razmatranja vezana za povratne logističke tokove do trenutka njegovog koncipiranja.

Drugo, istaknut je nesporan značaj modela Huscroft-a i suradnika, kao prve i do sada jedine empirijske provjere teorijski identificiranih čimbenika važnosti povratne logistike.

Treće i ujedno najvažnije, pokazano je da postoji preklapanje i direktna veza između određenih elemenata spomenuta dva modela, koji su ujedno od strane prakse potvrđeni i kao čimbenici najvećeg značaja. Radi se o čimbenicima: podrška klijentima, podrška top menadžmentu poduzeća i razvijen proces komunikacija. Time je stvorena osnova za neka naredna istraživanja u praksi, od kojih su neka već i realizirana, na parcijalnoj, nacionalnoj razini (Aćimović, Mijušković, 2018).

6. Literatura 1. Aćimović, S., Mijušković, V. (2018).

Which factors drive the reverse logistics process in practice: Evidence from Serbia. Ekonomika poduzeća. No. 7-8, pp. 412-423.

2. Achrol, R., Leve, T., Stern, L. (1983).

The environment of marketing channels dyads: a framework for comparative analysis. Journal of Marketing, Vol. 47, Fall, pp. 55-67.

3. Bronstad, G., Evans-Correia, K. (1992). Green Purchasing: The Purchasing Agent’s Role in Corporate Recycling. National Association of Purchasing Management, Boston, USA. 4. Carter, C., Ellram, L. (1998). Reverse logistics: a review of the literature and framework for future investigation. Journal of Business Logistics, Vol. 19, No. 1, pp. 85-102.

5. Croxton, K., Garcia-Dastugue, C., Lambert, D., Roggers, D. (2001).

The supply chain management processes. International Journal of Logistics Management, Vol. 12, No. 2, pp. 13-36.

6. Dhanda, K., Hill, R. (2005). The role of information technology and systems in reverse logistics: a case study, International Journal of Technology Management, Vol. 31, No.1-2, pp. 140-151.

7. Dowlatshahi, S. (2010), A costbenefit analysis for the design and the implementation of reverse logistics systems: a case study approach. International Journal of Production Research, Vol. 50, No.5, pp. 1265-1277.

8. Drumwright, M. (1994). Socially Responsible Organizational Buying: Environmental Concern as a Noneconomic Buying Criterion, Journal of Marketing, Vol. 58, No. 7, pp. 1-19.

9. Haas, D., Murphy, F., Lancioni, R. (2003), Managing reverse logistic channels with data envelopment analysis. Transportation Journal, Vol. 43, No. 3, pp. 59-69.

10. Huscroft, J., Hazen, B., Hall, D., Skipper, J., Hanna, B. (2013). Reverse logistics: past research, current management issues, and future directions. The International Journal of Logistics Management, Vol. 24, No. 3, pp. 304-327.

11. Klapper, L., Hamblin, N., Hutchinson, L., Novak, L., Vivar, J. (1999).

Supply Chain Management: A Recommended Performance Measurement Scorecard. Logistics Management Institute: McLean, VA, USA. 12. Lambert, D. (2008). Supply chain management: processes, partnership, performance. 3rd edition.

Supply Chain Management Institute: Sarasota, USA. 13. Lummus, R., Vokurka, R., Duclos, L. (2005). Delphi study on supply chain flexibility. International Journal of Production Research, Vol. 43, No. 13, pp. 2687-2708.

14. Mijušković, V. (2015).Ključni koncepti nove paradigme u lancu snabdevanja. Ekonomske ideje i praksa. No. 19, pp. 49-64.

15. Mollenkopf, D., Russo, I., Frankel, R. (2007). The returns management process in supply chain strategy. International Journal of Physical Distribution and Logistics Management, Vol. 37, No. 7, pp.

568-592.

16. Murphy, P., Poist, R., Braunschweig, C. (1995). Role and Relevance of Logistics to Corporate Environmentalism: An Empirical Assessment. International Journal of Physical Distribution and Logistics Management, Vol. 25, No. 2, pp. 5-19.

17. Roggers, D., Roggers, Z., Lembke, R. (2010), Creating value through product stewardship and take back, Sustainability, Accounting, Management and Policy Journal, Vol.1, No.2, pp. 133-160.

18. Roggers, D., Tibben-Lembke, R. (1999), Going backwards: reverse logistics trends and practices.

Reverse Logistics Executive Council Press: Pittsburg, USA. 19. Stock, J. (1992). Reverse Logistics.

Council of Logistics Management: Oak Brook, Ilinois, USA. 20. Stock, J., Broadus, C. (2006). Doctoral research in supply chain management and/or logistics-related areas: 1999-2004. Journal of Business Logistics, Vol. 27, No. 1, pp. 139-496.

21. Straughan, R., Roberts, D., James, A. (1997). Environmental segmentation alternatives: a look at green consumer behavior in the new millennium. The Journal of Consumer Marketing, Vol. 16, No. 6, pp.

ST 558-575. www.suvremena.hr

63

logistika

Trendovi mobilnosti u vrijeme pandemije COVID-19 virusa piše: Ivan Cvitković, mag. ing. traff.

Z

bog velikih dnevnih migracija stanovništva između Istre i Italije, Vlada Republike Hrvatske donijela je 13. ožujka 2020. godine odluku o zatvaranju vrtića, osnovnih i srednjih škola te fakulteta 16. ožujka s ciljem sprečavanja širenja bolesti COVID-19. Dana 25. ožujka, više od trećine svjetskog stanovništva, koje UN procjenjuje na 7,8 milijardi ljudi, pozvano da ostane kod kuće. Većina tih zemalja i teritorija, njih oko 40 gdje živi najmanje 2,3 milijarde stanovnika, odredila je obveznu zabranu kretanja. Pandemija novog koronavirusa COVID-19 je uzrokovala niz društveno-gospodarskih posljedica kao što su nestašice raznih vrsta robe, djelomično zbog paničnog kupovanja, ali i poremećaja u tvornicama i logistici.

Početkom pandemije COVID-19 virusa Google karte su počeli prikupljati detaljnu statistiku o kretanju ljudi korištenjem podataka o lokaciji s mobilnih uređaja. Prikazani su podaci dobiveni sa servisa Google karte te pokazuju rezultate za Hrvatsku podijeljene po raznim područjima kretanja kao što su trgovine, rekreacijske zone, parkovi, javni prijevoz i slično.

Prvi podaci objavljeni 29. ožujka 2020. godine, a nakon toga 11. travnja 2020. godine nakon čega je napravljena analiza prikupljenih podataka.

Uvidom u prikazane trendove mobilnosti za mjesta poput restorana, kafića, trgovačkih centara, tematskih parkova, muzeja, knjižnica i kina za vrijeme pandemije COVID-19 virusa (Grafikon 1), primjećuje se smanjenje od 82% odlazaka na prethodno navedene lokacije krajem mjeseca ožujka. Također je primjetno kako se mobilnost prema trgovinama na malo i mjestima za rekreaciju povećala za 12% analizom podataka dobivenih na dan 11. travnja 2020. godine.

Analizom trendova mobilnosti za mjesta kao što su trgovine prehranom, skladišta hrane, poljoprivredne trgovine, trgovine specijalnim namirnicama, drogerije i ljekarne primjetno je smanjenje od 57% odlazaka na prethodno navedene lokacije krajem mjeseca ožujka. Naknadnim uvidom u podatke dobivene početkom travnja primjećuje se povećanje od 27% mobilnosti na području gdje se nalaze samoposluge i ljekarne (Grafikon 2).

Grafikon 1. Trendovi mobilnosti trgovina na malo i rekreacije krajem ožujka i početkom travnja 2020. godine

Grafikon 2. Trendovi mobilnosti trgovina prehranom i ljekarni krajem ožujka i početkom travnja 2020. godine

64

Suvremena trgovina 2(45)

Odlazak na mjesta poput nacionalnih parkova, javnih plaže, marina, parkova za pse i javnih vrtova prema analiziranim podacima Google karti o trendovima mobilnosti smanjio se za 45% krajem mjeseca ožujka. Također je primjetno povećanje od čak 24% prema gore navedenim lokacijama početkom mjeseca ožujka 2020. godine (Grafikon 3).

Mjere pandemije donijele su vrlo jasan učinak na korištenja javnog prijevoza i putovanja na posao. No čini se da bi kriza mogla imati nepredvidivi i dugotrajniji utjecaj na neke oblike mobilnosti i zajedničkih usluga. Mobilnosti na mjestima poput čvorišta javnog prijevoza, kao što su autobusni i željeznički kolodvori krajem ožujka smanjena su za čak 74% te se neznatno povećalo početkom travnja za 9% što je vidljivo na grafikonu 4.

Prema trendovima mobilnosti za radna mjesta primjetne su neznatne promjene smanjenja mobilno-

sti prema u iznosu od 2 % početkom travnja u odnosu na kraj ožujka. Može se zaključiti kako je do smanjenja mobilnosti došlo povećanjem rada od kuće i smanjenjem broja zaposlenih radi uvođenja mjera uvedenih pojavom pandemije (Grafikon 5). Uvidom u grafikon 6 vidljivo je povećanje mobilnosti od 1% prema mjestima stanovanja što se povezuje sa gore navedenim promjenama.

Nastavno na prikazane rezultate koji se generiraju računajući broju zahtjeva za Apple Karte za smjerovima u određenim zemljama i gradovima dolazi se do zaključka da se trend mobilnosti vožnje i pješačenja znatno smanjio u prosjeku čak 70% sredinom travnja u odnosu na početak godine što potvrđuje sve prethodno prikupljene i analizirane podatke prema Google kartama (Grafikon 7).

S velikom dozom sigurnosti možemo procijeniti da će doći do ozbiljne promjene u strukturiranju poslovnog

Grafikon 3. Trendovi mobilnosti u parkovima, javnim vrtovima i plažama krajem ožujka i početkom travnja 2020. godine

Grafikon 4. Trendovi mobilnosti na stanicama javnog prijevoza krajem ožujka i početkom travnja 2020. godine

Grafikon 5. Trendovi mobilnosti prema radnim mjestima krajem ožujka i početkom travnja 2020. godine

Grafikon 6. Trendovi mobilnosti prema mjestima stanovanja krajem ožujka i početkom travnja 2020. godine www.suvremena.hr

65

logistika

Grafikon 7. Trendovi mobilnosti vožnje i pješačenja od sredine siječnja do sredine travnja 2020. godine. prema Apple kartam

procesa, pri čemu primarno mislimo na sva ona zanimanja i profesije koje nisu fiksno vezane za proizvodni proces: dakle, službenici za razliku od liječnika. Ova prva skupina je i u Hrvatskoj već doživjela pravi obrat i većina ih radi od kuće.

Rad od kuće sa sobom nosi cijeli niz sustavnih promjena na društvenoj razini. Javni prijevoz je trebao postati osovina buduće mobilnosti unutar gradova s ciljem smanjenja emisije stakleničkih plinova. Ako određeni, relevantan postotak ljudi ostaje kod kuće, tada će se postaviti i pitanje redefiniraST nja javnog prijevoza.

kent corner

Hasan Ecesoy imenovan predsjednikom Nadzornog odbora

K

entBank 15. travnja 2020. godine imenovala je Hasana Ecesoya predsjednikom Nadzornog odbora banke koja od 2011. godine, kada je postala dijelom Süzer Grupe, ostvaruje kontinuirani rast.

Hasan Ecesoy ujedno je u ožujku preuzeo i dužnost predsjednika Nadzornog odbora i potpredsjednika Izvršnog odbora Süzer grupe.

Bankarsku karijeru započeo je 1993. godine u Ziraat Bank, a nakon rada u riznici nekoliko banaka, od 2007. do 2010. godine obnaša funkciju Izvršnog direktora za Halk-Bank Investments. Karijeru je nastavio u VakıfBank, gdje je do prelaska u Süzer grupu upravljao riznicom i obnašao funkciju pomoćnika glavnog direktora odgovornog za međunarodno bankarstvo. Pokrenuo je uključivanje VakıfBanka u mnoge lokalne i međunarodne indekse održivosti, uključujući Borsa İstanbul i londonski indeks održivosti FTSE4GOOD EM. Izvršni direktor Süzer Grupe Sami Çakır izjavio je: „Hasan Ecesoy postigao je zna66

Suvremena trgovina 2(45)

čajna dostignuća u bankarskoj industriji u Turskoj i siguran sam da će u narednom razdoblju osnažiti našu viziju rasta KentBanke u Hrvatskoj.“ Prilikom preuzimanja nove funkcije Hasan Ecesoy je izjavio: „Cilj nam je osigurati nastavak ulaganja u IT infrastrukturu i digitalizaciju što će dodatno osnažiti položaj KentBank kao brzo rastuće banke u hrvatskom bankarskom sektoru.

Korisničko iskustvo i dalje nam je glavni prioritet te vjerujem da će nove usluge i rješenja donijeti dodatnu vrijednost našim poslovnim i privatnim korisnicima.“ O KentBank KentBank je moderna, univerzalna banka fokusirana na poslovanje s građanima te malim i srednjim poduzetnicima kojima na raspolaganju stoji 15 poslovnica diljem Hrvatske.

Banka raspolaže aktivom od 2,48 milijarde kuna uz visoku stopu adekvatnosti kapitala, ima 184 zaposlenih i oko 25.000 klijenata.

Banka je orijentirana na poslovanje s građanima te malim i srednjim poduzetništvom gdje je najveća prednost i fokus Banke na brzini i fleksibilnosti te potpunoj orijentiranosti na klijente. Banka nudi proizvode i usluge „po mjeri klijenta“ u najvećoj mogućoj mjeri prilagođene potrebama i željama svakog pojedinog klijenta, kako u segmentu poslovanja s građanstvom, tako i u segmentu poslovanja s malim i srednjim poduST zetništvom.

gospodarstvo

EuroCommerce i Europski dan maloprodaje

Digitalizacija i održivost u prvom planu Europski dan maloprodaje zajednička je inicijativa EuroCommercea, Euro Coopa, Europskog okruglog stola za maloprodaju i Nezavisne maloprodaje Europe. Konferencija, održana početkom ožujka, bila je usredotočena na digitalizaciju i održivost, dvije glavne teme za maloprodajni sektor u Europi.

Raspravljalo se o tome kako kreatori politika EU i nacionalni organi trebaju slijediti ciljeve, koje je postavila Europska komisija, o utjecaju na brze promjene u sektoru maloprodaje i što će to značiti za potrošače i njihove odluke o kupnji.

U

mjetna inteligencija i način na koji se podaci koriste i dijele u budućnosti transformirat će sve industrije i sektor maloprodaje i veleprodaje, posebno s obzirom na njezine izravne veze s krajnjim potrošačima.

Tvrtke će nastaviti koristiti podatke za stvaranje dodatne vrijednosti u svojim tvrtkama, ali to postavlja 68 Suvremena trgovina 2(45)

važna pitanja oko vlasništva, interoperabilnosti, konkurencije i odgovornosti.

Promjene u navikama kupaca Pokretanjem Zelenog ugovora EUa, održivost, kružna ekonomija i klimatske promjene utjecat će na politike u cjelini. Trgovina na malo je sektor koji je podložan regulaci-

ji u tako mnogim područjima svojih djelatnosti i morat će odgovoriti na regulacije i sve veću potražnju potrošača za održivijim proizvodima, manje otpada, manje upotrebe plastike i energetske učinkovitosti. Trend leasinga, a ne kupovine, i zakonodavstvo kojim se obvezuje da se proizvodi lakše popravljaju i recikliraju, promijenit će navike kupca i način njihova življenja.

Digitalizacija je u osnovi već transformirala maloprodaju i veleprodaju te dodatno pojačala konkurentski pritisak na ionako vrlo konkurentnom tržištu. Digitalizacija omogućava proizvođačima i trgovcima u trećim zemljama da izravno prodaju europskim potrošačima putem interneta. Trgovci na veliko i trgovci na malo trebaju industrijsku strategiju koja osigurava jaku konkurenciju na jedinstvenom tržištu i izbjegava koncentraciju, na primjer, u robi široke potrošnje gdje su proizvođači već snažni.

Jaka konkurencija kod kuće najbolji je način postizanja globalne konkurentnosti i osiguravanja da i poslovni kupci i potrošači i dalje imaju širok izbor inovativnih i pristupačnih proizvoda i usluga. „Podržavamo novu posvećenost uklanjanju unutarnjih barijera, čineći jedinstveno tržište. Kineske i američke tvrtke mogu se poslužiti velikim, jedinstvenim domaćim tr-

žištem kao odskočnom daskom za globalno nadmetanje. Tržište EU-a je i dalje fragmentirano, a države članice neprestano uvode nova nacionalna pravila o proizvodima i uslugama, odričući se jedinstvenog tržišta. To se mora promijeniti. Svake godine Komisiji se prijavljuje 700 novih nacionalnih pravila; potrebna nam je Komisija da pojača provedbu, a države članice uklone nepotrebna ili diskriminatorna nacionalna pravila što je prije moguće“ naglašava čelnik krovne trgovinske organizacije.

MSP glavni pokretači rasta i inovacija Također treba osigurati ravnopravne uvjete za sve, na mreži i izvan mreže. Nepoštena konkurencija online igrača u trećim zemljama potkopava konkurentnost europskih maloprodajnih poduzeća.

Ovi trgovci u trećim zemljama če-

sto prodaju neskladne i nesigurne proizvode europskim potrošačima, zanemarujući EU standarde, porezne obveze, sigurnost i pravila zaštite potrošača. To im omogućuje da prodaju proizvode mnogo jeftinije nego trgovci u EU-u i dovodi potrošače u rizik. Europske organizacije potrošača nedavno su objavile studiju koja daje grafičke primjere ovih problema. Akcijski plan za provedbu jedinstvenog tržišta predlaže neke mjere kako bi se to pitanje riješilo, ali kako bi ono djelovalo, države članice trebaju resurse za provođenje pravila. Usko je potreban koordinirani pristup EU-a.

Izuzetno je važna nova obveza Komisije za podršku malim i srednjim poduzećima. MSP su glavni pokretač inovacija i rasta, a najveći su poslodavci u Europi. Stoga će njihova konkurentnost i sposobnost prihvaćanja najnovije tehnologije biti jednako važni za globalnu konkurentnost EU-a kao i performanse velikih tvrtki. 99% poduzeća u maloprodaji i na veliko čine mala i srednja poduzeća, a 90% mikro poduzeća. Oni igraju ključnu ulogu u lokalnim zajednicama i preživljavanju gradova i sela. „Stoga jako pozdravljamo naglasak Komisije na posvećivanju novih resursa kako bi se osiguralo da se dimenzija MSP-a pravilno razumije i djeluje u svim institucijama EU-a.

Izuzetno podržavamo predloženo jačanje mreže izaslanika za MSP i prijedlog da ona pobliže surađuje s regulatornim vijećem za nadzor nad boljom regulativom i strateškim istražnim odborom malih i srednjih poduzetnika koji će dopuniti rad Komisije. Sada će biti kritično da kreatori politika poduzmu konkretne mjere kako bi podržali te mjere snažnim i dosljednim procesom kako bi se osiguralo da su mala i srednja poduzeća ST u središtu EU-a“. www.suvremena.hr 69

ICC – Međunarodna trgovačka komora

Svjetska trgovinska politika pred novim izazovima piše: Ante Gavranović

G

lavni tajnik Međunarodne trgovačke komore (ICC) John W.H. Denton uputio je čelnicima zemalja G20 pismo (koje je ujedno i putokaz) o tome kako odmah i snažno poduzimati korake za borbu protiv pandemije COVID-19 i ograničavanja njezinih ekonomskih učinaka. Ukratko, ICC upozorava i ukazuje: 1. Koristite trgovinsku politiku za ubrzavanje zdravstvenog odgovora na COVID-19. Brzina 70

Suvremena trgovina 2(45)

kojom COVID-19 prelazi granice zahtijeva omogućavanje jednako brze međunarodne trgovine i opskrbe medicinske opreme.

S obzirom da se za medicinsku opremu često koristi vrlo sofisticirana tehnologija i sastoji se od dijelova nabavljenih iz mnogih zemalja, lanci opskrbe lako se mogu prekinuti. U tom kontekstu i u cilju operacionalizacije obveza čelnika G20, kako bismo osigurali protok vitalnih medicinskih potrepština, pozi-

vamo ministre trgovine G20 da učine sljedeće: a. Ukinuti carine na osnovne proizvode. Zemlje G20 moraju učiniti sve što mogu kako bi i osigurale dostupnost i pristupačnost potrebnog medicinskog materijala. Ministri trgovine trebali bi odmah ukloniti carinske pristojbe na svu robu potrebnu za borbu protiv COVID-19, uključujući opremu za testiranje, zaštitnu odjeću (pop-

ut maski za lice i rukavice), termometre, dezinficijense i sterilizacijske proizvode, sapun, relevantne farmaceutske lijekove, medicinske uređaje (kao što su skeneri i ventilatori) te opću bolničku opremu (osnovni proizvodi). b. Ubrzati olakšavanje trgovine osnovnim proizvodima. Učinkovit zdravstveni odgovor zahtijeva da se uspostave ’Zelene trake’ za brzi pregled i propuštanje esencijalnih proizvoda. Također bi trebalo razmotriti usvajanje posebnih viza, radnih dozvola i fleksibilnije propise koji omogućuju zdravstvenim i transportnim radnicima da se što brže kreću preko granice. c. Ukinuti ograničavanje izvoza osnovnih proizvoda.

Iako razumijemo zašto su mnoge zemlje ograničile izvoz medicinskih potrepština (poput maski za lice, lijekova i njihovih sastojaka), takve su mjere pogrešno usmjerene.

Temeljni problem je opskrba, a manjak se može riješiti samo povećanjem proizvodnje. d. Obustaviti sve nacionalne propise o javnoj nabavi i državne mjere lokalizacije koje ometaju

prekograničnu nabavu osnovnih medicinskih proizvoda.

2. Nastavite trgovati kako biste obnovili rast i zaštitili radna mjesta.

U mnogim sektorima svjedoci smo neviđenog kolapsa lanca vrijednosti – i to sa značajnim posljedicama za zapošljavanje i opskrbu robom.

Uz napore na implementaciji mjera trgovinske politike za unapređivanje zdravstvenih ciljeva, neophodno potrebne su i političke intervencije da bi se trgovina nastavila kretati i osigurala radna mjesta. Stoga pozivamo ministre trgovine G20 da: a. Osiguraju nesmetano odvijanje prijevoza robe. Pružatelji logističkih usluga kao što su zračni prijevoz tereta i otprema i usluge koje ih podržavaju moraju ostati operativne za prijevoz nužne robe, ali i za smanjenje štete svjetskoj ekonomiji. b. Produlje vremenske okvire za plaćanje carina i naknada. c. Nastave financiranje globalne trgovine I spriječe prekide važnih trgovinskih tokova.

3. COVID-19 ne smije spriječiti dugoročnu reform trgovinskog sustava.

Sve je jasnije da će gospodarski pad uzrokovan pandemijom zahtijevati značajne napore oko obnove.

U ovom trenutku neizvjesnosti, rukovodstvo ne treba samo odgovoriti na krizu, već mora pružati i jasne vizije za budućnost. U tom kontekstu ICC traži od G20 da usmjere napore na rješavanje konkretnih pitanja: a. Sveobuhvatno reformirati WTO. Pandemija nije ugrozila slučaj šire reforme multilateralnog trgovinskog sustava. Ako ništa drugo, kriza samo naglašava kako pravila globalne trgovine sve više nadilaze stvarnost današnje ekonomije. Očekuje se da zemlje G20 potvrde svoju opredijeljenost za nastavak na predovanja multilateralnog programa reforme trgovine - s novom energijom. b. Ubrzajte prijelaz na digitalnu trgovinu. Pandemija COVID-19 podsjetnik je za razvoj ambicioznog globalnog okvira koji će omogućiti digitalnu trgovinu, što ukazuje na hitnost primjene WTO pravila o digitalnom okruženju. c. Omogućite digitalnu trgovinu standardizacijom. Kriza COVID-19 također je prilika da se promaknu trgovinski standardi. Već su u tijeku veliki međuindustrijski napori, poput ICC-ove Inicijative za digitalne trgovinske standarde (DSI), koja može pomoći prebacivanju trgovine s analognog na digitalni.

ICC-jev DSI promovira digitalnu utrgovinu kroz razvoj otvorene trgovine i tehnološke standarde za promicanje inST teroperabilnosti. www.suvremena.hr

71

Nove uloge liderstva u digitalnoj transformaciji (8. dio)

Ima li recepta za rast? piše: mr. sc. Branko Pavlović

Kako potaknuti izniman rast?

- Momentum efekt Svaka tvrtka, bila startup, mala, srednja ili velika, u svakoj fazi svojeg postojanja suočava se s temeljnim pitanjem – „KAKO RASTI?“ Što to mora učiniti da poveća prihode, dobit i zaposlenost? Kako da nastupi na drugim tržištima, isplati li se preuzeti konkurenta, rasti na kreditu banke, ili je bolje strpljivo graditi poslovno carstvo vlastitim resursima? Pri čemu, za lidere tvrtke i tvrtku, važna je činjenica da i sama strategija razvoja i rasta tvrtke ili njen plan poslovanja, može biti izravno pod utjecajem faza koje tvrtka u tom trenutku prolazi. Najrealističniju sliku životne faze tvrtke dobiva se praćenjem rasta prodaje. Prema ekonomskim teorijama, najznačajnije faze razvoja neke tvrtke ili proizvoda su nastajanje, rast, zrelost i pad. Prodaja obično polako počinje u fazi nastajanja, zatim u fazi rasta snažno i brzo raste. Nakon dosezanja zrelosti stabilna je i visoka, a kad počinje pad prodaje, počinje i pad same tvrtke. Nasuprot tome, profit, najčešće raste cijeli životni ciklus proi72

Suvremena trgovina 2(45)

zvoda, jer tvrtke koriste svoje znanje i snagu na tržištu kako bi smanjile troškove proizvodnje i ostvarile veću dobit.

Rijetko koja tvrtka (a ima ih) može godinama zadržavati istu razinu prihoda i profitabilnosti, a da u jendom ternutku ne krene prema dolje. Pa kako onda rasti? Znastvenici, ekonomisti i poduzetnici imaju stotine teorija o tome što tvrtka mora učiniti kako bi njeno poslovanje raslo. Neki se zalažu za organiski rast bez zaduživanja, neki zagovaraju preuzimanje konkurencije, izlazak na burzu ili fokus stavljaju na brzo zauzimanje tržišta. Sve, naravno, ovisi o djelatnosti kojom se tvrtka bavi, stanju konkurencije, tržištu, te nizu vanjskih čimbenika na koje se ne može utjecati.

Rast se definira kao porast prihoda putem većeg obujma prodaje proizvoda i usluga ili povećanja profitabilnosti rezanjem troškova. No, te dvije definicije više nisu dovoljne. Rastom se danas smatra i poboljšanje efikasnosti vođenja tvrtke, veći protok informacija, bolji odnos s dobavljačim i kupcima, briga za zajednicu i okoliš, te investira-

nje u humanitarne projekte (pitanje DOP-a). Poslovni rezultat više nije jedina mjera uspjeha, već su to i veličina i utjecaj tvrtke na sve interesne skupine u društvu.

Rast tvrtke različitim poduzetnicima, menadžerima i liderima, nosi različita očekivanja. Za neke to znači povećanje prometa, za druge je to rast prihoda, a za neke opet podizanje razine posla te izlazak na strana tržišta. Svaki je poslovni plan jedinstven. Svaka će se tvrtka u svome poslovanju sretati s raznim izazovima, a jedan od najvećih napora s kojim se poduzetnici, manadžeri i lideri suočavaju u rastu jest UČENJE o promjenjivim diktatima tržišta – dakle vođenja poslovanja „živom bilancom“. Rast svake tvrtke trebao bi biti temeljen na strategiji rasta, a ta strategija treba uzimati u obzir niz čimbenika poput: internih kapaciteta, reputacije, tržišne pozicije, situacije na tržištu, faze u industrijskom ciklusu, raspoloživim resursima i telentima te specifičnosti okruženja u kojem se posluje. Ne postoji jednoznačan odgovor tj. čarobna formula za to kako i koliko je

najbolje rasti, no postoje istraživanja i prakse koje upućuju da se dugotrajan i IZNIMAN RAST može ostvariti. Način na koji se upravlja tvrtkom, odraziti će se na njene stope rasta i razvoja. Nikad se tvrtkama rast ne dogodi sam od sebe. On je rezultat odlučne akcije poduzetnika - menadžera i lidera (jednom riječju uprave tvrtke), te o njima najviše ovisi hoće li rast, pa i IZNIMAN RAST ići glatko ili ne.

On uvijek proizlazi iz uspjeha na tržištu, prati rast razvoja proizvoda i tržišta tvrtke. I o tome možemo naći veći broj pozitivnih primjera kako u rastu tvrtki u svijetu, tako i u Hrvatskoj.

No, u rastu tvrtke postoji i mogućnost da „rast preraste tvrtku“.

Te primjere uviđamo sve češće, a primarni je razlog to što menadžment, uprava i lideri nisu dovoljno educirani i iskusni za postavljanje i upravljanje poslovnim sustavom koji brzo raste. Posljedice takvog rasta – reaktivnog i nestrukturiranog rasta bez jasnih strateških smjernica, dovode do kolapsa poslovnog sustava. Tada je tvrtka u problemu. Problem se manifestira nezadovoljstvom zaposlenika, smanjenim fokusom na kupce i njihove potrebe, razmiricama u upravljanju tvrtkom, razilaženjem u percepciji rasta tvrtke između vlasnika, menadžmenta i lidera.

No, kada je riječ o rastu, može se i IZNIMNO rasti, ali tvrtka mora imati DOBRE ljude da to, ne samo prate, već i provedu u život. Važno je agilno pristupiti rastu i njegovom upravljanju i to tako da vlasnici, menadžment – lideri (uprava) - dakle ključni ljudi tvrtke osiguraju pravodobni i brz dotok relevantnih informacija, brzinu donošenja poslovnih odluka, te vrlo brzu provedbu tih odluka. Ti elementi agilnog upravljanja poslovanjem ključni su za IZNIMNI rast i održivi razvoj poslovanja tvrtke.

Pri tome, ključni ljudi tvrtke moraju permanentno biti ne samo svjesni da uspjeh ostvaruju DOBRI LJUDI - dobar tim, već i živjeti tako da

put do sreće ne postoji, nego da je put sreća (W.W.Dyer), jer će samo takvim životom osiguravati IZNIMAN rast tvrtke. Ili, kako to istraživači i teoretičari momentum efekta (J. C. Larreche i drugi) u proučavanju IZNIMNOG rasta posebno istiću. Najbolje tvrtke i najbolji lideri nikad ne stižu na svoj cilj, jer se nalaze u procesu stalnog putovanja i traženja pri čemu polazeći od prihvaćanja ideje ZAMAHA upućuju pet preporuka tvrtkama i liderima: 1. Opredjelite se za poticanje vrijednosti; zamah započinje poticanjem vrijednosti, a poticanje vrijednosti započinje s kupcima.

Tvrtke i lideri zamaha bave se kupcima kao središtem ne zato što to dobro zvuči, nego zato što je to srž poslovanja.

2. Stalno primjenjujte ideju zamaha u suradnji sa svojim kontaktima. Iznimno je važno postupanje prema svim svojim dionicima kao prema kupcima. Najbolje je to okaraterizirao Sam Walton - prvi čovjek Wal-marta kad je rakao da je najvažniji sastavni element Wal-martova uspjeha jednostavan: „Ako želite da se zaposlenici u trgovinama brinu za kupce, morate se pobriniti za zaposlenike u prodavaonicama“ - dakle morate stvoriti tim DOBRIH LJUDI. 3. Poštujte ljude - poštujte svoj tim.

Poštovanje mora postati osnovno vjerovanje svih tvrtki i lidera zamahom. To ne znači želju da budu voljeni, nego pokušaj pružanja što je moguće veće vrijednosti drugima.

4. Provedite kvalitetno vrijeme s kupcima, zaposlenicima i dionicima. Vrijeme provedeno s kupcima na smije biti samo reda radi. Tvrtke i lideri zamaha shvaćaju da je jedino važno provesti vrijeme kvalitetno. Zašto provoditi vrijeme s kupcima? Zbog razumijevanja istih! Dakle, nužna je kvalitetna kominikacija.

5. Budite dosljedni. Dosljednost je osobina koja se očekuje od tvrtki i lidera zamaha. Dosljednost znači ponavljanje iste poruke i načina ponašanja. Dosljednost je temelj izgradnje zamaha.

Kako uspjeh nikad nije konačan, istraživači i teoretičari Momentum efekta u traženju odgovora na pitanja IZNIMNOG RASTA predstavljaju novi poslovni model i pokazuju sustavni način unutarnjeg poslovanja tvrtki radi postizanja iznimnog rasta.

Taj princip generira vanjski zamah koji se temelji na kupcima i interni zamah temeljen na zaposlenicima (DOBRIM LJUDIMA). U predstavljanju tog poslovnog modela s posebnom pažnjom se usredotočuju na uloge i zadaće menadžmenta tvrtke i lidera i posebno identificiraju slijedeće smjernice i načela: • Uloga menadžera i lidera je dvostruka: voditi unutra i voditi izvan, stvoriti unutarnji i vanjski zamah. Te su dvije sile u sinergiji. Predstavljaju najučinkovitiji način stvaranja održivog i profitabilnog rasta.

• Osim kupaca i zaposlenika, veliki menadžeri i lideri stvaraju zamah i s pomoću svih dionika, uključujuči dobavljače, medije, vlade, lokalne zajednice, financijske analitičare i dioničare.

• Sposobnost vodstva zamahom razvija se putem pet koraka: osvještenost kupaca, iskustvo kupaca, zamah kupaca, unutarnji zamah i zamah svih dionika.

• „Kuća slavnih“ vodstva zamahom nudi vrijedna iskustva koja se mogu i naučiti od onih koji su ostvarili izniman rast u duljem razdoblju.

Kako ne postoji put do sreće, tvrtke, menadžeri i lideri, poštujući teoriju zamaha, mogu namjestiti svoja jedra tako da sretno plove (PUT JE SREĆA) i tako ostvariti IZNIMAN ST RAST. www.suvremena.hr

73

marketing i pr

JELO I MI

(4)

Slatko područje čokolade, ili - u kom selu možemo pjevati piše: Zvonko Pavlek

V

eć samim pogledom na tržište čokolade u nas, može se zaključiti da je ponuda i konkurencija jaka, da su prisutni i oni najjači u Europi, pa je li onda to moguće njima i uspješno parirati? To me navelo na razmišljanje da pokušam naći formulu – u kom selu možemo pjevati? Kao autor naših najpoznatijih brendova na području prehrane, suočavao sam se s takovim izazovima, pa zašto ne bih dao poticaj za kreativno razmišljanje i za područje čokolade? Vrlo intenzivna dugogodišnja suradnja s Ferrerom, nešto kraće sa Nestléom, a i povremeno s Krašem, Zvečevom i još nekima, dali su mi dosta materijala da se u ovom četvrtom nastavku posvetim i ovoj kategoriji. Moje razmišljanje ide suprotno od snažnog Nestléa koji nije dobio bitku kod nas, pa da vidimo i to – „u kom grmu leži zec“.

Moje saznanje govori da čokolada gotovo u cijelom svijetu nosi obilježje nagrađivanja, ili kako se ono kaže - „mrkvice“ i to ne samo kod djece, već se to značenje zadržava i kod starijih. Sladoled je nekako postao legitimniji, dok se čokolada ponekad smatra i luksuzom, pa se kod starijih javlja osjećaj krivnje.

Doduše ima nekih razlika po zemljama u tome kako se preferira 74

Suvremena trgovina 2(45)

čokolada. Primjerice Nestlé je u Švicarskoj najjači brend. Njihova istraživanja govore kako potrošači vjeruju da je to najbolja čokolada na svijetu (posebno to važi za marku Frigor). No, ti argumenti nisu relevantni za naše podneblje, gdje su u prvi plan izbile čokolade usmjerene na pozornost djece (Kinder, Milka) i mlađih.

Mjerenja kod Nestléa su pokazala da se u većini slučajeva čokolada ne planira kupiti unaprijed, ali kad se počinje jesti onda bi se najradije napunila usta koliko god u njih stane.

Kod odraslije djece je najvažniji doživljaj slatkog, ugodnog, a tek onda sitosti.

Psihološki i emocionalni aspekti su i kod ove kategorije proizvoda vrlo jaki. Psiholozi tvrde da čokolada nosi obilježja ljubavi, a uostalom - ljubav ide kroz želudac.

Kako se doživljava čokolada Čokolada i slatkiši su proizvodi koji su ugodni u ustima, lako se žvaču i probavljaju, brzo prelaze u energiju, ali i u masnoće, pa se tu onda javlja čak i zdvojnost. Apetit za slatkišima rađa osjećaj krivnje uz suzdržanost sa slinama u ustima, jer

je odrasle pomalo sram ako se pomame za čokoladom i sličnim proizvodima. Zato je neki odrasli jedu „poskrivečki“, ali su ipak donekle i ovisnici. Vjerojatno se taj mit polako i razbija, jer se čokolada preporučuje i kao zdrava namirnica zbog oksidativnih osobina (flavanoli). I osobe pod stresom uzimaju čokoladu, jer ih smiruje.

Istraživači motiva su kod čokolade i slatkiša pokušali napraviti i tipologiju potrošača koji se razlikuju po odnosu na konzumiranje tih slatkih stvarčica.

Prva grupa su hedonisti koji uživaju u svemu što je slatko i nemaju nikakvih ograničenja prema ukusnim slasticama kojima zadovoljavaju svoje emocionalne i energetske potrebe. Malo ih je ponekad opet sram kad se nađu u okolici u kojoj ta revna predanost uživanju izaziva čuđenje i prigovore.

Puritanci preferiraju kod slastica samo energetske i prehrambene vrijednosti, a zapostavljene su neke druge kao što su npr. seksualnost i ljubav. Imaju osjećaj krivnje ako pretjeruju, pa si u tome postavljaju i pitanje morala.

Prosječni potrošači imaju pozitivne i negativne stavove. Ne asociraju čokoladu i sl. u tolikoj mjeri sa seksom i ljubavi kao prva grupa (hedonisti), već više s prijateljstvom, bliskošću, familijarnošću.

Samo ponekad imaju osjećaj krivnje koja ih ipak ne vodi do psiholoških problema. Čokolada na polici Prostorom čokolade u svijetu dominiraju četiri velike multinacionalke. To su - Mars koji je najjači u SAD-u, zatim svjetski Nestlé koji nosi švicarski imidž („štih“), ali ima i druge marke iz svojih akvizicija, Ferrero koji je napravio čuda sa svojim Kinder proizvodima i penetrirao do vrha, te Milka (Suchard), koja dominira svojom prepoznatljivom bojom i aktualnošću asortimana.

Prema tome kako potrošači kupuju, tko su oni, koliko kupuju itd., može se po principu upravljanja kategorijama (category management) raditi raspored robe u prodavaonicama za Nestlé, Kraš, Milku, Kandit, Zvečevo. Dobru podlogu nam pružaju čak i osobne životne priče, iskustvo, jer nam je čokolada tako bliska…

Tako se raspored Milkine robe može podredili mlađima (u zadnje vrijeme Milka diže granicu starosti prema emocionalnosti), Nestléo-

ve čokolade znalcima švicarskog okusa, a Kraševe širem krugu. Na polici se u donji dio stavlja čokolada za kuhanje, jer se ona kupuje s namjerom, tj. odluku o tome diktira domaćica, gazdarica domaćinstva. Na gornju policu stavljaju se velike čokolade, jer ih se kupuje za darivanje, pa se to može tražiti i na višoj razini polica. U srednju visinu postavljaju se mala pakiranja da ih mogu doseći djeca.

Kako bi se moglo naći „mjesto pod suncem“ i za druge marke pored velikih?

Može li se to?

Primjerice kako stvoriti ne samo marku kao razlikovnu oznaku, već i brend kojeg se prati, želi i doživljava. Doživljavanje i želju je kod nas kod djece još nekad pobuđivalo Životinjsko carstvo i mislim da tu još ima prostora, samo treba biti inovativan, stalno aktivan i dalje razvijati želju za sakupljanjem.

Ako se pogleda i prati naše brendove, oni su ostali u drugom planu iza Milke i Ferrera, koji su kod nas našli dobru nišu. Izuzetak je Kraševa bajadera, koja je postala uvijek dobrodošao poklon, ali i stranci je otkrivaju, što bi mogao biti poticaj za jače markiranje na policama.

Zašto se tako u nas nije etablirao Nestlé?

Dva navedena brenda su se usmjerila na mlađe, pogotovo Ferrero.

Nestlé ima najbolju čokoladu na svijetu, barem oni tako tvrde. To je jedan od simbola Švicarske s kojim se ponose, ali za nas puno ne znači – nema u tome emocija i preozbiljno je za naš mentalitet.

Iz toga proizlazi da bi se novom markom (ili podmarkom) trebalo više fokusirati na mlađe, ali se ne može imitirati Milku i Ferrero.

Kako sad stvoriti nešto originalno i novo?

Usmjereno na mlađe Kad bih bio u prilici da u jakoj konkurenciji stvaram jaki (ili novi) brend, onda bih išao shemom koju sam i sam primjenjivao na mnogim brendovima. Navodim samo kratku verziju ili okosnice za to.

Dakle, koji bi to bili „naši“ potrošači? Želimo li uskočiti u zauzeta područja, onda bi se trebalo usmjeriti u dva područja: • Djeca i tinejdžeri koji impulzivno kupuju čokoladu i predstavljaju gro potrošača.

• Na one koji kroz čokoladu izražavaju ljubav. Što želimo staviti potrošaču u glavu?

Slijedimo li tu varijantu, onda čokolada treba pružiti sjedeće: • Ljubav • Užitak www.suvremena.hr

75

marketing i pr • Djeca se vole igrati sa krunom • Kruna pobuđuje maštu • JEDINI NAČIN DISTINKCIJE OD MILKE KOJA CILJA NA ISTU SKUPINU - što više INVOLVIRATI, INVOLVIRATI I INVOLVIRATI, STVARATI RADOST, IGRE, NATJECANJA, VESELJE I PRIVRŽENOST. To je ono – „u kojem selu možete pjevati“.

• Prijateljstvo

• Uživanje u društvu

• Igru.

• Prijateljstvo.

Consumer Insight (potrošački uvid)

Potpora

Kad zamislimo što treba potrošaču „staviti u glavu“, onda u stručnom pogledu govorimo o koncepciji Consumer insight, ili razumijevanju potrošača i uvidu u njegovu dušu, dakle i o emocionalnom odnosu, iskustvu s obzirom na okolinu, a to se kratko može nazvati – potrošački uvid. Iz razmatranja tog područja proizlazi da „u glavu“ treba staviti sljedeće: • Za malo novca dobije se velika upotrebna vrijednost • Užitak i veselje • Poklon • Radost kod zajedničkog uživanja.

Te natuknice su zapravo bit koji seže u „dušu“ potrošača i mogu prouzročiti jaki emocionalni učinak. Pa čak i ono posljednje – zajedničko uživanje, jer to jača emocionalnu, ali i veselu društvenu komunikaciju koja se brzo prenosi.

Obećanje Iz potrošačkog uvida stvara se u serioznoj koncepciji za razvoj brenda – obećanje potrošačima, ono iza čega i stojimo, na temelju čega se stvara identitet brenda. To obećanje se odnosi na: • Užitak • Ljubav • Igru 76

Suvremena trgovina 2(45)

Čime možemo poduprijeti, garantirati naše obećanje, bilo bi sljedeće: • Poznavanje emocija, mogućnosti, želja i potreba • našeg podneblja • „Krispi“ osjećaj sa više okusa • Ambalaža iznad očekivanja.

Tonalitet Tonalitet znači – kakav duh treba dati komunikacijskim aktivnostima, čime trebaju odisati: • Involviranost potrošača i pobuđivanje poticajne maštovitosti • Pobuđivanje djece na igru sa nečim što je u centru pozornosti.

Djeca vole igre, maštu, sakupljanje.

To mogu biti moderne stvari, pogotovo igrice, ali često vidimo djecu s plastičnim mačevima, pa vitezovi, likovi iz bajke. Zašto onda ne recimo – kruna…?

Kruna – „u kojem selu možemo pjevati“…

Primjer krune može biti vrlo zanimljiv, jer povezuje tradiciju, igre, involviranje, prijenos događanja.

Kruna je simbol koji povezuje bake i unučad – priče, ali ako se to poveže s tradicijom određenog kraja (kraljevski gradovi su Knin, Šibenik, a u BiH Visoko), onda se može involvirati širi krug. Da vidimo na temelju toga „u kojem selu bi mogli pjevati“, pa evo:

• Za čokolade usmjeriti simpatije na cijelu marku, a ne posebno dijeliti na velike i male čokoladice (DEFINITIVNO – DJECA SU GRO POTROŠAČA) • Ako koristimo u igrama prve kraljevske gradove to se izvrsno kombinira i povezuje – nemaju svi takove prilike.

• Mi jurišamo na zauzeti teritorij od strane Milke i Ferrera, pa zato koristiti domaće lokalne asocijacije i resurse, jer će oni uvijek biti bolji u okružju internacionalnih pravila. Koliko tu samo ima mogućnosti! Uz to se onda rađa i ponos – NAŠE! • Mora se pripremiti prvorazredni događaj kod otvaranja. Treba paziti da se ne ide socijalističkim metodama – mi, pa mi, pa mi smo zaslužni, pa najljepši…

Koga je to briga?! Zato se treba okrenuti onima od kojih ćemo živjeti, da počinju rasti s nama, da im i u buduće prirastemo za srce – krune, djeca, „klincezi“ i „klinceze“, priče. Novinarima to može i treba dati „štofa“. Brend će napraviti baš oni, novinari, a oglašavanjem se samo utvrđuje gradivo.

Ovo bi bio primjer, kako kažu autori pozicioniranja, zauzimanja teritorija u kojem se može zavladati i diferencijacija je očita.

Tu nema mjesta vršiti u početku pritisak – prodati, prodati, prodati… Jer i Ferrero i Milka imaju jaki emocionalni ton, a u ovom primjeru je istaknuta mogućnost diferenST cijacije.

Komunikacija u doba korone

Kuharica za Odnose s javnošću u trgovini (22)

Perimo ruke, stavimo maske i komunicirajmo piše: Željko Jelić, CSOJ

U

zdrmalo nas. Korona (Covid-19). Neke i potres. Ali uzdrmano je i gospodarstvo!

Neki ne rade, neki rade od kuće.

Mnoge su prodavaonice zatvore-

ne, neke rade skraćeno. Razmak od dva metra, maske, rukavice, redovi ispred prodavaonica, nestaju „najvažniji“ artikli – toaletni papir i germa (pa treba nešto napraviti s onim tonama brašna u smočnicama).

Kriza!

Klasična kriza iz udžbenika. Što sada?

Sjetimo se što rekosmo o krizi.

Kriza je ozbiljan incident koji utječe na čovjekovu sigurnost, okoliwww.suvremena.hr

77

marketing i pr nu, proizvode ili ugled organizacije.

Ova kriza ne napada direktno ugled organizacije. Svi ostali elementi su tu.

Ali sjetimo se i da je svaka kriza opasnost i prilika. Svaka kriza donosi i nešto pozitivno, svježu perspektivu, priliku za širenje pravih vrijednosti.

Komunikacija za stanovništvo Prva je faza bila iznenađenje, a odmah je došla i određena panika (to je u ljudskoj prirodi). Panika stvara paralizu, prestajemo razmišljati racionalno. A upravo sada, u krizi, moramo razmišljati i ponašati se racionalno. Malobrojni su u poziciji da mogu utjecati na izvor krize, a mi ostali moramo se ponašati razumno i prihvatiti ovo što se događa. Možemo se i trebamo posvetiti stvarima na koje možemo imati utjecaj – a te stvari postoje, nađimo ih.

Kako ističe profesorica Ana Tkalac Verčič, predsjednica HUOJ-a: „Prvenstveno, važno je sustavno, pouzdano i pravovremeno izvještavati javnost(i) o zdravstvenoj situaciji, odlukama relevantnih tijela i planiranim akcijama. U svakoj situaciji u kojoj postoji nedostatak informacija, nastaju glasine koje predstavljaju veliku opasnost. Pretjerano opskrbljivanje nepotrebnim proizvodima dobro ilustrira takvu situaciju.

Dodatno, u krizi je važno što manje improvizirati i zato upravljanje komunikacijama treba prepustiti stručnjacima. Odnosi s javnošću jedan su od najznačajnijih elemenata u pažljivom upravljanju krizom i čine ogromnu razliku u konačnom oporavku.

Ljudi su očekivano nemirni i zabrinuti. Zato je važno poštovati osnovne postulate krizne komunikacije (biti spreman, biti dostu78

Suvremena trgovina 2(45)

pan, biti vjerodostojan). Važno je javnosti(ma) pokazati da organizacija/država ima plan za rješenje krize i da ga primjenjuje. Time postaje jasno da organizacija/država situaciju drži pod nadzorom.

Najuspješniji komunikatori u kriznoj situaciji su oni koji komuniciraju ažurno, iskreno i daju potpune informacije medijima. Ključne osobe u Hrvatskoj doista i komuniciraju upravo tako. Ministar zdravstva, Vili Beroš i dr. Alemka Markotić iz Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ uživaju povjerenje građana, jer doista djeluju vjerodostojno i kompetentno. Njihov pristup u velikoj mjeri oblikuje atmosferu u kojoj se svi nalazimo i smanjuje potencijalnu paniku među građanima.

Komunikacija za potrošače Ovo je dobra prilika da svojim potrošačima pokažemo kakvi smo, da razumijemo situaciju, prilagođavamo joj se i da cijenimo svoje potrošače.

Povijest nas uči da su organizacije koje su u kriznim situacijama nastavile komunicirati svoje brendove i korporativne vrijednosti, izla-

zile iz krize u daleko boljoj poziciji od onih koje su prekinule s komunikacijom ili nastavile komunicirati prekasno.

Ključno je nastaviti graditi odnose s potrošačima, zadržati ih i stvarati povjerenje u organizaciju i njene brendove.

Ulaganje u sve vidove komunikacije (odnose s javnošću, oglašavanje) je condicio sine qua non svake organizacije u krizi, jer potrošači i dalje postoje, konkurencija i dalje postoji, a kriza će proći. Svjesno ili nesvjesno potrošači će promatrati organizacije kako su se ponašale u krizi. Kako su komunicirale.

U krizi je potrebno prilagoditi poruke i aktivnosti tako da budu u skladu s novom situacijom u kojoj se nalazimo. U krizi nećemo idealizirati naše proizvode i usluge, stvarati nadogradnje brendova. Prikazivat ćemo praktične stvari, obavještavati o novostima vezano za naše brendove koji su se prilagodili situaciji.

Mnogi su to shvatili. Izvrsni su primjeri oglasi i spotovi koji u ove „koronske“ dane obavještavaju o zaštiti zdravlja svojih radnika i kupaca (primjerice pleksi pregradama na blagajnama), dezinfekciji proda-

KUHARICA Kompletni obrok Rad od kuće (Home Office) Ovaj recept namijenjen je da idealno zadovolji vaše potrebe za 8 sati rada, da bute zadovoljni, produktivni i korisni.

nete, uzmete koju minutu i prošećete po kući. Ali nemojte cijeli dan sjediti bez ikakve pauze. Uzmite stvarne pauze.

Sve nabrojene namirnice za ovaj obrok su idealne, pri kuhanju koristite one koje su vam dostupne.

Napravite popis zadataka i poslova koje ćete taj dan napraviti i poštujte ga

Prilagodite prostor za rad u svom domu

Kao što biste u uredu imali, i kod kuće bi trebali imati neki raspored. Ako znate unaprijed svoje zadatke, naprosto im dajte vremenski okvir. Ako ste gotovi ranije, sjajno, to će vas samo potaknuti da radite bolje, brže i efikasnije. Ako kasnite, nećete se pretjerano opustiti što je i u redu - jer, na kraju krajeva, posao morate obaviti.

U svom domu unaprijed odredite gdje ćete raditi i da to mjesto smatrate svojim radnim mjestom.

Ako imate ukućane to će vam pomoći da i s njima lakše definirate da kada se nalazite u tom prostoru – u uredu ste i očekujete da imate mir.

Pripremite tehnologiju Provjerite imate li sve što vam je potrebno za rad: brzi internet, VPN za pristup internim resursima tvrtke, ispravne slušalice i web kameru. Možda ćete morati sudjelovati u videopozivima, tako da je bolje testirati sve unaprijed. Unatoč tome, budite spremni za brzo prebacivanje između različitih komunikacijskih i video konferencijskih platformi. To će pomoći vašem timu da se usredotoči na stvarnu raspravu, a ne na rješavanje tehničkih problema.

Obavite jutarnji ritual za početak radnog dana Važno je slijediti rutinu koja vas uvodi u radno raspoloženje.

Možete se istuširati, popiti kavu i odjenuti se onako kako to činite prije odlaska u ured. Možete započeti dan vježbanjem, kućnom jogom, pilatesom, vožnjom sobnim biciklom i zatim krenuti s radom. Termin ili nešto treće (iskoristite vrijeme koje vam je inače potrebno za odlazak na posao). Pokušajte ostati u rutini kakvu ste nekoć imali, ne koristeći višak vremena za dulji ostanak u krevetu i kasnije buđenje.

Odjenite se za posao Ostanak u pidžami ili kućnom ogrtaču tijekom cijelog radnog vremena ne ide vam u prilog. Osjećat ćete se mnogo bolje ukoliko se ujutro preodjenete u neku drugu garderobu, bilo to nešto ozbiljnije ili pak jednostavno trenirka. Rad u pidžami je svakako udobniji, ali ona simbolizira odmor ili ‘ljenčarenje’, pa je vjerojatnije da ćete napraviti puno manje, nego što biste u nekoj drugoj odjeći. To ne znači da morate obući poslovno odijelo. Dovoljne su traperice i majica ili još bolje udobna trenirka. Dodatno, ako imate video call – nema smisla da kolege ili klijenti vide da nosite pidžamu na mačkice ili spavate u staroj poderanoj t-shirt majici. Ako vam je zbog vas svejedno, imajte obzira prema kolegama.

Udaljite se od ukućana kada vam počne smjena

Napravite si TO DO listu, posložite prioritete i pratite napredak realizacije zadataka.

Isključite se s društvenih mreža Kako vam ništa ne bi ometalo pažnju i koncentraciju na rad, potrudite se ne koristiti profile na društvenim mrežama svakih nekoliko minuta. Svi dolaze u to iskušenje radeći bez nadzora, no vjerujete bit ćete mnogo produktivniji ukoliko to smanjite. Pomaže i ukoliko se odjavite s Twittera, Instagrama ili Facebook profila za vrijeme radnog vremena.

Umanjite si usamljenost Svi oni koji su barem nakratko iskušali rad od kuće susreli su se s problemom usamljenosti. Oko vas tada nema kolega s kojima možete dijeliti dnevne anegdote (i tračeve) i poboljšati si dan. No, ima nešto što možete. Uključite radio, tv ili online kanale na kojima se prate dnevne vijesti iz svijeta i zemlje. S vremena na vrijeme pročitajte novosti na portalima, prolistajte novine i časopise. Ili si jednostavno pustite glazbu koju volite.

Nemojte se opremiti nezdravom hranom Iako rad od kuće nudi prednost toplog domaćeg obroka, mnogi će doći u napast svoju glad riješiti brzom hranom, grickalicama ili slatkišima koji su u ovom slučaju na dohvat ruke.

Ne zaboravite da ima šanse da odete i na odmor, morate ući u kupače kostime i gaće.

Završite radni dan zatvaranjem ureda Kako na kraju radnog dana odete iz ureda, tako nastojte napraviti i doma. Završite poslove, pospremite svoje radno mjesto i usmjerite pažnju na druge stvari. Pazite da vam se radni dan ne rastegne na 24 sata. Kada radimo od kuće postoji opasnost da nam se sve pomiješa. Vodite brigu da svako jutro odete na posao i svako popodne odete doma. Fizički je to možda isto mjesto, ali važno je da je psihološki različito.

Radite za stolom

Kod ovog jela neophodno je ubaciti sastojak Komunicirati i ostati povezan s drugima. U uredima se mnogo komunikacije odvija usmeno. Uvijek možete doći do stola svog suradnika na kratko čavrljanje ili razmjenu ideja o novom projektu dok pripremate kavu. Kad radite od kuće, to bi vam moglo nedostajati. Stoga, ostanite u kontaktu s kolegama. Obavijestite ih na čemu trenutno radite. Zatražite povratnu informaciju i pružite je drugima. Odvojite nešto vremena za čavrljanje o zajedničkim interesima, pošalice i smijeh.

Osobe koje imaju laptop često dolaze u iskušenje da uzmu laptop i legnu u krevet ili na kauč. Tako nešto probajte izbjeći. Takav način rada narušava vaše zdravlje. Sjednite za radni stol i sjednite pravilno. Za relaksaciju dovoljno je da se usta-

Obavezno si pročitajte tekst Ksenije Puškarić objavljen u Lideru: „Bez cenzure - Kako zaista izgleda ‘rad od kuće‘!“ (https:// lider.media/komentari/bez-cenzure-kako-zaista-izgleda-radod-kuce-130540).

Ukoliko neki od vaših ukućana ostaju kod kuće za vrijeme vaše smjene, pokušajte se udaljiti od njih. Ponekad zatvaranje vrata prostorije u kojoj radite, bila ona kućni ured ili pak jednostavno kuhinja, spavaća soba ili dnevni boravak, dat će vam željeni mir i bolju koncentraciju (a zatvorena vrata su i znak ukućanima da radite, da ne ulaze).

www.suvremena.hr 79

marketing i pr vaonica, dezinficijensima za kupce, uvođenju internetske trgovine i brzoj dostavi, popunjenosti asortimana…, normalno uz komuniciranje proizvoda ili prilagođenih akcija ovoj situaciji. I svi uz obavezno OSTANI DOMA! Pogledajmo primjer virtualne kupnje u ovim danima korone. Silom prilika dolazi do procvata internetske trgovine (od veliki trgovačkih lanaca, OPG-a, mesnica, do pojedinih proizvođača koji svoje proizvode nude dostavom – Podravka, Pivovara Daruvar, Pivovara Medvedgrad…). Vremena nakon krize pokazat će da oni koji su iskoristili priliku u krizi, profitirat će i poslije krize. Jer kriza će neke navike, kod dijela potrošača promijeniti, a potrošači koji su zazirali od takve kupnje naviknut će se na nju, suzbit će se strah od online kupnje, a na to će utjecati i komunikacija u vrijeme krize.

HURA (Hrvatska udruga društava za tržišno komuniciranje koja okuplja neke od vodećih agencija u zemlji) je objavila komunikacijski vodič pod nazivom 5P – Pet Pravila Pametnog Prebrođivanja Pandemije u tržišnim komunikacijama. Radna skupina HURA-e koja promiče dobru praksu sumirala je pet ključnih točaka koje objašnjavaju zašto je sada posebice važno nastaviti komunicirati. U vodiču se može vidjeti kako to u doba pandemije rade veliki svjetski oglašivači, ali i pronaći podaci koji ukazuju na nagli ekonomski rast koji je uvijek slijedio nakon kriza izazvanih epidemijom.

U HURA-inu dokumentu ističu: „Misija onih koji ulažu u komunikacije jest da potiču projekte koji stvaraju bolje društvo. Ono što će potrošači cijeniti jesu upravo vrijednosti iza kojih smo stali danas, kada čitav svijet ponovo počinje razumijevati ono na što ponekad olako zaboravimo: važnost temeljnih i iskonskih odnosa, zdravlja, poštovanja, ljubavi prema bližnjima“.

80

Suvremena trgovina 2(45)

Komunikacija sa zaposlenicima U organizacijama u kojima je interno komuniciranje razvijeno, treba samo nastaviti komunikaciju na kakvu su zaposlenici naviknuti, ali je treba pojačati. Komuniciranje mora biti pravodobno i kontinuirano. Obavještavajmo zaposlenike na dnevnoj bazi o svim događajima vezanim za krizu, o svim mjerama koje se poduzimaju da bi se zaštitilo zdravlje zaposlenih i njihovih obitelji. Informirajte zaposlene da sve mjere koje se poduzimaju su prema preporukama Kriznog stožera. Veliku pažnju posvetite jasnoći komunikacije i razumljivosti, objasnite detaljno pravila ponašanja, socijalno distanciranje, higijenske mjere, rad u nezavisnim timovima, rad od kuće.

Ukoliko organizacija nema razvijeno interno komuniciranje, potrebno ga je odmah uvesti.

Komunikacija u radu od kuće (Home Office) Gdje god je bilo moguće poslodavci su se odlučili za rad u manjim timovima koji se izmjenjuju i nisu u međusobnom doticaju. Dio zaposlenika, kojima to priroda posla dozvoljava, poslan je na rad od kuće, popularni home office.

Mnogima je to prvi susret s takvim radom. U nekim kompanijama može se raditi dan-dva mjesečno od kuće (INA), a nekim manjim organizacijama i IT sektoru rad od kuće je normalan.

Rad od kuće je izazov i poslodavcima i zaposlenicima, naročito u ovakvim uvjetima izolacije. Šok je to i za ukućane. Gubi se granica između poslovnog i privatnog.

U takvoj situaciji nije dovoljno misliti „ja znam raditi od kuće“. Potrebno je ispuniti neke pretpostavke, uvjete (ponekad i mjere) koje treba zadovoljiti, da bi rad od kuće

bio ugodan, produktivan, bez pada koncentracije i nadasve koristan za posao koji vam je povjeren.

A bilo bi najbolje da se unaprijed dogovorite s kolegama i nadređenim na koji način ćete komunicirati od kuće, koliko često i u kojim točkama. Komunicirati znači prenositi važne informacije, pitati i tražiti informacije od drugih, razmjenjivati razmišljanja i prenositi informacijsku poruku. Komunikacija je uspješna samo ako je komunikacijski ishod postignut – za obje strane. Jako je korisno takve stvari definirati unaprijed. Na taj način izbjegavamo pretpostavke, nesporazume i nerealna očekivanja i na kraju dana – razočaranje neispunjenim očekivanjima i nesporazume oko toga tko-je-kako mislio i/ili pretpostavljao.

Virtualni sastanak (i to još od kuće) Pravi sastanak je sastanak uživo.

Ali korona zahtjeva socijalnu distanciranost. Rješenje je virtualni sastanak.

A sada se moramo pobrinuti da kroz sastanke u virtualnom prostoru dobijemo učinak što sličniji i bliži sastancima uživo. Da bi se ljudi osjećali kao da su svi na „istom“ sastanku, upotrijebite alate za održavanje video konferencije. Komunikacijski alati kao što su Zoom, Skype, MS Teams, Eyeson i GoToMeeting pomažu u personaliziraniju razgovora i održavanju angažmana sudionika.

Da bi virtualni „sastanak“ bio kvalitetan, važno je kratko jasno i u točkama navoditi sve važne informacije te postaviti ključna pitanja, koja su nam potrebna za kvalitetnu pripremu projektne prijave.

Kako bi dobili na efikasnosti, prije razgovora postavite jasne ciljeve, vodite dnevni red, a sve što je potrebno razumjeti možete poslati unaprijed na čitanje.

KUHARICA Skuhajmo jedan obrok komunikacije u koronalna vremena zajedno s HURA-om.

Komunikatori dali ime svojem jelu „5P – Pet Pravila Pametnog Prebrođivanja Pandemije u tržišnim komunikacijama“. Vrlo jednostavan, maštovit naslov, lagan za zapamtiti. „Misija nas komunikatora i kreativaca jest da odgovorno komuniciramo istinu, a vještinama ju učinimo lako razumljivom i dostupnom širokom krugu ljudi.“ Sastojci za ovaj recept: Prilika Ono što razlikuje dobre brendove od prosječnih jest upravo način na koji će se postaviti u kriznim situacijama.

Hoćemo li u njima vidjeti kataklizmu ili priliku da pokažemo vrijednosti za koje se zalažemo? Nitko od nas u ovom trenutku ne smije zaboraviti da ima priliku pomoći: lokalnoj zajednici, naciji, svijetu, susjedu, bolesnima, onima koji su zabrinuti za egzistenciju. Brendovi i oglašivači koji ne stanu iza pravih vrijednosti, ne budu bliski svojim potrošačima te ne iznađu načina kako komunicirati s njima, sutra možda neće postojati.

Povjerenje Važno je da ostanemo odgovorni i imamo povjerenje jedni u druge. Ovo je u novijoj povijesti jedinstven slučaj od kojega baš nitko nije izuzet. Na svakome od nas je ne samo da se brine za zdravlje i dobrobit svih oko sebe, već i za ekonomiju u cjelini.

Pratimo putanju A Putanja ima oblik slova V (kao Victory). Povijest je pokazala kako scenariji pada gospodarstva i oporavka od kriza nakon epidemija uvijek imaju oblik slova V. Oporavak nakon prethodnih šokova, epidemija poput SARS-a, hongkonške gripe, azijske i španjolske gripe, karakterizirao je nagli rast ekonomije.

Postponing ili Poslije ćemo Odgađanje je majka mudrosti!

Ako dozvolimo da nas ulovi panika i naprasno otkazujemo dogovorene kampanje i poslove, uvijek valja imati na umu da će: konkurencija spremno iskoristiti naše slabosti. Planirane poslove radije odgodimo za koji mjesec, ne odustajmo od njih, a ovo vrijeme iskoristimo za planiranje svega onoga za što do sada nismo imali vremena. Možda je upravo pravi čas za reorganizaciju, otvaranje web shopa koji se dugo planira, za osmišljavanje sadržaja na društvenim mrežama ili jednostavno trenutak da brendovi altruistično podsjete na sebe, sada kada možemo biti 100 % sigurni da naša publika sjedi pred TV-om ili kompjuterom. Internet će u idućim mjesecima biti najpoželjniji način međusobne komunikacije.

Perimo ruke i pazimo jedni na druge!

Cijeli recept možete preuzeti na linku: https://hura.hr/wp-content/uploads/2020/03/hura_5p.pdf .

Videokonferencije su učinkovitije kad ljudi mogu vidjeti međusobno izraze lica i govor tijela, a kao i na sastanku uživo vrijede pravila neverbalne komunikacije.

na na vrijeme organizirati i zajednički virtualni ručak: dogovorite termin ručka, svatko sjedne sa svojim ručkom pred ekran i ručate zajedno uz razgovor.

Ako ste tim koji je ponekad ručao zajedno – možda možete s vreme-

Ostanimo doma – i komuniciST rajmo! www.suvremena.hr

81

franšiza

Franšiza i kriza uzrokovana COVID-19 – što bi davatelji trebali napraviti piše: izv. prof. dr. sc. Aleksandar Erceg

P

osljednjih su mjesec dana razorni učinci širenja Coronavirusa (COVID-19) na globalnu ekonomiju postali neosporni. Nacionalni stožeri su dali svoje preporuke, gospodarstva se nalaze u „lockdownu“, burze su pale, restorani i kafići su zatvoreni, … „život je stao“. Kao što savjetuju medicinski stručnjaci, od svih se tvrtki i građana traži da poduzmu sve dostupne mjere opreza kako bi se pomoglo “spljoštenoj krivulji” kako bi se usporio prijenos virusa, posebno ranjivim građanima čije je zdravlje najugroženije.

ozbiljniji – planiranje u izvanrednim situacijama izloženo je ogromnoj neizvjesnosti. Ovi izazovi zahtijevaju odlučno vodstvo unutar franšiznog sistema što može biti i teže nego za druge tvrtke, jer isto zahtijeva od davatelja franšize da pažljivo promisle o aktivnostima koje će utjecati na njihove tvrtke, na primatelje franšize i u konačnici na cijeli franšizni sistem. Davatelji franšize bi stoga trebali razmotriti poduzimanje sljedećih aktivnosti u cilju ograničavanja štete uzrokovane krizom uslijed COVID-19.

Kao rezultat ove krize, poduzećima širom zemlje koja su uspjela i planirala širenje prije samo nekoliko tjedana, sada može prijetiti zatvaranje zbog vladinih smjernica ili urušavanja prihoda. Vjerojatno će cijela situacija utjecati i na lance opskrbe. Nitko ne zna koliko će poremećaj trajati i koliko bi mogao postati

Opći principi poslovanja

82

Suvremena trgovina 2(45)

Zdravlje i sigurnost zaposlenika i kupaca trebali bi biti prva briga svakog davatelja franšize i primatelja franšize. U mjeri u kojoj franšizne trgovine i dalje ostaju otvorene, primatelji franšize trebaju zahtijevati održavanje protokola či-

šćenja koristeći proizvode koji su učinkoviti protiv virusa i površinske kontaminacije. Čim operativno osoblje davatelja franšize bude u mogućnosti posjetiti franšizne lokacije, pobrinite se da se poštuju neophodni protokoli sanitarne zaštite u skladu s propisima.

Odnosi sa sustavom i komunikacije Voditelji franšiznih sistema trebali bi usaditi povjerenje koje može minimizirati štetu marki i omogućiti oporavak što je prije moguće.

U najvećoj mogućoj mjeri, obzirom na svojstvenu neizvjesnost, treba pripremiti i komunicirati realni plan za minimiziranje i obnovu štete. Davatelj franšize treba kreirati i koristiti kanale komunikacije kako bi osigurao da se najvažnije informacije mogu brzo i vjerodostojno priopćiti svim primatelji-

ma franšize u sistemu. U isto vrijeme, davatelj franšize treba osigurati da primatelj franšize dobije poslane obavijeste te da na njih reagira u skladu sa zadanim rokovima. Otvorena komunikacija uvijek je važne za zdravlje i uspjeh franšiznog sistema no iznimno je kritična za uspjeh i preživljavanje u doba ekonomske krize.

malizaciji i ograničavanju učinaka ovog izbijanja i promociji oporavka.

Prilagodba sustava

No, što da davatelji franšize naprave sada kako bi prebrodili ovu krizu i izradili osnove za daljnji uspjeh svoga franšiznog sistema. Neki od potencijalnih koraka bi mogli biti:

Davatelji franšize trebaju promisliti mogu li se napraviti uštede u poslovanju prilagodbom franšiznog poslovanja, na primjer, povećanim fokusom na preuzimanje i isporuku ili daljinsko pružanje usluga. Ako se ovakva situacija nastavi, sistemi bi trebali razmotriti kreiranje novih, odnosno izmjene postojećih strategija za zadovoljavanje potreba i/ili stavljanja na tržište financijski ugroženih potrošača. Davatelji franšize trebaju razmisliti o primjeni više sile i s tim povezane odredbe u svim ugovorima.

Dodatno tome, davatelji bi mogli razmisliti i o privremenoj obustavi određenih mjera koji se tiču „standarda brenda“ sukladno ugovoru o franšizi i to posebice onih koji se tiču zahtijevanog radnog vremena, minimalnih potreba za zaposlenicima, ponude proizvoda i usluga, itd. Dodatno tome potrebno je procijeniti privremenu obustavu odobrenih ograničenja dobavljača ukoliko to može utjecati na poslovanje i potom, gdje je izvedivo, pronađite alternativne dobavljače ili dopustite primateljima franšize izvor proizvoda i usluga iz dostupnih resursa dok se ne obnove normalne opskrbne linije.

Tijekom trajanja ove krize, zdravlje i dobrobit zaposlenika i kupaca moraju biti najvažniji. Otvorena komunikacija s davateljima franšize o potencijalnim problemima, pokazuje da je davatelj franšize svjestan i poduzima proaktivne korake na suradnji sa svojim primateljima franšize i zaposlenicima na mini-

Kako davatelji franšize mogu reagirati na pandemiju COVID-19 Ukoliko gledamo s ekonomskog stajališta, ekonomski izazov će proći kao što je prošao i onaj iz ekonomske krize iz 2008. godine.

• Kriza će proći, stoga je potrebno usredotočiti se na svoje planove rasta za četvrti kvartal ove godine kao i na one za dvogodišnji, trogodišnji ili peterogodišnji rast.

• Usredotočite se da budete dobar davatelj franšize i partner svojim primateljima – vremena su takva te se može dogoditi da upravo zbog tih Vaših poteza dobijete brojne nove primatelje franšize i ostvarite rast Vašeg sistema.

• Koordinirajte Vaše poteze i poslovanje s Vašim pravnicima i pripremite upute i pravila za poslovanje koje trebaju biti u skladu s uputama za COVID-19, te pripremite odgovore na upite Vaših primatelja franšize koji bi trebali biti u skladu s franšiznim ugovorom odnosno s ponudom za sklapanje ugovora o franšizi.

- Oko procjene odredbi više sile koje su sadržane u Vašim franšiznim ugovorima, procijenite potencijalnu primjene u skladu s trenutnom krizom – poput toga omogućava li primjena više sile Vašim primateljima franšize raskid franšiznog ugovora ili odgodu plaćanja određenih pristojbi.

- Oko hitnih ažuriranja vaših priručnika za rad u cilju omogućavanja modificiranih izvršenja aktivnosti primatelja franšize i omogućavanja odobravanja alternativnih dobavljača kao izvora opskrbe.

- Oko osiguravanja da su Vaša pravila vezana za postupanje s COVID-19 i odgovori na upite Vaših primatelja u skladu s Vašim franšiznim ugovorima.

- Oko uspješnog upravljanja i kontroliranja lanca opskrbe u cilju potencijalnog prekida i otkaza dogovorenih isporuka repromaterijala.

- Oko potencijalnih upita, ovisno o vašoj industriji i Vaših odgovora na potencijalne zahtjeve Vaših primatelja oko obustave ili odgode plaćanja pristojbi vezanih za prava licenciranja.

• Provedite i komunicirajte poboljšane franšizne postupke za održavanje sigurnosti kupaca.

• Održavajte aktivnu i otvorenu komunikaciju sa svojim primateljima franšize kako bi im pomogli u prevladavanju potencijalnih problem u kojima se mogu naći tijekom trajanja ove krize.

• Pomno pratite ključne pokazatelje poslovanja franšiznog sistema, uključujući prodaju i troškove prodane robe. Ove će metrike pružiti važne pokazatelje te će omogućiti donošenje boljih i točnijih odluka nakon završetka krize.

• Vaš sistem i vi kao davatelj franšize biti ćete ocjenjivani prema aktivnostima koje ćete poduzimati tijekom trajanja krize.

• Budite usredotočeni na svoju priču o robnoj marki i na ono što radite kako biste pomogli svojim primateljima franšize.

• Koordinirajte aktivnosti s Vašim pravnim timom:

• Nastojte ne paničariti, usredotočite se na budućnost vašeg www.suvremena.hr

83

franšiza franšiznog sistema te na dobrobit vaših primatelja franšize i kupaca.

izgledati vaš franšizni sistem u zadnjem kvartalu 2020. i u 2021. godini.

• Usredotočite se na dugoročno.

Međusobni odnos, koji odnos između davatelja i primatelja franšize čini toliko vrijednim, upravo je glavna značajka i karakteristika koja ga sada čini ranjivim u ovoj krizi. Sada je vrijeme da se okupite oko svojih primatelja franšize te zajedno s njima izađete iz ove krize bolje i jače.

Usredotočite se na to kako će

Na kraju ove liste savjeta potrebno je napomenuti da je ovo puno lakše napisati nego i napraviti, te da su ovi savjeti sažetak savjeta i preporuka koje brojne strane nacionalne franšizne udruge daju svojim članovima – primateljima i davateljima franšize.

Slična je situacije i u Hrvatskoj gdje je i Udruga za franšizno poslovanja izašla sa preporukama kako

da franšizni sistemi „prežive“ krizu, a osim njih savjete je ponudio i Andrija Čolak iz najuspješnije hrvatske franšize Surf’n’Friesa odnosno njegove tvrtke Colak Franchise Consulting Group.

Također, potrebno je napomenuti kako je sukladno svime u franšiznoj industriji upravo kriza prilika da pokrenete franšizno poslovanje, bilo kao davatelj franšize, bilo kao primatelj franšize. No, što god odabrali jedino što mogu na kraju reći je doST bro došli u svijet franšize.

Hrvatska treba strategiju sajmovanja

Promocija regionalnoga gospodarstva Cilj organizacije sajmova je, prije svega, ostvarenje obećavajućih kontakata poduzetnika s velikom vjerojatnošću realizacije, povezivanje tvrtki i dogovorna suradnja na budućim projektima.

K

roz ciljane nastupe na domaćim i inozemnim sajmovima i izložbama olakšava se pristup domaćem tržištu, te se time ostvaruju povoljnije tržišne pozicije poduzetnika. Ujedno, jača se konkurencija odnosno učvršćuje pozicija domaćih poduzetnika na inozemnim tržištima, čime se omogućuje širenje poslovanja.

Posebno su važni sajmovi i gospodarske izložbe koje se organiziraju na regionalnoj razini, obzirom da je namjera organizatora takvih sajmova da se investitorima regije u kojoj se organizira promocija proizvoda i kompanija omogući detaljnije upoznava-

84

Suvremena trgovina 2(45)

nje sa proizvodima, tehnikama i procesima koji su od interesa za takvu regiju.

Uvriježeno je mišljenje da se na sajmovima zaključuju poslovi.

Uglavnom, potpuno krivo. Sajam je uvijek mjesto gdje se prezentiraju potencijali, upoznaje konkurencija i napredak pojedine gospodarske cjeline na globalnoj razini, mjesto vrednovanja vlastitih mogućnosti i mjesto upoznavanja potencijalnih partnera. Kada se planiraju izložbe na nacionalnoj razini, tada presudnu ulogu u izboru imaju tvrtke sa svojim potencijalima, a ne one koje već gospodarski djeluju u pojedinoj regiji ili zemlji.

Također, treba naglasiti da na regionalnim sajmovima vrlo često nastupaju i poslovno-investicijske banke koje prezentiraju mogućnosti i uvjete ulaganja i financiranja značajnih razvojnih projekata. Stoga, u pripremi nastupa na pojedinom sajmu treba uzeti u obzir i ovu mogućnost koja otvara potencijale u razvojnom smislu.

Pri tome valja voditi računa kako regionalni sajmovi imaju veliko ekonomsko značenje za cijelu regiju i dijelom su važan alat ne samo za izlazak iz gospodarskih kriza, već bitno utječu na ukupan gospodarski razvitak pojedinih dijelova „lijepe naše“. (A.G)

32. tradicionalna

najveća

konferencija za trgovce i proizvođače

2020

Povratak u budućnost

Organizatori:

- nova maloprodajna revolucija Zagreb, srijeda 7.10.2020.

Kraš, Ravnice 48 u 9 sati

Više o tome na: http://suvremena.hr/

zaštita na radu

(Ne)sigurnost na izdvojenom mjestu rada piše: Vitomir Begović, konzultant/savjetnik

1. Uvod Tehnološki i komunikacijski napredak mijenja način života i rada, pa sve više prostora i na razini Europe dobiva mogućnost rada izvan sjedišta poslodavca.

Kao primjere rada na izdvojenom mjestu rada možemo navesti: rad kod kuće (primjerice različiti administrativni poslovi, pisanje i uređivanje tekstova, lektoriranje, i dr.), i rad na izdvojenom radnom mjestu/na putu (primjerice rad trgovačkih putnika, servisera, prodajnih predstavnika kompanija i dr.).

Pored primjene odgovarajućih propisa u području rada i zaštite na radu, takav oblik rada trebao bi se precizno ugovoriti kolektivnim ugovorima, internim aktima, odnosno između poslodavca i po86

Suvremena trgovina 2(45)

jedinog radnika i to prije početka rada, a ovisno o nastalim okolnostima može se sastaviti i anex ugovora o radu tijekom radnog odnosa.

2. Promjene u svijetu rada Sve više i više radnika radi kraće ili duže izvan prostora poslodavca, tj. izvan kontroliranog radnog okruženja. Ne možemo govoriti o posve novim trendovima na tržištu rada, budući da su rad na određeno vrijeme, rad kod kuće i samozapošljavanje prisutni već duže vrijeme. Štoviše, suvremene tehnologije omogućavaju veću fleksibilnost u tome gdje i kako se radi.

Poslovi na izdvojenom mjestu rada, i rad od kuće pretežito su vezani za dugotrajan rad s računalom. Napo-

ri pri takvom radu su statički napor: dugotrajno sjedenje; dinamički napor: ponavljajući pokreti; napor vida: dugotrajni rad sa zaslonom; psihofiziološki napor: povećani organizacijski zahtjevi posla.

Logično je procijeniti razinu rizika za sve poslove koji se obavljaju s računalom, imajući u vidu rizik od narušavanja zdravlja radnika zbog vidnog, statodinamičkog i psihofiziološkog napora.

Nedopustivo je nečinjenje ministara zdravstva, koji već gotovo 6 godina nisu u stanju donijeti temeljem čl. 103 st. 5 Zakona o zaštiti na radu, uz suglasnost ministra nadležnog za rad, Pravilnik koji se odnosi na mjere, pravila, postupke i aktivnosti zaštite na radu radnika koji su izloženi statodinamič-

kim, psihofizičkim i drugim naporima na radu. Umjesto toga, čine se druge promjene koje nisu usmjerene na unapređivanje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.

3. Prednosti i nedostaci rada izvan sjedišta poslodavca 3.1. Prednosti za poslodavca Lakši pristup talentiranim radnicima, novim poslovima u manjim sredinama, povećana motivacija i produktivnost zbog mogućnosti rada na osobno najpovoljniji način, početak novih poslova zbog manjih početnih ulaganja i režija, smanjenje troškova zbog smanjivanja uredskih radnih mjesta, manji izostanci s rada.

3.2. Prednosti za radnika Uspostava ravnoteže između poslovnog i privatnog života, fleksibilno radno vrijeme, bolja koncentracija i usredotočenost na rad, veća produktivnost, manji izdatak za odjeću i obuću za posao, više vremena se može posvetiti obitelji, ušteda vremena potrebnog za putovanje do posla i kuće, dobre mogućnosti za radnike s određenim fizičkim nedostacima, kao i za roditelje ili za one koji skrbe o starijim ukućanima, te mogućnost rada za više poslodavaca.

kod kuće sporije napreduju ili čak više rade.

3.4. Opće koristi Doprinos smanjenju prometa i zaštiti okoliša, mogućnost veće radne uključenosti osoba s invaliditetom i smanjenom radnom sposobnošću, manje ozljeda na putovanju na posao i s posla, otvaranje šireg prostora za rad roditelja s malom djecom i osoba koje skrbe o starijim osobama (posebno važno zbog nedostatka javnih servisa), te mogućnost produžetka radnog vijeka.

4. Međunarodni propisi Europski parlament donio je Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života prema kojoj zemlje članice roditeljima trebaju omogućiti fleksibilno radno vrijeme.

Europska direktiva o ravnoteži poslovnog i privatnog života roditeljima jamči ne samo fleksibilno radno vrijeme i rad od kuće, već i neprenosivi roditeljski dopust od dva mjeseca i plaćeni dopust od 10 dana za očeve nakon rođenja djeteta.

Konvencija broj 177 o radu kod kuće (Opća konferencija Međunarodne organizacije rada prihvatila je Konvenciju u Genovi 20. lipnja 1996.) definira rad kod kuće kao rad koji obavlja osoba: u svojem domu ili drugim njegovim prostorijama ili po njegovom izboru, osim radnog prostora kod poslodavca, bez obzira na to tko pruža opremu, materijale ili druga proizvodna sredstva, osim ako ta osoba ima stupanj autonomije i ekonomske neovisnosti potrebne da se smatra neovisnim radnikom u skladu s nacionalnim zakonima, propisima ili sudskim odlukama.

Preporuka o radu kod kuće iz 1996.

(Opća konferencija Međunarodne organizacije rada prihvatila je Preporuku u Genevi 20. lipnja 1996.) kaže da svaka članica treba u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i praksom odrediti tijelo ili tijela kojima je povjereno formuliranje i provedba nacionalne politike o radu kod kuće.

U vezi zaštite na radu radnika kod kuće Preporuka ukazuje da nadležno tijelo treba osigurati implementaciju smjernica o sigurnosnim i zdravstvenim propisima te mjerama opreza. Poslodavac treba upoznati radnika sa svim opasnosti-

3.3. Nedostaci rada na daljinu Ponekad se smatra da rad kod kuće predstavlja potpunu depersonalizaciju radnog okruženja, nepostojanje razmjene znanja, savjeta i ideja, nedostatak natjecateljskog entuzijazma, nedovoljno razdvajanje privatnog i poslovnog života, ometanje ukućana zbog rada kod kuće, ponekad se rad na daljinu smatra „predigrom“ otpuštanja viška zaposlenih, ponekad se javlja stres i nesigurnost zbog nemogućnosti socijalnog kontakta. Neka istraživanja pokazuju da radnici koji rade www.suvremena.hr

87

zaštita na radu ma, ukazati mu na mjere koje treba poduzeti te osigurati odgovarajuće osposobljavanje. Strojevi i uređaji trebaju biti opremljeni sa zaštitnom opremom, a radniku treba osigurati potrebnu osobnu zaštitnu opremu. S druge strane, radnik treba u skladu s propisanim mjerama sigurnosti i zdravlja na radu poduzimati razumne mjere zaštite. Rok za završetak radnog zadatka ne bi trebao onemogućiti radnika da koristi dnevni i tjedni odmor te plaćeni godišnji odmor.

EU okvirni sporazum o radu na daljinu iz 2002. godine potpisali su europski socijalni partneri i on stvara ugovornu obvezu za potpisnice da implementiraju sporazum.

Mjere implementacije sporazuma se razlikuju među državama članicama zavisno od njihovih nacionalnih pocedura. U tom kontekstu, izdvajaju se tri načina implementacije: putem kolektivnog ugovora; putem zajedničkih smjernica, pravilnika i preporuka o radu na daljinu, koje su neobvezujućeg i dobrovoljnog karaktera; i na kraju, putem nacionalne legislative.

4.1. Praksa drugih zemalja Zakonodavstvo većine zemalja (npr. Hrvatska, Letonija, Mađarska, Slovenija) predviđa da ugovor o radu mora uključiti preciziranje radnog mjesta, kao i da radnik koji obavlja posao od kuće ili u drugim prostorijama ima ista prava kao i radnik koji radi u prostorijama poslodavca uključujući pravo na učešće u upravljanju i organizaciji sindikata (npr. Slovenija, Portugal, Španjolska). Također, propisana je obveza poslodavca u pogledu poduzimanja sigurnosnih i zdravstvenih mjera kada je u pitanju mjesto rada zaposlenog (npr.

Hrvatska, Mađarska, Poljska, Slovenija, Španjolska), te osiguranje i održavanje opreme potrebne za rad zaposlenog (npr. Hrvatska, Poljska, Slovačka).

88

Suvremena trgovina 2(45)

U Litvi, poslodavac mora dozvoliti rad na daljinu namjanje 1/5 radnog vremena na zahtjev trudnice ili žene koja doji ili zaposlenog koji podiže dijete do tri godine starosti ili zaposlenog koji sam vodi brigu o djetetu do 14 godina ili djeci s invaliditetom do 18 godina starosti.

U Irskoj za radnike koji rade od kuće zdravstvene i sigurnosne mjere zahtijevaju da poslodavac ima pristup kući kao radnom mjestu zaposlenog, te da mu osigura radnu opremu i sl. U određenim slučajevima, zaposleni može osigurati opremu, a potom će utrošena sredstva biti refundirana.

Opće je pravilo da je poslodavac odgovoran za osiguranje, instaliranje i održavanje opreme potrebne za redovno obavljanje rada izvan sjedišta poslodavca, ukoliko radnik ne koristi vlastitu opremu. U posljednjem slučaju, poslodavac mora voditi računa da oprema radnika ne može izazvati dodatne sigurnosne rizike, te da su zaštita podataka i sigurnosni standardi na istoj razini kao i kad je u pitanju oprema koju koristi i održava poslodavac.

Poslodavac je dužan izraditi procjenu rizika svih radnih aktivnosti radnika, a to uključuje i radni-

ke koji rade od kuće. U slučaju tih radnika, dobra je praksa da ti radnici primjenjuju samoprocjenu rizika radnih aktivnosti koje obavljaju u svom domu.

U Mađarskoj u skladu s općim pravilima, poslodavac je odgovoran za osiguranje, instalaciju i održavanje opreme potrebne za rad od kuće, izuzev u slučaju da zaposleni koristi osobnu opremu. Poslodavac je dužan nadoknati sve troškove zaposlenog koji se direktno odnose na rad, sa posebnim fokusom na troškove koji se odnose na sredstva komunikacije. U vezi sigurnosnih i zdravstvenih uvjeta rada primjenjuju se odredbe Zakona o sigurnosti na radu sa sljedećim izuzecima: ukoliko poslodavac osigura radnu opremu, vrši preventivnu inspekciju u kontekstu zaštite na radu; mjesto određeno za rad izvan sjedišta poslodavca mora unaprijed potvrditi poslodavac u kontekstu zadovoljenja standarda zaštite na radu; poslodavac ili njegov predstavnik ima pravo na pristup prostorijama gdje radnik obavlja rad, u cilju provedbe obveza koje se odnose na zaštitu na radu, kao što su procjena rizika, provjera sigurnosti i uvid u nesretni događaj.

U Poljskoj poslodavac je dužan osigurati opremu potrebnu za rad na izdvojenom mjestu rada. Također, ima pravo provoditi kontrolu rada na takvom mjestu rada zaposlenog. U tom kontekstu, poslodavac ima pravo vršiti kontrolu u cilju procjene napretka u poslu koji obavlja radnik, zatim, u cilju instaliranja, održavanja ili popravka opreme; te u cilju provjere sigurnosnih i zdravstvenih uvjeta rada, ali uz prethodnu suglasnost zaposlenog, izraženu u pisanoj formi ili uz upotrebu sredstava elektroničke komunikacije ili sličnih sredstava komunikacije na daljinu.

U Sloveniji prije početka rada od kuće, poslodavac mora informirati Inspekciju rada o namjeravanoj organizaciji rada od kuće, dok inspektor rada može zabraniti organiziranje ili obavljanje rada od kuće ukoliko je štetan ili postoji rizik da postane štetan za radnika od kuće ili za životno i radno okruženje u kojem se posao obavlja i ukoliko je u pitanju vrsta posla koja se ne može obavljati u formi rada od kuće.

Poslodavac je obvezan osigurati sigurne radne uvjete za rad od kuće i skrbiti o mjerama sigurnosti i zdravlju na radu. U skladu sa Zakonom o sigurnosti i zdravlju na radu obavezan je pripremiti i usvojiti pisanu izjavu o sigurnosti, kao i dokument o procjeni rizika koji mora ažurirati i dopuniti svaki put kad se pojavi novi rizik. Imajući u vidu zaštitu privatnosti i nepovredivost stana, ne može se ući u prostorije zaposlenog. Zato, zaposleni ima obvezu dati pisanu izjavu o adekvatnosti tj. zadovoljavanju sigurnosnih uvjeta radnog okruženja.

U Danskoj u skladu sa sporazumima, rad od kuće je dobrovoljnog karaktera. Poslodavac treba osigurati sredstva za rad, dok zaposleni ne može raditi od kuće puno radno vrijeme, već samo dio ugovorenih radnih sati.

U Finskoj postoje posebna pravila koje se odnose na sigurnost i

zdravlje u vezi s radom izvan sjedišta poslodavca.

U Njemačkoj, u kući kao radnom mjestu bez ikakvih ograničenja, primjenjuje se zakonodavstvo koje se odnosi na radno vrijeme, kao i pravila o sigurnosti i zdravlju na radu. Prema ugovoru o radu, poslodavac može imati pravo zahtijevati ulazak u prostorije u kojima zaposleni obavlja rad kako bi provjerio zdravstvene i sigurnosne uvjete rada, pri čemu se moraju poštovati zahtjevi privatnosti, u skladu s osnovnim pravom o nepovredivosti doma. Savjeti radnika mogu sudjelovati prilikom utvrđivanja ili prestanka rada od kuće.

U Švedskoj rad od kuće je pitanje dogovora između zaposlenog i poslodavca na individualnoj razini ili posredstvom sindikata. Ukoliko zaposleni želi raditi od kuće određenim danima, poslodavac nema obvezu osigurati opremu kao što je računalo, stol, stolica, ukoliko drukčije nije dogovoreno. Međutim, ukoliko poslodavac očekuje da zaposleni radi od kuće, poslodavac je obično nadležan za nabavku opreme. Također, poslodavac ima određenu odgovornost osigurati da radno okruženje u domu zaposlenog nije opasno, pri čemu nije određen precizan opseg ove odgovornosti. U tu svrhu, poslodavac može zatražiti da uđe u prostorije zaposlenog, pri čemu je potrebna njegova suglasnost.

5. Radno zakonodavstvo u Republici Hrvatskoj Odredbama članaka 15., 43., 46., i 47. prijašnjeg Zakona o radu, koje su prvi puta jasnije uredile institut ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada i općenito fleksibilnost organizacije i trajanja radnog vremena, postignut je određeni stupanj usklađenosti s Direktivom 2003/88/EZ o određenim oblicima organizacije radnog vremena.

Dodatna fleksibilnost rada uvedena je normativnim proširenjem

predmetne radnopravne materije (među ostalim i novim institutom dopunskog rada radnika), ali i dodatnim olakšavanjem mogućnosti sklapanja ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada i fleksibilne organizacije trajanja radnog vremena kako to predviđaju članci 17., 61., 62., 66. i 67. važećeg Zakona o radu.

Zakon o radu u Republici Hrvatskoj omogućava da radnik u radnom odnosu poslove ne obavlja (samo) u prostorijama poslodavca već i na drugim mjestima. Takav rad se prema Zakonu o radu naziva radom na izdvojenom mjestu rada odnosno riječ je o radu koji se obavlja kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca. Zakon ne regulira vremensko ograničenje povremenog rada izvan sjedišta poslodavca.

Prema prijašnjem Zakonu o radu (Narodne novine 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13), poslodavac je o svakom sklopljenom ugovoru o radu koji uređuje fleksibilan način organizacije radnog vremena, odnosno rad u prostorijama izvan prostora poslodavca, bio dužan o tome u roku 15 dana obavijestiti tijelo državne uprave nadležno za inspekciju rada. Međutim, članak 17. važećeg Zakona o radu (Narodne novine 93/14, 127/17, 98/19) to više ne predviđa, čime je bitno olakšano sklapanje takvih ugovora o radu.

Zakon o radu i nadalje propisuje da radnik u vlastitom domu ne smije obavljati poslove koji bi ugrožavali njegovo zdravlje i sigurnost na radu, odnosno poslodavac ne

zaštita na radu smije sklopiti s radnikom ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada ako se radi o poslovima iz članka 64. stavak 1. Zakona o radu (poslovi na kojima i uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja), povezano s člankom 17. stavak 4.

Zakona o radu.

Unatoč višestrukoj korisnosti ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada (i) za poslodavce, posebice kod poslova kod kojih nije važan način i tijek rada koje radnik obavlja već kvaliteta konačno obavljenog posla, taj radnopravni institut do danas nije u širokoj primjeni.

Dakle, za obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca, sklapa se ugovor o radu u skladu s odredbom članka 17. Zakona o radu, te stranke takvog ugovora o radu trebaju osobito voditi računa o ugovorenom mjestu rada koje predstavlja obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu.

Za izdvojeno mjesto rada Zakon o radu propisuje, između ostaloga, da je poslodavac dužan osigurati radniku sigurne uvjete rada, a radnik je dužan pridržavati se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima.

Dakle, ako radnik radi na takvim poslovima, njegov ugovor o radu, sukladno članku 17. Zakona o radu, mora osim podataka iz članka 15. stavka 1. točke 1. do 9. Zakona (podaci u uobičajenom ugovoru o radu) sadržavati i dodatne podatke o: radnom vremenu, strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati, zatim, uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u vezi s time, naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje poslova, te načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika.

90

Suvremena trgovina 2(45)

6. Zaštita na radu na izdvojenom mjestu rada Vezano uz uvjete sigurnosti i zaštitu na radu na izdvojenom mjestu rada prema odredbi čl. 3. st. 1. podst. 5. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine 71/14., 118/14., 154/14., 94/18., 96/18) izdvojeno mjesto rada je mjesto rada na kojemu radnik ugovoreni posao obavlja kod kuće ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca, a prema odredbi čl. 3. st. 1. podst. 6. čl.

Zakona, mjesto rada je svako mjesto na kojemu radnici i osobe na radu moraju biti, ili na koje moraju ići, ili kojemu imaju pristup tijekom rada zbog poslova koje obavljaju za poslodavca, kao i svaki prostor, odnosno prostorija koju poslodavac koristi za obavljanje poslova i koja je pod njegovim izravnim ili neizravnim nadzorom.

Poslodavac je dužan osigurati, bez obzira na izdvojenost prostora rada, sigurne uvjete za obavljanje poslova dogovorenih ugovorom o radu (članak 17. stavak 5.

Zakona o radu).

Prema odredbi članka 36. stavka 5. Zakona o zaštiti na radu na izdvojenom mjestu rada ne mogu se obavljati poslovi s posebnim uvjetima rada.

Uvažavajući navedeno, izdvojeno mjesto rada je također mjesto rada i poslodavac je na istom obvezan primjenjivati odredbe Zakona o zaštiti na radu i propisa donesenih na temelju njega, bez obzira na učestalost i trajanje rada na tom mjestu rada.

Moguća je npr. i situacija da ugovorene poslove radnik obavlja u prostoru koji je sam radnik unajmio, u kojem slučaju se radi o obavljanju poslova u prostoru koji nije prostor poslodavca, tj. radi se također o izdvojenom mjestu rada.

Od početka siječnja 2020. godine na snazi je izmijenjeni Pravilnik o izradi procjene rizika, u daljnjem tekstu: Pravilnik), koji donosi zna-

čajne novine koje se odnose na obvezu izrade procjene rizika u slučaju povremenog rada na izdvojenom mjestu rada, što uključuje i rad od kuće. Pravilnikom je, naime, određeno kako poslodavac, pod uvjetima određenim Pravilnikom, nema obvezu dokumentiranja procjene rizika za poslove koje radnik povremeno obavlja na izdvojenom mjestu rada i to samo pod uvjetima ukoliko se: • radi o administrativnim, uredskim i sličnim poslovima za koje je u skladu s odredbama Pravilnika prethodno procijenjen i dokumentiran mali rizik, • radi o poslovima koje radnik redovito obavlja u prostoru poslodavca, a samo povremeno na izdvojenom mjestu rada, uključujući i rad kod kuće.

Primjeri poslova s malim rizicima nalaze se u prilogu II. Pravilnika, s time da se Pravilnikom dopušta mogućnost da se i ti poslovi procjene poslovima s drugim razinama rizika. Poslodavac bi trebao osigurati obavještavanje, razmjenu informacija i suradnju između radnika, ovlaštenika i stručnjaka zaštite na radu te dati radniku upute o postupanju u slučaju promjena na mjestu rada odnosno neželjenih događaja koji mogu utjecati na

Sporazum radničkog vijeća s poslodavcem, Pravilnik o radu i Pravilnik o zaštiti na radu) , normativno urediti povremeni rad izvan sjedišta poslodavca.

provođenje zaštite na radu, kako bi se osiguralo ispunjenje propisanih obveza zaštite na radu. Dakle, radi se o formalnim uvjetima.

Naime, prema prethodnim odredbama, da bi radnik mogao povremeno obavljati posao na izdvojenom mjestu rada (najčešće kod kuće), poslodavac je, s aspekta zaštite na radu, morao izraditi procjenu rizika za to mjesto rada, uz poduzimanje svih mjera koje iz toga proizlaze. Kao što odredba i ukazuje, radi se o poslovima koji su na mjestu rada kod poslodavca procijenjeni kao poslovi s malim rizikom i u pravilu radi se o poslovima administrativne prirode. Sve navedeno odnosi se na situacije kada se takvi poslovi obavljaju na izdvojenom mjestu rada povremeno, a ne stalno, pa se postavlja pitanje što je to povremeno, te tko će, kada i na koji način to kontrolirati ?! Primjera radi, u praksi u Hrvatskoj rad na određeno vrijeme kao i prekovremeni rad trebaju biti izuzetak, a u stvarnosti postaju pravilo!?

Iako se podrazumijeva za ovakav način rada pristanak obiju strana, zbog specifičnosti i nedovoljne zakonske regulative kao i u svim ostalim pitanjima zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, potrebno je internim aktima (Kolektivni ugovor,

Uzimajući u obzir prethodno navedeno i „labavu“ odredbu izmijenjenog Pravilnika o procjeni rizika, u vezi s poslovima koje radnik obavlja na izdvojenom mjestu rada, treba ukazati da je poslodavac obvezan primjenjivati odredbe Zakona o zaštiti na radu i propisa donesenih na temelju njega, bez obzira na učestalost i trajanje rada na tim mjestima rada (povremeni rad kod kuće), budući da je prema odredbi čl. 19. st. 1. Zakona, poslodavac odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima.

Prema čl. 41. st. 1. Zakona, poslodavac je obvezan osigurati da su mjesta rada koja se koriste u svakom trenutku sigurna, održavana, prilagođena za rad i u ispravnom stanju, u skladu s pravilima zaštite na radu. Dakle, poslodavac je dužan izdvojeno mjesto rada tretirati kao i svako drugo mjesto rada.

Radno mjesto s računalom ne smije biti izvor opasnosti od ozljede i oštećenja zdravlja radnika. Tako stoji u Pravilniku o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom (Narodne novine 69/05.) koji je donesen temeljem članka 12. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu. Pravilnik propisuje obveze poslodavca koji zapošljava radnike koji posao obavljaju uz pomoć računala. Tako članak 5. Pravilnika ukazuje da je: „Poslodavac obvezan izraditi procjenu opasnosti za sva radna mjesta s računalom, imajući u vidu moguće opasnosti od narušavanja zdravlja radnika, posebice zbog vidnog, statodinamičkog i psihičkog napora. Poslodavac mora na temelju procjene opasnosti, provesti mjere za otklanjanje utvrđenih nedostataka“.

Članak 1. propisuje da se sve odredbe Pravilnika jednako primjenjuju i za rad od kuće, ili u prostoru koji nije u vlasništvu poslodavca. Znači li to da, ako radnik radi od kuće, poslodavac treba nabaviti ergonomski stol i stolac? Ovo pitanje svakako bi trebalo utvrditi ugovorom o radu na izdvojenom mjestu rada, kako to propisuje Zakon o radu, a najvažnije je da oprema za rad i drugi uvjeti zadovoljavaju sve sigurnosne standarde.

Prema Pravilniku radno mjesto s računalom obuhvaća: računalo sa zaslonom, tipkovnicu i/ili napravu za unošenje i/ili programsku opremu, koja predstavlja vezu između uređaja i radnika, dodatnu opremu, vanjske jedinice koje imaju disketni ili drugi pogon, telefon, modem, pisač itd., držač za predloške, radni stolac, radni stol ili radnu površinu, okruženje koje ima neposredni utjecaj na radno mjesto i radne zadatke radnika.

Poslodavac je obvezan izraditi procjenu rizika za sva radna mjesta s računalom, imajući u vidu moguće opasnosti od narušavanja zdravlja radnika, posebice zbog vidnog, statodinamičkog i psihičkog napora.

Zahtjevi u pogledu osiguranja uvjeta za rad na siguran način na radnom mjestu s računalom utvrđeni su u Prilogu koji je sastavni dio navedenog Pravilnika. Poslodavac mora osigurati da radna mjesta odgovaraju zahtjevima navedenim u Prilogu Pravilnika.

7. (Ne)sigurnost na radu „Radno mjesto s računalom ne smije biti izvor opasnosti od ozljede i oštećenja zdravlja radnika.Odredbe Pravilnika jednako se primjenjuju i za rad od kuće, ili u prostoru koji nije u vlasništvu poslodavca“. Izvod iz Pravilnika o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom (NN 69/05). Dakle, u prostoru poslodavca u kojem radnik obavlja rad obvezno je provoditi procjenu rizika za mjesto rada, kontrolirati www.suvremena.hr

91

zaštita na radu radni okoliš, primjenjivati propisanu opremu radnog mjesta, provoditi vježbe razgibavanja, stručnjak za zaštitu na radu obvezan je vršiti unutarnji nadzor, radnik treba surađivati s ovlaštenikom poslodavca i povjerenikom radnika za zaštitu na radu, dok je kod rada kod kuće sve navedeno isključeno, a time i mjesto rada rizično i (ne)sigurno.

Primjeri razmišljanja, iskustava i prakse ukazuju na nužan oprez.

7.3. Primjer uvida u zdravstveno stanje

7.1. Primjeri razmišljanja poslodavaca

Kako bi se zaštitilo zdravlje i sigurnost na radu, na izdvojenim mjestima rada potrebno je osigurati adekvatan radni prostor i opremu.Radnici koji rade na izdvojenom radnom mjestu moraju biti osposobljeni za rad na siguran način i primjenjivati kraće odmore i vježbe tijekom rada. Poznato je da mnogi ne razmišljaju o rizicima višesatnog sjedenja za računalom, a brojni su primjeri nebrige poslodavaca vezano za osiguranje propisanih radnih uvjeta u svojem sjedištu, a kako onda to očekivati na izdvojenom mjestu rada. Prisutni su i mnogobrojni rizici profesionalnih bolesti povezanih s radom i kod administrativnih ili poslova s „malim“ rizicima.

„Treba nam zakon koji je puno fleksibilniji i moderniji. Iako je, recimo, rad od kuće sve češći, u ZOR-u stoji da čak i u tom slučaju morate imati ergonomski stolac“. Izjava za medije predstavnika poslodavaca. „U tvrtki smo već ranije uveli klizno radno vrijeme, a prije dvije godine i skraćeno radno vrijeme petkom. Očekujemo kako će mogućnost rada od kuće do 4 dana mjesečno povećati zadovoljstvo zaposlenika, a samim time i njihovu produktivnost.

Ovom odlukom i mi se približavamo i prilagođavamo novijim generacijama, koje traže moderniji način rada i drukčije pogodnosti“. Telekomunikacijska tvrtka Hrvatska.

7.2. Primjer iskustva radnika „Neki sam dan bio na kavi s kolegom koji sjedi na starom drvenom stolcu. Iznenadio se kad sam mu rekao da mu je poslodavac dužan osigurati kvalitetan stol i ergonomski stolac.

Dakle, neinformiranost postoji, a odnosi se mijenjaju, u skladu s mogućnostima. Ponekad treba poslodavca podsjetiti na njegove obveze, pa će se promjena dogoditi. Kod mene na Institutu svima su nabavili stolce koji zadovoljavaju ergonomske norme koje propisuje EU. Oni koji rade s računalom dobili su nešto bolje i skuplje modele“. A. D. 92

Suvremena trgovina 2(45)

„Zbog zdravstvenih problema mišično-koštanog sustava uzrokovanih radom s novim tehnologijama sve više nam se obraćaju 20-godišnjaci“. Specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije.

8. Rizici po sigurnost i zdravlje radnika i mjere prevencije

Računala stvaraju velike probleme ljudima, jer sjedenje dodatno opterećuju kralježnicu, a najčešći bolovi su oni u donjem dijelu leđa.

Mišićno-koštani poremećaji najčešća su vrsta zdravstvenih problema povezanih s radom, koja mogu dovesti do kroničnih i teških bolesti. Postoji nekoliko uzroka poremećaja mišićno-koštanog sustava, među kojima prevladavaju ergonomski i organizacijski, a zbog učestalih i često dugotrajnih bolovanja radnika koji pate od takvih oštećenja zdravlja, veliki su gubici gospodarstva i zdravstvenog sustava. Crvenilo, peckanje, suhoća očiju, zamućen vid i osjećaj umora samo su neki simptomi višesatnog rada na računalu koje osjeća čak 80 posto ljudi koji svakodnevno rade na računalu.

Velik problem u uredima predstavlja nedostatna rasvjeta i temperatura odnosno kondicioniranje zraka. Naime, prostori se griju ili pak rashlađuju klimama, no nerijetko se zaboravlja i potreba ovlaživanja zraka. U uvjetima grijanja i hlađenja, bez ovlaživanja zraka, cijelo tijelo se isušuje, pa tako i oči. Najvažniji korak u sprečavanju očnih kompjutorskih problema su mjere prevencije i redoviti pregledi kod oftalmologa.

U današnje vrijeme prilikom rada i boravka u svojem kućnom okruženju suočeni smo s brojnim rizicima koji mogu uzrokovati bolesti, ozljede, a time i dugotrajni izostanak s rada, kao i teške posljedice, uključivo i smrtne, pa je nužno i na tom području djelovati preventivno. Prostori u stanovima i kućama često se percipiraju kao sigurna mjesta, ali nažalost u njima se događa 80 posto svih nesreća i to najčešće u dnevnoj sobi.

Samo u Europskoj uniji, svake godine preko 3 milijuna ljudi strada u svojem domu, od kojih više od 7.000 sa smrtnim posljedicama.

Najčešće nesreće koje se događaju u domaćinstvu su: padovi, gušenja, udar struje, trovanja, utapanja, srčani udar, opekline, gubitak svijesti. Nesreće u domaćinstvu često se mogu spriječiti, a rezultat su nedostatka svijesti o čimbenicima rizika i nepoštivanja sigurnosnih standarda. Promicanje kulture sigurnosti i prevencija mogu smanjiti većinu ozljeda i nesreća, te nastanka bolesti u kući ili stanu.

9. Zaključak Zakonom o radu (ZOR) vezano za sigurnosti na radu navodi se dužnost poslodavca da „osigura radniku sigurne uvjete rada i obvezu radnika da se pridržava svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera u skladu s posebnim propisom i drugim propisima“. Navedeno se odnosi na sve radnike bez obzira radili u prostoru poslodavca ili na izdvojenom radnom mjestu.

Poseban propis na koji se u ZORu poziva je Zakon o zaštiti na radu koji, među ostalim, propisuje da je poslodavac obavezan organizirati i provoditi zaštitu na radu, vodeći pri tome računa o prevenciji rizika te obavještavanju, osposobljavanju, organizaciji i sredstvima. „Poslodavac je obvezan provoditi prevenciju u svim radnim postupcima, u organizaciji rada i upravljanju radnim postupcima, pri čemu mora osigurati radnicima najveću moguću razinu zaštite na radu“, navodi se u Zakonu o zaštiti na radu koji se, kao i ZOR, primjenjuje na sva „mjesta rada“, bilo da je to izdvojeno radno mjesto ili prostor poslodavca. Pritom se ističe i da je u svrhu unapređivanja sigurnosti i zaštite zdravlja radnika poslodavac obvezan poboljšavati razinu zaštite na radu i usklađivati radne postupke „s promjenama i napretkom u području tehnike, zdravstvene zaštite, ergonomije i drugih znanstvenih i stručnih područja“ te ih je obvezan organizirati tako da smanji izloženost radnika opasnostima, štetnostima i naporima.

Promatrajući odredbe zakona i podzakonskih propisa uočljive su određene suprotnosti i neusklađenosti, što može uzrokovati prije svega profesionalne i druge bolesti povezane s radom. Različita praksa drugih zemalja ukazuje da je potrebno normativna rješenja u Hrvatskoj doraditi i međusobno uskladiti. Drugim riječima, budući se u pravilu kod rada od kuće radi o uredskim poslovima i radu s računalom poslodavac bi, po pitanju prevencije, zaštite zdravlja i sigurnosti na radu trebao osigurati radniku odgovarajuće uvjete prema Zakonu o radu, Zakonu o zaštiti na radu i Pravilniku o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom, a manje se pozivati na izmijenjeni Pravilnik o izradi procjene rizika, primjenjujući višu razinu zaštite od minimalno propisanih. Naime, Zakon o radu, Zakon o zaštiti na radu i njegovi pro-

vedbeni propisi propisuju minimalne zahtjeve zaštite na radu, ali ne utječu na primjenu povoljnije zaštite na radu, ako je ista ugovorena drugim aktima. Kolektivnim ugovorom ili Sporazumom radničkog vijeća s poslodavcem (ili Pravilnikom o radu i Pravilnikom o zaštiti na radu), te ugovorom o radu, moguće je ali i nužno normativno kvalitetno urediti rad na izdvojenom mjestu rada, neovisno o njegovom vremenskom trajanju.

Sukladno tome, daljnji korak je da se rad radnika na izdvojenom mjestu rada (i „povremeni“ rad kod kuće) u svakom pojedinom slučaju regulira individualnim ugovorom o radu sukladno čl.17 Zakona o radu, uključivo i širu primjenu mjera sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, od onih minimalno propisanih. Europsko vijeće pozvalo je krajem prosinca prošle godine države članice EU-a da u cilju rješavanja izazova promjena u svijetu rada, donesu i stalno poboljšavaju nacionalne strategije i politike sigurnosti i zdravlja na radu.

Za Hrvatsku je, pored ostalih pitanja, obveza i ovu problematiku uključiti u Nacionalni program zaštite na radu za razdoblje 2021. – 2027., te provedbene Akcijske planove. Primjena programa cjeloživotnog učenja od vrtića nadalje o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s novim tehnologijama i o novim rizicima, najbolji je način upostave kulture sigurnosti i prevencije. Krajnje je vrijeme za donošenje Pravilnika o mjerama, pravi-

lima, postupcima i aktivnostima ZNR radnika koji su izloženi statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima. Potrebno je naglašenije promicati zdravlje i prevenciju bolesti povezanih s radom, (psihosocijalni i ergonomski rizici), kao dio obvezne procjene rizika i edukacije na svakom mjestu rada.

Zatim, ostvariti suradnju poslodavaca i zdravstvenih stručnjaka s ciljem smanjenja broja bolesti i nesreća povezanih s radom, pri čemu posebnu pažnju treba posvetiti psihosocijalnim i mišićno-koštanim poremećajima. Za promjenu ukupne „klime“ presudno je zalaganje poslodavaca, koji svakodnevno, ne samo riječima već i djelima, moraju potvrđivati osobnu predanost sigurnosti i zdravlju na radu, istovremeno pružajući financijske i druge resurse u tu svrhu, što će omogućiti širu primjenu fleksibilnog, ali i sigurnog rada od kuće, uz visoku i primjerenu razinu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.

Učinimo svi zajedno i izdvojena mjesta rada zdravima i sigurnima. Mi to znamo, mi to hoćemo, mi to možemo!

O autoru: Vitomir Begović, konzultant/savjetnik za socijalni dijalog, tržište rada, upravljanje ljudskim resursima, kolektivno pregovaranje, medijaciju u radnim sporovima, zaštitu na radu, edukacije: seminari, radionice, paneli, okrugli stolovi, stručni skupovi, mob.

098 1974 730, e-mail: vitomir.begoST vic@gmail.com

Temeljem članka 34. st. 3. Zakona o medijima (NN 59/04), u nastavku dajemo pregled ukupnog prihoda Seniko studio d.o.o., ostvarenog objavljivanjem časopisa Suvremena trgovina u 2019. godini: Ukupan prihod od časopisa = 288.474,75 kn 1. Prihod od prodaje časopisa = 9.380,47 kn 2. Prihod od članova savjeta časopisa = 19.000,00 kn 3. Prihod od oglasa u časopisu = 218.044,28 kn 4. Prihod od oglasa (bannera) na portalu = 6.800,00 kn 5. Prihod od medijskog pokroviteljstva = 35.250,00 kn Prihod od ostalih djelatnosti = 290.525,53 kn Sveukupan ostvareni prihod Seniko studio d.o.o. = 579.000,28 kn Zagreb, 28.04.2020.

www.suvremena.hr

93

Ekonomske migracije liječnika pišu: dr. sc. Maja Vizjak, Europska poslovna škola Zagreb dr. sc. Marina Perić Kaselj, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb Doktorandica Kristina Duvnjak, Fakultet za hotelski i turistički menadžment, Opatija

G

lobalne tendencija otvaranja granica te slobodno kretanje robe, ljudi i kapitala čini bitnu determinantu rasta i razvoja, što su razvijene zemlje već ranije prepoznale na uštrb manje razvijenih. Isti trend reflektirao se i na Hrvatsku te odrazio značajnim obujam migracija s posljedicama koje su dugoročno negativne u djelovanju na društveno-gospodarski, a osobito demografski razvitak. Postoje mnogi razlozi ekonomsko potenciranih migracija, a tri su glavne skupine problema koje je nužno hitno poćeti rješavati da bi se zaustavilo daljnje iseljavanje. U najvećoj mjeri odlazak je potaknut problemima općih društvenih i političkih okolnosti te nezadovoljstvom općim stanjem i društveno-političkom klimom u zamlji, koji se očituju kroz visinu plaće te niski standard, nezadovoljstvo organizacijom i upravljanjem samom drža94

Suvremena trgovina 2(45)

vom, besperspektivnost i propadanje regija i gradova, društva i naroda, korupciju i kriminal, vjersku netoleranciju te nacionalizam uz izostanak pozitivnih promjena u državi. Najviše zabrinjava odlazak sve većeg broja mladih bez kojih je nemoguć razvojni proces i perspektiva zemlje koju prati ovaj negativni trend, dok se ne procijeni realni aspekt i posljedice istoga.

Ovaj članak se bavi detekcijom migracije liječnika u proteklih 6 godina otkada je Hrvatska ušla u Europsku uniju. U proteklom razdoblju potvrde za odlazak na rad u inozemstvo i daljnji nastavak karijere u nekoj drugoj državi zatražilo je 1810 liječnika što čini prosjek od 75 zahtjeva godišnje, te je 800 liječnika napustilo hrvatski zdravstveni sustav i otišlo raditi u inozemstvo. Prema podacima Komore odlaze mlađi liječnici bez specijalizacije i to njih 32 u dobi od 24 do 28 godina, 18 u dobi od 34 do 38

godina, 10 u dobi od 44 do 53 godina, 2 u dobi od 59 do 69 godina.

Prema provedenoj anketi 14% ispitanika od ukupno njih 3185 koji su sudjelovali u anketi, iskazali su tvrdnju da aktivno traže posao u inozemstvu te njih 45% razmišlja o odlasku (Liječničke novine, 2019, 184). U nastavku tablica 1. s brojem odlazaka liječnika u inozemstvo od 2013 do 2019. godine.

Tablica 1. Broj odlazaka liječnika u inozemstvo (2013-2019.)

Godina

Broj odlazaka liječnika u inozemstvo

2013.

51

2014.

151

2015.

144

2016.

131

2017.

126

2018.

129

2019.

122

Izvor: Hrvatska liječnika komora

Tablica 2. Popis 15 zemalja s najbolje plaćenim liječnicima Zemlja

Prosječan godišnji dohodak (specijalisti)

Odnos per capita BDP-a (specijalisti)

Finska

504 000 kn

2,5

Prosječan godišnji dohodak (opća praksa) 463 000 kn

Odnos per capita BDP-a (opća praksa) 2,3

Švedska

517 000 kn

2,5

449 000 kn

2,2

Norveška

524 000 kn

1,9

470 000 kn

1,2

Njemaka

524 000 kn

2,7

470 000 kn

2,2

Novi Zeland

606 000 kn

3,6

530 000 kn

3,2

Danska

618 000 kn

2,9

740 000 kn

3,4

Švicarska

882 000 kn

3,8

787 000 kn

3,4

Irska

970 000 kn

4

610 000 kn

2,8

Francuska

1 011 000 kn

5

624 000 kn

3,1

Ujedinjeno Kraljevstvo

1 018 000 kn

4,9

801 000 kn

3,9

Kanada

1 093 000 kn

5,1

726 000 kn

3,4

Belgija

1 275 000 kn

6

414 000 kn

2

Sjedinjene Države

1 560 000 kn

5,7

1 092 000 kn

4,1

Austrija

1 675 000 kn

7,6

616 000 kn

2,8

Nizozemska

1 713 000 kn

6

792 000 kn

3,6

Izvor: Global Wafe Report, ILO, 2015

Od 2013. godine broj liječnika koji je napustio najveće bolnice u Hrvatskoj: KB Merkur 36 liječnika od čega 8 specijalista interne medicine, 5 radiologa, 4 anesteziologa, 3 ginekologa, 2 pedijatra, 1 specijalista neurologije, 5 specijalizanata; KBC Sestre milosrdnice 13 liječnika od čega specijalisti neurologije, oftalmologije, opće kirurgije, otorinolaringologije, psihijatrije, radiologije, radioterapije i onkologije; KBC Split 29 liječnika i to specijalista kirurških djelatnosti i anestezije; KBC Osijek 28 liječnika od čega 5 anesteziologa, 4 kardiologa, pedijatra, kirurga, 3 gastroenterologa; KBC Rijeka 25 liječnika i to najviše anesteziologa (Šljivak, 2018). Naši liječnici najviše odlaze raditi u Ve-

liku Britaniju, Njemačku, Irsku, Austriju i Švedsku prema podacima Hrvatske udruge bolničkih liječnika HUBOL. Kada je riječ o migriranju specifičnog segmenta, kao što je visokoobrazovna radna snaga, može se reći da je to kompleksno polje odlučivanja individue u interakciji sa sistemskim čimbenicima (Adamović, i Mežnarić 2003). U tablici 2. popis 15 zemalja s najbolje plaćenim liječnica.

Istodobno dok naši mahom mladi lijeniči odlaze od 1.10.2018. do 1.10.2019. traženo je 57 zahtjeva za dobivanjem licence za rad u Hrvatskoj na temelju hrvatskoga državljanstva te većinom oni dolaze iz zemalja bivše Jugoslavije i to 8

Tablica 3. Prosječna plaća djelatnosti zdravstvene zaštite/bruto i neto (2013-2018) Prosječna plaća djelatnosti zdravstvene zaštite/ bruto

Prosječna plaća djelatnosti zdravstvene zaštite/ neto

2013.

9 375,00 kn

6 336,00 kn

2014.

9 365,00 kn

6 368,00 kn

2015.

9 680,00 kn

6 720,00 kn

2016.

10 017,00 kn

7 263,00 kn

2017.

10 295,00 kn

7 572,00 kn

2018.

10 636,00 kn

7 812,00 kn

Godina

Izvor: Hrvatski zavod za statistiku

iz Bosne i Hercegovine, 7 iz Srbije i 7 iz Makedonije (Liječničke novine, 2019, 184). Fenomen koji se učestalo dešava jest da male lokalne bolnice kao i KBC-i bilježe osjetan nedostatak kadra, kao što su specijalizanti za koje se raspisuju natječaji no nitko se na njih ne javlja. Kao i u razvijenim zemaljama, tako su i u Hrvatskoj, osim starenja stanovništva, migracije snažno utjecale na prilike u zemlji. U 2019. godini najveći porast broja zaposlenika bilježi upravo zdravstvo i to 1210 liječnika, medicinskih sestara, tehničara te minimalno nezdravstevnog osoblja, prošle godine tj. 2019. te ih je ukupno 68 135 (Penić, 2020). Plaće su male i zaostaju za zapadnoeuropskim, jednako tako uvijeti rada su otežani. U zdravstvu prosječne osnovne plaće za stažista kreću se oko 4100-4700 kn, liječnika opće prakse oko 6000-7500 kn, specijalizanta oko 8000 – 9500 kn, specijalista 10 000 – 12 000kn, znanstvenoga novaka/asistenta oko 5500 – 5700 kn, docenta oko 8000 – 9000 kn te profesora oko 12 000 kn (MojaPlaća, 2020). U tablici 3. prosječne plaće u djelatnosti zdravstvene zaštite/ bruto i neto od 2013. do 2018. www.suvremena.hr

95

ekonomske migracije Istraživanje provedeno od strane liječnike komore potvrđuje da 67% liječnika uobičajeno radi prekovremeno što govori o nedostatku liječnika te činjenici za u redovno radno vrijeme rade na više od jednoga radilišta te vlada opće nezadovoljstvo stanjem koje nazivaju *kaosom u sustavu* (Lider, 2019).

Kolika je važnost liječničkoga kadra u kriznim vremenima poput ovih, sve više uviđamo te kakve su posljedice nedostatka radnoga potencijala istoga uvelike se odražavaju. Zdravlje nacije osnovna je pretpostavka, dok oni koji se o njoj brinu stupovi su društva. Ekonomski analitičari ističu veliki problem nedostatka radne snage koji se već osjeti u privredi, a to je osim iseljavanja i posljedica obrazovnog sustava koji ne vodi brigu o zahtjevima tržišta. Na radno aktivno stanovništvo u Hrvatskoj više ne utječe samo plaća kao jedini motiv zadovoljstva i motivacije.

U dinamičnoj okolini koja je danas na tržištu rada, ali i Hrvatskoj općenito, to nije iznenađujuće što dovodi do zaključka kako bi se trebale uvesti dodatne mjere kojima bi se potaknulo radno aktivno stanovništvo na ostanak u zamlji te potencirati povratak. Izgradnja karijere te opće nezadovoljstvo životom u domovini glavni su motivi. Dakle, plaće nisu ključni faktor odlaska ili ostanka. Mjere koje su okrenute socijalnom aspektu te zadovoljstvu pojedinca koji je željan za rastom i razvojem, poput mogućnosti dodatnog obrazovanja te stje-

canja dobre prakse u nas su uglavnom izostale, a što se u inozemstvu u znatnoj mjeri nudi. Treba djelovati u vidu aktivnih demografskih mjera rješavanja stambenoga pitanja, efektivnih poreznih rasterečenja kroz olakšice te pogodnostima datim u domeni djelovanja općina, gradova i županije, definirati jasne smjernice razvoja i napredovanja te indukcijom, do države kao efikasnoga servisa građanima i funkcioniranje pravne države uređenog sustava. Egzistencijalna sigurnost i stabilnost je ono što u Hrvatskoj nedostaje, stoga je pronalazak boljeg života u inozemstvu jedina realna i dostupna opcija. Snažnijeg gospodarskog oporavka niti održivog mirovinskog i zdravstvenog sustava nema bez povećanja broja radno aktivnog stanovništva dakle napretka bez stanovitih promjena neće biti.

Literatura 1. Adamović, Mirjana, i Silva, Mežnarić. 2003. Potencijalni i stvarni “odljev” znanstvenog podmlatka iz Hrvatske: empirijsko istraživanje. Revija za socijologiju XXXIV (34): 143– 160. https://hrcak.srce. hr/file/22174 2. Hrvatski zavod za statistiku 3. Hrvatska liječnika komora 4. Global Wafe Report (2015); ILO 5. Liječnike novine (2019) Glasilo hrvtaske liječničke komore, br 184 6. Lider (2019) HLK: Čak 67% liječnika uobičajeno radi prekovremeno preuzeto s https://lider.media/ poslovna-scena/hrvatska/hlk-cak67-posto-lijecnika-uobicajenoradi-prekovremeno-128477 7. MojaPlaća (2020) kalkulator plaća preuzeto s https://www.mojaplaca.hr/placa/medicina-i-socijalna-skrb/lijecnik 8. Pauček Šljivak, M. (2018) Koliko je liječnika u 5 godina otišlo iz najvećih hrvatskih bolinca, portal Index, preuzeto s https://www. index.hr/vijesti/clanak/doznajemo-koliko-je-lijecnika-u-5-godina-otislo-iz-najvecih-hrvatskihbolnica/1022438.aspx 9. Penić, G. (2020) Broj zaposelnika u državnoj i javnoj upravi i dalje raste, država dnevno zapošljava šest osoba,Jutranji list, 4.3.2020. preuzeto s https://www.jutarnji. hr/vijesti/hrvatska/broj-zaposlenih-u-drzavnoj-i-javnoj-upravi-idalje-raste-drzava-dnevno-zaposljava-sest-osoba/10046389/ ST

96

Suvremena trgovina 2(45)

nove knjige

Planiranje i upravljanje događajem Autor: prof. dr. sc. Siniša Zarić i suradnici

U

poslovnom svijetu planiranje je od presudne važnosti.

Planiranje je funkcija menadžmenta, to jest prva funkcija s kojom počinje cijeli proces. Važno je isplanirati što će organizacija raditi. Svaki dan se unaprijed treba znati s kojom svrhom se i zadatak radi. Menadžment je proces koji se odnosi na nositelje određenih funkcija, vještinu, znanstvenu disciplinu, profesiju, funkciju u poduzeću, proces koordinacije faktora proizvodnje odnosno poslovanja u svrhu postizanja određenih ciljeva. U tim okvirima planiranje događaja traži posebna znanja i vještine.

Krajem 2019. godine objavljeno je drugo, dopunjeno i izmijenjeno izdanje knjige „Planiranje događaja: Principi prakse“ („EVENT PLANNING - principles and practices“) u izdanju HESPERIAedu, u okviru edicije NeWave. Aktuelnom i kompleksnom tematikom planiranja događaja u ovoj knjizi bave se renomirani stručnjaci iz SAD-a, Italije, Bugarske, Crne Gore i Srbije, među kojima je i Denis Wilcox, jedan od vodećih svjetskih eksperta za odnose s javnošću.

Riječ je, zapravo, o vrlo zanimljivom zborniku tekstova čiji su autori cijenjeni eksperti iz oblasti menadžmenta događaja. Ta je disciplina u nas (još uvijek) u povojima, pa široj poslovnoj javnosti sigurno trebaju praktični prikazi i iskustva, koja mogu poslužiti u svakodnevnom poslovanju i životu.

Ovaj koristan priručnik (pa i udžbenik) priredio je, uz pomoć svojih kolega, prof. dr. Siniša Zarić, međunarodni ekspert u oblasti menadžmenta i marketinga događaja, redovni profesor na Ekonomskom faklutetu u Beogradu. Za bolje razumijevanje ukupne materije, koja postaje sve važniji element u strategiji poslovanja, valja spomenuti da je prof. Zarić godinama bio na čelu Beogradskog sajma, pa je iz prve ruke mogao naučiti što znači planiranje, pa onda i upravljanje događajem.

Uspjeh prvog izdanja, objavljenog još 2013. godine, kao i brza prodaja engleskog izdanja, ponukala je uredni-

98

Suvremena trgovina 2(45)

ka Zbornika, kao i izdavača, da prirede novo izdanje s većim brojem novih priloga. Knjiga ima 283 stranice teksta i predstavlja jedan od izvora za studente discipline Menađžmenti marketing događaja, ali ujedno siguran putokaz u kreiranju događaja marketinškim timovima kompanija, event agencijama, kao i konglomeratima u ovoj oblasti.

Posebnu vrijednost čini Uvodni tekst (u funkciji Predgovora) u kojem jedan od gurua PR-a, Dennis Wilcox piše na desetak stranica o vrijednosti skupova i događaja kao strategije odnosa s javnošću. Wilcox, koji je profesor emeritus na San Jose State University (SAD), glavni je autor jednog od najprevođenijih udžbenika na temu odnosa s javnošću „PR: Strategies and Tactics“, koji ističe značaj događaja sa stanovišta efektivne komunikacije, ali i legitimizacije i jačanja individualnih stavova i mišljenja u prisustvu mase (posjetitelja). Zanimljivo je, pored isticanja uporabe svih osjetila korištenjem tehnike organizacije događaja, da Wilcox ističe i značaj događaja u procesu učenja (kupaca, zajednica, itd).

Zarić, pak, u novom prilogu, ističe tipologiju kompanijskih događaja te promovira ideju o potrebi godišnjeg kreiranja kalendara događaja u tvrtkama, u koje pripadaju i interni događaji. U sljedećem tekstu Zarić sistematizira faze u postupku organizacije događaja, inzistirajući na poznatoj formuli „5 W’s“ (Why, Who, Where, When, What), proširujući poznati koncept dodavanjem nužnosti traženja odgovora i na pitanja: Whose?, Which?, Whom?. Osnovno upozorenje: prije nego počnete, koncentrirajte se na pitanja „Why?“ da li ste sigurni da namjeravane efekte ne možete postići na drukčiji način?

Dr. Bujković, izvršni direktor Jadranskog sajma u Budvi i profesor Univerziteta Meditar u Podgorici, nastavlja generalnu liniju u organizaciji, posvećujući svoj tekst problemima kreiranja i kontrole budžeta događaja. U drugom svom (novom) prilogu Bujković se bavi istraživanjem direktnih i indirektnih učinaka događaja, kao i načinima mjerenja.

Marina Mateković, master organizacijskih znanosti i rukovoditeljica marke-

tinga značajnih kompanija, ističe ključne elemente planiranja te marketinga događaja u korporacijskom životu. Kristo Kaftandžiev, profesor komunikologije Sofijskoga univerziteta, Kamen Kirilov, doktorand ovog vodećeg univerziteta u Bugarskoj i dobitnik većeg broja priznanja za kampanje koje je kreirao, te Siniša Zarić, posvećuju svoj prilog kreativnim strategijama događaja, u čemu, ovoga puta, dominira semiotički pristup. Poznati istraživači u oblasti menađžmenta mjesta (place management) i marketinga mjesta (place marketing), Marcello Sansone i Roberto Bruni (Universita di Cassino, Italija) bave se odnosom marketinga mjesta, usluga gradske uprave i događaja. U sljedećem prilogu Sansone i Zarić analiziraju uspješna iskustva upotrebe događaja u upravljanju mjestom. Riječ je i o događajima u susjedstvu, ulici, lokalnoj zajednici. Mega-događaji poput svjetskih prvenstava, Olimpijskih igara itd. su u mnogome potaknuli razvoj znanstvenih istraživanja u oblasti menadžmenta događaja. Autorica iz Kine, Li Vei, empirijski istražuje utjecaj Olimpijade na brendiranje Pekinga.

Na samom kraju, Zarić i Bujković čitateljstvu nude aktualiziranu Tematsku bibliografiju s vebliografijom, koja svojim obujmom predstavlja veliku pomoć svima onima koji bi se usmjerili ka događajima, čije značenje zaista raste. ST

Prikaz knjige Poslovna etika

Poslovni svjetionik menadžerima - liderima Autorica: dr. sc. Silvija Vig Obvezno štivo za uprave državnih poduzeća Poslovna etika područje je koje se nezaustavljivo razvija. Prvo su se prilagodile multinacionalne tvrtke, bankarski sektor, tvrtke pri izlazu na burzu, te tvrtke koje su dobavljači i partneri s implementiranim programima usklađenosti. Sad je na redu državni sektor. Za tvrtke u većinskom vlasništvu države to postaje zakonska obveza. U idućih pola godine trebaju uvesti funkciju praćenja usklađenosti poslovanja.

Za uvođenje poslovne etike tvrtki potrebno je mnogo truda i vremena, a rezultati se vide tek za nekoliko godina. Kako bi tvrtke u ovom torbulentnom vremenu sveopće globalizacije i digitalizacije izgradile organizacijsku kulturu, nužne su etične vrijednosti poručuje autorica knjige.

Poslovna etika utječe na dobro ili loše, ispravno ili pogrešno ponašanje tvrtki prema svim dionicima u sustavu te se bavi moralnim procjenama i očekivanjima. Ona predstavlja skup moralnih pravila i vrijednosti koje usmjeravaju uprave - menadžere – lidere u donošenju poslovnih odluka i upravljanju tvrtkom, te pridonosi dugoročnoj uspješnosti i operativnoj izvrsnosti. Jednom riječju, snažno doprinosi iznimnom rastu tvrtke. Ako područje poslovne etike pokriva širok raspon tema, suština tog područja temelji se na primjeni etičkih standarda u poslovanju, odnosno ona određuje sustav vrijednosti, pravila i procedure na kojima se temelji poslovanje tvrtke.

Iako možda pojam poslovne etike zvuči arhaično i kao oksimoron,

ističe autorica na stranicama knjige, za što nema mjesta u poslovnom svijetu, današni život tvrtki ne može se više temeljiti samo na ekonomskim i zakonskim osnovama, nego se treba graditi i na višim principima kako bi se stvorilo inspirativno okruženje unutar tvrtke u kojoj su zaposlenici zadovoljnji, spremni učiti, rasti, pružiti vrhunsku uslugu kupcima i na taj način stvarati dugoročne vrijednosti za dionike u procesu poslovanja i vlasnicima tvrtki.

U današnjem gospodarstvu, oni koji upravljaju odgovorno, svjesni su važnosti poslovne etike i njezine implementacije u svakodnevno poslovanje. Ona je nedvojbeno jedan od vrlo važnih čimbenika koji pridonose porastu zahtjeva društvene i etičke odgovornosti.

Društveno odgovorno poslovanje (DOP) povećanje je regulatornih zahtjeva i rizika poslovanja na pojedinim tržištima. Mnoge se tvrtke danas ponašaju drukčije, te u procjeni poslovnih rizika i uslijed donošenja odluka uz ekonomske, uzimaju u obzir i etičke i moralne kategorije. Poslovna etika tvrtkama sve više postaje važan oslonac s pomoću kojeg mogu podići razinu učinkovitosti, posvećenosti, a u konačnici i inovativnosti. Ona je temeljni dio organizacijskog DNK svake tvrtke i osnova konkurentske prednosti poslovnog uspjeha.

Brojna istraživanja potvrđuju njezin utjecaj na reputaciju i pozitivan organizacijski imidž, te financijsku i ostalu uspješnost, tj. na cjelokupno poslovanje.

Stoga autorica s pravom ukazuje na značenje SVJETIONIKA, kao metafore etike, na naslovnici knjige, opisujući mnoge dobre i loše primjere, kako iz svijeta tako i iz Hr-

vatske, te poručuje kako studentima tako i upravama, da ih svjetionik vraća, ali i vodi na ispravan put. Može se zaključiti da poslovna etika kroz implementaciju programa etike i usklađenosti, direktno utječe na brojne pokazatelje poput proizvodnosti i vjernosti zaposlenika, inovativnosti i efikasnosti internih procesa, zadovoljstvo kupaca i društveno odgovorno poslovanje što indirektno utječe na financijske rezultate poslovanja.

Stoga je odgovornost uprava velika, jer moraju definirati vrijednosti kojima se tvrtka vodi u poslovanju, stvoriti radno okruženje koje podržava etičko ponašanje i osjećaj zajedničke odgovornosti. Kako knjiga objašnjava i važnost poslovne etike u kontekstu organizacijske kulture i razvoja vodstva, ona postaje i nezaobilazan priručnik upravama, menadžerima i liderima tvrtki da lakše namjeste svoja jedra i uspješnije jedre olujnim morima, pri ćemu ih Svjetionik ne samo vraća na pravi put već i vodi.

Priredio: mr. sc. Branko Pavlović www.suvremena.hr

99

tvrtke i tržišta

Pandemija i modna industrija

Prekinuti lanci oposkrbe piše: Ante Gavranović

P

andemija Korone zaokuplja čitav svijet. Unosi u gospodarsku i društvenu svakodnevicu strah, bespomoćnost i nesigurnost, sponu s neizvjesnošču. Očito je upravo neizvjesnost ona varijabla koja u sebi krije najviše zagonetki, jer nitko ne zna, a ne osudi se ni nagađati, koliko će pandemija potrajati i kakve će u konačnici biti njene posljedice.

Globalno širenje koronavirusa utječe nepovoljno i na modnu industriju. Zbog pandemije mnogi brendovi i dizajnerske kuće zatvaraju vrata i odgađaju prikaz novih kolekcija.

SAD bilježe najveći broj slučajeva zaraženih u svijetu, ali su snažno pogođene i mnoge europske države, uključujući Francusku, Španjolsku, Njemačku i Italiju. Riječ je o zemljama koje imaju veliki utjecaj na modnu i uopće na odjevnu industriju.

Robne kuće širom svijeta zatvorile su svoja vrata. Veliki trgovci i robne marke doživljavaju ozbiljne posljedice, a mnogi zatvaraju i proizvodne pogone, otpuštaju zaposlenike, čak podnose zahtjeve za bankrotom. U mnogim od poznatih modnih kuća menadžmenti tvrtki dogovorili su privremena smanjenja godišnjih plaća. Prvo Prada, zatim Gucci, pa Versace i Giorgio Armani, a i sve više talijanskih luksuznih etiketa i vrhunskih dizajnera otkazalo je svoje „krstarenje“ revijama zakazanim za ovo proljeće zbog širenja korone.

100

Suvremena trgovina 2(45)

Međunarodne udruge odjeće procjenjuju da će lanci opskrbe odjećom i obućom biti ozbiljno poremećeni. Tako njemačka modna udruga GermanFashion očekuje znatna ograničenja za jesen/zimu 2020/21. Gerd Oliver Seidensticker, predsjednik GermanFashiona, ističe „kako je stanje vrlo ozbiljno, posebno na kineskom tržištu nabave. Kratkoročno premještanje dijelova proizvodnje u Europu je zamislivo, ali je teško u kratkom roku promijeniti strukturu izvora.

Međutim, srednjoročno i dugoročno njemački proizvođači razmišljaju o prelasku na druga tržišta: To je također pitanje prebacivanja proizvodnje u Europu. Cilj je učiniti visoko razvijeni opskrbni lanac manje osjetljivim na poremećaje poput trenutne krize u koroni“ Istodobno, Udruga upozorava: moglo bi doći do kolapsa cijele industrije odijevanja. „Ako se trgovine ne otvore najkasnije u svibnju, dolazi do udara na likvidnost i neplaćanja, posebno kod srednjih trgovaca i dobavljača“, predviđaju Udruženje za trgovinu tekstilom (BTE) i Udruženje modne industrije GermanFashion u zajedničkoj izjavi. Već zabrane otvaranja do kraja travnja dovele bi do brojnih bankrota. Udruge su upozorile da će to imati dramatične posljedice i za njemačka gradska središta.

U Njemačkoj i brojnim drugim zemljama trenutno se mogu otvoriti samo trgovine za dnevne i hitne potrebe. Trgovine odjeće i kućnog

tekstila zasad su zatvorene. Prema tome, nema prodaje u maloprodaji. Prije svega, naravno, to pogađa male etikete i trgovine. Mnogi od njih sada reagiraju u kratkom roku i pokušavaju prodati svoje proizvode putem interneta i putem društvenih medija. Drugi, pak, pretvaraju proizvodnju u popularnije proizvode kao što su maske za usta i nos i zaštitna odjeća.

Kina, najvažnija zemlja uvoznica europske industrije odjeće, ne može se kratkoročno zamijeniti.

Zbog toga, u jesensko-zimskoj sezoni mogu nastati uska grla. Tu ovisnost vrlo uočljivo možemo vidjeti na njemačkom primjeru. Kina je s udjelom od 24 posto daleko najvažnija zemlja uvoznica za njemačku odjeću, ispred Bangladeša (16 posto), Turske (9,4 posto) i Italije (4,7 posto). Prema njemačkoj modi, ova se izvorska struktura teško može kratkoročno promijeniti.

BTE, GermanFashion, ali i Handelsverband Deutschland (HDE) te više desetaka modnih i tekstilnih kompanija zatražile su veću pomoć savezne vlade za svoju podružnicu s obzirom na opasnu situaciju. Izvršni direktor HDE-a Stefan Genth zatražio je od vlade da uvede značajna poboljšanja u najavljeni paket pomoći. „S obzirom na okolnosti, mnogi trgovci na malo ne mogu trajati dulje od četiri tjedna“, kazao je Genth. Name, otprilike šestina trgovaca su srednje velike tvrtke koje nisu imale koristi od programa hitne pomoći.

Više desetaka modnih i tekstilnih tvrtki također je pozvalo saveznu vladu da pruži više pomoći svojoj industriji. „Trenutačno zatvaranje njemačke modne trgovine masovno prijeti postojanju trgovine i industrije“, upozorilo je 13 potpisnika u pozivu vladi. Prethodna pomoć u obliku zajmova državne razvojne banke KfW neće doći do mnogih kompanija ili će doći prekasno. „Potreban nam je fond za spašavanje koji podržava likvidnost trgovaca“, zahtijevaju potpisnici. Vlada bi trebala osigurati fond od 850 milijuna eura na raspolaganju 30 najboljih tekstilnih kompanija. Trgovina na malo mogla je zaprimiti sve isporuke kolekcija za jesen/zimu.

Plaćanja za to trebalo bi, međutim, odgoditi za šest mjeseci. Upravljanje, kontrolu i repatrijaciju fonda treba provoditi neovisna računovodstvena tvrtka. „Pomoću ove državne pomoći osigurava se protok robe, a likvidnost ostaje u trgovini 180 dana. Fond bi nakon toga trebao biti raspušten i u skladu s tim vraćen“, stoji u apelu.

Zbog svojih sezonskih proizvoda, modna industrija izuzetno pati od posljedica krize korone, naglasio je predsjednik BTE-a Steffen Jost. „Hlače i cipele iz proljetne kolekcije ljeti teško mogu prodati modni trgovci“, naglasio je. Osim toga, industrija se trenutno bori s dugim, međunarodnim lancima opskrbe.

Iako su trgovine zatvorene, isporučuje se nova roba koja je naručena prije nekoliko mjeseci. Istodobno, krug narudžbe za jesensku modu već traje i uzrokuje dodatna financijska opterećenja. U Europi je Italiju vjerojatno najteže po-

godila pandemija - a s njom i svijet mode, koji je u Italiji toliko važan. Ono što mnogi ne znaju: brza moda i globalizacija naplaćuju i u ovoj zemlji svoju (visoku) cijenu.

Naime, velik broj kineskih radnika (uglavnom ilegalno) proizvode u regiji Prato s etiketom „Made in Italy“ po pristupačnoj cijeni. Utjecaj Korone u Italiji već je dramatičan, jer je ona epicentar epidemije virusa Korone u Europi. Strahovi od teške recesije rastu usporedo s proširenjem opsežnih mjera blokiranja širom zemlje. Vodeći industrijalci izjasnili su se i traže opsežnu pomoć ulaganjem kako ne bi „izgubili prednosti modne proizvodnje u Italiji“.

Virus korone zahvatio je više od dvjestotinjak država svijeta. Obujam posljedica teško je predskazati, a kamoli procijeniti kada je riječ o globalnom gospodarstvu.

Prve ozbiljnije posljedice krize već su očite u tekstilnoj industriji, gdje je sve više prisutan domino učinak koronskih ograničenja. Trgovine i skladišta velikih modnih lanaca su puna. Glavne žrtve ove prekomjerne proizvodnje su „šivaće tvornice“ na Dalekom Istoku. Globalni sudionici tekstilne industrije već izvlače prve posljedice stacionarne trgovine tekstilom koja se zaustavila. Neki veliki modni lanci, koji u Bangladešu proizvode velik udio, već su otkazali narudžbe vrijedne milijarde. Budući da se više od 50 posto potrebne pređe i tkanine nabavlja iz Kine, postoje velika ograničenja u proizvodnji.

Narodna Republika Kina još je uvijek najznačajniji svjetski proizvođač tekstila. Kina također ima ključnu ulogu u globalnom lancu opskrbe, pa nepovoljne učinke zastoja u proizvodnji osjećaju svi koji se nalaze u tom lancu. Naime, uz nesigurnost započinjanja proizvodnje, glavni problem svim proizvođačima koji ovise o opskrbi sirovinama iz Kine, je kako će se opet (i kada) uspostaviti redovni lanci opskrbe sirovinama. Virus korone ne-

milosrdno je zaustavio proizvodnju, pa se proteklih tjedana ovdje gotovo ništa nije moglo proizvesti. Narudžbe od milijardu dolara za tekstilne i modne lance izgubljene su zbog obustave i dodijeljene su nekom drugom – što je vrlo ozbiljan ekonomski gubitak za Kinu.

Posebno je pogođena indijska industrija odjevnih predmeta. U međuvremenu će svjetske marke odjeće morati potražitii druga proizvodna odredišta. Cijene pamučne pređe pale su za 3-4 posto na domaćem tržištu, jer trgovci očekuju smanjenu potražnju Kine. Daljnje produljenje koronavirusa rezultirat će padom uvoza kineske pamučne pređe i, stoga, utjecati na indijski izvoz pamučne pređe. Indija, uz to, godišnje iz Kine uvozi sintetičku pređu u vrijednosti od 460 milijuna USD, a sintetičku tkaninu u vrijednosti od 360 milijuna USD. Uvozi i dodatnu opremu vrijednu više od 140 milijuna američkih dolara poput dugmadi, patentnih zatvarača, vješalica i igala. Indija, međutim, nema domaću opskrbnu bazu koja bi mogla zadovoljiti tako veliku potražnju ovih sirovina.

Istodobno, neke su države u trenutnoj situaciji profitirale. U Turskoj se trenutno šiva ono što se na Dalekom Istoku ne može ili ne smije raditi. Računa se da su samo na području tekstila narudžbe porasle za više od dvije milijarde dolara. Narudžbe poznatih marki dale su turskoj tekstilnoj industriji pravi poticaj. „Mnoge poznate marke već su započele pregovore s nama o proizvodnji nove sezonske robe“, ističe Hadi Karasu, predsjednik Turske udruge proizvođača tekstila (TGSD).

Treba znati da je Turska šesti najveći svjetski proizvođač pamuka. Brojni poznati brandovi poput C&A, H&M ili Boss već od ranije proizvode u Turskoj. Isto tako, turska tekstilna industrija zapošljava gotovo desetinu svih radnika u ovoj zemlji.

Stara mudra narodna poslovica kaže: Kad nekome smrkne, druST gome svane. www.suvremena.hr

101

Šivanje po mjeri

ZAGREB NAMA, Ilica 4 NAMA Kvatrić, Kvaternikov trg ORLJAVA, Gundulićeva 11 KRAPINA KOTKA, prodavaonica, Krambergerova 2 PULA RT - STIL, Flanatička 3 RIJEKA TEKSTILPROMET, Koblerov trg 1 DUBROVNIK TEKSTILPROMET, Nikole Tesle 2 OSIJEK TEKSTILPROMET, Trg slobode 3 ZADAR SMOKVICA, Fashion Square, Franka Lisice 6 ŠIBENIK M – club, Trg kralja Držislava 4 POŽEGA Orljava – prod. 7, Florjanova 5

Da Vam poslovanje ne bude lutrija

najveća i najažurnija baza poslovnih informacija podaci iz više od 30 izvora za više od 775.000 poslovnih subjekata prikaz podataka u stvarnom vremenu neizostavan alat u analizi poslovnih informacija 0800 0080

info@fina.hr

www.fina.hr

Svi podaci potrebni za kvalitetno donošenje poslovnih odluka dostupni su Vam na jednom mjestu.

#UVIJEKZAJEDNO

BRINEMO O ONOME ŠTO JE VAMA VAŽNO

I U OVIm VrEmENImA, mI smO UZ VAs, KAKO BIsmO VAm OmOgUćIlI stABIlNOst U BUDUćNOstI.

www.pbz.hr Ovaj oglas informativnog je karaktera i nije obvezujući za PBZ.

Bank of