Zašto je mikrologistika posao budućnosti?

Situacija koju je izazvao virus Covid-19, sad već zloglasna korona, može se jednostavno objasniti do danas neviđenim promjenama na način života i poslovanja u iznimno kratkom roku. Promjene za koje su nekada trebale generacije, u pola su godine promijenile čovječanstvo. Imali smo normalan, svakodnevni i opće prihvaćeni tijek događaja (uz manje poremećaje) a onda je uslijedio rez –i ništa više nije isto. A još je važnije da još mnogo toga neće više biti isto. I zato nije loše već sada, u jeku krize, početi razmatrati na koji će se sve način naš život i primjena logistike u njemu promijeniti.

Iskustva iz prijašnjih kriza nam mogu biti od pomoći stoga je dobro pogledati što je u ovih oko mje - sec dana već postalo uobičajenom praksom iz čega ćemo pokušati detektirati što bi moglo ostati trajnom posljedicom. Pri čemu treba imati na umu što je o Covid-19 objavio Imperial College u Londonu: „Niti jedna javna zdravstvena intervencija s tako razarajućim učincima na društvo dosad nije tako dugo opstojala. Nejasno je kako će stanovništvo i društvo reagirati“.

Izgledno je da će, kao i u krizi 2008. godine, dio radnih mjesta, koja će nestati, nikad više neće biti vraćena, a pronaći će se novi poslovi i zanimanja. Radno mjesto je ključna spojna točka ova dva procesa u razvoju. I s velikom dozom sigurnosti možemo procijeniti da će doći do ozbiljne promjene u strukturiranju poslovnog procesa pri čemu primarno mislimo na sva ona zanimanja i profesije koje nisu fiksno vezane za proizvodni proces. Ova zanimanja su i u Hrvatskoj doživjela pravi obrat i većina ih radi od kuće. Takav proces teče i u drugim članicama EU, SAD-u (ondje je prije krize četvrtina tih zanimanja već radila od kuće).

Sadašnja situacija donosi prijelomnu promjenu: pokazuje se da je rad od kuće moguć i isplativ. Moody’s je napravio analizu poslovnih sektora koji trpe štete od krize i došao do sljedećih podataka (za SAD): najteže su pogođeni promet i ugostiteljstvo, dok IT, telekomi, mediji i jasno farmaceutika gotovo da ne trpe. Riječ je sektorima u kojima se velik dio posla može obaviti od kuće i sasvim je sigurno da će se u sljedećem razdoblju obavljati od kuće. The Wall Street Journal navodi: „Ured više nije ključno mjesto gdje svoj posao obavljaju radnici koji ne sudjeluju izravno u proizvodnji. Stotine tisuća zaposlenika koji su sada raseljeni iz ureda uskoro će zamijetiti da produktivnost, inovativnost i kreativnost nisu vezani uz ured te su i dalje jednako snažni, ako ne i snažniji“.

Ured je na putu da postane zastarjeli oblik organiziranja i provođenja posla. Kad se cijela slika pogleda u svjetlu procesa razvijanja 5G mreže koja kreira Internet stvari (Internet of Things) koji će omogućavati nesmetanu komunikaciju s bilo koje točke, tada postaje jasnim da će rad kod kuće postati novo normalno. Kad se tome doda smanjenje troška zakupa uredskog prostora, plaćanja režija, osiguravanja niza pogodnosti na radnom mjestu postaje više nego izgledno da ured kakav danas poznajemo kao posljedica Covida-19 nestaje.

Ako tome dodamo i očekivanja od ubrzanog uključivanja umjetne inteligencije u pojedine poslovne procese, tranzicija će usput uništavati dobar dio „starih“ poslova koje će preuzimati umjetna inteligencija: besposadni automobili, kamioni, roboti koji dostavljaju hranu i drugu robu na kućni prag ...

Sasvim je razumljivo da će prijelaz na rad od kuće biti obrnuto proporcionalan trajanju krize s virusom. Ako i dođe do povratka „na staro“, to nikad više neće biti pravi povratak na staro. Primjerice, globalni divovi s Wall Streeta poput Goldman Sachs Group Inc. i Citigroup Inc. uspostavljaju sustav u kojem su zaposlenici podijeljeni u timove pa jedni rade kod kuće, a drugi u uredu i zatim se rotiraju.

Dobar dio poslova širit će se u područje koje do sada nije bilo zanimljivo poduzetnicima – širit se u mikrologistiku. To je područje u kojem će se profilirati logističari za male i srednje e-biznise, najčešće u suradnji sa već uspostavljenim korporacijama, kao što je to, npr. tvrtka Mail Boxes Etc. (MBE), koja je bivša članica američke UPS grupe.

Iako se time ulazi na teren na koji ciljaju Abrakadabra i eKupi te Hrvatska pošta, prema podacima nekoliko istraživanja svi online trgovci u Hrvatskoj bilježe rast, a bilježi se i rast broja online trgovaca. Prosječna potrošnja po transakciji 7,6 posto je veća no lani, a broj korisnika interneta koji ne kupuju online pao je s 12 na devet posto. Statista je procijenila da je e-prodaja u Hrvatskoj lani porasla devet posto na 2,7 milijardi kuna. Trenutno stanje ukazalo je na nedostatak kvalitetne logistike koja bi bila usmjerena na sve veći broj manjih e-trgovina.

U Maleziji, na primjer, MBE raste tako što zaposlenici naručuju da im se online roba dostavi u njihove poslovnice što otvara prostor za suradnju sa svim dostavljačima od HP-a, DPD-a, DHL-a, Overseasa, FedEX-a, UPS-a, Locodelsa i drugih. U tome se vidi i rješenje za dostavu robe građanima i tvrtkama ovdje, jer neki e-trgovci ne isporučuju u Hrvatsku dok MBE može međunarodno posredovati. No, plan mu je nuditi usluge i izvoznicima, posebno onima koji šalju uzorke u inozemstvo. Kako na Siciliji tamošnji OPG-ovi na taj način šalju maslinovo ulje, čak i rajčice, dobro je znati da u Izraelu pak veliki broj e-trgovaca naručuje robu preko Amazona, eBaya i Alibabe i onda ih preprodaje pod svojim brendom zahvaljujući mikrologistici.

Na kraju je potrebno dodati da je ovo tip poslovanja u kojem će pojava operativnih dronova za dostavu povećati promet u mikrologistici. O tome i problematici posljednje milje u sljedećem nastavku.