Domaći iznajmljivači i nelojalna konkurencija

Turizam je danas u Republici Hrvatskoj najznačajnija gospodarska djelatnost koja kroz proteklih nekoliko godina bilježi udio u BDP-u od oko 20%. Činjenica koja zabrinjava je da jedan nisko akumulativni sektor nosi čak petinu BDP-a, a ujedno je to i sektor na koji se država, unatoč izrazito niskoj akumulativnosti, gotovo i najviše oslanja.

Privatni, obiteljski iznajmljivači koji nude smještaj za turiste zauzimaju velik dio našeg ukupnog turističkog kolača. Točnije, u obiteljskim objektima je 51,6 posto svih naših turističkih smještajnih kapaciteta (kre- veta). Vrijeme je da se ozbiljno zapitamo koliko smo, zapravo, uspješni u turizmu, imajući na umu činjenicu da je Hrvatska u Europi zemlja s najvećim sezonskim oscilacijama u mjesecima dolaska gostiju.

Nerealno porezno opterećenje

Ono što je posebno nepovoljno i što „bode oči“ jest činjenica da turizam ima u Hrvatskoj povlašteni porezni tretman pod egidom naci- onalnog interesa, što je nepravedno prema svim ostalim poduzetnicima. Pritom valja upozoriti na opasnu praksu hrvatske politike koja koristi moć za usmjeravanje kretanja, bira sektore od strateške važnosti, bez ikakve odgovornost i eventualnih posljedica ako je pogriješila. Recimo, apartman negdje na moru ili (sve više) u unutrašnjosti trebao bi moći kupiti tko hoćedomaći ili stranac. Ali, ako se bavi iznajmljivanjem, trebao bi imati i isti porezni tretman kao ostali poduzetnici. Zapravo, riječ je o tome da porezni sustav mora biti pravedan, jednostavan, ali i svrsishodan i razmjeran. I jednak za sve. U najmanju ruku neutralan, pa da nekome bude svejedno hoće li uložiti u apartman ili proizvodnju. Paradoksalno je da je iznajmljivanje apartmana (kao djelatnost) najmanje oporezovani vid ekonomske aktivnosti u zemlji i stoga ne čudi da se ovom djelatnosti bavi više od 100 tisuća građana.

Ozbiljna opasnost krije se i u činjenici da domaći ljudi sve više nekretnina prodaju strancima. Strani državljani kupili su prošle godine 9514 nekretnina u Hrvatskoj, što je porast od visokih 50 posto u odnosu na 2020. godinu, doznaje Jutarnji list u Poreznoj upravi. Najveći međugodišnji rast kupnji domaćih nekretnina među strancima, prema istome izvoru, ostvarili su državljani Njemačke, Austrije i Slovenije. Državljani Njemačke su 2021. kupili u Hrvatskoj 2637 nekretnina, što je porast od 1089 kupoprodaja ili čak 70 posto u odnosu na 2020. godinu, Austrijanci su ostvarili 1109 kupnji (472 nekretnine više ili rast od 74 posto u odnosu na 2020.), dok su Slovenci lani postali vlasnici 2309 nekretnina u našoj zemlji ostvarivši rast kupovine u odnosu na prethodnu godinu za 32 posto ili 550 nekretnina više. Ukratko, na tržištu nekretnina više od petine prometa ostvaruju strani kupci. Stranci imaju sve važniju ulogu na tržištu te su u de - set godina kupili 60 tisuća stanova ili apartmana. I dok je 2010. udio stranaca među kupcima bio 14 posto, prošle je godine svaki četvrti kupac apartmana ili stanova bio stranac. Stranci su lani tako kupili četiri od deset prodanih nekretnina u Istarskoj županiji, tri od deset u Primorskoj-goranskoj, svaku četvrtu u Zadarskoj županiji, svaku petu od Dubrovnika do šibenskog područja i 16 posto u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je udio stranaca među kupcima na Jadranu bio najniži.

„U podacima nije iskazana ukupna kupoprodaja nekretnina u 2020. i 2021., nego se isključivo radi o kupoprodaji nekretnina za koje je Porezna uprava provela postupak utvrđivanja porezne osnovice. Uz to, još uvijek traje ažuriranje podataka o kupoprodajama nekretnina te su dostavljeni podaci podložni promjenama“ - napominju u Poreznoj upravi te daju naslutiti da bi u konačnici rast broja kupoprodaja nekretnina koje su sklopili stranci s prodavateljima u Hrvatskoj mogao biti i veći.

U svakom slučaju, registrirani rast potražnje stranaca za domaćim nekretninama potvrđuje nedavno iznesene navode poduzetnika i stručnjaka za tržište nekretnina koji su ustvrdili da je upravo pojačani interes stranaca za doma- ćim nekretninama jedan od uzroka dosad nezabilježenog rasta cijena novih stanova u posljednjem tromjesečju prošle godine. U 2022. nastavljen je gotovo nezaustavljiv trend prodaje strancima. Strani državljani kupuju sve više kuća i stanova Hrvatskoj. Samo prošle godine vlasništvo nad nekretninom u našoj zemlji steklo je njih 13.200, 35% više nego godinu prije. Čak 95% kupljenih nekretnina u jadranskim je županijama, javlja HRT.

U ukupnom volumenu transakcija stambenim nekretninama u Hrvatskoj oni čine čak 31 posto, a u takozvanim obalnim županijama čine udio od gotovo nevjerojatnih 68 posto. Pritom, ako izuzmemo veće gradove uz more, udio stjecanja stranaca u većini mjesta uz obalu prelazi i 80 posto transakcija. Posebno su velika očekivanja u priobalju s obzirom na to da je Hrvatska ušla u eurozonu i Schengen. Usprkos svemu, nekretnine se u ovim nestabilnim vremenima, zbog inflacije i nesigurnosti ulaganja u nekim drugim sferama, i dalje čine kao vrlo dobra investicija.

Dodatne tenzije lokalnog stanovništva

Nije, međutim, problem samo u vlasništvu stranaca. Veliki dio njih ponaša se poput malih agencija i samostalno iznajmljuju svoje apartmane, a da je država i lokalna zajednica ozbiljno zakinuta, jer se najčešće te radnje ne prijavljuju pa izostaju i minimalni prihodi. S druge strane, zbog izrazite sezonalnosti i „zagušivanja normalnoga života“ u dva-tri ljetna mjeseca ozbiljno trpe stanovnici tih mjesta koji nemaju veze ili koristi od turizma, što stvara dodatne tenzije i određenu fobiju domaćeg stanovništva prema turizmu uopće.

U sklopu Mjeseca edukacije za privatne iznajmljivače i turističke djelatnike u organizaciji TZ Grada Crikvenice, u Crikvenici je gostovao savjetnik za razvoj turizma baziranog na lokalnoj zajednici Nedo Pinezić s predavanjem „Kako zaštititi obiteljski smještaj od rastuće nelojalne konkurencije“.

Stranci kupuju sve više nekretnina

„Intrigantna tema“, rekao je u uvodu Pinezić objašnjavajući da je „dobar onaj turizam koji donosi dobro lokalnoj zajednici. Turizam čuva kulturu, posebnost, arhitekturu, tradiciju, gastronomiju i što je najvažnije, čuvaju se ljudi, da ne odlaze“. Pinezić je konstatirao: „sad nam je dobro, ali što se iza brda valja…“.

A to što se „iza brda valja“ najprije će stići u poznate turističke destinacije.

Činjenica je da je Hrvatska ulaskom u eurozonu i Schengen postala „mali dio najbogatije regije na svijetu“, s 450 milijuna prosječno imućnih ljudi. I novaca ima. I zato nije nikakvo čudo da je u Hrvatskoj svaki treći kupac nekretnine stranac, a na Jadranu čak svaki drugi. „Dogodilo se da imamo tri puta više kapaciteta u nekomercijalnom smještaju. Što smo dobili? Nelojalnu konkurenciju, skuplji komunalni sustav koji mora zadovoljiti prenapete kapacitete, a plaćamo ga mi koji živimo ovdje. Ne bi smjeli mi biti ti koji ispaštamo zbog omjera komercijalnog i nekomercijalnog smještaja u odnosu 1:3“ - naglašava priznati turistički stručnjak.

Zaboravili na „priču o turizmu“

Kako zaštiti ljude koji tu žive, sljedeće je pitanje. Ako nema hrvatskih domaćina, ako nema ljudi iz ovog kraja, to više nije hrvatski turizam. A što se događa? Tri scenarija. Prvi: ljudi ne mogu konkurirati i prodaju kuće. Drugi: dok ide uz mirovinu neka ide, a mladi su vani i jednog dana prodaju nekretninu. Treći scenarij: dugoročni najam. Što je rezultat? Mjesta duhova.

Što možemo napraviti? Svi očekujemo nešto od vlasti, no najprije moramo vidjeti kako se mi možemo organizirati kao lokalna zajednica, poručio je Pinezić navodeći primjer svog mjesta Skrbčića na Krku gdje su se ljudi povezali i pokrenuli da učine svoje mjesto boljim mjestom za život i odmor. Davno sam u svojoj knjizi „Mediji, turizam, javnost“ napisao da je „turizam vječno nedovršena priča“ koja traži svoje slušatelje, jer je upravo priča – uza sve pogodnosti – jedan od najvažnijih alata u promociji. Pinezić se u drugom dijelu predavanja osvrnuo konkretno na Crikvenicu. „Imamo sat vremena duže sunca no Opatija. Da li pričamo o tome? Za nas je normalno razviti jedra i boriti se s burom, ali za kontinentalca su ribarske i pomorske vještine nešto mistično. Da li pričamo o tome? Da li gost zna da su došli u mjesto najboljih ribara na Sjevernom Jadranu? Imamo li slike mora i brodova na zidovima kuće? Da li gostima znamo ispričati kako su se naši nonići borili na moru s olujnom burom? Te priče ih zanimaju. Pitat će vas je li to nevrijeme bilo ovdje, gdje se mi kupamo po bonaci. Ako želimo učiniti nešto, moramo se odmaknuti od ljeta, upozorio je Pinezić. I čuvajte nekretnine“.

Pinezić je prepričao tajnu uspjeha iznajmljivača koji ima rezerviran smještaj po dvije-tri sezone unaprijed. Domaćin dočeka gosta i pita: imate li sat vremena za mene da vam pokažem moje mjesto? I upozna ga i preporuči vlasniku lokalnog kafića, mesara i ribara i na kraju na plažu gdje nema gužve. I taj ‘Hans’ kojeg je domaćin vodio sat vremena po svom mjestu ostane oduševljen, jer sve to što je dobio u sat vremena, ne bi otkrio u tjedan dana. I to je način na koji domaći čovjek može odoljeti konkurenciji.

Nekad je bila vrlo popularna pjesma „Svako misto ima svoga Leru“. Istina je da i svako misto ima svoju „štoriju“. Zaboravljamo da je usmena predaja najučinkovitija promidžba. Ako ne budemo domaćini na vlastitim prostorima svakako gubimo tu prednost. ST

Uspješno su održani 3. Dani turizma i ugostiteljstva u Zagorju, koji su ovoga puta gostovali u Zagrebu, u organizaciji Regionalnog centra kompetentnosti Zabok u okviru projekta ReCeZa. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

Tri dana vrhunskog programa Dana turizma s enogastronomskim radionicama, prezentacijama, panel raspravama i sajmom lokalnih proizvoda sjeverozapadne Hrvatske dokazuje kako je budućnost hrvatskog turizma u dobrim rukama, uz preduvjet da se mladima omogući suvremena edukacija, aktivna podrška i sloboda da pokažu svoja znanja i vještine. Radosna i po- nosna lica učenika dokazuju da su poslovi u turizmu itekako privlačni ako se obrazovanju mladih za poslove u turizmu i ugostiteljstvu pristupi na suvremeni način.

Dane turizma i ugostiteljstva u Zagorju otvorila je Draženka Jurec, ravnateljica Srednje škole Zabok, a uzvanicima su se obratili Anna Mladenovics, ravnateljica Instituta Liszt – Mađarskog kulturnog centra; Vlatka Mlakar, izaslanica župana Krapinsko-zagorske županije Željka Kolara, pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu i EU fondove Krapinsko-zagorske županije; Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije Ministarstva turizma Republike Hrvatske i Siniša Hajdaš

Dončić, predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora, a zanimljivo je istaknuti kako je Hajdaš Dončić bio nekadašnji učenik Srednje škole Zabok. Nakon svečanog otvorenja projekt ReCeZa predstavila je Veronika Kolman, voditeljica Regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu Zabok.

Draženka Jurec, ravnateljica Srednje škole Zabok, istaknula je važnost suradnje s drugim institucijama i studijskih putovanja s ciljem usvajanja najboljih iskustava: „U okviru projekta radimo na novim strukovnim kurikulima, na novim zanimanjima vezanim uz sektor turizma i ugostiteljstva koji bi treba - li doprinijeti da imamo vrhunski kadar, Kako bismo to postigli, potrebna su nam međunarodna iskustva, zato smo imali studijska putovanja i suradnju sa turističkim i ugostiteljskim školama, obrtničkim komorama i s nama susjednim zemljama“.

„Puno pohvale učenicima, proizvodi koje sam vidio i zadnji puta me svaki puta oduševe. To je poruka koju treba shvatiti – samo nastavite tako dalje, u turizmu ima mjesta za vas i ne trebate se bojati za svoju budućnost“, rekao je Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije Ministarstva turizma Republike Hrvatske.

„Regionalni centar kompetentnosti Zabok daje, prije svega, mogućnost stanovnicima Krapinsko-za - gorske županije, ali i regije da im se omogući suvremeno obrazovanje 21. stoljeća sa svim potrebnim hardverskim i softverskim alatima. Zgrada, hotel, kabineti predstavljaju hardver, a ono što je važnije od toga je da mora postojati i softver - a to ste vi. Vaš trud, vaša ljubaznost i vaša motivacija da usmjeravate učenike da ostanu ljudi koji su ključ uspjeha u turizmu“, naglasio je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora.

Otvorenjem već ove jeseni, Regionalni centar kompetentnosti CUT ponudit će nove metode učenja, cjeloživotno obrazovanje i modernizirati pristup u osposobljavanju osoba za suvremeno tržište rada u turizmu i ugostiteljstvu u novim prostorima škole i akademisa koji će tržišno poslovati i u kojem će raditi učenici škole.

„Ono što nas razlikuje od drugih škola je to što u sklopu infrastrukture škole gradimo i akademis –smještajni objekt hotelskog tipa u kojem će biti moguće smjestiti 40 osoba u dvokrevetnim sobama s tri i četiri zvjezdice. Ono što je zanimljivo, a što se rijetko gdje može vidjeti, jest da će naši učenici kuhati i posluživati goste, kao i uređivati sobe te iščekivati goste na recepciji. Akademis će služiti kao poligon za vježbe, čime stvaramo inovativan način obrazovanja gdje će učenici svoje učenje temeljiti na radu“, istaknula je Veronika Kolman, voditeljica Regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu Zabok.

Trodnevna manifestacija započela je u utorak, 18. travnja stručnim enogastronomskim radionicama za nastavnike, mentore i učenike nakon čega je u četvrtak, 20. travnja svečano otvoren sajam te su uslijedila predavanja, okrugli stolovi i paneli. Zoltán Mészáros, glavni savjetnik Veszprém-Balaton 2023 EcoC održao je predavanje na temu Važnost međuregionalne i međuna - rodne suradnje u turizmu i edukaciji, nakon čega je započeo okrugli stol na temu Edukacija – ključ uspjeha u turizmu i obrazovanja. O ovoj vrlo važnoj temi diskutirali su na okruglom stolu: Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma; Mislav Balković, osnivač i dekan visokog učilišta Algebra; Dora Smolčić Jurdana, predstojnica Zavoda za turizam Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija; Stanka Karažija, direktorica Olivia Green Camping Tisno i Draženka Jurec, ravnateljica Srednje škole Zabok. Panelisti okruglog stola zaključili su da programi obrazovanja moraju biti sinkronizirani s potrebama struke s naglaskom na cjeloživotnom učenju. Bitno je kod mladih izgraditi pozitivan mindset prema poslu i turizmu, jer se na taj način vještine lakše uče.

Nakon stručnog i praktičnog dijela Dani turizma i ugostiteljstva u Zagorju zaokruženi su zabavnim progamom pod nazivom Škola je COOL koji je predstavio vještine učenika, a posjetitelji su mogli uživati na Europskom trgu u degustaciji bezalkoholnih koktela, prezentaciji izrade tradicionalnih zagorskih specijaliteta, glazbenom programu kao i prodajnoj izložbi OPGova i drugih ponuđača proizvoda turizma i ugostiteljstva sjeverozapadne Hrvatske.

Stručne gastronomske i vinske radionice za nastavnike i učenike, susret agencija i turističkih ponuđača sjeverozapadne Hrvatske, okrugli stolovi, predavanja i paneli na kojima su se diskutirale vrlo važne teme samo su dio kvalitetnog programa ovogodišnjeg sajma Dani turizma i ugostiteljstva u Zagorju. Dani turizma i ugostiteljstva u Zagorju održavaju se u sklopu projekta ReCeZa – Regionalni centar Zabok ukupne vrijednosti 6 6.693.287,89 kn. Ukupan iznos projekta financiran je iz Europskog socijalnog fonda, u okviru Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. ST