Na EU tržištu morate se specijalizirati i u tome tražiti svoju prepoznatljivost

Sektor logistike doživjet će rapidan rast u idućih 5-10 godina potaknut ogromnim investicijama u luku Rijeka i ulaskom u Schengen. Dovoljno je podsjetiti na podizanje kapaciteta luke Rijeka s 500.000 kontejnera na 1.1 mil u sljedećoj godini, uz plan daljnjeg širenja na više od 3 milijuna u idućih 8 godina.

Tvrtka Primacošped vrši usluge cestovnog, zračnog i pomorskog transporta kao i carinsko zastupanje. Krenimo od cestovnog prijevoza. Što je sve moguće kod Vas prevoziti i s kojim je to certifikatima potkrepljeno?

Primaco je na tržištu poznat kao jedan od vodećih pružatelja transporta u svim modalitetima, cestom, morem i zrakom, ali i kao najveći hrvatski carinski otpremnik sa 15 ureda na najvećim kamionskim i kontejnerskim terminalima kao i graničnim prijelazima. Godišnje podnesemo više od 40.000 deklaracija, organiziramo transport više od 15.000 cestovnih i više od 8.000 pomorskih pošiljaka, prebacimo više od 1,5 milijuna kilograma osjetljive robe preko Zračne luke Zagreb. Pokrivamo sve industrije i vrste roba, surađujemo s najvećim kompanijama kao što su Pfizer, Pliva, Podravka, DS Smith, Jamnica, Zagrebačka pivovara, Nestle, Ledo i BAT, ali smo jednako posvećeni i malim i srednjim poduzećima u kojima sami vlasnici ili njihova de - sna ruka šalje nalog za transport pet paleta iz Njemačke do Zagreba. Rekao bih da smo u Hrvatskoj prepoznati kao pružatelj svih transportnih i logističkih rješenja.

Ipak, tržište EU na kojem se natječemo puno je zahtjevnije, iako smo jedan od najvećih u Hrvatskoj relativno smo maleni u EU, ali ne i nepoznati. Tržištu EU pristupamo na način da se definiramo kao specijalist za hladni lanac i high-value goods, a to je zaista segment u kojem čak i unutar EU imamo vidljivost i respekt kako klijenata tako i konkurenata. Mislim da ne postoji direktor logistike veće ili srednje farmaceutske kompanije u Europi koji nije čuo za Primaco. Naša rješenja za transport u hladnom lancu, koja smo mnoga sami osmislili i razvili zajedno s partnerskom tvrtkom Smartivo tehnologije, nadaleko su poznata izvan granica RH. Kad god izlažemo na sajmovima van Hrvatske uvijek smo fokusirani na svoju kvalitetu, a ne kvantitetu koju objektivno u kontekstu EU nemamo, a tehnologija na naših vozilima izaziva zaustavljanje posjetitelja koji žele proučiti što mi to radimo. Imamo maketu jednog našeg vozila na koju smo instalirali većinu smart opreme koju stavljamo na vozila, poput senzora otvaranja vrata, temperature, kretanja oko vozila, identifikacija povezana s paljenjem, integracija podataka u sustave velikih klijenata, mobilna aplikacija preko koje se mogu pratiti pošiljke i slično. Osim farmaceutske, na jednak način primjenu ove tehnologije u transportu traži high-value goods roba, primjerice duhanska ili elektronička industrija, te prehrambena industrija. Sve naše aktivnosti koje radimo potvrđene su najvišim standardima kvalitete. Bili smo prva kompanija u Hrvatskoj i Adria regiji sa GDP Pharma certifikatom, druga kompanija u Hrvatskoj sa TAPA High value goods certifikatom, bili smo među prvih pet AEO certificiranih kompanija koje dokazuju najveću razinu kvalitete u carinskom poslovanju. Imamo ISO 27001 za informacijsku sigurnost, 14001 za okoliš, 9001 za generalno upravljanje procesima, IFS Food Logistics za najvišu razinu kvalitete u transportu hrane. ših vlastitih, a naši cestovni transportni pravci su cijela Europa, jer imamo više od 60 linija koje aktivno servisiramo. Naši pomorski pravci su također vrlo razgranati diljem svijeta, osim „ledene zemlje“ nema kontinenta prema kojem nemamo barem nekoliko linija za pune i djelomično pune kontejnere. Ponosni smo na direktnu suradnju sa svi najvećim brodarskim kompanijama, ne samo kao agent robe, već i kao njihov partner carinski otpremnik i inland cestovni prijevoznik u kreiranju end-toend multimodalnog transportnog rješenja. Cestovni transport je oko 50% našeg biznisa, dok drugih 50% dolazi iz pomorskog i zračnog transporta te carinskog otpremništva.

Recite nam nešto o investicijama koje predviđate u narednom periodu.

Stalno ulažemo u kvalitetu, ne samo procesa i tehnologije, nego i u prijevozna sredstva. U petogodišnjem prosjeku, Primaco ulaže godišnje oko 2 mil EUR u prijevozna sredstva. Ove godine smo već preuzeli 10 manjih kamiona zapremnine 8 i 15 paleta specijalizirane za distribuciju lijekova, a do kraja godine ćemo preuzeti novih 25 po- luprikolica od kojih su 5 specijalizirane za high value duhansku industriju, 12 za prehrambenu i 8 za farmaceutsku industriju. U prošloj smo godini preuzeli 30 tegljača za prijevoz generalnog tereta svih vrsta roba. Vozni park stalno prilagođavamo potrebama naših dugoročnih klijenata, mi nismo klasični prijevoznik koji investira u vozila za tržište, već uvijek isključivo za planiranu namjenu. To je razlog zašto 40% svih cestovnih transporta obavljamo u suradnji s našim kooperantima koji paralelno s nama razvijaju i naš, ali i svoje biznise. Snaga se u logistici ne može graditi u obliku piramide, već mora biti oblik mreže. Nema te flote koja može u svakom trenutku pokupiti teret na svakom mjestu za dostavu na sve lokacije. To se može postići samo suradnjom i izgradnjom logističke mreže u kojoj moraju sudjelovati partneri.

Radite li više u Hrvatskoj ili izvan nje? Nameće se pitanje je li lakše poslovati s hrvatskim ili EU tržištem izvan naših granica?

Tržište EU je puno konkurentnije i da biste bili stabilni i profitabilni morate se specijalizirati u nekim segmentima i u njima tražiti svoju

S kolikom flotom vozila raspolažete i na koliko redovnih ruta vršite dnevni transport?

Upravljamo sa 110 kompozicija cestovnih vozila, od kojih je 60-ak na - prepoznatljivost. Primaco ostvaruje 41% prihoda od kompanija izvan Hrvatske, pa se skoro može reći da smo pretežit izvoznik usluge. Međutim, to su često multinacionalne kompanije koje imaju svoje operacije u Hrvatskoj, pa se isto tako moglo desiti da fakturiramo i njihovim domaćim predstavništvima. Mislim da generalno biznis međunarodnog transporta i logistike, koji je podjednako support i izvoznicima i uvoznicima, treba imati status izvoznika, jer transport od Hrvatske do Belgije može obaviti i Bugarski prijevoznik, a regionalno skladište neke multinacionalne kompanije za Adria regiju može biti i u Zagrebačkom i u Ljubljanskom i u Peštanskom prstenu.

Kako na vas djeluju oscilacije cijena goriva, rastu li i drugi inputi, te koji su još izazovi produktivnosti prisutni?

Cijena goriva je jako oscilirala posljednjih 3 godine, od 10 kn do 7,32 na početku korona pandemije, do gotovo 15 kn u najvišem trenutku.

Sada je cijena 1,33 EUR, dakle 10 kn ponovno, ali moramo razumjeti da je Vlada RH vrlo zaslužna za ovu korektnu cijenu, jer se odrekla velikog dijela svojeg trošarinskog nameta. Hrvatski logističari i prijevoznici uživaju tako jednu od najpovoljnijih cijena goriva, što je sjajna stvar ne samo za nas nego i za naše klijente i u konačnici potrošače koji sve to plaćaju u finalnim cijenama proizvoda. Oscilacije u cijenama goriva uglavnom su pokrivene specijalnim klauzulama u ugovorima koje definiraju promjenu cijene naših usluga. Ono što je problem u logistici je porast ostalih inputa koji nisu indeksirani u ugovorima. Cijene teretnih vozila porasle su 40%, bez centa pretjerivanja. Cijena gradnje modernog skladišnog prostora, a time i najma, povećala se za 35%. Plaće vozača, skladištara, ali i uredskog osoblja kao što su transportni ili carinski specijalisti povećala se za 30% u zadnje tri godine. Ja se osobno izuzetno veselim vidjeti porast plaća u Hrvatskoj, možda je to neobično za jednog poslodavca, ali poznat sam među svo- jim kolegama da sam uvijek prvi isticao da moramo podizati plaće ukoliko želimo zadržati kompanije u Hrvatskoj. Nekada sam čak bio i pogrešno protumačen, ali tvrtke bez radnika još uvijek ne postoje bez obzira na razvoj tehnologije. Mi u Primacu uspjeli smo povećati produktivnost kroz utilizaciju tehnologija koje smo prethodno dugo razvijali i implementirali u naš sustav, ali tvrtke koje nisu na tome radile jako su pale u produktivnosti i imaju problem.

Mislim da ćemo kroz sljedećih nekoliko godina vidjeti više akvizicija u našem sektoru gdje će produktivnije kompanije preuzimati one koje drže neki dio tržišta, ali imaju problem s operativnom produktivnošću.

Koliko je teško doći do vlastitih kvalificiranih zaposlenika, a koliko ih je teško zadržati?

Sve djelatnosti u Hrvatskoj imaju velike izazove sa zapošljavanjem novih djelatnika, ali i zadržavanjem postojećih.

Može li se poboljšati status logističara i otpremnika u Hrvatskoj?

Kao predsjednik Udruženja logistike i otpremništva HGK vidim puno prilika za unaprjeđenje naše djelatnosti. Sektor logistike doživjet će rapidan rast u idućih 5 -10 godina potaknut ogromnim investicijama u luku Rijeka i ulaskom u Schengen. Dovoljno je podsjetiti na podizanje kapaciteta luke Rijeka sa 500.000 kontejnera na 1.1 mil u sljedećoj godini, uz plan daljnjeg širenja na više od 3 milijuna u idućih 8 godina. Ulaganja u cestovnu i željezničku infrastrukturu to prate, ne možda brzinom kojom želimo, ali prate. Luke sjevernog Jadrana, a među njima i Rijeka, već su itekako vidljive na logističkim kartama svijeta, a po realizaciji pune investicije Rijeka bi trebala biti u top 10 najvećih luka u Europi. Ulazak u Schen - gen otvara ogroman potencijal za razvoj skladišne i distributivne logistike, jer smo napokon ušli i u ono što ja zovem prometnom Europskom unijom. Naši regionalni skladišni i distributivni centri nisu više konkurentni samo u tenderima za nacionalnu mikrodistribuciju već mogu konkurirati i za regionalne hub-ove. Iz Zagrebačkog prstena sada se može servisirati Slovenija, Hrvatska i južni dijelovi Austrije i Mađarske, a ujedno je to dobra lokacija za biti hub za pravcu prema non-EU zemljama.

Sve ove prilike traže od nas da uredimo našu djelatnosti koja se provlači kroz razne zakone, da prepoznamo rizike, da reguliramo uvjete poslovanja i razinu kvalitete koju branša mora isporučivati, da bolje definiramo naše partnerske odnose s Carinskom upravom RH, Ministarstvom prometa i drugim bitnim institucijama. Moram priznati da imamo pozornost svih važnih čimbenika u državi te sam optimist. Logistika i otpremništvo mora biti prepoznata kao važna gospodarska grana u Hrvatskoj, kao što je to slučaj u Sloveniji, jer osim što nam je Bog dao lijepu obalu, dao nam je i nevjerojatno do- bru logističku poziciju, a to je povijest prepoznala već odavno. Ne zovu se slučajno dijelovi luke Rijeka već stoljećima Praško pristanište, Bečko pristanište, Peštansko pristanište… To su sve tržišta koja luka Rijeka u ovom trenutku gotovo da ne opskrbljuje.

Što uvoznici i izvoznici mogu napraviti za ubrzanje uvozne i izvozne logistike?

Sad je pravi trenutak za napraviti iskorak u ubrzanju carinskih procesa za svakog uvoznika i izvoznika. Carinska uprava pokrenula je nedavno veliku inicijativu za povećanje broja uvoznika i izvoznika koji koriste pojednostavljenja u carinskim postupcima i koji imaju AEO certifikat (ovlašteni gospodarski subjekt), s ciljem da se pouzdane tvrtke maknu sa sporih carinskih terminala i da se što više carinjenja odvija na skladištima (tzv. kućna carinjenja). Naime, u EU se više od 90% carinjenja odvija na skladištima, dok smo u Hrvatskoj na samo 40%. Računajte da u Hrvatskoj imamo 375.000 uvoza i izvoza i uzmite u obzir da se na carinskom terminalu gubi barem pola dana što gospodarstvo košta barem 150 EURA. Lako ćete izračunati da je godišnji potencijal uštede na razini gospodarstva barem 30 milijuna EURA. I vlada kroz Carinsku Upravu i gospodarstvo sada prepoznaju svoj interes u ubrzanju ovih procesa i na tome intenzivno radimo kao Udruženje logistike i otpremništva. pripremio: Srećko Sertić

Što poduzimate po pitanju smanjenja negativnog utjecaja na okoliš (CO2 , ESG) i kakvi su Vam planovi za budućnost?

Potpuno je jasno da je naša branša u fokusu kad se govori o smanjenju negativnog utjecaja na okoliš. Mogu posvjedočiti da nema ozbiljnijeg natječaja velike multinacionalne kompanije koji ne traži da natjecatelji detaljno prezentiraju količinu i strukturu svojeg CO2 otiska, kao i plan smanjenja istoga. Neke tvrtke iz farmaceutske branše čak dodjeljuju svojim velikim dobavljačima poput nas da s nama rade na ESG poboljšanjima, jer oni u svojim izvještajima uključuju i svoje dobavljače te im je bitno da smo i mi što bolji. Primaco je tu ponovno korak ispred zbog tehnologije koju koristimo. Vlastito razvijena softverska i hardverska rješenja u suradnji s kolegama iz Smartiva planiraju naše rute tako da radimo što je moguće manje kilometara. Sustavi izvještavanja pomažu nam da kontroliramo i optimiziramo potrošnju goriva u ovisnosti o težini tereta, geografskoj zahtjevnosti terena i vanjskim vremenskim uvjetima.

Planiramo da sljedeća vozila koja ćemo kupovati u 2024. ili 2025. godini za lokalnu distribuciju budu električna, dok ćemo za dugačke linije i još nekoliko godina kupovati najbolje što nude tradicionalni pogoni, budući da za sada tome nema alternative. Struja je budućnost lokalne distribucije, ali za duge linije čekamo neku bolju tehnologiju.