Budućnost trgovine unutar ESG (Environmental, Social, Governance) okvira EU

Usektoru trgovine unutar Europske unije (EU), održivost postaje ključna riječ koja oblikuje budućnost. EU je globalni predvodnik u promicanju ekoloških, društvenih i upravljačkih načela održivosti (ESG) i ima ambiciozne planove za postizanje svojih ciljeva u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova i očuvanja okoliša. Budućnost trgovine u Europskoj uniji (EU) obilježit će niz ključnih promjena i prioriteta kako bi se osigurala održivost i društvena odgovornost unutar sektora. Evo nekoliko ključnih aspekata budućnosti trgovine u kontekstu ESG-a u EU:

1. Održivost proizvoda: Proizvođači i trgovci će se suočiti s pritiskom da ponude proizvode sa što manjim ugljičnim otiskom, proizvedene uz poštivanje ljudskih prava i osobito naglašenu zabranu korištenja dječjeg rada kao i visokih standarda upravljanja.

2. Kružna ekonomija: unutar EU jačat će inicijative za kružnu ekonomiju kako bi smanjila otpad, povećala ponovna uporaba i recikliranje materijala te potaknula održivost proizvodnje i potrošnje. Kako bi se osigurala što veća stopa odvojenog sakupljanja i recikliranja materijala iz otpa - da, zakonodavno uređenje sustava gospodarenja otpadom unutar EU sve će se više regulirati Uredbama umjesto Direktivama. Time će se omogućiti da sustavi gospodarenja unutar EU budu što ujednačeniji i kompatibilniji u pogledu sakupljanja i recikliranja otpada.

3. Digitalizacija trgovine: Digitalizacija će nastaviti mijenjati način na koji trgovina funkcionira u EU, olakšavajući praćenje i ocjenjivanje ESG faktora tijekom cijelog lanca opskrbe. Tehnologije poput blockchaina i interneta stvari (IoT) mogu pružiti transparentnost i sigurnost u praćenju podrijetla proizvoda i upravljanju resursima.

4. Trgovinske politike i sporazumi: EU će nastaviti promicati trgovinske politike koje potiču održivu trgovinu, uključujući ESG kriterije u trgovinskim sporazumima te aktivno sudjelujući u međunarodnim inicijativama za održivu trgovinu.

5. Potrošači: Kupci postaju svjesniji ekoloških izazova poput klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i problema s otpadom s kojima se suočavamo. Ta svijest potiče ih da razmišljaju o ekološkim posljedicama svojih kupovina. Podaci iz izvješća NielsenIQ „ Sustainability: the new consumer spending outlook “ iz 2022. godine, otkrivaju da se u skladu s načelima održivosti mijenjaju i preferencije kupaca:

• 17% odlučuje kupovati proizvode ekoloških/održivih marki;

• 16% odlučuje kupovati proizvode društveno odgovornih robnih marki;

• 14% odlučuje kupovati proizvode robnih marki koje pokazuju transparentnost sastojaka/lanca opskrbe;

• 53% potrošača želi da tvrtke smanje količinu plastike u ambalaži;

• 51% želi da tvrtke eliminiraju otpad;

• 37% potrošača želi da tvrtke smanje emisije CO2 .

Održivost nije više samo trend; postala je temeljna vrijednost koja oblikuje izbor potrošača koji traži inovativne i održive proizvode, potičući tvrtke na razvoj novih tehnologija i pristupa. Održivost će postati neizbježna komponenta poslovanja, a tvrtke koje ne uključuju ESG načela u poslovanje izlažu se riziku gubitka tržišnog udjela. je da poduzmu mjere i obavijeste nadležna tijela ako budu dostupne nove informacije o nesukladnosti njihove robe i proizvoda. štu Unije i izvozu iz Unije određenih roba i proizvoda povezanih s krčenjem i propadanjem šuma te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 995/2010, želi doprinijeti zaustavljanju alarmantnog, globalnog fenomena krčenja šuma. Uredbom se zabranjuje uvoz u EU proizvoda koji su uzgojeni na poljoprivrednim površinama nastalim krčenjem šuma. Prema podacima Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), svijet je između 1990. i 2020. godine, zbog krčenja i prenamjene zemljišta izgubio 420 milijuna hektara šuma, područje koje približno odgovara veličine Europske unije. Krčenje šuma izravno je povezano s povećanjem površina za proizvodnju govedine, palminog ulja, kakaoa, kave, kože i namještaja i dr. proizvoda, koji se uvoze u EU. Trgovci imaju značajan utjecaj na lance opskrbe te imaju važnu ulogu u osiguranju da relevantna roba i proizvodi nisu povezani s krčenjem šuma. Stoga se od njih očeku -

6. Regulacija: EU će usvajati strože propise kako bi osigurala usklađenost s ESG standardima u trgovini. To uključuje zakonodavstvo o klimatskim promjenama, ljudskim pravima, upravljanju otpadom i drugim ekološkim, društvenim i upravljačkim pitanjima.

Sličnu funkciju ima i donošenje Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi mehanizma prilagodbe granice ugljika (Carbon Border Adjustment Mechanism CBAM) i izmjena uredbe Europske unije o sustavu trgovanja emisijama. Ovom Uredbom uvodi se obveza prijavljivanja ugrađenih emisija ispuštenih tijekom proizvodnje proizvoda koji se uvozi u EU. Prvenstveno će utjecati na uvoznike i proizvođače u industrijama kao što su proizvodnja cementa, gnojiva, željeza, čelika, aluminija, vodika i električne energije. Ti su sektori odabrani zbog značajnih emisija ugljika i izloženosti međunarodnoj konkurenciji. CBAM ima za cilj ugraditi emisije ugljika u cijenu proizvoda, smanjiti emisije i promicati čišće tehnologije unutar ovih industrija, usklađujući se s ciljem EU-a o postizanju ugljične neutralnosti do 2050. godine.

U konačnici, budućnost trgovine unutar EU neće biti samo pitanje ekonomskog interesa, već će se temeljiti na dubokom poštovanju prema okolišu i društvu, usmjerena prema održivosti, odgovornosti i transparentnosti u svim aspektima lanca opskrbe. Trgovci i proizvođači morat će prilagoditi svoje poslovne modele prema ESG načelima kako bi ostali konkurentni i ispunili zahtjeve tržišta i regulatornih tijela.

Navedeno uključuje ulaganje u održivu proizvodnju, transparentno izvješćivanje o ekološkim praksama i suradnju s dobavljačima kako bi se osigurala usklađenost s regulativama EU. Time će sektor trgovine doprinijeti da EU ostvari svoje ciljeve održivosti i postane lider u globalnoj trgovini koja promiče dobrobit planeta i ljudi.

Tako se UREDBOM EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o stavljanju na raspolaganje na trži - ST