Suvremena trgovina 5 2015

Suvremena trgovina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

www.suvremena.hr

UDK 339, ISSN 1330-0180, CODEN SUTREE, VOL. 40, BROJ 5

Su Suvr vremena vr emena tr ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Trgovina u urbanim sredinama Što su trgovački lanci donijeli tržištu Iskustvo kupca u maloprodaji Kružno gospodarstvo SEPA - cilj ili sredstvo Sve o e-računu

Održane konferencije:

Trgovina pred velikim izazovima

Međunarodni sajam hotelsko-ugostiteljske opreme, hrane, pića i gastronomskih inovacija

www.zv.hr

17. - 21. 2. 2016.

Pozivamo Vas da i Vi sudjelujete na ovim poslovnim sajmovima i...

PONUDITE

ISTRAŽITE

SUDJELUJTE

potencijalnim kupcima iz Hrvatske i regije Vaše najbolje proizvode i usluge.

nove poslovne prilike na domaćem i regionalnom tržištu.

u bogatom stručno-pratećem programom

e!

Prijavite s

U istom terminu održava se sajam:

DODATNE INfORmAcIJE: Zagrebački velesajam Avenija Dubrovnik 15 HR-10020 Zagreb Tel. +385-1-6503-437, 6503-429 E-mail: bmarkov@zv.hr, slakic@zv.hr

25. međunarodni sajam nautike

Savršena u svakom pogledu Trgovačka vaga UC Evo Line

Uspješan marketing na samom mjestu prodaje stvar je perspektive. Ergonomske vage linije UC Evo Line predstavljaju oblik i funkciju u savršenoj harmoniji. www.mt.com/retail-EvoLine

2016 Sajam namještaja, opreme za domaćinstva, poslovne prostore i unutrašnju dekoraciju

40 Furniture Fair-Home, Office & Interior Decoration Equipment K A L E N D A R P R I R E D B I

10 Sajam umjetnina / ART EXPO

06 - 10. April

42 Sajam hrane / Food Fair

21 - 23. April

Međunarodna turistička berza i sajam turizma, opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo - METUBES

25 International Tourism Exchange and Tourism Fair, Equipment for Hotels and Catering - METUBES

21 - 23. April

NAUTIC SHOW - Sajam nautike i opreme za sport, kamping i rekreaciju

34 NAUTIC SHOW - Sport, Camping & Recreation Equipment Fair

O F E V E N T S

11 - 15. Maj / May

Fair 35 Sajam bezbjednosti, zaštite i spašavanja / Security, Protection and11Rescue - 15. Maj / May

22 Sajam ekologije / Ecology Fair C A L E N D A R

06 - 10. April

11 - 15. Maj / May

42 Bazar robe široke potrošnje / 15BazaarMajof Consumables / May - 15. Septembar / September 42 Letnji sajam / Summer Fair

15 Jun / June - 15. Septembar / September

38 Sajam građevinarstva / Civil Engineering Fair 21- 25. Septembar / September Supply Systems-Sanitary Technologies 11 Sajam vode, vodovodi, sanitarne tehnologije / Water-Water 21 - 25. Septembar / September

4

Sajam energetike / Energy Fair

21 - 25. Septembar / September

19 Sajam automobila / Automobile Show

05 - 09. Oktobar / October

malih i srednjih preduzeća, poslovnih usluga i ženskog preduzetništva 18 Sajam Small and Medium Enterprises Fair, Business Services and Women Entrepreneurship

27 - 29. Oktobar / October

A.D. JADRANSKI SAJAM, 85310 Budva, Trg slobode 5, Crna Gora Tel: +382 33 410 400 | Fax: +382 33 452 132 e-mail: sajam@jadranskisajam.co.me | jadranskisajam@t-com.me

www.adriafair.co.me

Suvremena UDK 339 CODEN SUTREE ISSN 1330-0180 S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

t r gov ina

Suvr Su vremena vr emena tr S T R U Č N I

v. d. Glavni i odgovorni urednik: Tihomir SERTIĆ

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Uredništvo: inž. Eduard ČAPKA, Ante GAVRANOVIĆ, prof.dr.sc. Ljubo JURČIĆ, prof.dr.sc. Nikola KNEGO, prof. Dubravka LIEBL, dr.sc.

Danko MATASOVIĆ, prof.dr.sc. Zvonimir PAVLEK, mr. Branko PAVLOVIĆ, dr.sc. Guste SANTINI, prof.dr.sc. Zdenko SEGETLIJA, prof. Josip ŠINTIĆ Savjet časopisa: Mr. Dragutin BRATKOVIĆ, direktor, TRGOCENTAR, Zabok • DUKAT, Zagreb • Dipl.inž. Vladimir FERDELJI, predsjednik, HUM-CROMA, Zagreb • Prof. Darko GRGURIĆ, ravnatelj, TRGOVAČKA ŠKOLA ZAGREB • Dipl. inž. Darko KNEZ, predsjednik Uprave, KONZUM, Zagreb • Dipl.inž. Zlatan LISICA, član Uprave, KRAŠ, Zagreb • Marketing, PODRAVKA, Koprivnica • Berislav PRIBANIĆ, direktor, PRIRODAN PROIZVOD, Samobor • Mr.sc. Sanja ROCCO, viši predavač i pročelnica Katedre za marketing, VISOKA POSLOVNA ŠKOLA ZAGREB • Dipl.oec.

Mijo ŠIMIĆ, direktor, TEKSTILPROMET, Zagreb • Prof.dr.sc. Ivica Katavić, dekan, Visoka škola NIKOLA ŠUBIĆ ZRINSKI, Zagreb • Zlatica Štulić, predsjednica, SINDIKAT TRGOVINE HRVATSKE • Dipl. oec. Josip ZAHER, potpredsjednik za turizam, trgovinu i financije HGK, Zagreb • GORENJE ZAGREB, Zagreb

Vol. 40 br. 5 str. 1-80 Zagreb, listopad 2015.

Sadržaj Ante Gavranović

Brojke zamagljuju stvarnost

8

Izbor tema i sadržaj određuju zanimanje publike Intervju: Mladen Malta Usporen trend opadanja broja prodajnih objekata

S.S.

9

Srećko Sertić

10

prof.dr.sc. Nikola Knego

20

doc.dr.sc. Dario Dunković

26

MAGROS 2015: Trgovina pred velikim izazovima Što su donijeli trgovački lanci hrvatskom tržištu?

Iskustvo kupca u maloprodaji

29

FINA: Sve o e-Računu Komunikacijske aktivnosti – internacionalna metrika i pojmovi

prof.dr.sc. Zvonimir Pavlek

PBZ grupa donirala 240.420 kuna Centru za rehabilitaciju „Ozalj‟

Godišnja pretplata: 150,00 Kn, 70 €; 100 USD Uprava i Uredništvo: 10090 Zagreb, Nove Rašljice 2 tel./faks: 01 3499 034 mob.: 099 2136 540 Izdavač: SENIKO studio d.o.o. za trgovinu i usluge

Izlagati na sajmovima? Da, ali ne i bilo gdje i bilo kako!

Srećko Sertić

38

Željko Suhadolnik

47

Završen ciklus Agrokorovih Futura A edukacijskih akademija u 2015. godini

50 prof.dr.sc. Stjepan Car

Kružno gospodarstvo

52 57

Na glavnom zagrebačkom trgu akcija „Kupujmo hrvatsko“ Odijela KOTKA - „DRESS –CODE“ za savršeno odijevanje poslovnog muškarca 15. međunarodna znanstvena konferencija Business Logistics in Modern Management

30 34

Sajmovi i dalje neizostavan oblik poslovne komunikacije Časopis izlazi dvomjesečno

6

S.S.

58

mag.oec. Helena Folnegović

60

S.S.

62

Za izdavača: Srećko SERTIĆ, direktor i urednik

Belje ove godine očekuje 1,6 milijardi kuna prihoda

e-mail: info@suvremena.hr Web portal: www.suvremena.hr

EuroCommerc: Proširiti vještine mladih ljudi prije ulaska u realni sektor

63

Održana 5. Međunarodna konferencija o učenju za poduzetništvo – ICEL5

64

Intervju: Vitomir Tafra Raskorak obrazovanja i potreba tržišta rada

66

Tisak: Narodne novine d.d.,Savski gaj, XIII. put 6, 10020 Zagreb Uredništvo se ograđuje od osobnih stavova autora. Rukopisi, slike, crteži i CD-i vraćaju se, samo na posebni zahtjev autora.

SEPA – cilj ili sredstvo?

Osvrt na novi Zakon o računovodstvu (2)

Darije Ramljak

68

mr.sc. Mladen Štahan

72

Na naslovnoj stranici: konferencije

www.suvremena.hr

5

Naša ekonomska stvarnost

Brojke zamagljuju stvarnost K

Ekonomska politika u nas mora se stubokom mijenjati, pri čemu je svakako prioritet na gospodarskom rastu.

Stoga je stranački „rat brojkama“ o uspješnosti ili neuspješnosti gotovo besmislen. Činjenica je da možemo govoriti o izgubljenom desetljeću i to je naša stvarnost, koju te igre brojkama samo zamagljuju.

6

Suvremena trgovina 4(40)

ad slušamo predstavnike vlasti posljednjih tjedana stječe se utisak da je gospodarsko stanje u nas u redu. Brojke o rastu BDP-a, makar skroman, zatim rast industrijske proizvodnje i, posebno, rast izvoza te rekordni rezultati u turizmu kao da ukazuju na stvarno neke nove vjetrove. No, trajna je mana političara da pokazuju rezultate samo u odnosu na prošlu godinu, iako se stvarni gospodarski trendovi mogu sagledati samo u jednom dužem razdoblju, barem u ciklusu od pet godina. A onda su rezultati bitno drukčiji.

Unatoč blagom rastu BDP-a u ovoj godini, ostaje činjenica da Hrvatska gubi svoje pozicije u međunarodnoj usporedbi. Još 2011. pokrivala je 63 posto prosjeka zemalja EU; sada je to jedva 61 posto.

Prema posljednjim istraživanjima nije se pomakla na ljestvici konkurentnosti gdje zauzima 77. mjesto. Na začelju smo EU u pogledu zaposlenosti mladih. Iz zemlje nam u potrazi za boljim životom odlazi veliki broj stručnjaka. U uvjetima recesije i stagnacije najveći broj zemalja EU – da se usporedimo samo s njima – rastao je, što samo dalje produbljuje naše relativno zaostajanje. Drugi očigledno trče brže od nas!

piše|Ante Gavranović

Zaostajemo za drugim članicama EU U razdoblju 2009. do 2014. kumulativni pad realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznosi oko 13 posto, a od 2008. do početka 2015. izgubljeno je više od 150.000 radnih mjesta u hrvatskom gospodarstvu. Hrvatska je u isto vrijeme jedina zemlja gdje je recesija trajala više od šest godina. Skroman rast BDP-a ne osigurava ravnopravnu utakmicu s ostalim zemljama EU. Ako je i došlo do novog zapošljavanja, najmanje ga je bilo u proizvodnji.

To su alarmantni pokazatelji i jasni signali da se ekonomska politika u nas mora stubokom mijenjati, pri čemu je svakako prioritet na gospodarskom rastu. Stoga je stranački „rat brojkama“ o uspješnosti ili neuspješnosti gotovo besmislen. Činjenica je da možemo govoriti o izgubljenom desetljeću i to je naša stvarnost, koju te igre brojkama samo zamagljuju.

BDP je u Hrvatskoj 2008. iznosio 45,1 milijardu eura (347,7 mlrd kuna), da bi u 2014. dosegao 43,1 milijardu (328,93 mlrd kuna). Državni proračun je 2008. na prihodovnoj strani dosegao 115,7 milijardi kuna i bio je povoljan jer su rashodi

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

iznosili 115,3 milijarde. U 2014. prihodi su bili manji, iznosili su 114,05 milijardi kuna, da bi rashodovna strana porasla na 125,7 milijardi kuna. Jedini povoljan pokazatelj u proteklom razdoblju odnosi se na izvozne rezultate. Vrijednost izvoza u 2008. dosegla je 9,58 milijardi eura, da bi 2014. završili s izvozom vrijednim 10,36 milijardi. No, stručnjaci upozoravaju da je taj rast dijelom izraz nove metodologije, a ne i plod stvarno povećanih izvoznih rezultata. Više od polovine rasta izvoza odnosi se na provoz robe na putu od stvarnih proizvođača do kupaca (banane, automobili, televizori…).

Istina, u odnosu na 2008. smanjen je negativni saldo vanjskotrgovinskih transakcija sa 11,232 milijarde eura na 6,760 milijardi. No, smanjeni uvoz nije plod osmišljene politike supstitucije domaćom proizvodnjom već rezultat smanjene gospodarske, napose industrijske aktivnosti.

Prevelika ovisnost o turizmu Povoljnije rezultate postižemo u turizmu.

Već prošle godine dosegli smo rekordnu 2008. po broju dolazaka i noćenja stranih gostiju, a ove godine je već krajem rujna premašena i ta rekordna godina. S pravom stoga očekujemo i povećani doprinos rastu BDP-a i uravnoteženju ukupne platne bilance. Postoji, međutim, stalna opasnost od prevelike ovisnosti nacionalne ekonomije o rezultatima turizma. Ako to bude ove godine 8-9 milijardi eura, to bi značilo da turizam učestvuje u stvaranju BDP-a s otprilike s velikih 18 posto, a to nije primjereno. U Austriji i Švicarskoj, daleko najturističkijim zemljama Europe (obje bez mora), taj udio u BDP-u iznosi između 4-6 posto.

U svim razvijenim zemljama svijeta, pa tako i unutar EU uslužni sektor čini više od 50 posto BDP-a. No, važno je znati da je najveći dio tih usluga oslonjen na industriju, napose prerađivačku. Važnost prerađivačke industrije je dodatno i ponovno potvrdila svjetska financijska i gospodarska kriza. Borba za zaustavljanje krize i oživljavanje gospodarstva svodila se na očuvanje domaće proizvodnje i radnih mjesta u prerađivačkoj industriji. Spašavanje bankarskog sektora bilo je uglavnom u funkciji održavanja domaće proizvodnje i zaposlenosti.

U nas su procesi tekli drugim pravcima.

U nas još uvijek teče proces deindustrijalizacije. Prerađivačka industrija gubila

je svoje pozicije. To je jednostavno uočiti usporedbom broja zaposlenih u tom dijelu, ali i činjenice da nam je industrijska proizvodnja još uvijek ispod razine koju smo imali 1989. Jednostavno su nestale brojne velike industrijske tvrtke, a nismo uspjeli taj nastali raskorak nadomjestiti kroz stvaranje dovoljnoga broja malih i srednjih poduzeća. Zapostavili smo i činjenicu da mala i srednja poduzeća trebaju čvrste okosnice, koju u gospodarstvu čine veliki kao lokomotive rasta, razvoja i izvoza, a na koje se na mogu nasloniti. Činjenica je da su poduzetnici malih zemalja poput Hrvatske nužno orijentirana na svjetska tržišta i u većoj su mjeri ovisna o izvoznim rezultatima. To podrazumijeva visoku razinu konkurentnosti, to se opet može ostvariti samo strukturom ekonomije koja osigurava stabilan i dugoročan rast, povećava otpornost prema inozemnim šokovima. Stoga je zadaća svake Vlade u nas da uspostavi sustav koji učinkovito transformira proizvodne resurse u konkurente proizvode i usluge.

U sudaru sa svjetskom ekonomijom pokazuje se kako je učinkovit državni sustav zapravo i najveći nacionalni kapital.

Nažalost, u uspostavljanju takvog sustava smo dosad zakazali.

Veza prerađivačke industrije i izvoza Zanimljive rasprave vode se učestalije nego ranije na temu uloge i mjesta industrije u hrvatskom gospodarstvu. Razloga za to je više. Činjenica je da razina industrijske proizvodnje još, ni nakon više od 25 godina, nije dostigla onu iz 1989. godine. Shodno tome, stagnacija i pad izvoza protežu se godinama.

Drugi je vezan uz činjenicu da dolaze na naplatu računi objektivno pogrešno postavljene i godinama provođene gospodarske politike.

Hrvatski robni izvoz čine proizvodi prerađivačke industrije. Statistički izraženo, to je otprilike 95 posto ukupnoga robnoga izvoza. Proces deindustrijalizacije najviše se odrazio upravo na području prerađivačke industrije. Relativno velik broj ‘velikih’ omogućavao je ranije složenije kooperantske poslove za mala i srednja poduzeća. Pokazalo se da nestankom tih ‘velikih’ i taj dio gospodarstva značajno opada, jer se bez oslonca na velike tvrtke ili sustave teško mogu razvijati i opstajati ona manja poduzeća.

Valja spomenuti da je samo 5 hrvatskih tvrtki ostvarilo u 2014. ukupni prihod iznad milijardu eura, 10 njih oko 500 milijuna eura, 67 tvrtki prihodovalo je između 150 do 400 milijuna eura, 29 tvrtka iznad 100 milijuna, dok je 220 tvrtki s te liste ostvarilo ukupni prihod iznad 50 milijuna eura (oko 375 milijuna kuna), da se sagleda ukupno neadekvatna i loša struktura domaće privrede.

Paradoks hrvatske privrede Treba spomenuti još jedan paradoks. Hrvatska danas nema niti jedno ozbiljno vanjskotrgovinsko poduzeće koje bi se osmišljeno bavilo izvozom. Kako bez takvih mehanizama povezivati malo i srednje poduzetništvo i okupljati ono najbolje što imamo na tom području i kako tim dokazano kreativnim ljudima omogućiti plasman njihovih kvalitetnih proizvoda na inozemnim tržištima?

Nepovoljno stanje potvrđuje i činjenica da čak 349 od 1000 najvećih tvrtki u prošloj godini nije izvezlo robe i usluga ni za jednu kunu, a da je 106 tvrtki izvezlo za manje od milijuna kuna (140.000 eura), pa dolazimo do dramatičnog podatka da gotovo 50 posto najvećih tvrtki u nas posluje isključivo na domaćem tržištu i nije uključeno u procese borbe za nova tržišta i internacionalizacije. Otuda, konačno, i niska granica opće konkurentnosti. Dodajmo tome da je u razdoblju 2008. do 2010. samo 37,3 posto hrvatskih tvrtki uvelo neku inovaciju u nove proizvode ili usluge svoje poslovanje. Što sve to pokazuje? Jalova uzrečica kojom ‹pokrivamo› sve te naše objektivne neuspjehe u gospodarskim odnosima s inozemstvom svodi se gotovo isključivo na pojam nekonkurentnosti. Formula neuspjeha i svojevrsnog sloma prerađivačke industrije je, međutim, ponešto drugačija. Ona se svodi na neorganiziranost, pomanjkanje jasnih ciljeva gospodarske politike, pomanjkanje podrške izvoznicima, pogrešne premise da se više ništa ne isplati proizvoditi, sve snažnijeg uvoznog lobija. Dodajmo tome i trajno pogrešnu politiku stabilnog tečaja, netransparentnost sanacijskih mjera, nekonzistentnost makroekonomske politike, ali i potpuno zapostavljanje mjera mikroekonomije, koja kao da je nestala iz naših razmišljanja i djelovanja.

Nekonkurentnost je u takvom nepovoljnom okruženju samo sintetički izraz pogrešnoga modela ekonomske politike. ST www.suvremena.hr

7

tematski skupovi

Izbor tema i sadržaj određuju zanimanje publike

Č

asopis SUVREMENA TRGOVINA je, zajedno s Hrvatskom gospodarskom komorom, u vrlo kratkom razmaku od samo 14 dana, uspio organizirati dva izuzetno zanimljiva temtska skupa. Prvi se odnosio na politiku sajmovanja u nas i u svijetu, a drugi se usredotočio na otvorena pitanja trgovine s naglaskom na ulogu i položaj trgovine u urbanim sredinama.

vori na pitanje što su trgovački centri donijeli hrvatskom tržištu i potrošaču, ukazivanje na ozbiljne promjene koje su se dogodile u trgovini posljednjih desetak godina, kako su trgovački lanci utjecali na odnose trgovine i poroizvodnje, zatim ukazivanje na promjene ponašanja potrošača i odnos prema tzv. kvartovskom dućanu ukazali su na mnogobrojna otvorena pitanja.

Ovim našim konferencijama pokušavamo dati odgovor na neka od otvorenih pitanja.

Naime, časopis SUVREMENA TRGOVINA pokušava već godinama ovakvim skupovima poslovnih ljudi nametnuti ekonomski dijalog o važnim pitanjima opstanka i daljnjega razvoja i rasta hrvatskoga gospodarstva, poosebno na području trgovine. To pokazuje i izbor tema, izbor predavača i sudionika pojedinih panela, pri čemu smo svjesni da izbor tema i sadržaj koji se nudi na takvim skupovima određuje i zanimanje stručne publike.

Na hrvatskoj trgovačkoj pozornici došlo je do velikih strukturnih promjena. Koncentracija trgovačkih lanaca uvjetuje i koncentraciju ponude, pa sudbina mnogih, posebno malih proizvođača, uvelike ovisi o pripravnosti lanaca da stave njihove proizvode na police svojih prodajnih mjesta. To, međutim, počesto dovodi ponajprije do kupovine kondicija, dok su sami proizvodi u drugom planu. Ta koncentracija – vidimo to iz brojki nestanka tzv. malih trgovaca – ugrožava i opstanak ovih oblika trgovine.

Konkretno, u svijetu novi sajmovi niču kao gljive poslije kiše. Sajamska djelatnost jedna je od najpropulzivnijih gospodarskih aktivnosti uopće. Kako je to kod nas? Stječe se utisak da sajamske aktivnosti slabe. Zagrebački velesajam, nekdašnja „tvornica izvoza“, gotovo je zamrla. Izgubili smo značajan međunarodni brand. Regionalni sajmovi, unatoč snažnom međunarodnom sudjelovanju, nisu nadomjestili taj veliki gubitak. Što u našem gospodarskom životu uopće znače regionalni i lokalni sajmovi? U kojoj mjeri su oni poticajni za ukupni gospodarski razvitak? Kako će se u takvom okruženju pozicionirati sajmovi? Kakva je njihova budućnost, recimo, 2016.? Sasvim je sigurno da će sajamski ambijent doživjeti znatne promjene, ali u kojem pravcu?

U svakom slučaju, organizatori sajamskih priredbi stavljeni su pred ozbiljne nove izazove, na koje moraju dati i sasvim konkretne odgovore. Zapravo, kroz raspravu istaknutih predstavnika sajamskoga života tražimo odgovore na nove izazove postavljene pred sajamsku industriju. Sve te ideje i prijedlozi mogli bi se sažeti u sljedeće poruke privrednika: sajmovi u uvjetima opće gospodarske globalizacije moraju pronalaziti nove ideje, davati odgovore na mnoga nova pitanja, jer jedino kvalitetnim pristupom mogu održati svoju poziciju u kompletnom marketing-miksu. Privrednici više ne traže samo mjesto nastupa, već sve izraženije traže da sajmovi budu njihovi partneri u borbi za nova tržišta.

Drugi naš tematski skup bio je vrlo intrigantan, jer je u prvi plan stavio pitanje da li su trgovački centri blagodat ili prokletstvo odnosno kako vratiti trgovinu u središta urbanih cjelina. Pokušaji da se odgo-

8

Suvremena trgovina 4(40)

Ulazak velikih trgovinskih lanaca najavio je potpuno nove odnose na tržištu i povećao konkurenciju. Od nje su uglavnom profitirali potrošači, jer se popravila (vidno) usluga u najvećem broju trgovina, mnogim su proizvodima smanjene cijene, izbor robe je osjetno širi. S druge strane, zatvoren je veliki broj malih trgovinskih prodavaonica, izgubljen je značajan broj radnih mjesta koja su ljudi imali upravo u tim prodajnim objektima (što nije nadoknađeno otvaranjem novih radnih mjesta u spomenutim lancima), na mnogim područjima je opskrbljenost oslabljena (prodavaonice u blizini mjesta stanovanja). Veliki trgovački lanci jednostavno preuzimaju (što je i logično) sve veći dio potrošačkog kolača i njihov udio u ukupno obavljenom prometu stalno raste.

Koncentracija trgovine neminovno nosi sa sobom i koncentraciju ponude, jer upravo trgovina sve više diktira plasmane i odnos prema proizvodnji. Danas se sve češće upire prstom u činjenicu da su trgovački lanci krcati robom stranog porijekla, a sve je manje proizvoda domaćih proizvođača.

Dodatna je (otežavajuća) činjenica da maloprodajni lanci, bez obzira da li su domaći ili strani, ipak uglavnom ‘kupuju’ kondicije, a tek onda proizvode. Neki na to ne pristaju i traže druge kanale plasmana.

Drugi opet prihvaćaju. I tu bi analiza pravih odnosa bila izuzetno važna, jer bi otkrila mnoge stvari koje nam sada ostaju prikrivene, a vjerojatno bi smanjila i troškove proizvodnje i distribucije.

Ulazak u Europsku uniju vodi daljnjoj liberalizaciji tržišta. To jača pritiske uvoznih proizvoda i želju inozemnih pro-izvođača i trgovinskih lanaca da ih se u što većoj mje-

ri plasira i na hrvatskom tržištu. To je proces koji se više i ne može zaustaviti i s kojim sada moramo živjeti. Što ta liberalizacija znači za domaću proizvodnju zasad ostaje otvoreno pitanje.

Mnogi misle da domaća proizvodnja (još uvijek) nije spremna prihvatiti bez širih posljedica takav izazov.

U tim okvirima uloga domaće proizvodnje u odnosu na trgovinu dolazi u vrlo specifičan i osjetljiv odnos. U prednosti su proizvođači koji imaju vlastite kanale distribucije (maloprodaju), dok se ostali moraju dovijati kako u utakmici s jeftinijim stranim proizvođačima osigurati put svojih proizvoda na police trgovačkih lanaca. Jasno, uspjeh tih nastojanja uvelike ovisi i o ponašanju trgovine. Pitanje je hoće li se domaći proizvođači, čak i po tim uvjetima i okolnostima, uspijevati nametnuti trgovačkim lancima (ne dijelimo ih na strane i domaće) odnosno u kojoj će mjeri ti lanci biti pripravni prihvaćati takve proizvode.

Upravo navedene činjenice učvršćuju uvjerenje da sudbina domaće proizvodnje ponajviše ovisi o odnosima proizvođača i trgovine. S jedne strane u kojoj će mjeri domaći proizvođači poštivati tržišne odnose: cijenu, kvalitetu, dizajn, rokove isporuke. S druge strane, koliko će trgovina biti spremna podržati takva nastojanja i honorirati ih stavljanjem tih proizvoda na svoje police.

O svemu tome govorimo puno opširnije na drugom mjestu u ovom broju časopisa. No, željeli smo ukazati na jednu zajedničku poveznicu između ta dva zaista reprezentatitvna skupa: zanimanje stručne publike za ova pitanja koja se rijetko ili nikako ne postavljaju u okviru redovnih sastanaka je zaista veliko. Iskazali su to dionici oba spomenuta skupa, izražavajući želju da se slični tematski skupovi, posebno s praktičnim iskustvima, održavaju češće.

Pripremio Ante Gavranović

hok - trgovina

Govori Mladen Malta, predsjednik Ceha trgovine pri Hrvatskoj obrtničkoj komori

Usporen trend opadanja broja prodajnih objekata Svi mali trgovci koji su dosad opstali imaju budućnost. Tržište se profiltriralo i opstali su najžilaviji, oni koji su se prilagodili i prihvatili promjene koje su se dešavale u suvremenoj trgovini.

Kako ocjenjujete trenutnu poziciju i stanje trgovaca-obrtnika? Da li je zaustavljen trend opadanja broja tih prodajnih objekata?

Trenutnu poziciju i stanje trgovaca-obrtnika i dalje ocjenjujem zabrinjavajućim, ali manje nego do sad. Posebno lošim naglašavam stanje trgovaca-obrtnika prehrambenim namirnicama koji se u ovo vrijeme teže nose s velikim trgovačkim centrima.

Trend opadanja broja prodajnih objekata nije zaustavljen, ali se usporio i na vidiku je zaustavljanje zatvaranja.

Promjene u Zakonu o trgovini i Zakonu o zaštiti potrošača unijeli su brojne novosti u poslovanje trgovaca-obrtnika. Tu su i druge promjene: utjecaj novih zakonskih rješenja na trgovinu (Zakon o obrtu, Izmjene Zakona o PDV-u, Fiskalizacija, Zakon o radnim odnosima). Kako se trgovci nose s tim promjenama i u kojoj mjeri im te stalne dopune i promjene otežavaju poslovanje?

Sve promjene koje se u zadnje vrijeme dešavaju itekako otežavaju poslovanje ma-

lih trgovaca, koji za razliku od „velikih“ nemaju stručne službe te se trude i sami snalaze u tim promjenama. Stječe se dojam kako su navedeni brojni zakoni krojeni za veće korporacije i rezultiraju otežanim poslovanjem malih trgovaca.

Rak-rana naše trgovine su opskrba otoka i ruralnih mjesta. Ima li pomaka u rješavanju tih pitanja?

Ta rak-rana se proširila i nije više samo problem trgovaca, već i jedinica lokalne samouprave kojem stanovništvo na tim područjima ostaje bez opskrbe svakodnevnim potrepštinama ili bez kvalitetne opskrbe, što ugrožava opstojnost tog stanovništva. Po tom pitanju mi u Cehu trgovaca i u samom vodstvu HOK-a tražimo rješenja i pripremamo prijedloge kroz projekte koji bi se mogli financirati iz fondova EU i na taj način bi se zadržalo stanovništvo na tim područjima.

Time bi se indirektno pomoglo postojećim malim trgovcima, posebno onima koji posluju kroz cijelu godinu, a ne samo sezonski.

Pristupanje Republike Hrvatske Europskoj Uniji otvorilo je mnoge poslovne prilike, kako za poduzeća tako i za građane. Otvaranjem granica jedinstvenog europskog tržišta izrazito velik potencijal ostvaruje upravo oblik trgovine koji se odvija putem interneta, odnosno elektronička trgovina (e-trgovina). Da li taj oblik poslovanja utječe na poslovanje trgovaca-obrtnika? Hvata li taj oblik poslovanja korijena i kod malih trgovaca? Naime, prema Zakonu o elektroničkoj trgovini e-trgovina predstavlja uslugu informacijskog društva.

Da, taj oblik trgovine djelomično utječe na poslovanje malih trgovaca i iz tog razloga dio trgovaca-obrtnika prepoznaje

Mladen Malta

i uspješno primjenjuje taj način trgovanja, koji uvelike smanjuje troškove poslovanja. Što mislite o nastojanjima da se upravo kroz trgovinu ponovno ožive središta urbanih sredina?

Ta nastojanja imaju i te kako smisla, a u dogovoru sa lokalnim samoupravama i trgovcima ima načina da se to ostvari.

Puno se kvalitetnih prijedloga moglo čuti sad na ovogodišnjem Magrosu.

Oživljavanje središta urbanih cjelina je dugotrajan proces kojem treba težiti i kojem treba onoliko ili više vremena da se ostvari, koliko je trajao proces odumiranja tih središta urbanih cjelina.

Kako vidite neposrednu budućnost malih trgovaca?

Svi mali trgovci koji su dosad opstali imaju budućnost. Tržište se profiltriralo i opstali su najžilaviji, oni koji su se prilagodili i prihvatili promjene koje su se dešavale u suvremenoj trgovini. Čak se može očekivati i lagani porast i uzimanje većeg udjela malih trgovaca u ukupnoj trgovini u Hrvatskoj. Kolo sreće se okreće, mali trgovci su u prednosti nad velikim trgovačkim centrima koji su svojom pojavom ugrozili male trgovce, ali su međusobno u jakoj i teškoj utakmici koja se igra na ispadanje.

S. Sertić www.suvremena.hr

9

magros 2015

Trgovina pred velikim izazovima

2015 Pred trgovinom su u idućem razdoblju novi izazovi, partnerstvo proizvođača i trgovaca nužnost su modernog poslovanja, a trgovci će se morati prilagoditi modernim obrascima trgovanja, zaključak je 27. konferencije za trgovce i dobavljače MAGROS koja je 13. listopada 2015. godine održana u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore u organizaciji časopisa Suvremena trgovina i HGK 10

Suvremena trgovina 4(40)

S

radnom temom „Trgovina u urbanim sredinama“ konferencija je organizirana pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović.

Uz službeni dio, na skupu je obilježen i vrijedan jubilej – 40. obljetnica izlaženja poslovnog časopisa Suvremena trgovina koji je od svog osnutka 1976. godine davao poseban pečat trgovačkoj struci pokrećući aktualne teme od vitalnog značaja za ovu gospodarsku djelatnost. Dosad održani skupovi MAGROS, a napose MAGROS 2013 i MAGROS 2014, susreti proizvođača i trgovaca, pokazali su koliko je važno organizirati takve susrete povezivanja jer je očito pomanjkanje dijaloga zainteresiranih aktera u gospodarstvu veliki i trajan nedostatak u našoj gospodarskoj i društvenoj praksi.

Ovogodišnji MAGROS 2015 otvorio je bolna pitanja devastacije urbanih

središta u kojima zjape prazni lokali i gdje je osjetno umanjena poslovna aktivnost. Postavljeno je i pitanje što su donijeli trgovački centri hrvatskom tržištu, što se promijenilo u trgovini posljednjih godina, kako se to odrazilo na odnose trgovine i domaće proizvodnje i zašto je izostalo urbano planiranje u gradskim središtima.

40 godina rada Direktor i glavni urednik Suvremene trgovine, Srećko Sertić, osvrnuo se u svom pozdravnom govoru na minulih 40 godina rada, rekavši kako se časopis, osim kao kroničar aktualnih zbivanja, etablirao i kao poslovni informator. Istaknuo je i značaj stručnih skupova, poput ovoga, kao platformi za razmjenu ideja i nametanje aktualnih tema. „Posebno smo ponosni upra-

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

vo na skup koji se i danas održava pod imenom MAGROS. Prvi stručni skupovi održani su već u prvoj godini izlaženja časopisa, kad je organiziran, prvi put u Jugoslaviji, stručni skup jugoslavenskih trgovinskih predstavnika i putnika pod imenom MERKURION. Bio je to poseban događaj s velikim odjekom jer je predstavljao prvi uspješni pokušaj da se trgovački putnik, na svoj način omraženo i profanirano zanimanje u postojećem društveno-političkom sustavu, uzdigne na odgovarajuću razinu i da mu se vrati ljudsko i profesionalno dostojanstvo. Time je odmah naglašena intencija Uredništva u stvaranju šire pozitivne društvene klime oko trgovine i njenih djelatnika, što nije uvijek bilo lako i jednostavno“, kazao je Sertić. Kroz stručne skupove pokušavalo se jednostavno nametnuti aktualne teme gospodarstva, s posebnim osvrtom na ulogu trgovine u ukupnom gospodarskom životu. Dometi MAGROS-a sezali su i dalje od područja trgovine, pa su počesto bili razlogom promjena u gospodarskom zakonodavstvu koje se odnosilo na robni promet, a svakako su pridonijeli promjeni ukupnog društvenog odnosa prema ljudima zaposlenima u trgovini. Od samog početka intencija je bila da se uz časopis mora uspostaviti i neku vrstu javne tribine, kako bi problematika trgovine izašla iz uskih okvira ceha i nametnula se kao važan čimbenik u stvaranju BDP-a, u jačanju domaće proizvodnje te stvaranju ekonomske samosvijesti. Brojni simpoziji, projekt MAGROS, uspostavljanje stručne biblioteke za problematiku trgovine samo su dio bogatog opusa djelovanja kroz proteklih 40 godina postojanja časopisa. „U toj simbiozi stalnog dopunjavanja teorije i prakse i leži pravi ključ našeg uspjeha i dugogodišnjeg opstanka“, zaključio je Sertić.

Josip Zaher

Važna gospodarska djelatnost

na to da oko 15% svih zaposlenih, ukupno oko 250.000, radi u trgovini koja je i drugi najveći poslodavac u okviru EU. Prema njegovim riječima, osobita prilika za jačanje cijele djelatnosti trgovine ogleda se u njenom snažnijem povezivanju s turizmom. „Već godinama ulažemo puno napora kako bismo spojili hrvatsku proizvodnju preko hrvatske trgovine s hrvatskim turizmom“, naglasio je Zaher. On se osvrnuo na genezu razvoja trgovačke scene u Hrvatskoj od 90-ih godina naovamo podsjetivši kako je ulazak stranih trgovaca na domaće tržište bio očekivan, ali je pritom izostalo odgovarajuće zakonodavno rješenje koje bi uvelo reda na cjelokupno tržište. Trgovina je od 2000. pa sve do 2008. bilježila značajne stope rasta, no ulaskom u gospodarsku krizu sektor je snažno pogođen, došlo je do velikih promjena s obzirom da je pala kupovna moć stanovništva pa su potrošači postali racionalniji, sve osjetljiviji na cijenu koja je postala presudan faktor za donošenje odluke o kupnji, a

Potpredsjednik HGK za trgovinu, turizam i financije, Josip Zaher, kazao je kako današnju trgovinu karakterizira internacionalizacija, konsolidacija tržišta te relativno visoka stopa koncentracije jer deset vodećih trgovaca na malo zauzima oko 80% tržišta. Po njemu, poseban izazov pred trgovce stavlja i razvitak e-trgovine, koja u Hrvatskoj tek treba doseći svoj vrhunac. „Činjenica je da Deset vodećih trgovaca je trgovina ključna na malo zauzima oko spona između proizvodnje i potrošnje 80% hrvatskog tržišta te da svi dionici na tržištu to moraju smanjena je i vrijednost poprihvatiti. Svakako su pred jedinačne kupnje te je došlo trgovinom u narednom razdo promjene i same strukture doblju novi izazovi u skladu potrošnje. „S obzirom na već s promjenama na globalnom odranije ostvareni visoki stutržištu“, rekao je Zaher. On je panj internacionalizacije trpodsjetio kako je trgovina jedžišta, ulazak Hrvatske u Euna od najvažnijih gospodarropsku uniju nije donio neke skih djelatnosti i da se njen bitne promjene u ovoj djelatudio u BDP-u naše zemlje krenosti“, istaknuo je Zaher doće na godišnjoj razini oko 10%, dajući kako se u 2014. i 2015. dok je na razini cijele Europgodini osjeća blagi oporavak ske unije udio ove djelatnosti maloprodajnog prometa, ali 10,9%. Svaki četvrti poduzetda to još uvijek nije na razini nik, njih ukupno 5,5 milijuna, pretkrizne 2008. godine.

U EU posluje upravo u trgovini, a u Hrvatskoj je taj udio i Direktor ureda Zaklade nešto veći (oko 26%). Ujedno, Konrad Adenauer u Hrvatskoj, ova je djelatnost vodeći poslo- Michael A. Lange, istaknuo davac u Hrvatskoj s obzirom je važnost Vlade i zakonodav-

Michael A. Lange

stva kao partnera u oživljavanju gospodarstva te je skrenuo pozornost na potrebu za prepoznavanjem potencijala i ulaganja u urbani razvoj kako bi se stvorile prilike za rast trgovinske djelatnosti. Tijekom 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća u Njemačkoj se dogodio snažan razvoj trgovačkih centara na rubovima gradova kao odgovor na rastući trend mladih ljudi koji su se selili u cjenovno prihvatljivija prigradska naselja, a kako su mogli priuštiti kupnju automobila, to je šoping učinilo znatno pristupačnijim. Zbog toga je trgovina u gradskim središtima patila od pada prometa uz konstantno visoke cijene najma. Zbog toga su mnogi poslovni objekti zatvoreni a centri gradova opustjeli. U novije vrijeme na njemačkom tržištu bilježimo posve obrnut trend jer se sve veći broj kako mladih, tako i starijih ljudi, vraća u gradove. Razlog tome je što mladi potrošači danas imaju jaču kupovnu moć te su razvili sasvim druge životne prioritete: žele uživati u trenutku u udobnoj i opuštajućoj okolini gradskih središta. Privlače ih kina, kulturni sadržaji, restorani, dok parovi u centrima gradova nalaze dječje vrtiće, a starijem dijelu populacije zdravstvene ustanove su također znatno više pri ruci nego u prigradskim naseljima.

Sve to donosi i snažnu potražnju za različitim trgovačkim www.suvremena.hr

11

magros 2015 sadržajima pa mnoge vodeće maloprodajne kompanije, nakon decenija gradnje trgovačkih centara na rubovima gradova, sada usredotočuju svoje napore na širenje poslovanja u gradskim središtima. „Revitalizacija urbanih cjelina nije jednostavan zadatak, nego zahtijeva promišljenu ekonomsku strategiju te razumijevanje svega onoga što neki grad čini posebnim. Izgradnja uspješnih gradskih središta stoga podrazumijeva i uključivanje kako državnih, tako i gradskih vlasti“, naglasio je Lange. Kao posebno uspješan primjer izdvojio je njemački glavni grad, Berlin, koji bilježi stalan razvoj što prati i rast broja stanovnika. Iz tih razloga gradska vlast je pokrenula program strateškog razvoja „Urban Development Concept Berlin 2030“ koji vrlo precizno određuje smjernice razvoja ovoga grada i njegovih pojedinih četvrti u idućih 15 godina.

Strukturno istraživanje u izradi Nikola Knego s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu ističe da su trgovački lanci donijeli bogatstvo ponude, nižu razinu cijena te ubrzano uvođenje maloprodajnih tehnologija. „Neki su inozemni trgovački lanci, prisutni na hrvatskom maloprodajnom tržištu, donijeli opću povoljniju cijenu, ali su i postali kanal za izvoz hrvatskih proizvoda“, rekao je, zaključivši da pogledom unaprijed trebamo stvoriti prilike, s ciljem vitalnosti u funkciji preživljavanja na konkurentnom tržištu. U svom je izlaganju govorio o povezanosti rasta BDP-a i smanjenja broja prodavaonica. Naime, s rastom BDP-a dolazi do smanjenja broja trgovačkih poduzeća te rasta koncentracije tržišta tako da na ra-

12

Suvremena trgovina 4(40)

Nikola Knego

zvijenim europskim tržištima tri do pet vodećih maloprodajnih tvrtki drže 70-90% tržišta. U Hrvatskoj je koncentracija znatno manja, no primjetan je snažan utjecaj inozemnih trgovačkih lanaca koji kao jedan od ključnih kanala distribucije proizvoda prodaju dominantno robu proizvedenu izvan Republike Hrvatske. Prema njegovim riječima, najveći propust je učinjen još u 90-im godinama kada nije ustrojen jasan regulatorni okvir ulaska inozemnih trgovačkih poduzeća na hrvatsko tržište te nije urađeno gotovo ništa u segmentu komercijalnog urbanizma. S druge strane, ovi su lanci na hrvatsko tržište donijeli i koristi za kupce kao što su bogatstvo ponude, nižu opću razinu cijena, ubrzano uvođenje suvremenih maloprodajnih tehnologija, a neki od njih su postali i kanal za izvoz hrvatskih proizvoda.

Uz dolazak mnogih stranih trgovačkih lanaca, ali i brojne odlaske, na promjene u trgovini posljednjih godina svakako je utjecala i ekonomska kriza. O tome je osobito govorila direktorica Sektora za trgovinu HGK Ema Culi. „Rast prometa u trgovini na malo bilježio se do 2002. godine, kada je dosegnuo svoj vrhunac rasta od čak 21,5%, da bi kasnije počeo lagano opadati i doživio najveći pad 2009., s dolaskom recesije, pada BDP-a

i smanjenja kupovne moći potrošača. Tada je zabilježen pad od čak 15,3%. Stanje se stabiliziralo 2011., idućih dviju godina je opet lagano padalo, a tek od prošle, 2014. godine, počeo se bilježiti i ponovni rast, iako ne značajan“, iznijela je, zaključujući kako je kriza definitivno više pogodila neprehrambeni segment trgovine, ali i mnogo važnije, da su se navike potrošača značajno promijenile, kod njih čak 90%.

Cijena je postala ključan čimbenik, a kupovine su postale planirane. „Smatramo da je danas, više nego ikad, važna suradnja tj. partnerstvo između trgovaca i dobavljača“, istaknula je Culi dodajući kako je jedna od osnovnih promjena koje će se morati dogoditi prilagodba trgovaca modernim obrascima trgovanja. Ona je podsjetila kako je u legislativnom smislu sektor po prvi puta uređen 1996. godine donošenjem Zakona o trgovini koji je svojim odredbama pratio kasniji razvoj cjelokupne djelatnosti pri čemu se u izmjenama tog Zakona uvijek trudilo čuti glas iz prakse, od samih trgovaca, kako bi se iznašlo pravo rješenje. Ne manje važan je i Zakon o zaštiti potrošača, prvi put donesen 2003. godine, koji je u bitnome uredio prava potrošača, te Zakon o elektroničkoj trgovini koji je nastao kao posljedica primjene novih tehnologija, a za djelatnost trgovine važni su i Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja, Zakon o elektroničkom potpisu, Zakon o hrani te Zakon o obveznim odnosima i drugi. „Analitički prikaz trgovine i adekvatno praćenje razvoja djelatnosti vrlo je bitno kako bi trgovci mogli dobivati pravovremene informacije o samom tržištu. Zadnje strukturno istraživanje Državnog zavoda za statistiku napravljeno je 2009. godine, gdje se, među ostalim, navodi i koje vrste prodavaonica imamo na tržištu i druge važne podatke.

U ovom trenutku je upravo u

Ema Culi

tijeku izrada takvog istraživanja koje će obuhvatiti razdoblje 2010.- 2014. godina pa će biti vrlo zanimljivo vidjeti najsvježije podatke koji se odnose na stanje hrvatske trgovine kako bi se mogla donijeti odgovarajuća strategija u cilju daljnjeg razvoja trgovine u Hrvatskoj“, kazala je Culi.

Partnerstvo trgovaca i dobavljača I Ljerka Puljić, članica Nadzornog odbora Agrokora, smatra da je partnerstvo između trgovaca i dobavljača nužnost u modernom poslovanju, a ističe i da je konkurencija na tržištu stavila ogroman pritisak na trgovce, prvenstveno putem deflacije. „Uz to što je deflacija očit pokazatelj rušenja vrijednosti proizvoda, valja obratiti pozornost i na to da se sve više prodaje događa na sniženjima, čime se potrošači uvelike koriste; oni su doista postali takozvani racionalni potrošači i teško će se vratiti na ono stanje uma koje su imali prije krize“, primijetila je Puljić. Uputila je na važnost osluškivanja potrošačevih želja i potreba te posljedičnu dužnost dobavljača da predvidi promjene i ponudi upravo ono što će potrošač poželjeti. Osvrnula se pritom i na odnos trgovaca i proizvođača/ dobavljača kazavši kako je to

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Ljerka Puljić

odnos partnerske suradnje, a ne odnos konstantnog konflikta kako se to često zna prikazivati. „Vjerojatno niti jedna djelatnost danas ne posluje u tako kompetitivnom okruženju kao trgovina, što na trgovce stavlja ogroman pritisak. To je kretanje koje nije izolirano na Hrvatsku, nego su takvi trendovi prisutni na europskom, ali i na globalnom tržištu. Međutim, najveća promjena koju je gospodarska kriza donijela odnosi se na ponašanje potrošača i ta promjena ostaje konstantna. Čak niti značajno bolja kretanja BDP-a neće vratiti ponašanje potrošača koje je bilo prisutno prije krize“, naglasila je Puljić te poručila kako su maloprodajni lanci morali naći odgovor na ove tržišne trendove, a jedan od koraka je i razvoj vlastite trgovačke marke u određenim kategorijama proizvoda, što je dovelo do još veće kompleksnosti u odnosima između dobavljača i trgovaca. Trgovina u tim uvjetima nije više bila samo kanal distribucije od dobavljača do potrošača, nego je krenula u stvaranje vlastitog proizvoda. S druge strane, kaže Puljić, valja znati kako se u današnje vrijeme izuzetno značajan dio prodaje odvija kroz promocije odnosno sniženja, što je u nekim kategorijama postao prevladavajući oblik prodaje, čime je stavljen dodatni pritisak na odnos dobavljača i trgovca jer je jasno

kako se ne množe očekivati da trošak dodatnog sniženja cijene snosi isključivo trgovina. „Kriza je izuzetno pogodovala diskonterima koji su po definiciji orijentirani na cijenu te su ih potrošači percipirali iznimno konkurentnima. Međutim, realno stanje stvari je takvo da razlike u cijenama među vodećim trgovačkim lancima gotovo da i nema. Pogledamo li 250 najobrtajnijih kategorija proizvoda to ćemo i vidjeti jer svi trgovci vode računa o tome da u najvažnijem asortimanu budu podjednaki s cijenama“, istaknula je Puljić dodajući kako diskonteri sve više ulaze i u centre gradova čime mala trgovina gubi svoje tradicionalne kupce. Prema njenim riječima, ogromna se promjena dogodila ulaskom Hrvatske u Europsku uniju jer je uvoz robe postao znatno jednostavniji i brži, što je stranim trgovačkim lancima pojednostavilo poslovanje, ali i donijelo konkurentsku borbu cijenama koje nisu realne. „Međutim, krivo je shvaćanje kako su inozemni trgovački lanci donijeli najveće promjene na strani maloprodajnog tržišta u Hrvatskoj. Najveća promjena nastala je u domaćoj proizvodnji“, kazala je Puljić zaključivši kako će sve tvrtke u nastojanju da ostanu konkurentne opskrbljivati tamo gdje dobivaju robu kojom mogu biti konkurentne na tržištu.

Marija Kulaš, načelnica Sektora za trgovinu i tržište Ministarstva gospodarstva, osvrnula se na novosti u Zakonu o trgovini, poput ukidanja obveze posebnog skladišta za svaku prodavaonicu ili uređenja uvjeta trgovine na daljinu. „Novosti su rezultirale ogromnom uštedom. Stoga ih definitivno možemo ocijeniti kao povoljne“, zaključila je.

Naime, u 2014. i 2015. godini uspješno su realizirane izmjene i dopune zakonodavstva iz područja trgovine kroz proširenje i razradu instituta

Marija Kulaš

nastavka obavljanja djelatnosti kojim se trgovcima omogućava jednostavnije pokretanje poslovanja i otvaranje novih prodavaonica i radnih mjesta bez dodatnog financijskog opterećenja i u kratkom roku, a što čini izravnu uštedu gospodarstvu od oko 4 milijuna kuna godišnje. Uz to, OPG-ima je dana mogućnosti za prodaju vlastitih proizvoda na malo izvan prodavaonica, na štandovima i klupama unutar trgovačkih centara, ustanova, u kiosku, putem interneta kao i putem automata ukoliko je ona nepretpakirana, odnosno nije u originalnom pakiranju (npr. prodaja putem mljekomata, uljomata i sl.), uz uvjet da je takav način prodaje sukladan svim posebnim propisima o hrani i higijeni hrane. „Ova odredba potiče razvoj OPG-a, proširuje ponudu, omogućava veću konkurentnost te prodaju autohtonih proizvoda“, naglasila je Kulaš.

Među ostalim izmjenama važno je izdvojiti kako je smanjena ranije propisana površina skladišta za trgovanje robom na veliko koja sada može biti manja od 50 četvornih metara, ali ne manja od 25 četvornih metara te je omogućena prodaja hrane u prodavaonicama na benzinskim postajama ukoliko iste čine izdvojenu samostojnu cjelinu.

Kako bi se odluke o snižavanju administrativnog optere-

ćenja, odnosno ukidanju pojedinih regulatornih prepreka mogle racionalno donositi temeljem brojčanih pokazatelja, Kulaš je kazala kako je Zakon o trgovini prvi takav zakon na kojem se primijenila Standard Cost Model (SCM) metodologija u Republici Hrvatskoj. U tom smislu kroz organizirane fokus grupe uključeni su trgovci koji su ukazali na vrijeme i troškove potrebne za obavljanje djelatnosti trgovine. „U drugoj će fazi kroz SCM biti provedeno mjerenje troškova i ostalih propisa iz dodatnih šest područja koji se odnose na sanitarne uvjete, zaštitu na radu, gradnju, otvaranje društva, jednostavnog društva i obrta te obnovljive izvore energije, a u cilju daljnjeg smanjivanja administrativnog opterećenja očekuje se doprinos trgovaca i udruženja trgovaca u razvoju primjene SCM na sve važne gospodarske zakone u Republici Hrvatskoj“, zaključila je.

Potrošači određuju smjer razvoja Marija Novak-Ištok iz tvrtke Gendar, koja se bavi konzultantskim uslugama iz oblasti komunikologije, menadžmenta i marketinga, održala je zanimljivo predavanje na temu „Promjene u ponašanju potrošača“. Ona je istaknula kako je potrošač pokretač svih marketinških zbivanja, a ključ uspjeha za tvrtke je predviđanje njegova ponašanja. Zbog toga je, kaže, neophodno u svim prilikama upitati potrošača što on misli i očekuje kako bi se saznale njegove želje, a koje su onda jedina ispravna smjernica kako usmjeriti marketinške napore. Klasična segmentacija potrošača prema demografskim i drugim kriterijima danas nije dostatna jer se potrošač značajno promijenio te je u velikoj mjeri, a najvećim dijelom pod utjecajem krize, postao znatwww.suvremena.hr

13

magros 2015

Marija Novak-Ištok

no racionalniji. U tom je smislu pojasnila termin kameleonskog potrošača koji ne pokazuje lojalnost nekom konkretnom trgovcu, nego brzo mijenja svoje preferencije tražeći što bolju vrijednost za svoj novac. Također, pojava interneta s jedne je strane pružila potrošačima mogućnost brze kupnje bez potrebe odlaska u fizičke trgovine, no istraživanja i tržišna zbilja pokazuju kako je kupnja u trgovinama način koji potrošači preferiraju. „Naime, potrošači i dalje žele osobni kontakt pri čemu koriste internet za interaktivnu komunikaciju putem društvenih mreža čime njihovo nezadovoljstvo postaje velika opasnost za trgovce jer ta poruka dolazi do znatno većeg broja ljudi nego ranije. Nove tehnologije su u potpunosti promijenile potrošače koji su sada informiraniji i time zahtjevniji, nisu više samo konzumenti, nego žele kreirati proizvode i usluge po svojoj mjeri. Trgovci moraju naći odgovore na sve ove promjene“, naglasila je NovakIštok dodajući kako se potrošnju ne treba promatrati samo kao ekonomski proces, nego kao komunikaciju pri čemu je jako važno voditi računa o profilu potrošača koji više nije tako jednoznačan kao što je bio nekad.

Božana Livaković, voditeljica ključnih klijenata u tvrtki AC Nielsen, u svom je izlaga-

14

Suvremena trgovina 4(40)

ković te dodala kako unatoč tome smatra da mali kvartovski dućani neće nestati s tržišta zato što Hrvatska zbog svoje geografske specifičnosti i infrastrukture treba ovaj oblik trgovine u svim krajevima, kako urbanim, tako i ruralnim. Prema istraživanju AC Nielsena, provedenom početkom ove godine, supermarketi su po broju stanovnika koji ga posjećuju najzastupljeniji oblik maloprodajnog formata te se u njima troši 60% mjeBožana Livaković sečnog budžeta, dok je u malim trgovinama taj udio 7%, nju pokušala dati odgovor na no zanimljivo je kako je učepitanje: „Gdje je moj kvartov- stalost posjeta jednaka u suski dućan?“. Istaknula je kako permarketima i malim kvarje odlika ove industrije brzi- tovskim dućanima, po 11 puta na promjene koja se može išči- mjesečno. Ona je kazala kako tati i iz samog naziva sekto- prosječan kupac ne razmišlja o ra – FMCG (Fast moving con- formatima, nego o svojim dusumer goods). Ta se promjena ćanima, bilo da je riječ o maloj lokalnoj trgovini ili nekom trgovačkom lancu koji poU supermarketima sjećuje. „Kada smo se troši više od 60% pitali naše ispitanike jesu li kupovali mjesečnog budžeta u novoj ili drugahrvatskih kućanstava čijoj trgovini u zadnjih šest mjeseci čak 92% hrvatskih potrošača izjavilo je zbiva i na širem spektru gdje da nisu. Onih 8% koji su odse brzo mijenjaju i trgovine govorili potvrdno uglavnom u koje odlazimo, u kvartovisu išli zato što se otvorila neka ma više nisu samo male obinova trgovina ili zbog inforteljske trgovine, već tu svomacije koju su dobili putem je mjesto nalaze i veliki trgomedija, interneta ili usmenom vački lanci sa svojim prodapreporukom“, rekla je Livakovaonicama. Ipak, ističe Livavić navodeći pritom zakljuković, ta se promjena odvija i čak globalne studije Nilsena vrlo sporo, što je prvenstvekoja je pokazala kako moderni no uvjetovano navikama pokupci žele imati kombinaciju trošača koji i danas, kao i prije klasične i e-trgovine.

50 godina, u malim kvartovskim dućanima kupuju kruh, mlijeko i druge osnovne namirnice. „U zadnje tri godine Važnost urbanog u Hrvatskoj je nestalo oko tiplaniranja suću kvartovskih dućana manjih od 300 četvornih meta- Anka Javora iz Ministarstva ra, čiji broj na godišnjoj ra- graditeljstva i prostornog urezini bilježi dvoznamenkaste đenja predstavila je Program stope pada. Moderni forma- međuregionalne suradnje ti rastu, poglavito supermar- URBACT III govoreći o tome keti, a često spominjane teze što ovaj program nudi gradoo nestanku hipermarketa su vima. URBACT III je treća etasamo mit“, istaknula je Liva- pa ovog programa koji se fi-

Anka Javora

nancira sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) te se odnosi na razdoblje 2014. - 2020. godina.

Javora je istaknula kako procjene govore da će do 2050. godine dvije trećine svjetskog stanovništva živjeti u gradovima, a Europska komisija je prošle godine objavila kako već sada 72% europskog stanovništva živi u gradovima i prigradskim područjima koji su veći od 50.000 stanovnika, a do 2050. godine taj će udio narasti na oko 80%. „To znači da gradovi rastu a s time i sve gospodarske aktivnosti koje se u njima odvijaju, ali gradovi pritom postaju i centri siromaštva, zagađenja i drugih problema. Zbog toga ministri nadležni za urbani razvoj u državama članicama EU u proteklih desetak godina dva puta godišnje održavaju sastanke na kojima raspravljaju o različitim izazovima s kojima se susreću“, kazala je Javora dodajući kako je upravo u procesu izrade program urbane agende koji bi trebao definirati budući razvoj gradova u Uniji. URBACT III je program teritorijalne suradnje koji ima za cilj razvoj inovativnih, održivih i uključivih gradova putem razmjene iskustava i dobrih praksi među gradovima. Ukupna vrijednost ovog programa je 96,3 milijuna eura, od čega 77% financira EFRR a ostatak nose nacionalne i lokal-

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

ne razine vlasti. Provedba programa odvija se putem natječaja na koje se gradovi prijavljuju te definiraju svoje probleme i lokalne izazove, a potom se organiziraju radionice na kojima se iznalaze rješenja, dok je vrijednost pojedinačnih projekata do 750 tisuća eura. Izdvojila je pritom nekoliko tematskih cjelina kao što su urbana obnova, kontrolirano širenje urbanih područja te razvoj malog i srednjeg poduzetništva navodeći pritom primjer Barcelone koja je provela projekt razvoja prehrambenih trgovačkih lanaca u središtu grada i njihovog povezivanja s lokalnim proizvođačima hrane. Početkom 2015. godine proveden je novi natječaj na kojem je usvojen 21 projektni prijedlog među kojima su bila i tri hrvatska grada. Tako se, primjerice, grad Šibenik uključio s projektom koji kao svoju temu ima razvoj maloprodajnih dućana u užoj gradskoj jezgri.

Zvonimir Pavlek, član uredništva časopisa Suvremena trgovina, govorio je o razlozima zatvaranja trgovačkih prostora u centrima gradova s posebnim osvrtom na zagrebačku high street ponudu. Ilica i Vlaška ulica danas su prepune zatvorenih prodajnih prostora, dok su istodobno u pred-

Zvonimir Pavlek

građima Zagreba niknuli veliki trgovački centri, kazao je Pavlek naglašavajući kako kriza nije jedini razlog osiromašenja gradskih središta, nego i komplicirana administracija za uređenje, adaptaciju i održavanje tih objekata. U središnjem dijelu predavanja posvetio se prikazu sličnih kretanja u europskim državama te je naveo primjere Pariza, Palerma, Bolonje, Verone, Venecije i drugih gradova u kojima je već godinama prisutan trend napuštanja gradskih središta i migracije prema velikim hipermarketima i trgovačkim centrima u njihovoj okolici.

Kao pozitivan primjer grada u kojem se ovakav trend ne događa izdvojio je Milano kao središte svjetske modne indu-

strije gdje, kako je rekao, nije zatvoren niti jedan dućan u centru grada. Međutim, to je izoliran primjer u Italiji jer se u svim čuvenim turističkim gradovima događa da ostaju bez trgovine u svojim središtima, a time se smanjuje i broj turista. Zbog toga su sve glasnije inicijative koje imaju za cilj da se u tim gradovima najam trgovačkih prostora smanji ili u potpunosti ukine kako bi se obogatila tradicionalna trgovačka ponuda, što bi se pratilo smanjenjem poreza i drugih davanja. Drugi pristup prisutan je u Njemačkoj koja ima stroge zakone o urbanističkom planiranju koji

Utjecaj trgovačkih centara na malu trgovinu

U okviru prvog panela koji je naslovljen: „Trgovački centri - blagodat ili prokletstvo?“, raspravljalo se o prednostima i nedostacima trgovačkih centara, njihovom utjecaju na promjene u ponašanju potrošača te odnosu prema domaćim proizvodima. Ivona Bačelić Grgić, viša stručna suradnica i poslovna tajnica Sektora za trgovinu HGK, kazala je kako je gradnja trgovačkih centara u Hrvatskoj svoj vrhunac doživjela između 2006. i 2010. godine. Nakon toga se bilježi znatno usporavaHrvatska ima čak nje aktivnosti koje 4,4 milijuna metara je uvjetovano kričetvornih prodajne zom, odnosno promjenom potrošačpovršine kih navika, ali i činjenicom što je hrvode računa o izgradnji veli- vatsko tržište u tom segmenkih trgovačkih objekata te se tu doseglo stupanj zasićenja. rade studije njihovog utjecaja „Naime, hrvatsko tržište trena lokalne zajednice u smislu nutno raspolaže s oko 4,4 miodržanja tradicionalnih obje- lijuna četvornih metara prokata u središtima gradova koji dajne površine. To u biti znači predstavljaju važan servis za da na svakog stanovnika Resvakodnevni život stanovnika publike Hrvatske dolazi više tih gradova, kako u ekonom- od jednog četvornog metra trskom, tako i kulturnom te de- govačkog prostora“, istaknula mografskom pogledu. je Bačelić Grgić. Pritom je do-

Učesnici prvog panela

Tomislav Dekalić, Ivan Katavić, Ivona Bačelić Grgić, Srećko Sertić, Maja Bogović i Damir Zec

www.suvremena.hr

15

magros 2015 dala kako su trgovački centri koncentrirani u četiri županije: Grad Zagreb i Zagrebačka županija koji čine jednu geografsku cjelinu, zatim Splitsko-dalmatinska, Primorskogoranska i Osječko-baranjska županija, koje zajedno zauzimaju oko 53% ukupne prodajne površine na nacionalnoj razini te posjeduju više od polovice svih prodavaonica u Hrvatskoj. Ona je pritom upozorila na socijalno-demograf-

proizvoda i drugih prehrambenih kategorija taj je udio i znatno veći. Osobiti izazov za poslove nabave i distribucije u Hrvatskoj predstavlja geografski oblik zemlje, a za Konzum je to osobito izazovno jer ima veliki broj malih dućana.

S druge strane, Bogović ističe kako u obalnom dijelu Hrvatske Konzum ima oko 200 prodavaonica koje su sezonskog karaktera, što zapravo znači da ovi prodajni objek-

uprave, na način da su preko određenih agencija kupovane najbolje lokacije u gradovima, forsirane izmjene GUPova, kako bi se mogli instalirati kapaciteti tih lanaca. „Da smo pravovremeno napravili makroekonomski plan razvoja zemlje i da su gradovi napravili svoje dugoročne strategije razvoja čime bi se, među ostalim, jasno propisalo koliko velikih supermarketa i hipermarketa može biti na

Trendovi City Outlet centri kao izlaz Sve je više gradova koji traže oživljavanje svojih središta. Posljednji pokušaji i trendovi pokazuju da se „spas“ traži u uspostavljanju City Outlet centara. Najnoviji primjer takvih nastojanja zabilježen je nedavno u Solingenu, Njemačka. Tamo se poznate Clemens galerije preuređuju u FOC (Factory Outlet Center) pod imenom MyUrbanOutlet. Otvaranje se očekuje u jesen 2016. Vlasnik će u zamirući trgovački centar uložiti sedmobrojčana sredstva.

Solingen se time uvrštava u listu gradova koji pomoću City Outlet centara očekuju oživljavanje trgovačkog prometa u središtu . U Wilhelmshafenu, Wuppertalu i Duisburgu čak će se graditi takvi centri. Isto tako, postoji lista gradova koji će praznim prodajnim objektima uliti „novu dušu“ i dati im nove sadržaje. Spomeniumo samo Koenigswinter, Emmerich na Rajni, Rietberg, Oberursel, Kirchheimbolanden i Zwiesel. „Povratak trgovine u središte gradova je hit tema. Mnogi gradovi imaju atraktivna središta, ali se bore s praznim prodajnim prostorima. To je i za gradove i za stručnjake veliki ekonomski i urbanistički izazov“ objašnjava ovaj trend Joachim Will Ecostra, FOC-stručnjak.

ski problem jer podaci otkrivaju kako više od 4.000 naselja u Hrvatskoj nema nikakve trgovine, da je prosječna starost stanovnika Hrvatske 41,5 godina, uz veliki broj samaca, dok prosječno hrvatsko kućanstvo ima tri člana obitelji. „Sve ove okolnosti će trgovci i trgovački centri morati uzeti u obzir u planiranju svog budućeg poslovanja“, rekla je.

Maja Bogović, direktorica centralne nabave Konzuma, naglasila je kako ovaj trgovački lanac posluje s više od 1.000 dobavljača, od domaćih i regionalnih pa sve do onih s Dalekog istoka i drugih dijelova svijeta. Istaknula je pritom kako se ukupni udio domaće robe na policama Konzuma kreće oko 70%, a kod svježih

16

Suvremena trgovina 4(40)

ti tijekom ljetnih mjeseci rastu puno više od svog redovnog prometa. „Opskrba tih prodavaonica iz jednog logističkog centra ili putem mreže dobavljača stvara određenu kompleksnost u pogledu upravljanja asortimanom na pojedinim lokacijama“, kazala je Bogović.

Vlasnik i predsjednik Upravnog odbora trgovačkog lanca KTC, Ivan Katavić, govorio je o ulasku inozemnih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište rekavši da je praksa pokazala kako je njihov glavni cilj da unište domaću proizvodnju i male trgovce. Prema njegovim riječima, u tome im je svesrdno pogodovala vladajuća struktura, od državne razine do jedinica lokalne samo-

nekom području, onda ne bi došli do sadašnjeg stanja kada smo prekapacitirani, što je uistinu katastrofalno za cijelu djelatnost trgovine“, upozorio je Katavić dodajući kako KTC trenutno posluje u devet županija i da vjerodostojno može ustvrditi kako mala trgovina na tim prostorima u potpunosti odumire. Podsjetio je kako je u proteklim godinama bio inicijator povezivanja domaće proizvodnje i trgovine na osnovama zajedničkog interesa kako ne bi došlo do onoga čemu svjedočimo sada. „Nije bilo sluha za tu inicijativu. Danas ga već ima, ali čini mi se da je već kasno“, rekao je te dodao: „Uzroci koji su doveli do takvoga stanja su višeslojni, a uključuju

izostanak propisne carinske kontrole i kontrole kvalitete uvozne robe u proteklih deset i više godina, zatim kreiranje nelojalne konkurencije stranih trgovačkih lanaca koji već dugi niz godina posluju s gubitkom vodeći politiku damping cijena čime ucjenjuju domaće dobavljače, što sve skupa vodi do uništavanja našega gospodarstva. Zbog toga je potrebno poslati jasnu i glasnu poruku Vladi da moramo krenuti drugim pravcem jer ovo što smo do sada radili ne vodi dobrome.“ Također je naglasio kako u načelu nije protiv stranih trgovačkih lanaca koji su na hrvatsko tržište donijeli i puno toga pozitivnog: približili su robe zbog kojih se nekada odlazilo u inozemstvo te su na svojevrstan način naučili i domaće trgovce kako se boriti za potrošača. „Stvar je samo regulative koja treba uspostaviti red na tržištu“, rekao je Katavić dodajući kako slabljenje domaćih proizvođača slabi i domaće kupce od kojih trgovina živi, kako strana, tako i domaća.

Tomislav Dekalić, direktor Arena Centra, istaknuo je kako je riječ o najuspješnijem trgovačkom centru ne samo u Hrvatskoj, nego i u regiji. Kao razloge uspjeha Arena Centra izdvojio je dobar menadžment, uspješno brendiranje kroz izgradnju prepoznatljivosti te bogatu ponudu koja privlači veliki broj kupaca. „U pet godina posjetilo nas je više od 40 milijuna ljudi, naši zakupci bilježe konstantan rast prometa pa mogu reći kako Arena Centar nije osjetio krizu jer smo od otvorenja do danas zabilježili više od 600 milijuna eura prometa, što je rast od 20%“, rekao je Dekalić dodajući kako često spominjana lokacija kao argument za uspjeh nije od glavne važnosti, što pokazuju primjeri nekolicine centara u Hrvatskoj.

Na pitanje ima li zagrebačko područje previše trgovačkih centara te ima li mjesta dola-

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

sku novih, on je istaknuo kako smatra da je tržište već sada zasićeno i ne vidi prostora za daljnje širenje ovih trgovačkih objekata. Svaki trgovački centar, rekao je, ima svoj životni vijek te smo svjedoci da i danas neki trgovački centri, koji su prisutni na tržištu deset i više godina, provode različita ulaganja u obnovu kako bi se potrošačima prezentirali u novom svjetlu.

Damir Zec, poslovni direktor IBM Hrvatska, upitan kako je digitalizacija utjecala na poslovanje trgovine u Hrvatskoj podsjetio je kako se prije dvadesetak godina, kada se na svjetskom tržištu pojavila e-trgovina, često moglo čuti kako će to donijeti revoluciju koja će za posljedicu imati nestanak tradicionalne trgovine. „To se nije dogodilo. Trgovina u Hrvatskoj je na razini europske i američke trgovine po mnogim parametrima i tu ne vidimo neka velika odstupanja“, kazao je. Prema globalnom istraživanju kompanije IBM, provedenom ove godine na 110.000 korisnika velikih 19 trgovačkih lanaca u svijetu, ukupno 45% ljudi je iskazalo svoju spremnost da više kupuju preko interneta nego u dućanu, ali je samo njih 20% na kraju i kupilo nešto preko interneta, dok je ostatak ku-

povao u dućanu. Promjena nije nastala u trgovini, nego na strani tehnologije koja je postala široko dostupna te se očituje kroz široku upotrebu pametnih telefona i ostalih tehnoloških sredstava, što je dovelo do promjene cjelokupnog ekosustava u kojem ovaj sektor posluje. „Međutim, na poslovanje trgovaca u Hrvatskoj ova tehnologija još uvijek nema presudan utjecaj. Smatram izuzetno pozitivnim što su hrvatski trgovci prepoznali u kom smjeru moraju ići jer ono što danas čini razliku na tržištu je upravljanje podacima. Onaj tko ima informaciju pretočenu u poslovnu prednost ima stvarnu prednost na terenu jer može razviti personaliziranu ponudu za svakog kupca“, istaknuo je Zec.

Trgovina u urbanim središtima Drugi panel imao je radni zadatak odgovoriti na pitanje: Kako vratiti trgovinu u središta urbanih cjelina? Pritom je poseban naglasak stavljen na to kako trgovački centri utječu na promjene vizure gradova te kako na bolji i uspješniji način povezati trgovinu i turizam u Hrvatskoj. Ljubomir Miščević, redoviti profesor

na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, voditelj Konzorcija pasivna kuća Hrvatska i naš najveći stručnjak za održivu i ekološku arhitekturu te sustave energetske obnove i implementacije u gradnji visokotehnološke arhitekture, moderirao je raspravu u okviru ove tematske cjeline.

dovima i zemljama. Logično da im to nije bilo interesantno“, kazao je Vukonić ističući kako se stanje u novije vrijeme ipak popravilo, no još uvijek dobivamo poruke od turista kako nemaju što kupiti. „To je problem svih gradova u kojima postoji turistički promet, a kod nas je to naročito izraženo. Međutim, ne bih se složio s izjavama kako turisti u Ilici nemaju što kupiti. To je pretjerivanje, a mi smo tomu skloni. Ipak, nedavno sam posjetio Opatiju i gledajući tamošnje dućane nije teško uvidjeti skromnost ponude koju taj grad nudi“, naglasio je. Po njemu, trgovački centri imaju turističku funkciju za lokalno stanovništvo

Boris Vukonić, redoviti profesor i dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu u mirovini te osnivač Visoke poslovne škole Utilus, istaknuo je kako je trgovina, uz ugostiteljstvo, najvažniji dio turizma. „Trgovina je uvijek bila važna u turizmu samo što je tijekom vremena mijenjala svoj sadržaj, modificirala asortiman u smjeru ponude koja je u danom trenutku bila od inteTradicionalna trgovina resa. Taj je proces u Hrvatskoj išao neu urbanim središtima što sporije nego u ima i važnu turističku nekim drugim razvijenim destinafunkciju cijama jer smo teško shvaćali što ljudi žele kupiti. Ako uzmemo te kao takvi postaju centri za za primjer Stradun, kao jednu izletnički turizam u koje ljuod najelitnijih domaćih de- di sve češće odlaze u šetnju, stinacija, svjedočili smo tome a ne samo u kupovinu. Nasuda je ponuda koja se tamo nu- prot tome, trgovina u graddila godinama uključivala ši- skim središtima kreira stanorok dijapazon proizvoda koje viti milje koji je izuzetno bisu strani turisti mogli kupi- tan za privlačenje stranih tuti i u svojim matičnim gra- rista jer se tim putem stvara

Učesnici drugog panela

Pero Davidović, Boris Vukonić, Ljubomir Miščević, Mladen Malta, Mijo Šimić i Patrick Franolić

www.suvremena.hr

17

magros 2015 atmosfera i unosi šarolikost u gradski život pa ne čudi kako diljem svijeta u turističkim prospektima gradova upravo glavna trgovačka ulica zauzima prvo mjesto atraktivnosti te je u cijeloj komunikaciji tako i istaknuta. Trgovina je, kaže Vukonić, u tom smislu silno važna za gradove i nestanak te trgovine iz njihovih središta znači nestanak jednog dijela turističkog motiva za dolazak u te gradove.

Mijo Šimić, direktor Tekstilprometa, osvrnuo se povijest tvrtke rekavši kako je Tekstilpromet bio najveći trgovac tekstilom u bivšoj Jugoslaviji, a u Hrvatskoj je to bio sve do 2007. godine kada dolazi do značajnih promjena na tržištu ulaskom stranih lanaca koji su mahom dolazili u novoizgrađene trgovačke centre u kojima se nudila znatno šira ponuda nego je to bilo u središtima gradova te su privlačili veliki broj kupaca. „Tekstilpromet je tijekom 90-ih godina kupio dvije maloprodajne tvrtke, Standard konfekciju i Robni magazin, koji su mahom imali trgovine u centrima gradova. U te prostore su uložena značajna sredstva koja nisu donijela povrat investicije, a s druge strane, kako smo bili trgovac ukupnim tekstilom, dakle i odjevnim i tekstilom za opremanje, nije bilo provedeno niti brendiranje pa nas ni trgovački lanci koji su došli nisu prepoznavali kao potencijalnog partnera. Zbog toga su cijene ulaska u njihov asortiman bile nerentabilne. Dijelom i iz tog razloga bili smo prinuđeni najvećim dijelom ostati u središtima gradova“, kazao je Šimić. On je također naglasio kako su strani trgovački centri pri ulasku na naše tržište imali snažnu podršku inozemnih banaka, no pritom su donijeli i pozitivne efekte na tržište, prvenstveno u formi novih formata, niže cijene i šire ponude. „Mi smo brendirajući našu ponudu ipak ušli

18

Suvremena trgovina 4(40)

u pojedine trgovačke centre, ali po vrlo visokim cijenama te se cijelo vrijeme borimo kako smanjiti taj trošak.

Tu je prisutna diskriminacija domaćih trgovaca u odnosu na strane koji su prisutni u trgovačkim centrima. Uz to, danas je postalo bitno samo popuniti prostor pa su trgovački centri srozali svoju kvalitetu uvrštavajući u ponudu i trgovce kao što su JYSK i KiK i slične trgovine koji nude jeftinu i nekvalitetnu robu“, istaknuo je dodajući kako je Tekstilpromet pokušao s nekoliko domaćih proizvođača napraviti prodavaonicu hrvatske mode, no većina tvrtki je u velikim poslovnim problemima pa taj projekt nije uspio. Šimić je naglasio kako bi hrvatskoj proizvodnji trebalo dati mjesto i prostor pri čemu industrija mora dati proizvod koji je konkurentan onome što se nudi na tržištu rekavši kako je uvjeren da se u tome može uspjeti. Osim toga, rekao je kako su doveli pojedine brendove u centre gradova za koje vjeruju da mogu ostvariti dobar poslovni rezultat, ali to također traži i preuređenje prostora i druge zahtjeve koje postavlja dobavljač. „Povratak trgovine u centar grada može se ostvariti samo u suradnji s gradskim vlastima uz jasan plan razvoja te u korelaciji s drugim sadržajima, kao što su turistički, ugostiteljski i kulturni“, zaključio je Šimić.

Mladen Malta, predsjednik Ceha trgovine HOK-a, kao dva glavna krivca za odlazak trgovaca iz urbanih cjelina označio je lokalnu samoupravu i same male trgovce. Krivnja lokalne samouprave, rekao je, leži u tome što su dopustili neselektivnu izgradnju trgovačkih centara. Kad je u pitanju mala trgovina, Malta je iznio podatak iz 2004. godine koji je potvrdio kako su mali trgovci tada imali udio na tržištu od čak 70% te se predviđalo da će taj udio do 2007. pasti na 3040%. „Svi mi mali trgovci ni-

smo vjerovali tim procjenama te smo ih u neku ruku smatrali i smiješnima, no pokazalo se da su to bile više nego ispravne procjene pa tako danas svjedočimo da udio malo trgovine na tržištu jedva doseže desetak posto. Krivi smo jer nismo na vrijeme reagirali, ponudili uži i specijalizirani izbor artikala i diversificirali se od ponude trgovačkih centara. Ujedno bi trebalo pojačati ponudu autohtonih proizvoda i time ostvariti jaču suradnju s domaćim tradicionalnim proizvođačima“, rekao je Malta te dodao kako se trgovci u novonastalim okolnostima trebaju organizirati i iznaći načina kako vratiti zasluženu poziciju maloj trgovini u čemu bi veliku ulogu trebala imati i lokalna samouprava kroz smanjenje cijene najma. Prema njegovim riječima, jedno od rješenja je osmišljavanje koncepta tipiziranog uređenja prodajnih mjesta koja bi i po svom izgledu bila privlačna, za razliku od sadašnjeg stanja gdje je većina prodavaonica oblijepljena kojekakvim papirima i drugim sadržajima koji odbijaju kupce. U tom smislu pozvao je na suradnju i mlade dizajnere, urbaniste i konzervatorske odjele u osmišljavanju nove ponude gradskih središta, kako samih prodajnih mjesta, tako i putokaza i popratnih reklama. Takva ponuda, rekao je Malta, trebala bi se u ovom smjeru realizirati uz pomoć Etnografskog muzeja i turističkih zajednica te vidjeti kakve su mogućnosti korištenja EU fondova za ove projekte.

Patrick Franolić, konzultant za nekretnine i direktor međunarodne tvrtke Spiller Farmer, pojasnio je kako se njegova tvrtka bavi komercijalizacijom uredskih i trgovačkih prostora po cijeloj Hrvatskoj rekavši kako svi gradovi imaju svoje specifične probleme te da su najveće žrtve takvih kretanja na tržištu obič-

no mali trgovci koji nisu povezani u lance. Osvrćući se na primjer Zagreba, kazao je kako postoji veliki interes za centar i određene gradske četvrti, no problem pritom predstavljaju neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Istaknuo je kako trgovcima na području Zagreba nije samo zanimljiva Ilica, nego i jedna Mamutica, kao najveća stambena zgrada na području grada koja ima stanovnika kao jedan manji hrvatski grad. Osim toga, u središtu grada javlja se i dosta poteškoća kada je riječ o prenamjeni pojedinih trgovačkih prostora te se često dolazi u konflikt s konzervatorskim uredima koji centre gradova kao što su Zagreb, Rijeka, Split ili Dubrovnik žele zadržati identičnim kao što su bili prije 100 ili više godina. „Zagreb je najbrže rastući grad u Europi u 20. stoljeću. Primjerice, 1918. godine Pula je imala 75.000 stanovnika, a Zagreb 85.000. Određene gabarite koji su se, na žalost, izgubili u Zagrebu treba revitalizirati, što znači da ako imate jedan objekt u centru grada koji treba adaptirati kako bi bio u novoj funkciji onda treba biti i fleksibilniji“, istaknuo je Franolić pozivajući stručne službe te gradske institucije na bolju suradnju s investitorima, kako domaćim, tako i stranim. I on je upozorio na preveliku prisutnost trgovačkih centara u hrvatskim gradovima koji su snažno pogodili poslovanje brojnih trgovaca koji su uložili znatna sredstva u opremanje svojih objekata u središtima gradova kao što su Zagreb, Varaždin ili Slavonski Brod.

Pero Davidović, rukovoditelj tehnike i ekspanzije tvrtke BIPA, rekao je kako je ova tvrtka dio grupacije Rewe u čijem sastavu posluje i Billa.

On je istaknuo kako su i trgovački lanci u stranom vlasništvu također hrvatske tvrtke koje posluju po hrvatskim zakonima, zapošljavaju domaću

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

radnu snagu te kupuju od domaćih dobavljača. „Istina, financirani smo izvana, ali nisu niti ti izvori financiranja nepresušni jer se očekuje da u jednom trenutku počnemo pozitivno poslovati i zarađivati novce. Stoga, priča po kojoj nama netko nešto daje nije istinita“, naglasio je Davidović. U pogledu širenja poslovanja, kao sektora za koji je zadužen u sklopu Bipe, istaknuo je kako se u tom segmentu susreću s brojnim poteškoćama i zaprekama. „Prošla je godina bila jedna od boljih u našem razvoju jer smo otvorili 10 novih trgovina, što je razina širenja koju želimo zadržati i u nadolazećim godinama. Cilj nam je doći do brojke od 120 do 130 trgovina u Hrvatskoj“, istaknuo je te dodao kako se u otvaranju novih prodavaonica često susreću s ranije spomenutim problemima neri-

ješenih imovinsko-pravnih odnosa, zahtjevima konzervatorskih ureda koje je nazvao nerealnima te brojnim drugim problemima tehničke prirode.

mah te omogućila uspješnije i stabilnije poslovanje.

U kontekstu središnje teme konferencije MAGROS 2015, više je nego očito koliki je neiskorišteni kapacitet i potencijal gradskih središta koja nisu samo od gospodarskog značaja, nego su i dio kulturne baštine koje je trgovina neodvo-

Nakon svih iznesenih podataka i mišljenja, kao zaključak se nameće nužna potreba izrade strategije razvoja hrvatske trgovine, a koja potom može biti doZa daljnji razvoj bar temelj za uređeni način razvoja trgodjelatnosti potrebna vine i na kraju krajeje izrada strategije va i temelj za povlačenje financijskih sredrazvoja hrvatske stava iz fondova Eutrgovine ropske unije za koje se bez postojanja takve strategije ne može aplicirati. jivi dio. Kao što je naglašeno, Stoga i ovim putem upuću- trgovina u središtima gradova jemo poziv da se priđe izra- nije sama sebi svrha, ona je dio di takve strategije koja bi ovoj tradicije, važan segment turivažnoj društvenoj i gospodar- stičke ponude te nerazdvojno skoj djelatnosti dala novi za- povezana s ugostiteljstvom i

drugim oblicima uslužne djelatnosti. Zadržavanje i revitalizacija trgovine u središtima gradova nije samo turistički adut, već ima funkciju zadržavanja stanovnika tih urbanih cjelina koji bi trebali imati servis za svoje svakodnevne potrebe.

Zbog svega toga zaključak je jasan: Povratak trgovine u središta gradova treba biti od šireg društvenog i gospodarskog značenja te bi u tom procesu snažniju ulogu trebali zauzeti kako institucije državne vlasti, tako još i više jedinice lokalne samouprave koje od ovih gospodarskih aktivnosti i žive. Interes je stoga obostran, a vrijeme za realizaciju nije neograničeno pa je više nego nužno u poboljšanje uvjeta poslovanja trgovine krenuti već sada.

Pripremio Srećko Sertić

Najljepše zahvaljujemo svima koji su pomogli ovu konferenciju Organizatori:

Zlatni sponzori:

Glavni pokrovitelj: zlatnici Predsjednica Republike 2.

Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović

Srebrni sponzori: Pokrovitelji:

Darujte najbliže darom trajne vrijednosti...

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

Logotip

HRVATSKI (POLOŽENI)

2.

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA CROATIAN CHAMBER OF TRADES AND CRAFTS

Turistička zajednica grada Zagreba

Zlatnici i srebrnjaci iz ponude tvrtke Zaks umjetnički su predmeti izrađeni prema idejnom rješenju akademskog kipara Damira Mataušića.

Zlatnik Zagreb na aversu nosi likovni prikaz Kralja Tomislava na konju, a u pozadini zgradu Umjetničkog paviljona i zgradu Hrvatskog sveučilišta ispred kojeg nalazi skulptura Povijest Hrvata Brončanise sponzori: (1932., Zagreb) umjetnika Ivana Meštrovića. Na reversu nosi Zagrebačku katedralu i crkvu Sv. Katarine i Sv. Marka.

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

www.zaks.hr Smart partner

Medijski pokrovitelj:

Logotip

HRVATSKI (POLOŽENI)

www.suvremena.hr

19

maloprodaja

Što su donijeli trgovački lanci hrvatskom tržištu? piše|prof. dr. sc. Nikola Knego

1. Uvod Što su donijeli trgovački lanci hrvatskom tržištu pitanje je na koje ću pokušati barem naznačiti mogući odgovor. Nije mi namjera da time utječem na vaše stavove po istom pitanju i ako ovo bude poticaj za raspravu i promišljanja, onda smo u tome uspjeli.

2. Neki od trendova u suvremenoj maloprodaji koji su u funkciji odgovora na postavljeno pitanje Još 1995. godine su prepoznati ključni trendovi u suvremenoj europskoj maloprodaji (Grupa autora: International Retailing-Trends and Strategies, urednici: McGoldrick, P.J., Davies, G., Pitman Publishing, London , 1995., str. 42 - 45 ): • manje prodavaonica, više prodajne površine • manje nacionalnih, više internacionalnih trgovaca; • manje nezavisnih, više mnogofilijalnih trgovaca; • manje zaliha, više usluga; • smanjenje prodaje po jedinici površine, porast marži.

20

Suvremena trgovina 4(40)

Na Slici 1 su dati ključni trendovi u suvremenoj europskoj trgovini na malo.

Radi boljeg razumijevanja mnogofilijalnih trgovačkih poduzeća ili trgovačkih lanaca nezaobilazan je uočeni trend smanjivanja broja trgovačkih poduzeća s porastom BDP-a po stanovniku i smanjivanja broja prodavaonica.

Oboje utječe na porast intenziteta okrupnjavanja odnosno koncentracije u segmentu trgovine na malo. To se ogleda u ograničenom malom broju trgovačkih poduzeća (3-5) koja kontroliraju 70-90% vrijednosti ostvarene maloprodaje u nekoj od visokorazvijenih europskih zemalja. Istina je da postoji svojevrsni fenomen južnih perifernih članica EU (kakve su od ranije: Grčka, Italija i Španjolska, te Portugal) kod kojih je dostignuta razina koncentracija značajno niža. Njima možemo pridružiti i Republiku Hrvatsku kao relativno novu članicu EU.

Napomena: Izrada autora prema Grupa autora: International RetailingTrends and Strategies, (urednici: McGoldrick, P.J., Davies, G.), Pitman Publishing, London, 1995., str. 42-45.

Slika 1. Ključni trendovi u suvremenoj europskoj maloprodaji.

Broj trgovačkih poduzeća ili broj prodavaonica

Odnos broja trgovačkih poduzeća i broja prodavaonica u odnosu na prosječni BDP po stanovniku dat je na Slici 2. Što Slika 2 sugerira? Sugerira da se s porastom BDP-a po stanovniku smanjuje broj trgovačkih poduzeća. Manji broj vodećih poduzeća kontrolira veći postotak maloprodajnog tržišta. Drugim riječima, s porastom BDP-a po stanovniku raste stupanj koncentracije u distributivnoj trgovini. Isto vrijedi i za broj prodavaonica. Smanjuje se njihov broj, ali

BDP po stanovniku Izvor: Grupa autora (urednici: McGoldrick, P. J., Davies, G.), International Retailing-Trends and Strategies, Pitman Publishing, 1995., London, str. 124-125.

Slika 2. Odnos broja trgovačkih poduzeća i ostvarenog BDP per capita u EU.

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

istovremeno raste masa prodajne površine. Spomenuto za posljedicu ima narastanje prodajne površine prodavaonice do gigantskih razmjera.

Primjer toga su superprodavaonice čija prodajna površina doseže i do 2 hektara ili 20 000 metara četvornih. Kada se takva prodajna površina projektira i izgradi u jednoj razini i popuni, u segmentu mješovitog trgovačkog asortimana, sa oko 150 000 raznovrsnih artikala onda je to impresivan dojam za svakog kupca koji se nađe u takvom prodajnom objektu.

Navedeni proces koncentracije stvara, kroz različite strategije rasta (organski rast, akvizicija, okrupnjavanja, zajednička ulaganja), trgovačka poduzeća s velikim brojem krupnih filijala, odnosno velika mnogofilijalna poduzeća ili trgovačke lance gigantske veličine.

Gigantizam prodajnog prostora ne nastaje sam po sebi i nekontrolirano. Uvjetovan je promjenama u načinu življenja, sve manjim raspoloživim vremenom za sve drugo, osim za posao ( često posao proguta dvije ili više od dvije osmice, pa ostaje jedna za odmaranje i sve drugo). Ljudi jure dva ili više poslova kako bi priskrbili za dostizanje ili održavanje određene razine življenja i vraćali kredite za školovanje i hipoteke za njihove domove.

Veliki prodajni kapaciteti su pretpostavka za uvođenje suvremenih prodajnih tehnologija koje povećavaju propusnu moć i ubrzavaju realizaciju kupovine. Jednim zaustavljanjem se u njima može kupiti sve potrebno i uštedjeti vrijeme za nešto drugo. Ne zaboravimo da je vrijeme jedini resurs koji kada iscuri nije ga moguće vratiti. Na hrvatskom maloprodajnom tržištu nije to tako naglašeno i zaoštreno jer mnogo ljudi ima vremena na pretek, iz ovog ili onog razloga, tako da resurs vremena

nije naglašen i ne postoji naglašena potreba za racionalnim upravljanjem vremenom.

Broj trgovačkih poduzeća ili broj prodavaonica

Slika 2 se može inovirati na način da se na tjeme krivulje povuče tangenta koja dira krivulju s njezine gornje strane. Potom spustimo okomicu na os x (BDP po stanovniku).

Na taj način je prostor ispod krivulje podijeljen na dva dijela. Vidjeti Sliku 3.

Dio prostora ispod krivulje, na Slici 3, lijevo od okomice predstavlja maloprodajna tržišta manje ili nedovoljno razvijenih zemalja. Ako se pažljivo pogleda smjer kretanja krivulje, vidljivo je da su to zemlje kod kojih raste broj trgovačkih poduzeća i broj prodavaonica. To su zemlje s nedovoljno razvijenom maloprodajnom strukturom. Jedan od indikatora dostignute razine razvijenosti maloprodajne strukture bi bio pokazatelj kakav je broj stanovnika po prodavaonici.

Bolji pokazatelj razvijenosti maloprodajne strukture, kojim se eliminira nepoznanica kategorije prodajnih formata, je pokazatelj prodajne površine po stanovniku.

Tjeme krivulje je prijelomna točka. To je točka začetka nove kvalitete u razvijenosti maloprodajne strukture. Zaustavljen je porast broja trgovačkih poduzeća i broja prodavaonica. Njihov broj se s daljnjim porastom BDP-a po stanovniku smanjuje, ali počinje da raste masa prodajne površine. Povećana masa prodajne površine, uz smanjenje broja prodavaonica, ima za posljedicu postupni rast do gigantskih razmjera prodavaonica.

To je pretpostavka za uvođenje najsuvremenijih prodajnih tehnologija i porast kvalitete maloprodajne usluge.

Gore navedeni proces ima i neka ograničenja. To su: primjerenost veličine prodajnog formata veličini mjesta (naselja) ili mogućnostima gravitacijske privlačnosti kupaca

BDP po stanovniku Izvor: Isti kao na prethodnoj slici i izrada autora.

Slika 3. Odnos broja trgovačkih poduzeća i ostvarenog BDP per capita u EU

te razina opterećenja jedinice prodajne površine različitim komunalnim troškovima uz neizvjesnost prodaje stimulira povrat manjim prodajnim formatima.

3. Trgovački lanci i hrvatsko maloprodajno tržište 3.1. Što su donijeli trgovački lanci hrvatskom tržištu?

Pitanje što su donijeli trgovački lanci hrvatskom tržištu bi se moglo i neznatno jezično preformulirati ubacivanjem riječi inozemni između donijeli i trgovački. Pitanje bi potom glasilo: Što su donijeli inozemni trgovački lanci hrvatskom tržištu? Teško se oteti dojmu da je u samom pitanju zasijana svojevrsna sumnja o svrsishodnosti i općoj društvenoj opravdanosti tržišne ekspanzije trgovačkih lanaca s naglaskom na inozemnim lancima na hrvatskom maloprodajnom tržištu. Odnosno, dojam je da bi spomenuto pitanje bilo manje učestalo postavljano kada bi bilo manje trgovačkih lanaca na hrvatskom tržištu čije matice imaju sjedište u inozem-

stvu i kada bi njihov relativni značaj u ostvarenoj prodaji bio niži. To je dojam. Dojam može biti varljiv.

Postavljeno pitanje se učestalo postavlja u kontinuitetu niza godina od druge polovice 90ih godina kada u procesu internacionalizacije poslovanja na hrvatsko maloprodajno tržište stiže Drogerie markt (dm) 1997., pa potom austrijski trgovački lanac Segro te svi ostali.

Mogu konstatirati, kao sudionik ovoga skupa, da se odgovorom na postavljeno pitanje bavim u kontinuitetu od početaka internacionalizacije hrvatskog maloprodajnog tržišta, dakle od sredine 90-ih godina prošlog stoljeća. Što možemo konstatirati: a) trgovački lanci nisu nikakav hrvatski fenomen, jednako tako niti internacionalizacija poslovanja nije nikakav hrvatski fenomen. Čime to potkrepljujemo: uočenim trendom manje nezavisnih, više mnogofilijalnih trgovaca. Filijale, poslovne jedinice, prodavaonice kao opći naziv za poslovnu jedinicu u trgovini na malo-različitih formata čine lanac, duži ili kraći, moćniji, snažniji, manje snažan, više ili manje važan-pokazatelj njegova tržišnog udjela u ostvarenoj prodaji. www.suvremena.hr

21

maloprodaja Statično gledajući: trgovački lanac može biti: a) domaći, b) inozemni ili c) kombinirani. Pristup s aspekta vlasništva. Kažemo statično jer je vlasničko pravo odlučiti da to bude drugačije iz razloga prodaje vlasničkog udjela u potpunosti ili djelomično.

Susrećemo se s nekoliko teza: Prva teza: trgovački lanci u inozemnom vlasništvu kao jedan od ključnih kanala distribucije proizvoda prodaju dominantno proizvode proizvedene izvan Republike Hrvatske. To se još povezuje s dominantnim udjelom inozemnog vlasništva u bankarskom sektoru pa se sugerira zaključak da je manevarska prostorija za vođenje vlastite, samostalne, nacionalno interesno usmjerene politike vrlo skučena, odnosno ograničena.

Suvremena trgovina je organizirala stručne skupove u kontinuitetu te mogu kazati da sam aktivno sudjelovao u radu jednoga takvoga skupa na kojemu su predstavnici trgovačkih poduzeća, tzv. domaća poduzeća, tražili aktivnu zaštitu od strane države od utjecaja inozemne konkurencije koja je stizala na hrvatsko tržište. Kolokvijalno ih zovu strana poduzeća. I tada i sada ponavljam da se radi o poduzećima koja su u registru hrvatskih poduzeća, koja posluju na hrvatskom tržištu i koja posluju po zakonima Republike Hrvatske. Ako u bilo čemu to nije tako onda za to nisu kriva ta poduzeća. Što je unutar Republike Hrvatske propušteno uraditi unutar organiziranog društva? Nije ustrojen jasan regulatorni okvir ulaska inozemnih trgovačkih poduzeća na hrvatsko tržište te nije urađeno gotovo ništa u segmentu komercijalnog urbanizma odnosno upravljanje prostorom na način da su jasno utvrđeni kriteriji ulaska trgovačkih poduzeća u konkretan prostor.

22

Suvremena trgovina 4(40)

To je trebalo uraditi u ranim devedesetim godinama prošlog stoljeća kada su ovi procesi krenuli. Sada je kasno plakati za „prolivenim mlijekom“.

Druga teza: trgovački lanci u inozemnom vlasništvu, bez namjere da zanemarimo trgovačke lance u hrvatskom vlasništvu, su dolaskom na hrvatsko maloprodajno tržište omogućili kupcima slijedeće: • bogatstvo ponude o kakvom je hrvatski kupac do početka 90-ih mogao samo sanjati (to znaju predstavnici moje generacije, nešto stariji ili neznatno mlađi, a ima ih vjerojatno i na ovom skupu) i diviti se katalozima austrijskih i njemačkih robnih kuća; • nižu opću razinu cijena uz konstataciju da je njihova prisutnost na hrvatskom maloprodajnom tržištu utjecala na zaoštravanje konkurencije što ih sve zajedno prisiljava da vode računa prvenstveno o visini cijena jer je cijena, potvrđuju istraživanja, ključni činitelj odabira onoga što kupac kupuje, gdje i kada kupuje te koliko kupuje. U okolnostima kada između 70-80% hrvatskih domaćinstava ima niža primanja od onih koja bi bila potrebna za pokriće mjesečnih rashoda i takva razina cijena je za njih previsoka. Može se postaviti pitanje: koliko bi razina cijena bila viša kada ne bi bilo konkurencije kakva je na hrvatskom maloprodajnom tržištu i • ubrzano uvođenje suvremenih maloprodajnih tehnologija: različiti prodajni formati, narastanje prodajnih formata do gigantskih razmjera (posljedica navedenog trenda-smanjivanja broja prodavaonica uz istovremeni porast mase prodajne površine), uvođenje no-

vih prodajnih formata, sve veća zastupljenost elektronike u odvijanju poslovnih procesa u trgovini, a što je utjecalo na podizanje kvalitete maloprodajne usluge.

• neki od njih su postali kanal za izvoz hrvatskih proizvoda. Hrvatski proizvodi se preko njih plasiraju na police filijala istog poduzeća na tržištima drugih zemalja. Takvi primjeri su: Lidl, Metro, Spar i Kaufland.

To u kojoj mjeri će proizvođači iz Republike Hrvatske biti poslovno interesantni kao mogući dobavljači za velike trgovinske lance ovisi o njihovim mogućnostima da ponude: odgovarajući proizvod po prihvatljivoj cijeni, odgovarajuće kvalitete, potrebnu količinu i poštuju li dogovorene rokove isporuke.

Sve spomenuto u Tezi 2 nije jednakim intenzitetom prisutno na hrvatskom maloprodajnom tržištu. Više vrijedi za velike gradove nego za mala mjesta.

Potrebno je još istaknuti, da je dolaskom inozemnih trgovačkih lanaca na hrvatsko maloprodajno tržište otpala potreba odlaska hrvatskog stanovništva u šoping preko hrvatskih granica. Možete svatko sebi postaviti pitanje: kada smo zadnji put bili u šopingu izvan Republike Hrvatske, odnosno kada smo zadnji put čuli da je netko od naše rodbine ili prijatelja bio u šopingu izvan granica Republike Hrvatske? Autor ovog teksta se ne sjeća kada je to zadnji put čuo. Posljedica toga je da PDV na kupljeno ostaje u Republici Hrvatskoj.

Treća teza: nismo ništa dobili procesom internacionalizacije. Sve smo izgubili. Sve ide na teret poreznih obveznika. Isto tako se učestalo, ničim dokazano, može čuti, pa i od predstavnika stručne javnosti, da

ta poduzeća prodaju na hrvatskom maloprodajnom tržištu nekvalitetan proizvod te da im društvena zajednica pogoduju financirajući ili oslobađajući od financiranja pojedina davanja pri gradnji njihovih poslovnih prostora. Kaže se: „to financiramo, mi porezni obveznici“. Interesantna teza, ali ničim potkrijepljena i pati od nedostatka dokaza.

Republika Hrvatska ima Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja (NN 111/12, 28/13) koji ne razlikuje ulagače prema zemlji njihova sjedišta.

Dobro zvuči, može biti zanimljivo, izostaju argumenti za potkrjepu ove teze.

3.2. Suvremeni maloprodajni formati Inozemni trgovinski lanci su oplemenili hrvatsku maloprodajnu strukturu suvremenim maloprodajnim formatima i suvremenim maloprodajnim tehnologijama brže i intenzivnije nego što bi se to dogodilo da ih nije bilo.

Klasifikacija suvremenih maloprodajnih formata prema kriteriju veličine maloprodajne površine dana je na slici 4.

Na slikama 5, 6 i 7 je dat prikaz strukture prodajne površine namijenjene za prodaju prehrambenog i neprehrambenog trgovačkog asortimana triju suvremenih prodajnih formata zasnovanih na tehnologiji prodaje kakva je samoizbor i samoposluživanje. To su: supermarket, hipermarket i diskontna prodavaonica.

Navedeni prodajni formati se mogu razlikovati i s aspekta prodajnog asortimana. Prehrana je zastupljena u prodajnom asortimanu prodajnog formata kakav je supermarket s oko 2/3, a kod hipermarketa u rasponu od 1/3 do 2/3 asortimana.

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

hipermarket

supermarket

supereta

400 m2

2500 m2 • supereta: • supermarket: • hipermarket:

do 400 m2 od 400 do 2499 m2 2500 m2 i više

Napomena: Izradio autor.

Slika 4. Klasifikacija suvremenih maloprodajnih formata prema kriteriju veličine maloprodajne površine.

80 20 90 10 Prodajna površina za prodaju prehrambenog asortimana

Prodajna površina za prodaju neprehrambenog asortimana 10%

20% 50%

50% 80%

Slika 5. Struktura prodajne površine namijenjene prodaji prehrambenog i neprehrambenog trgovačkog asortimana u prodajnom formatu kakav je supermarket.

U vođenju politike cijena neprehrambeni asortiman je osnova za veće marže.

3.3. Primjer lociranja nove prodavaonice Navodimo primjer lociranja prodavaonica nekoliko trgovačkih lanaca u jednom relativno novom zagrebačkom kvartu (nazvat ćemo ga: kvart „X“), a što nije ništa drugačije od sličnih zagrebačkih kvartova Y, Z ili drugih. Sve se odvija na površini omeđenoj cestovnoj udaljenosti istok-zapad, 2.000 metara, a po dubini sjever – jug manje od 500 metara. Vidjeti Sliku 8.

Slika 6. Struktura prodajne površine namijenjene prodaji prehrambenog i neprehrambenog trgovačkog asortimana u prodajnom formatu kakav je hipermarket.

U spomenutom kvartu su: a) jedan tvrdi diskonter (Lidl), b) tri hipermarketa (Plodine, Interspar i Kaufland u izgradnji), c) jedan supermarket (Konzum) i d) veliki trgovački centar s nizom različitih maloprodajnih kapaciteta od kojih su mnogi poslovne jedinice velikih trgovačkih lanaca koji prodaju neprehrambene trgovačke asortimane.

Ponuda i konkurencija trgovačkih lanaca je s aspekta stanovnika navedenog kvarta perfektna. Što im nedostaje ili što bi mogli poželjeti? Više novaca za potrošnju.

Primjer na Slici 8 nije nikakav izolirani primjer jednog za-

90%

Slika 7. Struktura prodajne površine namijenjene prodaji prehrambenog i neprehrambenog trgovačkog asortimana u prodajnom formatu kakav je diskontna prodavaonica.

grebačkog stambenog kvarta. To je čest slučaj stambenih kvartova u kojima su slobodne zemljišne površine omogućavale da se u komercijalnom urbanizmu dogodi navedeno.

Bez postojanja prodajnog formata u kvartu X konkretni trgovac na toj lokaciji nije u mogućnosti uprihodovati ništa. Otvaranjem prodavaonice omogućava kupcima koji stanuju u navedenom kvartu, koji su kupovali kod njega na nekoj drugoj lokaciji da to urade na lokaciji bliže mjestu stanovanja uz niže troškove odlaska i dolaska te uštedu vremena. Također će se dogoditi svojevrsna preraspodjela djela

kupaca koji će svoje kupovine djelomično, povremeno ili u potpunosti obavljati u novom prodajnom objektu. Odnosi se na ponuđeni asortiman trgovačke robe. Također će dio kupaca iz šireg gravitacijskog područja koji su kupovali u prodavaonicama istog trgovca to moći obavljati u kvartu bliže njihovu stanovanju.

Problem je što broj stanovnika stagnira (osnova za regrutiranje kupaca), a kupovna moć pokazuje tendenciju stagnacije ili neznatnog rasta.

Poslovna i razvojna politika konkretnog trgovaca polazi od razmišljanja ako nismo i gdje nismo prisutni nismo u mogućnosti ništa prodati na toj lokaciji pa po toj osnovi niti išta uprihodovati.

Porastom broja prodavaonica, uz bitna ograničenja rasta broja kupaca i njihove kupovne moći, pojedinačni trgovac može povećati vrijednost prodaje sudjelujući u preraspodjeli limitirane potrošnje kupaca na veći broj prodavaonica na prostorno ograničenoj lokaciji. U kojoj mjeri tako ostvareni apsolutni porast vrijednosti prodaje opravdava relativnu efikasnost prodaje svakog prodajnog objekta trebali bi utvrđivati trgovci.

Nije moguće isključiti varijantu po kojoj, zahvaljujući porastu broja prodavaonica (nove gradnje ili akvizicije), ostvarena vrijednost prodaje raste, ali pada relativna efikasnost prodavaonice mjerena različitim pokazateljima (prodaja po prodavaonici, prodaja po četvornom metru prodajne površine, prodaja po zaposleniku, prodaja po satu rada, prodaja po blagajničkom mjestu itd.).

Ako se događa spomenuto, nužno je razmišljati i donositi mjere koje će ako ne zaustaviti i preokrenuti navedeno u korist rasta relativne efikasnosti onda barem usporiti navedeno. Ako se u tomu ne uspije, više je nego sigurno, da www.suvremena.hr

23

maloprodaja

S INTERSPAR u sustavu velikog trgovačkog centra

500 metara

LIDL

E KONZUM PLODINE

W

KAUFLAND (u izgradnji)

N 2000 metara Napomena: Izradio autor.

Slika 8. Primjer lociranja prodavaonica trgovačkih lanaca u kvartu X u Zagrebu.

S INTERSPAR u sustavu velikog trgovačkog centra

LIDL

500 metara

E

W

KAUFLAND (u izgradnji)

KONZUM PLODINE

 N

Pretpostavljena očekivanja: • sudjelovati u preraspodjeli potrošnje u kvartu X • privući nove kupce u kvartu X

2000 metara Napomena: Izradio autor.

Slika 9. Pretpostavljena očekivanja gradnje nove prodavaonice.

otišli



Odjevni predmeti - Armani - Kenzo - Brioni - Cocodrillo - Salsa Jeans - Prenetal Građevinski materijali, oprema i vrtna oprema - Baumax - Bricostore - OBI - Kika Parfumerijski proizvodi - Limoni

  hrvatsko maloprodajno tržište

Naftni derivati - OMV

došli



Namještaj - IKEA Obuća - CCC - Peper Street Odjeća - Napapijri - Petit Bateau - Blukids - Next

Napomena: Izradio autor.

Slika 10. Primjeri nekih inozemnih trgovačkih lanaca koji su došli ili otišli s hrvatskog maloprodajnog tržišta od 2013. do 2015. godine.

24

Suvremena trgovina 4(40)

će to za posljedicu imati napuštanje nekih lokacija odnosno zatvaranje prodavaonica. Hrvatska praksa je zabilježila odlazak nekih trgovačkih lanaca iz Hrvatske.

3.4. Različiti asortimani prodaje inozemnih trgovačkih lanaca na hrvatskom maloprodajnom tržištu Kada se raspravlja o inozemnim trgovačkim lancima najčešće je pažnja usmjerena na inozemne trgovačke lance iz domene prehrambenog trgovačkog asortimana ili mješovitog trgovačkog asortimana u kojem je značajno zastupljen prehrambeni trgovački asortiman. Potrebno je napomenuti da su na hrvatskom maloprodajnom tržištu prisutni trgovački lanci iz svijeta mode (odjevni predmeti

i prateći dodaci), namještaja i opreme potrebne za stanovanje, građevinskih materijala itd.

Da je to tako, vidljivo je iz sadržaja Tablice 1. Napominjemo da sadržaj Tablice 1 ne predstavlja cjeloviti pregled svih inozemnih trgovačkih lanaca prisutnih na hrvatskom maloprodajnom tržištu.

Sadržaj tablice je samo potvrda činjenice da su na hrvatskom maloprodajnom tržištu prisutni inozemni trgovački lanci iz različitih segmenata trgovačkog asortimana i da se odvija dvosmjerni proces njihova ulaska i izlaska s hrvatskog maloprodajnog tržišta.

U procesima internacionalizacije poslovanja inozemni trgovački lanci dolaze na hrvatsko maloprodajno tržište, ali i s njega odlaze. Internacionalizacija poslovanja je dinamičan proces.

Slika 10 sadrži prikaz niza inozemnih trgovačkih lana-

Tablica 1. Neki inozemni trgovački lanci prisutni na hrvatskom maloprodajnom tržištu prema kriteriju dominantnog asortimana prodaje Dominantan asortiman trgovačke robe

Inozemni trgovački lanci

Prehrambenimješoviti

Segro, Ipercoop, Lidl, Kaufland, Mercator-H, Spar Hrvatska DmDrogerie markt, Billa, Metro Cash & Carry

Vodećih 10 maloprodajnih lanaca u RH (domaći i inozemni)

Konzum, Plodine, Tisak, Lidl, Kaufland, Mercator, Spar, Tommy, Dm-Drogerie markt, Billa

Namještaj i oprema za stanovanje

IKEA, JYSK, Lesnina, Merkur, Kika, Bricostore, Harvey Norman, Emmezeta

Građevinski materijali

Bauhaus, Baumax

Odjeća i obuća te modni dodaci

H & M, Zara, C&A, CCC (obuća), Textile house rabljena odjeća, obuća, modni dodaci i kućni tekstil, Shooster, New Yorker, Petit Bateau, Orchestra, Next, Blukidsa, Pepper Streeta, Marks & Spencer

Naftni derivati

OMV

Napomena: Izradio autor. Tamnije podvučen tisak označava trgovačke lance koji su u međuvremenu napustili hrvatsko maloprodajno tržište.

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

ca koji su u procesu internacionalizacije poslovanja dolazili ili odlazili s hrvatskog maloprodajnog tržišta.

4. Umjesto zaključka Podržavam Tezu 2. Inozemni trgovački lanci su: a) utjecali na porast bogatstva ponude na hrvatskom maloprodajnom tržištu kako u prehrambenom tako i u neprehrambenom trgovačkom asortimanu, b) hrvatsko maloprodajno tržište je postalo dio svjetskog maloprodajnog tržišta jer veliki trgovački lanci koriste iste izvore nabave za cjelinu poslovnog sustava koristeći prednosti ekonomije obujma pa dio

nabavljenog stiže i na hrvatsko maloprodajno tržište, c) suvremeni prodajni formati (supermarketi, hipermarketi, diskonti, cash & carry sustavi, trgovački centri) s izuzetkom supereta i supermarketa gotovo da nisu postojali na hrvatskom maloprodajnom tržištu do sredine 90-ih godina prošlog stoljeća. Ubrzali su porast kvalitete maloprodajne usluge, d) utjecali na sniženje opće razine cijena kroz pojačani konkurentski odnos.

Ako pođemo od konstatacije da se hrvatsko maloprodajno tržište nije bitno promijenilo, mjereno kriterijem broja stanovnika i razinom kupovne moći, tržišno takmičenje maloprodavača utječe na snižavanje maloprodajnih ci-

jena i e) neki inozemni trgovački lanci, prisutni na hrvatskom maloprodajnom tržištu, postali su kanal za izvoz hrvatskih proizvoda.

Dolazak inozemnih trgovačkih lanaca na hrvatsko maloprodajno tržište odvijao se, u financijskom smislu, po značajno povoljnijim uvjetima nego što je to kod domaćih trgovačkih lanaca. Riječ je o financiranju njihovih projekata, izvorima i uvjetima financiranja koji su za posljedicu imali njihov pristup financijskim sredstvima po povoljnijim uvjetima. Spomenuto im u startu osigurava prednost, a kao dijelovi gigantskih poslovnih sustava koriste prednosti ekonomi-

je obima u realizaciji nabavne funkcije. To su dvije prednosti u startu s kojima se domaći trgovci moraju nositi.

Drugačija mišljenja o značaju i ulozi inozemnih trgovačkih lanca trebaju uvažiti činjenicu da se procesi internacionalizacije u maloprodaji nezaustavljivo odvijaju, da ih je moguće, eventualno, usporavati, ali ne i zaustaviti. Internacionalizacija i inozemni trgovački lanci na hrvatskom maloprodajnom tržištu nisu nikakva hrvatska specifičnost. Svako protivljenje navedenom mora uvažiti činjenicu da su i uspješni hrvatski trgovci prisutni, u procesu internacionalizacije njihovog poslovanja na inozeST mnim tržištima.

www.suvremena.hr

25

iskustva kupaca

Iskustvo kupca u maloprodaji

M

arketinški koncept iskustva kupca zamijenio je nešto jednostavniji prijašnji koncept zadovoljstva kupca koji je po svemu sudeći ograničen i ne objašnjava sve ono što je nužno da bi se kupac zadržao. Primjerice, kako u taj model ugraditi prošlo iskustvo, upućene preporuke prijatelja ili dojmove nakon kupovine. U Suvremenoj trgovini još 2009. godine objavljen je rad na temu stvaranja zadovoljnih i lojalnih kupaca gdje se u određenom kontekstu spominjala i važnost „iskustva“. U ovome radu biti će riječi o tom novom marketinškom konceptu u maloprodaji uzimajući u obzir rezultate najnovijih znanstvenih dostignuća iz tog područja. Cilj je objasniti i približiti činitelje u konceptu iskustva kupca i uz to pružiti stručnjacima neke praktične implikacije kako bi se lakše upravljalo svim onim marketinškim procesima u prodavaonici i izvan nje koji su relevantni za stvaranje boljeg iskustva i profitabilnosti.

Maloprodajna usluga Uzimajući u obzir različite sklonosti i različito ponašanje kupaca može se reći da je maloprodajna usluga glavna dimenzija u stvaranju iskustva kupca, iako postoje i oni drugi kojima su važnije neke druge stvari, kao na primjer cijena. Viša razina maloprodajne usluge u pravilu nosi i veće cijene robe u prodavaonici. U hotelu koji nudi brojnije usluge i višu razinu usluge cijena smještaja je veća. Isto tako, kupci mogu očekivati veće cijene u prodavaonici koja nudi bolju uslugu nadajući se da će im biti i pružena veća razina usluge. Maloprodajnu uslugu uglavnom se prvo povezuje sa raznolikošću ponude, ali ne znači da hipermarket koji nudi deset tisuća artikala ima višu razinu maloprodajne usluge od nekog mini marketa. Koja je to virtualna ili konvencionalna prodavaonica gdje kupci imaju bolji do-

piše|doc. dr. sc. Dario Dunković

življaj kupovanja? Tamo gdje mogu na lak način zatražiti pomoć ljubazne/og prodavačice/a, gdje mogu zatražiti rezanje kruha, gdje postoji tehnologija koja omogućava oblikovanje vlastitog proizvoda, to su mjesta gdje se daje važnost malo- Slika 1. Razvoj maloprodajnih formata stvara učinak na prodajnoj uslu- iskustvo kupca. zi. U prodavaonici gdje se bez plaćanja nudi umotavanje, narudžbe za kolače, povrat pića koje nije gdje su proizvodi uvijek „strogo“ uredno konzumirano, tople napitke i obroke, rai pregledno složeni na polici, gdje se nudi zličite oblike obročnog plaćanja i sl.) i to gotov obrok, sve to signalizira težnju me- mu je u maloprodajnoj strategiji važan nadž-menta u pružanju bolje malopro- činitelj za izgradnju iskustva kod kupadajne usluge. Danas su nekim kupcima ca. Kaufland, pored uobičajenih usluga privlačne prodavaonice koje nude veću za svoj format, pruža i nešto drugačije tiinterakciju s kupcem i koje pružaju po- pove usluga kojima nastoji steći lojalnost seban ambijentalni doživljaj (Slika 1). Ne- kupaca (npr. brzina na uslužnom pultu, spretan/na blagajnik/ca u supermarke- jednostavan povrat novca kod vraćanja tu koji/a se ne snalazi na POS računalu robe, jamstvo najniže cijene i sl.). Konstvarajući zadrške negativno utječe na zum nudi među konkurentima najveiskustvo kupaca koji to promatraju, sto- ći opseg usluga na POS-u (npr. plaćanje je i čekaju. Postoje i privlačne prodavao- režija, plaćanje mobilnim uređajima), ali nice oskudnog ambijentalnog uređenja i suvremene usluge povezane sa on-line koje nude nisku razinu usluge, gdje su kupovinom. Diskontni format gdje se neredovi dulji i sporiji, ali razina cijena je rijetko izlaže robu i na paletama, očekizbog toga očekivano niža. Prodavaonice vano nudi najnižu razinu maloprodajne koje uravnoteženjem cijena i maloprousluge. U maloprodaji se općenito razidajne usluge ne ispune očekivanja utjena pružanja maloprodajne usluge često ču na stvaranje lošeg iskustva kod kuppredstavlja kao „ponuda veće vrijednoca1. Naravno da u uvjetima gdje ne posti“, „veća briga za kupce“ i sl. stoji izravna konkurencija, prodavaonica sa oskudnom ponudom i niskom razinom usluge nerijetko ima visoke cijene.

Učinak maloprodajne usluge može se pokazati na primjeru prodavaonica nekih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj. Interspar u svojim većim formatima ističe važnost maloprodajne usluge (kao što su:

Koncept iskustva kupca u maloprodaji

Teorija i praksa u marketingu prošla je kroz velike promjene u posljednjih 30 godina gdje je prvo bila usredotočena

Dobar primjer neusklađenosti cijena i pružanja odgovarajuće maloprodajne usluge je maloprodajni lanac „Baumax“ koji je ostvario neuspjeh u Hrvatskoj jer je vjerojatno gubio kupce zahvaljujući i tome.

1

26

Suvremena trgovina 4(40)

Suvremena t r gov ina Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

na stvaranje proizvodnih marki, zatim, kad to više nije bilo dovoljno, 1990-ih se usmjerava na izgradnju odnosa s kupcima putem marketing usluge, a sada je u središtu stvaranje neobično zanimljivog iskustva kupca (Maklan i Klaus, 2011). U marketinškoj literaturi se još početkom 1980-ih godina opisuje iskustvo potrošnje (engl. consumption experience) kao ono koje uključuje različite aktivnosti razonode, osjećajnog i estetskog užitka, emocionalnog doživljaja. U posljednjih desetak godina se ozbiljnije istražuju i neki drugi činitelji koji utječu na proces kupovine. Verhoef et al. (2015) iskustvo definiraju kao ukupna kumulativna predodžba kupca stvorena tijekom pretraživanja, pribavljanja, korištenja i održavanja proizvoda i usluge. Istraživanja pokazuju kako se trgovci sve više međusobno natječu u tome kako stvoriti što bolje iskustvo za kupca iako ne postoji široko prihvaćen način mjerenja tog iskustva (Shilpa i Rajnish, 2013).

Prije se u literaturi iz marketinga, maloprodaje (engl. retailing) i upravljanja uslugama (engl. service management) nije spominjao koncept iskustva kupca nego se govorilo o zadovoljstvu kupca i kvaliteti usluge. Za koncept zadovoljstva bilo je tipično da ocjenjuje zadovoljstvo kupca s pruženom uslugom, ali napredovanjem došlo se do spoznaje da je nužan novi koncept koji će uzimati u obzir i druge aspekte. U posljednjih desetak godina se ozbiljnije istražuju i neki drugi činitelji koji utječu na proces kupovine kao što je utjecaj društvenih mreža.

Suvremenu maloprodaju obilježava nastajanje i razvoj prodavaonica koje će stvarati što bolje iskustvo (engl. experience stores) u svrhu poboljšanja zadovoljstva i lojalnosti kupaca (Glady et al., 2015). Lojalnost kupca odnosi se na dužu vezu kupca s prodavaonicom pod uvjetom da kupac ponavlja kupovinu i da je taj odnos profitabilan za maloprodavača. Nisu svi lojalni kupci profitabilni, zapravo manje je njih profitabilno. Lojalni kupci mogu biti zahtjevni, traže koristi zauzvrat od svoje lojalnosti i sl.

Kontekst u kojem se pojavljuje marka maloprodavača utječe na iskustvo. Ako se na plakatu sponzora humanitarnog koncerta pojavi marka maloprodavača to će pozitivno utjecati na predodžbe kupaca koji su osjetljivi na takav vid društvene odgovornosti. Izgradnja marke maloprodavača koja mu donosi prepoznatljivost na tržištu rezultat je predodžbe kupca o nje-

Svaki kontakt kupca s maloprodavačem (predodžba o marki, preporuke, on-line prodaja, oglašavanje, kupovina i sl.) utječe na stvaranje njegova iskustva i to ne samo trenutno, nego važi za čitavo vrijeme trajanja njihova odnosa. govoj ponudi i operacijama, a što je kupac više spreman svoje pozitivno iskustvo podijeliti s drugima to je signal jačanja marke/brenda.

Iskustvo kupca je splet kognitivnih, afektivnih, emocionalnih, društvenih i fizičkih odgovora kupca prema maloprodavaču (Grewal et al., 2009). Taj splet se ne sastoji samo od činitelja koje maloprodavač može kontrolirati (atmosfera u prodavaonici, asortiman, cijene i sl.) nego i od makročinitelja koji su izvan toga (utjecaj i mišljenja drugih). Prema modelu na Slici 2, maloprodajni menadžment u strategiju stvaranja iskustva treba uključiti i činitelje neposrednog okruženja kao što su: zastupljenost formata (npr. diskont ili viša razina usluge, robna kuća ili specijalizirane prodavaonice), sezona (radni dan ili vikend), gospodarski uvjeti (recesija ili rast), konkurencija i sl. Postoje kupci koji na kupovinu (engl. shopping trip) gledaju kao na zadatak (engl. task-oriented) jer ju žele obaviti što jednostavnije i brže i njima je asortiman glavni pokretač u stvaranju iskustva, a od njih se razlikuju oni čije se iskustvo izgrađuje na užitku i osjećaju čari kupovanja (engl. experientially oriented customers).

DRUŠTVENO OKRUŽENJE ponašanje drugih kupaca, ocjene kupaca

POD KONTROLOM MENADŽMENTA

S T R U Č N I

MALOPRODAJNA USLUGA

Nezadovoljstvo kupca nastalo u nekom alternativnom kanalu, kao npr. tijekom on-line kupovine, negativno će utjecati na njegovo iskustvo s maloprodavačem što se može odraziti i na njegovo ponašanje u konvencionalnoj prodavaonici.

Kupci poduzimaju različite radnje za vrijeme odabira prodavaonice, ali i za vrijeme kupovine i nakon kupovine što sve dovodi do pozitivnog ili negativnog učinka na iskustvo i razinu zadovoljstva, smanjuje ili povećava vjerojatnost ponovne kupovine. Da bi se vjerojatnost ponovne kupovine pretvorila u naviku kupca maloprodajni menadžment danas nerijetko primjenjuje programe lojalnosti koji su vezani za cjenovne pogodnosti.

Također, u modelu važan činitelj predstavlja cilj kojeg kupac ima, da li je to kupovina koju dulje planira, je li mu cilj nabavka namirnica ili poklona za voljenu osobu, cilj može biti i brza kupovina nakon posla na putu kući i sl. Cilj je moderator kupčeve odluke o kupovini jer u istoj prodavaonici kupci mogu doživjeti različite osjećaje, ovisno o njihovim ciljevima. Na primjer, gužva u prodavaonici može biti uzbudljiva i stimulirajuća za kupca koji je sklon takvom okruženju, ali

Činitelji neposrednog okruženja: format, lokacija, gospodarski uvjeti, sezona, konkurencija, kultura

ATMOSFERA U PRODAVAONICI dizajn, mirisi, temperatura, glazba ISKUSTVO KUPCA (t)

ASORTIMAN ROBE dubina, raznolikost, kvaliteta CIJENE programi lojalnosti, promocije ISKUSTVO IZ ALTERNATIVNIH KANALA

Činitelji odluke o kupovini:

Osobne sklonosti, ciljevi kupovine, socijalno-demografski status

MALOPRODAJNI BREND PRIJAŠNJE ISKUSTVO (t-1) Izvor: prilagodba autora prema Verhoef et al (2009).

Slika 2. Koncept iskustva kupca u maloprodaji.

Izvor: prilagodba autora prema Verhoef et al (2009). www.suvremena.hr

27

Slika 2. K

iskustva kupaca za drugoga koji traži točno određeni proizvod i želi izaći što prije to može stvoriti predodžbu loše usluge i djelovati frustrirajuće. Maloprodavači su sve svjesniji da njihov rast i profitabilnost ovisi o malim stvarima koje čine veliku razliku u iskustvu kupaca u odnosu na suparnike.

Upravljanje iskustvom kupca u maloprodaji Upravljanje iskustvom (engl. customer experience management) je maloprodajna strategija kojom se nastoji poboljšati iskustvo kupca na takav način da se istodobno stvori vrijednost i za kupca i za kompaniju (Grewal et al., 2009). Koncept upravljanja iskustvom kupca razlikuje se od marketinškog koncepta upravljanja odnosa s kupcima (CRM) jer je usmjeren na stvaranje trenutnog iskustva kupca, a ne na povijesne podatke o ponašanju kupca. Iako su rijetka istraživanja to pokazala, ali strategije diferencijacije koje se temelje na maloprodajnoj usluzi i cijeni nisu više dovoljne. Isto tako, istraživanja od Grewal et al. (2009), Maklana i Klausa (2011), pokazuju kako maloprodavači koji primjenjuju marketinšku strategiju kojom povezuju profitabilnost sa zadovoljstvom i lojalnosti kupaca ostvaruju bolje financijske rezultate.

To pokazuje da učinkoviti maloprodavači čiji su kupci zadovoljniji nadmašuju po performansama one ostale. Provedba marketinške strategije za izgradnju iskustva kupca je financijski zahtjevna, pa se opravdano postavlja pitanje da li su kupci spremni platiti veću cijenu zahvaljujući pruženom iskustvu.

Kako bi se ocijenila uspješnost provedbe strategije upravljanja iskustvom (engl. customer experience management strategy) i djelotvornosti sa tim povezanih marketinških operacija, nužno je primjenjivati odgovarajuću metodu mjerenja iskustva kupca. Grewal et al. (2009) predlažu sedam načina kako se ono može mjeriti koristeći: vrijednost maloprodajnog brenda, vrijednost životnog vijeka kupca, upućene preporuke i vrijednost preporuka, kroz broj zadržanih i novo pridošlih kupaca, pojavnost cross- i up-buying ponašanja pri kupovanju, više kanala prodaje, pritužbe i povrate proizvoda. Iako pojedinačno objašnjavanje ovih mjerila nadilazi ovaj rad, može se objasniti kako zahvaljujući up-buyingu mjeriti iskustvo. Što je u prihodima od prodaje veći udio prihoda koji su nastali kao rezultat ku-

28

Suvremena trgovina 4(40)

povine skupljih i većih verzija proizvoda to je signal da je menadžment uspio poboljšati iskustvo kupaca. Kupcima u online prodavaonici se uz proizvod koji kupuju prikazuje i skuplja verzija tog proizvoda pa što je veća frekvencija kupovine takvih proizvoda u odnosu na broj koliko su puta ponuđeni, to može biti mjerilo stvaranja iskustva.

Maloprodajni menadžment mora uvoditi i početi mjeriti neke novonastale marketinške elemente što do sada nije prakticirao, a sve kao posljedica uvođenja strategije upravljanja iskustvom. Iskustvo kupaca može se mjeriti longitudinalnim istraživanjima promatranjem stavova i ponašanja jedne te iste skupine kupaca u duljem vremenskom rasponu u čemu pomaže CRM.

Zaključak Raste interes maloprodavača za stvaranje jedinstvenog iskustva u prodavaonici kojim će nadmašiti suparnike i povećali privlačnost. Ovo područje još nije dovoljno istraženo, tako da postoji mnogo neodgovorenih pitanja, kao na primjer: da li udovoljavanje željama jednoj skupini kupaca ugrožava iskustvo druge skupine; u kojoj mjeri su dimenzije koje utječu na iskustvo kupca promjenjive tijekom vremena; na koje načine se može mjeriti iskustvo kupca; kakav je međusobni odnos između brenda maloprodavača i iskustva kupca; kako samouslužne tehnologije utječu na iskustvo kupca, itd. Sve to maloprodajnom menadžmentu može pomoći u sigurnijem donošenju važnih odluka o kojima u današnje vrijeme ovisi položaj na tržištu. Koristeći koncept kojim se zastupa širi pristup stvaranju ukupnog iskustva kritično je za prepoznati da iskustvo nije ograničeno samo na interakciju kupca s prodavaonicom. Na ono utječu prethodna iskustva koja su nastajala tijekom prošlog vremena, zatim iskustvo tijekom pretraživanja proizvoda i nakon kupovine. Dinamičnosti koncepta doprinosi i iskustvo u korištenju drugih kanala prodaje, nadasve on-line kanala.

Poveznica s temom na skupu MAGROS 2015 Tema ovogodišnjeg skupa o trgovini MAGROS 2015 bila je vezana za pronalaženje načina kako vratiti trgovce i kupce

Razlog leži u iskustvu kupca jer maloprodajni centri za sada nude bolje iskustvo iz rubnih maloprodajnih centara u središta hrvatskih gradova kako bi ponovo živnula. Ovo su proživljavali i drugi europski gradovi u kojima su se razvijale alternative užurbanim središtima. Prvo su sa tim centrima ušli neki novi maloprodavači koji su privukli kupce, zatim su trgovci iz središta gradova krenuli za tim kupcima te sa sobom povukli još više kupaca i nastala je ovakva situacija koja smanjuje promet najmodavcima i trgovcima (i drugima) koji su ostali u središtima gradova. Može se pretpostaviti da razlog leži u iskustvu kupca jer maloprodajni centri za sada nude bolje iskustvo velikom broju kupaca, a to se vjerojatno neće promijeniti dok god središta gradova ne ponude bolje, što bi onda stvorilo učinak na krivulju životnog ciklusa maloprodajnih centara.

Literatura 1.

Dunković, D. (2015) Poslovno upravljanje u trgovini. Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb.

2.

Dunković, D. i Petković, G. (2015) Loyalty programs in grocery retailing: Do customers provoke a tiered rewarding system?. Poslovna izvrsnost / Business Excellence, 9(1), 9-26.

3.

Glady, N., Lemmens, A., Croux, C. (2015) Unveiling the relationship between the transaction timing, spending and dropout behavior of customers.

International Journal of Research in Marketing, 32(1), 78-93.

4.

Grewal, D., Levy, M., Kumar, V. (2009) Customer Experience Management in Retailing: An Organizing Framework.

Journal of Retailing, 85(1), 1-14.

5.

Maklan, S. i Klaus, P. (2011) Customer Experience: Are We Measuring the Right Things. International Journal of Market Research, 53(6), 771-792.

6.

Pavlek, Z. (2009) Zadovoljni, lojalni i oduševljeni kupci. Suvremena trgovina, 34(4), 32-35.

7.

Shilpa, B. i Rajnish, J. (2013) Measuring retail customer experience. International Journal of Retail & Distribution Management, (41)10, 790-804.

8.

Verhoef, P. C., Lemon, K. N., Parasuraman, A., Roggeveen, A., Tsiros, M., Schlesinger, L. A. (2009) Customer Experience Creation: Determinants, Dynamics and Management Strategies.

ST Journal of Retailing, 85(1), 31-41.

fina

Sve o e-Računu e-Račun je internetski servis za elektroničku razmjenu računa između dobavljača i kupaca te upravljanje cjelokupnim poslovnim procesom izdavanja, zaprimanja te arhiviranja računa. S korisničke strane, ovaj servis treba omogućiti brže, sigurnije i jednostavnije slanje, zaprimanje i čuvanje računa te njihovo prosljeđivanje na plaćanje.

Potencijali usluge e-Račun temelje se i na tome što se razvijaju u skladu s preporukama EU i što kao takvi trebaju biti kompatibilni sa sličnim rješenjima na inozemnom tržištu. Računom u elektroničkom obliku, kojeg svi zovemo „e-račun“, nazivamo račun koji predstavlja elektronički dokument pravno istovjetan računu na papiru i čiji se cjelokupni tijek, od izdavanja do primanja i arhiviranja, obavlja u potpunosti elektronički, baš kao što se i on sam zaprima isključivo u e-formi.

Financijska je agencija razvila servis e-Račun još 2007. godine. Sam je servis u potpunosti usklađen s preporukama EU i kao takav je kompatibilan sa sličnim rješenjima na inozemnom tržištu te je u potpunosti usklađen sa zakonskom regulativom Republike Hrvatske.

U Republici Hrvatskoj se elektronički račun prvi puta pravno izjednačio s računom na papiru, Izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost 2011. godine, dok su se dodatno raspisali uvjeti izmjenom zakonske regulative 2013. godine.

Prema odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, računom se smatra račun izdan na papiru, ali i račun izdan i poslan u elektroničkom obliku, no za prihvat tako izdanog računa, treba postojati suglasnost primatelja. Bez obzira na to izdaje li se račun u elektroničkom obliku ili na papiru, mora se osigurati: • vjerodostojnost podrijetla, • cjelovitost sadržaja, • čitljivost računa.

Račune u elektroničkom obliku moguće je razmjenjivati direktno, ili uz korištenje informacijskog posrednika.

Direktna razmjena računa u elektroničkom obliku podrazumijeva da dvije strane koje žele međusobno razmjenjivati račune u elektroničkom obliku moraju posjedovati bilateralni ugovor o razmjeni (EDI), ili dokument kojim se potvrđuje suglasnost zaprimanja računa u elektroničkom obliku te dogovorene kanale i protokole razmjene računa.

Naravno, jedno od najčešćih pitanja je mogućnost slanja računa u elektroničkom obliku putem e-maila. Postojeća zakonska regulativa dozvoljava slanje računa u elektroničkom obliku i e-mailom. No, valja razmisliti o koristi primjene takvog kanala za obje strane koje sudjeluju u procesu.

Prilikom korištenja metode EDI nije nužno posjedovanje digitalnih certifikata i elektroničkog potpisa, s obzirom da se EDI ugovorom i korištenjem sigurnih protokola zamjenjuje svrha potpisa.

Korištenje metode uporabe elektroničkog potpisa zahtijeva posjedovanje digitalnih certifikata. Poslovni digitalni certifikati izdaju se na kripto uređaju (Smart kartica ili USB token) na kojem se nalaze dva certifikata (normalizirani i kvalificirani).

Normalizirani certifikat je autentifikacijski certifikat putem kojeg se korisnik certifikata identificira, odnosno, predstavlja nekom servisu da je to zaista on. Kvalificirani certifikat služi za potpisivanje računa naprednim elektroničkim potpisom. Korištenjem digitalnih certifikata, omogućuje se identifikacija potpisnika i potvrda vjerodostojnosti potpisanog elektroničkog zapisa te zaštita cjelovitosti računa. Elektroničkim potpisivanjem, korisnik je zaštitio cjelovitost računa, čime se dokazuje da podaci na računu nakon potpisivanja nisu mijenjani.

Napredni elektronički potpis se izrađuje korištenjem kvalificiranog certifikata i kripto uređaja kojeg posjeduje osoba koja potpisuje (potpisnik). Napredni elektronički potpis je povezan isključivo s potpisnikom, nedvojbeno identificira potpisnika i sadrži izravnu povezanost s potpisanim podacima.

Svi razmijenjeni računi u elektroničkom obliku moraju se pohraniti te korisniku i drugim nadzornim tijelima biti dostupni za cijelo vrijeme pohrane. U skladu sa Zakonom o računovodstvu, računi se moraju arhivirati na razdoblje od najmanje 11 godina, računajući od zadnjeg dana poslovne godine na koju se isti odnosi, u skladu sa Zakonom o računovodstvu. Očekuje se da će se u Republici Hrvatskoj uspostaviti i Zakonska regulativa koja će na jasnijoj generalnoj razini propisati uvjete arhiviranja dokumenata, odnosno elektroničkih dokumenata.

Korisnici koji imaju tehnološke mogućnosti za sistem integraciju imaju najveću korist

u ubrzanju i pojeftinjenju poslovnih procesa u procesu fakturiranja. Time je pokriven najveći jaz u smislu povezivanja malih izdavatelja računa prema velikim korisnicima koji razmjenjuju dokumente. Mali korisnik, na njemu potpuno transparentan i jednostavan način, šalje strukturirane i standardizirane podatke u sustave velikih poduzeća koji obradom tako strukturiranih podataka ostvaruju znatne uštede u obradi računa. Korisnici spremni za integraciju koji imaju veliku količinu računa, čime im je integracija najisplativije rješenje, mogu za model razmjene koristiti razmjenu putem datoteka koje sadržavaju „n“ računa koje se potom distribuiraju primateljima, razmjenu putem web servisa i drugih dostupnih protokola za spajanje sustava koji međusobno razmjenjuju račune.

Donošenjem Direktive o elektroničkom računu u javnoj nabavi (2014/55/EU), koju su izdali Europski parlament i vijeće, s ciljem razvoja norme o elektroničkom računu, stvoreni su pravni preduvjeti za uvođenje obveznog e-Računa u Državu, kao snažna mjera za ostvarenje značajnih ušteda i optimizacije u poslovanju javnog sektora koji je danas više nego ikad pod pritiskom smanjenja troškova i povećanja efikasnosti upravljanja. Uvođenje obveznog e-Računa u Državu, osim za izdavanje računa prema Državi, potaknulo bi i razmjenu računa između poslovnih subjekta u privatnom sektoru, čime bi se ostvarile značajne uštede u cjelokupnom gospodarstvu. Postojanje obveze zaprimanja računa u elektroničkom obliku korisnicima državnog proračuna, propisat će i objaviti nadležna državna tijela.

Fina bez naknade osigurava svu potrebnu dokumentaciju te pruža podršku korisnicima u svim segmentima uvođenja e-računa u poslovanje, od tehničke podrške prilikom integracije, do pojedinačne podrške u korištenju računa.

Sve informacije vezane za servis FINA e-Račun, naći ćete na internetskoj stranci www. fina.hr/e-racun ili putem e-mail adrese eST racun@fina.hr. www.suvremena.hr

29

komunikacije

Komunikacijske aktivnosti – internacionalna metrika i pojmovi piše|prof. dr. sc. Zvonimir Pavlek

Sažetak Nemamo toliko sredstava da bismo mogli ravnodušno reći da je polovica novaca na oglašavanje bačena, samo ne znamo koja... Ulaganje u marketing je kao i svako drugo - ulagač želi znati što će ulaganjem dobiti ili ako ne ulaže, što će izgubiti. Ovdje se navode međunarodni termini i područja u komunikacijskom sklopu koji su nužni za sklapanje poslova na relaciji oglašivač-agencija-mediji.

Izbrani su pojmovi koji se najčešće upotrebljavaju u tim odnosima i dati su koncizno kako se ne bi moralo uvijek posezati za opširnom literaturom iz tog područja koja je namijenjena najviše analitičarima i specijalistima.

Danas je to nužan alat u marketingu odnosno u ekonomiziranju ulaganja u težnji da se sa što manje novaca postignu što veći učinci.

Ključne riječi: ulaganje, mediji, učinci, metrika 30

Suvremena trgovina 4(40)

1. ROMI – povrat investicije u marketing Ulaganje u marketing (budžet pretpostavlja trošenje) je slično uzimanju zajma – za što mi treba, koliko time dobivam?

Svaki investitor će se zainteresirati za učinak ulaganja ili ROI – „return of investment“. Tome se dodaje „M“, pa se dobije ROMI – „return of marketing investment“. Za područje marketinga preporuča se za mjerenje uzeti novi neto prihod za koji se računa da će se dobiti ulaganjem. Neto prihod se umnoži stopom doprinosa za pokriće – dzp ili bruto marža (na temelju razlike između neto cijene i direktnih troškova). Od toga se oduzme ulaganje u marketing koje se onda stavi u nazivnik. To se može predstaviti sljedećom formulom:

ROMI =

Ovaj se jednostavni putokaz upotrebljava kao orijentacija za kratki rok, a naročito je koristan kad se usporede alternativna ulaganja u različiti sklop medija ili alternativne strategije.

Drugi slučaj je kod novih ulaganja gdje se ne može odmah očekivati dobit, pa ni granica od 1,0. Mora se računati u budućnosti na točku pokrića u kojoj se počinje stvarati dobit – „breake even point“ ili BEP (točka u kojoj prihod nadmašuje troškove). To je važno za dugoročni projekt koji se može isplatiti tek u slijedećem razdoblju. Ne može uvijek ni očekivati financijske efekte odmah, već se ulaganje u dugoročnom smislu usmjerava na povećanje vrijednosti marke, što znači stvaranje podloge da nova vrijednost doprinosi i financijskim učincima u budućnosti.

Neto prihod*Bruto marža (dzp%) – Marketing invest Marketing invest

Ako je ishod 1,0, to je granica koja govori da se dodatnim ulaganjem ne postiže u financijskom smislu ništa. Iznos iznad jedinice mora imati donju granicu („treshold“, „hurdle rate“) koja označava prepreku koja se mora preskočiti da bi se projekt isplatio. To bi trebalo biti barem 1,25 jer se može pojaviti i rizik da se planirani promet ne dostigne.

2. Metrika na području komunikacijskih aktivnosti Demographics - demografija U marketingu se nastoji definirati demografske profile kojima se označava segmente, odnosno grupe potrošača koji imaju zajednička obilježja (godine, spol,

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

dohodak, zanimanje, obrazovanje i dr.) koja su relevantna za odabir ciljane skupine na koje želimo djelovati u komunikacijskom spletu.

Demografskoj segmentaciji pristupa se zbog dostupne statistike, iako ona nije dovoljna za pozicioniranje. Zato se mora dopuniti s informacijama o ponašanju potrošača, životnom stilu, navikama, psihografskim i sociografskim elementima, ali ni to još nije dovoljno da se pronikne „u dušu“ potrošača (insight) kojima se obraćamo. Naime segmentacija govori o prosjecima, zajedničkim obilježjima koja kod pojedinaca jako variraju i ne daju odgovor na glavno pitanje koje je nužno u oglašavanju – ZAŠTO netko kupuje ili bi kupovao. Zbog toga treba osim segmentacije kao podloge za dalja istraživanja napraviti iskorak u svijet doživljaja potrošača i razumjeti ih.

„Generacijska kohorta“ Generacijska kohorta obilježava sličnosti ili zajedničke elemente koje nose pojedine generacije, a izrazito je to dobilo svoju formu u SAD. Primjerice tzv. Baby boom generacija koje je počela 1946. i proteže se do 1965. Karakteriziraju je socijalne promjene i eksperimenti, a kasnije seksualne slobode, porast individualizma, ekologije i slobode djelovanja uopće. Iza toga slijedi tzv. generacija X koju karakterizira nezavisnost, neformalnost, poduzetništvo. Od početka osamdesetih i sadašnju generaciju nazivaju Y, a to je već doba interneta i porast opće tehničke razine. O tim fazama nastaje i vidljiv sukob generacija gdje konzervativni dio društva koči nove slobode ili ih ne razumije. Danas se posebna pozornost daje sve više dobi predadoloscenata, jer mladi sazrijevaju ranije nego ikada i daje im se nova definicija – „tweens“ koja potiče od „someting inbetween“.

Audience Audience predstavlja broj osoba, domaćinstava ili njihov postotak koji gleda, sluša pojedine medije i sredstva. U relativnom broju označava pokrivenost sredstava, a temelji se na demografskim, psihografskim elementima, navikama, običajima, te upotrebi proizvoda (npr. frekvencija).

U istraživanjima se obično upotrebljava i izraz „kompozicija auditorija“, pa se, primjerice, navodi da oglasni blok u određeno vrijeme gleda toliki postotak žena, muškaraca, djece, stanovnika grada itd.

Rating Rating označava postotak stanovnika ili obitelji do kojih dopiru pojedine epizode programa, kao npr. spot u oglasnom bloku. Rating označava vrednovanje, ocjenu, a u područje oglašavanja uvela ga je agencija Nielsen koja je počela mjeriti utjecaj radija i kasnije je preneseno na TV. Mali uređaji u odabranim obiteljima prate navike gledanja TV programa. Danas se korite digitalni video zapisi i TiVo uređaj koji omogućuje da se emisije snimaju za kasnije gledanje i mogu se preskakati nepoželjne epizode.

Penetracija Penetracija ili pokrivenost postotak je ljudi ili domaćinstava koji je izložen prema pojedinim sredstvima oglašavanja ili oglasnoj shemi. Veliki mediji prodaju se na temelju pokrivenosti, dok mali mediji upotrebljavaju kompoziciju koja govori o selekciji prema demografskim čimbenicima.

HUT i PUT HUT je kratica od Home using TV, a PUT - Peaple using TV. Ti izrazi predstavljaju postotak domaćinstava ili ljudi koji unutar određene demografske grupe gledaju TV u određeno vrijeme bez obzira na program.

Share of audience Taj se izraz odnosi na postotak domaćinstava ili ljudi koji u određeno vrijeme biraju određeni program.

Impressions Broj osoba za koje smatramo da bi trebali biti izloženi određenom oglasu. U off line oglašavanju su to prilike da se oglas pogleda, a u online je broj koliko puta je oglasni baner učitan.

Domet (Reach) Domet predstavlja broj ili postotak ljudi, ili domaćinstava u specifičnoj demografskoj grupi koji su izloženi utjecaju pojedinih medijskih sredstava.

CPM (ili CPT) Cost per thousand (ili mille) je odnos troškova medija ili oglasa prema audience/1000. Upotrebljava se radi uspoređivanja učinkovitosti pojedinih oglašivačkih sredstava.

GRPs Gross Rating Points predstavlja umnožak ratinga i frekvencije u specifičnoj demografskoj grupi (frekvencija*rating). To ima utjecaj na narudžbu oglasnog bloka. Npr. ako je rating 10 (10% ukupnog stanovništva, ili 10% onih koji gledaju, slušaju određeni program u određeno vrijeme, do kojih dopire oglas ili ogl. sredstvo) onda se GRPs od 100 postiže s 10 frekvencija, ako je rating 20, onda s 5 frekvencija itd.

Kombinirani doseg medija Combined reach predstavlja doseg dvaju medija. Na primjer, ako je doseg za časopis A 50% neke populacije, a za B 70%, onda se kombinirani doseg računa kao zbroj dvaju dosega od kojeg se oduzima njihov umnožak podijeljen sa 100. To bi u našem primjeru bilo (70+50)-(70x50/100), što iznosi 85 posto.

Prosječna frekvencija Ta frekvencija predstavlja odnos GRPs prema ratingu. Ako je GRPs 200, a rating 50, to znači da je prosječno čovjek izložen 4 puta određenom programu.

Efektivna frekvencija (EF) EF predstavlja minimalnu frekvenciju, odnosno koliko puta oglašivač očekuje da njegova poruka bude eksponirana prema potrošačima kako bi se stekao očekivani dojam, zapaženost, namjera kupnje ili drugo ponašanje u odnosu na marku.

Referral Procijenjeni učinak komuniciranja na proširenje kupaca, kumuliranje rasta vrijednosti marke za buduće djelovanje na kupnju. Primjerice, oglas koji izaziva doživljaj, oduševljenje, a u praksi proizvod ne silazi brzo s uporabe, refferal može povećati učinak budućeg oglašavanja i za 30%. www.suvremena.hr

31

komunikacije

Residual value RV je učinak koji je ostavilo prošlo ulaganje u marku. Primjerice, ulaganje u Gormite br. 1 ostavilo je „residual“ u glavama djece, tako da je omogućeno ući u sljedeće serije na lakši način. Ako u toj seriji zavlada oduševljenje, proširuje se broj kupaca na temelju „buzza“ i tako se projektira „referral value“1.

Indeks selektivnosti Ovaj indeks predstavlja odnos postotka dosega prema postotku ciljane grupe u ukupnom broju auditorija, a važan je kao jedan od kriterija za određivanje budžeta oglašavanja.

Socijalni mediji Socijalni mediji se od drugih kanala razlikuju po frekvenciji i dostupnosti, pogotovo ako se uzmu u obzir platforme kao što su Facebook, Twitter i Instagram.

vimo da u tom vremenu 20% stanovnika gleda TV, onda je to 900 000. CPM je 70 000/900 = 77,7 kuna po „stvaranju impresije“ - impression.

Reach je specifičan po tome što se vrlo uspješno može ugraditi kao mjera na web stranici.

Kad se uspoređuje isti medij, onda se stavlja cijena jednog oglasa i jednog pojavljivanja, za koje se uzima rating ili reach. „Rating point“ je postotak dometa ili reach-a. 20 „rating point-a“ znači da do 20% auditorija dopire (reach) oglas ili oglasni blok.

Angažman (Engagement) može označavati izravnu kupnju ili komentar na pojedinim platformama.

Zagovaranje (Advocasy) su komentari koji se pojavljuju na pojedinim platformama. Oni mogu biti i pozitivni (preporuka, oduševljenje...), ali i negativni.

Kupnja se odnosi na broj korisnika koji su vidjeli oglas ili doznali iz drugih izvora.

Kad se uzima u obzir ukupna kalkulacija potrebna za obračun, ROMI projekt, onda se bloku pribrajaju i drugi troškovi marketinga kao što je izrada, testiranje i dr.

3. CPM u primjeni

Kad se zbroje svi rating-i, onda dobivamo GRP (koji se u usmenom žargonu spominje kao „grisp“), što bi u našem slučaju bilo 200.

CPM se primjenjuje u komunikaciji na relaciji klijent-agencija, što je vrlo važno u zakupu medija. Kako CPM znači cijenu oglasa ili bloka oglašavanja prema 1000 osoba u auditoriju, nazivnik i brojnik se bira prema svrsi, odnosno kalkulaciji kod zakupa medija kad se računa na ukupni blok (GRP). Kod usporedbe efikasnosti medija (dviju novina, časopisa), u nazivniku se uzima jedan oglas. Primjerice, kod zakupa medija kupuje se deset TV blokova u „primatime-u“, što iznosi 10x7000 kuna ili 70 000. Ako pretposta-

Kompliciranija je procjena i mjerenje kod priredbi (eventa) i velikih vanjskih plakata. Kod eventa se broj kontakata direktno vidi po posjetiteljima. Dobar event izaziva jaki prijenos „od usta do usta“, „buzz“, pa se onda kontakti mogu pomnožiti, a ako se pojavi još i PR, onda kontakti narastaju na veliki broj. Kod velikih plakata računa se na prolaz ljudi, što je važno za izbor lokacije, ali ni to ne znači da se zapaža. Zbog toga je važno procijeniti kvalitetu plakata. Slično je i na prodajnom mjestu – broj posjetitelja zavisi

1

2

od mikrolokacije. Udarne točke kao što su blagajna i centri eventa, broj kontakata je 100%, čeona polica 80% jer se uočava, mjesta na desnoj strani 75% jer se prolazi brzo, a zaustavlja nad jakim impulsom („billboard effect“), pa se povećava na 100%.

Zašto blok oglasa ili efektivna frekvencija?

Kod TV se obično u prva dva pojavljivanja ne zapaža ili poruka ne „sjedne“ odmah. Zatim cijeloj ciljanoj grupi ne dopiru oglasi prvih dan i tako nastaje optimum negdje oko pete pojave, pa se onda stabilizira i pomalo prelazi u mehaniku koja se ne sluša i može postati dosadno.

Naime, može nastati tzv. efekt novčanice (znadete li u ovom momentu što je na prvoj i na drugoj strani novčanice od deset kuna koju često imate u ruci...?). Kod izračuna GRP procjenjuje se koliko je potrebno pojavljivanja da bi se postigao optimum u jednom segmentu do kojeg dosiže oglas (reach).

Kako se postiže maksimalni CPM (najveći učinak)?

Prvi uvjet za maksimalni CPM je kvaliteta oglasa2, ili skor kvalitete – QS. Oglas može privući pažnju, izazvati oduševlje-

U terminologiji kod pojedinih agencija ili oglašivača često se ta dva pojam tretiraju drugačije ili se samo upotrebljava residual. To ne treba zbunjivati ako naiđete na te primjere, jer treba vidjeti kontekst.

Jedna alternativa za dobivanje QS su tablice za laboratorijsko testiranje predstavljene u knjizi ZP. Branding u poglavlju 10.7. Preliminarno ocjenjivanje oglašavanja. Ako se u tablici dobije maksimalni broj bodova, onda je QS 100, a ispod toga se postotno umanjuje, što znači da se umanjuje i učinak.

32

Suvremena trgovina 4(40)

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

nje, buzz se brzo širi, izaziva želju, respons, odnosno akciju. Kod kvalitete se zato obraća pozornost na pojedine elemente, kao što su primjerice zapaženost, relevantnost, zanimljivost, izazov oduševljenja, procjena „buzz-a“, što podiže broj efektivnih kontakta.

Popularno nazvani učinak „big bang“ nastaje integralnim djelovanjem komunikacija. Primjerice, kad se spot na TV, onda se sredstvima za unapređenje prodaje potencira izazov iz spota, a sredstvo na POS ima i veći učinak. Zatim kad se tome doda usmenu komuniciranje koje ide od trgovačkih predstavnika prema prodajnom osoblju i osoblja prema kupcima, učinci su maksimalni. Zato se za udarne akcije priređuju „prodajne runde“ koje su vođene osnovnom oglašivačkom idejom.3 U prijenosu oglašivačke ideje se u usmenim komunikacijama mora stvarati oduševljenje – zato jer je prodaja zapravo prijenos emocija. Tako zaokruženom aktivnošću postiže se visoki učinak komunikacija.

Neurolozi su za potrebe marketinga izmjerili4 da pojavljivanje oglašavanja samog po sebi ne izaziva maksimalni doživljaj, a kada se pojavljuje u napetim situacijama djeluje nepovoljno (TV filmovi), za razliku od onoga koje je uklopljeno u cjelinu doživljaja.

4. Respons Respons je učinak nakon oglašavanja.

Odražava se u konkretnoj kupnji u kratkoročnom razdoblju što se bilježi prometom ili referral-om u dugoročnom razdoblju koji omogućuje rast „Upitnika“ (Question mark)5, održavanje „Zvijezde“ na zenitu, te „Cash cow“ u stabilnom stanju.

Ne treba se baviti onima koji su kao obilježeni kao „Dog“, osim ako se ne vidi povoljna prilika za održavanje plasmana, profitabilnosti, rasta u drugim okolnostima. „Respos rate“ je za poduzetništvo u marketingu „ultimate bottom line“ – koliko ulažem i što dobivam (ROMI).

Evo nekih iskustava u odnosu na medije, a naravno ima tu mnogo varijabli zavisno od segmenta, kvalitete oglašava-

nja, kategorije, pa su stoga to samo grube orijentacije koje se odnose na populaciju kupaca zrelije dobi.

PR-om, sinkroniziranim akcijama oglašavanja i prodaje uz prethodni trening i stalni nadzor.

Direct mail je visoko usmjeren prema ciljanoj skupini, pa zavisno od relevantnosti može postići RR („respons rate“) oko 3%.

5. Zaključak

Tisak ima najniži RR na ROP stranicama („run of page“, koje su jeftinije pa ih urednik postavlja po svom izboru) i to 0,05-0,3; bolje na biranim stranicama od 0,15-0,75. Časopisi imaju bolji RR od dnevnih novina jer imaju bolji efektivni rating (oglasi se u dnevnicima preskaču ako su ROP ili ako nisu jako usmjereni prema onim koji traže ponudu stanova, posla, putovanja i sl.).

Radio i TV imaju najjeftiniji CPM, ali ako je dobra segmentacija u odnosu na sadržaj (djeca i jutro, domaćice i prijepodne), postiže se visoka učinkovitost. Saturacija je velika pa se distinkcija postiže izuzetno skupim spotovima. RR varira od 0,005 -0,5. Zapažanje postaje glavna preokupacija oglašivača, jer se za vrijeme spotova, ako nisu zanimljivi, prelazi na druge radnje ili program.

E-mail, news letter ako je pogođena ciljana skupina i relevantnost, može se postići i 20%.

Eventi u kombiniranoj strukturi s drugim medijima mogu izazvati prave revolucije u plasmanu novih proizvoda, jer se kontakti multipliciraju „brujanjem“,

Kod ulaganja u marketing preporučuje se standardizirana metrika kako bi se mogli postaviti ciljevi i projektirati učinci. Krajnji učinci će zavisiti i od varijabli koje se ne mogu unaprijed predvidjeti i od dinamičnog, često hirovitog tržišta koje je pod utjecajem ponašanja potrošača, konkurencije, društvenih i gospodarskih promjena. U toj se konstelaciji preporučuje ovladavanje tehnikama mjerenja, kako bi se na kraju rezultati mogli usporediti s postavljenim ciljevima. Tako će se uštedjeti novac i obogatiti se iskustvo za buduća projektiranja.

6. Preporučena literatura 1. P. Farris, N. Bendle: Marketing Metrics, Pearson FT Press, London 2015.

2. Davis J.: Measuring Marketing, J.W.&Son, N.Y. 2013.

3. Grbac B., Meler M.: Metrika marketinga, Ek. fakultet Rijeka, 2010.

4. Rosenwald P.J.: Accontable Marketing, Texeter, N.Y. 2004.

5. Pavlek Z.: Marketing u akciji, Alfa, Zagreb, 2001.

To je onda glavna preokupacija firme, zaposlenika, nagrađivanja i to predlažem kao najučinkovitiji način prodaje koji se potvrdio u praksi i osobno iskušan u vlastitoj praksi na domaćem i stranom tržištu.

4 Tome je posvećena knjiga Buyology M. Lindstroma, Doubleday, N.Y., 2008. Primjer je mjerenje povoljnog utjecaja Coca-Cole koja je stalno prisutna u elementima scenografije za vrijeme American Idol za razliko ud nepovoljnog utjecaja spotova kojima se prekida napeta situacija.

5 Prema Bostonskoj matrici 3

www.suvremena.hr

33

dop

PBZ grupa donirala 240.420 kuna Centru za rehabilitaciju „Ozalj“

Donacija će omogućiti kvalitetniju uslugu rane intervencije i patronaže za četrdesetero djece s teškoćama u razvoju na području Karlovačke županije.

Doniranim sredstvima Centar opremio kabinet za ranu intervenciju, kupio opremu za pozicioniranje djece s teškoćama u razvoju te vozilo za patronažnu službu.

34

Suvremena trgovina 4(40)

N

edavno su Centru za rehabilitaciju „Ozalj“ predstavnici PBZ grupe uručili donaciju u iznosu od 240.420,22 kune.

Ovom donacijom opremljen je kabinet za ranu intervenciju, kupljena je oprema za pozicioniranje djece s teškoćama u razvoju, logopedski i psihologijski testovi te vozilo koje će Centar koristiti za uslugu psihosocijalne podrške u obitelji (patronažu) i pomoći pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja (integraciju).

ćenje djece s neurorizicima“ Ministarstva zdravlja, na način da za svaku transakciju napravljenu American Express karticom sa srcem donira jednu kunu spomenutim projektima, u omjeru 50:50. Donacija Centru za rehabilitaciju „Ozalj“ dio je pomaganja projektu „Za bolji život djece u domovima socijalne skrbi“ Ministarstva socijalne politike i mladih, u koji je uključen i ovaj centar te je to 22. donacija za dobrobit djece i mladih, koju je PBZ Grupa realizirala u sklopu projekta „Činim dobro svaki dan“ .

Ova donacija dio je humanitarnog projekta PBZ grupe „Činim dobro svaki dan“ putem kojeg Grupa pomaže dva značajna projekta za dobrobit djece i mladih u Republici Hrvatskoj: „Za bolji život djece u domovima socijalne skrbi“ Ministarstva socijalne politike i mladih te „Pra-

Svečanom uručenju donacije prisustvovali su brojni ugledni uzvanici: Milanka Opačić, potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica socijalne politike i mladih; Ivan Vučić, karlovački župan; Gordana Lipšinić, gradonačelnica Ozlja, Dijana Borović-Galović, ravnate-

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

skrbi“ Ministarstva socijalne politike i mladih te je donaciju prokomentirala Milanka Opačić, potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica socijalne politike i mladih: «Vremena nisu lagana i svaka nam je pomoć dragocjena, stoga je projekt PBZ grupe izvrstan primjer suradnje između javnog i privatnog sektora na ostvarivanju važnih društvenih ciljeva. Privredna banka Zagreb i PBZ Card pokazuju želju da pomognu najranjivijim slojevima društva te su primjer gospodarskog subjekta s visokim stupnjem društvene odgovornosti. Nakon što je u okviru projekta „Za bolji život djece u domovima socijalne skrbi“ našeg Ministarstva u partnerljica Centra za rehabilitaciju „Ozalj“; Mislav Blažić, predsjednik Uprave PBZ Carda; John Knezović, izvršni direktor Odnosa s javnošću i marketinga Privredne banke Zagreb; te brojni drugi. „Zahvaljujemo PBZ grupi na vrijednoj donaciji koja će nam omogućiti kvalitetnije pružanje usluge rane intervencije i patronaže za četrdesetero djece s teškoćama u razvoju na području Karlovačke županije. Donirana pomagala koristit će se u radu na prevenciji teškoća, usvajanju novih znanja i vještina, poticanju optimalnog rasta i razvoja djeteta te pridonijeti poboljšanju kvalitete života djeteta i obitelji. Didaktička sredstva će se koristiti za kognitivni, senzorni i motorički razvoj djeteta. Opremljenim kabinetom za ranu intervenciju djeca će biti aktivni sudionici procesa terapije. U radu s djecom s motoričkim teškoćama, teškoćama gutanja i hranjenja vrlo jer važan položaj i pravilno pozicioniranje i sjedenje djeteta prilikom terapije što omogućuje neometanu aktivnost tijekom terapije i učenja. Donirana oprema za pozicioniranje funkcionalno je prilagođena za djecu niže kronološke dobi i za djecu s motoričkim teškoćama. Oprema je podesiva i prilagodljiva veličini i potrebama djeteta s teškoćama te će se, zahvaljujući mogućnostima prilagodbe, moći koristiti kod velikog broja djece. Dok ćemo, zahvaljujući doniranom vozilu, moći proširiti uslugu patronaže za dvadesetero djece s teškoćama koja žive na prometno izoliranim područjima Karlovačke županije“, istaknula je Dijana Borović-Galović, ravnateljica Centra za rehabilitaciju Ozalj.

habilitaciju „Ozalj“. Osobito smo zadovoljni kad našim donacijama uspijemo napraviti iskorak – što je slučaj i ove donacije Centru „Ozalj“, koji ulaže velike napore u razvoj i integraciju djece s teškoćama u razvoj pokrivajući cijelu Karlovačku županiju, a ova donacija omogućit će im još kvalitetniji rad te pružanje usluge patronaže djeci s teškoćama u razvoju, kojoj do sada ona nije bila dostupna.

Inače, za naš humanitarni projekt „Činim dobro svaki dan“ do sada smo prikupili više od pet milijuna kuna. Centar za rehabilitaciju „Ozalj“ je četvrta ustanova socijalne skrbi kojoj smo pomogli u sklopu ovog projekta te je, gledajući ukupno, to 22. donacija koju smo realizirali putem projekta „Činim dobro svaki dan“, pomažući najosjetljivijim dijelovima naše populacije – djeci i mladima», istaknuo je Mislav Blažić, predsjednik Uprave PBZ Carda.

«Drago mi je da smo danas u Ozlju i da možemo putem našeg projekta „Činim dobro svaki dan“ pomoći i Centru za re-

Donacija Centru za rehabilitaciju „Ozalj“ dio je pomaganja PBZ grupe projektu „Za bolji život djece u domovima socijalne

stvu s PBZ grupom nabavljena neophodna oprema za Centar za odgoj i obrazovanje Vinko Bek, Centar za odgoj i obrazovanje Šubićevac te Rudolf Steiner u Daruvaru, sada ćemo i ovdje donacijom PBZ grupe unaprijediti rad još jedne važne institucije kao što je Centar za rehabilitaciju „Ozalj“ i omogućiti kvalitetniju ranu intervenciju te bržu rehabilitaciju djece s teškoćama u razvoju. Smisao postojanja Ministarstva socijalne politike i mladih je, između ostalog, i stvaranje uvjeta za bolji i kvalitetniji život najvrjednijeg što imamo – naše djece, posebno one u teškim socijalnim uvjetima i s teškoćama u razvoju. Nema veće radosti za nas u Ministarstvu nego kad vidimo da ima načina i u ovim složenim gospodarskim vremenima našoj djeci omogućiti neophodno. U tom smislu, zahvaljujem PBZ grupi na iskazanoj velikodušnosti, kao i osoblju Centra za rehabilitaciju „Ozalj“ bez čije stručnosti i ljubavi za djecu ova ustanova ne bi postigla zavidne rezultate i ugled u društvenoj zajednici», istaST knula je Milanka Opačić. www.suvremena.hr

35

mladi o magrosu

Učenici o Magrosu Matea Opačak, 4. a razred Trgovačke škole Zagreb, program Komercijalist:

MAGROS 2015. „Što ćeš biti kada odrasteš?“, bilo je pitanje koje su mi stariji često postavljali kada sam bila dijete. Međutim, posljednjih mjeseci sve češće ga postavljam sama sebi jer sam maturantica u Trgovačkoj školi u Zagrebu u programu komercijalist. Stoga mi je bilo drago kada je profesorica Dubravka Liebl u razredu rekla da nas vodi na stručni skup Magros 2015.

Sve me to odmah jako zainteresiralo što zbog teme skupa, što zbog činjenice da ću vidjeti Hrvatsku gospodarsku komoru.

Imam samo sedamnaest godina i mogućnost prisustvovanja stručnom skupu na kojem ću moći slušati i vidjeti neke ljude koje inače mogu vidjeti samo na televiziji, vidjeti kako Hrvatska gospodarska komora izgleda iznutra, meni se ne događa svaki dan!

S našom smo se profesoricom dogovorili da ćemo se na dan održavanja skupa, 13. listopada naći ispred Hrvatske gospodarske komore u 9 sati. To jutro probudila me vrlo jaka kiša pa sam odmah pomislila na hladnoću, gužvu u tramvaju i sve me nešto vuklo natrag u krevet na spavanje, no dogovor je dogovor! Osim toga, to jutro nisam trebala ići u školu, nego na stručni skup pa sam se brzo spremila i izašla iz kuće kao da vani sja sunce.

Došla sam sa prijateljima pred Hrvatsku gospodarsku komoru točno na vrijeme i nakon što smo se svi skupili ušli smo unutra.

Ljudi kažu da je prvi dojam najbitniji, a mene je već sam ulazni prostor oduševio. Glavom mi je prošla misao kako nikada nisam ni slutila da je unutrašnjost tako raskošna i bogata. Dugačkim hodnikom, prošetavši crvenim tepihom stigli smo u dvoranu C koja je bila pripremljena za moj razred i gdje smo imali izravan video prijenos skupa.

Skup je započeo direktor Suvremene trgovine, gospodin Srećko Sertić te su nas nakon njega pozdravili podpredsjednik HGK Josip Zaher u svojstvu predstavnika i direktor zaklade Konrad Adenauer, Michael A. Lange. On je govor održao na engleskom jeziku, no nisam imala nikakvih problema s razumijevanjem a to je lijep osjećaj. Nakon toga slijedila je podjela zahvalnica zaslužnim ljudima povodom obilježavanja 40 godina izlaženja Suvremene trgovine među kojima je, na naše iznenađenje, bila i naša profesorica. Zatim su se zaredala predavanja različitih predavača, ali sve u skladu s dobivenim programom rada.

stupni na internetu pa smo „iz prve ruke“ mogli čuti kako su trgovački lanci utjecali na promjene odnosa između trgovine i proizvodnje.

Osim nje moju je pažnju privikla i gospođa Marija Novak-Ištok iz Gendara koja je svoju temu „Promjene u ponašanju kupaca“ prezentirala s puno strasti i primjera i na taj način lijepo povezala teoriju s praksom.

Na kraju bih još spomenula i profesora Zvonimira Pavleka čije ću ime sigurno zapamtiti jer je svoju temu „Kako to rade u svijetu“ izveo na sasvim drugačiji način. Imao je zanimljiv naglasak, prezentaciju popraćenu i glazbom i zvukovima, puno odličnih fotografija iz država u kojima je bio pa je zasladio kraj našeg posjeta stručnom skupu Magros 2015.

Sve u svemu, nisam ni slutila da će još jedan kišni dan u dugom nizu takvih dana u našem gradu ispasti tako poseban. Na kratko sam zavirila u „svijet odraslih“, saznala u kojoj je mjeri internacionalizacija trgovine promjenila ustaljene obrasce poslovanja i još puno zanimljivih informacija pa su mi se otvorili neki novi „prozori“.

Ipak je vrijedilo probuditi se, ustati i krenuti pretrpanim tramvajem put Hrvatske gospodarske komore jer je Magros 2015. na mene djelovao inspirativno u smislu dileme: „Što ću biti kad narastem?“ koju sam navela na početku ovog mog teksta.

Ana Marija Petretić, 4. a razred Trgovačke škole Zagreb, program Komercijalist:

Moj osvrt na MAGROS 2015.

Bila sam jako sretna kada nas je profesorica Dubravka Liebl obavijestila da nas 13. listopada 2015. godine vodi na MAGROS. U samom početku zapravo i nisam znala o čemu se radi. No, kad se ispostavilo da je tema tog stručnog skupa – Trgovina u urbanim sredinama, a mjesto održavanja Hrvatska gospodarska komora sve je postalo još zanimljivije.

Tog utorka, 13. listopada 2015. godine unatoč jakoj kiši i prometnoj gužvi, našli smo se ispred Hrvatske gospodarske komore u 9 sati. Svi smo bili uzbuđeni i jedva čekali da vidimo kako iznutra izgleda HGK-a i kako će se najavljeni stručni skup odvijati.

Sve su mi teme bile iznimno zanimljive, predavači su bili razumljivi nama srednjoškolcima, ali neki su me posebno oduševili.

Nakon ulaza i potpisivanja otišli smo u dvoranu C gdje su nas dočekale poklon vrećice Suvremene trgovine, stručnog časopisa koji je bio organizator cijelog događanja i usput obilježavao 40 godina svog kontinuiranog objavljivanja. U dvorani je bio i veliki video zid preko kojeg smo pratili prvi dio izlaganja, a u drugom dijelu preselili smo se u glavnu dvoranu i preostala izlaganja gledali i slušali iz prve ruke.

Gospođa Ljerka Puljić iz Agrokora iznijela je stvarne brojke i neke podatke koji nisu do-

Na početku je sve prisutne pozdravio gospodin Srećko Sertić direktor stručnog časo-

36

Suvremena trgovina 4(40)

pisa Suvremena trgovina. U nastavku je to još učinio domaćin gospodin Josip Zaher, potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije i Michael A. Lange direktor zaklade Konrad Adenauer, ali na engleskom jeziku. Nakon toga slijedila je dodjela zahvalnica i srebrnjaka ljudima koji su svojim radom doprinijeli besprekidnom izlasku Suvremene trgovine 40 godina. Jednu od tih nagrada primila je i naša prof. Liebl. Bili smo jako ponosni na nju i jako joj pljeskali.

Prvo izlaganje imao je prof. dr. sc. Nikola Knego s temom: Što su donijeli trgovački lanci hrvatskoj trgovini? Predavanje je bilo zanimljivo i puno korisnih podataka o trgovini u Hrvatskoj od kojih mi je najviše privukla pažnju informacija da 10 vodećih trgovaca zauzima čak 80% tržišta.

Zatim smo poslušali gospođu Emu Culi, direktoricu sektora za trgovinu HGK koja je govorila o tome što se sve promijenilo u trgovini posljednjih godina, ali je ukazala i na probleme koji su posljedica tih promjena.

Gospođa Ljerka Puljić iz AGROKOR-a upoznala nas je s vlasititm iskustvom kako su trgovački lanci utjecali na odnos trgovine i proizvodnje u našoj zemlji. Njeno izlaganje me jako zainteresiralo jer je bilo sasvim drukčije od drugih budući da je isključivo iznosila podatke vezane uz svakodnevnu praksu.

Izdvojila bih i izlaganje mr. sc. oec. Marije Novak-Ištok koja je na vrlo zanimljiv način govorila o karakteristikama različitih kategorija potrošača, o promjenama u ponašanju kupaca i potrebi različitih marketinških pristupa prema svima njima.

Svidjelo mi se i izlaganje gospođe Božene Lovaković, voditeljice ključnih klijenata ACNielsen na temu: Gdje je moj kvartovski dućan? koja je pritom nagovijestila svijetlu budućnost za male poduzetnike, vlasnike malih kvartovskih dućana.

I na kraju, istaknula bih još izlaganje zadnjeg predavača, prof. dr. sc. Zvonimira Pavleka koji nam je na vrlo originalan i glasan način demonstrirao kako se uvijek može biti drugačiji od drugih, što će mi biti dodatna motivacija za osmišljavanje moje prezentacije za obranu završnog rada ove školske godine.

Međutim, po završetku skupa shvatila sam da su svi predavači, bez obzira na različite teme i pristupe u izlaganju, imali prilično sličnu poruku. Svi su naglasili da će pod sve većim pritiskom globalizacije, na našem hrvatskom tržištu moći preživjeti samo oni trgovci koji se budu dovoljno brzo mogli prilagoditi modernim načinima trgovanja.

U skladu s onom narodnom koja kaže: „Sve što je lijepo, kratko traje.“, tako je i našem boravku na 27. najvećoj konferenciji za trgovce i proizvođače došao kraj. Oko 14 sati napustili smo prostor Hrvatske gospodarske komore puni pozitivnih utisaka i nekih ST sasvim novih iskustava.

sajmovi

Održan stručni skup „Lokalni i regionalni sajmovi u funkciji razvoja gospodarstva“

Sajmovi i dalje neizostavan oblik poslovne komunikacije

Unatoč modernim vidovima komunikacije i prezentacije, novim tehnologijama koje protok informacija čine nezamislivo brzim i efikasnim, te činjenici što u Hrvatskoj sajmovi često nose stigmu nekog zastarjelog načina tržišne komunikacije, upravo je ovaj skup pridonio skidanju takve stigme ukazujući kroz iskustva i praksu da je izravan kontakt, fizička prisutnost i povjerenje koje se na taj način stječe i dalje predominantan argument za uspjeh na tržištu 38

Suvremena trgovina 4(40)

U

organizaciji časopisa Suvremena trgovina i Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu je 30. rujna održan stručni skup „Lokalni i regionalni sajmovi u funkciji razvoja gospodarstva“ koji je bio namijenjen organizatorima regionalnih sajamskih priredbi u Hrvatskoj, tvrtkama koje redovito nastupaju na domaćim i inozemnim sajmovima te izvoznicima. Na skupu su sudjelovali vodeći stručnjaci iz područja sajmovanja koji su kroz praktična iskustva i primjere objasnili zašto popularnost sajmova ne opada

s rastom popularnosti drugih oblika poslovne komunikacije te kako se razvija domaće u odnosu na inozemno sajmovanje. U sklopu skupa održana su dva panela na kojima su iznesena iskustva domaćih i stranih sajamskih organizatora te iskustva domaćih proizvodnih tvrtki u nastupima na domaćim i inozemnim sajmovima.

Moć neposredne komunikacije „Sajamska je djelatnost jedna od najdinamičnijih gospo-

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Srećko Sertić

darskih aktivnosti u svijetu te bilježi rast broja izlagača i posjetitelja, no u Hrvatskoj se događaju suprotni procesi pa su sajamske aktivnosti izgubile sponu s međunarodnim nastupima“, rekao je direktor i urednik časopisa Suvremena trgovina Srećko Sertić, dodavši da na sajmovima u globaliziranim uvjetima gospodarstvo ne traži samo mjesto nastupa, već i partnerstvo za pristup novim tržištima.

Dragutin Ranogajec

Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec u svom je obraćanju skupu kazao kako HOK potiče nastupe svojih članica na sajmovima, koji su svojevrsni prozor u svijet, a na kojima će pokazati ono najbolje što imaju, svoje usluge i proizvode sa željom da osvoje novi tržišni prostor i nišu te ostvare novu vrijednost. „Sjetimo se samo da se prije nekoliko godina govorilo kako će sajmovi nestati i da će nove tehnologije

zamijeniti sajmovanje kakvo poznajemo, no na našu sreću to se nije dogodilo“, kazao je Ranogajec upitavši pritom zašto, unatoč velikom značenju sajmova u prezentaciji i afirmaciji domaćeg gospodarstva, ministarstva ne ulažu više napora i sredstava u sajamsku promidžbu. „Buduća vlada će morati puno više raditi na okupljanju sviju onih koji znaju i mogu i koji imaju proizvod kako bismo zajedno stvorili konkurentnost upravo na sajmovima i na taj način osvajali nova tržišta“, poručio je predsjednik HOK-a.

Josip Zaher

Ante Gavranović

smanjuje se organizacija općih sajmova. Prema istraživanjima njemačkoga udruženja sajamske industrije AUMA-e, 83% čelnika kompanija smatra da su sajmovi idealno sredstvo za učinkovit instrument

tara izložbenog prostora, od čega je 60,6% u Europi, gdje su najveći i najvažniji sajmovi, a na njima sudjeluje 4,4 milijuna izlagača te ih posjećuje 260 milijuna posjetitelja“, rekao je član Uredništva Suvremene trgovine Ante Gavranović.

„Promocija hrvatskoga gospodarstva iznimno je značajna za razvoj konkurentnoga gospodarstva, a jedna od važnijih aktivnosti HGK usmjerena je upravo na organizaciju zajedničNeposredna „licem u kih nastupa tvrtki na sajmovima i izložbama lice“ komunikacija i u zemlji i u inozemstvu“, dalje je nezamjenjiva u naglasio je potpredsjedposlovanju nik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher. „Sajmovi su mjedijalog-marketinga, za usposta na kojima tvrtke nastu- stavu i jačanje kontakata s popom potvrđuju vlastitu in- trošačima i poslovnim parventivnost, testiraju proiz- tnerima. Također, istraživavode, marketinšku i komuni- nje pokazuje da sajmovi omokacijsku sposobnost i osigu- gućuju tvrtkama neposredan ravaju potencijalno tržište za uvid u kretanja na tržištu, pouspješno poslovanje. Iako se mažu im u utvrđivanju i prečinilo da će s vremenom saj- poznavanju trendova uz momovi postati manje značajni, gućnost neposrednog benchoni i dalje tvrtkama predstav- markinga u odnosu na izravnu ljaju važan alat prilikom pred- konkurenciju. Sajmovi pritom stavljanja proizvoda i usluga čine više od 40 posto svih B2B novim tržištima. Njihova je komunikacija“, kazao je Zaher. prednost u odnosu na Internet neposredna komunikacija licem u lice“, rekao je Zaher te Sajamska industrija dodao da je Komora prepoznau svijetu la ulogu sajmova i s tog aspekta pruža kvalitetnu tehničku „Dok kod nas sajmovi zamii logističku organizaciju, mar- ru, a nekada su priredbe Zaketinšku obradu određenog grebačkog velesajma nosile tržišta putem ostvarenih kon- i do 20 oznaka Međunarodtakata i povezivanje s potenci- nog udruženja sajmova UFI, jalnim partnerima, komora- broj sajmova u svijetu stalno ma i institucijama u određe- se povećava i proširuje. Prema noj zemlji. „Posljednjih godi- procjenama, godišnje se odrna u industriji sajmovanja sve žava 31.000 sajmova i stručje prisutniji trend organizira- nih izložbi, koji raspolažu s nja specijaliziranih sajmova, a 12,4 milijuna četvornih me-

Činjenica je da se širi broj sajmova i povećava broj izlagača unatoč novim oblicima poslovne komunikacije. Analiza događanja na svjetskoj poslovnoj pozornici jasno pokazuje izuzetan uzlet sajamskog poslovanja – kroz broj sajamskih priredbi i kroz povećani broj izlagača.

Geografski raspored sajamskih kapaciteta Kvaliteta određenog sajma ne mjeri se samo brojem izlagača i brojem posjetitelja nego prije svega strukturom izlagača i posjetitelja. Bitno je napomenuti da su upravo sajmovi, uz telekomunikacije i informacijske tehnologije, najpropulzivnija djelatnost o čemu govori i podatak da se broj sajmova i sajamskih površina stalno povećava i proširuje. Tako je od 2006. naovamo porast sajamskog izložbenog prostora zabilježen na svim vodećim tržištima, kazao je Gavranović. Na vrhu te liste su SAD sa 6,7 milijuna metara četvornih i rastom od 5%, www.suvremena.hr

39

sajmovi na informacija, ople- koji prethode krajnjim korimenjenih i stavljenih snicima (dobavljači, posredu funkciju u pravom nici, distributeri, itd.). UpraMesse Hannover (Njemačka): 466.100 m2 kontekstu. U današ- vo su sajmovi idealna prilika Messe Frankfurt (Njemačka): 345.697 m2 njem društvu koje se za razvijanje B2B poslovanja.

Fiera Milano (Rho Pero) (Italija): 345.000 m2 zasniva na znanju in- Novi pojam u uspostavljanju Pazhou Complex Guangzhou (Kina): 338.000 m2 formacija postaje pre- širih poslovnih veza svodi se Koelnmesse (Njemačka): 284.000 m2 sudan resurs. Pro- na širinu i kvalitetu umrežaizvodnja, selekcija, vanja - networking. Tu nije riMesse Duesseldorf (Njemačka): 262.704 m2 2 odabir i kanaliziranje ječ o broju posjetnica koje ste Paris Nord Villepinte (Francuska): 241.582 m 2 informacija postaje skupili na raznim priredbaMcCormick Place Chicago (SAD): 241.524 m jednim od najvažni- ma ili susretima na Linked2 Feria Valencia (Španjolska): 230.602 m jih stupova nacional- Inu ili nekoj drugoj društve2 Porte de Versailles Paris (Francuska): 228.211 m nih ekonomija. „Zbog noj mreži. Riječ je o širenju 2 Crocus International Moscow (Rusija): 226.399 m toga stručno-poprat- kruga osoba s kojima održa2 Fira de Barcelona: Gran Via venue Barcelona (Španjolska): 205.000 m ne priredbe sve češće vate kvalitetne komunikaciBolognaFiere (Italija): 200.000 m2 podržavaju sajamske je i imate/stvarate šire zajedFeria de Madrid / IFEMA Madrid (Španjolska): 200.000 m2 manifestacije i sve ničke interese.

Shanghai New International Expo Centre (Kina): 200.000 m2 više postaju focus point koji okuplja struč- Dva su ključa uspješnog njake. Štoviše, u mno- umrežavanja: a) Razvoj i druga je Kina s 4,8 milijuna nju poslovnih odnosa, prona- gim segmentima danas posta- usklađivanje postojećih odkvadrata i snažnim skokom laženju novih partnera i pozi- ju veći mamci od samih saj- nosa s novim kontaktima, b) od čak 48%, dok je razvijeno cioniranju određene kompa- mova“, naglasio je Gavrano- Postojanje legitimnih uzajamnih poslovnih interesa. tržište Njemačke na trećem nije na međunarodnoj gospo- vić u svojoj prezentaciji.

Analize sajamskog poslovamjestu s 3,4 milijuna kvadrata darskoj pozornici. Sajmovi su nja ukazuju na pet marketinši rastom od 2%. Značajan rast test-tržišta za nove proizvode i kih faktora uspješnosti u sameđu vodećim sajamskim de- služe kao marketinški istraži- Mjesto B2B susreta jamskoj komunikaciji: 1) Visostinacijama ostvarile su Tur- vački instrument, ali i da poPojam B2B je skraćenica pojka profesionalnost organizaska (25%), Rusija (17%), Mek- većaju zanimanje javnosti za ma Business-to-business.

Po tora sajmova, 2) Globalni marodređenu kompaniju ili prosiko i Nizozemska (po 15%) te Španjolska i Ujedinjeno Kra- izvod. U makroekonomskom definiciji označava vrstu elek- keting izlagača i posjetitelja, 3) ljevstvo (po 13%). Pogledamo pogledu sajmovi stvaraju do- troničkog poslovanja koje je Veći udio inozemnih izlagača, li strukturu kvalitete sajmo- danu vrijednost za lokalnu za- okrenuto razmjeni roba, ser- 4) Dugoročne koncepcije sajva, slika se donekle sužava jer jednicu. Povećava se broj po- visa i usluga između orse čak 12 od 15 vodećih sajmo- sjetitelja, što se odražava na ganizacija, dok pojam Sajmovi danas čine više hotele, ugostiteljske objekte B2B saveza obilježava va nalaze u Europi. od 40 posto svih B2B i trgovinu, zatim na gradski formalni kooperativPri tome je važno spomenuti promet, a od sajmova profi- ni odnos dvije ili više poslovnih sastanaka da sajmovi imaju tri temeljne tiraju brojne uslužne djelat- organizacija koje dijefunkcije koje se ne bi smjele nosti koje se vezuju uz sajam- le resurse (informacizapostavljati: poslovna, masku organizaciju – organiza- je, dobra, usluge ili investi- mova u dogovoru s privredom, kroekonomska i socijalna tori izložbenih prostora, lo- cije). B2B povezuje sve sudi- 5) Visoki standardi tehnike i funkcija. Kod poslovne funkgističke organizacije, prevo- onike u poslovnom procesu kvalitete usluga. Kako je vrijecije važno je naglasiti kako sajditeljske službe, servis hostemovi služe predstavljanju nosa i mnogobrojni drugi akteri. vih proizvoda i usluga te izRegionalni ekonomski efekgradnji i održavanju poslovti kod većih međunarodnih nih kontakata. Tu se može sajamskih centara pokazuju pozicionirati na tržištu, prida na svaku novčanu jedinpremiti i proširiti poslovanje, cu koju ostvaruje sajam dolazi analizirati stanje konkurenci5 do 7 puta veći prihod za loje i pronalaziti nove poslovkalnu privredu. Na kraju, ali ne partnere. Posebno je važsvakako ne najmanje važno, no da mlada poduzeća zadotreba istaknuti kako sajmobiju pregled što im radi konvi osiguravaju značajan broj kurencija i gdje su oni u meradnih mjesta. đunarodnom benchmarkingu.

Pritom je bitno naglasiti da svi U socijalnom smislu sajmovi marketinški instrumenti na su oduvijek bili platforma za sajmovima dolaze do izražaja. razmjenu znanja. Po tome se Oni služe razvoju i kultivira- pod znanjem smatra razmjeTOP-15 NAJVEĆIH SAJMOVA U SVIJETU

40

Suvremena trgovina 4(40)

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

me vrlo ograničeni resurs, na sajmovima je od ključne važnosti znati koga se želi sresti.

Stoga je važno ne gubiti vrijeme na nebitnim stvarima i bespotrebne susrete s ljudima, a usredotočiti se na ljude koje želite stvarno i susresti. Jasno je da pritom fokus mora biti na kvaliteti, a ne na broju susreta. Ako imate bliske zajedničke interese i poslovne veze s osobom s kojom želite uspostaviti umrežavanje, pokušajte to učiniti direktno. Idealno je da prvi susret bude osoban.

Susret licem u lice osigurava veću pozornost što konekciju olakšava i pojednostavnjuje. U tom smislu su sajmovi idealno mjesto. Ako nemate bliske zajedničke veze, a želite ih uspostaviti, pokušajte saznati na koje poslovne evente željeni dolaze; jesu li članovi lokalnih poslovnih interesnih skupina ili Rotary kluba? Uputite im prethodno poruku da se želite na tim skupovima susresti i kratko porazgovarati. Takav pristup je puno učinkovitiji od slučajnih poznanstava.

Zadaća je inicijalnih kontakata da budu primjereno ograničeni na međusobno upoznavanje. Upitajte ih o njihovom poslu. Ljudi obično vole govoriti o tome. Dajte kontaktu do znanja da poznajete čime se bavi, što stvara intimniju atmosferu i olakšava buduće kontakte.

Značenje sajmova u marketing mixu Praksa pokazuje da su sajmovi i stručne izložbe nezamjenjiv čimbenik za kompanije, posebno za mala i srednja poduzeća. Oni služe za predstavljanje vlastitih proizvoda i usluga, ali i pružaju mogućnost uspostavljanja kontakata s postojećim i, posebno, novim poslovnim partnerima.

Značenje nastupa na sajmovima poraslo je posljednjih godina u ukupnom marketing mixu. Najnovija studija Udruženja njemačke sajamske industrije (AUMA), pokazuje da čak 85% izlagača smatra B2B sajmove važnim ili vrlo važnim elementom marketinških aktivnosti. Slično istraživanje pokazalo je da je taj postotak iznosio prije samo nekoliko godina 79%. Činjenica je da ni jedan drugi medij ne uspijeva potaknuti sva čula kao što je to moguće ostvariti na sajmovima: vidjeti, opipati, osjetiti, pomirisati i čuti. I u vremenima pojačanih digitalnih komunikacija kompanijama, napose malim i srednjim poduzećima, potrebni su sajamski nastupi kako bi stupili u kontakt s novim ciljnim skupinama. Nastupi na sajmovima često se smatraju sidrištima za mnogostruke komunikacijske aktivnosti. Izlagači sajmove koriste za proizvodne aktivnosti, unapre-

đenje prodaje, propagandu i imidž, odnose s javnošću ili suradnju s medijima, interne komunikacije i upravljanje eventima. Važno je da sajam djeluje multisenzitivno, što sigurno ne može postići reklamno pismo, webshop ili oglas. U okviru sajma mogu se postići aspekti povezivanja partnera poput pouzdanosti, povjerenja, osobnog imidža partnera. Studija AUMA-e pokazuje da su sajmovi osobito važni za malo i srednje poduzetništvo. Za 27% poduzeća s prometom ispod 50 milijuna eura sajmovi su središnje mjesto B2B komunikacije. Aktualna anketa, koju je nedavno proveo Institut za istraživanje TNS EMNID, pokazuje da je 87% svih izlagača koji su sudjelovali u organiziranom programu nastupa na inozemnim sajmovima povećalo izvozne rezultate. Istina, sajmovi doživljavaju određene promjene – sve su više specijalizirani u odnosu na proizvode ili tržišta, traju sve kraće s intenzivnijim programom, dopunjuju se raznim komplementarnim sadržajima i traže sve višu razinu izlagačkih

Na sajmovima se traži partnerstvo za pristup novim tržištima prostora. „Nakon nekoliko godina pada broja izlagača, zemalja i posjetitelja na nekim se sajmovima uvode određene promjene, no s druge strane ima onih koji bilježe rast svih relevantnih podataka.

Uz sajmove se više vežu konferencije, prezentacije, okrugli stolovi, posjeti postrojenjima i objektima, a sve kako bi se dala veća važnost, pružilo više mogućnosti i privuklo što više izlagača i posjetitelja. Isto tako se uz stručne skupove sve više organiziraju sajamsko-izložbene aktivnosti, često na vrlo zavidnoj izlagačkoj razini“, zaključio je Gavranović.

Marija Kulaš

Važna uloga u izvozu Načelnica Sektora za trgovinu i tržište Ministarstva gospodarstva Marija Kulaš kazala je da Ministarstvo gospodarstva pridaje veliku važnost i podupire nastup domaćega gospodarstva na sajmovima.

Istaknula je nastupe na sajmovima 12 hrvatskih klastera konkurentnosti osobito važnih za unapređenje konkurentnosti pojedinih sektora kao što je, primjerice, hrvatski nastup obrambene industrije na Međunarodnom vojnom sajmu u Parizu. Kazala je kako sajmovi doprinose izgradnji povoljnije pozicije poduzetnika na tržištu i jačanja njihove konkurentnosti. „Svako zakonsko ili faktično ograničavanje slobode poduzetnika koji se bave određenom djelatnošću na određenom tržištu je nepoželjno te su sajmovi iz tog aspekta razmjena iskustava više poduzetnika jedan od dodatnih korektiva kako u pogledu sudjelovanja na tržištu pod jednakim uvjetima, tako i usvajanju pravne regulacije koja će smanjiti i rasteretiti prekomjerne uvjete i financijsko opterećenje samih poduzetnika“, istaknula je Kulaš dodajući kako u tom smislu trgovina, kao važna gospodarska djelatnost, ima ključnu ulogu u ukupnom gospodarstvu. Podsjetila je kako su u www.suvremena.hr

41

sajmovi novim Izmjenama i dopunama Zakona o trgovini uvedene neke novine upravo vezane za sajmove pa je tako po prvi puta uvedena definicija što je to prigodna prodaja, gdje spadaju i manifestacije i sajmovi, te je veliko rasterećenje poduzetnika to što se za prigodnu prodaju ne treba više ishoditi nikakvo uvjerenje ili odobrenje od nadležnih institucija. „Promocija nacionalnog gospodarstva treba biti usmjerena na velike globalne sajmove i izložbe na kojima nastupaju najvažnije tvrtke pojedinih industrijskih grana i uslužnih sektora. Takvi međunarodni sajmovi predstavljaju globalne i regionalne gospodarske mogućnosti pojedinih nacionalnih ekonomija, ukazuju na tehničko-tehnološku razvijenost gospodarstva, ali su i prostor u kojem se omogućava uvid u razvoj i tehnološki napredak konkurencije te važno mjesto stjecanja novih saznanja i poslovne edukacije.

Nastupi na takvim sajmovima trebaju biti prezentirani kroz nacionalno važne sastavnice gospodarstva. U hrvatskom slučaju to je energetska oprema, specijalno opremljena vozila, prometna sredstva, obrambena tehnika i drugo“, istaknula je Kulaš zaključivši kako u izvoznoj orijentaciji gospodarstva sajmovi igraju neizostavno važnu ulogu.

Poveznica industrije i trgovine Direktorica Sektora trgovine pri HGK Ema Culi, govoreći o tome zašto su sajmovi potrebni gospodarstvu, kazala je kako su upravo sajmovi prilika da gospodarstvo potvrdi svoj status na tržištu, ali i pronađe nova na kojima će plasirati svoje proizvode. „Na sajmovima se povezuje industrija i trgovina uz prateće poveznice - financijski sek-

42

Suvremena trgovina 4(40)

Ema Culi

tor, osiguravajuća društva itd.

U Europi je Njemačka središte sajmovanja, gdje se godišnje organizira oko 150 međunarodnih trgovačkih sajmova i izložbi sa 170.000 izlagača te devet do deset milijuna posjetitelja. Kao najvažnije među njima za hrvatske izlagače izdvojila je sajam prehrambene industrije ANUGA u Koelnu, zatim sajam informacijskih i telekomunikacijskih znanosti Cebit u Hannoveru te sajam namještaja također u Koelnu. HGK niz godina pruža pomoć gospodarstvu u nastupima na sajmovima, a sam nastup na sajmu u organizaciji HGK provodi se kada najmanje tri tvrtke iskažu interes za nastup. Od 1995. godine Komora je organizirala 2.300 nastupa na sajmovima, od čega 1.300 u inozemstvu, a 1.000 u Hrvatskoj“, rekla je Culi te najavila za travanj 2016. godine održavanje Zagreb Auto showa, prvog nakon 2008. godine, a nastup podržava i HGK. Također je pozvala na sudjelovanje u akciji HGK Kupujmo hrvatsko koja je 21. listopada održana na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu kada je akcija obilježila 18 godina. Ona je istaknula kako su sajmovi, unatoč sveprisutnoj digitalnoj komunikaciji na tržištu, i dalje od velike važnosti poglavito kao oblici direktnog marketinga i promocije proizvoda i usluga. Prema njenim riječima, najvažniji preduvjeti nastupa tvrtki na sajmovima u zemlji i inozemstvu

su: otvorenost vrata u svijet, izvoz, investicije i pokretanje novog gospodarskog ciklusa.

Osim najvažnijih regionalnih i tržišta razvijenih zemalja zapadne i sjeverne Europe, Culi je istaknula kako je uz pomoć HGK u ovoj godini posebno značajno otvaranje dalekog tržišta Južne Koreje. „Sajmovi tvrtkama predstavljaju veliku priliku za potvrdu njihovog statusa na tržištu, a jednako tako i za pronalazak novih tržišta i pokretanje izvoza.

Zbog toga se nikako ne treba zanemarivati važnost sajmova u poslovnim planovima tvrtki pri čemu će HGK svakako nastojati maksimalno pomoći u organizaciji nastupa na takvim manifestacijama“, poručila je Culi.

Brendiranje proizvoda i zemlje

Božica Marković

počinju i do dvije godine prije početka sajma. Važnost nastupanja na međunarodnim sajmovima, kazala je Marković, ogleda se u tome što se na taj način predstavljaju gospodarske djelatnosti Republike Hrvatske. Kao primjer je istaknula najveći sajam prehrambene industrije ANUGA, koji je održan tijekom listopada, a hrvatski izlagači kao predstavnici domaće industrije nisu promovirani samo na svojim izlagačkim štandovima, već nastupom na sajmu ulaze i u svjetski katalog proizvođača prehrambenih proizvoda. Uz to, Marković ističe kako se izlaskom na regionalne i međunarodne sajmove doprinosi brendiranju zemlje, regije i svojih proizvoda te se na taj način stvara zajednička dodana vrijednost. „Dobar

Direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Božica Marković istaknula je da je organizacija nastupa na sajmovima jedna od najvažnijih komorskih usluga, a u to su uključene, uz komorske sektore, i županijske komore. Uz iskazani interes članica, važne su i aktivnosti komorskih udruženja, zajednica i grupacija. „Godišnje HGK organizira nastupe na 200 sajmova Godišnje se održava u zemlji i inozemstvu, s 31.000 sajmova i 3.500 sudionika - izlagača na 22.000 četvornih mestručnih izložbi tara izložbenog prostora“, rekla je Marković te istaknula kako Komora izlaprimjer lokalnog sajma koji je gačima pruža tehničku i logi- postao od nacionalnog i šireg stičku organizaciju na sajmo- regionalnog značaja je poljovima, osnovne informacije o privredna izložba u Gudovodređenom tržištu, sufinan- cu u organizaciji Bjelovarskog cira nastup do 50% ukupnih sajma, a s druge strane primjer troškova, pomaže u korište- uspješnog brendiranja su hrnju sufinanciranja iz EU fon- vatska vina koja su i ove godova te razvija suradnju s dru- dine dobila brojne prestižne gim institucijama i komora- nagrade na ocjenjivanju Dema. Komora uz pravovremeno canter u Londonu“, naglasiinformiranje članica, defini- la je Marković dodajući kako ra i višegodišnji plan promoci- su upravo vinari preko HGK je, a organizacijske aktivnosti uspjeli dobiti sredstva iz eu-

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

ropskih fondova kojima su financirali svoje nastupe na sajmovima. Upozorila je pritom kako domaće tvrtke rade veliku grešku u tome što planove za svoje sajamske promocije rade na jednogodišnjoj razini. „Primjerice, HGK kao organizator nastupa na sajmu ANUGA 2017. godine, već sada mora znati s koliko tvrtki idemo te koliko kvadrata ćemo zakupiti. Takvo planiranje je još više važno kada se radi o sredstvima iz EU fondova pa je od iznimne važnosti da domaći poduzetnici krenu svoje poslovanje planirati na nešto dugoročniji način“, upozorila je Marković.

U raspravi koja je uslijedila za riječ se javio Milan Galić, zastupnik Hannoverskog sajma u Hrvatskoj. On je u prvom redu pohvalio inicijativu HGK da se krene s višegodišnjim planiranjem nastupa hrvatskih izlagača na sajmovima naglasivši kako na upravo tu potrebu upozorava već 15-ak godina. Pritom je dodao kako u tom periodu naročito dobru promociju ostvaruju domaći proizvođači parketa na sajmu Domotex u Hannoveru, gdje svih ovih godina nastupaju uz potporu Komore. O tome koliko je riječ o uspješnom nastupu govori i rast izlagačkog prostora koji će s početnih 80 kvadrata u 2001. godini dogodine narasti na respektabilnih 400 četvornih metara, istaknuo je Galić.

Bilateralne komorske organizacije Davor Okičić iz Njemačkohrvatske industrijske i trgovinske komore (DKIHK) istaknuo je kako ova institucija ima trojaku funkciju – kao službeni zastupnik njemačkog gospodarstva, kao udruženje članova te servis koji obavlja usluge za njemačke i hrvatske institucije. U član-

sajmovima. Napredak je moguć, istaknuo je Okičić, poglavito ako taj rezultat stavimo u odnos sa susjednom Slovenijom koja je istodobno nastupila na 99 sajmova s ukupno 492 izlagača.

Davor Okičić

stvu ove komore, koja djeluje od 2003. godine, nalazi se oko 370 njemačkih i hrvatskih tvrtki, što je čini najvećom bilateralnom komorom u Hrvatskoj. DKIHK predstavlja platformu za razmjenu iskustava i informacija, a osnovne usluge koje pruža uključuju potporu za ulazak na tržište, informacije o tržištu, pravne informacije, istraživanja i slično, dok specijalne usluge, među ostalim, obuhvaćaju i zastupanje njemačkih sajmova. U svom je izlaganju vrlo detaljno predstavio Njemačku kao vodeću sajamsku destinaciju na svijetu, a posebno zanimljivo za hrvatske tvrtke bilo je istraživanje o stavovima njemačkih izlagača kada je riječ o perspektivama sajmovanja. Tako je 19% ispitanih odgovorilo kako će povećati svoje ulaganje u Njemačkoj, a njih 12% planira povećanje aktivnosti u inozemstvu.

Da će investicije u nastupe na sajmovima u Njemačkoj ostati iste kao i do sada kaže 59%, a da razinu svog ulaganja u inozemnu prezentaciju neće mijenjati ističe 75% njemačkih izlagača. Pritom čak 81% poduzetnika navodi kako sajmovi imaju najveći značaj u marketing miksu te da im je ovaj način promocije važniji od reklama, organizacije evenata i drugih oblika promidžbe. Hrvatska je prošle godine nastupila na 67 različitih sajamskih priredbi u Njemačkoj s 295 izlagača, što čini 0,29% svih izlagača na njemačkim

Skupu se potom obratio Slavko Begić ispred Hrvatskoaustrijske trgovinske komore koja ima sjedište u Grazu s prvenstvenim zadatkom poticanja hrvatskog izvoza u Austriju koja je četvrti trgovinski partner po vrijednosti izvoza i vodeći investitor u Hrvatsku sa 7 milijardi eura investicija. U Austriji postoji pet međunarodnih sajmova. Najveći je Beč, drugi je Graz, a potom dolaze Klagenfurt, Wels i Salzburg. Posebno značajan za hrvatske izlagače je Sajam u Grazu, gdje je već desetak puta organiziran Dan hrvatskog gospodarstva na kojem se pokreću specijalizirane teme o različitim sektorima koji imaju potencijala za međusobnu suradnju dviju zemalja. Lani je sve priredbe organizirane na Sajmu Graz posjetilo milijun i 75 tisuća posjetitelja. Prema provedenoj anketi u prosincu prošle godine, prosječni troškovi po jednom posjetitelju, bez cijene sajamske ulaznice, iznosili su 95 eura pa se tako dolazi do izračuna da su posjetitelji ovoga sajma u 2014. potrošili ukupno 103 milijuna eura.

Pritom od ukupnih troškova 32,1% otpada na troškove prijevoza (javni prijevoz, taksi, parkiranje), 30,1% troši se na gastronomiju unutar i van sajma, 20% su troškovi hotelskog smještaja, 7,8% troškovi odjeće i obuće, zatim 6,9% suveniri i usluge te 3,1% kupnja proizvoda na sajmu. Messe Graz osigurava 400 stalnih radnih mjesta, a ako se tome pridodaju radnici koje angažiraju izlagači na 16 godišnjih priredbi ta se brojka penje na više od 2.000 radnih mjesta. „Po svom značaju ovaj sajam predstavlja svojevrsni motor za štajersku industriju i trgovinu“, na-

Slavko Begić

glasio je Begić. Za uspjeh sajmovanja po njemu je najbitnije osigurati dugoročno planiranje nastupa na sajmovima u inozemstvu, zatim jednako tako dugoročno planiranje sajamskih manifestacija u Hrvatskoj te organizacija posjete koja podrazumijeva privlačenje izlagača i ciljanih skupina stručnih ljudi.

Uspješan primjer iz regije Uspješan primjer regionalne sajamske organizacije, Jadranskog sajma u Budvi, predstavio je u svom izlaganju direktor tog sajma Rajko Bujković.

On je istaknuo kako je Jadranski sajam član europske i globalne sajamske asocijacije dodajući kako u sklopu svog programa organizira niz specijaliziranih sajamskih priredbi više od 40 godina. O važnosti sajma za lokalne zajednice naveo je primjer istraživanja koje su na sajmu proveli tijekom 2010. i 2011. godine, a rezultati su otkrili kako je na svaki euro potrošen na sajmu lokalna zajednica uprihodila od 4,8 do 6,6 eura. Jadranski sajam je privatiziran 1992. godine i do danas posluje kao dioničko društvo, a u ovom trenutku zapošljava 80 djelatnika. Prema njegovim riječima, razvoj sajamske industrije u regiji treba pratiti iskustva vodećih sajamskih tržišta, poglavito onog njemačkog, www.suvremena.hr

43

sajmovi

Rajko Bujković

koje sve više teži specijalizaciji i okreće se stručnim posjetiteljima. „U našoj regiji od posebne je važnosti da lokalna zajednica i državne strukture uvide koji su sve benefiti mogući od razvoja sajmova te da ovu industriju podrži ulaganjima u razvoj infrastrukture i drugih sadržaja“, rekao je Bujković te dodao kako sajamska industrija na ovim prostorima ima perspektivu, ali da ne postoji odgovarajuća strategija koja bi podržala sajamsku djelatnost da ispuni svoje potencijale.

Sajamske organizacije U prvom panelu, koji je održan na temu: „Best practice – iskustva sajamskih organizacija“, sudjelovalo je šest pred-

stavnika sajamskih priredbi.

Igor Andrović, direktor sajma Viroexpo, istaknuo je kako sajam u Virovitici upravo slavi 20 godina postojanja. Pokrenut je na inicijativu Županijske komore Virovitica te je na svojoj premijeri 1996. godine imao 30-ak mahom poljoprivrednih izlagača na oko 300 četvornih metara izlagačke površine te je privukao 1.200 posjetitelja. Tijekom svih ovih godina održavanja promijenjeno je pet lokacija jer se konstantno povećavao broj izlagača i posjetitelja. „Danas je to, unatoč tome što je Virovitica relativno prometno izolirana i što ne postoji ostala prateća infrastruktura, jedan od tri vodeća sajma u Hrvatskoj“, istaknuo je Andrović i dodao kako su upravo u potrazi za novom lokacijom gdje bi se sajam održao iduće godine, s obzirom da je prostor koji su dosad koristili za potrebe sajma iznajmljen tvrtki iz drvne industrije koja je tamo organizirala cjelogodišnju proizvodnju. „Zasad ćemo se snaći što se tiče prostora te se nadam dolasku nekih boljih dana kada će Viroexpo imati vlastiti prostor za organizaciju ove uspješne sajamske priredbe“, rekao je Andrović.

Davorin Posavac, direktor Bjelovarskog sajma, podsjetio je da Bjelovarski sajam svoj ko-

rijen vuče iz Prve državne stočarske izložbe koja je prije 23 godine održana na sajamskom prostoru Gudovac, što je danas naraslo na tri međunarodne sajamske manifestacije. On je istaknuo kako su potencijali Bjelovarskog sajma slabo iskorišteni od strane domaćih izlagača jer od 235.000 četvornih metara površine sajma, ove je godine preko HGK ugovoreno 970 a preko HOK-a samo 470 kvadrata. „Većina izlagača na Bjelovarskom sajmu dolazi iz inozemstva pa je moj zaključak sljedeći: Ako smo zanimljivi izlagačima koji dolaze iz vana, onda bismo trebali biti zanimljivi i domaćim izlagačima“, kazao je Posavac te pozvao institucije na suradnju kako bi se taj interes za nastupe na sajmovima u našoj zemlji povećao i kod domaćih tvrtki.

„Sada krećemo u projekt suspecijalizacije organiziranjem sajma GAST PRO – profesionalna hotelska i ugostiteljska oprema koji se održava tijekom studenog. U našim planovima konstantno se trudimo osluškivati potrebe tržišta pa je tako i predviđen termin za ovaj sajam kada je turistička djelatnost odradila sezonu i ima određena sredstva koja bi željela uložiti u pripremu nastupajuće sezone“, istaknula je Vuković Veić. Osim pretežito domaćih izlagača, ona je kazala kako se veliki napori čine i na privlačenju inozemnih partnera koji zasad čine oko 15% svih izlagača na manifestacijama Sajma Split, ali je naglasila kako se to može značajno poboljšati. Prema njenim riječima, specijalizi-

Od 1995. godine HGK

Sanja Vuković Veić, direkje organizirala 2.300 torica Sajma Split, nadonastupa na sajmovima vezala se na ovu tematiku istaknuvši kako je Sajam Split najveći sajamski or- rani sajmovi koje organiziganizator u Hrvatskoj u kom- raju i sa stručnom publikom pletno privatnom vlasništvu koju privlače predstavljaju izkoji posluje već 20 godina te vrsno mjesto za sve izlagače da je posvećen specijalizaciji saj- ostvare dobre kontakte i zamova. Perjanica je svakako Sa- ključe poslove. Drugi segment jam GAST koji u svih 20 godi- u organizaciji sajamskih prina bilježi kontinuirani rast te redbi, kazala je, predstavljaju predstavlja svojevrsnu plat- stručni skupovi koji se organiformu u pripremi tvrtki i in- ziraju oko najvažnijih gospostitucija za turističku sezonu. darskih sektora te u suradnji s

Učesnici prvog panela

Davorin Posavac, Ivica Cerovečki, Sanja Vuković Veić, Ante Gavranović, Dina Tomšić, Igor Andrović i Robert Otorepec

44

Suvremena trgovina 4(40)

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Učesnici drugog panela

Mate Pavelić, Ivan Dropuljić, Pavle Švaić, Ante Gavranović, Roman Krunić i Renata Godek

HGK, HOK-om i strukovnim udruženjima otvaraju glavne teme za koje u domaćem gospodarstvu ima potencijala.

Dina Tomšić, predsjednica Izvršnog odbora sajma Zagreb Auto Show, istaknula je kako Zagrebački holding i Grad Zagreb organizacijom sajma Zagreb Auto Show, po prvi put nakon 2008. godine, planiraju ponuditi novi koncept ove izložbe. Ona je pojasnila kako je ova manifestacija u proteklim godinama izostala iz više razloga, a prvenstveno zbog gospodarske krize koja je snažno pogodila prodaju vozila u Hrvatskoj te se danas ukupno tržište kreće oko 30% pretkrizne razine. „Novi koncept koji smo prezentirali izlagačima objeručke je prihvaćen te je za očekivati kako ćemo od 5. do 10. travnja 2016. godine imati salonski spektakl u Hrvatskoj, a isto tako ponosno ističem da je Zagreb jedan od 18 gradova u svijetu koji ima organizaciju Međunarodnog udruženja proizvođača automobila i dijelova, što nam omogućava da imamo premijere određenih modela automobila“, naglasila je Tomšić. Zagrebački holding će osigurati značajan dio participacije za izlagače, čime će se značajno smanjiti troškovi izlaganja pa je i pokazani interes izuzetno veliki, a promo-

tivni aspekt izložbe odradit će se u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Zagreba. Salon će se prostirati na 30.000 četvornih metara izložbenog prostora, a svi potrebni infrastrukturni projekti za ovako visoku razinu izlaganja već su sada u tijeku, kazala je Tomšić.

Robert Otorepec, predsjednik Upravnog odbora Celjskog sajma, rekao je kako ovaj slovenski sajam godišnje organizira 18 sajamskih priredbi od čega su većinom stručni sajmovi pri čemu je Sajam obrtništva i poduzetništva s vremenom postao centralni godišnji događaj Celjskoga sajma, ali i najveći sajam u Sloveniji. Ove godine na tom su sajmu upriličene i kolektivne izložbe iz dalekih zemalja poput Kine, Indije i Brazila, uz nastupe zemalja regije, naročito Hrvatske, Srbije, Italije, Austrije, Češke i Poljske. Sve su te zemlje, kazao je Otorepec, prepoznale kako im ovaj sajam otvara vrata tržišta Slovenije pa i šireg tržišta regije. „Općenito gledano, Celjski sajam je bilježio stope rasta sve do 2008. godine kada je nastupila recesija, a vidljivi opravak je krenuo od lani kada je na godišnjoj razini zabilježeno povećanje kako broja posjetitelja, tako i broja izlagača. Na uspješnost sajma pre-

sudan utjecaj imaju gospodarska kretanja, a potom dolazi uspješno integrirana ponuda za izlagače koji žele izvući maksimum iz svog nastupa na određenoj izložbi“, istaknuo je Otorepec.

Ivica Cerovečki, jedan od osnivača Gospodarskog foruma Krapina te većinski vlasnik tvrtke Kotka, naglasio je kako su mnoge djelatnosti u Krapini započele s Kajkavskim festivalom koji je upravo proslavio svoju 50. godišnjicu. Važan je i Sajam vina u Bedekovčini koji se održava već 48 godina te je bio jedan od pokretača vinogradarstva u Hrvatskom zagorju. Premda nema izražen komercijalni karakter, ovaj je sajam tijekom svog održavanja imao snažnu edukativnu notu za lokalne proizvođače tako da Zagorje danas ima izvanredno dobro vino, a to dokazuje i prva nagrada Decantera za vinariju Bodren iz Huma na Sutli. Drugi važan sajam je Gospodarski forum u Krapini s tradicijom od 23 godine, a ovogodišnja je izložba okupila 243 izlagača. „Smatram kako su sajmovi itekako potrebni za afirmaciju domaće proizvodnje kako u formi edukacije i školovanja, tako i komercijalizacije proizvoda na tržištu“, kazao je Cerovečki.

Sajamski izlagači Skup je zaključen drugim panelom u kojem su promotreni izazovi sajmovanja iz perspektive proizvođača, a održan je pod radnim naslovom: „Best practice – iskustva domaćih proizvodnih tvrtki o nastupima na domaćim i inozemnim sajmovima“. Renata Godek, direktorica Marketinga i informiranja u Končaru, istaknula je kako tvrtka iz koje dolazi ima vrlo specifična iskustva nastupanja na sajmovima, poglavito ako se ima u vidu sektor gospodarstva u kojem Končar djeluje. Sukladno tome, ona ističe kako zasad nisu primijetili trend po kojem bi se dalo zaključiti da sajmovi gube na svom značaju i vrijednosti. „Čak naprotiv, imamo iskustva da je po završetku nekog sajma za iduću godinu već rezervirano 70% izlagačkih površina, dok je kod bijenalnih sajmova popunjenost osigurana i dvije godine unaprijed ili postoje liste čekanja“, kazala je Godek dodajući kako Končar godišnje sudjeluje na 20-ak sajmova koji su locirani uglavnom u Europi. Jedan od trendova koje je apostrofirala odnose se na to što je, po njenom mišljenju, sve teže povući crtu između sajmova i konferencija – na sajmovima je sve više rawww.suvremena.hr

45

sajmovi zličitih stručnih skupova, dok se na konferencijama sve učestalije mogu vidjeti i izložbeni prostori na kojima se promoviraju proizvodi i usluge. „To je s naše strane izuzetno pozitivno jer osigurava priliku za dodatnu komunikaciju i bolje povezivanje s potencijalnim klijentima“, istaknula je Godek.

skoj obrtničkoj komori koja je prepoznala potencijal Roto Krune te uz čiju je pomoć ova tvrtka iz Velike Gorice u prvom redu počela nastupati na domaćim sajmovima te potom i na izložbama na tlu Europske unije.

Ivan Dropuljić, vlasnik Vinoteke Dropi, kazao je kako treba shvatiti da se hrvatska proizvodnja vina tek afirmira u svijetu, a koliko smo u globalnim okvirima mali vidljivo je na svjetskim sajmovima poput onoga koji se održava u Duesseldorfu. Međutim, ipak ističe kako je hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo značajno napredovalo. „Ja sam organizator Međunarodnog festivala vina i kulinarstva, što je nešto drugačiji model od klasičnog sajma jer su jednako zastupljeni i mali i veliki proizvođači. To se pokazalo kao izuzetno atraktivan koncept koji su vinari jako dobro prihvatili“, istaknuo je Dropuljić posebno pritom pohvalivši istarske vinare za koje kaže da bi trebali biti primjer kako bi se i ostale vinske regije u Hrvatskoj mogle organizirati. S druge strane, kao najveći izazov u ovom sektoru ističe nedostatak znanja.

Roman Krunić, direktor obiteljske tvrtke Roto Kruna, prenio je svoja iskustva vezano uz iskustva s Hrvatskom obrtničkom komorom.

Kazao je kako je neupitno da je izlaganje na sajmovima važan oblik marketinga, a u to su se uvjerili na samim počecima poslovanja kada su pokušali promovirati svoje proizvode putem komunikacije elektroničkom poštom prema potencijalnim klijentima.

Pozitivna povratna informacija na ovaj oblik komunikacije bila je praktički zanemariva te su shvatili kako takav nastup na tržištu ne donosi očekivani rezultat. „To nas je uvjerilo u to da moramo fizički biti prisutni na mjestima prezentacije, da moramo pokazati što i kako radimo, a kao glavna opcija nametnuli su se sajmovi“, naglasio je Krunić te se zahvalio Hrvat-

Pavle Švaić, direktor OPG-a Agropošta koje proizvodi prirodne sirupe pakirane na inovativan način u jednokratnim vrećicama od 2,5 dcl, istaknuo je kako je njima najveći izazov predstavljalo kako na pravi način prezentirati proizvod koji je u načelu svima poznat, a da se pritom ukaže na sve njegove inovativne i marketinške potencijale. „Sve je to zahtijevalo puno truda, a upravo su nam sajmovi ponajviše pomogli da taj proizvod plasiramo na strana tržišta“, kazao je Švaić. On je pritom poručio kako nije dovoljno samo se pojaviti na sajmu, zakupiti štand i čekati da potencijalni kupac dođe do vas. Potrebna je, kazao je, stalna aktivnost, pozivati ljude i komunicirati i tek tada je moguće ostvariti pozitivan rezultat odnosno uspješno predstaviti proizvod i ostvariti suradnju s partnerima.

Mate Pavelić iz kompanije DB Schenker istaknuo je kako od 60 do 70% hrvatskih izlagača na domaćim i inozemnim sajmovima koriste usluge DB Shenkera u domeni operativne organizacije nastupa na ovim manifestacijama. Na hrvatskom tržištu ova kompanija pruža usluge već desetak godina te je ostvarila

vrlo uspješnu suradnju s domaćim gospodarstvenicima.

Usluge među ostalim obuhvaćaju određivanje veličine i izradu štanda te druge popratne poslove koji su neophodni kako bi izlaganje i cjelokupna prezentacija na sajmu bila uspješna.

Ovim izlaganjem je zaključen skup „Lokalni i regionalni sajmovi u funkciji razvoja gospodarstva“ koji je uistinu progovorio o svim glavnim aspektima sajamske prezentacije ukazavši na važnost i veliku popularnost koju sajmovi uživaju, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu. Unatoč modernim vidovima komunikacije i prezentacije, novim tehnologijama koje protok informacija čine nezamislivo brzim i efikasnim, te činjenici što u Hrvatskoj sajmovi često nose stigmu nekog zastarjelog načina tržišne komunikacije, upravo je ovaj skup pridonio skidanju takve stigme ukazujući kroz iskustva i praksu da je izravan kontakt, fizička prisutnost i povjerenje koje se na taj način stječe i dalje predominantan argument za uspjeh na tržištu. Kako onom domaćem, tako još i više onima u inozemstvu.

Pripremio Srećko Sertić

Najljepše zahvaljujemo svima koji su pomogli ovu konferenciju Zlatni sponzori:

Organizatori:

zlatnici

2.

Srebrni sponzori:

Pokrovitelji:

Darujte najbliže darom trajne vrijednosti...

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

Zlatnici i srebrnjaci iz ponude tvrtke Zaks umjetnički su predmeti izrađeni prema idejnom rješenju akademskog kipara Damira Mataušića.

Logotip

HRVATSKI (POLOŽENI)

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA CROATIAN CHAMBER OF TRADES AND CRAFTS

Brončani sponzori:

Zlatnik Zagreb na aversu nosi likovni prikaz Kralja Tomislava na konju, a u pozadini zgradu Umjetničkog paviljona i zgradu Hrvatskog sveučilišta ispred kojeg se nalazi skulptura Povijest Hrvata (1932., Zagreb) umjetnika Ivana Meštrovića. Na reversu nosi Zagrebačku katedralu i crkvu Sv. Katarine i Sv. Marka.

Medijski pokrovitelj: www.zaks.hr Turistička zajednica grada Zagreba

46

Suvremena trgovina 4(40)

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Izlagati na sajmovima? Da, ali ne i bilo gdje i bilo kako!

N

a marginama skupa o sajmovima evo i još nekih razmišljanja o sudjelovanju na sajmovima, a gledano u pravcu onih koji sudjeluju, odnosno trebali bi i željeli sudjelovati kao izlagači i kroz prizmu zamijećenih ponašanja hrvatskih proizvođača i ponuđača – pripadnika cijele jedne branše, te o efektima nastupa na sajmu.

Izlagati na sajmovima i kako, ili ne?

Dileme ne bi smjelo biti. Svakako je za profesionalca nužno pokazati svoju ponudu (i) na sajmovima, jer na tim manifestacijama, ako su dobro organizirane i dobro marketinški popraćene te k tome ako imaju i dužu tradiciju obilježenu ozbiljnošću i uspjehom, okupi se priličan broj posjetitelja. U današnjem konzumističkome svijetu traže se i nova izdanja već etabliranih proizvoda i usluge, kao i novi zanimljivi proizvodi i usluge, pa i nova proizvođačka imena u proizvodnji odmaknuta od konvencionalnoga i u tome pomaknuta i jače i prema određenim ekstremima. Činjenica je, međutim, da je izlagačkih priredbi mnogo i da obzirom na ukupne troškove nastupa proizvoda predviđenih za degustacije, putovanja do mjesta održavanja i nekoliko dnevnih boravaka izvan svoje kuće, nije realno makar bi se možda to i željelo!

Sajmovima su se u nekim segmentima gospodarske aktivnosti, konkretno u sektoru prehrambene industrije i industrije pića, pridružili u odnosu izlagač-posjetitelj i prisniji festivali smješteni u vrlo atraktivnim ambijentima starih dvoraca, vila i elitnih hotela. Dakle, nužno je dobro razmisliti, pa po kriterijima specijaliziranosti priredbe, potpore svojim

piše|Željko Suhadolnik (revija Svijet u Čaši)

sudjelovanjem, promidžbi vlastite regije (a kroz to, na kraju, i na korist sâmome sebi), važnosti tržišta na kojemu se manifestacija odvija, odnosno važnosti i tržišta u okruženju mjesta sajma, posjećenosti poslovnih ljudi iz branše i iz udaljenijih a zanimljivih tržišta, te nazočnosti medija posebice specijaliziranih, izabrati za sudjelovanje nekoliko tih pokaznih izloga godišnje za koje se možemo pokriti vlastitim budžetom.

I na njima – posebice se to odnosi na novija i manje etablirana imena proizvođača i na nazive njihovih robnih maraka – se treba pojavljivati konstantno, redovito i na duži rok. Naime, izlaganje na sajmu ne smije se promatrati kao jednokratnu ili povremenu pojavu, nego kao nešto s dugoročnom dimenzijom.

Ako u gospodarskoj grani sve dobro funkcionira od temelja i ako se izlagački nastup dobro pripremi, te ako se ustraje s uzastopnim nastupima, tada sudjelovanje na sajmovima u izlagačkome kontekstu ima smisla i može dati rezultat.

Sporadična pojava na nekom izabranome značajnijem sajmu vjerojatno je – osobito za na širem planu neetablirane: branšu, robnu marku, proizvođačku kuću – bacanje novaca. Ako nema konstante, publika kao potencijalni kupac brzo zaboravlja i izlagač koji nije redovit svakim sljedećim dolaskom kao da mora krenuti ispočetka. Dosta je godina potrebno strpljivo brusiti kakvoću, te se u javnosti, posebice usmjereno na interesantna tržišta,

pojavljivati stalno i uz dobar marketing, da bi se napokon stvarno 'upalo u oko' i ostalo u žiži. Nakon perioda kvalitetne animacije trgovaca i distributera i specijalizirani novinari sami u značajnom broju počnu osjećati potrebu da dođu na štand i čast što su dobili poziv i obavijest od izlagača da je na sajmu.

Treba biti svjestan toga da je ulaganje u plasman svojega proizvoda – a u to jednim dijelom spada i kvalitetan nastup na sajmu – nužno, te da bez troška i u tome dijelu ukupne poslovne aktivnosti ne ide. Bitno je tek vidjeti kako iz investicije ostvariti dugoročno bolji efekt.

S puno većim izgledima za uspjeh ide se izlagati na sajam ako je već prije nešto značajnije na međunarodnome planu učinjeno na imidžu zemlje i njenih regija u kontekstu gospodarske grane s kojom se na sajmu predstavljaju pojedinci ili grupe pripadnici određene branše.

A da bi to moglo biti napravljeno, nužno je da ta branša bude dobro samoorganizirana i s prikladnim programom aktivnosti, bilo na unaprjeđenju kakvoće ponude bilo u marketingu.

Svjedoci smo, pa i u Hrvatskoj, da uz neka visokoetablirana imena i nazive maraka postoje odlični proizvodi koji s obzirom na njihovu slabu poznatost te slabiju poznatost proizvođača, kao i nedovoljnu etabliranost države u nekoj branši, ma kako bili dobri, nailaze na teškoće u plasmanu.

Postoji poplava jeftinih proizvoda uglavnom slabe kakvoće i ako je proizvod, da www.suvremena.hr

47

sajmovi i za dobar gospodarski plasman i proizvoda, i kraja gdje se on rađa na različitim tržištima i po dobroj cijeni.

Upravo samoorganiziranost omogućuje i iznimno korisno kvalitetno otvaranje godišnje sezone sajmovanja. Potreban je dobar plasman proizvoda sa zemlje poput: vina, sira, pršuta, maslinova i bučinoga ulja, kulina – bilo svakoga odvojeno ili grupirano. Nužne su prezentacije tih proizvoda za specijalizirane eno-gastro medije, trgovce i ugostitelje i u VLASTITOME dvorištu. Pozvani poslovni gosti iz zemlje i svijeta tako u zavičaju proizvoda vide svojim očima kako proizvod nastaje i što je to što mu može dati posebnost.

S time se uopće ne može usporediti prvi i jednokratni susret s istim proizvodom negdje, tko zna koliko daleko od njegova izvora. Kad proizvođač poslije odlazi izlagati po sajmovima, ide sa stanovitom prednošću jer je obavljena vrlo korisna predradnja. bude bliži džepu većine kupaca, pozicioniran u toj 'jeftinijoj' kategorji te ako je i samo za novčić po višoj cijeni, manje su mu šanse da će se prodati. S druge strane, treba biti svjestan toga da proizvod višeg kvalitativnog ranga jednostavno i mora koštati više. Ako je u zemlji nepovoljna gospodarska situacija, na domaćem tržištu on teže ili teško prolazi, zbog cijene koja ponekad možda čak i ne iskače mnogo. Dojam je da je među onim potrošačima u nas koji imaju deblji novčanik mnogo onih koji se čvrsto drže svojih navika u konzumaciji i vjerni su bilo nekoj robnoj marki što može biti u grupi skupljih do skupih vina, bilo – gemištu. Za vrlo skupe pa i uvezene brandove – odlučuju se, malo skorojevićki – u prilikama kad žele pokazati da sebi mogu priuštiti i ekstra stvari. Uglavnom, iako to sebi s materijalne strane mogu priuštiti, vrlo često nisu ili su nedovoljno zainteresirani da istražuju nove robne marke koje mogu biti više kvalitativne kategorije i dakako skuplje, ali ipak i s jako dobrim odnosom između sadržaja i cijene. Možda se s mlađim generacijama stvari ipak mijenjaju nabolje! Stranci u nekoj zemlji gdje se nađu poslom ili kao turisti, neskloni pak riskirati i potrošiti na istraživanje koju paru više za nešto što ni u globalu, a kamoli pojedinačno, ne poznaju. Radije idu na sigurno birajući znana (uvezena) imena i znane im (uvezene) nazive. Kad je riječ o piću, u vinorodnoj zemlju poput naše, to, kako se kaže, već i vrapci pjevaju, idu na toli-

48

Suvremena trgovina 4(40)

ko sigurno da se, bez bojazni da će potrošiti veću svotu, odlučuju za standardizirano pivo.

Globalna anonimnost zemlje u nekoj gospodarskoj branši, što je posljedica loše samoorganiziranosti branše, koči plasman kvalitetnijih i nešto skupljih ali cijenom ipak kakvoći odgovarajućih proizvoda dotične branše kod stranaca koji se zateknu kao kupci u toj zemlji, ali i kod kupaca na drugim tržištima. Dok i svjetska javnost ne prihvati činjenicu da iz određene proizvodne gospodarske aktivnosti neke zemlje proizvod može podnijeti i višu cijenu, dotle neće biti sreće. Da bi se to popravilo, branša se, dakle, treba dobro organizirati u poslovnome smislu, a ako za to nema dovoljno inicijative od nje same, država, kojoj bi moralo biti stalo da dobro valorizira svaku komparativnu prednost zemlje, trebala bi energično utjecati na to da se to ostvari. Kad se stvari stave na svoje mjesto, sudjelovanje na sajmovima sigurno će biti efikasnije i za proizvod kao takav i za izlagača.

Samoorganiziranost je, dakle, temelj za konstantno podizanje stupnja kakvoće i u kategoriji hrane (specijaliteta) i pića (vina) jedinstvenosti proizvoda. Temelj koji – s obzirom da se uvijek cijeni više ono što je posebno, drukčije, svojstveno, kao i s obzirom da je danas ponuda golema i valja paziti da ne dođe do utapanja u njoj – otvara široki prostor za kvalitetnu promidžbu proizvoda kraja i zemlje,

Na žalost, barem u segmentu vina u kojemu sam prisutan godinama, tog lokalnog jedinstva i samoorganiziranosti u nas uglavnom – nema!

Lijepo nas je pročitala Caroline Gilby MW, koja je boravila u Hrvatskoj i u jednom od posljednjih brojeva vinskog poslovnog časopisa Meininger Wine Business International izdavačke kuće Meininger Verlag (organizatora velikog svjetskog ocjenjivanja Mundus Vini) iz Neustadta an der Weinstrasse u njemačkom Palatinatu i objavila osvrt na vinsku Hrvatsku. „U srednjoj i istočnoj Europi očita je odbojnost prema zajedništvu u radu. Možda je to posljedica vezana uz vrijeme kad je tamo sve bilo režimom podređeno kolektivizaciji. Organiziranje proizvođača u njihovo zajedničko tijelo izjedaju rivalstvo, velike razlike u mišljenjima i stanovita nepopustljivost u stavovima, pa i zavist. Ali, u kompetitivnome današnjem vinskome svijetu proizvođači u tim malim zemljama jednostavno su premali da idu sami“, slobodni je prijevod uvodnog odlomka njenoga članka…

Za svaki odlazak na sajam treba se i posebno pripremiti tako da se izlagač, regija i zemlja po mogućnosti i nametnu kao autoriteti u segmentu koji se prezentira, dakle da nastup ostavi i širi i trajniji trag. Dobra priprema znači ne samo imati dobar proizvod i ukusno uređeni štand snabdjeven s ponešto prospekata.

Ona znači i odgovarajuću animaciju potencijalnih kupaca i onih koji su specijalizirani za obavještavanje javnosti o dotičnoj temi, tj. bitnih osoba u poslovnim

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

krugovima tijesno i kompletno vezanima uz gospodarsku granu koja je protagonist nastupa. Dobra priprema podrazumijeva aktivan pristup, što znači dobro se informirati tko je tko i gdje je tko u sektoru što ga izlagač predstavlja na sajmu, pa i mjesec dana prije sajma. Tima tko je tko (distributeri, uvoznici, specijalizirani novinari… za segment hrane i pića i ugostitelji, sommelieri…) treba poslati informaciju o svome nastupu dakako s pozivom na posjet štandu. Nužno je osmisliti i zanimljive radionice na otvorenome prostoru i za publiku koja je u prolazu. Svakako je za izlagača dobro na sajmu i osobno obići štandove raznih uvozničkih i distribucijskih kuća, nastojati stupiti u kontakt s njihovim direktorima s ciljem ostvarenja plasmana. Obilje kontakata nudi katalog sajma, stoga ga svakako treba ponijeti i čuvati jer uvijek može dobro doći za sljedeću godinu.

Nešto što vrlo često ide uz sajmove je ocjenjivanje prehrambenih proizvoda i pića, osobito vina. Osvojena medalja, posebice ona višeg sjaja, može biti, među ostalime i baš ako se istakne na štandu na nekome sajmu, dobar start prema kvalitetnome

plasmanu proizvoda. Kad kažem kvalitetnome mislim i na količinu plasmana i na cijenu kao i na kontinuitet plasmana. Ne mislim pritom na najmanju cijenu koja je novčani ekvivalent realne vrijednosti sadržaja i s kojom je prodaja krenula, nego onu adekvatno i razumno uvećanu. Osvajanjem medalje proizvod je ipak ostvario strukovno javno priznanje za svoju vrijednost i postao artikalom s dodanom vrijednosti.

Utisak je da hrvatski proizvođači, koji znaju poslati i po četiri i pet uzoraka na ocjenjivanja kod kuće i vani i koji i na renomiranim svjetskim ocjenjivanjima osvoje i lijepi broj odličja i trofeja višega sjaja, tu prednost ne koriste kako treba u poslovnome smislu. Sad smo u Europskoj Uniji, zaista velikom tržištu, sva jača vinska ocjenjivanja su u razvijenim zapadnim zemljama (Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Španjolska, Italija, Belgija…) i medalja na njima ima tržišno značenje. Neki naši osvajači medalja ni ne potrude se preko medija obznaniti da su dobili trofej. Ponekad imam osjećaj kao da im je dovoljno to što su osvajanjem medalje zadovoljili svoju taštinu.

Kod nekih koji i pošalju e-mail s informacijom o dobivenim medaljama, čini se da smatraju da je dovoljno primiti medalju i poslati jedan e-mail, pa da će im to samo po sebi dovesti kupca… Neki proizvođači koji na svom štandu na sajmu i prikažu osvojena odličja kao da misle da je tu njihov posao gotov i da ne treba stvar dalje gurati i izravno na tržištu – promidžbenim akcijama po trgovinama, te npr. radionicama i prigodnim večerama po ugostiteljskim objektima. Malo je tužno na policama trgovina, pa i onih velikih vidjeti nagrađene butelje utopljene u more drugih vinskih etiketa, dakle bez neke uočljive oznake da su nagrađene i gdje su nagrađene, a ako ponegdje i jesu izdvojene, postavljene su na kakvu neuglednu policu sa strane. I nije to izdvajanje da bi bile tetošene reklamom kao vina s međunarodno javno priznatom kvalitetom i s dodanom vrijednosti, nego tek zato da se pokaže da su cijenom ispod 80 ili stotinjak kuna… Sad kad su se mnoge hrvatske vinske kuće uistinu uzdignule kakvoćom pojedinih svojih linija plemenite kapljice, krajnji je trenutak da jači napor učine i marketingaši i osoST be zadužene za prodaju.

edukacija

Futuru A dosad prošlo više od 1.000 Agrokorovih zaposlenika

Završen ciklus Agrokorovih Futura A edukacijskih akademija u 2015. godini

Z

avršena je zadnja u nizu ovogodišnjih edukacija u sklopu Agrokorove Futura A akademije u kojima je samo u 2015. godini sudjelovalo 130 sudionika iz svih kompanija Agrokor koncerna. Futura A, program Agrokor akademije, edukacijski je program s najdužom tradicijom u Koncernu, namijenjen odabranim, mladim i visoko obrazovanim zaposlenicima Koncerna iz cijele regije, s dodatnim ciljem upoznavanja korporativne organizacije, poslovanja i kulture.

Dosad je održano 29. Futura A akademija, koje je prošlo više od 1.000 perspektivnih mladih zaposlenika, od kojih mnogi danas zauzimaju vodeće i značajne pozicije unutar Koncerna. Čak 95,4% polaznika Future ostalo je u Koncernu i napredovalo, a od njih je 56,3% zauzelo značajna mjesta u menadžmentu Koncerna, pa su tako danas predsjednici Uprava, direktori društava, direkori sektora i službi, rukovoditelji, voditelji i slično. Ovogodišnja Futura posebna je i po tome što su u njoj po prvi puta sudjelovali i zaposlenici Mercatora iz cijele regije. Svi polaznici ove 28. i 29.-te Futura A generacije imali

50

Suvremena trgovina 4(40)

su priliku upoznati i postavljati pitanja članovima Uprave i Nadzornog odbora Agrokora koji su ujedno i dugogodišnji predavači. Doprinos programu također su dali Ivan Crnjac, Izvršni potpredsjednik za Financije, strategiju i tržišta kapitala, g. Damir Kuštrak, član Nadzornog odbora Agrokora, g. Mislav Galić, Izvršni potpredsjednik Poslovne grupe Hrana te su zajedno s 16 kvalitetnih internih predavača, istaknutih menadžera i stručnjaka i ovu generaciju Futurovaca upoznali sa misijom i vizijom, strategijom te značajem i ulogom različitih poslovnih funkcija Agrokora.

Futura A mlade zaposlenike provodi kroz predavanja, radionicu i natjecanje u razvoju ideje novog proizvoda. Tijekom programa polaznici također, kroz prezentacije i uz razne inovativne sadržaje, predstavljaju sebe, svoj rad i kompaniju iz koje dolaze. Program Agrokorovih Futura A akademija započeo je 2000. godine te ga danas u potpunosti provode Agrokorovi zaposlenici, najbolji stručnjaci iz pojedinih poslovnih područja. Osim Agroko-

ra, pojedine kompanije Koncerna također imaju vlastite akademije, među kojima se posebno ističe Konzumova akademija i program K AbeCeDa. Prema dugogodišnjoj praksi, interne akademije Agrokor koncerna svojom ponudom programa i sadržaja odgovaraju na potrebe poslovanja i razvoja zaposlenika u svim ključnim područjima poslovanja; maloprodaji, proizvodnji hrane i pića, poljoprivredi te raznim uslugama.

Agrokor koncern, kao jedan od najvećih regionalnih poslodavaca, svoj sadašnji i budući poslovni uspjeh temelji na uspjehu svojih zaposlenika i brizi o ljudskim resursima. Agrokor o zaposlenicima brine koristeći najmodernije sustave koji prepoznaju, razvijaju i usmjeravaju karijere prema vertikalnom ili horizontalnom napredovanju, unutar kompanija, ali i kroz različita poslovanja i države, čime se osigurava daljnji razvoj kompanije. Pritom je snažan fokus upravo na na zapošljavanju mladih ljudi, što najbolje potvrđuje i činjenica da je od početaka svog poslovanja Agrokor zaposlio više od 8.000 pripravnika. Od navedene brojke samo je u sklopu inicijative „Radom iz krize“ zaposleno više od 1.600 mladih, obrazovanih ljudi, od kojih i danas veliki broj razvija svoju karijeru u kompanijama Koncerna. Sustavi obrazovanja i usavršavanja, posebno mladih zaposlenika, dugoročna su investicija i strategija Agrokor koncerna koja se realizira na svim regiST onalnim tržištima.

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Izjave polaznika Future Doris Pahor Viši stručni specijalist Plaće i pomoćne funkcije Područje Ljudskih resursa Mercator d.d., Slovenija „Jako cijenim da sam dobila priliku sudjelovati u Futuri A. Bilo je iznimno vrijedno čuti iskustva i priče uspješnih ljudi s vizijom koji imaju strast prema poslom. Pozitivna energija, koja je među nama i osjećaj da smo dio velike tvrtke u kojoj svatko od nas ima svoju važnu ulogu, ne samo kao zaposlenik, već i kao čovjek, me je dodatno motivirala.“

Filip Aničić Suradnik za edukaciju Služba ljudskih potencijala Jamnica d.d., Hrvatska Za Futuru sam prvi put čuo od kolega koji su bili polaznici Future i koji su mi ukratko objasnili što mogu očekivati od cjelokupnog programa. Osobno me oduševio cjelokupan program Future zbog toga što sam imao priliku i vremena upoznati kolege iz različitih kompanija unutar koncerna Agrokor kroz kratke, ali sadržajne, prezentacije i naravno druženja. Predavači su mi ostavili odličan dojam zbog svoje pristupačnosti u komunikaciji i poslovnih uspjeha koje su nam približili kroz vlastita iskustva i prezentacije. Smatram da su posjeti kompanijama neophodni jer nam dopuštaju da osobno vidimo kvalitete kompanija i postavimo pitanja o svemu što nas zanima. Osobno me se najviše dojmilo novo postrojenje za proizvodnju električne energije i toplinske energije Agrokor Energija, kao primjer ekološki osviještenog proizvodnog postrojenja. Drago mi je što mogu reći kako mi je Futura omogućila da budem bogatiji za nova znanja i prijateljstva.

Ema Omanović Sektor veleprodaje i logistike Odjel kontrole zaliha Referent narudžbi Konzum d.o.o. Sarajevo, B i H Futura je jedinstven edukativni program kroz koji Agrokor svojim mladim zaposlenicima pruža mogućnost usavršavanja postojećih i stjecanja novih znanja i iskustava. Kroz edukativne primjere iz teorije i prakse naši predavači su nesebično sa nama dijelili svoja znanja, iskustva, savjete, priče, hrabrosti, slabosti, prednosti i poklanjali nam svoje dragocijeno slobodno vrijeme, na čemu sam im zahvalan. Kroz ovaj program zaista je bilo divno upoznati ljude zaslužne za uspjeh naše kompanije, kako predavače tako i mlade kolege iz cijele regije sa kojima je naš svaki dan bio dodatno motiviran i inspirativan. Ponosna sam što sam zajedno sa ostalim mladim ljudima bila dio ovog programa, kao i što smo dio Agrokora.

Dunja Bošnjak Voditelj proizvoda Odjel Marketing i razvoj Sarajevski kiseljak d.d., B i H Voditelj proizvoda u odjelu Marketing i razvoj kompanije, Sarajevski kiseljak d.d. „Futura je zaista jedinstven edukativni program, jer osim što omogućava nesebično dijeljenje znanja i iskustava starijih kolega istovremeno pomaže nama novim zaposlenicima da se što jednostavnije integriramo kako u matičnu kompaniju, tako i u Koncern. Praktična iskustva iz različitih područja otvaraju novu perspektivu i otvaraju vidike te počnete razmišljati drugačije nego do sada. Kao bonus na zarazno inspirativnu Futura atmosferu, svakako je druženje s kolegama iz kompanija iz cijele regije.“

Darko Krmek Pripravnik u Službi za centralno planiranje nabave, proizvodnje i prodaje Sektor logistike i operativne podrške PIK Vrbovec MI d.d., Hrvatska „Za mene osobno, sudjelovanje na Futura A akademiji predstavlja jedno veliko iskustvo koje će mi koristiti u daljnjem razvoju karijere i kojeg ću se uvijek rado sjećati. Imati priliku prisustvovati predavanjima nekih od najboljih menadžera sa ovih prostora privilegija je i blagoslov koju ću znati iskoristiti i cijeniti. Također, odnos koji sam ostvario sa kolegama iz drugih kompanija ću pamtiti po dobrom te se nadam da ćemo u budućnosti nastaviti njegovati i razvijati kako poslovne tako i privatne odnose.“

Marko Krstojević Samostalni referent deviznog poslovanja i investicija Sektor financijske operative Poslovno područje Financije i IT Mercator – S d.o.o., Srbija „Futura je za mene bila jedinstvena prilika da steknem širu sliku poslovanja samog koncerna, kao i prilika za povezivanjem sa kolegama iz regije. Ovih pet dana učenja i rada za mene predstavljaju izuzetnu čast, uslijed činjenice da su nam vrijeme posvetili eminentne kolege sa puno radnog i životnog iskustva.

Dostupnost predavača i otvorenost komunikacije ostavili su snažan utisak na mene i mlađe kolege. Želio bih se zahvaliti domaćinima na nezaboravnom gostoprimstvu i energiji koju su uložili da se što bolje upoznamo sa životom unutar Agrokor Koncerna. Čast je biti dio Futura tima i povezati se sa mladim, svestranim i obrazovanim ljudima. Nadam se da će se ovaj jedinstveni program prakticirati i u budućnosti te da ću sve polaznike vidjeti i na nekom maturalcu za 10 godina.“

www.suvremena.hr

51

gospodarstvo

Kružno gospodarstvo Kružno gospodarstvo je novi održivi industrijski koncept koji zamjenjuje linearni koncept „uzmi, napravi i ostavi“ a koji je usredotočen na ponovno korištenje ugrađenog materijala uz izbjegavanje korištenja otrovnih kemikalija i nastajanje otpada te korištenje obnovljivih izvora energije.

K

ružno gospodarstvo pruža priliku za inovacije i stvaranje novih radnih mjesta putem novih proizvoda i usluga zahtjevnih karakteristika koje na njih postavlja kružno gospodarstvo na dobrobit ljudi i prirode. No, njegovo uvođenje zahtijeva – osim političkog konsenzusa – ozbiljne promjene u programu obrazovanja, suradnji gospodarstva i znanosti, uvođenje tehničko tehnoloških i društvenih inovacija kao i značajne promjene u fiskalnoj politici.

52

Suvremena trgovina 4(40)

Zaustaviti propadanje prirodnog okoliša Spontani gospodarski razvoj koji se odvijao gotovo do nedavno, doveo je do milijardi tona toksičnih materijala u vodi, tlu i atmosferi što je dovelo do nepovratnog uništenja vrijednih materijala i smanjenja raznolikosti prirodnih vrsta bilja i životinja.

Daljnji razvoj društvene zajednice treba zaustaviti propadanje zemljinog prirod-

piše|prof. dr. sc. Stjepan Car

nog okoliša te graditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom, čuvajući svjetsku biološku raznolikost i osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva te istovremeno promovirati smanjenje zagađenja i rasipnu potrošnju.

Industrija je ključan dio gospodarstva jedne društvene zajednice. Njen rast mora biti strateški cilj društva, jer o tome ovise sva ostala dostignuća kojima se teži.

Rast industrije stvara nova radna mje-

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

sta, potiče tvrtke na inovacije, poboljšava utjecaj na okoliš i omogućava industriji i društvu da rješavaju društvene i prirodne izazove s kojima se susreću.

Najvažnija strategija za postizanje promjena u načinu života ljudi je smanjivanje potrošnje određenih resursa i snažna lokalna proizvodnja. To podrazumijeva smanjivanje ukupne potrošnje raspoloživih resursa u zajednici te razviti sposobnost lokalnog stanovništva da može zadovoljiti svoje osnovne potrebe.

Poruka lokalne zajednice koja misli o svojoj budućnosti treba biti: „Smanjiti potrošnju resursa i proizvoditi lokalno“.

Budućnost na načelima održivoga razvoja U Europi je preko 25 milijuna ljudi bez posla ili oko 10% aktivnog stanovništva. Posebno su ugroženi mladi od kojih je u prosjeku svaki četvrti nezaposlen, a u Grčkoj i Španjolskoj čak svaki drugi.

Izlaz se vidi u zelenom gospodarstvu i primjeni nisko ugljične strategije razvoja gospodarstva koji mogu stvoriti visoko kvalitetna zelena radna mjesta te se tako istovremeno boriti protiv nezaposlenosti, klimatskih promjena i degradacije okoliša.

Dakle, budućnost treba osmišljavati na načelima održivog razvoja što podrazumijeva ravnotežu društvenih, gospodarskih i okolišnih ciljeva. Način kako to postići je upravo zeleno poduzetništvo odnosno svaka profesionalna aktivnost koja pomaže zaštiti okoliša i borbi protiv promjene klime: štednjom energije i sirovina, korištenjem obnovljivih izvora energije, smanjenjem otpada i zagađenja kao i očuvanjem bio raznolikosti.

Uzimajući u obzir sve ove činjenice, Europska unija je u svojoj strategiji razvoja 2014.-2020. odredila tri smjera rasta: Œ pametan rast – zasnovan na inovacijama, obrazovanju i digitalizaciji, Œ održiv rast – koji brine o klimi, energiji, mobilnosti i konkurentnosti i Œ uključiv rast – koji brine o zapošljavanju, stjecanju vještina i bori se protiv siromaštva.

U središtu ove strategije je upravo program učinkovitog korištenja resursa što podrazumijeva prijelaz s dosadašnjeg linearnog gospodarskog modela s para-

digmom „uzmi, napravi i ostavi“ na tzv. kružno gospodarstvo (eng. Circular Economy) koje je usredotočeno na ponovno korištenje ugrađenog materijala te izbjegavanje korištenja otrovnih kemikalija i nastajanje otpada. Umjesto vađenja, jednokratnog korištenja i bacanja sirovina, nova je vizija usmjerena na ponovnu uporabu, popravak i recikliranje otpada, a ne njegovo zakapanje ili spaljivanje. Paradigma kružnog gospodarstva je:„uzmi minimalno koliko treba, napravi i pazi na okoliš, popravi i obnavljaj, recikliraj i ponovo koristi“.

U srpnju 2015. Europski parlament donio je rezoluciju o učinkovitoj uporabi resursa za prijelaz na kružno gospodarstvo pa se u narednom razdoblju mogu očekivati novi dokumenti s većim ciljevima od onih koji su bili razmatrani u prošlom sazivu parlamenta, a govorili su o recikliranju komunalnog otpada od 70% do 2030. i ambalažnog otpada od 80% do 2025. te zabrani zakopavanja otpada do 2025. Jer poznata je izreka Paula Conneta, profesora emeritusa sa Sveučilišta St. Lawrence iz New Yorka: „Odlagališta zakopavaju dokaze neodgovornog ponašanja ljudi, a spalionice iste te dokaze spaljuju“.

Procjenjuje se da zamjena linearnog gospodarskog modela s modelom kružnog gospodarstva u EU treba donijeti bitna gospodarska i okolišna poboljšanja kao i 580.000 novih radnih mjesta. To je poslovni model za kojeg se procjenjuje vrijednost ušteda u materijalu do 2025. od oko jedan trilijun dolara godišnje.

Inovacije usmjerene prema kružnom gospodarstvu Ako se želi biti konkurentan na globalnoj razini, moraju se koristiti resursi na najbolji mogući način. Rudno bogatstvo baš kao i energenti neravnomjerno su raspoređeni na Zemljii vrlo često su izvor ratova kao i ekonomske i političke nestabilnosti. Stoga EU upravo donosi politike i definira ciljeve za 2030. koji se mogu postići donošenjem mjera koje ubrzavaju prelazak na kružno gospodarstvo kako bi se iskoristile tržišne prilike koje ono pruža [3, 4, 5, 6 ].

Europska povjerenica za istraživanje, inovacije i znanost Maire Geoghegan-Quinn izjavila je prošle godine: „Istraživa-

nje i inovacije ključna su područja za uspjeh kružnog gospodarstva i upravo zato danas predlažemo zajednički pristup. Uz odgovarajući regulatorni okvir našim će se novim programom Obzor 2020. povećati znanje potrebno za stvaranje zelenoga i konkurentnoga gospodarstva u EU-u s niskim udjelom ugljika u kojem će se učinkovitije koristiti resursi“.

Na veću učinkovitost korištenja resursa utjecat će: inovativna tehnička i tehnološka rješenja proizvoda, bolja izvedba i trajnost, poslovni modeli usmjereni na budućnost i naprednije tehnologije pretvaranja otpada u resurse.

Komisija EU predviđa mjerenje produktivnosti na temelju omjera BDP/potrošnja sirovina te očekuje povećanje produktivnosti za 30% do 2030. kao jednog od glavnih ciljeva revidirane strategije Europa 2020.

Zahtjevi na investicijsku opremu i postrojenja Pojam ekološki dizajn proizvoda uvela je EU još 2005. Direktivom 2005/32/ EZ a odnosi se na proizvode koji koriste energiju. Godine 2009. Europski parlament i Vijeće donijeli su novu proširenu Direktivu 2009/125/EZ o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju [11]. Ekološki dizajn podrazumijeva izradu proizvoda koja pridonosi zaštiti okoliša manjom potrošnjom energije i ključan je čimbenik Strategije EU o integriranoj politici proizvoda kao preventivni pristup kojem je cilj postizanje najbolje razine ekološke učinkovitosti. www.suvremena.hr

53

gospodarstvo Kružno gospodarstvo nadilazi ove parcijalne poglede na proizvode i uzima u obzir sve elemente od nastajanja svih proizvoda, njihovog korištenja pa do zbrinjavanja na kraju životnog vijeka i ponovnog korištenja preostalih resursa. Proizvodi i oprema kružnog gospodarstva moraju zadovoljavati puno više zahtijeva [7, 8], vodeći računa ne samo o tehnici i ekonomiji nego i o sirovinama i okolišu, a što znači da moraju zadovoljiti: Tehničke zahtjeve

vih materijala, novih tehnologija i novih tehničkih rješenja [ 9 ], a to pak znači: ○ upotreba materijala poboljšanih i novih svojstava, ○ pri projektiranju i konstruiranju primjenu matematičkih modela koji računaju fizikalno spregnute pojave kao i primjenu rješenja koja stvara priroda (bionika), ○ primjenu informatičko komunikacijske tehnologije u proizvodnji opreme i njenom korištenju,

– sukladnost s EU normama i direktivama

○ primjenu aditivnih tehnologija u proizvodnji dijelova i komponenata,

– daljinski nadzor stanja dijelova i komponenata

○ primjenu nanotehnologije u proizvodnim procesima izrade proizvoda,

– daljinsko upravljanje funkcijama

○ primjenu fotonike u prijenosu informacija i u senzorima,

– međusobnu zamjenljivost neovisno od proizvođača i tehničkog rješenja Ekonomske zahtjeve – minimalni proizvodni troškovi – mala vlastita potrošnja (energetska učinkovitost) – vrednovanje po troškovima u cijelom životnom vijeku Ekološke zahtjeve – što manji utjecaj na okoliš i otpornost na utjecaje okoliša – mogućnost popravka i obnavljanja s novim funkcijama – upotreba neotrovnih materijala i mogućnost recikliranja – proizvodnja bez otpada i nastajanja stakleničkih plinova.

Što sadrži model kružnoga gospodarstva?

Model kružnog gospodarstva kao i niskougljični smjer razvoja gospodarstva gotovo da nije moguć bez uvođenja no-

○ primjenu inovacija u tehnološkim procesima i tehničkim rješenjima, ○ upotrebu sekundarnih sirovina i materijala dobivenih reciklažom, ○ korištenje obnovljivih izvora energije, energije gubitaka u pretvorbi i energije raspršene u prostoru, ○ kod optimiranja i vrednovanja nekog proizvoda uzimanjem u obzir tehničkog, ekonomskog i ekološkog aspekta u njegovom cijelom životnom vijeku.

Politika kružnog gospodarstva trebala bi objediniti: niskougljičnu strategiju, strategiju pametne specijalizacije, okvir za ekološki dizajn kao i druge parcijalne zahtjeve koji svi zajedno stvaraju okvir za održiv razvoj.

Zahtjevi na društvo za tranziciju gospodarstva Tranzicija gospodarstva nije nimalo jednostavan proces koji se neće događati bez stimulativnih i restriktivnih mjera, a koje može uvoditi odgovarajućom dinami-

kom Europska unija i nacionalna gospodarska politika kao i politike ostalih područja koje utječu na nju. Da je takav proces moguć i da može polučiti dobre rezultate najbolji primjeri su korištenje obnovljivih izvora i uvođenje energetske učinkovitosti.

Radi se zapravo o stvaranju uvjeta za poduzetništvo i stvaranja novih tržišnih potreba. Neki elementi kružnog gospodarstva već danas postoje kao što su: najam sredstava za rad a ne njihova kupnja, popravak proizvoda, obnova i modernizacija postrojenja, trajni kompjuterski nadzor ključne opreme u nekim postrojenjima, korištenje recikliranog papira, aluminij iz sekundarnog izvora i slično. No, da bi se ustoličila nova paradigma kružnog gospodarstva potrebne su prije svega: • promjena poslovne kulture, • usmjerena industrijska istraživanja i eksperimentalni razvoj novih proizvoda i tehnologija prema novim zahtjevima koje postavlja kružno gospodarstvo i nacionalna strategija napredne specijalizacije (smartspecialisation), • suradnja gospodarstva i akademske zajednice, • prilagodba obrazovnog programa i cijelo životnog učenja, • početna ulaganja u promjenu tehnoloških procesa, • promjenu poslovnih modela, • promjenu poreznog sustava koji preraspodjeljuje porezno opterećenje rada na oporezivanje materijala i zagađivača, kao i niz drugih dugoročnih mjera koje će ohrabrivati poduzetnike da ulažu u novo gospodarstvo, ali i postati obveza javnih nabavki da koriste njihove proizvode, kako bi stekli reference za nastup na globalnom tržištu.

Koliki su potencijali Hrvatske i gdje oni leže možda najbolje govore podaci da se u hrvatskoj generira godišnje oko 350 kg otpada po stanovniku što je dva puta više od prosjeka EU, a da se čak deset puta manje reciklira. Nadalje, kruti otpad u Hrvatskoj stvaraju: – – – –

54

Suvremena trgovina 4(40)

domaćinstva industrija usluge prodajni centri

42 %, 39 %, 14 % i 5 %,

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

a staklenički plinovi dolaze od: – energetike 68 %, – poljoprivrede 15 %, – industrije 12 % i – otpada 5%, dok je raspodjela neposredne potrošnje energije slijedeća: – – – – –

promet domaćinstva industrija usluge poljoprivreda

34 %, 31 %, 19 %, 12 % 4 %.

Iz ovih podataka slijedi da potencijali leže u praktički cjelokupnom gospodarstvu a energetika i promet trebali bi biti predvodnica gospodarskih promjena.

Ali istovremeno vodstvo mora, poštujući ljudsko dostojanstvo, osloboditi se:

Proces istraživanja i razvoja proizvoda i usluga

• žrtava koji neprestance kukaju na plaće, uvjete rada,..

• nevjernika koji ne vjeruju u nove projekte, nove ideje,... i • sveznalica koji sve znaju najbolje, zašto je nešto nemoguće i slično.

Inovacije su pokretačka snaga društva i u krajnjoj liniji one dovode do društvenih promjena i općeg napretka društva (parni stroj, željeznica, auto, izmjenična struja, računala, internet, ...).Svaku inovaciju karakteriziraju tri osnovne značajke: stupanj inovativnosti koji može biti izrazit tako da se može zaštititi patentom, žigom i sl., mora biti korisna jer ako nije, ne može se nazivati inovacijom te konačno, mora biti ekonomski i ekološki prihvatljiva [10].

Pred svakim društvom kapitala stoje pitanja: kako stvoriti nešto novo, različito, bolje, jeftinije te inovacijom privući kupce i postići što veću novostvorenu vrijednost da bi se jedan njen dio mogao ponovo uložiti u istraživanja i razvoj i tako osigurati kružni proces i održivi razvoj. Za nastajanje kreativnog razmišljanja odgovorno je vodstvo koje mora stvoriti uvjete svakom suradniku na način da treba: • razvijati pozitivan stav prema kreativnom mišljenju, • kreativce novčano nagrađivati, • podupirati nove ideje bez obzira na njihovo porijeklo, • izbjegavati kritičko ocjenjivanje ideje u nastajanju,

Potrebna znanja za upravljanje ljudskim resursima trebaju se stjecati cijelo životnim učenjem ali i prilagodbom obrazovnih sustava kao i novim društvenim i gospodarskim odnosima koji su održivi i vode ka napretku društva.

Zaključak Kružno gospodarstvo je novi održivi industrijski koncept koji je usredotočen na ponovno korištenje ugrađenog materijala uz izbjegavanje korištenja otrovnih kemikalija i nastajanje otpada kao i korištenje obnovljivih izvora energije.

Zahtjevi kružnog gospodarstva na proizvodnju i proizvode prilika su za razvoj novog zelenog i niskougljičnog gospodarstva a inovacije su put kako ga ostvariti i napraviti konkurentnim. Kružno gospodarstvo je održivo gospodarstvo koje nije povezano s većim troškovima već s ulaganjima u budućnost.

Za njegovo uvođenje potreban je politički konsenzus i stimulativne mjere za poduzetnike kao i suradnja s akademskom zajednicom na obrazovanju i istraživačko razvojnim projektima a što sve obilato sufinanciraju različiti EU fondovi.

• kreativcima povjeravati zadatke iz njihovog područja interesa i

Literatura

• prepoznavati tvorce novih ideja i donositi za njih pozitivne odluke.

1.

European Commission – press releases – Okoliš, Bruxelles, 02.07.2014.http://

europa.eu/rapid/press-release_IP-14763_hr.htm 2.

Towards the Circular Economy: Accelerating the scale-upacross global supplychain, Prepared in collaboration with the Ellen MacArthur Foundationand McKinsey&Company, World Economic Forum, January 2014.

3.

D. Škrlec: Uvodni govor zastupnika u Europskom parlamentu, Kongresni centar ZV, Zagreb, 18.09.2015.

4.

Tracking Clean Energy Progress 2015, Energy Technology Perspectives 2015 Excerpt, IEA Input to the Clean Energy Ministerial, OECD/IEA, 2015.

5.

Roadmap - Circular Economy Strategy, DG Initiative, 04/2015.

6.

Stairway to Excellence, Cohesion Policyand the Synergies with the Researchand innovation Funds, Croatia, Facts&Figures, Joint Research Centre, 13.04.2015.

7.

S. Car: Inovacije i cirkularna ekonomija, Međunarodna konferencija Cirkularna ekonomija – put prema pametnom, održivom i zelenom društvu, Panel 2, Kongresni centar ZV, Zagreb, 18.09.2015.

8.

Tranzicija prema nisko ugljičnom razvoju Republike Hrvatske, Okvir za izradu Strategije nisko ugljičnog razvoja – sažetak, Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj, Zagreb, 2013.

9.

S. Car: Primjena nanotehnologije u elektroindustriji. 7. dani ovlaštenih inženjera elektrotehnike, HKIE, Zadar, 25.- 27.rujna 2014, str. 88.-103. (pozvano predavanje)

10. S. Car: Daljnji razvoj inovatorstva u Hrvatskoj, 3. konferencija Inovacijama do konkurentnosti, Nacionalna strategija inovacija RH 2013-2020., UIH, Zagreb, listopada 2012., str. 80-90.

11. Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtijeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju, Službeni ST list Europske unije br. L285/10.

Ekonomski fakultet

KATEDRA ZA TRGOVINU EKONOMSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Sveučilišta u Zagrebu

Katedra ORGANIZIRA MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUPza trgovinu

PERSPEKTIVE TRGOVINE 2015: Inovacije u maloprodaji hrane

MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP / THE INTERNATIONAL SCIENTIFIC CONFERENCE

PERSPEKTIVE 2014.: koji će se održati 18. i 19.11.2015. na Ekonomskom fakultetu uTRGOVINE Zagrebu LJUDI, TEHNOLOGIJA, ZNANJE

TRADE PERSPECTIVES 2014: PEOPLE, TECHNOLOGY, KNOWLEDGE

Ciljevi skupa: Osnovni cilj skupa jest istražiti primjenu različitih oblika inovacija u području maloprodaje hrane 19. i 20. 11.2014., DV. 3 u 14:00 sati počevši od primjene novih poslovnih modela, implementacije novih menadžerskih i marketinških 19th and 20th November, Hall 3, 2 PM dostignuća u odnosima s dobavljačima i potrošačima pa sve do primjene suvremenih tehnologija u unaprjeđenju poslovanja. Drugi cilj skupa jest, temeljem razmjene iskustava i saznanja sa Ciljevi međunarodnog znanstvenog skupa su (1) istražiti utjecaj ljudskog znanstvenicima i stručnjacima iz zemlje i inozemstva, obrazložiti prednosti prepreke u primjeni čimbenika na procese u trgovini počevši od iponašanja potrošača do upravljanja zaposlenicima i njihovim razvojem, (2) ukazati na razvoj novih načina primjene određenih inovacija u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi. Rezultati znanstvene rasprave doprinijet će tehnologije u poslovnim procesima u trgovini, te (3) obrazložiti važnost boljem razumijevanju promjena koje se događaju maloprodaji hrane, a rezultat su suvremenih upravljanjauznanjem u strateškom usmjeravanju trgovačkih poduzeća. trendova u maloprodaji kao što su: internacionalizacija, koncentracija maloprodajnih tržišta te ubrzan Izdvojene teme: razvoj tehnologija koje se primjenjuju u lancima• opskrbe hranom.

UPRAVLJANJE RAZVOJEM ZAPOSLENIKA U TRGOVINI

Teme • • • • • • • • • • • • • •

• VAŽNOST I STRUKTURA OBRAZOVANJA ZA TRGOVINU • UTJECAJ TEHNOLOŠKIH PROMJENA U TRGOVINI NA PONAŠANJE POTROŠAČA • TEHNOLOGIJA U OPSKRBNIM LANCIMA od interesa: • ORGANIZACIJSKE PROMJENE POTPOMOGNUTE NOVIM TEHNOLOGIJAMA • INTEGRACIJA POSLOVANJA UPORABOM TEHNOLOGIJE • RAZLIČITI ASPEKTI E-TRGOVINE Maloprodaja hrane temeljena na sveobuhvatnom iskustvu potrošača • OPRAVDANOST UVOĐENJA NOVIH TEHNOLOŠKIH RJEŠENJA • UPRAVLJANJE ZNANJEM I INTELEKTUALNIM KAPITALOM Inovacije u formiranju asortimana i cijena prehrambenih proizvoda • INOVACIJE U TRGOVAČKIM PROCESIMA Aktivno sudjelovanje potrošača u formiranju strategije maloprodaje hrane • ULOGA RAZLIČITIH OBLIKA ZNANJA U TRGOVAČKOM POSLOVANJU

Suvremeni modeli upravljanja markama u maloprodaji hrane Inovativni maloprodajni oblici i neuobičajene prodajne lokacije u maloprodaji hrane Više informacija i program skupa dostupni su na: Unaprjeđenja lanaca opskrbe hranom www.efzg.hr/trgovina2014 Upravljanje odnosima s dobavljačima u distribuciji hrane Primjena informacijskih tehnologija u području maloprodaje hrane Elektronička maloprodaja hrane Inovativna primjena mobilnih uređaja u maloprodaji hrane Novi modeli, politike i praksa zaštite potrošača u području maloprodaje hrane Analiza inovacija u pojedinim prehrambenim robnim grupama Maloprodaja hrane kao temelj inovacija turističke ponude Unaprjeđenje društvene odgovornosti u distribuciji hrane

POZIV ZA DOSTAVU RADOVA Pozivaju se autori na dostavu radova na engleskom jeziku koji prethodno nisu objavljivani niti predloženi za objavljivanje u drugim publikacijama. Sažeci i cjeloviti radovi trebaju biti izrađeni na engleskom jeziku u skladu s uputama za autore objavljenim na internetskim stranicama skupa dok prezentacije na skupu mogu biti pripremljene na hrvatskom ili engleskom jeziku.

WEB STRANICA SKUPA:

www.efzg.hr/trgovina2015

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Na glavnom zagrebačkom trgu akcija „Kupujmo hrvatsko“ Na glavnom zagrebačkom trgu održala se akcija Hrvatske gospodarske komore (HGK) „Kupujmo hrvatsko“, na kojoj je po promotivnim cijenama svoje proizvode prodavalo 250 hrvatskih proizvođača

U

akciji „Kupujmo hrvatsko“ na Trgu bana Josipa Jelačića predstavljen je i novi koncept u kojem se hrvatsko gospodarstvo predstavlja kroz zasebne zavičajne cjeline. Tako tvrtke, obrti, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, udruge te zadruge izlažu svoje proizvode na za to predviđenom prostoru podijeljenom na četiri cjeline (središnja Hrvatska, Slavonija, Dalmacija, Istra i Kvarner), dok se vodeći proizvođači, među kojima je 45 velikih tvrtki, poput primjerice Podravke, Vindije, Dukata, Kraša, Francka, Leda, Zvijezde i dr. predstavljaju na središnjem dijelu trga kao posebna cjelina.

Predsjednik HGK Luka Burilović je istaknuo kako je osnovna ideja akcije, koja ove godine slavi svoju punoljetnost, uspjela - podignuta je svijest o važnosti proizvodnje i kupovine domaćih proizvoda. „Kupujući hrvatsko čuvamo radna mjesta i omogućavamo otvaranje novih, sprječavamo odlazak mladih u inozemstvo i štitimo hrvatsko gospodarstvo“, rekao je Burilović te poručio kako „kupujmo hrvatsko treba postati stil života svakog od nas i treba trajati 365 dana u godini“.

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić kazao je kako je na glavnom zagrebačkom trgu izloženo više od 2000 proizvoda, no upozorio je na dva problema - treba do-

nijeti strategiju ravnomjernog gospodarskog razvitka Hrvatske i treba prestati uvoziti više od 50 posto proizvoda. „Tada ćemo kupovati hrvatsko“, rekao je Bandić.

Akciju je obišla i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović koja je nakon obilaska štandova izjavila kako je riječ o hvalevrijednoj izložbi hrvatskih proizvoda koji mogu biti konkurentni na europskom i svjetskom tržištu.

Kazala je i kako je obveza svih, kako Komore tako i nje osobno, raditi na promociji i marketingu naših proizvoda u svijetu te otvarati niše za kvalitetne hrvatske proizvode. Na taj se način podržava otvaranje novih radnih mjesta i rast gospodarstva, istaknula je.

Dodala je i kako se nedavno vratila iz Kine gdje je o tome razgovarala s kineskim rukovodstvom te se nada da će se to ogromno tržište otvoriti sve više za hrvatske proizvode.

Ima prostora za to, no država, odnosno vlada treba osigurati potporu gospodarstvenicima kako bi ih se što više rasteretilo fiskalnih i parafiskalnih nameta.

„Njegovanje poduzetničkog duha je neophodno da bi država krenula naprijed, jer jedino uz razvoj gospodarstva, malog, srednjeg i velikog poduzetništva možemo očekivati veći gospodarski rast i razvoj“, istaknula je Grabar-Kitarović.

Hrvatska gospodarska komora je s nacionalnom akcijom „Kupujmo hrvatsko“ počela još 1997. i njome promiče sve hrvatske kvalitetne proizvode, osobito nosioce znakova „Izvorno hrvatsko“ i „Hrvatska kvaliteta“.

Znak „Hrvatska kvaliteta“ kupcu je jamstvo da je riječ o proizvodima i uslugama koji predstavljaju vrh svjetske ponude u svojoj klasi, a proizvodi i usluge sa znakom „Izvorno hrvatsko“ uključuju značajke hrvatske tradicije, razvojno-istraživačkog rada i inovacije.

Znak „Izvorno hrvatsko“ trenutno ima 105 proizvoda, a 166 ih ima znak „Hrvatska kvaliteta“.

Jedan od izlagača bila je i KOTKA iz Krapine, koja je nedavno sudjelovala i na Umahovom izboru za hrvatski Topmodel u zagrebačkom hotelu Sheraton. www.suvremena.hr

57

moda

Hrvatska kvaliteta

Odijela KOTKA - „DRESS –CODE“ za savršeno odijevanje poslovnog muškarca

T

vrtka Kotka d.d. Krapina više od 60 godina proizvodi mušku konfekciju za zahtjevno zapadnoeuropsko tržište. Uz postojeću visoku zanatsku vještinu klasičnih „šnajdera“, stjecala je nova znanja, usavršavala se tehnologija i nabavljali najmoderniji strojevi.

Nastup na 'Kupujmo hrvatsko'

PLJESAK ZA HRVATSKU LJEPOTU U organizaciji Udruge manekena Hrvatske - UMAH prvi put je u nas održan natječaj za hrvatski Top-model, koji će se predstavljati našu zemlju na natjecanju World Top Model u Rimu, 5. prosinca ove godine.

Ukupno se natjecalo 13 kandidatkinja, među kojima su određene pobjednica te prva i druga pratilja. Ukupna pobjednica je Stella Ema Čupen iz Zagreba.

Odluku o pobjednicima natjecanja za Top-model Croatia donio je Stručni sud, kojem je predsjedavao Fioren Totti, vlasnik svjetske licencije World Top Model. Pri od-

lučivanju naglasak je stavljen na profesionalnost, osobnost manekenki, s posebnim naglaskom na tzv. X-faktor, a to je ona dodana vrijednost koju sa sobom nosi pojedinac.

Kroz pet izlazaka manekenke su nosile različitu odjeću, od sportske i kupaćih kostima do elegantnih haljina i vjenčanica. Sve je to bilo upotpunjeno originalnim nakitom, primjerenim dodacima (torbice), vrhunskom kozmetikom i visoko kvalitetnom obućom.

Na pozornici su prodefilirale i pobjednice natjecanja za Top-model iz BiH, Crne Gore, Makedonije, Slovenije i Srbije. Zanimljivo, pojavile su se u pratnji muških manekena koji su nosili casual i svećana ST odijela tvrtke KOTKA.

Dio menadžmenta Kotke

58

Suvremena trgovina 4(40)

Za konfekcijsko šivanje dobrog muškog odijela potrebno je utrošiti cca 220 minuta, odnosno 4 sata rada. Kod šivanja je potrebno ukomponirati cca 176 različitih dijelova, počevši od tkanine i futera, kao osnovnog materijala, te ljepljivih traka, flizelina, konaca, gumbi i ostalog sitnog pribora. Šivanje i ugrađivanje ovih dijelova vrši se u cca 168 različitih operacija, počevši od krojenja, šivanja, glačanja i dotjere, kako bi se odjevni predmet - muško odijelo približio izgledom ručnoj izradi, a muškarac se u njemu ugodno osjećao i lijepo izgledao.

Sam radnik „klasična šnajderica“, uključujući krojenje, šivanje i glačanje, utroši cca 83% svog radnog vremena, a ostatak od cca 17% vremena rade strojevi.

Danas Kotka pripada krugu najboljih proizvođača muške konfekcije u Hrvatskoj te je simbol njezine kvalitete, što dokazuje i povjerenje mnogih inozemnih kupaca. Dobra organizacija rada, ulaganje u najsuvremeniju opremu i, prije svega, stalno usavršavanje tehničkih službi, jamstvo su da će Kotka to visokopozicionirano mjesto zadržati i ubuduće. Ovo potvrđuju sve više i domaći kupci, kojima tvrtka nudi svoje modele i zadovoljava najrazličitije ukuse.

U posljednje vrijeme Kotka veliku pažnju posvećuje „kultu nošenja odijela“ za svaku prigodu.

Bilo da se radi o poslovnom ručku ili večeri, novogodišnjoj proslavi, promocijama, vjenčanjima ili drugoj svečanosti gdje je nužno ostaviti dojam profinjenog i usklađenog izgleda, odijela iz nove kolekcije Kotka nadogradit će imidž svakog muškarca. Kristeći vlastite obrazovane stručnjake s područja odjevnih tehnologija i dizajna, suvremenu tehnologiju proizvodnje, kvalitetne materijale i pribor pod modnom markom KOTKA sa motom „sKOTKAjte se“ Kotka je proizvela nove modne linije: MARTY – muško odijelo za suvremene muškarce TEDY – muško odijelo za poslovne muškarce BERY – BERY SLIM – muško odijelo za mlade muškarce CEREMONIA – muško odijelo za mature, promocije i vjenčanja SMOKING – muško odijelo za specijalne prigode.

Za navedene modne linije Kotka je dobitnik priznanja Hrvatska kvaliteta za 2012 godinu.

Znak „Hrvatska kvaliteta“ nose natprosječno kvalitetni proizvodi proizvedeni na području Republike Hrvatske.

Znak „Hrvatska kvaliteta“ priznanje je proizvodu i proizvođaču, a ujedno i jamstvo potrošaču da je riječ o proizvodu koji zadovoljava najviše zahtjeve kvalitete, te predstavlja sam vrh svjetske ponude.

S.S.

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

www.suvremena.hr

59

logistika

Prikaz konferencije

piše|Jelena Franjković, mag.oec.

N

a Ekonomskom fakultetu u Osijeku 15. listopada 2015. godine održana je jubilarna 15. međunarodna znanstvena konferencija Business Logistics in Modern Management.

Od 2001. godine, kada je prof.dr.sc. Zdenko Segetlija započeo s radom konferencije, konferencija se održavala na hrvatskom jeziku pod nazivom Poslovna logistika u suvremenom menadžmentu, no zbog povećanja dosega rezultata konferencije, sudjelovanja brojnih stranih autora te težnje za indeksacijom u relevantnim znanstvenim bazama podataka, engleski jezik je već treću godinu službeni jezik konferencije. Uloženi trud u razvoj konferencije i ove je godine prepoznalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta koje ju je i financijski podržalo.

Kao i svih prijašnjih godina, i ove je godine jedan od rezultata konferencije Zbornik radova u kojem je objedinjen 21 rad te 44 autora iz 9 zemalja, 8 europskih Austrije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Njemačke, Poljske, Rusije, Slovenije, Srbije i jedne afričke, Nigerije.

Skup je započeo u Vijećnici Ekonomskog fakulteta u 9 sati kratkom dobrodošlicom i pozdravnim govorom voditelja organizacijskog odbora doc.dr.sc. Davora Dujaka te prodekana za znanost prof.dr.sc. Josipa Mesarića, koji su zahvalili svim dugogodišnjim vjernim sudionicima konferencije, kao i onima koji su ove godine prvi puta uveličali održavanje jubilarnog 15-og skupa. Sudionike konferencije pozdravio je i zamjenik gradonačelnika grada Osijeka Denis Ambruš koji je pozdravio i dugogodišnje održavanje ove konferencije baš u gradu Osijeku koji je sjecište logističkih puteva između glavnih gradova Budimpešte, Zagreba, Beograda

60

Suvremena trgovina 4(40)

i Sarajeva i čija će lokacija zasigurno još više doći do izražaja završetkom izgradnje Koridora 5c.

Time je započeo znanstveni dio konferencije koji je bio podijeljen u četiri tematska područja. Autori su u 15-ak minuta prezentirali svoja istraživanja i rezultate, a gotovo svaka tema bila je popraćena konstruktivnom raspravom i iznošenjem viđenja prezentiranog iz perspektive građana i znanstvenika iz različitih zemalja s različitim iskustvima.

S obzirom na važnost i snagu maloprodaje, konferencija je započela Logistikom u maloprodaji, temom koja je nepresušan izvor inspiracije autorima koji se bave poslovnom logistikom. Prof.dr.sc. Zdenko Segetlija (Ekonomski fakultet u Osijeku) analizirao je velike trgovačke lance i njihovu gustoću te utjecaj na opskrbne lance, dok je Sonja Leković (Ekonomski fakultet u Subotici) prezentirala razvoj internacionalizacije maloprodaje u multikanalnom okruženju o čemu je istraživala s koautoricama prof.dr.sc. Jelenom Končar i prof.dr.sc. Ljiljanom Stanković s iste institucije. Doc.dr.sc. Nikola Vlahović (Ekonomski fakultet u Zagrebu) predstavio je projekt na kojem surađuje s prof. dr.sc. Blaženkom Knežević, Miom Delić i Matijom Cegnarom, a koji istražuje RFID tehnologiju iz perspektive mladih potrošača – kako oni vide dobrobiti i prijetnje koje predstavlja ta moderna tehnologija čija upotreba u maloprodaji sve više raste.

Sesiju o maloprodaji završava rad o procesu koncentracije iste na globalnoj razini prof.dr.sc. Ishaka Mešića (Ekonomski fakultet u Zenici, BiH).

Drugi dio bavio se Izazovima nabave i distribucijskih kanala. Da je distri-

bucija osobito zahtjevna kada se radi o eko-proizvodima, prezentirala je Ana Pap (Ekonomski fakultet u Osijeku) koja je s koautoricama doc.dr.sc. Marijom Ham i doc. dr.sc. Helenom Štimac analizirala proizvodnju i tržišnu perspektivu eko-proizvoda u Hrvatskoj. Drugi radovi u sklopu ove teme istraživali su i nabavne procedure u funkciji poboljšanja poslovanja (prof.dr.sc. Željko Turkalj s Ekonomskog fakulteta u Osijeku i doc.dr.sc. Dubravka Mahaček iz Državnog ureda za reviziju), algoritme za upravljanje nabavom i zalihama (prof.dr.sc. Valery F. Lukinykh s Krasnoyarsk State Agrarian University i Yulia V. Lukinykh s Russian State Social University iz Rusije), europskim iskustvom o inovativnim rješenjima za posljednju milju dostave (Maša Slabinac s Veleučilišta Lavoslav Ružička u Vukovaru) te pregledom distribucijskih kanala velikih građevinskih materijala (mr. sc. Vesna Vučemilović s Veleučilišta u Slavonskom Brodu).

Između dva bloka, prof.dr.sc. Eszter Megyeri (University of Szeged, Mađarska) je kao gošća konferencije prezentirala najnoviji projekt njezinog sveučilišta sufinanciran sredstvima iz Europskog socijalnog fonda, a koji se bavi poslovnim predviđanjem i upravljanjem nesigurnošću nakon krize.

Treći dio pod nazivom Trendovi u transportu i skladištenju otvorio je doc. dr.sc. Borna Debelić (Pomorski fakultet u Rijeci) koji je prezentirao svoj rad s doc. dr.sc. Nevenom Grubišićem i Sašom Milanović o troškovnim i ne troškovnim čimbenicima transportnih koridora i uvjetovanosti logističkih performanci kao odrednicama konkurentnosti luke.

Nastavak je uslijedio poslovnim slučajem

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

o optimizaciji opskrbe dijelovima u proizvodnji korištenjem kontejnera za višekratnu upotrebu prof.dr.sc. Volkera Trauzettela (Hochschule Pforzheim University, Njemačka). Dr.sc. Ilija Ćorić (MCI d.o.o., BiH) i doc.dr.sc. Katija Vojvodić (Sveučilište u Dubrovniku) potaknuli su zanimljivu raspravu o varijabilnim plaćama prezentiravši primjer o uvođenju varijabilnih plaća u logističkom skladištu.

Doc.dr.sc. Siniša Vilke (Pomorski fakultet u Rijeci) prezentirao je rad o važnosti intermodalne transportne rute kroz luku Rijeka za održivi transport, napisan s koautorima prof.dr.sc. Hrvojem Baričevićem i Liviom Maglić. Radovi u ovom bloku bavili su se i vrednovanjem problema i ocjenjivanjem metoda učinkovitosti skladišnog procesa (Adam Kolinski i Boguslaw Sliwczynski, Poznan School of Logistics i Institute of Logistics and Warehousing, Poljska) te International Food Standard-om (IFS) i sigurnošću hrane u opskrbnom lancu hrvatskog proizvođača čokolade s naglaskom na implikacije za transport finalnog proizvoda (dr.sc.

Aleksandar Erceg, Kandit d.o.o.).

Posljednji dio konferencije obuhvatio je radove pod temom Razvojne perspek-

tive opskrbnih lanaca i logistike. Analizu hrvatske konkurentnosti u europskom logističkom prostoru prezentirao je prof.dr.sc. Drago Pupavac s Veleučilišta u Rijeci u koautorstvu s Filipom Golubovićem (Pomorski fakultet u Splitu). Prof. dr.sc. Hans-Christian Graf (University of Applied Sciences Upper Austria) s koautorom Haraldom Kapplmüllerom zainteresirao je prisutne idejom o „smartBOX“-u, poslovnom konceptu ususret fizičkom internetu, a koji bi smanjio volumen transporta manjih pakiranja čiji se broj povećava zbog rasta popularnosti on-line trgovine. Rad Lukasza Hadasa, Piotra Cyplika, Michala Adamczaka i Romana Domanskog (Poznan School of Logistics, Poljska) bavio se dimenzijama za razvoj integracijskih scenarija opskrbnog lanca, dok je Somuyiwa Adebambo Olayinka (Ladoke Akintola University of Technology, Nigeria) analizirao poslovne koncepte i modele urbane/gradske logistike u razvojnim ekonomijama obuhvaćajući prometne čepove, buku i druge negativne utjecaje. O razvoju IT infrastrukture s ciljem optimizacije logističkih radnji u segmentu hladnog lanca pisale su prof.dr.sc. Dominika Crnjac Milić, Ivana

Hartmann Tolić (Faculty of Electrical Engineering, Osijek) i dr.sc. Martina Martinović (RALU logistika d.o.o.), a Darja Kukovič, Tone Lerher i prof.dr.sc. Borut Jereb (University of Maribor, Slovenija) opisali su ciljeve i dobrobiti logističkog projekta kroz partnerstvo sveučilišta i industrije, kao kreativnog načina za stjecanje praktičnog znanja.

S ciljem povezivanja znanosti i prakse, sudionici konferencije posjetili su najveću farmu koka nesilica u Hrvatskoj, u mjestu Vuka nedaleko od Osijeka, a u vlasništvu tvrtke Žito d.o.o. Djelatnici tvrtke Žito prezentirali su cijeli proces poslovanja s naglaskom na logističke aktivnosti – od primanja novih koka nesilica na farmu pa sve do isporuke svakodnevno svježih jaja u logističke centre trgovaca diljem Hrvatske. Već tradicionalno, cjelodnevno druženje završilo je u Baranji gdje se uživalo u slavonskoj gastronomiji, ali i gdje su se u opuštenijem tonu nastavili brojni razgovori potaknuti zanimljivim prezentiranim radovima znanstvenika i praktičara.

Više o konferenciji te Zbornik radova mogu se pronaći na službenoj web straST nici http://blmm-conference.com/.

www.suvremena.hr

61

belje

Belje ove godine očekuje 1,6 milijardi kuna prihoda snog podrijetla na razini EU jamči potrošačima autentičnost i specifičnost proizvoda, a istovremeno značajno promovira regiju iz koje proizvod dolazi. Mišljenja je kako Baranjski kulen ima šansu i kao izvozni proizvod.

Ljerka Puljić

Sljedivost proizvodnje hrane Od polja do stola koja započinje na ratarskim površinama Belja nastavlja se na vlastitu tvornicu stočne hrane, te 26 farmi beljskog stočarstva na kojima se proizvodi domaće mlijeko, tovna junad i tovljenici. Upravo domaće sirovine iz vlastitih resursa omogućuju visoku kvalitetu ABC svježeg krem sira i suhomesnatih proizvoda te vina koja nastaju isključivo od grožđa iz beljskih vinograda.

Dalibor Poznić

T

vrtka Belje iz sastava koncerna Agrokor u ovoj godini očekuje prihode od gotovo 1,6 milijardi kuna, što je nešto manje nego prošle godine zbog izlaska iz nekih poslova, kao što su Beljetrans, Moslavina voće i mlin, kazao je predsjednik Uprava tvrtke Dalibor Poznić.

U proteklih deset godina Agrokor je u Belje uložio više od 2,5 milijardi kuna, izjavio je Poznić na predstavljanju projekata Belja u Baranji – u vinogradarstvu i vinarstvu, vezano uz jesensku sjetvu i baranjski kulen. Rekao je i da su izuzetno zadovoljni ovogodišnjom berbom grožđa – s ukupno 650 hekatara vinograda ubrano je šest milijuna kilograma grožđa. „Ova je godina koju će obilježiti rekordni prinosi i u najvažnijim ratarskim kulturama, ali i u stočarskoj proizvodnji, s posebnim iskorakom u izvozu 720 nazimica u Italiju“, naglasio je.

62

Suvremena trgovina 4(40)

Na lokaciji Mitrovac, na kojoj se nalazi jedan od najvećih Agrokorovih investicijskih projekata u poljoprivredu, vrijedan 220 milijuna kuna, predstavljena je i jesenska sjetva s kojom započinje proces sljedivosti u Belju. Riječ je o specijalnom tipu tzv. precizne sjetve u kojoj se koristi satelitski navođena sijačica s velikom preciznošću.

Jedan od predstavljenih projekata Belja je i zaštita zemljopisnog podrijetla Baranjskog kulena na EU razini. Članica Nadzornog odbora Agrokora Ljerka Puljić kazala je da oznaka zaštite zemljopi-

„Oznaka zaštite zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije jamči potrošačima autentičnost i specifičnost proizvoda, a u isto vrijeme značajno promovira regiju iz koje proizvodi dolaze jer zaštićeni proizvodi uvijek u svom imenu nose naziv regije iz koje dolaze. Naša kompanija Belje pravi je primjer zaokruženog procesa proizvodnje čiji su rezultat vrhunski domaći proizvodi iznimne kvalitete“ naglasila je.

Inače, godišnja proizvodnja Baranjskog kulena s oznakom zemljopisnog podrijetla je 400 tona ili 400 tisuća komada, a uz Belje, na koje se odnosi 95 posto proizvodnje, proizvode ga još dva obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Na kušanju najboljih Vina Belje predstavljena su vina koja su osvojila najvažnije nagrade na ovogodišnjim ocjenjivanjima vina širom svijeta. Među njima se posebno ističu vrhunska i Goldberg graševina te Goldberg merlot iz 2012. kao i Cabernet Sauvignon iz 2009., koji je najbolje ocijenjeno hrvatsko vino prema mišljenju novinara ocjenjivača na nedavnom ocjenjivanju Emozioni dal Mondo 2015. održanom u Bergamu u Italiji.

Satelitski navođena sijačica

S.S.

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Novosti iz EuroCommerce-a

Proširiti vještine mladih ljudi prije ulaska u realni sektor

E

uroCommerce i udruga Junior Achievement (JA) predstavili su ovih dana Komisiji EU i predstavnicima Europskog Parlamenta primjere dobre prakse i suradnje na području obrazovanja i biznisa. Cilj toga izvješća je unapređenje poduzetničkog obrazovanja koje se namjerava provesti u 10 europskih zemalja.

Izvješće je rezultat predanog rada u posljednjih pet godina u kojem su neki članovi EuroCommerce-a usko surađivali s nacionalnim udrugama JA i obuhva-

ća mnogobrojne inicijative koje su dali više od 3000 volontera iz područja maloprodaje. Nastojanja idu u pravcu da mladi stručnjaci u tijeku svoga visokoškolskog obrazovanja steknu potrebne vještine, sposobnosti i znanja, koja su potrebna u suvremenom poslovanju trgovine.

Naglašena je nužnost i značenje uže suradnje između obrazovnih i poslovnih subjekata, posebno kad je riječ o značenju poduzetništva. Glavni direktor EuroCommerce-a Christian Verschueren posebno naglašava važnost da se takve

inicijative razvijaju na lokalnoj i nacionalnoj razini kako bi u konačnici prerasle u strategiju EU. Važnost obrazovanja za realne potrebe gospodarstva proizlazi i iz činjenice da 4,75 milijuna mladih osoba (ispod 25 godina starosti) unutar Europske unije nije zaposleno i da je stopa nezaposlenosti mladih dvostruko veća od prosječne stope nezaposlenosti unutar EU. Stoga je pravovremeno poduzetničko obrazovanje dugoročno najprimjerenija forma uključivanja mladih ljudi u sferu realne ekonomije.

Izaberite svoj par! Classic ili WhiteEdition.

Classic

WhiteEdition

Posjetite Miele Center, Buzinski prilaz 32, Zagreb, tel: 01 6689 050, email: info@miele.hr, www.miele.hr

icel5

Održana 5. Međunarodna konferencija o učenju za poduzetništvo – ICEL5

U

Zagrebu je 20. listopada 2015. godine, u Hotelu Antunović održana je 5. Međunarodna konferencija o učenju za poduzetništvo u organizaciji Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje „Nikola Šubić Zrinski“.

Glavna tema konferencije je „Utjecaj poduzetničkog znanja na poslovanje, menadžment i ekonomiju“. Peta Međunarodna konferencija o učenju za poduzetništvo održana je pod visokim pokroviteljstvom ureda Predsjednice Republike Hrvatske, gospođe Kolinde Grabar Kitarović, kao i Ministarstva gospodarstva, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva poduzetništva i obrta, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca te Hrvatske obrtničke komore.

64

Suvremena trgovina 4(40)

Prvi uvodni govor održao je dr.sc. Ivica Katavić, dekan Visoke škole Nikola Šubić Zrinski. Nakon iskazane dobrodošlice svim sudionicima podsjetio je na izazove i trendove u globalnom obrazovnom prostoru, naglasivši da „danas pripremamo studente za poslove koji uopće ne postoje, da će ti studenti koristiti tehnologije koje još nisu izumljene i da će ti studenti rješavati probleme za koje još ne znamo da postoje.“ Ukratko je obratio studentima i svima onima koji žele postati poduzetnici i ponudio formulu za uspjeh. „Poznato je da se poduzetnikom postaje iz prilike ili nužde. Poznato je da se poduzetništvo može naučiti međutim malo je poznato kako uspjeti u poduzetništvu.

Za to ne postoji magična formula, ali dati ću vam signale. Ako želite uspjeti i biti uspješan poduzetnik prvo morate to že-

ljeti kao što želite disati. Drugo, morate se odreći onoga što imate danas kako bi beneficirali sutra i treće morate biti sposobni pretrpjeti bol kako bi uživali u rezultatima rada.“ Prisutnima su se obratili i predstavnici institucija koje su pokrovitelji konferencije, tako su pozdravni govori održali Marko Jurčić, savjetnik predsjednice RH, Zdenka Lončar, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta, Jasminka Martinović, predstavnica HUP-a, Zvonimir Savić, direktor sektora pri HGK i Violeta Jelić, predstavnica HOK-a.

Zahvalu organizatorima na pozivu te na uključivanju Njemačke kao partner zemlje uputio je zamjenik veleposlanika Savezne Republike Njemačke u RH, gosp. Andreas Krauss. Istaknuo je važ-

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Slavko Kulić

nost umrežavanja. „Teško je napraviti prvi korak i postati poduzetnik. Razgovarajte sa uspješnim poduzetnicima jer oni znaju suočiti se sa izazovima. Iskoristite priliku već na današnjoj konferenciji i ne odustajte.“ Na kraju uvodnog djela, dr.sc. Mirko Smoljić, dekan Veleučilišta Lavoslav Ružička u Vukovaru obratio se sudionicima kao suorganizator ovogodišnje konferencije te najavio slijedeću 6. Međunarodnu konferenciju o učenju za poduzetništvo u Vukovaru.

Peta Međunarodna konferencija o učenju za poduzetništvo okupila je znanstvenike i stručnjake iz prakse iz područja obrazovanja za poduzetništvo, poslovanja, menadžmenta i ekonomije, kao i poduzetnike, donositelje odluka na svim razinama, nastavnike i profesore, te pruISSN 1849-8310

5. Međunarodna konferencija o učenju za poduzetništvo

BOOK OF ABSTRACTS

5th International Conference on Entrepreneurial Learning

ZBORNIK SAŽETAKA

ZBORNIK SAŽETAKA

BOOK OF ABSTRACTS

UDK 005 UDK 33 UDK 37

žila teorijske i empirijske dokaze o povezanosti poduzetničkih znanja s poslovanjem, menadžmentom i ekonomijom te omogućiti bolje razumijevanje filozofije poduzetništva, dualnog sustava obrazovanja i učenja za poduzetništvo. Profesori koji su posebno pridonijeli Konferenciji bili su glavni govornici i to: prof.dr.sc.

Slavko Kulić, hrvatski filozof, politolog, ekonomist i sociolog s temom „Filozofija poduzetništvo u uvjetima socijalne i tržišne neizvjesnosti“ i prof.dr.sc. Asa Hagberg-Andersson, s Novia University of Applied Sciences iz Vaase, u Finskoj, s temom „New times, new challenges, new methods“ („Nova vremena, novi izazovi, nove metode“).

tva koja u prvi plan stavlja čovjeka, poduzetnika, preuzimatelja rizika. Drugi panel „Dualno obrazovanje“ govorio je o sinergiji između države, obrazovnih institucija i poslodavaca te na taj način promovira poduzetničku teoriju u praksi. Kako pripremamo studente za tržište rada ilustriralo se kroz treći panel „Obrazovanje za poduzetništvo“, a kako je prikazano i izgleda poduzetništvo u praksi obrađen je u zadnjem panelu „Poduzetništvo u praksi“.

Fokus konferencije bio je podijeljen na 4 tematske cjeline odnosno panela. Prvi panel „Filozofija poduzetništva“ odnosio se na novi fenomen u obrazovanju za poduzetništvo, a to je filozofija poduzetniš-

Konferenciju je zatvorio dekan Visoke škole, dr.sc. Ivica Katavić zahvalivši se pritom svima koji su dali doprinos ovoj Konferenciji u Hrvatskoj, ali i onima koji ST su sudjelovali iz inozemstva.

Novosti koje je donijela ovogodišnja konferencija su poster sesije koji su sudionici mogli pogledati između panela, a kojima su autori na Konferenciji predstavili svoje radove.

Umjesto zaključka Nove metode i pristup obrazovanju Organizatori 5. Međunarodne konferencije o učenju za poduzetništvo bili su Visoka škola za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski te Veleučilište Lavoslav Ružička iz Vukovara. Glavna tema konferencije bila je Utjecaj poduzetničkog znanja na poslovanje, menadžment i ekonomiju s ciljem pružanja teorijskih i empirijskih dokaza o povezanosti poduzetničkih znanja s poslovanjem, menadžmentom i ekonomijom te razvoja boljeg razumijevanje filozofije poduzetništva, dualnog sustava obrazovanja, obrazovanja za poduzetništvo i poduzetništva u praksi. Zemlja partner 5. Međunarodne konferencije o učenju za poduzetništvo bila je Savezna Republika Njemačka.

Temeljna poruka konferencije mogla bi se sažeti u ovu misao: obrazovanje za poduzetništvo zahtjeva nove metode i pristup obrazovanju. „Nova vremena, novi izazovi, nove metode“.

Na konferenciji je sudjelovalo 170 registriranih sudionika iz 5 zemalja, prezentirano je 25 radova, 22 znanstvena i stručna rada u formi poster sesija te 17 radova u formi panel rasprava.

Također su, uz zanimljiva uvodna predavanja, organizirane četiri tematske panel rasprave s fokusom na: (a) filozofiju poduzetništva, novi fenomen u obrazovanju za poduzetništvo koji u prvi plan stavlja čovjeka poduzetnika, donositelja odluka i preuzimatelja rizika, (b) dualni sustav obrazovanja gdje se traži sinergija između države, poslodavaca i obrazovnih institucija te na taj način povezuje poduzetničko znanje s praksom, (c) obrazovanje za poduzetništvo gdje se demonstrira važnost odgoja i obrazovanja za poduzetništvo od vrtića do cjeloživotnog obrazovanja i (d) poduzetništvo u praksi kao rezultat obrazovnog procesa učenja za poduzetništvo.

www.suvremena.hr

65

intervju

Govori Vitomir Tafra, predsjednik Upravnog vijeća Obrazovne grupe Zrinski

Raskorak obrazovanja i potreba tržišta rada

T

aj se raskorak može sustavno smanjivati definiranim nacionalnim srednjoročnim planovima i dugoročnim projekcijama razvoja gospodarstva. U tome je izuzetno značajna uloga poslovnih asocijacija poput Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca i drugih u definiranju sadržaja potrebnih kompetencija sadašnjih i budućih zaposlenika.

Očigledno je da u Hrvatskoj postoji veliki raskorak između obrazovanja i potreba tržišta rada. Obrazovni sustav u nedovoljnoj mjeri odražava potrebe društva i gospodarstva, poglavito kad je riječ o strukovnom obrazovanju. Kako premostiti taj raskorak?

Veliki raskorak između obrazovanja i potreba tržišta rada rezultat su nedovoljne zajedničke usmjerenosti na rezultat, a to je obrazovani i osposobljeni kandidat za tržište rada. Dok s jedne strane poslodavci, bilo privatni ili državni očekuju zaposlenika koji je sposoban odmah preuzeti svoju radnu funkciju u cijelosti, s druge strane obrazovni sustav nema dovoljan senzibilitet za permanentnom korekcijom obrazovnih ishoda koji rezultiraju promjenom obrazovnih sadržaja i programa.

Kada govorimo o strukovnom obrazovanju uočavamo veći nesklad između definiranih potreba tržišta rada i stečenih kompetencija kroz redovno obrazovanje. Raskorak se može sustavno smanjivati definiranim nacionalnim srednjoročnim planovima i dugoročnim projekcijama razvoja gospodarstva. Iskustva najrazvijenijih zemalja Europe i Svijeta govore u prilog tome. Jasno definirani pravci razvoja gospodarstva s odgovarajućim ekonomskim okružjem koje nije podložno čestim, općim promjenama uvjeta poslovanja preduvjet su stabilnog gospodarskog rasta i razvoja, a time se omogućava definiranje društvenih zahtjeva prema obrazovnom sustavu, koje kompetencije trebaju steći.

U tome je izuzetno značajna uloga poslovnih asocijacija poput Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca i drugih u definiranju sadržaja potrebnih kompetencija sadašnjih i budućih zaposlenika.

66

Suvremena trgovina 4(40)

Jedan od ciljeva Nacionalnoga programa reformi sustava obrazovanja je osnaživanje veze između obrazovanja i zapošljavanja. Što se u tom pogledu zapravo čini i kakvi su realni izgledi da se pronađu primjerena rješenja?

Kontinuirano se djeluje na osnaživanju veza između obrazovanja i zapošljavanja npr. putem sektorskih vijeća u strukovnom obrazovanju, zajedničkom radu na HKO-u i dr.

Jedna od otežavajućih okolnosti jest i struktura realnog sektora kojeg više od 97% čine mikro i mala poduzeća. Ona samostalno ne mogu artikulirati zahtjeve prema obrazovnom sustavu, stoga to u njihovo ime čine asocijacije. Primjerena rješenja se izuzetno teško pronalaze jer nema zajedničke odgovornosti prema istome. Obrazovni sustav nužno mora biti u funkciji stvaranja kompetentnih i kompetitivnih budućih zaposlenika u skladu sa zahtjevima tržišta rada.

Generalno možemo konstatirati da postoji intencija obrazovnog sustava za nužnom prilagodbom, ali se za jači iskorak opravdano očekuje i odgovarajuća ekonomska i društvena podrška za nužnim, permanentnim restrukturiranjem.

Pokazalo se da dualne obrazovne strukture stvaraju na svim razinama čvršće veze između obrazovanja i zapošljavanja. Kako stoje stvari u tom pogledu u Hrvatskoj?

Dualno obrazovanje u Hrvatskoj zadržano je u trogodišnjim strukovnim školama uglavnom za obrtnička zanimanja. U četverogodišnjim školama praktični rad je u pravilu marginaliziran. Rezultati povezanosti obrazovanja i realnog sektora u dualnom obrazovanju dovode u čvršću vezu proces obrazovanja koji je u prilici unositi permanentne promjene na godišnjoj razini, a u cilju realizacije potrebnih kompetencija budućih zaposlenika. Poslodavci su tada u prilici na dnevnoj razini komunicirati i artikulirati svoje zahtjeve u obliku pitanja „Što“ a obrazovne institucije pronalaziti i davati odgovor „Kako“.

U kojoj mjeri dualni sustav obrazovanja ima realne šanse u Hrvatskoj? Što bi trebalo učiniti da dođu do izražaji prednosti takvoga sustava?

Postojeća obrazovna paradigma ne podržava u dovoljnoj mjeri koncept dualnog su-

Vitomir Tafra

stava obrazovanja. Kako bismo bili u mogućnosti sustavno i permanentno „u hodu“ prilagođavati proces odgoja i obrazovanja u skladu sa stalnim promjenama zahtjeva tržišta rada potrebno je uvoditi dualni sustav. On generira stalno prilagođavanje potrebama tržišta rada. Svojevrsno nerazumijevanje obrazovnog sustava za prihvaćanjem prednosti dualnog obrazovanja proizlazi iz nedovoljnog društvenog poticaja za njegovom promjenom i nužnim prilagođavanjem.

Na čelu ste Visoke škole koja se u svim segmentima nastoji prilagoditi procesima približavanja potrebama realnog sektora gospodarstva s naglaskom na poticanje poduzetništva. Što to, konkretno, znači i kako se to ostvaruje u praksi?

Poticanje poduzetništva u skladu s potrebama realnog sektora gospodarstva glavno je usmjerenje Visoke škole Zrinski. Realiziramo ga na način da redovni studenti u prvoj godini Stručnog studija osnivaju poduzeće na osnovi vlastite poduzetničke ideje. Vode ga do kraja studija, a unapređenje poslovanja poduzeća je tema njihovoga završnog rada. Studentsko poduzeće na Visokoj školi Zrinski predstavlja metodičku jedinicu u kojoj student neposredno na tržištu primjenjuje i provjerava svoja stečena znanja. Na taj način studentima omogućavamo da vodeći vlastito poduzeće – uz podršku studentskog poduzetničkog inkubatora – steknu potrebno iskustvo za svoj budući rad i angažman.

Simulacija realnih okolnosti ima za svrhu provjere usvojenosti teoretskog znanja koje mu služi kao podloga za donošenje poslovnih odluka i njihovu realizaciju u poduzeću. Po završetku studija svaki student ima neposredno iskustvo vođenja cjelokupnog procesa poslovanja i svjestan je vlastite sposobnosti i preuzimanja rizika.

Koncept rada Visoke škole Zrinski temeljen je na principima dualnog obrazovanja, a rezultat je 100% zaposlenost studenata. ST

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Badel 1862 preuzeo distribuciju Nikka whiskyja Japanski NIKKA whisky – među najcjenjenijima na svijetu Danas japanski whiskyi grade svoj ugled, te izazivaju velike promjene u hijerarhiji premium whiskyja diljem svijeta. Ugled im kontinuirano raste, te ih otkriva sve više i više ljubitelja whiskyja. A od 2000. godine Nikka whisky zauzima ključnu ulogu i diljem Europe - autentičan po stilu, predstavlja istinski izričaj japanske kulture, mješavinu modernog i tradicionalnog, jednostavnosti i profinjenosti.

Japan – nova prijestolnica whiskyja? Zvuči neobično, ali je istinito.

Priča o nastanku Nikka whiskyja kreće davne 1918. godine, kada je mladi Masataka Taketsuru, kojeg se danas smatra „ocem japanskih whiskyja“ poslan u Škot-

sku kako bi otkrio „tajne proizvodnje whiskyja“.

U Škotskoj susreće Ritu Cowan, koja postaje njegova žena i muza, a koja ga je kasnije inspirirala da 1934. godine na otoku Hokkaido izgradi Yoichi, svoju prvu destileriju, a sve veći uspjeh omogućio mu je izgradnju druge destilerije, Miyagikyo, na otoku Honshu 1969.

Danas je Nikka najcjenjeniji i najprodavaniji japanski brand whiskyja u Europi s osvojenim prestižnim nagradama na ocjenjivanjima, gdje se plasira ispred škotskih whiskyja. Badel 1862 stoga je u svoj program najpoznatijih svjetskih brandova jakih alkoholnih pića uvrstio i šest različitih Nikka whiskyja.

Iz asortimana se ističu Single Maltovi; Yoichi i Miyagkyo koji svaki na svoj način izražavaju jedinstveni karakter destilerija u kojima su proizvedeni. Taketsuru Non Age - Pure Malt koji je

kombinacija jakog karaktera Yoichia s elegancijom i preciznošću Miyagikyo Singl Malta, tradicionalan i inovativan, ovaj izvanredni Pure Malt whisky je dostojno priznanje za Masataka Taketsuru, oca japanskih whiskyja i osnivača Nikke.

Nikka From the Barrel – Blended whisky koji objedinjuje eksper-

tizu najvećih Nikka stručnjaka – ovaj ambiciozni Blend s visokim postotkom alkohola, prepoznat je po svojoj izvrsnosti.

Hrvatskoj je iskazana čast i najavljen je dolazak Brand Ambasadorice Nikka whiskyja za Europu gospođe Sayumi Oyama koja će u Zagrebu i Splitu održati MaST sterclass radionice.

ibm

SEPA – cilj ili sredstvo? piše|Darije Ramljak*

1. Uvod Jedno od osnovnih načela ugrađenih u same definicije Europske unije i Europskog gospodarskog prostora je uspostava i osiguranje funkcioniranja unutarnjeg tržišta, tj. područja na kojem je omogućeno slobodno kretanje robe, usluga i kapitala. Prekogranična plaćanja pokazala su se kao jedna od glavnih prepreka dobrom funkcioniranju unutarnjeg tržišta te je nužno bilo stvoriti jedinstveno tržište platnog prometa.

Cjelokupan proces započeo je 2007. godine uvođenjem Direktive o platnim uslugama (Payment Services Directive – PSD) koja je započela proces pojednostavljenja plaćanja i platnog procesiranja, poticanje konkurentnosti, povećanje efikasnosti i smanjenje troškova, te stvaranje pravne osnove za uvođenje SEPA-e.

2. Što je SEPA? Jedinstveno područje plaćanja u eurima (engl. Single Euro Payment Area – SEPA) omogućuje stvaranje jedinstvenog tržišta za platne usluge u kojemu je građanima, poslovnim subjektima i javnim tijelima moguće izvršavati bezgotovinske platne transakcije u eurima primjenom jedinstvenih modela i postupaka koji se jednako primjenjuju na cijelom SEPA području.

Od srpnja 2013. SEPA pokriva 34 europske zemlje: 28 država članica Europske unije te Island, Lihtenštajn, Monako, Norvešku, Švicarsku i San Marino.

Uredba (EU) br. 260/2012 definirao je 1. veljače 2014. kao službeni datum završetka migracije na pravila SEPA-e u zemljama euro-zone i 31. listopada 2016.

za ostale države članice EU-a, uključujući Republiku Hrvatsku.

vodi platiteljev račun za plaćanje, na osnovi instrukcije koju daje platitelj.

SEPA se vrlo često definira i kao financijsko-politički projekt koji cilja ukloniti pravne, poslovne i tehničke zapreke koje još razdvajaju nacionalna tržišta platnih usluga.

• SEPA izravno terećenje – nacionalna ili prekogranična platna usluga za terećenje platiteljeva računa za plaćanje, kada platnu transakciju inicira primatelj plaćanja na osnovi suglasnosti platitelja.

3. Promjene koje SEPA donosi Kako bi SEPA mogla ostvariti ciljeve koji su bili zacrtani, potrebno je bilo razviti nove platne instrumente koji će se koristiti za plaćanja u eurima na cijelom SEPA području: • SEPA kreditni transfer – nacionalna ili prekogranična platna usluga kojom se račun za plaćanje primatelja plaćanja odobrava za platnu transakciju ili niz platnih transakcija na teret platiteljeva računa za plaćanje od strane pružatelja platne usluge kod kojeg se

* Associate Partner, CEE Mobile Leader, IBM Interactive Experience, IBM

68

Suvremena trgovina 4(40)

• SEPA platna kartica – platni instrument koji omogućuje plaćanje robe i usluga preko uređaja ili na daljinu te koje omogućuje podizanje gotovog novca i korištenje drugih usluga na bankomatu i sl.

SEPA platni instrumenti koriste se u skladu sa SEPA platnim shemama (zajednički skup pravila, praksa i standarda dogovorenih na međubankovnoj razini).

SEPA platni instrumenati i jedinstvena pravila za SEPA sheme omogućuju korisnicima platnih usluga izvršenje bezgotovinskih platnih transakcija u eurima na jednak način, uz iste uvjete, na cijelom SEPA području.

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Uvođenje SEPA-e u Republici Hrvatskoj dovest će do promjena postojećih platnih instrumenata i platne infrastrukture. Nadalje, nacionalni odbor za platni promet donio je odluku da nacionalnim SEPA projektom trebaju biti obuhvaćene i platne transakcije u kunama što će rezultirati jedinstvenom tehnološkom platformom za procesiranje platnih transakcija, omogućiti unaprjeđenja platnih usluga te osigurati pripremu za buduće uvođenje eura kao službene valute.

4. Utjecaj na dionike SEPA uvodi velike promjene te će imati velik utjecaj na sve dionike, prvenstveno uklanjanjem raznih barijera, otvaranjem novih prilika i povećanjem konkurentnosti. U nastavku ćemo kratko navesti neke od dionika i glavne prednosti koje im SEPA donosi: 1. Korisnici platnih usluga – dovoljan će biti samo jedan račun za plaćanje s kojeg će izvršavati sve kreditne transfere i izravna terećenja, a korištenje platnih kartica će biti olakšano korištenjem samo jedne kartice. Također, cilj uvođenja SEPA usluga je prelazak na isključivo korištenje elektroničkih načina plaćanja (e-račun, internet, mobile), što izravno koristi korisnicima usluga jer ubrzava samo obavljanje transakcije.

2. Banke – banke će moći lakše nuditi svoje usluge i time proširiti svoje poslovanje na području cijele Europske unije. Uvođenjem SEPA platnih instrumenata troškovi za prekogranična plaćanja svode se na razinu nacionalnih plaćanja, a banke će moći nuditi i razne nove usluge s dodanom vrijednošću. S druge strane, inicijalne investicije će biti potrebne za implementaciju tehnoloških elemenata i platformi potrebnih za uvođenje novih SEPA shema.

3. Poslovni subjekti – poslovni subjekti će biti u mogućnosti sva plaćanja u eurima obavljati s jednog računa, a sama plaćanja će biti jednostavnija zbog jedinstvenog platnog formata.

Također, bit će omogućeno korištenje e-računa i sličnih usluga s dodanom vrijednošću u prekograničnim plaćanjima kroz standardizirane SEPA platne sheme i to će dovesti do gotovo potpunog „Straight through pro-

Slika 1. Uloge Financial Transaction Manager for SEPA Services

cessing-a“ (STP) i znatno utjecati na smanjenje troškova obrade.

4. Trgovci – u SEPA okruženju trgovci će moći birati bilo kojeg prihvatitelja kartice koji će im obrađivati transakcije, a terminali na prodajnim mjestima će postajati sve više standardizirani, uz širi izbor dobavljača terminala te mogućnosti prihvata šireg spektra kartica. Sve to dovest će do povećane konkurentnosti pružatelja usluge i smanjenja troškova i naknada za trgovce.

5. Upravitelji platnih sustava – za razliku od trenutnog ograničenja na nacionalnom prostoru, upravitelji platnih sustava bit će u mogućnosti nuditi svoje usluge na cijelom području Europske unije, a procesori kartica moći će održavati različite kartične sheme i pružati usluge također na cijelom području Europske unije.

5. IBM rješenja za olakšanu prilagodbu na SEPA standarde Uvođenje SEPA platnih instrumenata ima velik utjecaj na korisnike i platne procese te zahtijeva uvođenje novih funkcionalnosti u postojeće bankarske sustave: • račun platitelja i primatelja plaćanja definirani su IBAN-om • pružatelji platnih usluga (banke) platitelja i primatelja plaćanja definirani su BIC-om • maksimalno trajanje transakcije za SEPA kreditne transfere je jedan radni dan

• SEPA kreditni transferi su kreditirani u cijelom iznosu, bez smanjenja inicijalnog iznosa na ime naknade • Informacije o doznakama imaju fiksne duljine od 140 znakova i banke su dužne pružiti potpunu informaciju na izvješćima • platne transakcije se obavljaju u skladu sa ISO 20022 XML formatom platnih poruka.

Također, broj transakcija koje će se obavljati prema SEPA platnim shemama će rapidno rasti, što pred banke postavlja zahtjeve za robusnom i skalabilnom platformom za procesiranje SEPA platnih transakcija.

Mnoge banke su krenule u klasične prilagodbe postojećih sustava za platni promet i uvođenje novih XML shema i procesiranja, no takav pristup je limitiran i vrlo brzo takve platforme neće biti u stanju procesirati povećani broj transakcija, koji je neminovan.

IBM Financial Transaction Manager for SEPA Service direktno adresira te probleme i pruža sljedeće napredne mogućnosti: • Predefinirani i ugrađeni procesni tijekovi za upravljanje SEPA interakcijama s implementiranim mehanizmima kliringa i namire • Mogućnost pokretanja, kontrole, nadzora i praćenja SEPA plaćanja • Transparentnost tijekom cijelog SEPA procesiranja • Poboljšani „straight-through processing“ za SEPA plaćanja • Robusno i skalabilno okruženje za procesiranje velikog broja SEPA plaćanja www.suvremena.hr

69

ibm - Direktna veza između prodavatelja i banke odvijat će se direktno kroz Payment API-e (Application Programming Interface).

• Postojeći korisnici računa u nekoliko banaka za svaki račun moraju pristup i provođenje transakcije obavljati s pojedinom bankom (e-bankingom, mbankingom i sl.)

- PSD2 direktiva uvodi Pružatelja usluge informacija o računima (Account Information Service Provider AISP), koja će omogućiti uslugu dobivanja detalja o računima iz svih banaka na jednom mjestu – portalu

Slika 2. Arhitektura - Financial Transaction Manager for SEPA Services

• Jednostavno uvođenje i prilagodba na nove promjene SEPA shema i pravila.

• Promoviranje inovacije u domeni plaćanja i smanjenje troškova

Pored FTM platforme, IBM nudi i druga rješenja u obliku platformi za digitalna i mobilna plaćanja, a jedna od njih nastala je i u strateškoj suradnji s kompanijom Monitise, koja uključuje i SEPA platne instrumente te dodatno uvodi funkcionalnosti kao što su e-Wallet, m-Wallet, virtualizacije kreditnih kartica te ostale oblike mobilnih plaćanja koje polako postaju primarnim načinima izvođenja transakcija i time mijenjaju perspektivu i očekivanja korisnika.

• Pružanje jasnoće i smjernica pri korištenju novih oblika plaćanja kao što su mobile i on-line plaćanja

6. SEPA je ustvari tek početak puta U uvodu je naznačeno kako je cijela SEPA priča krenula od Direktive o platnim uslugama (PSD iz 2007.), a upravo nedavno (listopad, 2015), Europska komisija usvojila je revidiranu verziju Direktive o platnim uslugama – PSD2. Ta dugo očekivana revizija unosi dosta naprednih promjena vezanih uz pružanje platnih usluga u digitalnoj ekonomiji i definira nove elemente koje su samo nastavak pravca koje je Europsko platno vijeće zacrtalo te s pravom možemo reći da je SEPA samo početak puta.

Cilj PSD2 je kreiranje nove platforme i pravila platnog sustava kroz: • Standardiziranje, integraciju i unaprjeđenje efikasnosti plaćanja • Pružanje bolje zaštite klijenta

70

Suvremena trgovina 4(40)

• Kreiranje jednakih pravila igre za pružatelje platnih usluga – omogućavanje ulaska novih kompanija u domeni plaćanja • Harmonizaciju cijena i poboljšanje sigurnosti platnog procesiranja • Uvođenje novih platnih usluga pod okrilje regulacije.

PSD2 donosi dosta nemira u bankarsku industriju jer će zahtijevati značajne investicije za uvođenje novih pravila i usluga, smanjenje bankarskih prihoda i otvaranje mogućnosti ulaska cijelog niza novih konkurenata (FinTech kompanija i startup-a).

U nastavku navodimo neke od primjera koji mogu plastično dočarati što je cilj PSD2 i kakve promjene ona donosi: • Prilikom on-line kupnje obično unosimo podatke o plaćanju pri checkout-u, a sam prodavatelj novac dobiva kroz nekoliko posrednika u platnom procesu: - PSD2 direktiva će omogućiti prodavatelju postavljanje zahtjeva prema kupcu za pristup financijskim detaljima te nakon dozvole od strane kupca, prodavatelj direktno obavlja plaćanje s bankom – bez posrednika

- Ovo znači da portal koji će klijentu nuditi ovakvu uslugu ne mora biti banka, a omogućuje vrlo zanimljive mogućnosti novih usluga.

• Mogućnosti neograničenog refundiranja za izravna plaćanja kroz SEPA CORE shemu • Poboljšana zaštita klijenata od prijevara, uvođenjem gornjeg limita za neautorizirana plaćanja do 50 Eur i sl.

PSD2 direktiva uvodi dva koncepta koji su vrlo važni za razvoj tzv. Pružatelja platnih usluga od trećih strana (Third Party Payment Service Providers – TPPs) za koje se očekuje da će uvesti velike promjene kojih se bankari pribojavaju, a koji su nužni za razvoj digitalne ekonomije: • Pružatelji usluge iniciranja plaćanja - Payment Initiation Services Providers – PISP • Pružatelji usluge informacija o računima – Account Information Service Providers – AISP. Ova dva koncepta omogućuju trećim stranama (ovlaštenih od strane klijenta) pristup podacima s bankovnih računa i pokretanje platnih transakcija kroz korištenje API-a za integraciju i na taj način pružaju mogućnosti izgradnje novih usluga s dodanom vrijednošću koje će moći nuditi i ne-bankarske institucije. Ovakvo „otvaranje“ bankarskih informacija i transakcija će zasigurno doprinijeti izgradnji novih i inovativnih uslužnih platformi koje će uzrokovati disrupciju na bankarskom tržištu, no takav napredak u novim oblicima plaćanja je nužan za razvoj digitalne ekonomije i načina kako ćemo u bliskoj budućnosti kupovati i koristiti raST zne proizvode i usluge.

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

www.suvremena.hr

71

zakoni

Članak je preuzet iz TEB-ovog časopisa „Financije, pravo i porezi“ br. 9/15

Osvrt Zakon na novi Zakon Osvrt na novi o računovodstvu o računovodstvu

mr. sc. Mladen Štahan TEB, Zagreb

doposlovodstva 1.7.2015. (dakle 17 dana pritome je ministru li izvješće sastavljeno u Kako su u odnosu na postojeće obveznike uvedeni dodatni kri- 6. mišljenje oprijedlog je objave novog ZOR-a).

Nadzorna tijela ovlaštena za 1 skladu s ZOR-om, o računovodstvu (Nar. nov., br.pre109/07, 125/11 – čl. 381. teriji, te kako je propisana novaZakonu klasifikacija poduzetnika, Kaznenogizakona, 54/13 ipoduzetnici121/14 – čl. 48. Zakona o financijskom nadzor poslovanja poduzetnika čije je obavljanje poporučujemo svima. a osobito malim srednjim 7. izjavu o tome li, a na temelju znanja i razumijevanja slovajepropisano posebnim zakonima, dužna su za poove poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija) ma da provjere svoj status, jer će neki od 1.1.2016. prestati biti slovanja poduzetnika i njegova okruženja stečenog u okviobveznici revizije, dok će neki postati novi obveznici revizije. ru revizije, revizor u godišnjem izvješću te, ako ihUDK ima,657.1 opi-

sati prirodu takvih pogrešaka.

11.1. Nove obveze revizora Revizija odvojenih i konsolidiranih GFI i godišnjih izvješća obavlja se u skladu sa Zakonom o reviziji. Ipak, novim ZOR-om povećane su odgovornosti i obveze revizora i skraćeni rokovi za provedbu revizije i izdavanje revizorskog izvješća.

Nova je obveza izražavanje mišljenja o tome da li je izvješće poslovodstva sastavljeno u skladu sa ZOR-om, izdavanje izja-

72

Suvremena trgovina 4(40)

Revizor je dužan podvrgnuti reviziji i dijelove izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja i o tome izdati mišljenje, te provjeriti jesu li u izjavi o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja uključene sve propisane informacije.

Zakonski zastupnik revizorskog društva, samostalni revizor ili ovlašteni revizori zajedničkog revizorskog ureda dužni su zajedno s ovlaštenim revizorom potpisati revizorsko izvješće i navesti datum sastavljanja.

5

Financije, pravo i porezi | 9/15

Vezano za reviziju ZOR donosi više novosti pa je tako st. 2. čl. upravljanja i korporativnom upravljanju koju su poduzetnidužni šuma objaviti u okviru godišnjeg sječe primarnih i javni sektor. Na koncu seizvjeobra1. Općenito 45. ZOR-a propisano da s 1.1.2016. prestaje važiti čl. 6.a Zako- ci od javnog interesa zlažesvjedoče što znači samo projekto iusuglašenosti što je sve plaćanje u javnom šća.

Revizori sada godišnjeg izna o reviziji koji propisuje obveznike revizije.

1 U odnosu na sada važeći Zakon o računovodstvu , sektoru. financijskim Odredbom čl. 4. propisuje se da vješća s revidiranim izvještajima, pa su će poduzetovi novi koji ima 37 članaka, opseg novog je na nici obveznici primjene ZOR-a, pri čemu su poduzetPrema čl. 20. ZOR-a, obvezi revizije GFI za razdoblja koja ZOR-a po- povećan zahtjevi nametnuti revizorima dodatan posao i odgovornost.

46 članaka, kojima su obuhvaćena slijedeća područja: nici definirani na sličan način kao i do sada. činju od 1.1.2016. podliježu: ■ računovodstvo poduzetnika, Prema tome, odPoslovne 1.1.2016. revizorsko izvješće uključuje: knjige, godišnji financijski izvještaji, kon godišnji odvojeni i konsolidirani financijski izvještaji su- poduzetnika, ■ razvrstavanje poduzetnika i grupa solidirani godišnji financijski izvještaji, godišnja izvje1. uvod u kojem se navode financijski izvještaji kojifinancijske su predšća, konsolidirana godišnja izvješća i druge bjekata od javnog interesa■teknjigovodstvene velikih i srednjih poduzetniisprave i poslovne knjige, metom revizije, zajedno s okvirom financijskog izvještavainformacije i nadalje se, u skladu s čl.

26.

ZOR-a, sa■ popis imovine i obveza, ka koji nisu subjekti od javnog interesa, nja koji je uporabljen u njihovu sastavljanju, stavljaju na hrvatskom jeziku, a u njima iskazuju izno■ primjena standarda financijskog izvještavanja i tijelo  poduzetnici koji su matična za društva velikih i srednjih gru- izvještavanja, si u kunama. donošenje standarda financijskog 2. opis opsega zakonske revizije, uz navođenje revizijskih pa, ■ godišnji financijski izvještaji i konsolidacija godiš- u skladu s kojima je revizija obavljena, standarda 2. Rokovi za primjenu pojedinih financijskih izvještaja,  odvojeni i konsolidirani GFInjih dioničkih društava te koman■ izvještaj o plaćanjima javnom sektoru, 3. mišljenje revizora odredbi novog ZOR-a kojim se jasno izražava pružaju li GFI ditnih društava i d.o.o.-a čiji odvojeni, odnosno konsolidi■ revizija godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg istinit i fer prikaz financijskog položaja poduzetnika surani podaci u godini koja prethodi reviziji prelaze pokazaNovi ZOR je propisao više različitih rokova. izvješća, kladno ovom Zakonu i HSFI, odnosno MSFI, jesu lićeGFI Objavljen je 17.7.2015., a prema čl. 46.ilistupit na telje u dva od sljedeća tri uvjeta: ■ sadržaj godišnjeg izvješća, u skladu s propisima kojima se uređuje poslovanje poduzetsnagu 1.1.2016. godine.

Međutim, pojedine odred– iznos ukupne aktive 15.000.000,00 ■ javna objavakn, godišnjih financijskih izvještaja go- propisi nikai ako zahtijevaju Mibe su već stupile na takvo snagu, amišljenje pojedine revizora. će stupiti prije dišnjeg – iznos prihoda 30.000.000,00 kn,izvješća, i nakon tog nadnevka.

Tako ili je čl.

46. propisano da će šljenje revizora može biti pozitivno uvjetno mišljenje ili ■ Registar godišnjih financijskih izvještaja i čl. se 44.ovlašteni stupiti na revizor snagu u može roku od 8 dana od objave u negativno ili suzdržati od izraža– prosječan broj radnika■tijekom poslovne godine – 25, obavljanje nadzora.

“Narodnim što znači daizraziti, je čl. 44. stupio na vanja mišljenja ako ganovinama”, nije u mogućnosti Odredbom čl. 2. ZOR-a navedene su Direktive EU-a snagu 25.7.2015. Tim člankom propisano je donošenje  odvojeni i konsolidirani financijski izvještaji poduzetnika se prenosesvojih u pravni poredak Republike podzakonskih propisa ostalih već od 20.7.2015.

(5 koje dana reviprije 4. Hrvatske, isticanje pitanja i navođenje pitanja na koji su podnijeli zahtjev zakoje uvrštavanje vrijednosnih te Uredbe Europskog parlamenta i Vijećazor (vidjeti stupanja na snagu čl. 44.), mišljenja do kada jesministar finanželi ukazati, ali bez izražavanja ogradom, ako papira na uređeno tržište, TEB-ov Poslovni info br. 9/15). U čl. 3. definirani su cija bio dužan uskladiti s odredbama novog ZOR-a to zahtijevaju Međunarodni revizijski standardi, pojmovi: subjekt od javnogspajanjiinteresa, matično druš- Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih  GFI poduzetnika koji su sudjelovali u poslovnim tvo, društvo kći, grupa, država članica i treća država, izvještaja, na prijedlog Odbora za standarde sfinancij5. mišljenje o usklađenosti izvješća poslovodstva GFI za ma, odnosno podjelama kao preuzimatelji ili novoosnovadruštvo povezano sudjelujućim udjelom ili interesom, skoggodinu, izvještavanja. Zbrka s rokovima vidljiva je i u čl. istu poslovnu na društva. značajnost, subjekt u djelatnosti rudarstva i vađenja, te 44. st. 3., prema kojem je Odbor trebao dostaviti ovaj

mr. sc. Mladen Štahan | Osvrt na novi Zakon o računovodstvu

U Narodnim novinama br. 78 od 17.7.2015. objavljen je novi Zakon o računovodstvu (u nastavku: ZOR). O različitim prijedlopiše|mr. sc. Mladen Štahan zima novog ZOR-a višekratno smo pisali u FIP-u, jer su u dugotrajnom postupku njegova oblikovanja i donošenja pojedine odredbe Nastaviak iz prošlog broja više puta unošene, brisane i ponovo unošene, a pojedine mijenjane. U nastavku dajemo osvrt na novi ZOR i brojne novosti koje o tome da li ječitatelje identificirao značajne pogrešne prikaze u goje ovaj propis donio. Takođerveupućujemo na TEB-ov 11. Revizija godišnjih financijskih dišnjem izvješću, uz njihovZOR-a opis ako Poslovni info br. 9/15, u kojem smo radi važnosti zaih ima, a također se mora izvještaja revidirati i dijelove izjave o primjeni hrvatske računovođe, objavili cjeloviti tekst ovog zakona. kodeksa korporativnog

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Ako se revizor sukladno propisima kojima se uređuje revizija suzdrži od izražavanja mišljenja ili izda negativno mišljenje, smatra se da financijski izvještaji poduzetnika ne pružaju istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja, te da nisu u skladu sa ZOR-om.

3. izvještaj o plaćanjima javnom sektoru, ako su ga dužni sastavljati prema odredbama ovoga Zakona, 4. izvješće poslovodstva s podacima koji se odnose na prikaz: a) vjerojatnog budućeg razvoja poduzetnikova poslovanja

Revizorsko izvješće čuva se trajno u izvorniku.

b) aktivnosti istraživanja i razvoja c) podataka o otkupu vlastitih dionica sukladno propisu kojim se uređuju trgovačka društva

12. Godišnje izvješće i izvješće poslovodstva

d) podataka o postojećim podružnicama poduzetnika e) koje financijske instrumente koristi, ako je to značajno za procjenu imovine, obveza, financijskog položaja i uspješnosti poslovanja:

Godišnje izvješće propisano je čl. 21. i 24. ZOR-a na nešto drugačiji način nego do sada, ali s praktično istim sadržajem (dopunjeno je novim izvještajem o plaćanjima javnom sektoru), a ostali su i isti obveznici. Podsjećamo da je obvezni sadržaj godišnjeg izvješća propisan i čl. 250.a, 250.b i 431.b Zakona o trgovačkim društvima2 koji su identični sa zahtjevima sada važećeg ZOR-a, i čijih se odredbi poduzetnici također moraju pridržavati.

Kao i do sada, obveznici sastavljanja godišnjeg izvješća su veliki i srednji poduzetnici.

Mikro i mali poduzetnici nisu dužni izraditi godišnje izvješće, ali su dužni izraditi GFI sukladno ZOR-u, te u bilješkama uz GFI navesti informacije o otkupu vlastitih dionica, odnosno udjela.

– ciljeva i politike poduzetnika u vezi s upravljanjem financijskim rizicima, zajedno s politikom zaštite svake značajnije vrste prognozirane transakcije za koju se koristi računovodstvo zaštite – izloženosti poduzetnika cjenovnom riziku, kreditnom riziku, riziku likvidnosti i riziku novčanog toka.

Osim toga, čl. 24. propisuje obvezu izrade konsolidiranog godišnjeg izvješća, a čl. 22. obveznike sastavljanja i minimalni sadržaj izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja.

Ova obveza je već propisana i čl. 272.p ZTD-a.

Veliki i srednji poduzetnici dužni su zajedno s GFI-ima izraditi i izvješće poslovodstva, za koje je potrebno provesti reviziju usklađenosti s financijskim izvješćima sastavljenima za isto izvještajno razdoblje i zakonskim odredbama, ako je propisana obvezna revizija financijskih izvještaja, te koje mora sadržavati istinit i fer prikaz razvoja i rezultata poslovanja poduzetnika i njegova položaja, zajedno s opisom glavnih rizika i neizvjesnosti s kojima se on suočava. Prikaz mora biti uravnotežena i sveobuhvatna analiza razvoja i rezultata poslovanja poduzetnika i njegova položaja te mora biti u skladu s veličinom i kompleksnošću poslovanja. Ako je to potrebno za razumijevanje razvoja, rezultata poslovanja i njegova položaja, analiza mora uključivati financijske pokazatelje te ako je to primjereno, nefinancijske pokazatelje koji su relevantni za određeno poslovanje koji obuhvaćaju i informacije o zaštiti okoliša i radnicima. Ako je primjereno, izvješće poslovodstva će upućivati i dodatno objašnjavati iznose iskazane u godišnjim financijskim izvještajima.

12.1. Produljen rok čuvanja godišnjeg izvješća

Nova je odredba da srednji poduzetnici u izvješću poslovodstva nisu dužni objaviti nefinancijske pokazatelje (st. 4. čl. 21), što će ovim poduzetnicima pojednostaviti njegovu izradu, ali i otežati razumijevanje korisnicima.

Konsolidirani GFI su financijski izvještaji grupe poduzetnika u kojoj određeni poduzetnik (matično društvo) nad jednim ili više poduzetnika (društvo kći) ima vladajući utjecaj (kontrolu) na određivanje financijskih i poslovnih politika, a prikazuju grupu kao cjelinu.

Godišnje izvješće mora sadržavati sljedeće: 1. financijske izvještaje za izvještajno razdoblje, uključujući revizorsko izvješće ako je propisana obvezna revizija godišnjih financijskih izvještaja, 2. izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, ako su je dužni sastavljati prema odredbama ovoga Zakona,

Sukladno st. 5. čl. 21. novog ZOR-a, godišnje izvješće čuva se trajno u izvorniku.

Do 31.12.2015. godišnje izvješće treba čuvati najmanje 11 godina, od zadnjeg dana poslovne godine za koje je sastavljeno.

Stoga preporučujemo poduzetnicima da prije isteka 2015. godine promisle o donošenju potrebne odluke i prestanku čuvanja godišnjih izvješća starijih od 11 godina.

13. Konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja Obvezu i obveznike konsolidacije financijskih izvještaja na nešto drugačiji nego do sada, ali i dalje kompliciran način, uređuje čl. 23. ZOR-a.

Matično društvo je, sukladno čl. 3. ZOR-a, definirano kao poduzetnik koji kontrolira jedno ili više ovisnih društava, a ovisno društvo odnosno društvo kći kao poduzetnik kojeg kontrolira matično društvo, uključujući i bilo koje društvo koje kontrolira krajnje matično društvo. Grupu čine matično društvo i sva njegova ovisna društva.

Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93-68/13; u nastavku: ZTD)

2

www.suvremena.hr

73

zakoni Na konsolidirane GFI na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ZOR-a koje se odnose na GFI. Konsolidirana GFI, odnosno konsolidirano izvješće poslovodstva dužna su sastavljati matična društva, odnosno poduzetnici koji ispunjavaju najmanje jedan od sljedećih uvjeta: 1. imaju na izravan ili neizravan način većinu glasačkih prava u drugom poduzetniku ili 2. imaju pravo imenovati ili opozvati većinu članova uprave ili nadzornog odbora, upravnog odbora ili izvršnih direktora drugog poduzetnika, a istodobno je član odnosno dioničar tog poduzetnika ili 3. imaju pravo izvršavati prevladavajući utjecaj nad drugim poduzetnikom čiji je dioničar ili član na temelju ugovora sklopljenog s tim poduzetnikom ili na temelju odredbi osnivačkog akta, statuta ili u skladu s drugim propisima ili 4. ako je većina članova uprave ili nadzornog odbora, upravnog odbora ili izvršnih direktora odnosno upravljačkog ili nadzornog tijela poduzetnika (društva kćeri), koji su tu funkciju obavljali u tekućoj i prethodnoj poslovnoj godini i još uvijek je obavljaju do sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja, bila imenovana isključivo ostvarenjem prava glasa matičnog društva koje je dioničar ili član tog poduzetnika ili 5. imaju kontrolu nad većinom glasačkih prava dioničara ili članova u poduzetniku (društvu kćeri) na temelju sporazuma s drugim dioničarima ili članovima u tom poduzetniku i istodobno je dioničar ili član poduzetnika ili 6. ako mogu ostvarivati ili ostvaruje vladajući utjecaj ili kontrolu nad drugim poduzetnikom ili 7. ako se matičnim ili ovisnim poduzetnikom upravlja na jedinstvenoj osnovi temeljem ugovora, osnivačkog akta ili statuta ili 8. ako je obveznik primjene MSFI-a pojedinačno ili kao grupa te je prema tim standardima obvezan sastavljati konsolidirane financijske izvještaje.

Pritom se glasačkim pravima i pravima imenovanja, odnosno opoziva koje ima poduzetnik dodaju istovrsna prava njegovih društava kćeri te takva prava koja drže druge osobe u svoje ime, a za račun poduzetnika ili njegovih društava kćeri, a oduzimaju se istovrsna prava koja se drže u ime osobe koja nije matično društvo ni njegovo društvo kći ili ih poduzetnik drži u sklopu ugovorenog osiguranja plaćanja pod uvjetom da poduzetnik glasuje sukladno dobivenom nalogu odnosno u interesu osobe koja je dala sredstvo osiguranja plaćanja. Od ukupnih glasačkih prava u društvu kćeri oduzimaju se glasačka prava koja ima to društvo kći, njegovo društvo kći ili osoba koja djeluje u svoje ime, a za račun tih poduzetnika.

13.1. Izuzeća od konsolidacije Kao i do sada, a prema st. 6., 7. i 8. čl. 23., konsolidirani GFI ne trebaju uključivati financijski položaj i uspješnost poslovanja društava kćeri koja pojedinačno ili skupno nisu značajna za konsolidirane godišnje izvještaje grupe, osim ako standardi financijskog izvještavanja ne propisuju drugačije.

74

Suvremena trgovina 4(40)

To znači da matica nije dužna sastavljati konsolidirane financijske izvještaje ako se u grupi nalaze samo društva kćeri koja nisu značajna, ili ako su ispunjeni uvjeti propisani računovodstvenim standardima. Razloge neuključivanja matično društvo mora navesti u bilješkama.

Pojam „značajnost“ ZOR i standardi financijskog izvještavanja definiraju kao „obilježje informacije za čije se izostavljanje ili pogrešno prikazivanje može razumno očekivati da će imati utjecaja na odluke koje korisnici donose na temelju financijskih izvještaja poduzetnika. Značajnost pojedinačnih stavki ocjenjuje se u kontekstu drugih sličnih stavki.“ Ova nedovoljno precizna definicija značajnosti u praksi će i nadalje izazivati dvojbe.

Nadalje, prema čl. 25. ZOR-a, matična društva nisu dužna sastavljati konsolidirane GFI za male grupe osim onih matičnih društava čije male grupe uključuju subjekte od javnog interesa. Čl. 3. ZOR-a definira subjekte od javnog interesa kao poduzetnike koji su osnovani sukladno propisima RH i čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala. Subjektima od javnog interesa smatraju se također i: – kreditne institucije kako je određeno zakonom kojim se uređuju kreditne institucije, – institucije za elektronički novac kako je određeno zakonom kojim se uređuju institucije za elektronički novac, – društva za osiguranje kako je određeno zakonom kojim se uređuje osiguranje, – društva za reosiguranje kako je određeno zakonom kojim se uređuje osiguranje, – leasing-društva kako je određeno zakonom kojim se uređuje leasing, – društva za upravljanje UCITS fondovima kako je određeno zakonom kojim se uređuju investicijski fondovi s javnom ponudom, – društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima kako je određeno zakonom kojim se uređuju alternativni investicijski fondovi, – UCITS fondovi kako je određeno zakonom kojim se uređuju otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom, – alternativni investicijski fondovi kako je određeno zakonom kojim se uređuju alternativni investicijski fondovi, – mirovinska društva koja upravljaju obveznim mirovinskim fondovima, mirovinska društva koja upravljaju dobrovoljnim mirovinskim fondovima, dobrovoljni mirovinski fondovi, obvezni mirovinski fondovi i mirovinska osiguravajuća društva kako je određeno zakonom kojim se uređuju mirovinska osiguravajuća društva, – društva za dokup mirovine kako je određeno zakonom kojim se uređuje doživotna otpremnina, odnosno dokup mirovine, – faktoring-društva kako je određeno zakonom kojim se uređuje faktoring, – investicijska društva, burze, operateri MTP-a, središnja klirinška depozitarna društva, operateri središnjeg registra,

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

b) navod o izuzeću od obveze sastavljanja konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja, odnosno konsolidiranog izvješća poslovodstva.

U st. 9. i 10. čl. 23. ZOR-a navodi se da su detaljniji uvjeti i pravila konsolidacije uređeni HSFI-ima i MSFI-ovima.

14. Novi izvještaj o plaćanjima javnom sektoru operateri sustava poravnanja i/ili namire i operateri Fonda za zaštitu ulagatelja kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, – Hrvatska banka za obnovu i razvitak, – druga trgovačka društva od javnog interesa sukladno odluci Vlade Republike Hrvatske o popisu pravnih osoba od posebnog državnog interesa i, – veliki poduzetnici sukladno odredbama ovoga Zakona.

Obvezi sastavljanja konsolidiranih GFI-a i konsolidiranoga godišnjeg izvješća ne podliježu matična društva u RH, uključujući i subjekte od javnog interesa ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti: 1. matično društvo nije izdavatelj financijskih instrumenata uvrštenih na uređenom tržištu države članice u smislu kako je definirano zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, 2. matično društvo je pod kontrolom matičnog društva koje podliježe zakonima druge države članice, 3. matično društvo je u 100-postotnom vlasništvu drugog matičnog društva pri čemu se ne uzima u obzir vlasništvo koje drže članovi njegovih upravljačkih ili nadzornih tijela izuzetog matičnog društva u skladu sa zakonskom obvezom ili obvezom u osnivačkom aktu ili statutu društva. Ako je matično društvo u 90-postotnom i većem vlasništvu, izuzeće od sastavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja podliježe odobrenju svih preostalih članova društva, 4. matično društvo će zajedno sa svim svojim društvima kćerima, osim onih društava koja sukladno propisima ne ulaze u konsolidaciju, biti konsolidirano u konsolidiranim financijskim izvještajima drugog matičnog društva koje podliježe zakonima druge države članice,

Za subjekte od javnog interesa koji obavljaju djelatnost rudarstva i vađenja ili djelatnost sječe primarnih šuma, uvedena je obveza sastavljanja i objavljivanja izvještaja o plaćanjima javnom sektoru i konsolidiranog izvještaja o plaćanjima javnom sektoru (čl. 27. i 28. ZOR-a). Subjekti od javnog interesa definirani su čl. 3. ZOR-a, a navedeni su u prethodnoj točki.

Ovaj novi izvještaj sastavlja se svake godine za sva pojedinačna plaćanja iznad iznosa od 750.000,00 kn ili povezana pojedinačna plaćanja u ukupnom iznosu iznad 750.000,00 kn godišnje i uključuje se u godišnje izvješće.

Nisu ga dužni sastavljati poduzetnici koji podliježu pravu države članice koji su društva kćeri ili matična društva ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta: 1. matično društvo podliježe pravu države članice, 2. plaćanja poduzetnika javnom sektoru uključena su u konsolidirani izvještaj o plaćanjima javnom sektoru koji sastavlja to matično društvo.

Izvještaj o plaćanjima javnom sektoru mora uključivati sljedeće podatke: 1. ukupni iznos plaćen svakom javnom sektoru, 2. ukupni iznos plaćanja plaćen u novcu ili naravi po slijedećim vrstama plaćanja: – naknade za prava vezana uz proizvodnju – poreze koji se obračunavaju na dobit, proizvodnju ili dobit trgovačkih društava, isključujući poreze koji se obračunavaju na potrošnju kao što su porez na dodanu vrijednost, porez na dohodak ili porez na promet – naknade za korištenje prava – dividende

5. matično društvo sastavlja konsolidirani GFI iz toč. 4. ovoga stavka i konsolidirano izvješće poslovodstva u skladu s propisima države članice u kojoj se nalazi ili Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja,

– bonuse vezane uz ugovaranje, otkrivanje i proizvodnju

6. matično društvo će objaviti konsolidirane godišnje financijske izvještaje, konsolidirano izvješće poslovodstva drugog matičnog društva i pripadajuće revizorsko izvješće sukladno odredbama ovoga Zakona o javnoj objavi u izvorniku,

– plaćanja za poboljšanje infrastrukture,

7. bilješke uz financijske izvještaje matičnog društva sadržavaju: a) naziv i sjedište matičnog društva koje sastavlja konsolidirane godišnje financijske izvještaje iz točke 4. ovoga stavka i

– naknade za licence, najamnine, ulazne naknade i druge naknade za licence i/ili koncesije i 3. ako su plaćanja vezana uz određeni projekt, tada se mora iskazati iznos iznad 750.000,00 kn za svaki pojedinačni projekt i ukupni iznos plaćanja za svaki pojedinačni projekt.

Plaćanja koja poduzetnik obavlja na razini subjekta mogu se iskazati na toj razini umjesto na razini projekta.

Ako su propisima dozvoljena plaćanja javnom sektoru u naravi, onda će se takva plaćanja iskazati vrijednosno i, gdje je moguće, količinski, a u bilješkama će se navesti objašnjenje načina na koji je utvrđena iskazana vrijednost. www.suvremena.hr

75

zakoni Iskazivanje plaćanja sukladno ovom članku mora odražavati bit, a ne formu plaćanja ili odnosne aktivnosti. Plaćanja i aktivnosti ne smiju se umjetno razdvajati ili agregirati radi izbjegavanja primjene ovoga članka.

Konsolidirani izvještaj o plaćanjima javnom sektoru obvezno sastavljaju i objavljuju matična društva. Smatra se da matično društvo obavlja djelatnost rudarstva i vađenja ili djelatnost sječe primarnih šuma ako bilo koje njegovo društvo kći obavlja jednu ili obje takve djelatnosti. Konsolidirani izvještaj mora uključivati samo plaćanja koja su posljedica obavljanja djelatnosti rudarstva i vađenja i/ ili djelatnosti sječe primarnih šuma.

Matično društvo nije obvezno sastavljati konsolidirani izvještaj o plaćanjima javnom sektoru: 1. za male grupe, osim ako je bilo koji član grupe subjekt od javnog interesa, 2. za srednje grupe, osim ako je bilo koji član grupe subjekt od javnog interesa, 3. ako podliježe pravu države članice i samo je društvo kći te ako njegovo matično društvo podliježe pravu države članice.

Poduzetnik, uključujući i subjekta od javnog interesa, ne mora biti uključen u konsolidirani izvještaj o plaćanjima prema javnom sektoru ako je ispunjen barem jedan od sljedećih uvjeta:

i GFI-a skraćen za 2 mjeseca - sa 6 mjeseci, koliko sada iznosi, na 4 mjeseca. Rok za javnu objavu konsolidiranog godišnjeg izvješća i GFI-a ostao je isti i iznosi 9 mjeseci.

Ova izmjena znatno skraćuje vrijeme za sastavljanje financijskih izvještaja i poreznih obračuna, a revizorima ostaje znatno manje vremena za obavljanje revizije financijskih izvještaja i izdavanje revizorskog izvješća.

Iako očekujemo da će se odredbe o ranijoj javnoj objavi prema novom ZOR-u prvi put trebati primijeniti tek u 2017., upozoravamo na zbrku s rokovima o kojoj pišemo u točki 2.

Propisani rokovi za javnu objavu po obveznicima i sadržaju dokumentacije su: 1. najkasnije u roku od 4 mjeseca od zadnjeg dana poslovne godine dostavljaju Fini radi javne objave potpuna i točna: - godišnja izvješća (financijske izvještaje, uključujući revizorsko izvješće ako je propisana obvezna revizija GFIa, izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, ako su je dužni sastavljati, izvještaj o plaćanjima javnom sektoru, ako su ga dužni sastavljati i izvješće poslovodstva) s pripadajućim revizorskim izvješćem ako njihovi financijski izvještaji podliježu reviziji (obveznici sastavljanja godišnjeg izvješća); - GFI-e s pripadajućim revizorskim izvješćem ako njihovi financijski izvještaji podliježu reviziji (poduzetnici koji nisu obveznici sastavljanja godišnjeg izvješća),

1. ako je matično društvo u značajnoj mjeri zbog ozbiljnih dugotrajnih ograničenja spriječeno koristiti se svojim pravima na imovinu tog poduzetnika ili na upravljanje tim poduzetnikom,

2. najkasnije u roku od 9 mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine dostavljaju Fini

2. ako se, u iznimno rijetkim slučajevima, informacije potrebne za sastavljanje konsolidiranog izvještaja o plaćanjima javnom sektoru ne mogu pribaviti bez neproporcionalno visokih troškova ili znatnog kašnjenja,

- konsolidirana godišnja izvješća s pripadajućim revizorskim izvješćem ako njihovi financijski izvještaji podliježu reviziji (ako su obveznici sastavljanja godišnjeg izvješća),

3. ako se dionice/udjeli u tom poduzetniku drže isključivo radi preprodaje u kraćem roku.

- konsolidirane financijske izvještaje s pripadajućim revizorskim izvješćem ako njihovi financijski izvještaji podliježu reviziji i ako su obveznici konsolidacije (poduzetnici koji nisu obveznici sastavljanja godišnjeg izvješća).

Navedena izuzeća vrijede samo ako se mogu koristiti i u postupku konsolidacije financijskih izvještaja.

14.1. Javna objava i odgovornost za izvještaj o plaćanjima javnom sektoru

Poduzetnici su uz to dužni dostaviti Fini i odluku o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja te prijedlog odluke o raspodjeli dobiti ili pokriću gubitka.

Izvještaji o plaćanjima javnom sektoru se prema čl. 29. ZORa mora objaviti na način propisan za javnu objavu financijskih izvještaja, odnosno godišnjih izvješća, o čemu je napisano u slijedećoj točki.

U slučaju statusne promjene, poduzetnici su dužni godišnje financijske izvještaje dostaviti u roku od 90 dana od dana nastanka statusne promjene, pokretanja postupka likvidacije ili otvaranja stečaja.

Za zakonitost, istinitost, točnost i potpunost izvještaja o plaćanjima prema javnom sektoru solidarno su odgovorni članovi uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršni direktori i članovi upravnog odbora u okviru svoje nadležnosti.

Ako poduzetnici nakon što su objavili svoje izvještaje utvrde da su u značajnoj mjeri pogrešni, odnosno odluče ih promijeniti, dužni su bez odgode o tome dostaviti obavijest radi javne objave i u razumnom roku dostaviti promijenjene izvještaje zajedno s revizorskim izvješćem, ako su poduzetnici obveznici revizije.

15. Skraćen rok za javnu objavu financijskih izvještaja Obveznici javne objave su, u skladu s čl. 30., poduzetnici iz čl. 4.

ZOR-a. Novost je da je rok za javnu objavu godišnjeg izvješća

76

Suvremena trgovina 4(40)

Poduzetnik koji tijekom poslovne godine nije imao poslovnih događaja, niti u poslovnim knjigama ima podatke o imovini i obvezama, dužan je do 30.4. tekuće godine dostaviti Fini Izjavu o neaktivnosti za prethodnu poslovnu godinu.

Do sada je rok za dostavu ove obveze bio do 31.3.

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Godišnji financijski izvještaji, odnosno godišnje izvješće koji podliježu reviziji moraju biti objavljeni u obliku i sadržaju na temelju kojeg je revizor formirao svoje mišljenje zajedno s punim tekstom revizorskog izvješća. Poduzetnik ne smije objavljivati nerevidirane podatke na način koji bi korisnika objavljenih podataka mogao dovesti u zabludu, odnosno do zaključka kako je riječ o revidiranim podacima. Članovi uprave poduzetnika i njegova nadzornog odbora, ako postoji, odnosno izvršni direktori i upravni odbor, odgovorni su da GFI odnosno godišnje izvješće te, ako se sastavljaju, konsolidirani godišnji financijski izvještaji, odnosno konsolidirano godišnje izvješće budu sastavljeni i objavljeni sukladno odredbama ovoga Zakona te su odgovorni za ispravnost pohranjenih isprava.

16. Produžen rok za dostavu financijskih podataka za statističke i druge potrebe Dosadašnji rok za izradu i dostavu financijskih podataka za statističke i druge potrebe Fini do 31.3. produžen je čl. 21. ZORa za mjesec dana.

To znači da su poduzetnici prema novom ZOR-u dužni dostaviti Fini bilancu, račun dobiti i gubitka i dodatne podatke do 30.4. tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

Oblik i sadržaj dodatnih podataka pravilnikom detaljnije propisuje ministar financija na prijedlog Državnog zavoda za statistiku, pa ćemo o tome, kao i o datumu početka primjene novog roka, potanje pisati po njegovoj objavi.

17. Registar godišnjih financijskih izvještaja Registar godišnjih financijskih izvještaja (u nastavku: Registar), u sadržajnom smislu, uređen je na sličan način kao i do sada (čl. 33., 34. i 35. ZOR-a).

Registar, kao središnji izvor informacija o financijskom položaju i uspješnosti poslovanja poduzetnika na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, operativno vodi Fina u ime Ministarstva financija.

Fina je u svrhu vođenja Registra ovlaštena prikupljati, evidentirati, obrađivati, arhivirati i javno objavljivati GFI-e, godišnje izvješće poduzetnika i revizorsko izvješće, konsolidirane GFI-e, konsolidirano godišnje izvješće i revizorsko izvješće ako konsolidirani podaci podliježu reviziji, distribuirati podatke iz GFI-a te upravljati bazom podataka i osigurati zaštitu baze podataka i dokumenata koji su pohranjeni u arhivu.

Fina je dužna sve izvještaje i drugu dokumentaciju čuvati trajno, a podatke za statističke i druge potrebe 11 godina od dana zaprimanja od poduzetnika.

Fina je dužna održavati i ažurirati popis poduzetnika i ovlaštena je preuzimati podatke iz sudskog registra, registra Ministarstva financija, Porezne uprave radi upisa u Registar.

Registar se vodi u elektroničkom obliku i dostupan je na mrežnim stranicama, a sastoji se od javnog i povjerljivog dijela, a svima je omogućen besplatan i neograničen uvid u podatke

koji se javno objavljuju, kao što su:  godišnji financijski izvještaji  konsolidirani financijski izvještaji  izvješće revizora zajedno s izvještajima koji su bili predmet revizije  godišnje izvješće  konsolidirano godišnje izvješće  odluka o utvrđivanju godišnjeg financijskog izvještaja  odluka o prijedlogu raspodjele dobiti ili pokriću gubitka  izjava o neaktivnosti  dodatni podaci za statističke i druge potrebe  izvještaji o poslovnim spajanjima i diobama  obavijesti o statusnim promjenama, likvidacijama, stečajevima i dr. s naknadno promijenjenim dokumentima.

Fina je dužna na pisani zahtjev fizičke ili pravne osobe izdati presliku ili ispis GFI-a, godišnjeg izvješća ili revizorskog izvješća, odnosno njihov izvadak te ispis izvještaja u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

Fina je dužna podatke koji prema zakonu kojim se uređuje porezni postupak čine dio porezne prijave automatski proslijediti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, čime su poduzetnici i pravne i fizičke osobe podnijeli dio porezne prijave.

Fina je dužna standardne podatke iz Registra dati u elektroničkom obliku prikladnom za ponovnu uporabu na zahtjev fizičkim ili pravnim osobama radi korištenja u komercijalne ili nekomercijalne svrhe sukladno zakonu i podzakonskim propisima kojima se uređuje ponovna uporaba informacija.

Fina može korisnicima prema posebno definiranome zahtjevu pripremiti podatke iz Registra za njihovu vlastitu uporabu ili za komercijalne svrhe.

Fina je ovlaštena podnositi prekršajne prijave protiv poduzetnika koji ne dostave GFI odnosno godišnje izvješće ili revizorsko izvješće ili konsolidirane GFI-e odnosno konsolidirana godišnja izvješća te financijske podatke za statističke i druge potrebe.

O Registru potanje ćemo pisati u FIP-u po donošenju pravilnika o načinu vođenja Registra te načinu primanja i postupka provjere potpunosti i točnosti GFI-a i godišnjeg izvješća, pravilnika o vrstama i visini naknada Fini za vođenje Registra, te pravilnika o sadržaju, uvjetima korištenja, opsegu podataka i naknadi troškova za isporuku dokumentacije i podataka. Propisani rok za objavu ovih pravilnika je do 30.11.2015.

18. Nadzor nad računovodstvenim poslovima Odredbe novog ZOR-a vezane uz nadzor propisane su čl. 36. do 41. i nisu se značajnije promijenile. Tako su za obavljanje nadzora poduzetnika u dijelu računovodstvenih poslova radi provjere obavlja li poduzetnik računovodstvene poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona, drugih zakona kojima se uređuje obavljanje poslova poduzetnika, a koji sadržavaju odredbe u vezi s računovodstvenim poslovima te propisima donesenim na temelju tih zakona i dalje nadležni Ministarstvo financija, Porezna uprava, HNB i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

Nadzor provode ovlaštene osobe: 1. praćenjem, prikupljanjem i provjerom knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga, GFI-a, odnosno godišnjih izvješća te drugih poreznih i statističkih izvještaja (analiza financijskih izvještaja), www.suvremena.hr

77

zakoni zaštita 2. provjerom sustava koje poduzetnik primjenjuje za obradu podataka u vezi s računovodstvenim poslovima i 3. izravnim nadzorom kod poduzetnika.

Poduzetnik je dužan ovlaštenoj osobi omogućiti nadzor svih knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga, GFI-a, odnosno godišnjih izvješća, drugih poreznih i statističkih izvještaja i sustava koje primjenjuje za obradu podataka, dati svu dokumentaciju i informacije, te na zahtjev Ministarstva financija, Porezne uprave dostaviti presliku isprava ili financijskih izvještaja.

automatici dostupne su sve najkori19. Prekršajne odredbe

štenije i najefikasnije tehnologije ra-

Za prekršitelje ZOR-azličitih i nadaljesvjetski su propisane prekršajne kazne poznatih proizvođau iznosu od 10.000,00ča doopreme 100.000,00 kn za poduzetnika, odza zaštitu artikala od kranosno u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kn za odgovornu osođe. Prema dugogodišnjem iskustvu bu (čl. 42. ZOR-a u kojem su navedene sve prekršajne odrednjihovo korištenje značajno utječe na be može se pogledati u TEB-ovom poslovnom infu br. 9/15).

smanjivanje krađa a može se koristiti i u druge svrhe - mogu poslužiti za nadzor lanca opskrbe, sredstvo ubr20. Umjesto zaključka zavanja inventure (što je trgovcima krajem godine posebno važno) i za Ministarstvo financija, Porezna uprava može ovlaštene oso- Novi ZOR donio je brojne novosti.

S ciljem boljeg I bržeg (jednobe i radnike poduzetnika pozvati da sastave pisano izvješće stavnijeg) nadzora naddruge načine kontrole robe, potanko za nadračunovodstvenim poslovima, ili ih pozvati da daju usmenu izjavu, u roku koji ne smije biti je propisan obvezni sadržaj zor roka valjanosti robe kojoj je rok knjigovodstvenih isprava i poslovkraći od tri dana. upotrebe ograničen te zai računovopraćenje nih knjiga, licenciranje računovodstvenih servisa na kojem se robakontni u prodajdruge, propisan je okvirni plan, Ostala je i do sada sporna odredba prema kojoj je poduzetnik đa koji vode knjige za mjesta dodane su nove obveze revizorima, produljeni su rokovi čuvanom objektu nalazi.

Postoje i veoma dužan ovlaštenim osobama staviti na raspolaganje odgovarajuće knjigai ne i godišnjeg i dr. jednostavni previšeizvješća skupi načiprostorije u kojima mogu neometano i bez nazočnosti drugih nja dokumentacije, poslovnih elektromagnetske zaštite odvožeosoba obaviti nadzor računovodstvenih poslova. Naime, mno- Nadalje, iako je novimniZOR-om značajno skraćen rok za javska odjeća i obuća, žileti, delikatete uvesti i primijeniti sustave njihove nja kolica koja se sve više krade pa gi poduzetnici naprosto ne raspolažu s takvom prostorijom. nu objavu, a slijedom toga i za izradu te reviziju financijskih koji nećeujedno uspo-su usuglašeni sna hrana itd. EAS (eng. Electronic deaktivacije na način to postajerokovi sve veći problem.na 30.4. izvještavanja Prema ZOR-u sesustavi obavijest nadzoru koja izvještaja, ritiposlovanja rad blagajnika i otkriti (kupciArticlenovom Surveillance) suonajmora sadržavati predmet nadzora, uručuje ma poduzetniku pri- koliko Jasno je će neke od ovih novina uzrokovati dodatne posloi počiniteljima) jeda zaštitnih više primjenjivani sustavi za zaštitu je početka nadzora, ili prilikom početka nadzora ako nije bilo Na ve računovođama, tržištu su do- revizorima i informatičarima, dok će druartikala od krađe. Čak 44% trgovaca oznaka korišteno. moguće na drugi način postići svrhu pojedinog nadzora. Do ge,se kao npr. ukidanje različite te- obveze potpisivanja računa, pojednostau maloprodaji ih redovito koristi, a stupne i primjenjuju sada se (osim iznimno) obavijest o nadzoruhnologije trebala dostaviti viti poslovanje. zaštite artikala od krađe njih 30% posto planira EAS sustave poduzetniku najmanje 8 dana prije početka(beskontaktna nadzora.

– EM, RF, AM, novog RM – ZOR-a su nejasno propisani rokovi za počeuvesti u skorije vrijeme.

Nedostatak ili žičana koja se koristi za komadno Po obavljenom nadzoru ovlaštena osoba Ministarstva finantak primjene pojedinih odredbi i nepotrebno izjednačene obU vrijeme korisno je rješenje po- skupu opremu želi iomocija, Porezneblagdana uprave može donijeti o otklanjanju ne-za koju veze se mikro malih poduzetnika. Međutim, očekujemo da će jačati zaštitu proizvoda većimžalba, gućiti da je te dodiruje) a koja u velikoj mjeri i na vrijeme otkloniti napravilnosti protiv kojeg nije(npr. dopuštena ali sekupcu može poi druge nedoumice brojem upravni privjesaka i naljepnica za za- prekršajni od njih će biti primijenjena ovisi opravilnicima i drugim podzakonskim aktikrenuti spor, ili može pokrenuti odnosno javljenim novim kazneni postupak. štitu artikala) koji se najviše kradu, vrsti artikala koji semaštite.

U ubrzo Alarm koji će biti objavljeni.

Poduzetnik kojem je izdano rješenje dužan je u roku određenom rješenjem otkloniti utvrđene nepravilnosti te u roku od osam dana od isteka roka određenog rješenjem o tome pisano izvijestiti Ministarstvo financija, Poreznu upravu, uz dokaz o otklonjenim nepravilnostima.

Stoga, iako se mnogim odredbama nastojalo poboljšati i olakšati nadzor, istovremeno su postignuti i drugi, možda još korisniji i važniji ciljevi. Jer, uvođenjem obveze licenciranja računovodstvenih servisa i računovođa zasigurno će unaprijeST diti računovodstvena struka.



Suvremena trgovina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

www.suvremena.hr

UDK 339, ISSN 1330-0180, CODEN SUTREE, VOL. 40, BROJ 1

Su Suvr vremena vr emena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

40 godina s Vama Zahvaljujemo na povjerenju!

56 78

Suvremena trgovina 6(33)

Suvremena trgovina 4(40)

Pretplaćujemo se za 2009.

2016. godinu na kompleta časopisa SUVREMENA TRGOVINA.

SENIKO studio d.o.o.

Nove Rašljice 2, 10090 Zagreb tel./faks: (01) 3499 034, e: info@suvremena.hr

Obnovite pretplatu na časopis Suvremena trgovina za 2009. godinu!

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

SAVRŠENO ZA SVAKODNEVNI UŽITAK!

40% 60% crnog piva Tomislav

i

osvježavajuće Žuje!

Ožujsko Rezano spaja najbolje od dva pivska svijeta.

Jedinstvena kombinacija 60% legendarne Žuje i 40% kultnog Tomislav piva zaslužna je za pivo umjerene gorčine, primamljive boje mahagonija, ugodnog okusa i mirisa karamelnog slada. Jednostavno savršeno rezano za savršeni svakodnevni užitak!

www.suvremena.hr

79