Suvremena trgovina 3 2015

Suvremena trgovina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

www.suvremena.hr

UDK 339, ISSN 1330-0180, CODEN SUTREE, VOL. 40, BROJ 3

Suvr Su vremena vr emena t r gov ina S T R U Č N I

Č A

Preporuke Europske komisije Umjetnost je učiteljica poslovanja Hrvatska dvije godine nakon ulaska u EU Razvoj trebamo graditi na privatnom sektoru

Bez razvoja industrije nema opstanka trgovine

27.

Organizatori:

Suvr vremena vr Su emena ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

tradicionalna, najveća konferencija za trgovce i proizvođače

TRGOVINA

U URBANIM SREDINAMA

Glavni pokrovitelj:

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović

Zagreb│ Zagreb │13.10.2015. u 9 sati│ sati│Velika dvorana HGK

TEME KONFERENCIJE:

TEME PANELA:

•

Što su donijeli trgovački lanci hrvatskom tržištu?

•

Što se promijenilo u trgovini posljednjih godina?

1. Trgovački centri - blagodat ili prokletstvo?

•

Kako su trgovački lanici utjecali na odnose trgovine i proizvodnje?

•

Što donosi e-trgovina?

•

Što donosi M-trgovina?

•

Koncepcija poslovne revitalizacije urbanih sredina.

•

Zašto razvoj trgovine u Hrvatskoj i većim gradovima nije pratilo urbano planiranje?

•

Utjecaj trgovačkih centara na promjene vizure gradova.

•

Kako to rade u svijetu?

•

Trgovina i turizam.

•

Prednosti i nedostatci trgovačkih centara.

•

Utjecaj trgovačkih centara na promjene u ponašanju potrošača.

2. Kako vratiti trgovinu u središta urbanih cjelina?

Rezervirajte svoje vrijeme :: Ulaz je slobodan Zbog ograničenog broja mjesta u dvorani, prijavite se već sada na info@suvremena.hr

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Savršena u svakom pogledu Trgovačka vaga UC Evo Line

Uspješan marketing na samom mjestu prodaje stvar je perspektive. Ergonomske vage linije UC Evo Line predstavljaju oblik i funkciju u savršenoj harmoniji. www.mt.com/retail-EvoLine

Suvremena UDK 339 CODEN SUTREE ISSN 1330-0180 S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

t r gov ina

v. d. Glavni i odgovorni urednik: Tihomir SERTIĆ Uredništvo: inž. Eduard ČAPKA, Ante GAVRANOVIĆ, prof.dr.sc. Ljubo JURČIĆ, prof.dr.sc. Nikola KNEGO, prof. Dubravka LIEBL, dr.sc.

Danko MATASOVIĆ, prof.dr.sc. Zvonimir PAVLEK, mr. Branko PAVLOVIĆ, dr.sc. Guste SANTINI, prof.dr.sc. Zdenko SEGETLIJA, prof. Josip ŠINTIĆ Savjet časopisa: Mr. Dragutin BRATKOVIĆ, direktor, TRGOCENTAR, Zabok • DUKAT, Zagreb • Dipl.inž. Vladimir FERDELJI, predsjednik, HUM-CROMA, Zagreb • Prof. Darko GRGURIĆ, ravnatelj, TRGOVAČKA ŠKOLA ZAGREB • Dipl.inž. Darko KNEZ, predsjednik Uprave, KONZUM, Zagreb • Dipl.inž.

Zlatan LISICA, član Uprave, KRAŠ, Zagreb • Marketing, PODRAVKA, Koprivnica • Berislav PRIBANIĆ • Mr.sc. Sanja ROCCO, viši predavač i pročelnica Katedre za marketing, VISOKA POSLOVNA ŠKOLA ZAGREB • Dipl.oec. Mijo ŠIMIĆ, direktor, TEKSTILPROMET, Zagreb • Prof.dr.sc.

Aljoša ŠESTANOVIĆ, prodekan, Visoka škola NIKOLA ŠUBIĆ ZRINSKI, Zagreb • Zlatica Štulić, predsjednica, SINDIKAT TRGOVINE HRVATSKE • Dipl. oec.

Josip ZAHER, potpredsjednik za turizam, trgovinu i financije HGK, Zagreb • GORENJE ZAGREB, Zagreb

Časopis izlazi dvomjesečno Godišnja pretplata: 150,00 Kn, 70 €; 100 USD Uprava i Uredništvo: 10090 Zagreb, Nove Rašljice 2 tel./faks: 01 3499 034 mob.: 099 2136 540 Izdavač: SENIKO studio d.o.o. za trgovinu i usluge Za izdavača: Srećko SERTIĆ, direktor i urednik e-mail: info@suvremena.hr Web portal: www.suvremena.hr Tisak: Correctus media d.o.o., Zagreb, D. Budaka 6 Uredništvo se ograđuje od osobnih stavova autora. Rukopisi, slike, crteži i CD-i vraćaju se, samo na posebni zahtjev autora.

Na naslovnoj stranici: turizam

Suvr Su vremena vr emena ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Vol. 40 br. 3 str. 1-60 Zagreb, lipanj 2015.

Sadržaj Koliko je pouzdan Gospodarski indeks za Jugoistočnu Europu?

Ante Gavranović

4

Razvoj trebamo graditi na privatnom sektoru

6

Hrvatska dvije godine nakon ulaska u EU

7

Preporuke Europske komisije

8

Pristup internetu – ključna pretpostavka za razvoj elektroničke trgovine

prof.dr.sc. Nikola Knego

Zlatica Štulić: Bez razvoja industrije nema opstanka trgovine Raznolikost ponude donosi dodanu vrijednost Učinci potrošačke politike na marketing i trgovinu

10 16

Ante Gavranović

20

doc.dr.sc. Dario Dunković

24

Konzum: Pogled u budućnost

28

Obilježen Dan Hrvatske obrtničke komore

29

Umjetnost je učiteljica poslovanja

Berislav Pribanić

30

HUP od političkih stranaka uoči izbora traži odgovore na 16 ključnih pitanja

32

Prvi međunarodni Sajam franšiza, FEC

33

Promišljanja o novim oblicima maloprodajnh poslovnih jedinica (1)

prof.dr.sc. Zdenko Segetlija

34

A.G.

40

mr.sc. Branko Pavlović

42

Vera Fistrić

46

Odnosimo li se odgovorno prema vodi? Što „kvaliteta“ proizvoda ili usluge znači? (II dio ) Usluge Fine za iznajmljivače paušaliste obveznike PDV-a za usluge posredovanja Tokić proširio ponudu dijelova na moto i teretni program, te podigao nivo usluge uz Tokić karticu, pozivni centar, ali i brojne nove poslovnice

48

Tekstilpromet: CAFèNOIR – novi modni brand na hrvatskom tržištu

51

Mojih prvih 40 godina sa Suvremenom

prof.dr.sc. Zvonimir Pavlek

52

dr.sc. Danko Matasović

55

Goran Kauzlarić

60

www.suvremena.hr

3

Četrdeset godina časopisa Suvremena trgovina i ja Privatna mala ulaganja i invest-klubovi

gospodarstvo

Odlazi li prava slika u svijet?

Koliko je pouzdan Gospodarski indeks za Jugoistočnu Europu?

piše|Ante Gavranović

D

ruštvo PRISMA Kreditversicherung i tvrtke GfK Austria predstavili su Gospodarski indeks za Jugoistočnu Europu. On bi trebao pojasniti gospodarsku klimu u Jugoistočnoj Europi. Poneke ocjene i komparacije gospodarstava pojedinih zemalja, napose, ocjene ponašanja privrednika, nisu utemeljene na stvarnom stanju i prikazuju poslovnu klimu u nepovoljnijem svjetlu od stvarnosti.

T

očna je konstatacija, izrađena u ovom istraživanju, da su, u usporedbi s ostalim zemljama jugoistočne Europe, Hrvati nezadovoljni svojom gospodarskom situacijom. „Dugotrajna recesija i istovremeni pritisak radi konsolidacije državnog proračuna opterećuju stanovništvo. Tvrtke se osim toga jednim dijelom suočavaju s vrlo restriktivnim uvjetima kreditiranja, neučinkovitom birokracijom i korupcijom“ – pokazuje spomenuto istraživanje.

U dijelu ovog istraživanja ocjene su gotovo sukladne ocjenama Europske komisije koja tvrdi da „poslovno okruženje u Hrvatskoj trpi zbog velikih institucionalnih nedostataka, uključujući regulatornu nestabilnost, slabu kontrolu kvalitete zakonodavstva, visoke troškove usklađivanja s propisima, diskriminaciju pružatelja usluga i prekomjerna ograničenja za njih, visoko administrativno opterećenje, mnoge parafiskalne namete, slabu transparentnost i predvidljivost u radu upravnih tijela (osobito na lokalnoj razini), neujednačenu razvijenost elektroničkih komunikacijskih

4

Suvremena trgovina 3(40)

kanala i dugo trajanje sudskih postupaka (osobito na trgovačkim sudovima, gdje je potrebno unaprijediti upravljanje predmetima). Novoj strategiji suzbijanja korupcije nedostaju usmjerenost i detaljna razrađenost, što bi trebalo riješiti akcijskim planom za provedbu strategije“.

Nitko ozbiljan ne spori ove navode. No, u spomenutom izvješću PRISMA-e ima stavki o kojima se mora barem diskutirati. Sporna je, recimo, tvrdnja gospođe Gudrun Meierschitz, stručnjakinje za provjeru boniteta društva PRISMA, koja je sa svojim timom analizirala rizike u Hrvatskoj, kako su „rezultati za ljeto 2014. bili katastrofalni za hrvatski turizam“. Koliko znamo, prema rezultatima HNB-a, te je godine postignut upravo rekordan prihod od turizma. To je, svakako, ozbiljan promašaj spomenutoga izvješća/studije.

Nema realnih pokazatelja koji bi potvrdili ocjenu Gospodarskog indeksa Jugoistočne Europe. Spomenuto istraživane za Hrvatsku trenutačno pokazuje samo 64 boda. Za Sloveniju ono iznosi 69 bo-

dova, a za Srbiju te Bosnu i Hercegovinu čak 79 bodova. Gospodarski indeks obuhvaća procjene ukupne gospodarske situacije, aktivnosti glede uvoza i izvoza, ponašanje u plaćanju te investicijske aktivnosti – što znači da indeks na skali od 0 – 100 bodova navodi podatke o trenutačnoj gospodarskoj klimi u zemlji. Što je vrijednost veća, to je gospodarsko okruženje u dotičnoj zemlji pozitivnije. Smatramo da se ovim pokazateljima šalje pogrešna slika o stvarnom stanju ne samo u hrvatskom gospodarstvu, već uopće o privrednim kretanjima u regiji. Bez velike znanosti može se utvrditi da su Slovenija i Hrvatska u gospodarskom smislu, pa i po spomenutim pokazateljima, ispred Srbije i BiH. Zanimljive su usporedbe pojedinih zemalja. Iz ankete proizlazi da su srbijanski i bosansko-hercegovački privrednici discipliniraniji i profesionalniji od hrvatskih, što je teško pretpostaviti. Ili, da je gospodarstvo BiH kvalitetnije i učinkovitije od hrvatskog. Ili, da BiH i Srbija imaju viši standard proizvodnje od Slovenije. Ili, da je poslovna sigurnost u Hr-

Suvremena Su emena tr S T R U Č N I

Č A S O P I

vatskoj na ništici, a fairness i čestitost na najnižim granama u odnosu na te zemlje.

Ma, svašta!

Neutemeljene tvrdnje U osvrtu na najvažnije rezultate studije prvog ispitivanja ima, smatramo, niz proizvoljnih i neutemeljenih tvrdnji, koje idu na štetu hrvatskoga gospodarstva.

Istina je da su hrvatske tvrtke trenutačno pesimistične. Međutim, kad je riječ o izvoznim rezultatima pokazatelji govore da je izvoz snažno porastao. Taj se odnos nastavlja i u prvom tromjesečju 2015. pa, prema Eurostatu, Hrvatska pripada u krug triju zemalja s najvišim stopama rasta izvoza unutar EU. „Realno gledajući, zbog niske industrijske proizvodnje, izvozne su mogućnosti Hrvata ograničene, jer su čak i glavna izvozna tržišta poput Italije oslabila. U četiri zemlje Jugoistočne Europe snažnije su izražene uvozne aktivnosti od izvoznih poslova. U Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji uvozi 60% tvrtki, a u Bosni i Hercegovini čak 70%. Hrvatska industrija većim dijelom počiva na brodogradnji, koja je posljednjih godina nažalost doživjela krah. Logične posljedice: mora se više uvoziti“, pojasnila je Gudrun Meierschitz.

I taj zaključak nije korektno izveden. Naime, hrvatski izvoz raste unatoč restrukturiranju brodogradnje. Najveći partneri su Italija, Njemačka, Slovenija, BiH i Austrija. U te zemlje nikad nismo izvozili brodove, osim manjih plovila, a upravo one čine glavninu naših izvoznih tržišta.

No, i „velika“ brodogradnja se oporavlja i uskoro će opet biti stup hrvatske izvozne ekspanzije. To pokazuje da se struktura izvoza bitno izmijenila i da stvaramo nove proizvode koji pronalaze put do svjetskih tržišta. Po spomenutom izvješću ne stječe se takav utisak.

Model studije kao promašaj?

Svakako je korisno da se analitički promatra tržište pojedinih zemalja jugoistočne Europe, pa time i Hrvatske. Kako smo saznali, Društvo Prisma u koncernu Euler Hermes, članici Allianz grupe, nije samo odgovorno za austrijske rizike, već i za rizike Jugoistočne Europe (SEE).

S jedne strane, pod odgovornost spada provjera kreditne sposobnosti svih rizika u ovim zemljama. S druge strane, društvo Prisma u Sloveniji i Hrvatskoj (u suradnji s grupom Allianz) sastavlja i prodajne strukture. U Srbiji postoji vla-

stita tvrtka kćer kao organizacija za usluge. Ovaj će gospodarski indeks za Jugoistočnu Europu, zajedno s tvrtkom GfK, austrijskim izvoznicima pružati godišnje gospodarske podatke. Upravo stoga je važno da ti podaci budu korektni, posebno kad se radi o jednom od najvažnijih partnera.

Istraživanje je provedeno u prosincu 2014.

Ciljna grupa bili su male i srednje tvrtke te koncerni koji posluju po principu Business to Business. Metoda: CATÍ (Computer Assisted Telephone interviewing, računalno potpomognuto telefonsko intervjuiranje). U svakoj je zemlji ispitano 150 tvrtki. Zanimljivo, sva recentna istraživanja pokazuju da su upravo mala i srednja poduzeća u hrvatskom gospodarstvu nositelji povećanog izvoza, stvaranja dodane vrijednosti i izlaska iz recesije. Iz izvješća PRISMA-e takav se trend ne može iščitati.

Postavlja se pitanje može li se na takvom uzorku i takvim načinom anketiranja dati realna (i ozbiljna) slika stanja u gospodarstvu jedne zemlje? Objektivno, to baš i nije uputno. Recimo, istraživanje koje (već godinama) provodi Njemačkohrvatska industrijska i trgovinska komora dalo je drukčije, puno realnije reST zultate. www.suvremena.hr

5

gospodarstvo

ZAPOSLIMO HRVATSKU

Razvoj trebamo graditi na privatnom sektoru Otvaranje radnih mjesta i sprečavanje odlazaka u inozemstvo moraju biti prioritet gospodarske politike u idućem razdoblju, zaključak je konferencije pod nazivom „Zaposlimo Hrvatsku“, koju su organizirale Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti „Nositelji javnih politika moraju početi uvažavati stavove gospodarstvenika i znanstvene zajednice“, poručio je predsjednik HGK Luka Burilović na konferenciji projekta Zaposlimo Hrvatsku, održanoj u organizaciji HGK i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, 3. lipnja u Vijećnici HGK. „Hrvatska bilježi povijesno nisku razinu radno aktivnog stanovništva, stopu registrirane nezaposlenosti od gotovo 20 posto i nezaposlenost mladih čija se stopa penje na čak 32,3 posto. Ni promašene gospodarske politike, šestogodišnja kriza, neusklađenost obrazovnog sustava i tržišta rada i pravna nesigurnost ne idu u prilog stvaranju gospodarske stabilnosti i razvoja. Društveni konsenzus napokon mora prijeći s deklarativne na operativnu razinu, a ni znanost ni gospodarstvo

6

Suvremena trgovina 3(40)

ne smiju poznavati barijere ideološkog, svjetonazorskog ili političkoga karaktera“, rekao je Burilović i objasnio kako će pozornost biti usmjerena na rješavanje strukturnih poremećaja i deficita na tržištu rada te na oblikovanje jasnih potreba naših gospodarstvenika.

Da hrvatski obrazovni sustav, kao najvažnija odrednica nije dovoljno dobar za gospodarski razvoj te da je nezaposlenost u Hrvatskoj slika njezina gospodarstva, a ono je slika cijeloga društva, rekao je akademik Zvonimir Kusić, predsjednik HAZU. „Potrebne su promjene u obrazovnom sustavu, ali i u cijelome društvu. Obrazovni sustav pretpostavlja da će obrazovati mlade ljude koji su u stanju prilagođavati se novim uvjetima te se posvetiti cjeloživotnome učenju i u budućnosti raditi poslove koji danas još i ne postoje. Problem u Hrvatskoj je i demografija koja će u konačnici biti i ključan faktor“, istaknuo je Kusić. Danas zbog većeg mortaliteta od nataliteta godišnje gubimo stanovnika koliko ih ima primjerice grad Trogir, a problem je i sve veća starost stanovništva (iznad 60 godina je 25 posto stanovnika). Osim toga, kazao je Kusić, stalne zakonske promjene stvaraju i pravnu nesigurnost. To su sve elementi koje treba rješavati.

Savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje u HGK i koordinator projekta Zaposlimo Hrvatsku Davorko Vidović istaknuo je pak kako HGK ovim projektom želi doprinijeti poticanju šire društvene rasprave o jednom od najvažnijih pitanja u kojemu se zrcale i naše dosadašnje zablude, ali i kriju rješenja za ostvari-

vanje najvažnijih nacionalnih ciljeva. „A zaposliti ljude i osigurati im pristojan život od vlastitog rada je prvorazredni nacionalni cilj“, rekao je Vidović.

Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović istaknula je kako je uz visoku stopu nezaposlenosti, osobito mladih, problem i njihov odlazak iz Hrvatske čime se gubi potencijal za budućnost. „Predviđanja su da će do 2019. godine Hrvatsku napustiti 200.000 ljudi, stoga su potrebne mjere za njihov ostanak. Naravno da rezovi bole, ali nama trebaju reformski rezovi koji će olakšati bol – rezovi koji će omogućiti veću konkurentnost tvrtki, povećati zapošljavanja, a samo porezne reforme nisu dovoljne. Također je potrebna i reforma administrativnog aparata uvođenjem odgovornosti i mjerljivosti. Želimo gospodarstvo više dodane vrijednosti i primanja, utemeljeno na znanju i stručnosti. Stvaranje novih radnih mjesta nacionalni je interes kao i stvaranje okvira za uspješno poslovanje“, poručila je predsjednica RH Grabar Kitarović. „Razvoj trebamo graditi na privatnom sektoru. Pozitivni znaci iz izvješća EK jasno upućuju na to da nisu ostvareni našim djelovanjem, već su učinci i rezultat oporavka posljedica vanjskih čimbenika iz europskog okruženja. Obrazovanje i demografija ključni su za oporavak te za snažan dugoročan i održiv gospodarski rast“ – naglasila je predsjednica ST Grabar Kitarović.

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Hrvatska dvije godine nakon ulaska u Europsku uniju

Tek naznake izlaska iz krize Hrvatska je u protekle dvije godine propustila veliku priliku u smanjivanju zaostatka za prosjekom Europske unije

Z

animljivu i vrlo sadržajnu raspravu na temu što se u hrvatskom gospodarstvu događalo u protekle dvije godine od ulaska u Europsku uniju, zasnovanu na posebnom istraživanju, organizirali su Zagrebačka inicijativa i Zaklada Konrad Adenauer u suradnji s Privrednim vjesnikom. Rasprava je okupila brojne ugledne ekonomiste, sveučilišne profesore i članove diplomatskog zbora.

Posebnu draž skupu dalo je i aktivno sudjelovanje predsjednika Vlade Zorana Milanovića koji je ne samo komentirao zaključke spomenutog istraživanja, već je - što je u nas dosta neuobičajeno - pristao odgovoriti i na nekoliko pitanja iz publike.

U očekivanju boljih dana Temelj za raspravu bilo je istraživanje stavova 248 vodećih hrvatskih poduzetnika, ekonomista, menadžera i drugih sudionika realnog i financijskog sektora. Istraživanje su osmislili Mladen Vedriš, Bartol Letica i Slaven Letica.

Ispitanici su u 47 posto slučajeva ocijenili da će u idućih pet godina Hrvatska postići bolje rezultate, dok 33 posto očekuje stagna-

tio na prošlotjednu saborsku raspravu o koncesijama za istraživanje plina i nafte na Jadranu.

Za takve projekte ne bi trebalo biti teško postići suglasje, ali opet, zbog kratkoročnih političkih rasprava, brzo nastane prepirka. Milanović ipak smatra da u glavnim političkim pitanjima nema velikih razlika.

ciju i nepromijenjenu ekonomsku aktivnost. Daljnje pogoršanje ekonomske situacije očekuje 18 posto ispitanih.

Komentirajući rezultate, premijer Zoran Milanović istaknuo je da Hrvatska u Uniji ima slobodu i mogućnost razvijati se u skladu sa svojim sposobnostima. „Još nismo ostvarili ono što nam je najvažnije, da imamo državu u kojoj bismo bili bogatiji i nezavisniji, ne samo zato da bismo se zatrpavali materijalnim do-

S

kupa i slabo organizirana država, neučinkovito pravosuđe, mito i korupcija te preveliko zaduživanje države, neke su od glavnih gospodarskih kočnica hrvatskoga gospodarstva. To su procijenili sudionici ankete čiju su provedbu koordinirali urednici Privrednog vjesnika. „Među 248 ispitanih bilo je najviše poduzetnika i menadžera pa ne čudi da oni smatraju da je javni sektor više odgovoran“, ocijenio je Slaven Letica.

Samo mali dio anketiranih, oko 10 posto, smatra da bi povoljan lijek za složeno gospodarsko stanje bila devalvacija kune. Oko 21 posto ispitanih smatra da je ulazak u EU donio potpuno pozitivne učinke, a još 38 posto ocjenjuje članstvo donekle pozitivnim. Za snažnije privlačenje investitora trebalo bi smanjiti administrativne prepreke (27 posto) i poboljšati povjerenje stranih ulagača u pravosudni sustav, odgovorilo je 25 posto anketiranih.

brima, nego da bismo bili neovisni i dostojanstveni“, rekao je Milanović. Dodao je da Hrvatska ima žilavu ekonomiju koja je unatoč krizi uspjela sačuvati brodogradnju i to kao jedina od istočnoeuropskih država nakon ulaska u Europsku uniju. „Kad je počela kriza, nismo pali za 20 posto, koliko je bio najteži pad BDP-a u Latviji, dok su sve ostale baltičke države pale za više od 10 posto. Nismo bili toliko ovisni o jednom izvoru kapitala i nismo imali toliko negativnu platnu bilancu“, rekao je Milanović. Stanje je sada stabilnije, imamo turizam kao dio konkurentnog sektora usluga, a rastu i robni izvoz i industrijska proizvodnja. Prognoze su bolje, ali i premijer se slaže s ocjenom Mladena Vedriša da bi za dugoročni oporavak trebalo postići stope rasta od tri do četiri posto.

Izazov je kako učinit efikasnijom javnu upravu Iz publike su premijera pitali je li moguće postići konsenzus među glavnim političkim snagama o mjerama za brži tempo razvoja. Milanović je podsje-

Primjerice, mnogo se u javnosti govori o smanjivanju regionalne uprave i predbacuje se strankama što to ne čine. Premijer smatra da županije imaju povijesno utemeljenje i da desetak posto BDP-a koliko se troši kroz regionalnu i lokalnu upravu i nije tako presudno za opću gospodarsku sliku. Ni cijeli sektor javne uprave nije veći od usporedivih zemalja. Ali treba ga učiniti efikasnijim, a to je već pravi izazov, dodao je Milanović.

Hrvatska mora ojačati izgradnju sustava i javnih procedura, naglasila je članica Europskog parlamenta Ivana Maletić. Prema njezinim riječima, nedostatak sustava osobito se očituje u području privlačenja novca iz europskih fondova gdje je Hrvatska u prošle dvije godine propustila veliku priliku.

I bivši veleposlanik pri EU Zoran Jašić ocjenjuje da je šteta što Hrvatska za sada nije uspjela povući više novca nego što ga je uplatila u zajednički proračun.

Kaže da ne treba zaboraviti ni da Hrvatska mora pronaći način da ostvari rast vlastitom snagom, dok su europski fondovi tek pomoćni alat.

Europske poluge se mogu bolje iskoristiti, rekao je Tomislav Ćorić s Ekonomskog fakulteta. Hrvatska mora postavljati ambiciozne ciljeve, a sljedeći bi trebao biti eurozona. Tek će tada biti moguće ostvariti najveće koristi, uz smanjenje ulagačkog rizika.

Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskoga društva ekonomista, smatra da treba napraviti dobru strategiju razvoja i jasan investicijski plan, u kojem bi tek ulaganja vrijedna oko 30 posto BDP-a mogla donijeti željeni ekonomST ski iskorak.

www.suvremena.hr

7

europska komisija

Preporuke Europske komisije

Traži se povećana učinkovitost i transparentnost

đusobno podupiruća stupa: 1. poticanje ulaganja; 2. provedbu strukturnih reformi; 3. primjenu fiskalne odgovornosti.

Naime, uspješna provedba ovih preporuka (i očekivanja) za svaku pojedinačnu članicu EU za 2015. bit će ključna kako bi oporavak Europe u smislu otvaranja radnih mjesta i rasta bio održiv i manje ovisan o vanjskim, cikličkim čimbenicima koji ga trenutačno potiču.

Preporuke i prioriteti Europska komisija je u okviru europskog semestra provela sveobuhvatnu analizu hrvatske ekonomske politike i objavila je u izvješću za Hrvatsku za 2015. Ocijenila je i program konvergencije, nacionalni program reformi te prateće dokumente povezane s preporukama upućenima Hrvatskoj prethodnih godina. U obzir je uzela njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Hrvatskoj, ali i poštovanje pravila i smjernica EU-a s obzirom na potrebu za tim da se EU-ovim doprinosom budućim nacionalnim odlukama pridonese jačanju ukupnog ekonomskog upravljanja Europskom unijom

E

uropska komisija danijela je ovih dana preporuke o državama članicama o ekonomskoj politici za 2015. i 2016. te je od država članica zatra-

8

Suvremena trgovina 3(40)

žila da poduzmu mjere za otvaranje radnih mjesta i poticanje rasta. Preporuke socijalno-ekonomskoga i plana Europske komisije usredotočen je na tri me-

Europska komisija vrlo precizno usmjerava svoje preporuke i jasno postavlja prioritete: • poticanje ulaganja za potporu budućem rastu; • provedba ambicioznih strukturnih reformi na tržištima proizvoda, usluga i rada u cilju povećanja produktivnosti, konkurentnosti i ulaganja; • provedba odgovornih fiskalnih politika kojima se postiže ravnoteža između kratkoročne stabilizacije i dugoročne održivosti; države članice s visokim deficitom ili razinama duga moraju uložiti dodatne napore za popravak svoje platne bilance, dok bi države članice koje raspolažu fiskalnim prostorom trebale poduzeti mjere za potporu produktivnim ulaganjima; pro-

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

mjenama u sastavu javnih financija trebalo bi se u većoj mjeri poticati rast; • poboljšanje politike zapošljavanja i socijalne zaštite kako bi se građane tijekom cijelog njihova životnog vijeka osposobilo, podržavalo i zaštitilo te kako bi se osigurala snažnija socijalna kohezija kao ključna sastavnica održivog gospodarskog rasta.

Preporuke su utemeljene na detaljnoj analizi stanja u svakoj zemlji. Po mjeri izrađene smjernice rezultat su otvorenog dijaloga s državama članicama tijekom čitave godine. Posebno se naslanjaju na analizu iz Komisijinih izvješća po državama članicama, nacionalne programe reformi te programe stabilnosti i konvergencije koje su države članice predstavile u travnju.

Gdje je (u svemu tome) Hrvatska?

U okviru ovih preporuka date su i za Hrvatsku. Najvažnije možemo sažeti u nekoliko točaka: • Poslovno okruženje u Hrvatskoj trpi zbog velikih institucionalnih nedostataka, uključujući regulatornu nestabilnost, slabu kontrolu kvalitete zakonodavstva, visoke troškove usklađivanja s propisima, diskriminaciju pružatelja usluga i prekomjerna ograničenja za njih, visoko administrativno opterećenje, mnoge parafiskalne namete, slabu transparentnost i predvidljivost u radu upravnih tijela (osobito na lokalnoj razini), neujednačenu razvijenost elektroničkih komunikacijskih kanala i dugo trajanje sudskih postupaka (osobito na trgovačkim sudovima, gdje je potrebno unaprijediti upravljanje predmetima). Novoj strategiji suzbijanja korupcije nedostaju usmjerenost i detaljna razrađenost, što bi trebalo riješiti akcijskim planom za provedbu strategije.

• Nadzor nad javnim poduzećima nije cjelovit, osobito nad poduzećima osnovanima na lokalnoj razini i društvima kćerima velikih javnih poduzeća. Državna tijela planiraju smanjiti broj društava „od strateškog interesa“ i ubrzati program privatizacije. Potreban je daljnji napredak u kvaliteti upravljanja, među ostalim i u vezi s jačanjem i usklađivanjem nadzora nad različitim poduzećima u državnom vlasništvu. Imenovanje članova

uprave nije transparentno, a stručni uvjeti relativno su blagi, čime se narušuje dobro upravljanje državnom imovinom.

• Uspostava učinkovita i transparentna okvira za rano spašavanje i stečaj ključan je preduvjet za smanjenje znatnog pritiska od razduživanja s kojim su suočena hrvatska poduzeća te za poticanje kulture ranog restrukturiranja i „drugih prilika“. Ocjenom zakonodavstva o predstečajnim nagodbama pokazalo se da je ex ante učinkovitost trenutačnog zakonodavnog okvira među najslabijima u EU-u. Pokrenuta je reforma stečajnog okvira, a donošenje u parlamentu planira se za prvu polovinu 2015. Ključnu ulogu u oporavku Hrvatske mogla bi imati Hrvatska banka za obnovu i razvitak.

Banka je izravno izložena kreditnim rizicima, što bi moglo utjecati na javne financije. Važno je uspostaviti bonitetni nadzor i snažno korporativno upravljanje nad bankom. Ima prostora i za poboljšanje strukture i transparentnosti u području odgovornosti uprave. Nakon pojave valutnih i valutno induciranih kreditnih rizika potrebno je razmjerno i pravedno dugoročno rješenje koje počiva na čvrstim pravnim temeljima i usmjereno je na pomaganje skupini najranjivijih dužnika.

• Šest konkretnih preporuka Europska komisija preporuča Hrvatskoj da u razdoblju 2015. – 2016. poduzme mjere kojima je cilj: 1. Osigurati održivo smanjenje prekomjernog deficita do 2016. Poduzimanjem potrebnih mjera tijekom 2015. i jačanjem proračunske strategije za 2016. Objaviti i provesti nalaze utvrđene revizijom rashoda. Poboljšati kontrolu nad rashodima na središnjoj i lokalnoj razini, osobito uspostavom mehanizma za sankcioniranje subjekata koji ne poštuju proračunska ograničenja. Donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti te jačati sposobnosti i ulogu Državnog ureda za reviziju. Uvesti periodični porez na nekretnine i poboljšati disciplinu u području PDV-a. Jačati upravljanje javnim dugom, osobito godišnjom objavom strategije za upravljanje dugom i osiguranjem odgovarajućih resursa.

2. Destimulirati prijevremeno umirovljenje povećanjem umanjenja za prijevremene mirovine. Poboljšati primjerenost i učinkovitost mirovinskih rashoda postroživanjem definicije teških i opasnih zanimanja. Rješavati fiskalne rizike u zdravstvenom sektoru.

3. Rješavati slabosti okvira za određivanje plaća savjetujući se sa socijalnim partnerima te u skladu s nacionalnom praksom u cilju poticanja usklađivanja plaća s produktivnošću i makroekonomskim uvjetima. Snažnije poticati nezaposlene i neaktivne osobe na to da prihvaćaju plaćene poslove. Provesti, na temelju revizije 2014., reformu sustava socijalne sigurnosti i nastaviti konsolidaciju socijalnih naknada poboljšanjem usmjerenosti i uklanjanjem preklapanja.

4. Smanjiti razinu fragmentiranosti i preklapanja između tijela na središnjoj i lokalnoj razini uvođenjem novog modela za funkcionalnu raspodjelu nadležnosti i racionalizacijom u sustavu državnih agencija. Povećati transparentnost i odgovornost u sektoru javnih poduzeća, osobito u pogledu imenovanja na upravne funkcije i s tim 8 U skladu s člankom 9. stavkom 2.

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97. povezanih stručnih zahtjeva. Ubrzati uvrštavanje na burzu manjinskih paketa dionica javnih trgovačkih društava i privatizaciju.

5. Znatno smanjiti parafiskalne namete i ukloniti prekomjerne prepreke pružateljima usluga. Utvrditi i provesti mjere za poboljšanje učinkovitosti i kvalitete pravosudnog sustava, osobito trgovačkih sudova.

6. Ojačati predstečajni i stečajni okvir za poduzeća radi lakšeg restrukturiranja duga i uspostava postupka osobnog stečaja. Povećati sposobnost financijskog sektora za to da pridonese oporavku potrebnom zbog izazova u području loših velikih kredita poduzećima i stambenih kredita u stranoj valuti te zbog lošeg upravljanja u određenim institucijama.

Kako vidimo, puno manevarskog prostora za izbjegavanje u izvršavanju postavljenih zadataka i prioriteta Hrvatska, zapravo, i nema. Pitanje je u kojoj smo mjeST ri spremni i sposobni to provesti. www.suvremena.hr

9

e-trgovina

Pristup internetu – ključna pretpostavka za razvoj elektroničke trgovine piše|prof. dr. sc. Nikola Knego

1. Uvod Elektronička trgovina je prodaja ili kupnja proizvoda i usluga putem računalnih mreža. Internet je mreža svih mreža i kao takav je postao generički pojam za računalne mreže. Pristup Internetu odnosno računalnim mrežama je ključna materijalno-tehnička pretpostavka za razvoj elektroničke trgovine. Porast dostupnosti Interneta i drugih računalnih mreža stanovništvu i pružateljima trgovinskih usluga stvara nužnu pretpostavku za razvoj elektroničke trgovine i još jednog pristupa kupcu od strane trgovca i kupaca prema trgovcima. Spomenuto je u funkciji razvoja još jedne varijante višekanalne prodaje koju suvremeni kupci ne samo očekuju nego i prakticiraju.

Elektronička trgovina relativizira značaj dvaju ključnih činitelja čija je uloga u tradicionalnoj (klasičnoj trgovini-sve fizičko ili 3F) značajno drugačija. To su činitelji: a) veličine trgovačkog poduzeća i b) značaj lokacije. Ukratko, veliki trgovci mogu biti promatrano s aspekta prakticiranja elektroničke tehnologije u poslovanju mali, a mali trgovci mogu biti veliki. Kriterij veličine u ovom slučaju je prakticiranje elektroničke tehnologije u poslovanju koja stvara pretpostavku za široku obostranu dostupnost trgovačkog poduzeća prema kupcu i kupaca prema poduzeću.

Značaj lokacije kao svojevrsnog mita, poznatog kao 3L (lokacija, lokacija i lokacija), u klasičnoj, tradicionalnoj trgovini s prakticiranjem e-trgovine gubi na znača-

10

Suvremena trgovina 3(40)

ju. Pomiče se težište s konkretne fizičke lokacije i njezinih obilježja (kolokvijalno rečeno „prvi red do mora“) na dostupnost trgovca. U vremenu kada je sve elektroničko, ili nam se tako čini, ne biti na mreži znači biti nedostupan ili otežano dostupan. Vidjeli smo prošlih dana što se dogodilo presijecanjem optičkog kabela u poslovnom i ukupnom životnom funkcioniranju u Dubrovniku. Nisu bile rijetke izjave da smo se vratili u prošlo stoljeće.

Predmet ovoga rada je nešto detaljnija analiza raširenosti i dostupnosti Interneta na različitim tržištima iz čega proizlaze spoznaje koje menadžmenti trgovačkih poduzeća trebaju uvažavati u implementiranju suvremenog poslovanja to tim više što korištenje Interneta „barem u jednom trenutku u životnom ciklusu transakcije“ je nužna pretpostavka za poimanje elektroničke ili digitalne trgovine u širem smislu riječi.

2. Jedan od čestih prijepora: Internet ili internet?

Iz spomenutog proizlaze prijepori pisanja velikim ili malim slovom naziva navedene računalne mreže između lektora i autora tekstova. Prihvatljivo bi bilo kompromisno rješenje: a) uvijek veliko

slova kada se misli na konkretnu računalnu mrežu i b) malim slovom kada se konkretna mreža nalazi u kontekstu generičkog pojma za sve mreže.

Nešto slično postoji i kod drugih proizvoda. Primjeri toga su: a) Kalodont kao konkretna pasta za zube i kalodont kao generički pojam koji se odnosi na sve ili bilo koju pastu za zube i b) Jogi kao konkretan proizvod, madrac konkretnog proizvođača i konkretnih svojstava i kao generički pojam za madrace od kojih je Jogi samo jedan u lepezi madraca različitih proizvođača na maloprodajnom tržištu.

3. Korisnici interneta u svijetu Broj korisnika Interneta u svijetu se u desetogodišnjem periodu, 2004. – 2014. godina, više nego utrostručio. Porastao je za 3,2 puta. S početnih 910 milijuna u 2004. godini na 2,93 milijarde korisnika u 2014. godini. Relativni udio korisnika Interneta u ukupnom svjetskom stanovništvu povećan je s 14,1% u 2004. godini na 40,4% u 2014. godini. Broj korisnika Interneta u svjetskom stanovništvu se u periodu 2007. – 2014. godine skoro udvostručio. Svi navedeni podaci su prema istom izvoru kao u Tablici 1. Riječ je o značajnom segmentu materijalno-tehničke osnove koja je u funkciji širenja e-trgovi-

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

ne. Udio korisnika Interneta u ukupnom svjetskom stanovništvu po svakoj od godina promatranog vremenskog intervala vidjeti u Tablici 1.

Na Grafikonu 1 dat je prikaz kretanja udjela korisnika Interneta u ukupnom stanovništvu u vremenskom periodu 2004. – 2014. godine.

Vidljivo je iz prethodno navedenog da se prožetost svjetskog stanovništva pristupom Internetu povećava.

a) Prvih deset zemalja prema broju korisnika Interneta Od prvih deset zemalja prema broju korisnika Interneta u 2014. godini njih osam je imalo značajno veći udio korisnika Interneta u ukupnom stanovništvu od svjetskog prosjeka. Ukupan broj korisnika Interneta u prvih 10 zemalja predstavljao je 55,4% svih korisnika Internata u svijetu. Prvih pet zemalja prema udjelu korisnika Interneta u ukupnom stanovništvu su: Ujedinjeno Kraljevstvo (89,90%), Njemačka (86,78%), SAD (86,75%), Japan (86,03%) i Francuska (85,75%). Navedene zemlje su činile 1/5 svih korisnika Interneta u svijetu ili 35,4% svih korisnika Interneta u prvih 10 zemalja svijeta. Sve navedeno potvrđuje izuzetno visoku razinu koncentracije korisnika Interneta na spomenutim lokalitetima.

Rangiranje zemalja prema broju korisnika Interneta ide u prilog vodećim mnogoljudnim zemljama. Primjeri toga su Kina i Indija. Obje zemlje zajedno su imale 2,7 milijardi stanovnika ili 36,7% od ukupnog svjetskog stanovništva i sudjelovale su u ukupnom broju korisnika Interneta u svijetu s 30,2%. Obje zemlje su značajno ispod svjetskog prosjeka udjela korisnika Interneta u stanovništvu.

Kod Kine je taj udio bio 46,0%, a kod Indije 19,2% ili na razini obje zemlje 33,2%.

Navedena su dva kriteriji rangiranja zemalja koja se odnose na Internet. Jedan od njih je broj korisnika Interneta, a drugi je udio korisnika Interneta u ukupnom stanovništvu. Udio korisnika Interneta u ukupnom stanovništvu je kvalitativni pokazatelj razvijenosti internetske infrastrukture i stvorene mrežne pretpostavke za mogući razvoj elektroničke trgovine. Ovim pokazateljem se određuje veličina potencijalnog tržišta za pružatelje trgovinskih usluga.

Tablica 1. Broj korisnika Interneta u svijetu, 2004 . – 2014. godina Godina

Svjetsko stanovništvo

Korisnici Interneta

Udio korisnika Interneta u ukupnom stanovništvu (%)

6 435 705 600

910 060 180

14,1

2004.

2005.

6 514 094 610

1 029 717 906

15,8

2006.

6 593 227 980

1 157 500 065

17,6

2007.

6 673 105 940

1 373 040 542

20,6

2008.

6 753 649 230

1 562 067 594

23,1

2009.

6 834 721 930

1 752 333 178

25,6

2010.

6 916 183 480

2 034 259 368

29,4

2011.

6 997 998 760

2 272 463 038

32,5

2012.

7 080 072 420

2 511 615 523

35,5

2013.

7 162 119 430

2 712 239 573

37,9

2014.

7 243 784 121

2 925 249 355

40,4

Izvor: http://www.internetlivestats.com/internet.users/ (pristupljeno: 05.02.2015.)

Napomena: Izradio autor na temelju podataka sadržanih u istom izvoru kao što je u Tablici 1.

Grafikon 1. Udio korisnika Interneta u ukupnom svjetskom stanovništvu za period 2004. – 2014. godine u %

Tablica 2. Deset vodećih zemalja prema broju korisnika Interneta u 2014. godini Korisnici Interneta

Ukupno stanovništvo

Udio korisnika Interneta u stanovništvu (%)

Kina

641 601 070

1 393 783 836

46,03

SAD

279 834 232

322 583 006

86,75

3.

Indija

243 198 922

1 287 401 849

19,19

4.

Japan

109 252 912

126 999 808

86,03

5.

Brazil

107 822 831

202 033 670

53,37

6.

Rusija

84 437 793

142 467 651

59,27

7.

Njemačka

71 727 551

82 652 256

86,78

8.

Nigerija

67 101 452

178 516 904

37,59

9.

Ujedinjeno Kraljevstvo

57 075 826

63 489 234

89,90

10.

Francuska

Rang

Zemlja

1.

2.

Ukupno: Prvih 10 zemalja

55 429 382

64 641 279

85,75

1 619 151 971

2 844 569 493

56,92

Napomena: Isti izvor kao u prethodnoj tablici i naša obrada

www.suvremena.hr

11

e-trgovina

Napomena: Izradio autor prema podacima sadržanim u istom izvoru kao u Tablici 1.

Grafikon 2. Udio korisnika Interneta u ukupnom stanovništvu u 2014. godini u %

Tablica 3 sadrži podatke o rangiranju prvih deset zemalja svijeta prema oba navedena kriterija. Vidljiv je drastično različit rang zemalja prema kriteriju udjela korisnika Interneta u ukupnom stanovništvu u odnosu na rangiranje prema broju korisnika Interneta. Prva zemlja prema kriteriju broja korisnika Interneta bila je Kina koja je istovremeno zauzimala osmu poziciju od deset zemalja prema udjelu korisnika Interneta u stanovništvu u postotku. Ujedinjeno Kraljevstvo je zauzimalo 9. poziciju prema broju korisnika Interneta, a prvu poziciju prema kriteriju udjela korisnika Interneta u stanovništvu u postotku. Detaljnije vidjeti podatke sadržane u Tablici 3.

Spomenuto generira značajna indeksna odstupanja pokazatelja udjela korisnika Interneta u ukupnom stanovništvu u odnosu na ostvareni udio prvih 10 zemalja u 2014. godini. Vidjeti Grafikon 3.

Grafikon 3. Indeksna odstupanja pokazatelja udjela korisnika Interneta u ukupnom stanovništvu u odnosu na ostvareni udio prvih 10 zemalja u 2014. godini.

b) Koncentracija korisnika Interneta u svijetu Izrazita je koncentracija korisnika Interneta u svijetu. To se može potvrditi slijedećim činjenicama koje se odnose na 2014. godinu: a) udio korisnika Interneta u svjetskom stanovništvu bio je 40,4%; b) udio korisnika Interneta u stanovništvu prvih 10 zemalja prema broju korisnika Interneta bio je 56,9%; c) udio korisnika Interneta u stanovništvu prvih 5 zemalja prema broju korisnika Interneta bio je 86,8% i d) prva zemlja prema udjelu korisnika Interneta u stanovništvu bilo je Ujedinjeno Kraljevstvo s udjelom od 89,9%. Detaljnije podatke o broju korisnika Interneta, njihovom udjelu u stanovništvu, udjelu u ukupnim korisnicima Interneta te udjelu u svjetskom stanovništvu za svijet, prvih 10 zemalja prema broju korisnika Interneta, prvih

Tablica 3. Prvih 10 zemalja prema broju korisnika Interneta i udjelu korisnika Interneta u stanovništvu u 2014. godini Rang

Zemlja

Broj korisnika Interneta

Rang

Zemlja

Udio korisnika Interneta u stanovništvu (%)

1.

Kina

641 601 070

1.

Ujedinjeno Kraljevstvo

89,90

2.

SAD

279 834 232

2.

Njemačka

86,78

3.

Indija

243 198 922

3.

SAD

86,75

4.

Japan

109 252 912

4.

Japan

86,03

5.

Brazil

107 822 831

5.

Francuska

85,75

6.

Rusija

84 437 793

6.

Rusija

59,27

7.

Njemačka

71 727 551

7.

Brazil

53,37

8.

Nigerija

67 101 452

8.

Kina

46,03

9.

Ujedinjeno Kraljevstvo

57 075 826

9.

Nigerija

37,59

10.

Francuska

55 429 382

10.

Indija

19,19

Ukupno: Prvih 10 zemalja

1 619 151 971

Napomena: Isti izvor kao u prethodnoj tablici i naša obrada

12

Suvremena trgovina 3(40)

Ukupno: Prvih 10 zemalja

56,92

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

5 zemalja prema udjelima korisnika Interneta u stanovništvu te prvoj zemlji prema udjelu korisnika Interneta u stanovništvu vidjeti na Slici 1.

Svijet: Broj korisnika Interneta: 2 925 249 355 Udio korisnika u stanovništvu: 40,4%

Prvih 10 zemalja prema broju korisnika Interneta

c) Korisnici Interneta u Republici Hrvatskoj i usporedba s drugim zemljama

Broj korisnika Interneta: 1 619 151 971 Udio korisnika u stanovništvu: 56,92% Udio u ukupnim korisnicima Interneta: 55,4% Udio u svjetskom stanovništvu: 39,3%

Republika Hrvatska je prema udjelu korisnika Interneta u ukupnom stanovništvu bila nešto iznad europskog prosjeka u 2014. godini. Zemlje Višegradske skupine – V4 (Češka, Madžarska, Poljska i Slovačka) imale su pokazatelj pristupa stanovništva Internetu iznad prosjeka Europe. Hrvatska, Bugarska i Rumunjska su bile ispod prosjeka zemalja Višegradske skupine. Hrvatska je bila najbliža prosjeku Višegradske skupine. Detaljnije vidjeti Tablicu 4.

U zemljama nastalim raspadom bivše države udio korisnika Interneta u stanovništvu je bio od najnižih 56,8% u Crnoj Gori do najvišeg udjela od 75,5% u Sloveniji u 2014. godini. Prednjačila je Slovenija, a slijedila ju je Hrvatska. Na trećoj poziciji je bila Bosna i Hercegovina. Vidjeti detaljnije podatke sadržane u Tablici 5 i Grafikonu 5.

Prvih 5 zemalja prema udjelu korisnika Interneta u stanovništvu Broj korisnika Interneta: 573 319 903 Udio korisnika u stanovništvu: 86,8% Udio u ukupnim korisnicima Interneta: 19,6% Udio u prvih 10 zemalja: 35,4% Udio u svjetskom stanovništvu: 9,1%

Prva zemlja prema udjelu korisnika Interneta u stanovništvu Broj korisnika Interneta: 57 075 826 Udio korisnika u stanovništvu: 89,90% Udio u ukupnim korisnicima: 1,96% Udio u prvih 5 zemalja: 9,95% Udio u svjetskom stanovništvu: 0,88%

Napomena: Izrada autora na osnovu istog izvora kao u Tablici 1.

Slika 1. Izrazita koncentracija korisnika Interneta, 2014. godina

Tablica 4. Korisnici Interneta u Republici Hrvatskoj i zemljama Višegradske skupine plus Bugarska i Rumunjska u 2014. godini

Zemlja

Stanovništvo u 2014. godini (procjena)

Korisnici Interneta 30.06.2014.

Udio u stanovništvu (%)

Rang zemalja Višegradske skupine

Indeksno odstupanje udjela korisnika Interneta u stanovništvu od prosjeka zemalja Višegradske skupine

Češka

10 627 448

8 322 168

78,3

2

109,8

111,1

9 919 128

7 388 776

74,5

3

104,5

105,7

Poljska

38 346 279

25 666 238

66,9

4

93,8

94,9

Slovačka

5 492 677

4 507 849

82,1

1

115,1

116,5

Ukupno: Višegradska skupina

64 385 532

45 885 031

71,3

100,0

101,1

Hrvatska

4 470 534

3 167 838

70,9

99,4

100,6

Bugarska

6 924 716

4 083 950

59,0

82,7

83,7

Rumunjska

21 729 871

11 178 477

51,4

72,1

72,9

825 824 883

582 441 059

70,5

98,9

100,0

Madžarska

Ukupno Europa

Indeksno odstupanje udjela korisnika Interneta u stanovništvu od europskog prosjeka

Source: http://www.internetworldstats.com/stats4.htm#europe (pristupljeno:05.02. 2015.) i naš izračun

www.suvremena.hr

13

e-trgovina Tablica 5. Udio korisnika Interneta u stanovništvu država nastalih raspadom bivše države u 2014. godini Udio korisnika Interneta u stanovništvu (%)

Rang prema udjelu korisnika Interneta u stanovništvu

Indeksna odstupanja udjela korisnika Interneta u stanovništvu u odnosu prema prosječnom europskom udjelu

Hrvatska

70,9

2

100,6

93,9

Slovenija

75,5

1

107,1

100,0

Država

Indeksna odstupanja udjela korisnika Interneta u stanovništvu u odnosu prema prosječnom slovenskom udjelu

Makedonija

61,2

4

86,8

81,1

Crna Gora

56,8

6

80,6

75,2

Srbija

65,3

5

92,6

86,5

Bosna i Hercegovina Europa-ukupno

67,9 70,5

3 -

96,3 100,0

89,9 93,4

Izvor: http://www.internetworldstats.com/stats4.htm#europe (pristupljeno: 05.02. 2015.) i naša obrada

Grafikon 4. Udio korisnika Interneta u stanovništvu zemalja V4, Hrvatske, Bugarske i Rumunjske u 2014. godini

Napomena: Isti izvor kao u Tablici 5 i obrada autora.

Grafikon 5. Udio korisnika Interneta u stanovništvu država nastalih raspadom bivše države i indeksna odstupanja u odnosu na prosjek Europe odnosno Slovenije.

4. Umjesto zaključka Elektronička trgovina je jedan od najbrže rastućih segmenata trgovine te ga stoga treba uvažavati i anticipirati pri kreiranju poslovne i razvojne politike trgovačkih poduzeća jer će perspektivno rasti njezin udio u ukupno ostvarenoj vrijednosti prodaje. Kako elektronička trgovina podrazumijeva korištenje računalnih mreža, barem u nekoj fazi životnog ciklusa poslovne transakcije s koncentriranjem značaja na mogućnosti naručivanja elektroničkim putem, to je razvijenost i dostupnost računalnih mreža nužna infrastrukturna pretpostavka za razvoj elektroničke trgovine. Internet kao mreža svih mreža i važna infrastrukturna pretpostavka razvoja elektroničke trgovine privlači pažnju.

Analizirajući podatke o broju korisnika Interneta i njihovim udjelima u stanovništvu u 2014. godini može se uočiti njegova izrazita koncentracija u deset vodećih zemalja koje su imale udio u ukupnim korisnicima Interneta u svijetu od 55,4%, a u svjetskom stanovništvu 39,3%.

14

Suvremena trgovina 3(40)

Prvih pet zemalja prema udjelima korisnika Interneta u stanovništvu su sudjelovale u ukupnim korisnicima Interneta s 19,6%, a u svjetskom stanovništvu s 9,1%. Ujedinjeno Kraljevstvo kao vodeća zemlja prema udjelu korisnika Interneta u stanovništvu je sudjelovalo s 1,96% u ukupnim svjetskim korisnicima Interneta, a s 0,88% u ukupnom svjetskom stanovništvu.

Prostorna koncentracija korisnika Interneta određuje tržišta na koja se treba usmjeriti te procjenu očekivanja.

Analizom podataka o udjelu korisnika Interneta u stanovništvu Republike Hrvatske i zemalja V4, Bugarske, Rumunjske te zemalja nastalih raspadom bivše države može se zaključiti da je Republika Hrvatska na razini prosjeka zemalja V4 i nešto iznad prosjeka Europe kao cjeline.

Hrvatska je u usporedbi s državama nastalim raspadom bivše države zauzimala drugu poziciju, iza Slovenije, prema udjelu broja korisnika Interneta u stanovništvu.

Postoji značajan prostor za rast broja korisnika Interneta u svijetu. To su prvenstveno zemlje koje imaju značajno veće udjele u svjetskom stanovništva od udjela u ukupnim korisnicima Interneta. Tu su i visoko razvijene zemlje, od kojih je vodeće Ujedinjeno Kraljevstvo dosegnulo udio korisnika Interneta u njegovu stanovništvu od 90% u 2014. godini.

Porast broja korisnika Interneta je uvjetovan većim brojem činitelja. Navodimo neke činitelje od utjecaja na budući porast broja korisnika Interneta: porast stanovništva, starosna i obrazovna struktura stanovništva, porast razine ekonomske razvijenosti, cijene računalne opreme i pristupa Internetu.

Korišteni izvori: 1. http://w w w.internetlivestats.com/ internet.users/ (pristupljeno: 05.02.2015.)

2. http://www.internetworldstats.com/ stats4.htm#europe (pristupljeno: 05.02.

ST 2015.)

Ekonomski fakultet

KATEDRA ZA TRGOVINU EKONOMSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Sveučilišta u Zagrebu

Katedra ORGANIZIRA MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUPza trgovinu

PERSPEKTIVE TRGOVINE 2015: Inovacije u maloprodaji hrane

MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP / THE INTERNATIONAL SCIENTIFIC CONFERENCE

PERSPEKTIVE 2014.: koji će se održati 18. i 19.11.2015. na Ekonomskom fakultetu uTRGOVINE Zagrebu LJUDI, TEHNOLOGIJA, ZNANJE

TRADE PERSPECTIVES 2014: PEOPLE, TECHNOLOGY, KNOWLEDGE

Ciljevi skupa: Osnovni cilj skupa jest istražiti primjenu različitih oblika inovacija u području maloprodaje hrane 19. i 20. 11.2014., DV. 3 u 14:00 sati počevši od primjene novih poslovnih modela, implementacije novih menadžerskih i marketinških 19th and 20th November, Hall 3, 2 PM dostignuća u odnosima s dobavljačima i potrošačima pa sve do primjene suvremenih tehnologija u unaprjeđenju poslovanja. Drugi cilj skupa jest, temeljem razmjene iskustava i saznanja sa Ciljevi međunarodnog znanstvenog skupa su (1) istražiti utjecaj ljudskog znanstvenicima i stručnjacima iz zemlje i inozemstva, obrazložiti prednosti prepreke u primjeni čimbenika na procese u trgovini počevši od iponašanja potrošača do upravljanja zaposlenicima i njihovim razvojem, (2) ukazati na razvoj novih načinaće primjene određenih inovacija u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi. Rezultati znanstvene rasprave doprinijet tehnologije u poslovnim procesima u trgovini, te (3) obrazložiti važnost boljem razumijevanju promjena koje se događaju maloprodaji hrane, a rezultat su suvremenih upravljanjauznanjem u strateškom usmjeravanju trgovačkih poduzeća. trendova u maloprodaji kao što su: internacionalizacija, koncentracija maloprodajnih tržišta te ubrzan Izdvojene teme: razvoj tehnologija koje se primjenjuju u lancima• opskrbe hranom.

UPRAVLJANJE RAZVOJEM ZAPOSLENIKA U TRGOVINI

Teme • • • • • • • • • • • • • •

• VAŽNOST I STRUKTURA OBRAZOVANJA ZA TRGOVINU • UTJECAJ TEHNOLOŠKIH PROMJENA U TRGOVINI NA PONAŠANJE POTROŠAČA • TEHNOLOGIJA U OPSKRBNIM LANCIMA od interesa: • ORGANIZACIJSKE PROMJENE POTPOMOGNUTE NOVIM TEHNOLOGIJAMA • INTEGRACIJA POSLOVANJA UPORABOM TEHNOLOGIJE • RAZLIČITI ASPEKTI E-TRGOVINE Maloprodaja hrane temeljena na sveobuhvatnom iskustvu potrošača • OPRAVDANOST UVOĐENJA NOVIH TEHNOLOŠKIH RJEŠENJA • UPRAVLJANJE ZNANJEM I INTELEKTUALNIM KAPITALOM Inovacije u formiranju asortimana i cijena prehrambenih proizvoda • INOVACIJE U TRGOVAČKIM PROCESIMA Aktivno sudjelovanje potrošača u formiranju strategije maloprodaje hrane • ULOGA RAZLIČITIH OBLIKA ZNANJA U TRGOVAČKOM POSLOVANJU

Suvremeni modeli upravljanja markama u maloprodaji hrane Inovativni maloprodajni oblici i neuobičajene prodajne lokacije u maloprodaji hrane Više informacija i program skupa dostupni su na: Unaprjeđenja lanaca opskrbe hranom www.efzg.hr/trgovina2014 Upravljanje odnosima s dobavljačima u distribuciji hrane Primjena informacijskih tehnologija u području maloprodaje hrane Elektronička maloprodaja hrane Inovativna primjena mobilnih uređaja u maloprodaji hrane Novi modeli, politike i praksa zaštite potrošača u području maloprodaje hrane Analiza inovacija u pojedinim prehrambenim robnim grupama Maloprodaja hrane kao temelj inovacija turističke ponude Unaprjeđenje društvene odgovornosti u distribuciji hrane

POZIV ZA DOSTAVU RADOVA Pozivaju se autori na dostavu radova na engleskom jeziku koji prethodno nisu objavljivani niti predloženi za objavljivanje u drugim publikacijama. Sažeci i cjeloviti radovi trebaju biti izrađeni na engleskom jeziku u skladu s uputama za autore objavljenim na internetskim stranicama skupa dok prezentacije na skupu mogu biti pripremljene na hrvatskom ili engleskom jeziku.

WEB STRANICA SKUPA:

www.efzg.hr/trgovina2015

sindikat trgovine hrvatske

Intervju

Bez razvoja industrije nema opstanka trgovine Trgovina kao djelatnost ne može ostvariti značajniji pomak bez rasta proizvodnje.

To je ključ napretka gospodarstva u cijelosti, a trgovina je samo pokazatelj tog napretka, naglašava Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske

U

razgovoru sa Zlaticom Štulić, predsjednicom Sindikata trgovine Hrvatske, postavili smo niz pitanja koji se vežu za položaj radnika u trgovini i cijele djelatnosti u sklopu ukupnog gospodarstva naše zemlje te smo željeli doznati u kom smjeru ide domaća trgovina, ima li naznaka oporavka, kakvi su trendovi te druge aktualnosti iz područja koje su u djelokrugu sektorskog sindikata.

Kad smo posljednji put razgovarali upozorili ste da Zakon o radu (ZOR) ne donosi ozbiljne promjene u korist zaštite radnika/ca u trgovini. Je li konačna verzija ZOR-a bilo što promijenila u tom pogledu?

Nažalost, Zakon o radu koji je stupio na snagu prošle godine nije donio očekivana poboljšanja za radnike i nije pove-

16

Suvremena trgovina 3(40)

ćao zaštitu radnika onako kako smo to u određeno vrijeme, čak i ako to u zakonu sindikatu očekivali. Naime, u Zakonu o ne stoji. Stoga, riječ je o zloupotrebi tog radu i dalje za nas u trgovini su izuzetno instituta. Druga stvar koja je jako važna važni instituti radnog vremena i rada na je dnevno i tjedno radno vrijeme radodređeno vrijeme. Upravo rad na odre- nika u trgovini, odnosno veliki obujam đeno vrijeme u Hrvatskoj se nije smanjio, nezakonitog prekovremenog rada. Zau trgovini posebice, jer više od 90 posto kon je precizno propisao koji je maksinovo zaposlenih radmalni iznos prekonika u trgovini počivremenog rada i kad nje na određeno vrise takav rad radniku položaj radnika u jeme i zadržavaju se u može naložiti uvodetom statusu jako dugi ći novu odredbu pitrgovini je sve teži period. Veliki dio tog sanog naređenja ili rada na određeno vripotvrde da je taj rad jeme nije u skladu sa zakonom, dakle nisu odrađen u roku od osam dana. Međutim, ispunjene one pretpostavke prijeke po- danas imamo situaciju u velikom broju trebe zamjene radnika i sudjelovanje u trgovina da se radno vrijeme mijenja od projektima, nego je postalo potpuno nor- danas do sutra, da radnici moraju dolamalno da svi koji počinju raditi rade na ziti ranije, odlaziti kasnije, a poseban je

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

problem sa završnim radovima na rad- stavlja uistinu veliki rizik koji radnici sve nom mjestu pa se onda poistovjećuje rad češće proživljavaju. Poslodavci svoju imoradnika kad se trgovina zatvara s radom vinu osiguravaju, dok radnici imaju jeditrgovine s tim što kad se trgovina zatvo- no naknadu bolovanja u 100-postotnom ri radnik odrađuje dodatni dio posla – iznosu, što smatramo nedovoljnim pa je to pitanje o kojemu čišćenje, spremase treba početi raznje, punjenje poligovarati. U nekim ca – a da mu se to 90% – udio novo trgovačkim drušuopće ne evidentitvima smo to uspjera u radno vrijeme. zaposlenih radnika li regulirati kroz Po nama tu je riječ o s ugovorom na kolektivne ugovoklasičnom radu na re, no vrlo često se određeno vrijeme crno gdje gubi radposlodavci oglušunik i država, a koriju na ovaj problem. sti ima jedino poslodavac. To je vrlo teško dokazati jer se To nije dobro. U sindikatu inzistiramo evidencije ne vode točno, nego se vode da se i u ovom segmentu zaštite radnika u skladu sa zakonom i daju se u sluča- mora povesti računa. Osim toga, htjela ju nadzora inspekcije, dok stvarne evi- bih skrenuti pozornost i na problem andencije ostaju u nekim neslužbenim bi- gažiranja radnika preko agencija za zapolježnicama poslovođa pa su to nekakvi šljavanje gdje su radnici u vrlo lošoj pozidžentlmenski da radnik ponekad dobije ciji jer im se ugovori produžavaju po mjenaknadu ako je radio prekovremeno, ali sec dana. Imali smo slučaj gdje je jedna najčešće se to uopće ne plaća. Po nama, radnica u pet godina imala 36 ugovora na to je gorući problem jer je radno vrijeme određeno vrijeme. Nadalje, tu je i instiizuzetno bitno i smatram kako ovim za- tut nepunog radnog vremena koji ima za konom nije dobro izregulirano, a jedna- posljedicu da više ljudi radi po ovim ugoko tako ni mehanizam nadzora i kontrole vorima za manje plaće, čime se smanjunije efikasan u smislu da bi se kaznili oni ju i izdvajanja za mirovinsko osiguranje koji radno vrijeme na takav način zlou- te se ekonomski oslabljuju takvi radnipotrebljavaju. Zbog toga danas svaki rad- ci i njihove obitelji. U utrci za profitabilnik u maloprodaji jedan dio svog radnog nošću primjetno je kako poslodavci broj vremena radi neplaćeno, što je za nas ne- radnika konstantno smanjuju te im istodopustivo. Rijetki su poslodavci kod ko- vremeno povećavaju obujam posla koji jih se to striktno poštuje i smatram kako obavljaju tako da radnici odrađuju i klaje država dužna stvoriti uvjete da se to ne sične poslove prodavača i druge poslove događa. Znamo da prekovremenog rada koji se nikako ne mogu smatrati njihomora biti, ali taj rad mora biti u skladu vim opisom posla kao što su određeni sa zakonom te ako postoji potreba on se poslovi financijske prirode i tome slično. mora evidentirati i radnicima platiti. Dodatni problem koji Najviše prigovora se u zadnje vrijeme bilo je na neplaćasve više aktualiziKada bi se poštovale nje prekovremera i o čemu nas naši odredbe o radnom nog rada i nedefičlanovi sve učestanirano radno vrilije izvješćuju su ravremenu imali bi jeme u trgovini. zličiti prepadi, raztisuće novih radnih Ima li tu pomaka? bojništva i pljačke mjesta na radnom mjestu, Kao što sam već rešto je posebno važkla, zaključak je da no i vrlo je često ponema nikakvog povezano upravo s produženim radnim vre- maka na bolje, nego je na radnicima još menom kada radnici u te, kasnije sate, veći pritisak. doživljavaju strašne situacije na radnom mjestu. Nakon takvih iskustava radnici obično završe na bolovanju zbog velikog U Hrvatskoj je više od četvrtine gosstresa i poremećaja svoga zdravlja. I kada podarskih subjekata registrirano nose novac u trezor, što se također ne ra- u djelatnostima trgovine, odnosno čuna u radno vrijeme, a njihova je obve- 26,03 posto. Prema podacima Državza, vrlo su često i tada izloženi različitim nog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj oblicima prepada i nasilja pa sve to pred- oko 16 posto svih zaposlenih radi u tr-

govini, otprilike 161.000. No, ujedno je upravo u trgovini zabilježen najveći gubitak radnih mjesta. Ima li tome kraja?

Sindikalni povjerenici u maloprodajnim subjektima u svojim redovitim izvješćima govore kako je položaj radnika sve teži, da sve više rade i pod sve većim stresom, što je tendencija za koju ne vidimo da će se promijeniti. Trgovina u Hrvatskoj ima puno te je među njima sve žešća konkurentska borba pa se konstantno iznalaze novi načini kako privući kupca. Slijedom takve poslovne politike, sve se više dodatnih poslova regrutira na samog prodavača. Od 2008. godine izgubili smo nekoliko desetaka tisuća radnih mjesta u trgovini jer su prometi trgovaca godinama bili u padu, a rast koji je zabilježen u 2014. godini je vrlo blag te zasigurno neće dovesti do nove zaposlenosti.

Trgovački lanci otvorili su, istina, dosta novih radnih mjesta. Međutim, uvjetovali su zatvaranje brojnih manjih trgovačkih objekata. Konačni saldo ide na štetu zapošljavanja.

Kako je Sindikat reagirao na tu evidentnu pojavu?

Očito je kako dolazi do fluktuacije radnika iz manjih trgovačkih subjekata u one veće jer manji propadaju i radnici se zapošljavaju u većim lancima, no smatramo kako se mora iznaći načina da opstanu i manje obiteljske trgovine koje pružaju kvalitetnu uslugu, osobito u urbanim sredinama. Upravo te susjedske trgovine omogućavaju lokalnom stanovništvu da ne mora odlaziti izvan grada.

S druge strane, veliki trgovački centri su poremetili ukupni društveni život jer su ljudi svoje svakodnevno funkcioniranje počeli vezivati uz velike šoping destinacije te sve manje vremena provode u svojim lokalnim sredinama u kojima stanuwww.suvremena.hr

17

sindikat trgovine hrvatske ju. To nikako nije pozitivno. Mišljenja slenost u čemu prvenstvenu ulogu ima povećati promet jer u velikom broju trsmo kako se trebao napraviti urbanistič- razvoj industrije i proizvodnje. Bez toga govačkih sustava značajan dio ostvareki plan koji bi jasno definirao koliko je u nema pomaka u trgovini. Potrošači su nog prometa dolazi od turističke potrošinteresu zajednice da se takvi trgovački postali oprezni, kupuju samo ono naj- nje u ljetnim mjesecima. Naravno, želja objekti uopće otvanužnije, a mnogo je svih radnika u trgovini je da se ti proraju, odnosno defiljudi ostalo bez svo- meti povećaju pa ćemo pričekati da ljetnirati mjesta na kojih radnih mjesta na sezona prođe, nakon čega s poslodavZa Sindikat je od jima su oni stvarno tako da bez ozbilj- cima možemo pregovarati o materijalizuzetne važnosti da potrebni i na kojinog zaokreta u pro- nim pravima radnika. Vjerujemo da tuma će doprinositi izvodnim kretanji- ristička sezona može donijeti određene ostvarimo kolektivni ukupnom gospoma u Hrvatskoj ži- pomake nabolje, no, kako sam već naugovor na nivou darskom i općem vjet ćemo zasigur- glasila, ozbiljnog napretka nema bez radruštvenom životu no još lošije nego do zvoja industrije i otvaranja novih radsektora nih mjesta. Pogledamo li statistike Hri razvoju zajednice. sada. vatskog zavoda za zapošljavanje, vidimo Kako je sve odrađekako veliki broj radnika dolazi i izlazi iz no stihijski, danas imamo situaciju da brojne trgovačke tvrtke odlaze iz Hrvat- Trgovina je zrcalna slika svih ma- evidencije Zavoda, no ono što zabrinjaske i ostavljaju prostore koji zjape prazni kroekonomskih kretanja te se kroz va je trend koji primjećujemo u posljedi neiskorišteni. No, to je sasvim logično njezina kretanja reflektiraju sve pro- nje vrijeme a radi se o tome da bez posla s obzirom da je bilo apsolutno nerealna mjene u navikama i mogućnostima ostaje značajan broj radnika starijih od situacija po kojoj svaki građanin Hrvat- potrošača. Do kojih je promjena doš- 50 godina, koji su osobito osjetljiva kategorija. Jasno, ako se brzo ne zaposle, za ske ima svoj kvadratni metar trgovine. A lo posljednjih godina? očekivati je kako će oni ostati trajno na svemu tome itekako je doprinijela i kriza.

Potrošači su postali oprezniji, dobro pro- zavodu za zapošljavanje te neće uspjeti mišljaju svoje kupovine, ne idu u velike pronaći novi posao. nabavke pa čak i onda kada im to njihoIma li trgovina odgovarajuće mjesto va financijska situacija dopušta ponašau ukupnoj gospodarskoj konfiguraju se razumnije u kupovini jer se boje siGlavne karakteristike hrvatskoga ciji hrvatskoga gospodarstva? tuacije koja ih iščekuje te žele prištedjeti maloprodajnog tržišta su koncentraTrgovina zapošljava 16 posto svih zaposle- koju kunu za neka buduća, još gora vre- cija, internacionalizacija i konsolinih i zauzima značajan udio u ukupnom mena. Kupci se teško odlučuju na kup- dacija. Istraživanje tržišta mješovibroju registriranih poduzeća, no unatoč nju nekih trajnijih dobara, kao što je bije- tom robom u Hrvatskoj pokazuju da tome još uvijek nema sukladan značaj u la tehnika, a kada se odluče na tu investivodećih deset trgospodarstvu jer država ovoj djelatnosti ciju dugo vremena govaca ima udio ne posvećuje pažnju koju bi trebala s ob- planiraju i provjeoko 72 posto tržizirom na njeno značenje za ukupnu gos- ravaju cijene te čeBlagi rast trgovine šta, prema podapodarsku aktivnost. Govoreći o trgovini, kaju akcije kako bi cima GfK. Smau 2015. godini čini mi se kako se svi povode po tome da, tu kupnju napokon trate li tako visoako jedan trgovac propadne, doći će dru- realizirali. Uz to, na zasigurno neće ku koncentraciju gi. U nekim drugim djelatnostima, koje određeno smanjedobrom ili štetdovesti do novog nisu imale nikakve budućnosti, potro- nje prometa klasičnom? zapošljavanja šilo se previše novca i vremena, dok se ne trgovine utjecaUnatrag godinu u našoj djelatnosti dopustilo da se trgo- la je i rastuća interdana najveći gospovina ovako stihijski razvija. Smatramo net trgovina. darski događaj dogodio se upravo u trgoipak, s obzirom na širi društveni značaj vini, a riječ je o preuzimanju Poslovnog trgovine, da se trebalo razvoju tog sektosistema Mercator od strane Agrokora te je ra pristupiti strateški i dugoročno. Trži- Osim kupovne moći i ponašanja pocijeli posao integracije i u Hrvatskoj pred štu su dane odriješene ruke te se pritom trošača, kretanja prometa u trgovini nije vodilo računa o interesima gradova, na malo ovise o ukupnim kretanjima okončanjem. Smatramo da je to izuzetno u gospodarstvu. Procjene su analiti- pozitivan poslovni događaj za Hrvatsku. lokalnih zajednica pa i samih građana. čara Hrvatske gospodarske komore da Koncentracija maloprodaje je nezaustavće se tijekom 2015. godine na godiš- ljiv proces i to je priroda cijele djelatnoRealni pad prometa u trgovini na njoj razini bilježiti blagi rast prometa sti koja kao jednu od osnovnih zakonitomalo u razdoblju 2008.-2013. izno- u iznosu od 0,4%. U kojoj mjeri će se sti postavlja ekonomiju obujma. S druge strane, hrvatska maloprodaja je jako usitsio je 17 posto. Što je uzrokovalo ta- eventualni pozitivni trendovi u gosnjena jer imamo oko 42 tisuće registrikva kretanja? Ima li izgleda da se sta- podarstvu preliti i na maloprodaju? ranih poslovnih subjekata u djelatnosti nje popravi?

Prema informacijama iz tvrtki u kojima trgovine, što je izuzetno veliki broj čak i Podaci u posljednje vrijeme ukazuju na STH ima svoje članove razvidno je kako za znatno veće tržište nego što je hrvatrast trgovine, premda je taj rast usporen, se u tim poduzećima jako puno nade po- sko. Od snažne konkurencije koja vlada no ne možemo govoriti o opravku trgovi- laže u nadolazeću turističku sezonu. Svi u Hrvatskoj na kraju profitiraju potrošači ne sve dok se ne počne povećavati zapo- očekuju dugo, toplo ljeto u kojem će se jer se trgovci trude cjenovno biti dostu-

18

Suvremena trgovina 3(40)

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Da, neki poslovni subjekti su otišli iz Hr- Kupci očekuju odgovarajuću kvalitetu vatske, a novi su došli. Kada govorim o za najbolju cijenu i u stanju su za neku tome, moram još jednom ponoviti moje sitnicu obići nekoliko trgovina kako bi duboko uvjerenje kako je osnovni pro- prošli što povoljnije. Teško gospodarsko blem bio i jest u tome što Hrvatska nije stanje ogleda se i u činjenici što veliki imala strategiju razvoja maloprodaje s ja- broj mladih, umjesto da nađe zaposlesnim ciljem, pravilima i lokacijama gdje nje u našoj zemlji i pridonose potrošnji bi se objekti trebali graditi pri čemu bi sa svojim dohotkom, odlaze u druge zeosnovni motiv bio dobrobit zajednice koju mlje trbuhom za kruhom. U pojedinim svaki pojedini prodajni objekt želi privu- županijama, pak, imamo veći broj umići. Nadalje, hrvatska proizvodnja se mora rovljenika negoli radno sposobnog staoživjeti, to je preduvjet svega pa i razvo- novništva. Sve nam to govori kako u trgovini neće biti sjajno niti u budućnosti ja trgovine u svim njenim pojavnim objer ako nema potrošačke baze, a to su ljudi licima. Bez razvoja i rasta proizvodnje, i to zaposleni ljudi cijela država će biti s dobrim primanjiu problemima. Prima, onda nema niti tom obiteljsku trgoVeliki obujam razvoja trgovine. U vinu treba zaštitikriznim uvjetima, nezakonitog ti svim dostupnim stoga, jako je teško sredstvima, a i svi prekovremenog rada govoriti o bilo kami građani bismo kvoj lojalnosti popredstavlja gorući trebali biti usmjetrošača, osim lojalreni na to da kupuproblem trgovine nosti spram najpojemo domaće proivoljnije cijene. A to zvode kadgod je to vrijedi i za sve zamoguće. To nije nikakva novost u europ- poslenike u trgovini koji sa svojim priskim okvirima jer svijest o važnosti do- manjima, koji su na razini egzistencimaćih, nacionalnih proizvoda je snažno jalnog minimuma, čime si ne mogu osipni potrošačkoj bazi. No, važno je saču- ukorijenjena i na razvijenim, naoko pot- gurati život dostojan građanina. Sindivati i malu trgovinu koja ima svoje mje- puno liberalnim tržištima zapadne Eu- kat trgovine Hrvatske stoga se zalaže za sto na tržištu te koja zasigurno ne može rope. O tome bismo i mi trebali voditi ra- poboljšanje cjelokupnog stanja u djelatkonkurirati cijenom, ali može kvalitetom čuna te educirati djecu o važnosti prefe- nosti pri čemu nam je izuzetno važno usluge, dostupnošću i lokacijom. Malim rencije domaćih proizvoda jer su oni bu- da imamo kolektivni ugovor na nivou trgovcima svakako treba pomoć lokalne duća potrošačka populacija. Uz to, mora sektora jer smatramo kako se na taj nazajednice jer oni čine bogatstvo ponude se inzistirati da na policama trgovačkih čin može utvrditi neki minimum plaća i gradova u turističlanaca bude što više drugih materijalnih prava koji je korekkom pogledu, daju proizvoda domaćeg tan spram radnika. Cilj nam je da se taj kolorit gradskim Bez razvoja i rasta porijekla, a na to ui- kolektivni ugovor proširi na sve zaposlesredištima, donostinu najjači priti- ne jer će na taj način djelovati kao korekproizvodnje, cijela se živost i osigusak mogu napravi- tivni faktor nelojalne konkurencije. Bitno je da postoje određena prava koja svi ravaju kvalitetnidržava će biti u ti kupci svojim zamoraju poštovati. Također, bitno je naji društveni život, htjevima. Jer trgovproblemima glasiti kako je odredba o radu nedjeljom dok u ruralnim ci se željama kupaca uvrštena u dnevni red Europskog parpodručjima njihov moraju prilagoditi. lamenta te će se o tome provesti raspraznačaj biva još veći va te i nadamo se pritom kako bi se ovaj jer osiguravaju opskrbu slabo naseljenih institut mogao urediti na razini Europpodručja pa bi im se i zbog toga treba po- Nedvojbeno, aktualno gospodarsko ske unije pa bi se pozitivan efekt takvog moći na sve moguće načine. stanje dovelo je dio određenih pro- akta prelio i na Hrvatsku čime bi naši mjena u ponašanju potrošača. Istra- radnici dobili nedjelju kao dan odmora. živanja pokazuju da samo 10 posto To je važno za trgovinu jer većinu radNa tržištu maloprodaje došlo je i dopotrošača nije promijenilo naviku u nika čine žene koje imaju obitelji s djelazi do preslagivanja. Pod utjecajem kupnji od početka krize 2008. Kriza com te im ovakva odredba može pomoći pada prihoda, neki trgovački lanci je kupce pretvorila u kritičnije, ak- u održavanju kvalitetnijeg obiteljskog žisu napustili Hrvatsku, neki trgovci vota. Nažalost, upravo smo svjedoci kako najavljuju svoj odlazak, dok je pri- tivnije i bolje informirane. Kriza je neki veliki trgovački lanci planiraju promjerice Ikea investirala u Hrvatskoj kupce učinila cjenovno sve osjetljivi- dužiti radno vrijeme svojih prodavaonii otvorila svoj prvi prodajni objekt. jima. Sve više potrošača prati i kupu- ca. Dakako da neće biti novog zapošljaIma li Hrvatska dosta trgovačkih la- je na akcijskim prodajama. Smanju- vanja, nego će se taj dodatni rad prelinaca, ima li prostora za nove i kako se je se vrijednost pojedinačne kupnje ti na postojeće radnike. Činjenica je da odražava politika trgovačkih lanaca i mijenja struktura potrošnje. Ima li kada bi se u hrvatskoj trgovini sve radina domaću proizvodnju i malu (po- odgovora na sva ta pitanja? Što uop- lo po zakonu imali bi tisuće i tisuće noST će reći o lojalnosti potrošača? vih radnih mjesta. sebno obiteljsku) trgovinu? www.suvremena.hr

19

turizam

Gastronomski izazov

Raznolikost ponude donosi dodanu vrijednost

piše|Ante Gavranović

Z

adaća je turizma da u gospodarskom smislu osmisli prodaju iluzija, maštovitosti i kreativnih poduzetničkih ideja kako bi se postigao temeljni cilj: POVEĆANJE PRIHODA IZ TURIZMA U OKVIRIMA PREPOZNATLJIVOG HRVATSKOG TURISTIČKOG PROIZVODA, odnosno STVARANJE DODANE VRIJEDNOSTI. Na tim osnovama Hrvatska treba tražiti svoj turistički identitet i, upravo kroz različitost, opravdati svoj nezamjenjivi položaj na Mediteranu.

Glavni ciljevi hrvatskoga turizma svode se na što potpuniju valorizaciju i zaštitu svih resursa, izgradnju novog identiteta i tržišnog repozicioniranja, povećanje udjela hrvatskog turizma na sredozemnom tržištu, osobito u pogledu ostvarenih prihoda, te osiguranje dodatnog tržišta za brojne domaće proizvode, čime se potiču komplementarne djelatnosti.

Ciljevi su dosta precizno postavljeni, ali je (još uvijek) upitna njihova praktična provedba: pozicionirati zemlju kao makrodestinaciju na globalnom tržištu; afirmirati osnovne prednosti sa stajališta već uspostavljenih i novih turističkih proizvoda i perspektive kvalitete; usvojiti novu filozofiju i politiku marketinga koja će se, osim prema tržištima, usmjeriti i prema oblikovanju proizvoda na razini destinacija i regija.

Ukratko, treba razvijati svijest i spoznaju da dodanu vrijednost u turizmu ne može dati samo broj noćenja ili dolazaka domaćih i stranih gostiju, nego da financijski rezultati sezone ovise, prije svega, o kvalitetnoj i svestranoj ponudi. Na neki način to označava i povratak mikroekono-

20

Suvremena trgovina 3(40)

miji, gdje će svaki sudionik, svaki čimbenik, pokazati svoju pravu vrijednost, svoju predanost turizmu i odlučnost da se tim poslom ne bavi samo povremeno, nego kao osnovnom djelatnošću i u kontinuitetu.

Možemo li razvijati „gastronomski turizam“? „Nema iskrenije ljubavi od ljubavi prema hrani“, davno je zaključio engleski dramatičar, romanopisac, kritičar i publicist George Bernard Shaw.

Uzme li se ta umjetnička opservacija kao moto nevidljive niti između mozga, srca i želuca, i najveći će skeptik u povijesti ljudske vrste naći puno potvrda toj kontroverznoj tvrdnji. Zahvaljujući zanimanju za gastronomiju i kulturu jela i pića raznih zemalja i krajeva, kulinarska putovanja su sve omiljenija u cijelom svijetu, a gastronomski turizam je postao zaseban proizvod unutar turizma.

Gastronomski turizam naziva se i „turizam jela“, „turizam kušanja“ ili „kulinarski turizam“. Kulinarski turizam se definira kao potraga za jedinstvenim iskustvom u jedenu i pijenju za pamćenje. Gastronomski turizam se odnosi na putovanja na ona odredišta za koja su mjesna jela i napitci glavni poticaj za putovanje.

Proučavanje gastronomije donosi razumijevanje opsega proizvodnje i pripreme jela i pića, kao i toga kako se, gdje, kada i zašto oni konzumiraju. Gastronomski turizam je kretanje na put u potrazi za uživanjem u pripremljenom jelu, pićima i ostalim događanjima vezanim uz jelo.

Glede tipova turizma, gastronomski turizam pripada u grupu turizma radi odmora, a od dvije osnovne vrste turizma, on spada prije u alternativni nego u masovni turizam. Stoga je gastronomski turizam zapravo promjena mjesta kako bi se upoznale gastronomske vrijednosti nekoga područja. Gastronomski turizam nudi široke mogućnosti izbora osobito u zemljama s bogatom tradicijom i zanimljivostima. Za napredak kulinarskog turizma neophodno je pružanje iskustva jela i pića koje je jedinstveno i za pamćenje.

Evo nekih primjera onoga što spada u kulinarski turizam: pubovi kao turističke zanimljivosti, tematski ručkovi, te ostale gastronomske zanimljivosti Gastronomske priredbe; Gastronomski muzeji; Gastronomski turizam; Tematska putovanja vezana uz gastronomiju; Tematski ručkovi; Pubovi kao turističke zanimljivosti; Restorani i slastičarnice.

Bogata gastronomska baština Hrvatska ima veliku gastronomsku baštinu. Razlikuje se po krajevima, prema tipu kuhinje, prema starosti i podrijetlu pojedinih jela. Velika i raznovrsna ponuda hrvatskih vina, hrvatskih žestica, suhomesnatih specijaliteta, sireva, maslina itd. čini gastronomsku ponudu zanimljivom i privlačnom mekom za turiste.

Ministarstvo turizma je prije tri godine donijelo Pravilnik o utvrđivanju posebnog standarda „Hrvatska autohtona kuhinja“ kojim se prvi

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

puta utvrđuje što su autohtona hrvatska jela čime je i postavljen temelj za brendiranje hrvatske kuhinje i restorana kao jednog od vodećih aduta hrvatskog turizma. Restorani koji žele dobiti tu oznaku trebaju podnijeti zahtjev Ministarstvu turizma.

Stručno povjerenstvo će potom izaći na teren te provjeriti zadovoljava li restoran ili drugi ugostiteljski objekt uvjete za tu oznaku. Pritom se može certificirati cijeli objekt ili samo dio jela koja su na njegovom meniju, s obzirom da pravilnik sadržava i popis od oko 500 autohtonih jela u Hrvatskoj. Taj popis uz ostalo obuhvaća hladna predjela, kruh i peciva (artičoke u ulju, bakalar na bijelo, češnjovke, čvarke), topla predjela, juhe i variva (gulaš s keljom, štrukli od sira, ragu od puževa, lički lonac), glavna jela i priloge (arambašići, dalmatinska pašticada, blitva na lešo, granatir), te salate i deserte (divlje šparoge na salatu, salata od boba, medenjaci, međimurska gibanica).

Naš uvijek kritički raspoložen puk često naglašava kako nemamo NACIONALNIH JELA. Što bi to bilo autohtono NAŠE, a da je prepoznato kao primjerice PAELLA u Španjolskoj? Istina, nemamo! Ali imamo toliko različitosti koje zajednički čine cjelinu. Upravo ta različitost može biti okosnica ukupne naše gastronomske ponude.

Tu nije riječ samo o pršutu, vjerojatno najpoznatijem hrvatskom proizvodu kad je riječ o stranim gostima koji dolaze ne samo na Jadran nego uopće u Hrvatsku.

Ali, takav imidž proizvoda morao bi se stvarati i od slavonskoga kulena, paškoga sira i još pokojega domaćeg proizvoda. Nikada nismo uspjeli stvoriti jedan ustaljeni tip lozovače. Koliko stranih gostiju uopće, recimo, poznaje rakiju od rogača, medovine, mirte i niza drugih specijaliteta?

Na sjeveru Hrvatske to su jela od zelja, štrukli, patke i guske koji se nude kao autohtoni specijaliteti. Tu prije svega mislimo na Zagorje, Međimurje te dio Moslavine i Podravine. Za ta su područja karakteristična jušasta jela s korjenastim povrćem, zatim purica ili patka s mlincima, krpice sa zeljem, buncek s dinstanim zeljem. Posebno su poznati kolači: orehnjača, makovnjača, savijači s nadjevima od voća, slane ili slatke strukle u juhi, kuhane ili zapečene pa bučnica.

Istarska i Kvarnerska kuhinja predstavlja posebnu vrstu hrvatske kuhinje: to je spoj kontinentalnoga i mediteranskog.

Ove regije bogate su iznimnom ribom i morskim plodovima. Najvrednije vrste koje se mogu naći na sjevernom Jadranu su škampi, lignje i školjke iz Limskog kanala. Nakon izvrsnoga istarskog pršuta sa sirom i maslinama, mnogi tradicionalni vinski podrumi nude riblju juhu, riblji gulaš, škampe na buzaru, bijeli i crni rižot s plodovima mora kao i ostala jela tipična za središnji dio istarskoga poluotoka - tradicionalnu vinsku „supicu“, varivo nalik na talijanski minestrone te jela s tjesteninom i mesom pripremljena uz dodatak slavnih tartufa koji se uzgajaju u ovome kraju. Ponudu upotpunjavaju iznimna istarska vina uključuju Malvaziju iz Buja, Porečki Cabernet, Sauvignon i Merlot, kao i Teran iz Buzeta te Vrbnička žlahtina.

Kuhinja Dalmacije i otoka slijedi trend modernih prehrambenih normi. Lagano kuhanje hrane (uglavnom u vodi ili na žaru) i mnogo ribe, maslinovog ulja, povrća i samoniklih trava koje se mogu naći uz obalu je razlog zbog čega se ova kuhinja smatra veoma zdravom. Dalmatinska vina, kao i maslinovo ulje i slane masline, cijenjena su od drevnih vremena. Čuvena vina uključuju Dingač i Pošip s poluotoka Pelješca; Babić iz Primoštena; Vugava i Plančić s otoka Hvara... te Pošip i Grk s Korčule; Marastina s Lastova; Malvazija iz Dubrovnika, itd., i također Prošek (slatko desertno vino), veoma jaku lozu i travarice i likere (Maraskino, Vlahov).

Dalmatinska kuhinja predstavlja zaseban svijet čije su značajke tek nedavno otkrivene, kao što je kuhinja otoka Hvara, Korčule, Brača (vitalac, jelo spravljeno od janjećih iznutrica umotanih u crijevo te pečeno na gradelama), Vis (sardine na gradelama, kao u vrijeme starih Grka; pita sa sardinama s Komiže i Visa, jelo slično današnjoj modernoj pizzi). Svježa morska riba (zubatac, brancin, lovrata, kirnja, skuša, sardina) na roštilju, kuhana ili

marinirana; zatim tu su mekušci (lignje, sipe, hobotnice), rakovi (škampe, jastozi) i školjke (dagnje, kamenice, mušule).

Janjetinja je također veoma cijenjena, osobito kuhana ili pečena na otvorenoj vatri (Franjevačka begovica s Visovca, ili lopiz s otoka Iža); također, sušena ovčetina (kaštradina), rozbif, Dalmatinski gulaš (pašticada) s njokima, koji poslužuju mnogi restorani. Kuhano povrće je također omiljeno jelo (blitva s krumpirima, umak od rajčica), često je mješavina uzgojenog i samoniklog povrća, začinjenog maslinovim uljem i vinskim octom ili serviranog s mesom (manestra - tjestenina s mljevenim mesom, arambašići - punjeni listovi loze). Područja s izobiljem svježe vode poznata su po žabama, jeguljama i riječnim rakovima (dolina Neretve, Trilj i sliv Cetine).

Tipični Dalmatinski deserti osvajaju svojom jednostavnošću. Najuobičajeniji sastojci uključuju mediteransko voće, suhe smokve, grožđice, bademe, med, jaja, ravioli, mandulat, smokvenjak, paprenjaci s otoka Hvar - rožata.

U Slavoniji i Baranji ljuti gulaš (goveđi, od divljači), regos (nekoliko vrsta mesa i tjestenina), fiš-paprikaš (s različitom ribom: šaran, štuka, itd.) veoma su tipična jela. Dimljena i sušena svinjska šunka, kobasice, kao i kulen također su veoma omiljeni, osobito kad se poslužuju kao delikatesa uz domaći sir, papriku, rajčicu i mladi luk ili kiselo povrće (turšija). Šljivovica koja se pravi u ovim područjima veoma je blaga, a vina, kao što su Kutjevačka Graševina i Kutjevački Chardonnay, Enjingijev Rajnski Rizling, i također Graševine Krauthakera i Zdjelarevića, Iločki Traminac, Pinot Blanc iz Pajzoša i Endentski Rizling iz Belja veoma su cijenjena u cijelome svijetu. Vina iz podruma Đakovačke Biskupije, poznatoj po proizvodnji vina koja se koriste u liturgijama, također su veoma poznata. www.suvremena.hr

21

turizam

Borba za autohtoni pršut

cima naših ugostitelja? Hrvatska očito u praksi još nije prihvatila ideju o promicanju vlastite gastronomije. Ideja koju potiče Hrvatska obrtnička komora, u kojoj se traži da glavnina ponude na jelovnicima bude sastavljena od tipičnih domaćih specijaliteta, uglavnom ne prolazi. Pokušalo se, na primjer, stvoriti domaći lanac fast food restorana na osnovi domaće srdele. Bilo bi zanimljivo vidjeti zašto je taj dobar projekt, na tragu jačanja domaće ponude, jednostavno iščeznuo. Zar nije sramotno da se ćevapčići predstavljaju kao naš specijalitet? Čiju mi to gastronomiju guramo u prvi plan?

Pravo je pitanje: zašto dalmatinski, istarski ili neki drugi pršut (još) nisu postigli snažniji međunarodni status? Ili, još određenije, zašto se hrvatski proizvođači zadovoljavaju ‘mrvicama’, a nesposobni su da se okupe oko jednog nacionalnog programa i na njemu stječu slične epitete i poslovne rezultate poput, recimo, parmskih pršuta?

Istina, u posljednje vrijeme imamo na tom području ozbiljne pomake. Organiziraju se sajmovi pršuta i drugih delicija, utvrđena su neka čvrsta mjerila za ocjenu kvalitete, stvorena je i grupacija proizvođača pršuta, a postupno se radi i na stvaranju posebnoga branda, s kojim ćemo izići u svijet. Posebnu ponudu predstavlja paški sir koji je u nekoliko navrata na svjetskim izložbama dobivao najprestižnije nagrade. Nikada nismo imali kvalitetniju ponudu vina, koja osvajaju i vrijedne nagrade na svjetskim sajmovima, a ipak nemamo dovoljan izvoz. Zašto?

Mogli bismo još nabrajati neke specijalitete, koji nisu našli svoje mjesto u ukupnoj turističkoj i trgovačkoj ponudi. Riječ je (samo) o našoj nesposobnosti da se udružujemo u proizvodne klastere, da prevladamo svoju osjetljivost i taštinu, te da prirodna i druga bogatstva stavimo u funkciju općeg razvoja i blagostanja. Hrvatska, međutim, ima sve preduvjete da se svijetu predstavi kao zemlja s razvijenom gastronomskom ponudom.

Šansa hrvatske gastronomske ponude Moramo u tim razmišljanjima postaviti nekoliko pitanja koja traže jednostavne odgovore: •

1 2 3

4

Zašto naša konoba ne bi bila ono što je Talijanima trattoria, Francuzima bistro ili Španjolcima tapas restoran?

•

Zašto se o viškoj pogači, novaljskoj marinadi ili zagorskim štruklama ne bi pričalo kao o tortelinima, quiche lorraineu1 ili paelli?

•

Zašto kvarnerski škamp, slavonski kulen i stonska kamenica ne bi bili jednako vrijedni kao gamba roha (crvena kozica), pata negra2 ili francuska kamenica?

Poznati naš književnik i gastronom Veljko Barbieri priredio je kuharicu „Hrvatska kuhinja i 606 recepata“ koja bi trebala poslužiti kao pravi predložak za promociju hrvatskih specijaliteta, ali i snaženje lokalne gastronomije. Uz već spomenuta jela dodali bismo baranjski fiš, zapadnoslavonskog soma u vrhnju, goranske i ličke pastrve, istarski rižoto od ribe i plodova mora, bakalar, dalmatinske brujete, školjke i rakove s dalmatinskih otoka, ali i čobanac, srneće ražnjiće, međimursko meso u poculici, moslavačko-zagorsku perad sa žitaricama, istarske ombole, lovransku puru s marunima, ličku i pašku janjetinu i kozletinu, dubrovačke šporke makarule, žrnovsku makarunadu, konavosku zelenu manestru od kupusa i suhoga mesa.

Sva ta skromna nabrajanja bogate kuhinje i gastronomskih specijaliteta s naših područja pokazuju da imamo što ponuditi! No, koliko se toga nalazi na jelovni-

Hrvatska ima uvjete za razvoj vrhunskoga turizma. Ima čisto more, predivnu razvijenu obalu, lijepe gradove. No, to imaju i Grci, Turci, Francuzi, Talijani i Španjolci – naši najveći konkurenti na Mediteranu. Gastronomska ponuda može učiniti potrebnu razliku. Sve navedene zemlje imaju izrazito razvijenu nacionalnu gastronomsku komponentu koja se stranim turistima u svakoj prilici nameće – da slučajno ne bi zaboravili gdje su, što jedu i što piju.3 Otvoreno je pitanje zašto ne pokušavamo predstaviti svojim gostima izvorna jela i pića? Zašto ne razvijamo ponos zbog lokalnih i nacionalnih specijaliteta? Predstavljanje Hrvatske kao zanimljive i vrijedne gastro-destinacije samo je jedan od oblika novog i proširenog vrednovanja naše turističke ponude. Turizam i gastronomska ponuda moraju nositi u sebi obilježja područja na kojima se sve to događa. Zašto klasteri određenih brandova domaćih specijaliteta ne bi bili naš trajni izazov?4 Došlo je vrijeme da Hrvatska postane veći brand od njezina prepoznatljivoga turizma. Tu dodatnu vrijednost može osigurati samo jasna i raznolika ponuda. Gastronomija je u tom pogledu veliki i realan, trajan tuST ristički izazov.

Quiche Lorraine je specifično jelo: pecivo s prhkom koricom punjeno kremom od sira, mesa, morskih plodova ili povrća.

Pata Negra je španjolska inačica pršuta. Riječ je o visoko vrijednom proizvodu, sušenoj šunki proizvedenoj isključivo od crnih iberskih svinja Valja spomenuti da se postupno budi svijest o potrebi promocije gastronomskih kvaliteta koje Hrvatska može pružati. Spomenimo samo organizirane australske ture po Hrvatskoj upravo na temu gastronomije.

Klub Gastronaut počeo je s radom u prosincu 1999. godine. Vodeći hrvatski ugostitelji, stručnjaci u enologiji, ugostiteljstvu, u teoriji i praksi prehrane i osobe koje smatraju da svojim angažmanom mogu doprinijeti unapređenju gastronomske kulture pokrenuli su zajednički niz gastronomskih okruglih stolova, predavanja, razmjena iskustava i predočavanja svojih saznanja javnosti. Klupska okupljanja organizirana su na nivou Hrvatske i domaćin svakog susreta na kome se obrađuje zadana gastronomska tema je drugi objekt i grad. Ciljevi Gastronauta su unapređenje gastronomske kulture, usavršavanje znanja, degustacija proizvoda i jela koja često rezultira donošenjem zajedničkog stava i predočavanje javnosti novih saznanja iz gastronomije. U Umagu se održava Svjetski kongres gastronomije, koji promovira autohtonu hrvatsku kuhinju.Niz gastronomskih manifestacija razvija se u mnogim područjima zemlje – na primorskom i dalmatinskom, ali i na kontinentalnom dijelu.

22

Suvremena trgovina 3(40)

5thSuvremena International Conference on Entrepreneurial Learning 2015 S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

t r gov ina

5. Međunarodna konferencija o učenju za poduzetništvo ICEL – 5 Učenje za poduzetništvo: Utjecaj poduzetničkog znanja na poslovanje, menadžment i ekonomiju Poštovani, pridružite nam se na 5. Međunarodnoj konferenciji o učenju za poduzetništvo ICEL – 5, koja će se održati 20. listopada 2015. godine u Hotelu Antunović.

Glavna tema 5. Međunarodne konferencije o učenju za poduzetništvo (ICEL-5) je Utjecaj poduzetničkog znanja na poslovanje, menadžment i ekonomiju.

Iako poduzetnička znanja doprinose ekonomskom rastu i kreiranju radnih mjesta, još uvijek postoje oprečna mišljenja o načinu korištenja i primjeni poduzetničkog znanja s ciljem unaprjeđenja poslovanja i menadžmenta te doprinosa ekonomskom razvoju. Pitanje na koje će ova konferencija pokušati odgovoriti je: Kako povezati poduzetnička znanja s poslovanjem, menadžmentom i ekonomijom?

Glavni cilj ICEL 5 konferencije je pružiti teorijske i empirijske dokaze o povezanosti poduzetničkih znanja s poslovanjem, menadžmentom i ekonomijom. Konferencija će okupiti znanstvenike i praktičare iz područja odgoja i obrazovanja za poduzetništvo, poslovanja, menadžmenta i ekonomije, kao i poduzetnike, donositelje odluka na svim razinama, učitelje, nastavnike i profesore.

Važni datumi       

Predaja sažetka radova - 15. srpnja 2015.

Obavijest o prihvaćanju sažetka - 30. srpnja 2015.

Predaja cjelokupnog rada (okvirno 5.000 riječi) - 1. rujna 2015.

Obavijest o prihvaćanju cjelokupnog rada -25. rujna 2015.

Rok za uplatu kotizacije (rane prijave) - 1. listopada 2015.

Rok za uplatu kotizacije - 10. listopada 2015.

ICEL5 Konferencija - 20. listopada 2015.

Dodatne informacije i upute za autore su dostupne na: http://www.icelconf.eu/hr/upute-za-autore.

Sažetke i radove, molimo vas, šaljite na adresu: Anita Maršanić, mag. bibl.

E info@icelconf.eu T 00385 1 36 47 099 W www.zrinski.org

www.suvremena.hr

23

marketing

Učinci potrošačke politike na marketing i trgovinu 1. Uvod Raste popularnost pojmova kao što su potrošačka politika, zaštita potrošača, konzumerizam, bihevioralna ekonomika, nudging i sl. Povezuje ih nastojanje da se na što djelotvorniji način promijeni utjecaj marketinške koncepcije na ponašanje potrošača. Cilj je pojasniti neke važne odnose između trgovine, potrošačke politike i položaja potrošača i načine kako ih unaprijediti. Trgovinski menadžment se pod pritiskom politike zaštite potrošača nalazi pred neprestanim ograničenjima u marketinškim aktivnostima koje provodi u prodavaonicama i izvan njih. Treba poći od pretpostavke da maloprodavač mari za potrošača jer se to vrednuje kao odgovornost prema društvu, ali treba uzeti u obzir i da se pozitivni i negativni dojmovi danas prenose društvenim mrežama velikom brzinom. Različitim oblicima regulacije neosporno se pokušava povećati ekonomsku moć potrošača, ali regulacija ne može riješiti problem u cijelosti. Prenošenjem nekih znanstvenih doprinosa koji predstavljaju okosnicu ove problematike ovdje se objašnjava kako je moguće iskoristiti ta ograničenja za povećanje imidža prodavaonice i poboljšanje maloprodajne usluge tražeći izvorište u bihevioralnoj ekonomici.

2. Marketinška koncepcija, potrošačka politika i potrošač Potrošačka politika (engl. consumer policy) je cjelokupna politika vlade namijenjena regulaciji stanja na tržištu roba i usluga s ciljem zaštite interesa potrošača. Potreba za potrošačkom politikom javlja se prvo

24

Suvremena trgovina 3(40)

u visokorazvijenim zemljama paralelno sa pojavom marketinga i kao posljedica nastanka potrošačkog društva. Što više raspoloživog dohotka preostane nakon zadovoljenja osnovnih životnih potreba to je čovjek više podložan uvjeravanju oko toga što će kupiti. Proizvođači i trgovci djeluju na ponašanje potrošača i privlače kupce na različite načine, oglašavanjem, dizajniranjem proizvoda, promjenom ambalaže, uvjeravanjem kako je veliki broj kupaca zadovoljan sa proizvodom i sl. Marketinška koncepcija koja se razvija od 1960-ih godina doživjela je neke značajnije promjene, posebno uslijed pojave Interneta, međutim, osjeća se da postojeća koncepcija stvara zasićenje i da će se pristup prema potrošačima morati promijeniti. Država intervenira u područje u koje prije za to nije bilo potrebe. Sve češće dolazi do sve prodornije regulacije marketinške koncepcije trgovaca i načina kako komuniciraju, prodaju robu i pružaju usluge, a tako će se po svemu sudeći i nastaviti ako se koncepcija ne promijeni.

Postoje dvojaki stavovi oko toga kako marketing stvara potrošačko društvo.

Profesor sa Harvarda J. K. Galbraith u svoje se vrijeme isticao stajalištem kako je potrošačko društvo nastalo manipulacijom potrošača u uvjetima masovne proizvodnje i rasta životnog standarda, a samo kako bi proizvođači i trgovci ostvarili profit. U tome ga je kasnije podržavao i nobelovac Paul Krugman. Naravno da je ovakva teorija bila u suprotnosti sa polazištima marketinške koncepcije koju je Philip Kotler objašnjavao drugačije: marketingom potaknuta potrošnja ima pozitivne učinke na zadovoljavanje potreba i želja potrošača i da upravo te potrebe i želje diktiraju industrijsku proizvodnju.

Kotler ide i u krajnost pa kaže da i pro-

piše|doc. dr. sc. Dario Dunković

izvodnja postoji zbog marketinga jer on generira potražnju. U teorijskom smislu to izgleda logično i prihvatljivo. Kada se gleda udio troškova koji se odnose na komunikaciju s kupcima, istraživanje tržišta i druge marketinške aktivnosti u ukupnim troškovima proizvodnih i maloprodajnih poduzeća onda se može zaključiti da su ti troškovi zanemarivo niski. Primjerice jedan od tri vodeća proizvođača poljoprivrednih strojeva u svijetu koji ima veliku konkurenciju ulaže godišnje oko 6.0 mil. EUR u marketinške aktivnosti, što čini manje od 0,5% ukupnih troškova. Kod velikih maloprodavača, u prosjeku udio ovih troškova je manji od 1% ukupnih troškova. Ovo sve zapravo ide u prilog marketinškoj koncepciji jer pokazuje koliko je postala djelotvorna obzirom na sredstva koja ima na raspolaganju. Ono što je važnije za marketinšku koncepciju je kako ona utječe na ostale poslovne funkcije, a posebno na funkciju nabave i formiranje cijena u maloprodajnim organizacijama što je ključno za konkurentnost i imidž prodavaonice.

Reguliranjem marketinških aktivnosti utječe se na trgovinski menadžment, a ne na ponašanje potrošača (Slika 1). Trgovinski menadžment upravlja operacijama kako bi stvorio privlačan imidž prodavaonice i utjecao na iskustvo kupca, a zadatak mu je stvoriti i zadržati profitabilnog kupca. Potrošačka politika koja štiti potrošače utječe na njihovu predodžbu vrijednosti što maloprodavač može isko-

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

vo stremi k tome da osigura što više informacija kako bi ojačala ekonomski položaj potrošača. Zadaća je stoga povezati težnje potrošačke politike i sklonosti potrošača s ciljem jačanja imidža prodavaonice u čemu može pomoći iskorištavanje bihevioralne ekonomike u maloprodajnim operacijama.

Slika 1. Međudjelovanje cjelovite koncepcije na potrošača.

ristiti. Chang (2014) ističe cijenu, vrijeme, napor, praktičnost i mogućnost odabira („value for money“) kao glavne koristi koje kupac vrednuje tijekom kupovine (homo economicus). Ako se smjernice potrošačke politike iskoriste u maloprodajnim operacijama kako bi se pozitivno utjecalo na kupčevu predodžbu vrijednosti tada se može očekivati da će kupac imati bolje iskustvo kupovine. Kako se takvim tehnikama može utjecati na hedonistički aspekt ljudskog ponašanja (homo ludens)? Kupac kojemu je važnije podati se zadovoljstvu to mu može kasnije stvoriti negativan učinak na zdravlje, financijsko stanje i sl. Za kupce kod kojih ponekad prevladava takvo ponašanje vrlo je važno koristiti bihevioralne tehnike kako bi se ono promijenilo.

Kotler kaže da je kupac „kralj“ (engl. king), međutim, pogledajmo kakav je on kralj?.

Kralj kojega se marketinškom komunikacijom uvjerava da je najbolji proizvod baš taj i onda se očekuje da on povjeruje i kupi proizvod. Kupac je kralj koji nema dovoljno moći zapovijedati i koji je prepušten svojim savjetnicima. Ako se pogleda položaj i izloženost potrošača na tržištu, potrošač očito nije dovoljno moćan da se može oduprijeti marketinškim uvjerenjima sa svih strana, tako da više izgleda samo kao „kralj“ kojemu se služi da bude zadovoljan prema onome u čega se ga prethodno uvjeravalo. Inače, tko bi obmanuo ili prevario „kralja“ vjerojatno bi za to imao priliku samo jednom. Poznati američki futurist i znanstvenik Alvin Toffler (1980) još je prije trideset godina predviđao kako će u informacijsko doba segmentacija kupaca biti vrlo sofisticirana i da će masovna komunikacija u takvim uvjetima izgubiti smisao, kako će informacije koje ljudi primaju komunikacijskima sustavima još više djelovati na njihovo ponašanje što će stvarati još veće različitosti u sklonostima potrošača. Prognoze su se ostvarile.

3. Učinak stavljanja velikog broja informacija na raspolaganje potrošačima Jačanje potrošačke politike očituje se u „ublažavanju“ djelotvornosti marketinške koncepcije. Od ove politike očekuje se da potrošaču osigura povoljniji položaj nego što ga trenutno uživa u odnosu na proizvođače i maloprodavače odnosno da ga zaštititi bar od obmanjivanja i zavaravanja. Djelotvornost potrošačke politike prati se anketiranjem građana pomoću čega se onda njihova razina zadovoljstva sa pojedinim mjerama smatra rezultatom provedbe. U uvjetima donošenja odluke o kupovini gdje postoji velika količina informacija i čija obrada zahtijeva veći napor za potrošača, on/ona u tome trenutku počinje koristiti neke druge kriterije za odabir u kojima je vještiji/a razabrati prihvatljivo od neprihvatljivog. To može utjecati na loše rezultate potrošačke politike, međutim, potrošačka politika upra-

Proizvođači moraju isticati nutritivne podatke na proizvodu (Slika 2) koje bi trebale potrošačima olakšati izbor i donošenje odluke o kupovini, međutim, koliko potrošača razumije točno značenje tih informacija da bi ih kategorizirali među prihvatljive i neprihvatljive? Informacije nemaju samo svrhu ispunjavanja forme nego trebaju biti istaknute u lako razumljivom obliku jer samo tako su korisne.

Veća slova i slične promjene neće pomoći razumijevanju ovih informacija širokom krugu potrošača.

Rezultat provedbe potrošačke politike može biti pokazatelj položaja potrošača na tržištu, ali teško je očekivati bolje rezultate ako se nije uzeo u obzir bihevioralni aspekt koji može imati veći učinak na ljudsko ponašanje. Marketinška koncepcija u poslovnom svijetu mnogo se više oslanja na bihevioralni pristup od potrošačke politike što joj daje velike prednost. Ölander i Thøgersen (2014) istraživali su učinak energetskih naljepnica na TV uređajima na donošenje odluke o kupovini. Istraživanje je pokazalo kako unapređivanje naljepnica od strane regulatora prikazivanjem sve detaljnijih informacija (npr.

A, A++, A+++) dovodi do negativnog utjecaja na ponašanje potrošača jer ih to zbunjuje u donošenju procjene o energetskoj učinkovitosti. U konačnici to gubi smi-

Slika 2. Primjeri tablice nutritivnih vrijednosti na proizvodima. www.suvremena.hr

25

marketing sao i samo pridonosi davanju većeg značaja izboru marke TV-a nego stupnju energetske učinkovitosti uređaja.

4. Bihevioralni pristup u maloprodaji - nudging Pojam (engl.) nudging označava „gurkanje potrošača da učini nešto“ ili „poticanje“ na promjenu ponašanja bez utjecaja regulacije i bez prisile. Postoje različite politike regulacije ponašanja. Kazneni zakon, na primjer, zabranjuje krađu i prijevaru, neke politike stimuliraju ili destimuliraju određeno ponašanje kao što su na primjer poticaji za izgradnju postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora ili plaćanje trošarine na cigarete kako bi se smanjilo pušenje. Pored toga, postoji i politika nudginga koja se sve češće koristi kao poticaj za promjenu ponašanja, ali se i dalje ostavlja potrošaču da postupi po svojoj volji. Nudging je prisutan gotovo svugdje, i susreće se svakodnevno. U mnogim kontekstima često je prijeko potrebno ponuditi potrošaču gotovo rješenje nego od njega/nje tražiti da sam bira. Kod ulaska u prodavaonicu prvo se nudi velika košara, a nakon toga mala, kako bi se tim „gurkanjem“ prvo potaknulo kupca da uzme onu veću u koju stane više robe.

Primjena nudginga može biti marketinški odgovor trgovca na udovoljavanje sve strožim uvjetima distribucije i prodaje.

Nitko nema obvezu promicati ili provoditi nudging. Neprestano se inoviraju načini kako ojačati djelotvornost nudginga u: maloprodaji, shemama mirovinskih sustava i osiguranja, ugovorima s kućanstvima o isporuci energije, zdravstvenim institucijama, tvornicama, prometu, školskim institucijama itd. Na primjer, tvorničke postavke (engl. default settings) na elektroničkom uređaju mogu se iskoristiti kao oblik nudginga jer većina kupaca prihvaća te zadane postavke kod konfiguracije uređaja. Kupnja bicikla bez treptajućih led svjetala naprijed i pozadi stvara loš primjer nudginga.

Smatrajući to dodatnom opremom samo

kako bi se kupca potaklo da ju kupi - negativno utječe na sigurnost biciklista u prometu. Na elektroničkom uređaju gdje su postavke potrošnje energije postavljene na minimum tako će to prihvatiti i većina kupaca ili ako je na tvorničkim postavkama pisača postavljeno da ispisuje dvostrano na taj način se može promicati zaštita okoliša. Spomenuta tablica nutritivnih sastojaka na proizvodu može utjecati na potrošačevu odluku da kupi ili odustane od kupovine proizvoda ovisno o tome kako procjeni da sastojci odgovaraju njegovom zdravstveno stanju. Iako se može tvrditi da je u stvarnom svijetu zanemariv broj onih potrošača koji razumiju značenje svih tih podataka kao što je deklariranje „E“ aditiva na primjer, a to bi sve trebalo biti nedvojbeno jasno svakome kome služi ta deklaracija kod odabira proizvoda. Takvo stanje maloprodavači mogu iskoristiti za privlačenje kupaca i nudgingom grupirati neke osjetljive proizvode po kriteriju sastojaka i time olakšati potrošačima odabir proizvoda. Na primjer, razdvojiti istovrsne proizvode na polici koji imaju manje zasićenih kiselina od onih sa većim udjelom.

U prodavaonici se mogu koristiti različiti postupci kako bi se kupcima olakšalo pretraživanje, odabir, donošenje odluke o kupovini i pojednostavilo kupovinu.

Operativni postupci koji traže od kupa-

ca veći napor i otežavaju kupovinu proizvoda negativno utječu na imidž prodavaonice. Kupci se prilikom kupovine oslanjaju na navike i uobičajene postupke (engl. default). Bihevioralna ekonomika promatra potrošače tako da su skloniji prihvatiti malu nagradu danas, nego veću nagradu kasnije. Na primjer, pojest će slasticu sada iako znaju da im to škodi zdravlju, a odložit će brigu za zdravlje za kasnije. Također, potrošači imaju veću averziju prema gubitku nego želju za stjecanjem dobitka. To znači, ako zamislimo skalu za mjerenje (ne)zadovoljstva, više će ih razočarati gubitak od 100 Kuna nego što će ih razveseliti dobitak od 100 Kuna (engl. loss aversion). Kupci su povodljivi za ponašanjem drugih što se može poistovjetiti sa položajem jedinke u krdu u životinjom svijetu.

Temeljem ovih osnovnih bihevioralnih polazišta psihologije kupaca mogu se iznijeti neka područja djelovanja - operativne tehnike - koje može primjeni maloprodajni menadžment kao dio nudginga u prodavaonici. Prije toga važno je naglasiti kako nam je svima težnja priuštiti sebi i svojoj obitelji zdravu hranu i piće; zatim kupovati eko-dizajnirane proizvode jer stremimo ka održivoj potrošnji, recikliranju i manjem bacanju hrane; pokušavamo u svakome pogledu racionalnije iskorištavati energiju kako bi održali životni i radni okoliš zdravijim. Malopro-

Trgovinski menadžment zadužen za marketinšku strategiju i upravljanje maloprodajnim operacijama može unaprijediti imidž prodavaonice i time više utjecati na konkurentni položaj ako u prodavaonici u većoj mjeri iskoristi nudging prilagođen potrošačkoj politici.

26

Suvremena trgovina 3(40)

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

davači sve više prilagođavaju svoje marketinške aktivnosti upravo tim vrijednostima jer to postaje privlačno potrošačima. Mnogo je proizvoda u posljednje vrijeme sa „zelenim“ grafičkim rješenjima kako bi se upravo privuklo kupce da kupuju proizvode kojima bi utjecali na ove vrijednosti. Među tim proizvodima ima i onih koji nemaju veze sa time što smatramo biološkim organskim porijeklom i ekološkim vrijednostima tako da svojom ambalažom obmanjuju kupce. Takav marketinški pristup je kratkog vijeka i od njega se mogu očekivati sve slabiji učinci kako potrošači postaju svjesniji o tome što jamče pojedini certifikati na proizvodima, a i regulacija ide u tome smjeru. Kod upravljanja operacijama opsluživanja kupaca treba imati na umu da je „jednostavnost prednost“.

Neka stajališta Cassa Sunsteina (2014), autora nudging koncepcije, vrijedi pretočiti u mogućnosti kako sve na različite načine maloprodajni menadžment može djelovati na ponašanje kupaca: • promjene u ponašanju kupaca dok kupuju češće su rezultat izbjegavanja poteškoća i dvosmislenosti nego neslaganja i skepticizma tako da je olakšan odabir zabavniji i kupci su mu skloniji. Isticanjem usporedne tablice sa sadržajem vitamina može ohrabriti i poticati potrošače na kupovinu nekog određenog voća i povrća jer im se tako olakšava odlučivanje i odabir; • pravila i zahtjeve regulacije koja potrošačima koriste, ali ih oni nisu u stanju lako protumačiti jer ne znaju dovoljno da, na primjer, aditivi E1xx označavaju boje, E2xx konzervanse itd., treba im u prodavaonici pojednostaviti i dati pojasniti kako bi ih se potaklo na kupovinu upravo onih od kojih očekuju najviše koristi za svoje zdravlje; • isticanje informacije u prodavaonici o tome koje proizvode drugi kupci najviše kupuju utječe na ponašanje kupaca; • jedan sudac američkog vrhovnog suda je rekao „sunce je najbolji dezinfektor“, a to se odnosilo na uvođenje transparentnosti informacija kako bi se izbjegle prijevare i krađe u kompanijama.

Isto tako, raspoloživost i dostupnost nekih informacija potrošačima može pozitivno utjecati na imidž prodavaonice jer se time pokazuje kako maloprodavač mari za potrošače više od drugih;

• ako se žele smanjiti neki rizici onda najbolji učinak stvaraju upozorenja koja mogu biti kombinacije velikih slova, masnog otiska i žarkih boja kako bi se privukla pozornost. Istraživanje pokazuje da će kupci prije postupiti prema upozorenju ako im se ponude konkretni koraci koje trebaju poduzeti da bi se izbjegao rizik. Kupovina „nezdrave“ hrane stvara nerealistični optimizam kod potrošača da će uživati u okusu, ali zapravo se dugoročno šteti zdravlju. Isticanjem politike smanjivanja udjela takve hrane i pića u asortimanu kupci se mogu sigurnije osjećati dok kupuju; • upotreba mobilnih aplikacija i tzv. „checklista“ namijenjenih kao podsjetnik u kupovini pomažu u odlučivanju i zahtijevaju manje napora od kupaca. Povezivanjem takvih lista za kupovinu sa sustavom za komunikaciju s kupcima, oni mogu lakše doći do marketinških informacija o raspoloživosti i cijenama.

Iskustvo kupca zanemaruje trajanje, odnosno loše iskustvo može trajati vrlo kratko za razliku od dobrog iskustva i u konačnici stvoriti predodžbu negativnog iskustva (Bovan, 2014). Promatranjem izbora potrošača može se ocijeniti što oni smatraju vrijednim. Jednako tako, kao što čovjek može prilično točno zaključiti kolika je temperatura u nekoj prostoriji ili koliko je u njoj svjetla, isto tako može i valjano objasniti predodžbu neke prodavaonice.

Reakcija potrošača na robu i imidž prodavaonice odražava se kroz potražnju za proizvodom, ali i kroz prigovore (zaprimanje i istraživanje pritužbi institutom ombudsmana) koji omogućavaju kupcima komunikaciju svog nezadovoljstva s trgovcima.

Kako te prigovore integrirati u menadžersko odlučivanje? Važno je identificiranje i uklanjanje iz poslovanja one loše prakse koja kod potrošača ostavlja dojam obmanjivanja, omalovažavanja i antagonizma kao što je na primjer dizajn ambalaže i informacije na pakiranju, oglasne poruke, jamstvo i sl.. Trgovinski menadžment u svom programu upravljanja može prihvatiti ili ignorirati prigovor. U slučaju da ga ignorira stvara se veći pritisak na regulatorno tijelo što ga više izlaže provođenju programa koji nameće vlada svojom regulacijom, a takav ishod može nepovoljno utjecati na cijene, konkurentnost i iskustvo kupca.

5. Zaključak Preklapanje potrošačke politike, marketinške koncepcije i sklonosti kupaca može se ostvariti jedino u prodavaonici (konvencionalnoj ili virtualnoj). Eksperimentalna prodavaonica trebala bi u usporedbi sa drugima stvoriti bolje iskustvo kod kupaca uzimajući kao izvorište svoje prednosti pružanje veće količine informacija o proizvodima i uslugama na različite načine. Prema tim informacijama moglo bi se kategorizirati robu i nuditi maloprodajne usluge. Potrošačka politika ima zahtjeve prema većoj raspoloživosti što veće količine istinitih informacija o robi koja se prodaje. Takva politika je korisna, ali kupcu otežava izbor, stoga bi u toj prodavaonici kupcima trebalo olakšati odabir proizvoda čime bi onda mogli bolje vrednovati svoje odluke. U tu svrhu mogu se u prodavaonici primijeniti tehnike nudginga od kojih su neke i opisane kako bi se djelovalo na ponašanje potrošača. To je prodavaonica koja bi pružila višu razinu maloprodajne usluge uz čega idu i više cijene. Menadžment takve prodavaonice bio bi u stanju napraviti reformu, primijeniti drugačiji pristup i pretvoriti odlike bihevioralnog pristupa u funkciju privlačenja kupaca bez rizika od zavaravanja i obmana u cijenama i sniženjima, količinama i oglašavanju.

Literatura 1.

Bovan, K., 2014. Zanemarivanje trajanja i pravilo vrhunca i kraja. U: D. Polšek & B. K., ur. Uvod u bihevioralnu ekonomiju.

Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, pp. 205-220.

2.

Cheng, P. Y. K., 2014. Customer Perceived Values and Consumer Decisions. U: F. Musso & E. Druica, ur. Retailer-Consumer Relationship Development. Hershey, USA.: IGI Global, pp. 1-12.

3.

Galbraith, J. K., 1970. Economics as a System Belief. American Economic Review, 60(2), pp. 469-478.

4.

Kotler, P. & Armstrong, G., 2013.

Principles of Marketing, 15th ed.. 15 ur.

Upper Saddle River, New Jersey: Prentice Hall.

5.

Ölander, F. & Thøgersen, J., 2014.

Informing versus Nudging in environmental Policy. Journal of Consumer Policy, 37(3), pp. 341-356.

6.

Sunstein, C. R., 2014. Nudging: A Very Short Guide. Journal of Consumer Policy, 37(4), pp. 583-588.

7.

Toffler, A., 1980. The Third Wave. New ST York: Bantam Books. www.suvremena.hr

27

Konzum

Pogled u budućnost Inteligentna kolica „Shop&touch“ u Konzum prodavaonicama

T

ehnologija se smatra najvećim pokretačem trendova današnjice. To je posebno vidljivo u segmentu trgovine. Online trgovina, mobilna aplikacija i beskontaktno plaćanje već su prisutni u Konzumu. Međutim, Konzum je otišao i korak dalje. Svojim kupcima omogućuje jedinstveno iskustvo kupovanja pomoću „Shop&touch“ inteligentnih kolica.

Što to znači za kupca?

Cijene artikala, akcijske ponude ili lokacija artikla u samom prodajnom prostoru. Sve te informacije možete promaći na 10,2-inčnom zaslonu osjetljivom na dodir - bez da se uopće maknete s mjesta.

28

Suvremena trgovina 3(40)

Koristeći ova pametna kolica pronađite najkraću rutu prema popisu namirnica koje trebate, izaberite onaj proizvod koji vam najviše odgovara prema cijeni i preferiranim specifikacijama, kontrolirajte potrošnju i obavite jednostavno plaćanje na blagajni.

Zvuči zanimljivo? Isprobajte!

Sustav „Shop&touch“ uspješno je integriran u Super Konzumu u Splitu i Rijeci, a od nedavno moguće ga je isprobati i u Super Konzumu u Sarajevskoj ulici u Zagrebu. Više saznajte na www.konzum.hr.

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Obilježen Dan Hrvatske obrtničke komore Svečanom akademijom i dodjelom priznanja najistaknutijim obrtnicima te promocijom 1.205 novih majstora jučer je obilježen Dan Hrvatske obrtničke komore

P

redsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović je istaknula kako je od obnoviteljske skupština HOK-a, održane prije 21 godinu, do danas „hrvatsko obrtništvo pokazalo svoju prilagodljivost novim uvjetima poslovanja te značajno pridonosilo zapošljavanju i gospodarskom razvoju“.

No, upozorila je da su kriza i tereti koje je nametnula država za neke bili preteški, što je rezultiralo zatvaranjem velikog broja obrta i gubljenje radnih mjesta. Krajnji je čas da se negativni trendovi zaustave, kazala je Grabar Kitarović.

Smatra da se država prema obrtnicima, poduzetnicima i radnicima mora odnositi kao prema svom najvrjednijem resursu. To je resurs koji stvara dobit i novu vrijednost, otvara radna mjesta i potiče gospodarski razvoj, rekla je.

Predsjednica je, osvrćući se na ulogu HOK-a, istaknula kako u zajedništvu s drugim komorama i udruženjima gospodarstvenika treba ustrajati u zaštiti svojih prava i interesa. „Ustrajte na poticajnom zakonodavnom okviru, uklanjanju administrativnih i birokratskih prepreka, motivirajućoj poreznoj politici, na dosljednoj primjeni zakona o rokovima plaćanja. Tražite širi prostor za rad, stvaranje i zapošljavanje - ne dajte da se zanemaruje vaša uloga u gospodarskom, ali i općem društvenom pogledu - posebno u obrazovanju za obrtnička zanimanja“, istaknula je uz ostalo predsjednica države.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić je kazao kako su rad, red i poštenje ono što krasi obrtnike, a to je i glavni moto ove Vlade.

Ključni preokret je napravljen i nakon šest godina krize i recesije smo u izmijenjenom trendu - trendu rasta i opravka koji se vidi u svim pokazateljima, a sramežljivo i u području obrtništva, rekao je.

Poručio je kako će Vlada i dalje biti uključena u rješavanje problema, kako „nema stajanja, parlamentarni izbori neće učiniti Vladu pasivnom idućih šest, sedam, osam mjeseci“, kako bi se ovaj kotač gospodarstva, koji se pokrenuo, nastavio ubrzanije i brže kretati prema naprijed.

Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec je kazao kako su obrtnici jezgra hrvatskog gospodarstva te su i u godinama krize, unatoč velikom padu broja obrta, uspjeli opstati i zadržati dio tržišta.

Nepovoljno poslovno okruženje, pravna nesigurnost, visoki troškovi poslovanja, administrativne prepreke te slaba potražnja za domaćim proizvodima i uslugama najviše su utjecali na slabljenje obrtništva, rekao je iznoseći podatke kako je u godinama krize u obrtništvu ugašeno 20 tisuća obrta i izgubljeno 50 tisuća radnih mjesta.

Na kraju, Ranogajec je uputio poruku svima koji imaju ili će nakon parlamentarnih izbora imati moć odlučivanja o obrtnicima, o običnim malim ljudima: „Poštovane dame i gospodo, vi, koji se bavite politikom… posebno oni koji će imati priliku da sastavljaju buduću Vladu, da biraju ministre. Moja želja i poruka je, u ime 80 tisuća obrtnika i njihovih obitelji, da budete mudri, neka vas ne zavara želja nesposobnih, podobnih ljudi koji žele samo poziciju, a nemaju znanja, iskustva i neće ili ne žele raditi za opće dobro. Nemojte im dati priliku

da svima nama stvore nepriliku. Prije svake odluke sjetite se obrtnika, malog čovjeka i njegovog djeteta jer i dijete će postati odrastao čovjek, obrtnik, liječnik, spreman da radi i stvara u znoju lica svog .. i vjerujte mi, ako mu pružite priliku neće otići iz svoje domovine, ovdje će stvoriti dom, otvorit će radna mjesta. Ali zapamtite…vi ste ti koji odlučuju o njegovoj i našoj budućnosti.“ Na akademiji su najzaslužnijim obrtnicima dodijeljena su priznanja „Zlatne ruke“ te promovirano je 1.205 novih majstorica i majstora. U ime novih majstora simbolično je diplomu preuzeo Marko Vukušić, majstor vodoinstalater, instalater grijanja i klimatizacije iz Drniša. Diplomu je uručila predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović.

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras uručio je nagradu Šegrt Hlapić najboljoj učenici, Valentini Lubiana, učenici trećeg razreda za zanimanje prodavač u Gospodarskoj školi Buje, najboljoj školi, Školi za montažu instalacija i metalnih konstrukcija iz Zagreba i najboljem mentoru, Juri Rajkoviću, vlasniku Strojobravarsko – limarskog obrta RAJKOVIĆ iz Vinkovaca.

Svečana Akademija održana je pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović.

Ove godine Statuu Zlatne ruke s poveljom, za izniman dugogodišnji doprinos razvoju obrta i

obrtničkih institucija primili su: RUDOLF BANEK,vlasnik Stolarije Banek, obrta za proizvodnju proizvoda od drva i usluge iz Zagreba; ŽELJKO JURANIĆ, vlasnik obrta Ugostiteljstvo i trgovina Nada iz Vrbnika; MLADEN ŽUPANIĆ, vlasnik obrta Županić, trgovina, fotograf, mjenjačnica i umjetnička djelatnost iz Klanjca.

Plaketu Zlatne ruke s pisanim priznanjem dobili su: MLADEN CVITKOVIĆ, vlasnik Stolarskog obrta Majstorina iz Otočca; FRANJO GOLUB, vlasnik obrta LAMELA, strojobravarski obrt iz Gornje Dubrave; ŠTEFICA LOVRIČIĆ, vlasnica Frizerskog obrta Štefica iz Đakova; VLADO MIKULČIĆ, vlasnik obrta Mikel – servis TV-VIDEO-SAT-KLIMA, POPRAVAK I MONTAŽA iz Velike Gorice; SVETAN PEJIĆ, vlasnik restorana Vila Koruna i Solane Ston iz Stona; JASMINKA VRANJEŠ, vlasnica Obrta za ugostiteljstvo RESTORAN HOTEL MONIKA iz Trogira.

Povodom 20. godišnjice suradnje Obrtničkoj komori za München i Gornju Bavarsku dodijeljena je Povelja Hrvatske obrtničke komore, za izniman doprinos razvoju i jačanju organiziranosti Hrvatske obrtničke komore i komorskog sustava i partnerstvo u zastupanju interesa obrtništva, unapređenju strukovnog obrazovanja i promociji obrtništva. Povelju je primio počasni predsjednik HWK Heinrich Traublinger.

(Hina/HOK) www.suvremena.hr

29

suvremeno poslovanje

Umjetnost je učiteljica poslovanja Umjetnost u suvremenom poslovanju obuhvaća brzo i efikasno promišljanje kako na najučinkovitiji način dostaviti gotovi proizvod do njegove destinacije

K

renut ćemo od toga da smatramo kako ta i takva umjetnost može biti i jest veleposlanik uspješnog gospodarstva, a poglavito ako govorimo o gospodarstvu koje uključuje izvoz. To je ono o čemu danas želimo promišljati i razgovarati. Dakle, umjetnost kao činjenje i njeni derivati kao gotovi proizvodi.

Sama ta riječ, ako krenemo od definicije – umjeti, umjeti nešto – označava rad i umijeće rada. Vidjeli smo da postoji ona najgora moguća umjetnost i to smo pročitali u onoj izvanrednoj knjizi "Umjetnost ratovanja", gdje imamo priručnik za ratnika svjetlosti, a imamo i niz primjera u izdavačkoj djelatnosti, u književnosti, koji nas uče kako je umjetnost ona koju ćemo si mi sami nametnuti kao dio našeg poslovnog plana. Znači, ako kažemo da su proizvodnja i prodaja, dakle trgovina, kultura i odraz jedne skupine lju-

di, naroda, društva u cjelini, a jesu, na toj ljestvici onda je to, ta umjetnost činjenja, kategorija koju vežemo uz samu riječ.

SKANDINAVSKI MODEL Evo primjera - umjetnost u umjetnosti.

Pisanje, tiskanje i prodaja knjiga kao gotovog proizvoda. U ovom trenutku imamo izvanredan primjer tzv. skandinavskog tiska koji već nekoliko godina unatrag izbacuje svake godine niz proizvoda, odnosno knjiga, a radi se mahom o štivima kriminalističkog i špijunskog žanra, ono što je tržištu zanimljivo u ova vremena. I pritom rade fantastične rezultate. Oni rade proizvod, oni se ne zamaraju umjetnošću kao takvom niti si umišljaju nekakve vrhunske književne uzore, nego rade na proizvodima koje dovr-

Gotovi proizvodi su derivati umjetnosti

Umjetnost – motivator, most, prigoda, pa i namjera u ponudi i poslovanju

piše|Berislav Pribanić

še i potom distribuiraju. Pogledajmo rezultate. Skandinavski triler prevodi se i distribuira u 25-30 zemalja svijeta, prodaje u milijunskim nakladama u nekoliko izdanja. I to je ono što nas treba zanimati i u drugim segmentima poslovanja. Ono što veseli, poslovno gledajući, u ovom nazočnom trenutku jest to što su Vlada, Sabor, ured Predsjednice Republike Hrvatske i ostali sudionici prepoznali tu vrijednost, tu komponentu umjetnosti u gospodarskoj diplomaciji i tako zajedničkim koordiniranim radom doprinose boljim i dobrim rezultatima. Bolji i dobri rezultati to je izvoz. Prvenstveno, motor rasta svakog gospodarstva, kako onog najvećeg, tako i onog najmanjeg, je izvoz. Tu tezu nije potrebno dodatno ponavljati nego samo na nju podsjetiti.

Dakle, tržišna gospodarstva, poglavito ona zemalja Europske unije a i globalno u svjetskom kontekstu, koja se brojem stanovništva svrstavaju u manja, trebaju veliku pozornost posvetiti proizvodnji i izvoznom plasmanu na treća tržišta.

Najmodernije svjetske tvrtke svoje poslovanje organiziraju bez postojanja skladišta

30

Suvremena trgovina 3(40)

Planiranje i realizacija proizvodnje,

distribucije i zaliha je od velike važnosti

Idući ovim razmišljanjem, za kraj bih istaknuo važnost povezivanja, vraćajući se kroz te alate umjetnosti djelovanja i povezivanja starog i novog, tradicionalnog i modernog. U tom okruženju kroz

nikad prestajuću, vječnu kontra-akciju, interpretaciju, aktivni pristup i nadasve rabljenje moderne tehnologije i futurističkog pristupa promovirat ćemo određene gospodarske vrijednosti.

A tu je potreban stav. I to nedvosmislen, čvrst i jasan stav koji je sadašnjim, budućim i bivšim partnerima prihvatljiv.

To je stav gospodarstvenika-umjetnika, umjetnika-gospodarstvenika, političaradiplomata, kulturnog djelatnika, djelatnika u kulturi, odnosno trgovca. To možemo razraditi tezom o pripremi i to gledajući u svim smjerovima. Znači, u proizvodno-tehnološkom smjeru, moralnom, ekološkom, financijskom pa i u pristupu prema najširim potrošačkim, narodnim masama. I to je taj postulat pored kojega više ne možemo žmiriti i prolaziti neopaženo, jer onda nismo kvalitetni u suST vremenoj trgovini današnjice.

VAŠ PARTNER

USPJEŠNOG POSLOVANJA

IZVOZ - UVOZ - POSREDOVANJE

KUPNJA - PRODAJA - MARKETING OBRATITE SE S POVJERENJEM

I tu se ponovno vraćamo i dolazimo opet do umjetnosti, umjetnosti planiranja i realizacije. Planiranje i realizacija proizvodnje, distribucije i zaliha je od velike važnosti, a posebna tema u tom okviru predstavlja skladištenje. Međutim, u ovom trenutku jasno nam je da je ta aktivnost gotovo pa izumrla, osim u nekim rijetkim slučajevima. Zašto? Najmodernije i najuspješnije tvrtke u Europskoj uniji, naročito u Americi, a pogotovo ako pogledamo azijske tvrtke, rade bez skladišta. Skladište kao disciplina izumire ako već nije izumrlo. Dakle, radi se o brzom prijenosu gotovog proizvoda na mjesto njegove realizacije. U tom kontekstu želim podvući da upravo trgovina dobiva na velikom značenju. Ako zamislimo da su se veliki proizvođači, koji su shvatili da im gomilanje zaliha i skladištenje odvlači znat-

ne resurse i donosi velike troškove, u zadnjih dvadesetak godina, gotovo neprimjetno ali apsolutno stvarno, dogovorili s distributerima o sljedećem: Radimo u 21. stoljeću, radimo u doba elektronike, u doba brzih, pouzdanih i jasnih komunikacija i nije potrebno više ništa gomilati. Sve se može napraviti i isporučiti doslovno na komad u zadanom vremenu na zadanu lokaciju. I to je ono što podiže vrijednost trgovine. Dakle, kako bi proizvedeni gotovi proizvod došao do svog kupca nije mu potrebno skladište, nije mu čak potrebna niti prekomjerna ambalaža. Potrebna mu je destinacija, gdje će ga zainteresirani kupci pronaći i kupiti.

SAVJETOVANJA

POSLOVANJE BEZ SKLADIŠTA

www.suvremena.hr

31

hup

HUP od političkih stranaka uoči izbora traži odgovore na 16 ključnih pitanja

H

rvatska udruga poslodavaca uoči parlamentarnih izbora postavila je političkim strankama 16 ključnih pitanja koja se odnose na najvažnije probleme koji poduzetnicima i poslodavcima ograničavaju mogućnost rasta i razvoja njihovih kompanija, a time i ukupnog gospodarstva zemlje. HUP od stranaka očekuje konkretne odgovore koji će biti sastavni dio njihovih ekonomskih programa. „Hrvatska udruga poslodavaca zalaže se za bolje gospodarsko okruženje i bolje uvjete poslovanja koji će omogućiti snažniji rast tvrtki, nove investicije, otvaranje novih radnih mjesta i rast plaća i time bolji život svih hrvatskih građana. Jasno je da se značajnije promjene u ovome smjeru neće dogoditi ni ove godine jer su političke elite potpuno fokusirane na nadolazeće izbore. Ono što zanima HUP i naše članice u kontekstu nadolazećih izbora jesu gospodarski programi s kojima će stranke izaći pred građane. Vjerujemo da su u ovome trenutku oni najvažniji dijelovi ukupnih političkih programa. Upravo zato smo sastavili listu sa 16 ključnih pitanja na koja tražimo konkretne odgovore“, kazao je glavni direktor HUP-a Davor Majetić.

Pitanja koja postavlja HUP formulirana su na način da bi odgovori na njih trebali sadržavati konkretna rješenja političkih stranaka za izlazak iz krize i transformaciju Hrvatske u prosperitetno i otvoreno europsko društvo. HUP je stava da bi upravo rasprava o načinu na koji se planira stvoriti uvjete za snažniji gospodarski rast te zaustaviti višegodišnje negativne trendove trebala biti u središtu predizbornih političkih debata. „Hrvatska je danas jedna od gospodarski najneuspješnijih zemalja Europske unije. Nakon šest godina ove godine, možda, simbolično izađemo iz recesije. Međutim, očekivani rast posljedica je pozitivnih trendova u drugim europskim zemljama i provedenog restrukturiranja privatnog sektora, a ne pozitivnog okruženja i poticajnih trendova na domaćem tržištu kreiranih politikom Vlade. Od stranaka koje izlaze na izbore želimo čuti jasne odgo-

32

Suvremena trgovina 3(40)

vore na pitanja – kako će pokrenuti hrvatsko gospodarstvo i kako će život hrvatskih građana učiniti kvalitetnijim? Kojim konkretnim mjerama i potezima? Predizborni programi koji će se temeljiti na navođenju općeprihvatljivih ciljeva, kao što su povećanje zaposlenosti ili smanjivanje opterećenja gospodarstva, ali bez navođenja jasnih rokova i alata kojima će se ti ciljevi mjeriti i ostvariti – nisu dovoljni. Želimo i trebamo konkretne odgovore i konkretne planove aktivnosti koji će promijeniti sadašnju neodrživu situaciju u kojoj, primjerice, imamo samo četiri županije koje neto doprinose proračunu, u kojoj nismo u stanju ni popisati sve neporezne namete, u kojoj su zadnja dva saziva Sabora donijela oko 1600 novih zakona od čega oko 80% po hitnom postupku i bez cjelovitih procjena učinaka… Izgovori poput toga da nova Vlada nakon izbora prvo treba snimiti stanje pa tek onda razmišljati što će točno učiniti, više ne prolaze. Zato od stranaka tražimo da prije izbora građanima jasno kažu što će i kako učiniti ako dobiju priliku voditi zemlju“, poručila je predsjednica HUP-a Gordana Deranja.

9.

Kada i kako ćete provesti reformu tržišta rada u cilju povećanja zaposlenosti, posebno mladih?

10. Kako ćete nadograditi kurikulum, odnosno, uspostaviti kvalitetniji sustav obrazovanja i strukovnog obrazovanja u cilju povećanja zapošljivosti?

11. Kada i kako ćete unaprijediti zdravstveni i mirovinski sustav?

12. Kako ćete rješavati problem starenja stanovništva i mogućeg nedostatka radne snage?

13. Kako ćete osigurati energetsku dostupnost, sigurnost i ekološku održivost?

14. Kako ćete poticati znanost i inovacije u funkciji njihovih gospodarskih primjena?

15. Kako ćete povećati kulturu dijaloga, afirmirati izvrsnost i poticati poduzetništvo?

16. Kako ćete povećati korist članstva zemlje u NATO-u i povećati iskoristivost EU fondova?

Pitanja koja postavlja HUP su: 1.

Kako ćete se obvezati na poštivanje fiskalnog pravila te kako ćete provesti fiskalnu konsolidaciju?

2.

Kada i kako ćete promijeniti teritorijalni ustroj zemlje?

3.

Kada i kako ćete provesti reformu javne uprave?

4.

Kako ćete već u prvoj godini mandata otkloniti najveće administrativne i investicijske barijere?

5.

Kada i kako ćete smanjiti porezna i neporezna opterećenje poslovnog sektora?

6.

Kada i kako ćete reformirati pravosuđe i unaprijediti kvalitetu propisa?

7.

Kada i kako ćete povećati efikasnost državnih poduzeća i korištenje državne imovine?

8.

Kako vidite ulogu privatnog sektora u pružanju javnih usluga?

„Sva pitanja koja smo naveli traže da ih se počne rješavati odmah, od prvog dana rada nove Vlade. Jasno da se sva ne mogu riješiti u istom ili kratkom roku, ali treba se odmah krenuti sa rješavanjem svih ključnih problema jer rješavanje tek jednog, dva ili tri ne može dati vidljive rezultate. HUP-ov skor koji Hrvatsku uspoređuje s drugim tranzicijskim zemljama jasno pokazuje da su uspješne samo one zemlje koje su provele brze, odlučne, ali i široke i duboke reforme. To je ono što nastavljamo tražiti i od ove i od buduće Vlade.“, naglasio je Davor Majetić.

U drugom dijelu godine, Hrvatska udruga poslodavaca organizirat će niz okruglih stolova upravo s ključnih 16 područja kako bi kroz stručnu diskusiju došli do kvalitetnijih rješenja. Na diskusije će biti pozvani predstavnici parlamentarnih stranaka, gospodarstva i stručnjaci pojedinih područja. HUP će odgovore političkih stranaka na pitanja koja im je uputio javno objaviti.

franšize

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Prvi međunarodni Sajam franšiza, financijskih i konzultantskih usluga – FEC (Franchising Exhibition Croatia) u Primorsko-goranskoj županiji

Ž

upanijska komora Rijeka prvi je put organizirala međunarodni Sajam franšiza, financijskih i konzultantskih usluga – FEC (Franchising Exhibition Croatia), 29. i 30. svibnja, u opatijskom hotelu Royal.

Pokrovitelj Sajma bila je Primorsko-goranska županija, a partneri Grad Opatija, Hrvatska obrtnička komora – Obrtnička komora Primorsko-goranske županije, Turistička zajednica Kvarnera, Turistička zajednica Grada Opatije, Unioncamere Veneto, Franchising.hr - portal ideja za poduzetne, Europska poduzetnička mreža (EEN), Milenij hoteli, Hrvatska udruga za franšizno poslovanje i Surf ’n’fries, riječki fast food lanac, najbrže rastuća franšiza u Hrvatskoj.

Medijski pokrovitelji Sajma bili su: HRT – Radio Rijeka, HRT – Radio Pula, Kanal Ri, BIZdirekt, Europlakat, Poslovni savjetnik, Suvremena.hr, Poslovni turizam, UT magazin.

Sponzori Sajma bili su Fina i Erste banka.

Cilj organizacije ovog Sajma bio je da poduzetnici na jednome mjestu dobiju cjeloviti paket usluga, savjeta i informacija potrebnih za pokretanje poslovanja. Budući da je u svijetu ovaj koncept poslovanja znatno više prihvaćen nego u Hrvatskoj, želja Županijske komore Rijeka jest da s partnerima, sponzorima i pokroviteljima približi franšizno poslovanje sadašnjim i budućim domaćim poduzetnicima.

„Franšiza je rastući sustav trgovina robama, uslugama i tehnologijom, a u Hrvatskoj je franšizno poslovanje još u ranoj fazi razvoja, iako franšize uvelike stvaraju radna mjesta“, istaknuo je predsjednik Županijske komore Rijeka Vidoje Vujić prilikom svečanog otvorenja Sajma. Nazočnima su se obratili i Dalibor Kratohvil, predsjednik Obrtničke komore Primorsko-goranske županije, Marina Gašparić, zamjenica gradonačelnika Opatije, Bruno Bojić, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i Erik Fabijanić, predsjednik Županijske skupštine Primorsko-goranske županije koji je i otvorio Sajam. Tom je prilikom izrazio nadu da će Sajam franšiza, financijskih i konzultantskih usluga prerasti u tradicionalnu manifestaciju.

Nastupilo je 27 domaćih i inozemnih izlagača, a posjećenost je bila dobra već na sam dan otvorenja. Uz izložbeni dio, organiziran je i bogat prateći program. Moderatorica konferencije o franšiznom poslovanju bila je Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje i potpredsjednica Europske franšizne federacije.

Okrugli stol je ponudio temu internacionalizacije hrvatskih poduzetnika i franšiznog poslovanja u EU, a okupio je predstavnike Mađarske i Slovenske franšizne asocijacije, Privredne komore Srbije i tvrtke Profit franchise services.

Mladen Vedriš bio je moderator panel-rasprave o EU fondovima i drugim izvorima financiranja u funkciji poticanja poduzetničkih aktivnosti, a sudionici su bili predstavnici financijskih i gospodarskih institucija.

Na poslovnim je susretima sudjelovalo više od trideset predstavnika tvrtki iz Austrije, BiH, Hrvatske, Italije, SAD-a, Slovačke i Srbije. Mrežnu stranicu, putem koje su se svi zainteresirani mogli informirati o poslovnim susretima, prije Sajma posjetilo je gotovo dvije i pol tisuće zainteresiranih subjekata. Neki europski franšizeri koji su sudjelovali upravo u ovom djelu programa već su rezervirali mjesto za sljedeći Sajam čije se održavanje planira koncem svibnja iduće goST dine u Opatiji.

www.suvremena.hr

33

maloprodaja

Promišljanja o novim oblicima maloprodajnih poslovnih jedinica (1) piše|prof. dr. sc. Zdenko Segetlija

Sažetak Zbog stalnih promjena u oblikovanju maloprodajnih poslovnih jedinica već dugo se ističe da trgovina, zapravo, znači promjenu.

Dakle, promjene oblika maloprodajnih poslovnih jedinica već dugo privlače pažnju praktičara, a predmet su i znanstvenih istraživanja.

U ovome se radu, temeljem dostupne literature i izvora podataka, donose izabrane ocjene o sadašnjem stanju i mogućim pravcima razvoja oblika maloprodajnih poslovnih jedinica.

Ključne raiječi: maloprodaja, oblik maloprodajne pslovne jedinice, megatrendovi, konkurencija, strukturne promjene

1. Uvod U prošlim je brojevima „Suvremene trgovine“ (br. 4/2014, str. 15 – 23; br. 5/2014, str. 42 – 46; br.1/2015, str. 12 – 17) izvršena analiza razvoja maloprodaje i maloprodajnih poslovnih jedinica u Republici Hrvatskoj u posljednjih tridesetak godina. Kao izvjesni okviri za razmišljanje

34

Suvremena trgovina 3(40)

poslužile su sve do sada razvijene koncepcije s pomoću kojih se objašnjavaju promjene oblika maloprodajnih poslovnih jedinica. Svrha je ovoga rada uočavanje suvremenih trendova u području maloprodaje i lakše snalaženje u našem maloprodajnom okružju koje se neprestano mijenja.

2. Oblik maloporodajne poslovne jedinice Budući da su obilježja pojedinih maloprodajnih poslovnih jedinica brojna i međusobno se isprepliću, bilo bi teško ili čak nemoguće dati njihovu klasifikaciju na osnovi jednoznačnih raščlanjivanja. Stoga je bitan pojam „oblik maloprodajne poslovne jedinice“ u smislu gospodarske jedinice koja se nalazi u sastavu maloprodajne kompanije.

Kao oblik, odnosno tip maloprodajne poslovne jedinice može se smatrati kategorija maloprodajnih jedinica s istim ili sličnim tržišno-političkim instrumentima, odnosno njihovom kombinacijom. Ti se instrumenti odnose na struku, lokaciju, veličinu prodajne površine, veličinu i sastav asortimana, usluge, način kontakta s kupcima ili pak način formiranja cijena (v. Eitner, 2008, p. 48 i nav. izvore). Riječ je, zapravo, o maloprodajnom miksu maloprodavača („retail mix“), s kojim nastupa njegov „maloprodajni format“. Levy i Weitz definiraju „maloprodajni format“

ovako (Levy and Weitz, 2012, p. 112): „Maloprodajni format opisuje prirodu maloprodajnog poslovanja – to je njegov maloprodajni miks (tip ponuđene robe i usluga, cjenovna strategija, programi oglašavanja i promocije, pristup dizajnu prodavaonice i vizualno merchandising, tipična lokacija i usluge za kupca) – koji će on koristiti u oblikovanju zadovoljenja potreba svoga ciljnog tržišta.

Inovacija tipova maloprodajnih poslovnih jedinica može se usporediti s inovacijom proizvoda u industriji, jer se u oba slučaja radi o novim tržišnim učincima.

No, za razliku od industrije u trgovini je riječ o inovacijama nematerijalnih usluga koje se usmjeravaju na izvršavanje trgovinskih funkcija, tako da inovacija tipova poslovnih jedinica uključuje u trgovini i inovaciju postupaka, odnosno procesa. Te inovacije, stoga, treba promatrati kao element tržišne strategije.

Sve strategije pojedinih marketinških varijabli (npr. strategije cijena, strategije asortimana i sl.) su parametri inovacije tipova maloprodajnih poslovnih jedinica, u sklopu jedinstvenoga maloprodajnog miksa. Ovdje su, dakako, važni poticaji za inovacije tipova poslovnih jedinica, što onda dovodi i do nove koncepcije marketinške strategije (Barth,Hartmann, and Schröder, 2002, p. 39).

Oni elementi maloprodajne poslovne jedinice (npr. osobine lokacije, osnovni asortiman, način kontakta s potrošači-

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

ma, način posluživanja i sl.) koji se donose temeljem dugoročnih strategijskih odluka posebno su bitni, jer promjenom bilo kojeg od njih nastaje novi oblik maloprodajne poslovne jedinice. Riječ je o tzv. konstitutivnom i operativnom maloprodajnom miksu (usp. Oehme, 1983, str. 349 - 353).

3. Megatrendovi u trgovini 2020 Postoje različite ocjene i razmišljanja o budućem razvoju maloprodaje i maloprodajnih poslovnih jedinica. U studiji „Handel 2020, Aktuelle Entwicklungen in ausgewählten Bereichen des Handels in Österreich“ (autori: Gittenberger, E.; Lienbacher, Eva; Ziniel, 2013) analiziraju se za Austriju sljedeći megatrendovi: a) konkurencija i strukturne promjene b) novi oblici maloprodajnih poslovnih jedinica c) tehničke inovacije poslodavac kao marka d) korporacijska društvena odgovornost.

U ovome radu dat ćemo tek nekoliko napomena o konkurenciji i strukturnim promjenama, te novim oblicima maloprodajnih poslovnih jedinica koji imaju svoje značenje i za prilike Republike Hrvatske.

Navedene tendencije uglavnom vrijede i za tržište Republike Hrvatske, kao sastavnice Europske Unije.

Iz grafikona 2 vidljivo je smanjivanje broja prodavaonica nakon 2004. godine. Prosječna veličina prodavaonice porasla je od 88 m2 2004 godine na 136 m2 2014 godine.

3.1.1. Smanjenje broja poduzeća i broja prodavaonica

U usporedbi s gospodarski i tržišno-razvijenijim europskim zemljama Republika Hrvatska ima relativno malo stanovnika na 1 prodavaonicu (cca 125), ali se taj broj postepeno povećava, jer se smanjuje broj prodavaonica. Dakako, na smanjivanje broja prodavaonica u budućnosti valja računati ne samo zbog otvaranja velikih prodavaonica, već i zbog razvoja internetske maloprodaje.

Intenzitet konkurencije u europskoj maloprodaji već je prilično visok, a u budućnosti će se još više zaoštravati. Osobito će se razvijati tzv. istiskujuća konkurencija između vodećih maloprodavača i malih poduzeća. Smanjivat će se i dalje broj malih poduzeća s jednom prodavaonicom.

Krupni će se maloprodavači i dalje širiti s velikim prodavaonicama.

Smanjivanje broja poduzeća1 iz područja distributivne trgovine2 u Republici Hrvatskoj od 2008. do 2012. godine prikazano je na grafikonu 1. Koncentracija je izražena osobito u proširenom sektoru prehrambenih proizvoda (njem. „Lebensmittelhandel“, engl. „grocery“) u kojima će mala poduzeća moći jedino još popunjavati tržišne praznine (za posebne segmente kupaca).

3.1.2. Povećanje prodajne površine Podaci o prodajnim površinama i o broju prodavaonica su sređeniji za dulje razdoblje. Stoga je na grafikonu 2 prikazano kretanje prodajne površine i broja prodavaonica u maloprodaji u Republici Hrvatskoj u vremenu 1989. – 2014. godine.

S obzirom na tešku gospodarsku situaciju i za sada postojanje neiskorištenih prodajnih površina, u bližoj budućnosti ne bi trebalo očekivati neki brži porast ukupne prodajne površine. Osim toga, za sada, u prodajnoj površini Slovenija, Estonija i Republika Hrvatska vode među tranzicijskim zemljama. To je vidljivo iz grafikona 3.

3.1.3. Dalji procesi vertikalizacije Vertikalizacija će se razvijati jer, proizvodna poduzeća sve više ulaze u područje maloprodaje, bilo putem otvaranja vlastitih prodavaonica, bilo putem internetske maloprodaje. Time zaobilaze maloprodaju i dodatno zaoštravaju konkurenciju. S druge pak strane, trgovinska poduzeća sa svojim trgovinskim markama sve će

3.1. Konkurencija i strukturne promjene Prema navedenoj studiji glavnim se trendom smatra dalji razvoj konkurencije i, vezano uz to, daljnje strukturne promjene u maloprodaji. Strukturne se promjene tiču najviše koncentracije. Tendencije koncentracije pokazuju se osobito; - u smanjenju broja prodavaonica, - u smanjenju broja poduzeća, - u povećanju prodajne površine, - u daljnjim procesima tzv. vertikalizacije (vertikačnog povezivanja, usklađivanja i suradnje maloprodavača s proizvođačem u marketingu).

Izvor: Annual detailed enterprise statistics for trade(NACE Rev. 2 G), Eurostat, 2015.

Grafikon 1. Broj poduzeća distributivne trgovine u Republici Hrvatskoj 2008.

– 2012.

Prema Eurostatu koristimo termin „poduzeće“ se smatra organizacijskom jedinicom za proizvodnju dobara ili usluga, koja ima određeni stupanj autonomije u odlučivanju, posebno u ulaganju tekućih sredstava (Eurostat, Statistics Explained, Glossary, 2015). To znači da se podaci odnose na pravne osobe ( trgovačka društva) i obrtnike, kako su se ranije „poduzeća“ obuhvaćala u statističkim ljetopisima Republike Hrvatske.

2 Kao „ distributivna trgovina“ obuhvaćena je: (a) trgovina na veliko i trgovina na malo motornim vozilima i motociklima, te popravci motornih vozila i motocikla; (b( trgovina na veliko, osim trgovine na veliko motornim vozilim,a i motociklima; (c) trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima.

1

www.suvremena.hr

35

maloprodaja dinica, u studiji „Handel 2020, Aktuelle Entwicklungen in ausgewählten Bereichen des Handels in Österreich“ (2013) ističu se: a) razvoj „konvenijentnih“ (pogodnih, udobnih, prihvatljivih) prodavaonica b) razvoj prodavaonica kao marki i doživljaja kupovine c) razvoj „pop up“ prodavaonica d) razvoj centara tvorničkih prodavaonica (engl. „Factory Outlet Center – FOC“) e) razvoj e-commercea i m-commercea Izvor: (a) Prodajni kapaciteti u trgovini na malo 1989., Dokumentacija 809, Republički zavod za statistiku, Zagreb, 1991.; (b) Prodajni kapaciteti u trgovini na malo u 2004., Statistička izvješća 1293, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2006.; © Prodajni kapaciteti u trgovini na malo, Priopćenje, Br. 4.1.3. od 28. travnja 2011, Državnizavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2011.

Napomene: * za 2014 procjena na temelju podataka o prodajnoj površini po 1 stanovniku i broja stanovnika početkom godine. Vidjeti: (a)Verkaufsfläche pro Kopf in 2014, dostupno na: www. de.statista.com (b) Population on 1 January by age and seks, Eutostat, 2015, dostupno na: www. eurostat.eu.

Grafikon 2. Kretanje broja prodavaonica i prodajne površine u maloprodaji u Hrvatskoj 1989. – 2014.

f ) razvoj socijalnih prodavaonica.

Ovome bi svakako trebalo dodati daljnji razvoj oblika stacionarnih prodavaonica s motrišta upotrebe suvremene tehnologije (vidjeti: Celko/Janszky, 2014).

3.2.1. Razvoj „konvenijentnih“ prodavaonica Postoje različite mogućnosti pružanja udobnosti pri kupovini, koje se dalje razvijaju kako s obzirom na pogodno (produženo) radno vrijeme, pogodni asortiman (npr. delikatesna hrana, polupripremljena hrana, zdrava hrana i sl.) za određene segmente kupaca, tako i s obzirom na lokacije (ne samo u kvartu, već i središnje lokacije, lokacije na željezničkim stanicama, lokacije na benzinskim stanicama i sl.). Dakako, mogućnosti za ovakve oblike maloprodajnih poslovnih jedinica pojavit će se s rastućom konkurencijom velikopovršinskih prodavaonica i u Republici Hrvatskoj.

3.2.2. Razvoj prodavaonica kao marki i doživljaja kupovine

Izvor: Verkaufsfläche pro Kopf in 2014, dostupno na: www.de.statista.com

Grafikon 3. Prodajna površina u m2 po 1 stanovniku u izabranim europskim zemljama 2014

više kontrolirati proizvođače. Dakle, integracija vrijednosnoga lanca unaprijed (od proizvođača, preko trgovine, do potrošača) kao i integracija vrijednosnoga lanca unazad (od trgovine do potrošača) mijenjat će strukture u trgovini.

36

Suvremena trgovina 3(40)

3.2. Novi oblici maloprodajnih poslovnih jedinica Kao najvažniji razvojni pravci kod novih oblika maloprodajnih poslovnih je-

Strategija marki u maloprodaji ne odnosi se samo na pojedine artikle, nego i na sve poslovne jedinice nekog maloprodavača. Osobito se to tiče onih maloprodavača koji se šire međunarodno i koji se na taj način profiliraju i međusobno razlikuju. S pojačanom konkurencijom će marke pojedinih tipova maloprodajnih poslovnih jedinica dolaziti sve više do izražaja.

Doživljaj se kupovine postiže na različite načine, spajanjem estetike, udobnosti, privlačnosti i posebnog ambijenta. Na tom će području posebno doći do izražaja maštovitost pojedinih kreatora tih novih oblika. U pitanju je kako novo unu-

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

tarnje uređenje maloprodajne poslovne jedinica, tako i nova arhitektura i spajanje različitih funkcija koje trgovina izvršava (npr. posluživanje delikatesnih jela).

3.2.3. Razvoj „pop-up“ prodavaonica „Pop-up“ prodavaonice su privremene i na određenim su mjestima otvorene kratko vrijeme. One potrošačima omogućuju jedan vremenski ograničen, ali poseban doživljaj kupovine. „Pop – up“ prodavaonice mogu se otvarati na različitim mjestima: u glavnim gradskim dijelovima, odnosno na lokacijama gdje se najbolje mogu pokazati, kao što su hoteli i barovi, tvornice, napuštene zgrade i skladišta, pokretni kontejneri. Takve su lokacije, dakako, povoljne s motrišta troškova. Također, ponegdje proizvođači artikala s markom mogu privremeno unajmiti lokale u trgovinskim centrima i u njima se onda predstavljati.

Reducirani, ali inovativni dizajn prodavaonica „pop-up“ usmjerava se na mlade, urbane, i svjesne trenda ciljne skupine, U njima se prodaje ograničeni izbor modnih artikala. Za proizvošače artikala s markom su „pop-up“ prodavaonice dodatni prodajni kanali, jer time postižu sljedeće: (a) identificiraju i dobivaju nove kupce; (b) predstavljaju nove pro-izvode; (c) testiraju tržišne „niše“, (d) rade oglašavanje; (e) postižu višu razinu poznatosti (manje da bi ostvarili dodatne kupovine). No, privremene prodavaonice otvaraju ne samo veliki proizvođači artikala s markom, nego i mladi dizajneri.

3.2.4. Razvoj centara tvorničkih prodavaonica Centri tvorničkih prodavaonica bili su prvobitno inicirani od strane proizvođača i zamišljeni za prodaju robe s greškom. No, u SAD-u, kao i u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Austriji ovi su se centri promijenili u oblike poslovnih jedinica doživljaja. Riječ je o velikim prodajnim površinama na kojima se prodaje asortiman neprehrambene robe kojim se prelaze granice pojedinih struka i koji se – u usporedbi sa strukovnom trgovinom – prodaje po nižim cijenama.

U Republici Hrvatskoj za sada postoji samo jedan takav centar tvorničkih prodavaonica, dok ih je 2014 bilo: u Velikoj Britaniji 37, u Italiji 30, u Francuskoj 22, u Njemačkoj 13, u Austriji 3, u Poljskoj

10, u Češkoj Republuici 2 (Factory Outlet Center: Rund 60 Projekte „gestorben“ und mehr als 20 Objekte geschlossen, 2014).

Naime, u Hrvatskoj su se u nekim napuštenim prostorima (npr. univerzalnih robnih kuća) počele razvijati tzv. strukovne tržnice (njem. „Fachmarkt“).

3.2.5. Razvoj e-commercea i m-commercea Internetska maloprodaja dobiva ubrzano na značenju te će u budućnosti jako utjecati na stacionarnu maloprodaju. Početkom novog milenija su internetsku maloprodaju kreirali prije svega klasični maloprodavači putem pošiljaka, kao što su, primjerice u Njemačkoj, Neckermann i Otto, no, brzo su se počeli razvijati i čisti internetski maloprodavači (npr. Amazon), koji prodaje isključivo online. Neka maloprodajna poduzeća imaju istodobno više prodajnih kanala (npr. stacionarne prodavaonice i online maloprodaju), te se ubrajaju u multikanalne maloprodavača, odnosno višekanalne distribucijske sustave. Ove multikanalne maloprodavače smatraju se i budućim nositeljima razvoja internetske maloprodaje.

Kao multikanalne kombinacije moguće su i one gdje osim stacionarne maloprodaje postoji i izravna prodaja (uz katalošku ili pak telefonsku narudžbu) i internetska prodaja.

Dakle, kao kombinacije, odnosno poslovni modeli s internetskom maloprodajom mogu se razlikovati: a) čista internetska maloprodaja (engl. „Pure Player“)

d) stacionarna maloprodaja, kataloška maloprodaja i internatska maloprodaja (engl „Clicks, Bricks & Sheets“).

Ako postoji samo stacionarna prodavaonica, ona se može označiti kao „cigla i žbuka“ (engl. Brick & Mortar“).

Dakako, smatra se da će se u budućnosti razvijati osobito povezivanje stacionarnih i online kanala, odnosno da će se najviše razvijati multikanalni maloprodavači, a čisti će online maloprodavači igrati glavnu ulogu za neke robne grupe. Kombinacija prodajnih kanala stacionarne i internetske maloprodaje pogodna je osobito zbog: a) sinergijskih učinaka; b) povećanog povjerenja u online maloprodaju, ako je poznata stacionarna prodavaonica; c) kupci se na web-stranici mogu informirati o robi i kupovati u stacionarnoj prodavaonici; d) pridobivanje kupaca u stacionarnoj maloprodaji je jeftinije nego u online maloprodaji; e) povoljniji nabavni uvjeti na temelju većih količina; f ) povećan domet utjecaja na kupce (kroz Internet) g) nema vremenskih ni geografskih ograničenja (kroz Internet) h) proizvodi koji se prodaju uz savjetovanje lakše se mogu prodati putem stacionarnih prodajnih puteva;

b) stacionarna maloprodaja i internetska maloprodaja (engl. „Bricks & Clicks“)

i) poboljšane usluge kupcima, jer stacionarna prodavaonca se može koristiti kao servisni centar.

c) kataloška maloprodaja i internetska maloprodaja (engl. „Cliks & Sheets“)

Na drugoj su pak strani negativni učinci multikanalne maloprodaje u sljedećem: www.suvremena.hr

37

maloprodaja a) učinci tzv. kanibalizacije, jer dodatni prodajni kanal odvlači dio prometa od postojećih (a uzrokuje dodatne troškove); b) troškovi slanja dovode do povećanih troškova proizvoda; c) bezuspješan angažman u internetskoj maloprodaji negativno djeluje na stacionarnu; d) logističke se usluge moraju proširiti; osim na dostavu do stacionarne prodavaonice one sada zahvaćaju i dostavu do kuće kupca, a i povratne ture vraćene robe.

Prednosti su multikanalne maloprodaje posebno u tome što stacionarna prodavaonica može poslužiti kao rezervno skladište. Nadalje, po naručenu robu kupac može doći u prodavaonicu, što predstavlja konkurentsku prednost za dotičnog maloprodavača. Prodavaonica, također, može poslužiti i kao izložbeni salon za dodatne kupovine. Dakako, razvoj multikanalne maloprodaje može ići i u obrnutom smjeru, tj. da maloprodavač koji je počeo samo s internetskom maloprodajom, počne otvarati prodavaonice.

Izvor: Individuals – computer use, Eurostat, 2015.

Grafikon 4. Udio (u %) pojedinaca koji su koristili računalo unutar posljednjih 12 mjeseci u izabranim europskim zemljama u 2014.

Dakle, kada je riječ o internetskoj maloprodaji mogući su različiti načini oblikovanja maloprodajnih poslovnih jedinica i kombinacija stacionarne i online maloprodaje. Tako, npr., moguće su i kombinacije gdje kupci iz prodavaonice online naručuju.

Dakako, i u Republici Hrvatskoj razvijat će se različiti oblici maloprodajnih poslovnih jedinica, koji su vezani uz multikanalnu maloprodaju. Za sada, međutim, Republika Hrvatska u internetskoj maloprodaji donekle zaostaje i za nekim od tranzicijskih zemalja.

Na grafikonu 4 prikazano je korištenje računala i izabranim europskim zemljama 2014 godine.

Budući da ne raspolažemo novijim podacima o iznosima internetske maloprodaje za Republiku Hrvatsku, na grafikonu 5 prikazan je udio (u %) pojedinaca koji su kupovali internetski u posljednja tri mjeseca u 2014.

Izvor: Internet purchases by Individuals, Eurostat, 2015

No, valja računati da se online kupuje i iz inozemstva.

Grafikon 5. Udio (u %) pojedinaca koji su kupovali putem Interneta u izabtranim europskim zemljama u posljednja tri mjeseca u 2014.

Kod m-commercea riječ je o tipičnoj primjeni e-commerca na temelju mobilnih aparata, koji su povezani s Internetom (npr. smartfon i tablet-računalo).

Pretpostavka za funkcioniranje m-commercea je raspoloživost mreže. Kupci, ostvarujući kontakte s prodavateljima,

38

Suvremena trgovina 3(40)

a i međusobno, razvijaju zapravo, „social commerce“.

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

3.2.6. Socijalne prodavaonice Socijalne su prodavaonice nastale iz potrebe pomoći financijski ugroženim osobama. No, jednako tako važno je iskorištenje robe kojoj se znatno približio rok upotrebe ili pak kojoj je već prošao rok upotrebe. U pitanju, dakle, nisu samo socijalni razlozi, već i bolje korištenje proizvoda koji bi se inače morali drukčije zbrinjavati.

U Austriji je od 1999. počela s radom socijalna prodavaonica koja pruža ograničeni asortiman robe dnevnih potreba po simboličnim cijenama. Dakako, socijalne se prodavaonice razvijaju i u mnogim drugim zemljama. Slična kretanja bilježe se posljednjih godina i u Hrvatskoj. Nažalost, i u budućnosti treba računati s ovim oblikom maloprodajne poslovne jedinice.

3.2.6. Razvoj stacionarnih prodavaonica temeljem suvremene tehnologije Razvojem suvremene tehnologije mijenjaju se dosadašnji oblici maloprodajnih poslovnih jedinica, jer se povjerenje kupaca sve više pomiče na tzv. digitalne sustave asistencije (od nekadašnjeg osobnog povjerenja u prodavača i strukovnog savjetnika). Taj se segment kupaca, dakle, gubi.

No, jačaju druga dva segmenta: „premium“ (vrhunska kvaliteta) i „ekonomično“. Stoga će i u segmentu „ekonomično“ profitirati portali za upotrebu kao i online trgovci. Suvremena će tehnologija u budućnosti dovesti, zapravo, do inteligentnog stapanja stacionarne i mobilne trgovine.

S druge pak strane, u „premium“ segmentu će se stacionarni trgovci svojim kupcima prezentirati kao „menadžeri identiteta“. Kupci, naime, robom vrhunskih marki pokazuju i dokazuju svoj identitet.

3) Dodirne točke s kupcima trebat će se multiplicirati.

4) Trgovci će morati kupcima pružiti i tzv. emocionalnu dodanu vrijednost.

U tu svrhu će se koristiti različite tehnologije u prodavaonici, ali i klubovi kupaca, priređivanje različitih događaja i sl.

2) Doživljaj kupovine morat će se personalizirati (prilagoditi osobnim preferencijama kupca).

Factory Outlet Center: Rund 60 Projekte „gestorben“ und mehr als 20 Objekte geschlossen, RegioData, 02.07.2014.

Dostupno na: http://www.regiodata. eu/de/frontpage?page=2 [pristup: 28.04.

2015].

7.

Gittenberger, E.; Lienbacher, Eva; Ziniel, W.: Handel 2020, Aktuelle Entwicklungen in ausgewählten Bereichen des Handels in Österreich, WKO, Wirtschaftskammer Österreich, 2013.

Dostupno na: Handel 2020 - AWS - ibw [pristup 24.05.2015].

8.

Individuals – computer use, Eurostat, 2015. Dostupno na: www.eurostat.eu [pristup 07.06.2015].

9.

Internet purchchases by individuals.

Eurostat 2015. Dostupno na: www. eurostat.eu [pristup 07.06.2015].

U svakome slučaju će stacionarni trgovci trebati postati treneri i učitelji svojim kupcima.

4. Umjesto zaključka Razvoj se maloprodaje treba promatrati s obzirom na razvoj njezina okružja. Dakako, najveću ulogu u tome ima razvoj novih tehnologija. Međutim, menadžeri u kompanijama kombiniraju date resurse i nalaze najbolja ekonomska rješenja. S druge pak strane, odgovornost za razvoj maloprodaje imaju i stvaratelji i regulatori gospodarskog sustava, jer stvaraju okvire za funkcioniranje tržišnoga sustava. Stoga je i s toga motrišta neophodno uočavanje stanovitih trendova i pronalaženje odgovarajućih pravaca razvoja.

Literatura i izvori podataka 1.

Annual detailed enterprise statistics for trade (NACE Rev. 2 G), Eurostat, 2015.

Dostupno na: www.eurostat.eu. [pristup 24.05.2015]

2.

Barth, K.; Hartmann, Michaela; Schröder, H.: Betriebswirtschaftslehre des Handels, Fünfte überarbeitete und erweiterte Auflage, Betriebswirtschaftlicher Verlag, Dr. Th. Gabler, 2002.

3.

Celko, M., Jánszky, S. (2014): Die Zukunft des Stationären Handels. Trendstudie des 2b AHEADThinkTanks. Leipzig.

Dostupno na: http://www.2bahead. com/trendstudien/zukunft_ des_stati onaeren_handels [pristup 30.05.2015.]

4.

Eitner, Carolin; Die Reaktionsfähigkeit des deutschen Einzelhandels auf den demographischen Wandel. Eine qualitative und quantitative Analyse unter zielgruppen- und netzwerkspezifischen Gesichtspunkten. Inauguraldissertation zur Erlangung des akademischen Grades eines Doktors der Sozialwissenschaft der Ruhr-Universität Bochum, 2008, Dostupno na: http:// www.ruhr-uni-bochum.de/ heinze/ Downloads/ Dissertation_Carolin%20 Eitner.pdf [pristup 24.05.2015.]

Smatra se da će za stacionarnu trgovinu u budućnosti bit odlučujuće sljedeće: 1) Mobilni će telefon služiti kao pomagalo pri kupovini omiljenih proizvoda/marki određenog kupca. Trgovci će morati razviti inteligentni „Touch point Management System“ i sve kanale umrežiti u jedan multi/omni-kanal-pristup.

6.

5.

Eurostat, Statistics Explained, Glossary.

Dostupno na: http://ec.europa.eu/euro stat/statistics-explained/index.php/ Glossary:Eurostat [pristup: 28.04.2015].

10. Levy, M.L.; Weitz, B. A.: Retailing Management, Seventh Edition, MxGraw.Hill, Irwin, 2012 11. Oehme, W.: Handels – Marketing, Verlag Franz Wahlen, München, 1983.

12. Population on 1 January by age and seks, Eutostat, 2015. Dostupno na: www. eurostat.eu. [pristup 24.05.2015] 13. Prodajni kapaciteti u trgovini na malo 1989, Dokumentacija 809, Republički zavod za statistiku, Zagreb, 1991.

14. Prodajni kapaciteti u trgovini na malo u 2004, Statistička izvješća 1293, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2006.

15. Prodajni kapaciteti u trgovini na malo, Priopćenje, Br. 4.1.3. od 28. Travnja 2011, Državnizavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2011. Dostupno na: www.dzs.hr [pristup 24.05.2015.]

16. Segetlija, Z.: Trgovinsko poslovanje, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006.

17. Segetlija, Z., (2011). Koncentracija funkcija i transparentnost tržišta – odlučujući čimbenici oblikovanja maloprodajnih poslovnih jedinica.

Zbornik radova 11 Znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem, „Poslovna logistika u suvremenom menadžmentu“ (Segetlija, Z.; Karić, M., Ed.), Osijek,str.

187 - 201.

18. Segetlija, Z.: Maloprodaja u Republici Hrvatskoj (Retail trade in the Republic of Croatia), Treće izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2012.

19. Statistički godišnjak Hrvatske (SGH), Razna godišta, RZS, Zagreb 20. Statistički ljetopis Hrvatske (SLJH), Razna godišta, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb 21. Verkaufsfläche pro Kopf in 2014. Dostupno na: www.de.statista.com [pristup ST 24.05.2015.]. www.suvremena.hr

39

gospodarstvo

VODA STRATEŠKI RESURS

Odnosimo li se odgovorno prema vodi?

UN je prije više godina procijenio da će se u budućnosti voditi ratovi za vodu, kao što se danas vode ratovi za naftu i plin. Pod sloganom „Voda – bogatstvo Hrvatske“, u organizaciji GIUPPH-a , obilježen je nedavno Svjetski dan voda kako bi se – u skladu s takvim stavom UN-a – potaknula svijest o vodnom bogatstvu Hrvatske i naglasila važnost odgovornog odnosa prema vodi. Pokušali smo čitavoj problematici dodati i sugurnosno-strateško značenje raspolaganja ovim jedinstvenim resursom.

Z

alihe vode predstavljaju iznimno bogatsvo Hrvatske, ali i obvezuju da ih očuvamo u dobrom

40

Suvremena trgovina 3(40)

stanju za buduće generacije. Međutim, vodno-komunalni sektor u Hrvatsko izrazito je fragmentiran, na njemu djeluje oko 175 isporučitelja vodnih usluga te je izražen problem gubitaka iz vodoopskrbne mreže, a u mnogim sredinama to se očituje i kao neekonomično i neučinkovito poslovanje nadležnih isporučitelja vodnih usluga. Zbog toga je Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo reformu vodno-komunalnog sektora kako bi postao tehnički, tehnološki i ekonomski održiv. Reformom će se podići kvaliteta vodnih usluga, sigurnost opskrbe pitkom vodom, smanjenje gubitaka u vodoopskrbnoj mreži, razvoj vodnokomunalne infrastrukture, jedinstvena cijena vodnih usluga na uslužnom području te bolje korištenje bespovratnih sredstava iz EU fondova. U pripremi je i nacrt plana upravljanja vodnim područjem zajedno s planom upravljanja rizicima od poplava koji bi Vlada trebala usvojiti do kraja ove godine.

Direktorica GIUPPH Jasna Čačić u svojem je izlaganju dala pregled hrvatskog tržišta dok je o europskom sektoru voda u boci govorila predstavnica EFBW-a (Europska federacija voda u boci) Lisa Strübbe. Osim osvrta na tržište voda u Republici Hrvats-

koj, Jasna Čačić govorila je o karakteristikama prirodnih mineralnih i prirodnih izvorskih voda, njihovoj važnosti kao strateškog proizvoda te važnosti pažljive zaštite i nadziranja resursa kao zaloga za buduće generacije. Ono na čemu treba i nadalje raditi je jačanje ekonomske pozicije hrvatskih voda.

Najveća proizvodnja vode u Hrvatskoj bila u 2012. godini i iznosila je 370 milijuna litara, dok je u 2005. bila najmanja i iznosila je 287 milijuna litara. U 2014. godini proizvedeno je 347 milijuna litara. Podaci o proizvodnji mineralnih voda i prirodnih izvorskih voda pokazuju da se proizvodnja mineralnih voda povećava.

Najmanja proizvodnja mineralnih voda evidentirana je 2009. kada je proizvedeno 171 milijun litara, a najviše 2012. od 197 milijuna litara. Izvorskih voda je najmanje proizvedeno 2005. godine i to 89 milijuna litara, a najviše također 2012. u iznosu od 172 milijuna litara.

Istina o resursu voda Hrvatska se ubraja u skupinu vodom relativno bogatih zemlja u kojoj problemi s vodom i oko vode još nisu zaoštreni, te

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

vodni resursi zasad nisu ograničavajući čimbenik razvoja. No, izazov i za Hrvatsku predstavlja održivo upravljanje vodom, odgovorno korištenje vodnih resursa radi omogućavanja zadovoljavanja potreba za vodom sadašnje i budućihgeneracija.

Zanimljivo je da je čak 97,5 posto svih voda na planetu slano, dakle neuporabljivo za piće bez skupa procesa desalinizacije, dok samo 2,5 posto voda otpada na slatke vode. Od ukupnih količina slatke (pitke) vode, 68,9 posto nalazi se u ledenjacima i stalnom snježnom pokrivaču u polarnim kapama (i stoga ih je nemoguće efikasno (i jeftino) iskoristiti), 29,9 posto otpada na podzemne vode, 0,9 posto otpada na vodu u tlu i močvarama, a 0,3 posto slatke su vode jezera i riječnih akumulacija, dakle one vode koje najviše upotrebljavamo u svakodnevnom životu.

Uz činjenicu kako je manje od 3 posto vode na planetu uporabljivo za piće, pitka voda je geografski i količinski neravnomjerno raspoređena na planetu. Sama ta činjenica pokazuje zašto pitka voda doista ima sve predispozicije da u bliskoj budućnosti postane najtraženiji i time najdragocjeniji resurs na međunarodnoj sceni.

Procjena Ujedinjenih naroda smatra da više od 1,2 milijarde stanovništva svakodnevno ne raspolaže s dovoljnim količinama pitke vode. Procjene postaju sve gore kako se krećemo prema sredini 21. stoljeća pa bi prema UN-u 2050. između dvije i sedam milijardi ljudi moglo biti suočeno s nedostatkom pitke vode, što u najgorem slučaju čini čak dvije trećine svih ljudi na Zemlji!

Problem postaje još veći ako se zna da će većinu žednih i u budućnosti činiti nerazvijene zemlje Trećeg svijeta, posebno one iz područja suptropske Afrike. Ironično je pritom kako su nedavna istraživanja pokazala kako poznate obnovljive količine pitke vode mogu zadovoljiti potrebe čak devet milijardi stanovnika na Zemlji. Pravi je problem činjenica što potrošnja voda raste dvostruko brže nego broj stanovnika, što znači da će se potrošnja svih dostupnih količina pitke vode dogoditi prije nego na Zemlji bude živjelo deset milijardi ljudi (prema procjenama oko 2050. godine). Uzmu li se u obzir navedene procjene, možemo pretpostaviti kako će ubrzano smanjenje svjetskih zaliha pitke vode postati glavno ekološko, gospodarsko, ali i sigurnosno pitanje 21. stoljeća.

Novi sigurnosni izazov?

U kojoj će mjeri ubrzano smanjenje zaliha pitke vode biti sigurnosni izazov za Hrvatsku? Riječ je o pitanju na koje je u ovom trenutku prilično teško dati odgovor, ali ono je sigurno jedan od najvećih izazova koje donosi budućnost. Ako se uzme u obzir činjenica da Hrvatska ima dovoljne količine pitke vode za budućnost (ukoliko bude dobro gospodarila njome) te procjena kako će se daljim porastom broja stanovnika svijeta smanjivati raspoloživa količina pitke vode, pitka voda postaje možda i najvažniji hrvatski resurs 21. stoljeća.

Pritom valja razmisliti o činjenici kako Hrvatska doista pripada skupini zemalja svijeta koje imaju iznadprosječne zalihe pitke vode, no Hrvatska je istovremeno geografski relativno blizu već danas djelomično žednim zemljama južnog Mediterana te žednim i politički nestabilnim zemljama Bliskog istoka. Hoće li i do Hrvatske stizati izbjeglice iz zemalja s nedostatkom vode ili će zavjetrina članstva u Europskoj Uniji i NATO-u ublažiti negativne posljedice mogućega svjetskog nedostatka pitke vode, ostaje vidjeti. Ono što je sigurno jest da će se Hrvatska u bliskoj budućnosti suočiti s potpuno novim izazovima za svoju suverenost, nacionalnu sigurnost i gospodarstvo.

sudjelovali i stručnjaci i obični građani, u koju bi se uklopio i jasni sporazum svih političkih stranaka u Hrvatskoj. U protivnom može se dogoditi da zbog kratkoročna dobitka i dodvoravanja međunarodnoj zajednici Hrvatska izgubi svoje najveće blago.

Nije na odmet istaknuti da su vodni resursi Republike Hrvatske gospodarska vrijednost koja premašuje lokalni pa i regionalni značaj. U području Mediterana osjeća se deficit vode, posebno u razvijenim zemljama kao što su Italija, Španjolska i Francuska. U zemljama Perzijskog zaljeva deficit vode postoji oduvijek, ali u posljednje vrijeme pitka voda postaje vrijedna gotovo kao i nafta.

Hrvatska ima visokokvalitetne vodne resurse, koji mogu ući u sadašnje i buduće tržište kao vrlo konkurentni izvozni proizvod. Iako je Hrvatska generalno bogata vodom, u nekim područjima i Hrvatska ima manjak vode.

Taj manjak je osobito izražen na dalmatinskim otocima. Pitka voda u Hrvatskoj i svijetu stoga predstavlja prvorazredno gospodarsko i sigurnosno pitanje.

U kontekstu takvih scenarija zanimljivo je sagledati što se događa na domaćem tržištu voda.

Procijenjena potrošnja vode u svijetu u XXI. stoljeću Voda je jedini prirodni resurs koji Hrvati uzimaju zdravo za gotovo, a što se s našim izvoriOpasnost od ma događa nas očito pretjerano ne zanineodgovornog ponašanja ma. Međutim, voda je zalog za budućnost svih građana Hrvatske i trebali bi ju Bogate zalihe pitke vode kojima raspo- doživljavati kao takvu, a ne razbacivalažu sadašnji stanovnici Hrvatske nije ti se njome kao dosad. Prema podacima samo njihovo vlasništvo, nego voda pri- za 2013. godinu, Hrvatska ima 15 koncpada i budućim naraštajima. Zbog toga bi esionara vode. Pitanje je njihove stvarne se svaka rasprava o uporabi hrvatskih za- odgovornosti, ali je upitan i stvarni ekoliha pitke vode trebala donositi isključi- nomski učinak koji država dobiva iz tog vo nakon široke javne rasprave u kojoj bi dragocjenog resursa.

A.G. ST www.suvremena.hr

41

kvaliteta

Što „kvaliteta“ proizvoda ili usluge znači? (II dio ) piše | mr. sc. Branko Pavlović

K

ljučno obilježje poslijednjeg desetljeća glasni su pozivi na promjene. Čini se, naime kako su se alarmantni revolucionarni glasovi zavukli u svaku poru života: religiju, politiku, društvo i gospodarstvo, glasno se izrugujući svemu što se događalo i kako je bilo u prošlosti. S druge strane, govori se da je budućnost neizvjesna i nepredvidiva što otvara prostor velikim učiteljima i stručnjacima „KVALITETE“ koji u „potocima“ nude čarobna rješenja za upravljenje revolucionarnim promjenama zvanim KVALITETA. Na njihov poticaj, mnogi lideri i menadžeri kvalitete napuštaju drevne istine, uhodane metode i vrijednosti, samo kako bi na kraju shvatili da su uhvaćeni u zamku „učitelja“ promjene koji stvaraju zbrku u stručnoj javnosti, pa je krajnje vrijeme da se nepromišljene promjene što prije zaustave i sustavno se pristupi definiranju mjesta, ulozi i značenju KVALITETE u vremenu digitalne ekonomije, ekonomije znanja gdje se duboko mjenjaju odnosi u procesu reprodukcije i gdje klijent-kupac-potrošač postaje ključni čimbenik u definiranju kvalitete. U najmanju ruku trebali bi zastati i promisliti. Tvrtke, kao i svi poslovni subjekti moraju razumjeti promjene i prilagoditi se novonastalim situacijama u okruženju. Posao je uvijek izložen promjenama. Organizacije koje to ne shvate i ne vide kako su promjene stalna mijena (a KVALITETA to jest) kojom treba upravljati, prije ili kasnije suočiti će se s nekom nekontroliranom revolucijom. U mnogim poslovnim organizacijama lideri i menadžeri nemaju baš

42

Suvremena trgovina 3(40)

previše dodira s potrošačima. Isto tako, gotovo da nemaju kontakata s ljudima iz proizvodnje koji izrađuju proizvode ili isporučuju usluge. Čini se, a po mnogima tako jest, žive daleko od problema koji se tiču promjene percepcije kupaca, nezadovoljstva radnika ili rješavanja reklamacija. Vrlo često svoju oskudnu energiju troše na političke igre i stjecanje većih privilegija umjesto na unapređenje poslovanja. U takovom okruženju tek se rijetki pojedinci usuđuju preuzeti rizike što neumitno vodi k tome da brojne poslovne prilike odlaze u nepovrat. Od straha da od šume neće vidjeti drvo, mnogi lideri-menadžeri vremenom počinju sve jače vjerovati kako su konkurentske prednosti njihove tvrtke „šuma gordih hrastova“ da bi potom ispalo kako je riječ o krhkim jelama. Njihov posao se kreće silaznom putanjom upadajući u sve veće i veće teškoće. Stoga, uspješnim kompanijama stjecanje profita nije primarno važno. Naime, njihov je menadžment prvenstveno fokusiran na zadovoljstvo potrošača. U tom svjetlu lidere i menadžere KVALITETA ponajprije zanima radi njenih marketinških i financijskih implikacija. Mnogi vjeruju u snažnu povezanost cijene, oglašavanja-promidžbe, tržišnog udjela, troškova, isplativosti i kvalitete proizvoda.

Kvaliteta i cijena Teoretska argumentacija o povezanosti kvaliete i cijene naslanja se prije svega na evidentnu pozitivnu korelaciju kvalite-

te i cijene. Pretpostavlja se da veću kvalitetu ostvarujemo isključivo povećanjem troškova, a kako su troškovi i cijena povezani (kako nas uči ekonomska teorija) tada će kvaliteta i cijena bilježiti pomake u istom smjeru. No navedeno podrazumjeva da potrošači raspolažu informacijamakojima će moći ispravno procjeniti kvalitetu. No, u slučaju kada potrošači nisu dobro informirani, a to je vrlo čest slučaj, tada se kod procjene moraju oslanjati na drugačije promišljanje, npr. uspoređujući cijene. Ukoliko menadžeri prepoznaju opisanu situaciju na nju mogu odgovoriti strategijom prilagodbe cijena.

Naime, vjeruju li lideri da su percepcija proizvoda i cijene proizvoda pozitivno korelirani, tada bi se mogli odlučiti na određivanje više cijene kako bi potrošači pretpostavili veću kvalitetu proizvoda.

Tako cijena može postati sredstvom diferencijacije proizvoda, pa će takova strategija određivanja cijena tijekom vremena najvjerovatnije oslabiti vezu između cijene i kvalitete u istoj kategoriji proizvoda. Tako se o teoriji povezanosti cijene i kvalitete može zaključiti da je nepouzdana. Kvaliteta i cijena možda ipak nisu pozitivno korelirane, a sve to u mnogome ovisi o količini i kvaliteti informacija kojima raspolažu potrošači. Samo u slučajevima kada su informacije dostupne možemo očekivati pozitivnu korelaciju cijene i kvalitete. No, ipak u recentnim i sofistiranijim experimentalnim studijama ova se korelacija raspada.

Tamo gdje uz cijenu postoje višestruke informacije o kvalitetri (ime branda, imidž prodavaonice, karakteristike proizvoda, porijeklo proizvodnje), jaka veza između cijene i kvalitete slabi ili nestaje.

U takovim oklonostima, procjena kvalitete ne ovisi toliko o cijeni koliko o drugiom čimbenicima prisutnim na mjestu kupnje.

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Kvaliteta i oglašavanje Smatra se da postoji pozitivna korelacija kvalitete i oglašavanja. Naime, postoji uvjerenje pa čak i teorija da postoje razlike između proizvoda koji se otkrivaju potrgom i iskustvom, tvrdeći da se karakteristike prvog mogu odrediti prije kupnje, a karakteristike drugog tek nakon kupnje ili uporabe proizvoda. Kroj i pristajanje komada odjeće i obuće primjeri su proizvoda koji se otkrivaju potragom. Pouzdanost i trajnost kućnih aparata primjeri su karakteristika koje se mogu otkriti tek iskustvom. Tvrdi se da kupci u slučaju robe čije se karakteristike otkrivaju iskustvom, snažniju promidžbu redovito vežu s većom kvalitetom proizvoda. Visokokvalitetni brandovi zabilježiti će više uzastopnih kupnji, certis paribus, od niskokvalitetnih.

Tako da će tvrtke i njeni malopraodavači visokokvalitetnih brandova potrošiti više kako bi nagovorili potrošače da probaju njihove proizvode. Smatra se da se zbog toga bolji brandovi više reklamiraju sve dok potrošači odgovaraju na promidžbenu poruku stvarajući tako pozitivnu korelaciju između razine oglašavanja i kvalitete za robu čije se karakteristike otkrivaju iskustvom. Pa ipak, sve to ne vodi nekom konkretnom zaključku. Naime, proizvodi koji se više oglašavaju u nekim slučajevima očito su bolje kavlitete, promatrano prema određenim kriterijima, u određenom vremenu. Unatoč tome, daljne generalizacije utemeljene na prethodnom nisu uputne. Što više, recentna istraživanja stavova kupaca kazuju da većina ispitanika smatra da proizvodi koji se više oglašavaju nisu kvalitetniji od onih koji se manje oglašavaju ili uopće ne oglašavaju.

Kvaliteta i tržišni udio Povezanost kvalitete i tržišnog udjela uglavnom ovisi o načinu na koji se kvaliteta definira. Ako visokokvalitetnim proizvodima smatramo proizvode visokih performansi, s brojnim sekundarnim karakteristikama, tada bi trebali očekivati da će oni biti skuplji te da će se shodno tome i manje prodavati. No ako kvalitetu definiramo u kontekstu uporabljivosti, ljepšeg dizajna ili bolje usklađenosti sa standardima, tada visoka kvaliteta ne mora ići „ruku pod ruku“ s visokim cijenama. Gotovo sva istraživanja ovog područja koristila su PIMS /Profit Impact of Marketing Strategies/ bazu podata-

Unaprijeđene performanse, sekundarne karakteristike, pouzdanost itd.

Unaprijeđena reputacija za kvalitetu (zahvaljujući snažnijim marketinškim aktivnostima)

Povećan tržišni udio

Ekonomska razmjera utemeljena na iskustvu

Više cijene

UVEČANI PROFIT

Povećana produktivnost Unaprijeđena pouzdanost i usklađenost sa standardima

Manje popravaka, škarta i loma

Manji proizvodni troškovi

Manji izdaci za izdana jamstva

Manji troškovi servisiranja

ka. Sve studije rabile su iste, veoma sažete pokazatelje kvalitete. Svaka tvrtka obuhvaćena PIMS istraživanjem trebala je odgovoriti na slijedeća pitanja: - koliki je udio u prodaji proizvoda ili usluga tvrtke koji su bolji od konkurencije; -koliki je udio u prodaji proizvoda ili usluga tvrtke koji su jednako dobri kao konkurentski; -koliki je udio u prodaji proizvoda ili usluga koji su lošiji od konkurentskih. Potom je svaka tvrtka sastavila indekse kvalitete oduzimajući seloše“ od „dobrih“ postotaka. Rabeći te indekse, menadžeri kvalitete pronašli su snažnu pozitivnu korelaciju između kvalitete i tržišnog udjela. Tvrtke koje su sudjelovale u PIMS studiji i koje su poboljšale kvalitetu, povećale su tržišni udio puno brže od tvrtki kojima je kvaliteta opadala, a relativno brže od tvrtki kojima je kvaliteta ostala nepromjenjena. Međusektorske studije koje su koristile multivarijantnu metodu potvrdile su korelaciju kvalitete i tržišnog udjela.

Kvaliteta i troškovi Teorijske rasprave o povezanosti kvalitete i troškova dijele se u tri katrgorije.

Prva kategorija slijedi pristup utemeljen na proizvodu, i vjeruje u postojanje pozitivne korelacije između kvalitete i di-

UVEČANI PROFIT

rektnih troškova. Ona pretpostavlja da razlike u kvaliteti proizlaze iz varijacija u preformansama, karakteristikama, trajnosti ili drugim svojstvima proizvoda koji zahtjevaju skuplje komponente ili materijale, dodatne sate rada u proizvodnji ili neke druge resurse. Taj pristup dominira EU promišljanjima. Prema drugom gledištu, kvaliteta i trošak su u inverznom odnosu, jer se troškovi poboljšanja kvalitete smatraju manjima od rezultata ušteda koje proizlaze iz smanjene dorade, škarta i obveza po izdanim jamstvima. Prema ovom gledištu, koje zagovaraju mnogi istočni proizvođači i koje objašnjava stremljenje „kontinuiranom unapređenju“ kvaliteta postaje sinonim za nepostojanje pogrešaka, a troškovi pristupa tretiraju se kao troškovi KVALITETE. Oni se definiraju kao troškovi proizvodnje koji prelaze iznos troškova proizvodnje u slučaju da su proizvodi iz prve dobro napravljeni. U najširem smisliu, troškovi kvalitete uključuju skrivene stavke poput troškova nabave, dodatnih sirovina i repromaterijala i zaliha, kako bi se osiguralo da materijali s greškom ne stvore zastoje i troškove posjedovanja dodatnih, u promatranom razdoblju nepotrebnih proizvodnih kapaciteta kojima se u slučaju potrebe kompenziraju zastoji i prazni hodovi strojeva. Ukupni troškovi kvaliwww.suvremena.hr

43

kvaliteta tete obično uključuju troškove u slijedećim kategorijama: -prevencija (planiranje kvalitete, edukacija uposlenika, edukacija dobavljača); -ocjenjivanje (kontrola, testiranje proizvoda ); -interni kvarovi - zasroji (dorada i škart); -vanjski kvarovi (jamstva i odgovrnost za proizvod).

Brojni analitičari su teoriju razradili do najsitnijih detalja došavši do zaključka da bolja usklađenost sa standardima (dugoročno gledano) mora smanjiti ukupne troškove proizvodnje. Opravdanje za ove tvrdnje su našli u vezi između poboljšane kvalitete i poboljšane produktivnosti.

Temeljem toga zaključuje se da empirijska istraživanj navode na zaključak o inverznom odnosu usklađenja sa standardima i ukupnih troškova kvalitete. No, neke druge recentne studije potvrđuju zaključke. Tako primjerice otkrivamo da su tvrtke s formalnim sutavima procjene troškova kvalitete uspjele postići manje ukupne troškove kvalitete od tvrtki koje takve sustave nisu imale.

44

Suvremena trgovina 3(40)

Kvaliteta i isplativost Slika s prethodne stranice pokazuju nam na koji način poboljšana kvaliteta može povećati profit. S pozicije tržišnih probitaka, unapređenja performansi, sekundarnih karakteristika ili drugih dimenzija, kvaliteta vodi do povećanja obujma prodaje i većeg tržišnog udjela, ili, umjesto toga do smanjenja elastičnosti potražnje i povećanja cijena. Ako tržišni probici premaše troškove kvalitete, profit će rasti. Poboljšanje kvalitete može utjecati na profitabilnost i s troškovne strane. Manje kvarova, lomova i škarta te smanjenje izdataka za izdana jamstva, smanjuju ukupne troškove servisiranja što blagotvorno utječe na profit. Sve dok ti pozitivni učinci nadmašuju sredstva uložena u unapređenje kvalitete, profit će narasti.

To su potvrdile i studije koje su koristile PIMS bazu podataka, potvrdivši snažnu korelaciju kvalitete i profitabilnosti. Visoka kvaliteta rezultira većim povratom na uloženi kapital /ROI/.

Dakle, KVALITETA predstavlja vrlo složenu koncepciju koja vrlo često zbunjuje, pa nije bezrazložno traženje odgovora i postavljanje pitanja što zapravo znači kvaliteta? Lideri i menadžeri, posebno se to odnosi na krosfunkcionalnu komunikaciju, vrlo često ne uspjevaju precizno artikulirati što zapravo podrazumjevaju pod tim pojmom. Rezultat takvog stanja beskrajne su neplodne rasprave iz čega potom proizlazi da se napreduje na području kvalitete. Stoga bi lideri i menadžeri morali naučiti pažljivo mijenjati svoj pristup kvaliteti, kako se proizvod kreće od dizajna do tržišta, te osmisliti metode kojima će ta raznolika gledišta uskladiti. Uz to pozornost trebaju posvetiti različitim dimenzijama kvalitete kako bi pronašli neiskorištene tržišne niše, te usporedo s time, postaviti organizaciju koja će poduprijeti realizaciju željenog cilja. Uspiju li usvojiti sve ove preporuke, UŠTEDE, POVEĆANJE TRŽIŠNOG UDJELA i PROFITABILNOSTI ST doći će im na dohvat ruke.

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

www.suvremena.hr

45

fina

Usluge Fine za iznajmljivače paušaliste obveznike PDV-a za usluge posredovanja

S

ciljem promicanja usluga prema građanima i malom i srednjem poduzetništvu (MSP) Fina se nastoji pozicionirati kao pružatelj usluga posredovanja između istih i državnih institucija. Od strane Hrvatske gospodarske komore Fina je prepoznata kao partner u segmentu pružanja usluga za „male porezne obveznike“ iznajmljivače paušaliste i razvila je usluge koje im uvelike olakšavaju izvršavanje njihovih zakonskih obaveza. A sukladno Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (NN 73/13, 148/13,143/14 te Pravilniku o porezu na dodanu vrijednost (NN 79/13 i 85/13) propisane su obaveze iznajmljivača paušaliste koji koriste usluge posredovanja stranih agencija i portala pri iznajmljivanju odnosno oglašavanju svojih smještajnih kapaciteta i kada im za te usluge agencija naplaćuje naknadu da obračunavaju i plaćaju PDV na iznos naplaćene naknade. Tako je iznajmljivač paušalist dužan obračunati PDV na usluge posredovanja stranih agencija (EU ili treće zemlje) po stopi od 25%.

Ponajprije, iznajmljivač je dužan zatražiti od Porezne uprave PDV identifikacijski broj 15 dana prije početka primanja usluga posredovanja (ako posluje sa EU agencijama) putem Zahtjeva za registriranje za potrebe PDV-a (Obr. P-PDV). Pri tome je jako važno pri sklapanju ugovora sa agencijom, agenciji dati porezni identifikacijski broj, kako mu ista ne bi pri is-

46

Suvremena trgovina 3(40)

postavljanju računa za uslugu posredovanja obračunavala PDV. Iznajmljivač je dužan izraditi i predati obrasce PDV-a (PDV i PDV-S) u elektronički sustav Porezne Uprave sustav ePorezna do 20. u mjesecu za prethodni mjesec. Važno je napomenuti da samo oni koji posluju sa agencijama koje imaju sjedište izvan EU mogu obrazac PDV predati Poreznoj Upravi u papirnatom obliku. Uplatu PDV na račun državnog proračuna RH iznajmljivač je prema zakonu dužan obaviti do kraja mjeseca.

Osnovni preduvjet za korištenje sustava ePorezna je posjedovanje digitalnog certifikata čiji je ovlašteni izdavatelj Fina.

Ukoliko mali porezni obveznik iznajmljivač paušalist ne posjeduje ili ne želi kupiti digitalni certifikat može opunomoćiti drugog poreznog obveznika za slanje obrazaca elektroničkim putem u sustav ePorezna. U tu svrhu iznajmljivač paušalist može opunomoćiti Finu.

Tako Fina u svim svojim poslovnim jedinicama od 2. ožujka 2015. godine „Malim poreznim obveznicima“ iznajmljivačima paušalistima koji koriste usluge posredovanja stranih agencija i portala pruža uslugu izrade i slanja obrazaca poreza na dodanu vrijednost (PDV i PDV-S) u sustav ePorezna. Postupak je za iznajmljivača paušalista vrlo jednostavan i sve što on treba je otići u najbližu jedinicu Fine, potpisati punomoći Porezne Uprave te

Pristupnice koja ima snagu ugovora i na kojoj su navedeni opći uvjeti korištenja usluge te donijeti račune koje mu je izdala strana agencija ili portal u odabranu jedinicu Fine. Potpisani obrazac Punomoći Fina predaje nadležnoj ispostavi područnog ureda Porezne uprave na ovjeru. Onaj mjesec kada iznajmljivač ne dobije niti jedan račun strane agencije nije dužan prijavljivati PDV. Finina usluga izrade i slanja obrazaca u sustav ePorezna podrazumijeva obračun PDV temeljem računa stranih agencija, izradu PDV i PDV-S obrasca (PDV-S obrazac izrađuje se i šalje u sustav ePorezna u slučaju da je iznajmljivač paušalist koristio usluge posredovanja turističkih agencija i portala koji imaju sjedište u drugoj državi članici EU), unos i slanje obrazaca u aplikaciju ePorezna, obavještavanje o statusu obrade obrasca te ispostavljanje naloga za uplatu na račun PDV-a. Fina iznajmljivaču dostavlja potvrde o zaprimanju obrasca i datoteke s poslanim obrascem iznajmljivaču elektroničkom poštom. Iznajmljivač je dužan čuvati zaprimljene potvrde na rok od 6 godina. Za uslugu izrade i slanja obrazaca u sustav ePorezna Fina naplaćuje naknadu sukladno Cjeniku usluga Financijske agencije i to za izradu i slanje PDV obrasca u sustav ePorezna - 28,00 kn + pdv/ po obrascu, a za izradu i slanje PDV i PDV-S obrasca u sustav ePorezna 40,00 kn + pdv.

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

S druge strane, trošarinski i porezni obveznici dužni su obrasce iz područja trošarina i posebnih poreza podnositi Carinskoj upravi elektroničkim putem korištenjem sustava e-Trošarine. Svim trošarinskim i poreznim obveznicima koji nemaju poslovne digitalne certifikate Fina pruža uslugu slanja obrazaca u sustav e-Trošarine temeljem punomoći.

Ukoliko iznajmljivač sam izrađuje porezne obrasce (PDV i PDV -S) može koristiti uslugu slanja obrazaca poreza na dodanu vrijednost u sustav ePorezna. Sve što treba je donijeti ispunjene obrasce PDV/ PDV-S u odabranu jedinicu Fine.

Finina usluga slanja obrazaca poreza na dodanu vrijednost u sustav ePorezna obuhvaća unos podataka sa obrasca u aplikaciju ePorezna, slanje obrasca u sustav ePorezna, obavještavanje korisnika o statusu obrade obrasca te dostavu potvrde o zaprimanju obrasca i datoteke s poslanim obrascem korisniku elektroničkom poštom. Za uslu-

gu slanja obrazaca u sustav ePorezna Fina korisniku naplaćuje naknadu u iznosu od 12,00 kn + pdv/ po obrascu.

Pored navedenih usluga Fina također svim poreznim obveznicima u Republici Hrvatskoj koji nemaju poslovne digitalne certifikate pruža uslugu slanja obrazaca poreza na dodanu vrijednost, poreza na dobit te poreza na dohodak u sustav ePorezna također temeljem punomoći Porezne Uprave. Porezni obveznik u Fini ispunjava obrazac Punomoći i potpisuje Pristupnicu. Korisnik dostavlja ispunjeni obrazac u Finu i Fina u njegovo ime obavlja slanje istog u sustav ePorezna.

Trošarinski i porezni obveznik u Fini ispunjava obrazac Punomoći kojom ovlašćuje Finu za podnošenje trošarinskih obrazaca i obrazaca posebnih poreza u sustav e-Trošarine i ovjerava Punomoć.

Obrazac Punomoći korisnik predaje nadležnom carinskom uredu koji obavlja ovjeru, te jedan ovjereni primjerak Punomoći dostavlja u Finu. Korisnik popunjava i Pristupnicu za pružanje usluge slanja obrasca u sustav e-Trošarine. Korisnik dostavlja ispunjeni obrazac u Finu i Fina u njegovo ime obavlja slanje istog u sustav e-Trošarine.

Usluge slanja obrazaca u sustav e Porezna i e - Trošarine se naplaćuju sukladno Cjeniku Fine po komadu obrasca u iznosu od 12,00 kn (PDV nije uračunat u cijenu).

Vera Fistrić, voditeljica Centra usluga za građane i MSP.

Dodijeljene nagrade najboljim gospodarskim novinarima

Š

estu godinu zaredom, poslovni tjednik Lider dodijelio je nagrade'Hrvoje Mateljić' najboljim novinarima koji prate gospodarski sektor. Prema izboru stručnog žirija, sastavljenog od urednika gospodarskih redakcija i uglednih ekonomskih stručnjaka, a na čijem čelu je ove godine bila HRT-ova urednica gospodarske redakcije Eliana Čandrlić, nagradu za najbolje radove o gospodarstvu objavljene u tiAnte Gavranović skanim i digitalnim medijima u 2014. dobila je Jadranka Dozan, dugogodišnja novinarka Poslovnog dnevnika. Najbolje novinarske radove o gos-

podarstvu emitirane u elektroničkim medijima lani je imala Marina Job, novinarka Hrvatske radio televizije.

Po prvi puta dodijeljena je i nagrada za dugogodišnji doprinos poslovnom novinarstvu. Laureat je Ante Gavranović, koji ove godine slavi 61. godišnjicu rada u poslovnom novinarstvu.

Nagrade su dodijeljene uz podršku Grada Zagreba i Japan Tobacco Industriesa.

Na dodjeli nagrade, održao se i okrugli stol na kojemu se raspravljalo o sadašnjem stanju u novinarstvu, ali i njegovoj budućnosti, na kojemu su sudjelovali predsjednik HND-a Saša Leković, predsjednik Uprave Color Press Groupa Robert Čoban, glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović, urednik na HRTu Vlatko Grgurić te novinarka Lidera Gordana Gelenčer. Zaključeno je kako se novinarstvo, kao i svaka druga djelatnost mijenja, a oni koji se ne prilagode – izumiru. Situacija u Hrvatskoj, poručeno je s okruglog stola, polako se popravlja i kvaliteta je sve bitnija.

Dodjelu nagrade je pokrenula redakcija Lidera u spomen na tragično preminuloga kolegu Hrvoja Mateljića, jednog od najboljih hrvatskih ekonomskih novinara. (H) www.suvremena.hr

47

Tokić

Posljednjih godina najveći hrvatski prodajni lanac autodijelova Tokić rapidno grabi naprijed. Uz povećanje broja djelatnika i poslovnica, proširenu ponudu, uvedeni su program vjernosti kupca i pozivni centar.

Tokić proširio ponudu dijelova na moto i teretni program, te podigao nivo usluge uz Tokić karticu, pozivni centar, ali i brojne nove poslovnice

K

upnja je uvijek važan trenutak, pa čak i ako svakodnevno kupujete samo šarafe, žice ili dijelove. To su trenuci kad kupac donosi odluke i ukazuje povjerenje, pa nije ni čudo što je Tokić, kao najveći prodajni lanac autodijelovima u Hrvatskoj, sam čin kupnje u svojim poslovnicama podigao na najvišu razinu. Zvuči odvažno, što i jest, pa ako već niste osjetili tu novu razinu kvalitete usluge, doživjet ćete je pri svojoj prvoj sljedećoj kupnji. O čemu je riječ?

48

Suvremena trgovina 3(40)

Besplatni info-telefon Kvaliteta usluge i kupnje u Tokić poslovnicama počinje i prije nego što izađete iz svog doma, radionice, pa čak i automobila ako ste na putovanju. Odsad je pred vama besplatni info-telefon 0800 5775 putem kojeg trenutačno možete provjeriti i informirati se o svemu što vas zanima. Možete doznati sve o stanju na skladištu, raspoloživosti, a dobit ćete savjet i preporuku. To nije broj na koji se nitko ne javlja, već linija iza koje više specija-

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

liziranih i upućenih operatera trenutačno nudi odgovor na svako vaše pitanje. I zato je Tokić besplatni info-telefon kontakt koji je ponajbolje memorirati u vlastitom telefonu. Tamo ćete dobiti točnu i mjerodavnu informaciju bez obzira jeste li građanin ili profesionalni serviser.

Operateri iz pozivnog centra koji odgovaraju na pozive nisu ograničeni samo na telefonske upite, već promptno odgovaraju i na elektronsku poštu, ali i na pitanja s društvenih mreža na kojima je tvrtka Tokić također prisutna. Dakle, ako ponekad nije zgodno telefonirati, jedna brza poruka elektronskom poštom ili putem Facebooka s pametnog telefona bit će dovoljna jer odgovor stiže nazad u svega nekoliko minuta.

Na koncu, pozivni centar omogućio vam je i potpunu koncentraciju te predanost prodavača na pultu jer telefoni više ne zvone i ne prekidaju vašu komunikaciju i potragu za dijelovima. To sad rješavaju djelatnici u pozivnom centru naoružani najmodernijom tehnologijom.

Magnetna kartica Interakcija kakvu dosad u Hrvatskoj ni jedna trgovina autodijelovima nije ponudila, zapravo tek onda počinje. Tvrtka Tokić u 2015. ušla je s pokrenutim Loyaltyprogramom, odnosno strateškim sustavom brige o kupcu nazvanim „Tokić kartica“. Što to znači? Uhodan je protokol gdje svaki kupac u trgovini dolazi u posjed magnetne kartice, učlanjuje se u taj program vjernosti, koja glasi na njegovo ime i on time višestruko profitira. Građanstvo s tom karticom i ulaskom u pro-

gram vjernosti prvenstveno ostvaruje bolju cijenu i Prednosti koje donosi Tokić kartica: kvalitetniju uslugu. Tijekom prvog izdavanja karti• Bolja cijena ce kupac ostvaruje popust • Bolja usluga čak do 25 posto, a na sva• Brža usluga ku iduću kupnju popust do 20 posto. Tu nije kraj, ku• Informiranost o posebnim akcijama pac više ne mora voditi brigu oko broja šasije ili detalja na svom automobilu jer prodavač pro- će vas obavijestiti kad se u programu na vlačenjem magnetne kartice ima točan policama nađu akcijski artikli, posebni uvid u potrebnu specifikaciju vašeg au- paketi servisiranja vozila u ACC-servitomobila te povijest vaše kupnje. sima prije isteka registracije vašeg voziProdavači sada znaju koje ste ulje kupili la te odlaska na tehnički pregled, posebzadnji put te je li možda vrijeme za za- nu cijenu ljetnih ili zimskih guma točmjenu nečega što pri prošlom servisu ku- no za vaš automobil i dr.. Jednostavno, s pac nije promijenio. Na koncu, budući da Tokić-karticom svaki kupac dobiva ime Tokić kartica znači interakciju, tvrtka i prezime pa ga se tako i tretira.

Nova poslovnica ovlaštenog partnera u Zadru

www.suvremena.hr

49

Tokić Poslovnica u Dubravi

Nove poslovnice Od početka godine mreža Tokić poslovnica se znatno proširila, uz novootvorene vlastite poslovnice u Vrbovcu, Čakovcu i Bjelovaru, otvorene su i nove poslovnice Tokić ovlaštenih partnera u Rijeci, Trogiru, Splitu, Zadru, Karlovcu, a do kraja godine u pripremi je još nekoliko poslovnica.

Novi veliki prodajni centri, imaju znatno veće skladište i širi izbor različitih artikala odmah raspoloživih za isporuku kupcu, što omogućuje konkurentnost i ustrajnost rješavanja svakog kupca pri dolasku u bilo koju Tokić poslovnicu.

Novi programi U 2015. osim novosti vezanih uz Tokić karticu, call centar i otvorenje novih poslovnica, Tokić je proširio ponudu dijelova s moto i teretnim programom, odnosno izborom rezervnih dijelova za motore, skutere, motocikle, te kamione i autobuse.

Na taj način, ponuda dijelova je kompletirana te svi vozači u mogućnosti su pronaći odgovarajuće dijelove za svoje ljuST bimce na 2, 4 ili više kotača.

50

Suvremena trgovina 3(40)

Tekstilpromet

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Oživljavanje središta grada

CAFèNOIR – novi modni brand na hrvatskom tržištu Tekstlpromet u suradnji s poznatim talijanskim proizvođačem cipela, odjeće i modnih dodataka za žene i muškarce otvorio je prvi specijalizirani CAFèNOIR shop u Hrvatskoj. Otvaranjem ove specijalizirane trgovine proširuje se ponuda u gradskom središtu što pridonosi poslovnoj i turističkoj atraktivnosti

T

ekstilpromet, vodeći distributer tekstilom u regiji, na hrvatsko tržište dovodi još jedno poznato modno ime zaokružujući tako svoj portfelj brandova s više od 20 modnih marki. U suradnji s poznatim talijanskim proizvođačem cipela, odjeće i modnih dodataka za žene i muškarce otvorio je prvi specijalizirani CAFèNOIR shop u Hrvatskoj.

Modni noviteti dostupni su u ekskluzivnom CAFèNOIR shopu u ulici Frana Petrića 5 u Zagrebu koji se rasprostire na više od 150m2 prodajnog prostora predstavljajući tako novu shopping oazu za sve ljubitelje cipela i modnih dodataka u samom centru metropole, a uskoro ga zaljubljenici u talijanski stil odijevanja mogu očekivati i u drugim većim gradovima Hrvatske.

CAFèNOIR talijanski je modni brand osnovan 1992. godine u srcu Toskane.

Specijaliziran je prvenstveno za proizvodnju cipela, torbi i kožnih modnih dodataka, ali i odjeće vrhunske kvalitete. Od samih početaka rada, iz sezone u sezo-

nu, uspješno prezentira svjetski poznatu talijansku modu, stil i način odijevanja.

Tako kolekcije ove modne kuće uspješno kombiniraju modne trendove i talijanski sofisticirani modni izričaj s tradicionalnim i klasičnim elementima. Naglasak kolekcije je na zemljanim tonovima koji služe kao izvrsna podloga za detalje življih boja – od plave i tirkizne do veselih cvjetnih uzoraka.

Modna kuća CAFèNOIR prati zahtjeve urbanih žena i muškaraca u svim životnim situacijama i prigodama s kolekcijom koja jednaku pažnju poklanja elegantnim, casual i sportskim komadima.

Upravo zbog toga, bez sumnje ovaj novi brand na modnoj sceni Hrvatske će zavoljeti i modno osvještene Hrvatice i Hrvati koji posebnu pažnju prilikom odijevanja poklanjaju upravo cipelama i njeguju već nadaleko poznati talijanski modni look. u svakom slučaju, inicijativa Tekstilprometa da dovede na domaće tržište takav brand hvale je vrijedan poslovni pothvat i svakako će obogatiti ukupnu ponudu. www.suvremena.hr

51

40 godina

Mojih prvih 40 godina sa Suvremenom piše|prof. dr. sc. Zvonimir Pavlek

U

rednikova ideja bila je da svaki pišemo o sebi kao autorima u Suvremenoj. Kako o sebi? No, Ante Gavranović se dosjetio – pišite o svojim godinama s časopisom, tako da je i ovaj naslov krađa njegove ideje...

Mislim si – a što sam ja to napravio u tih četrdesetak godina? Dvije stvari.

Prva intencija je bila da sadržaj bude koristan i pionirski. Drugo, da se odlijepim od čisto akademskog pristupa pa da stil bude što popularniji i pristupačan za strukturu čitatelja kojima je časopis namijenjen. Dakle, da bude dostižno, a ne teško, zamorno…

Za sve ovo je djelomično „kriv“ glavni urednik Tihomir Sertić. Prenio nam je jednu „tajnu“ koju su mu odali ljudi iz Konzuma. Kažu, da su jedini izvor informacija svojevremeno bili moji radovi u Suvremenoj (tada se još časopis zvao Supermarket)... To mi godi, jer se kaže – kad ti ukradu novac, onda osiromašiš, a kad ti ukradu riječi, onda si bogat.

Ja sam imao prilike da stvarno u to vrijeme odem kod nas najdalje u području unapređenja prodaje, u aktivnostima na prodajnom mjestu, jer sam još kao student na praksi imao mogućnosti to promatrati i iskusiti izbliza u Kaufhofu u Njemačkoj. Kasnije sam putovao po terenu s putnicima velikih svjetskih kompanija koje su surađivale s Podravkom (Nestle, Oetker, Ferrero, Tuborg). Vidio sam da se daje velika pozornost terenskom radu na prodajnim mjestima, pa sam onda osnovao i odjel u Podravci koji se bavio uređenjem prodajnih mjesta, degustacijama na terenu, i uspjeh je bio vidljiv. Nas su zvali ljudi iz trgovine da im pomognemo, jer tamo gdje bi se ispružile naše ruke, rastao je promet i ekonomičnost upravljanja prodajnim prostorom.

Zato sam najviše tema u Supermarketu posvetio tom području. Pisao sam, a i učili smo ljude primjerice da su najkupovniji artikli u visini oka, da se ukupni dojam („impackt“) postiže u okomitom sla-

52

Suvremena trgovina 3(40)

ganju marke, da se na prvoj desnoj polici slažu artikli koji se kupuju impulzivno, da na donju policu i u sredini prodavaonice dolaze artikli po koje se namjerno ide u „dučan“...

Toliko sam osobno „zadrto“ ulazio u to područje da sam na njemu i magistrirao, a kasnije napisao i knjigu Uspješna prodavaonica koja je postigla veliku nakladu kod nas i nekoliko izdanja u Novom Sadu.

No moram reći, da sam se malo zakvačio oko te teme u magistarskom radu s predsjednikom komisije prof. Roccom, bez obzira što smo inače veoma uvažavali jedan drugoga. On je smatrao da je to previše pragmatično područje za akademsku razinu... Podsjetio sam ga (malo se razljutio...) kako smo kolega Baban (kasnije profesor na Ekonomskom fakultetu u Osijeku) i ja, imali referate o marketingu u prehrambenoj industriji, a on nam je javno zamjerio da smo previše ušli u praksu, a trebali smo pristupiti toj temi malo apstraktnije. Tada je intervenirao prof. Karpaty, također marketing ekspert i pružio nam veliku podršku. Još se sjećam tih riječi: „Bravo kolege! Vi ste nam svima pokazali da se udica baca tamo gdje su ribe“.

To mi je dalo povod da spojim spoznaje o marketingu sa stvarnim mogućnostima u našoj praksi, da budem „na zemlji“ i blizak onima koji takove zahvate u našem okruženju trebaju. Zato sam u recentnim člancima na području marketinga, pogotovo u pristupu izgradnji branda, te na području komunikacija i liderstva išao na tzv. toolkit (alati za primjenu marketinga) koji je u suštini edukacija, ali još više putokaz kako da se u stvarnom životu primjenjuju suvremena marketinška dostignuća primjerena našim uvjetima. To su valjda te „ribe“ na koje je mislio prof. Karpaty.

Naime, naša marketinška literatura je previše usmjerena na američke primjere i saznanja. Kad se spustite na naše tlo, onda uočite da je to izraslo na drugim podlogama – veliko tržište, ogroman kapital, velike kompanije prema kojima su naše vrlo, vrlo male – nisu ni srednje. Stalno mi je bilo na umu – daj ljudima takav putokaz i modele koji su primjereni našim prilikama... Pa, konačno sam u takovim prilikama stvarao i sâm, a nije na odmet spomenuti da sam oformio prvu marketing organizaciju kod nas, pa prvi uveo unapređenje prodaje, pa product i brandmanagement.

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Prvi sam počeo sistematizirati i category managemnet. Još 2000. objavio sam u našoj Suvremenoj poveći članak o tome.

Kako je to bio u tom vrijeme nepoznat pojam kod nas, pokušao sam opet ići rječnikom koji će biti prihvatljiv i razumljiv.

Iz tog vremena mi je ostala u sjećanju jedna zanimljiva anegdota. Naveo sam situaciju u kojoj postoji primjerice ponuda dvadesetak marki sa po više desetaka artikala i jedinica kozmetike. U tom se slučaju u razvijenim zemljama bira nositelj kojeg nazivaju kapetan kategorije.

On mora na temelju objektivnih istraživanja (obično to radi ACNielsen) preporučiti uži izbor marke i artikala, te njihov smještaj na polici („space management“). Napisao sam kako šef nabave ili poslovođa trgovine ne mogu poznavati sve kategorije, pa je zato ta uloga pripala „Kapetanu“. Pritom sam imenovao jednog od nositelja te funkcije kod nas i po posredniku mu je uručen časopis. Odgovor je bio – „Pa što on misli da smo mi tako glupi da ne znamo...“.

U međuvremenu me je nazvao prof. Baban i obavijestio me da sam otišao ispred svih drugih u krčenju marketinških putova kod nas i da su na fakultetu zaključili da moram doktorirati. Primio sam se posla na području upravljanja markom, a onda mi je Ljubo nagovijestio da ako će biti spriječen da mi bude mentor, da će se te uloge prihvatiti jedan kolega koji je jako sistematičan i tako me uputiti da svoja saznanja stavim u formu koja znanost traži. Tako sam dobio prof. Segetliju koji je stvarno analitičan i sistematičan, što mi je mnogo pomoglo. Evo, sada smo kolege u Suvremenoj… Kad sam se odlučio da na temelju disertacije napišem knjigu, utrošio sam dosta vremena da strogo stručnu i znanstvenu formu „prevedem“ na jezik koji će biti šire prihvaćen, a da sadržaj ostane neokrnjen.

Moram priznati da mi se nije bilo lako odlučiti za stil. Na temelju saznanja o tome tko nam je stvarna i potencijalna publika, pa da ne pišem «u zrak», opredijelio sam se za stil koji je razumljiv, jasan, jednostavan, „pitak i čitak“, prihvatljiv za čitatelje. U redovitim kolumnama sam bio slobodniji, polemičniji, a kad bi to bila pretenzija za većom sistematičnošću, onda sam poštovao norme znanstvenih i preglednih radova (sažetak, zaključci, izvori).

Naši se stilovi i pristupi u časopisu inače jako razlikuju, a to je dobro. Spomenuti ću nekoliko primjera.

Ante Garanović mi je osobno najitrigantniji. Aktualan, pa njegova prodiranja u makroekonomska područja me fasciniraju kao i njegova energija i smisao za ulazak u bit. Za njega važi ona Linkolnova: „Nije važno koliko u životu imaš godina, već koliko života imaš u godinama“. Katkad me je i strah čitati ga jer mu se nažalost prognoze i ostvaruju...

Pa recimo prof. Segetlija je toliko analitičan da je to već preraslo u zbornik podataka i fakata koje ne možete oboriti...

Pa prof. Knego nas osvaja sa svojom retorikom (dubrovačka obdarenost!) koju prenosi i u zanimljive članke.

Pa dragi prijatelj dr. Matasović, koji i u svojim mahom nutricionističkim raspravama navodi na korisna saznanja za koje bi se nama izvan te struke činila uže stručnim, ali on to iznosi na pristupačan način, uvjerljivo, pa me više nije tako strah od GMO...

Pa dr. Santini – kad on raspali…

Pa Branko Pavlović – on sve stigne kao pravi 007...

A Josip Šintić! Ja ga uvijek korim da premalo piše, a prava je enciklopedija.

Ima i sve više mlađih, pa nam neće biti krivo kad jednog dana budu samo oni, a mi ih čitamo zavaljeni u naslonjač…

No moram priznati da ja u početku nisam bio baš plodonosan i redovit. Glavni me urednik stalno podsticao, molio, ali kad je čovjek u operativni, ne ide to lako. Dnevno te napada sto stvari, a moraš ostati pribran, smiren, donositi odluke koje su stresne ako želiš ići naprijed, u nepoznato, u rizike i to u turbulentnim situacijama. Kad sam se toga riješio i počeo raditi na Ekonomskom, pisao sam redovito i izdao prvu knjigu – Marketing u akciji. Jedan od recenzenata, naš glavni urednik Tihomir, tad je napisao: „Svi smo čekali kad će Zvonko Pavlek eksplo-

dirati u edukativnom smislu. I Zvonko je eksplodirao“.

I zaista, knjige su se počele redati. Nažalost se one u papirnatom izdanju kupuju sve rjeđe, ali nije u pitanju samo kriza već i e-svijet. Razmišljam kako treba ući u taj e-svijet, pa sam se sav dao na proučavanje tog fenomena i tome sam posvećivao radove. A što da se žalim kad je i moj ePod pun Kindel izdanja... Razmišljam i o e-knjizi, ali mora vrijeme sazrjeti za to i kod nas.

Međutim u tom intervalu čekanja odlučio sam se i sâm zaorati brazdu u tom esvijetu. Mislim da se radi o budućnosti.

Pa rekoh da se i isprobam na web stranici kad već o tome pišem i „dijelim lekcije“ drugima kako stranica treba izgledati i teći. Ispalo je da stranica ima dosta veze sa Suvremenom kad sam već u njoj i objavio rad o pravilima struke koja treba slijediti.

Ideja i koncepcija weba o kojoj sam pisao u Suvremenoj, temelji se na opredjeljenju sve većeg broja čitatelja da svoje crpilište informacija i aktivnosti usmjere na internet. Web u tome zauzima posebni prostor i njegov značaj raste. Onaj koji se odluči na te stranice mora poštivati nekoliko temeljnih pravila u kojem privlačnost ima samo trenutačni karakter – da stvori interes, ali kralj svega je sadržaj.

Natuknice, sažetci i naslovi su samo „mamci“ za sadržaj, koji se širi na blogove, koji moraju biti kratki, jasni, jednostavni bez suvišnih riječi i sa svega 250 riječi. Opširnije se onda linkovima daju prostori za stručne i znanstvene radove, koji mogu biti na pet do dvadesetak stranica.

Tako je to ispalo i na mom web-u. Time dakle nije narušen niti ugrožen stručni i znanstveni okvir. Važno je da stranica izazove prisnost i uvjerljivost jer se radi o neposrednom, pa i interaktivnom kontaktu s korisnicima. Na tim principima i sa svim drugim saznanjima i tehnikom stranica potpuno udovoljava. www.suvremena.hr

53

40 godina

Reakcije na web I sad reakcije. Recimo, tjedni pregled pokazuje 1700 klikova. U početku manje, pa se normalizira na po stotinu, što ja za osobnu stranicu u Hrvatskoj jako puno.

Najviše ih je reagiralo preko društvenih mreža, zatim putem Googlovog sustava SEO („Search engine optimization“).

Najviše tražitelja ima naravno u RH, BiH, ali još i u dvadesetak drugih država kao što su Njemačka, SAD, Rusija, Japan...

Na stranici se može pronaći link sa Suvremenom, a posebno je zanimljivo da se može automatski prevesti i na 69 jezika.

Stranice koje su u pdf-u (kao primjerice moji članci preneseni iz Suvremene) moraju se prevesti indirektno, ako čitatelja na to navedu direktno prevedeni sažetci ili „natuknice“.

No ni to nije sve. Primjerice, preko moje stranice se može i u inozemstvu na domicilnom jeziku doći do stranice prof.

Sriće, do opisa njegovih aktivnosti i sažetaka knjiga, a on mi na to šalje poruku:

Tvrtka Bambi ovogodišnji dobitnik regionalne nagrade REGPAK za originalnu ambalažu za funkcionalne WellBE čokolade Tvrtka Bambi je ovogodišnji dobitnik regionalne nagrade REGPAK za originalnu ambalažu za funkcionalne WellBE čokolade. Ovaj natječaj, čiji je cilj prikaz najviših dostignuća ambalažnih rješenja domaćih robnih marki u regiji, već petu godinu zaredom organiziraju Institut za ambalažu i tiskarstvo Tectus - IatT, tvrtka Tectus i stručni časopis Ambalaža/REGprint iz Zagreba.

WellBE ambalaža nagrađena REGPAK-om, stječe pravo direktne nominacije za WorldStar izbor najbolje ambalaže na svjetskom nivou, što pruža mogućnost afirmacije i proizvođača i vlasnika robne marke.

54

Suvremena trgovina 3(40)

„Fantastično, yes! Digitalni svijet pruža neslućene mogućnosti...“ Evo za ilustraciju kad stranicu otvore Nijemci, njima piše primjerice: „T. Sertić…: Wir alle warten wann wird Zvonko Pavlek eksplodieren in pädagogischen Sinn. Zvonko explodiert“ . Indirektni prijevodi su doduše neprecizni, ali se može snaći i glavno je da se s ovog prostora misli šire u svijet.

Reakcije onih koji se služe suvremenim sredstvima komunikacije su odlične.

Evo dvije Marcel Majsan, naš poznati stručnjak za web: „To je pravi marketinški pristup, a ne ono što većina modernih «marketing managera» radi – prodaju maglu i to isključivo iza svojih tipkovnica.“ Iz Splita Tonči Jukić: „Rijetko vidim web koji nije tech demo i sam sebi svrha. Nije nametljiv, a opet zanimljiv; ugodne boje, dobro raspoređen sadržaj, dobar whitespace, tipografija i bez glitcheva. A poruke su super. Edukacija“.

Toliko od sladokusaca. Ima naravno i nešto zlobnih, jalnih, ali manje nego što sam očekivao. Napravio sam i jedan mali pokus, da vidim kako će reagirati kolege u godinama, kojima vjerojatno nije internet alat od značenja. Jedan bi to bacio u smeće kao i svaku „reklamu“. Drugi na skupu protestira i zgraža se nad tim jer se, po njemu, čovjek sa znanstvenom aspiracijom ne treba baviti suvremenim medijima i ići samo s natuknicama itd.

Očito mu linkovi baš ne idu od ruke, jer je mogao naći i opširne radove.

Najveća satisfakcija je došla od ekspertne grupe međunarodnih stručnjaka Awwwards, koji su stranicu strpali u svjetski vrh.

No, moram upozoriti da nove generacije dolaze, da djeca zamjenjuju olovku s internetom, da neke prognoze najavljuju da će za dvadesetak godina u razvijenijim zemljama broj klasičnih trgovaca gotovo nestati... Dakle, budućnost je počela i zato se na vrijeme i naš časopis poST javljuje u digitalnom izdanju.

WellBE čokolade nagrađene za najbolju ambalažu na regionalnom tržištu

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Četrdeset godina časopisa Suvremena trgovina i ja piše|dr. sc. Danko Matasović

Motivirano, sustavno i rad za opće dobro Cijeli život za jedan sat sinteze.

C. Bernard (1813. – 1878.)

U

manje ili više pravilnim vremenskim razmacima, već četrdeset godina, na pri­go­d­nim naslovnicama našeg časopisa posebno se ističu stilizirane oznake jubilarnog go­dišta izlaženje (od 5. za tadašnji Supermarket do ovogodišnjeg 40. godišta Suvremene tr­­­govine), uz prigodne uvodnike i pregledne članke o tradiciji, značenju i budućnosti ča­so­­­­­pisa „za praksu su­vre­mene trgovine“. Iz uvodnika i sadržaja u svakom prvom broju go­dišta, na koje se jubilej odnosi1, mogu manje informirani čitatelji saznati više o osnov­nim značajkama, tradiciji i dosezima tržišta i prometa roba i usluga, u svjetlu dina­mičnih pro­mjena, koje pomno prate i komentiraju brojni vrsni suradnici Suvremene tr­ go­vine2. Taj speci­ja­lizirani časopis s iznimno dugom tradicijom izlaženja s popularnim i zanstveno uteme­ljenim člancima, važan je za domaću trgovini, u kojoj promet hrane i kućnih po­t­repština zauzima po­sebno mjesto3.

Ima onih koji dobro pišu, ima onih koji mnogo pišu, a i onih koji pišu da bi zara­ đi­vali, nauča­vali, radili za opće dobro ili bilježili napredak znanstvene, društvene, političke, tehnološke i gospodarske misli te se za njih zalagali na svim ostalim područjima boljitka naroda, potrošača i, naravno, suvremene trgovine. Čini mi se, da ovo posljednje, među ostalim, vrlo sažeto, čak i „izvan konteksta“ dobro ilustrira moj osobni stav o hrani, preh­rani, zdravlju, gospodarstvu, trgovini i razmjeni dobara, školstvu, okolišu i ostalim dijelo­v ima vrlo širokim spek­t­rom tema koje pratim, komentiram i za koje se zalažem od prvog do 40. broja Suvremene trgovine, praktično bez pre­k ida.

Motiviranost i spremnost odr­ža­vanja visokih ciljeva i razine znanstveno ne odviše ambicizne (ili baš suprotno !) trgo­ vačke struke, koju na različite načine rabimo u svako­dnev­nom životu, o kojoj svi sve znamo (ili mislimo da znamo !) u koj je sve jasno samo po sebi i za koju smo svi vr­hun­ski stručnjaci, čak i o stvarima kao što su konkurentnost, politika cijena, dohodov­nost, efi­­kasnost i uspješnost poslovanja, sustavi organizacije, od­

lu­­č iva­nje i rukovođenje 4 i drugo što je predmetom dugogodišnje izdavačke politike našeg časopisa, svojevrsan je fenomen, ne samo u domaćim, nego i u me­ đunarodnim okvi­r ima.

Ovomu bih svakako pridodao i „sveznalice“ na podučju zdrave prehrane, nutri­ ci­o­­nizma, prehrambene tehnologije i zakonske regulative s kojima se djelatnici, trgovci i po­trošači i sve već broj gorljivih, manje gorljivih ili povremenih sljedbenika različitih no­v ih, alternativnih i pseu­ doreligijskih pokreta (vegani, vegetarijanci, adventisti, mormoni, hinduisti i sl.) dvojbenih vrijed­nosti, udaljenih od mojih profesionalnih, društvenih, znan­ stvenih, i drugih interesa, o ko­jima sam mnogo pisao i djelovao i na stranicama našeg ča­­sopisa op.cit.1-3 slika 1. i dr.

Suklado nekim općim principi­ma svekolikog sažimanja, um­režavanja i dostup­ nos­ti informacija drugim postupcima (primje­r ice, dostupnost na internetu i u preglednim člancima u znanstvenim i stručnim časopi­si­ma) ovaj članak nema pretenzija znanstve­nog rada ili preglednog istraži­va­nja jedne za­nim­ljive, sadržajne bio­g ra­f ije6, niti znanstve­nopopularnih članka u stručnoj i/ili popularnoj literaturi. U svom dugom i sa-

Gavranović, A.: Jubilej Suvremene trgovine (40 godina u službi tgovine i potrošača), Suvremena trgovina (Zagreb) 40 (1) 4-5 (2015), s prilozima koji slijede, ili isti uvodničar i Z. Pavlek: 30 godina u službi trgovine, ibid. 30 (1) 2-6 (2005) i loc.cit. 3.

2 Primjerice, nezaobilazni v.d. glavni i odgovorni urednik (već 40 godina) Tihomir Sertić, uvodno citirani uvodničar 30. i 40. godišta časopisa A. Gavranović i odabrani kolumnisti i članovi uredništva uglavnom u istom sastavu izdvojenom u impresumu časopisa u nizu od najmanje deset godina (op.cit. jubilarna godišta 2005., 2010. i 2015.).

3 Matasović, D.: Poznavanje prehrambene robe, zakonski propisi i časopis za 21. stoljeće, ibid. 30 (1) 8-11 (2005), Tridesetpet godina tržišnog poslovanja i poznavanja robe na stranicama našeg časopisa, ibid. 35 (1) 14 - 17 i (2) 54-57 (2010). Činjenice i mišljenja o hrani u Europi i Hrvatskoj 2013. 38 (6) 46-49 (2013), 39 (2) 46-47 i (4) 44-47 (siječanj 2014.).

4 Matasović, Lj.: Priručnik za uspješno rukovođenje, str. V, Informator, Zagreb, 1990.

1

www.suvremena.hr

55

40 godina držajnom ži­vo­t u imao sam sreću, osjećaj i poticaj optimalnog izbora (usprkos nepovoljnim okolnos­tima prošlog i sadašnjeg sustava vlasti i gospo­dar­stva u Lijepoj našoj !), dugoročnog bav­ljenja i dogradnje osnovne struke, znanstvenih i stručnih aktivnosti, koje su me zani­ male, u kojima sam napredovao s ljubavlju i preda­nošću za rad za opće dobro.

Kao posebnost mog, a vjerojatno i svih ostalih dugogodišnjih suradnika sa časo­ pi­som Suvremena trgovina2 i aktivnostima koje su ga pratile, je da s časopisom nisam bio vezan ugovorom o radu. S tog gledišta, tema i radni naslov jubilarnog ili 40. godišta Suvremene trgovine: „Moj život sa Suvremenom trgovinom“ nije mi „dobro sjela“. Sma­trao sam, a tako mislim i dalje, da je, pri­mjerice, mojih 152 članka u Suvremenoj trgo­v ini (1-40), i/ili 15 izdanja udžbenika Poz­na­va­nje prehrambne robe za trgovačke i hote­lijersko-turističke škole (Zagreb, 1988. – 2011.) i Poznavanja prehrambene robe i kuć­nih potrepština (Zagreb, 1988.) i drugo vrijedan doprinos poznavanju prometa i potrošnje hrane i boljem razumijevanju proizvodnje, prerade, prometa i potrošnje hrane, posebice sa sta­jališta razvoja, zakonske regulative, nadzora i kontrole, zaštite interesa društva, trgovaca, potrošača, i dr. (sažetak slika 2.), ali ne i moj život, ma koliko skroman i nepotpun bio6 i dr.

5

6

7

Maver, H. i D. Matasović, Alimentarna antropologija okrugli stol, II. Hrvatski kongres prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista, Zagreb, 15-17.06.1994. i Zdravlje i bolesti u Republici Hrvatskoj u prvim desetljećima XXI. stoljeća, Zbornik referata str. 130132, AMZH, Zagreb, 29/30.11.1996.

Primjerice, odabrane bibliografske natuknice (op.cit.): Tko je tko u Hrvatskoj (Who is who in Croatia), str. 462., Golden marketing, Zagreb, 1993.; Tko je tko u hrvatskom gospodarstvu, ibid., str. 268., Zagreb, 1995.; Hrvatska opća enciklopedija, str. 129., LZ Miroslav Krleža, Zagreb, 2005.: Enciklopedijski članak (on-line izdanje) www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx... Matasović, Danko.; Priroda (Zagreb), 98 (968) 7 (2008).; Profil d.d. (katalog izdanja), Zagreb, 2011.; 50 godina AMZH (jubilarno izdanje), životopis na str. 244., simpoziji, znanstveni sastanci, skupovi, kongresi, stručni satanci i skupovi, str. 2-39, Kolegij javnoga zdravstva, str. 44-47 i odbor za prehranu, str. 57-59., AMZH, Zagreb, 2011.; Radovi, biografija i bibliografija, svezak 1-15 (uključujući i kazalo članak u u Suvremenoj trgovini), Knjižnica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta (Zagreb) 2015.

Matasović, D.: Poznavanje prehrambene robe: Udžbenik za trgovačke i hotelsko-ugostiteljske škole, str. 2, 5. izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Profil, Zagreb, 2011.

56

Suvremena trgovina 3(40)

Raznolikost ponude i kakvoće namirnica tijekom cijele godine.

Orijentacija prema kontroliranoj, trajnoodrživoj, integriranoj i ekološkoj proizvodnji.

Masovne, povremene i sezonske migracije pučanstva.

Nove i nepoznate zdravstvene tegobe prilagodbe novim i nepoznatim namirnicana i stvaranja novih prehrambenih navika.

Međunarodno okruženje

Proizvodnja i potrošnja hrane

Struktura potrošača

PREHRANA I ZDRAVLJE

Sve više zaposlenih u industriji, na intelektualnim i fizički lakšim poslovima.

˶Civilizacijskeˮ bolesti kao posljedica nedostatne, nepravilne i preobilne prehrane.

Visoki stupanj sukladnosti zakonske regulative s međunarodnim standardima jačanja uloge organiziranih potrošača.

Kupovna moć pučanstva Tendencija pomaka od kvantitete prema kvaliteti prehrane.

Porast općega i prehrambenog standarda: druga generacija izobilja.

Sve više starijih i potrošača s posebnirn potrebama.

Zdravstveno prosvječivanje

Sustav kontrole i djelotvorne zaštite života, zdravlja i okoliša.

Zakonski propisi, nadzor i kontrokt

Veća potrošnja industrijskih, pakiranih i funkcionalnih narnirnica.

Poljoprivredna i stočarska proizvodnja dostatna za domaće potrebe i izvoz.

Slobodna razmjena informacija, namirnica i ljudi.

Jačati ulogu javnoga zdravstva u informiranju potrošača o osnovnim principima zdrave i razborite prehrane, o opasnostima i rizicima nepoznatih, novih i alternativnih namirnica.

Njegovati selektivan pristup i ekološku svijest o prednostima i manama napretka znanosti i tehnologije.

Sustavno stvarati predodžbu o Hrvalskoj kao o zemlji pogodnoj za zdrav život i proizvodnju zdrave hrane.

Ontečišćavanje okoliša Tehnološki napredak pod kontrolom u funkciji zaštite života, zdravlja i okoliša.

Slika 1. Projekcija zdrave prehrane u Republici Hrvatskoj u prvim desetljećima 21. stoljeća.5 (memento osnova poznavanja struke, prehrambene robe, društvenih i gospodarskih mijena tijekom dvaju naraštaja djelatnika u trgovini)

Slika 2. Udžbenički primjer osnovnih odrednica položaja i razvitka trgovine na početku 21. stoljeća sa stajališta razvojnih prioriteta proizvodnje, prerade i prometa hranom, tehnoloških prodora i društvenog okruženja7.

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Pisati na zadanu temu Neizmjerno mnogo truda potrebno je da senapiše knjiga, a mnogo učenja umara tijelo.

Prop. 12:12 Pripremanje i pisanje memoara ili osobne radne ili životne biografije (uobičajene u društvenim, poltičkim ili umjetničkim djelatnostima) nije osobitost i bitna odrednica struke za koji sam se školovao i o kojoj sam pisao na stranicama Suvremene trgovine. Sustavnim istraživanjima povijesti našg časopisa, znanosti, struke i nositeljima njihova razvoja, a ne samo hrane, prehrane i zdravlja, bilo bi vrijedno pozabaviti se u dužem vremenskom razdoblju. Već i sam komentar i detaljinije razmatranje problema, ako ne sada a ono bar u pripremama za zlatni (50) jubilej izla ženja (vjerujem da ćemo ga dočekati !) znatno bi prešla okvire, ograničenosti i mogućnosti, ovog i srodnih preglednih članaka.

Takva razmišljanja na tragu su spoznaje, da svaki iole pismen čovjek, časopis i institucija, kad tad osjete potrebu, da se zabilježi bit njihova postojanja, tradicija i stečena životna iskustva događanja, kojima su nazočili. U krajnjoj liniji, da se napiše knjiga, memento odabranih doživljaja, zbornik uspomena ili slična tvorevina makar za vlastite potrebe ili prisjećanja na svakodnevnicu, obljetnice, proslave, jubileje ili druge prigode, koje bi bilo dobro osvježiti, obilježiti ih i trajno zapamtiti. Takvu potrebu ili obveze sažimanja ili inventure vlastitog života, struke i značajnijih događanja u bližem ili širem životnom ok ruženju (obiteljskom, zemljopisnom, povijesnom, gospodarskom, političkom), najčešće se vezuju uz jubileje, „okrugle datume ili godišnjice“ u okolini ili na kraju razdoblja na koje se

8 9

10

11

12 13

sjećanja odnose. Drage uspomene i prisjećanje na neka druga (sretnija?) vremena, koje u mlađim godinama, nažalost, slabo koristimo ili za njih nemamo vremena, čine nam život lakšim i poticajnijim. U starijim godinama dobro ih je sistematizirati, osvježiti, oplemeniti iskustvom i zabilježiti u pisanom ili drugom pogodnom obliku na korist „nekim drugim klincima“: ako traju dovoljno dugo postaju nezaobilazni dio naše osobnosti i poticaj da bivamo bolji. Četrdeset godina u životu jednog naroda vrlo je kratko vremensko razoblje8: tek približno polovica očekivanog životnoga vijeka stanovnika Lijepe naše na početku trećeg tisućljeća, jedva nešto više od najoptimističnijih „generacijskih“ i anropoloških sjećanja mog naraštaja, približno osmorih uobičajenih razdoblja operativnih planiranja u gospodarstvu i znanosti i dr., ali i neko optimalno vrijeme za cjeloživotno školovanje, stjecanja novih znanja, radnih navika, intelektualnih sklonosti i obikovanja ili dorade specifičnosti za odabranu struku5-7 i dr.

Trideset godina odrastanja i školovanja za struku Istraživanje u društvenim znanostima najčešće se svodi na kompiliranje.

René Le Senne (1882. – 1954.)

Dugogodišnju suradnju i pisanje u Suvremenoj trgovini započeo sam kao ljudski i stručno formirana osoba6 . Iza mene su već bile godine djetinstva, kućnog i osnovnoškolskog odgoja, solidnog srednješkolskog obrazovanja9, diploma inženjera prehrambene tehnologije i biotehnologije, magisterij organske kemije

i biokemije, doktorat znanosti, iskustvo profesora više škole i istraživačkog rada u gospodarstvu i znanosti, ali i hipoteka manjkavosti tadašnjeg i kasnijeg školovanja za rad i rukovođenje razvojem i investicijama u prehrambenoj inustriji (sic.!) i drugo što sam sustavnim radom, samoobrazovanjem i suradnjom (među ostalim) u Suvremenoj trgovini priveo do razine novih pogleda na hranu, prehranu, zdravlje (slika 1) i trgovinu (slika 2) cjeline zdrave prehrane i etiološkim pristupom pripreme za cjelinu obrade zadane teme u ovom pregledu.

Sve u svemu, dug i sadržajan život 10 u kojem sam doživio i preživio gotovo 80 godina života, obilježio i proslavio 50. godišnjicu mature, 50 godina studija prehrambene tehnologoje i biotehnologije11 i isto tako značajan jubilej AMZH12; ovog ljeta očekujem proslavu zlatnog jubileja braka i 40 godina izlaženja našeg časopisa i niz drugih događanja u kojima je „cjelina uvijek više od zbroja sastojaka“13 u nadi da ću sa svim dragim ljudima iz struke i u krugu skladne obitelji dočekati još poneku obljetnicu i sjetiti se obi-

Osobne uspomene: A. Matasović (1893-1986), Arhiv Hrvatskog povijesnog portala, 2006-2011. i J. Matasović (1892-1962), Spomenica, Zagreb, 1972.

Uglavnom, sukladno prema kritičkoj obradi u K.P. Liessmann (prijevod S. Muhamedagić), Teorija neobrazovanosti, Jesenski i Turk, Zagreb, 2008.), s kojom se u pozitivnom smislu slažem. Temeljem osobnih iskustava podržavao sam je i u nešto detaljnijoj kritici strukovnog školovanja za djelatnike u trgovini: Stručno osposobljavanje djelatnika u trgovini, Suvremena trgovina (Zagreb) 17 (9/10), 126-127 (1992), te Kako poboljšati sustav, ibid.

28 (5) 148-150 i Osnovno, niže, srednje, više, visoko, specijalističko, 28 (6) 148-150 (2003) i dr.

Mnogo više od 13 redaka u Hrvatskoj enciklopediji ili 30 redaka u Almanahu AMZH (što je nekima životni cilj i mjerilo uspjeha) (op.cit. 6). Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) to su nedvojbeno godine srednje starosti i simptoma smanjenih fizičkih i intelektualnih sposobnosti obavljanja poslova primjerenih „zreloj životnoj dobi“. Prema istim mjerilima starost dijelimo na raniju (65-76 godine), srednju (75-84 godine) i duboku starost od 85 i više godina (op.cit.: Tomek-Roksandić S., Osnove o starenju i starosti, Vodič za starije građane grada Zagreba, str.

139, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invalidetom, Zagreb, 2013. i detaljniji komentar u osnovnom izlaganju). U nakladništvu to je nešto drugačije i vrijedno je zabilježiti.

50 godina studija prehrambene tehnologije, biotehnologije i nutricionizma (1956. – 2006.), Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, 2006.

50 godina Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, AMZH, Zagreb, 2011.

Aristotel (384-322. pr.Kr.) prema B. Russel (1872. – 1970.): Mudrost Zapada, Marjan tisak, Split, 2005. i dr. www.suvremena.hr

57

40 godina lja „ljudi i događaja“, kojima ću se radovati i njima se ponositi. Uostalom, prigoda i vremena za slavlja tradicionalno nikad nam nije nedostajalo.14 Večini onih koji još nisu odustali od čitanja ovih mojih sažetaka zahvalio bih se na strpljivosti, a sebi iskazao priznanje da sam sve bitno iz nemale ostavštine pisanja o hra­ni, prehrani, zdravlju u svremenoj trgovini (malim i velikim slovom!) uspio svesti u okvire uvodne misli vodilje C. Bernarda (a on je znao o čemu je pisao). Sve ostale koji se (mož­da) u mojim godinama i s mojim radni iskustvom, upozorio bih na prilično banalnu činje­ nicu da mi je za sistematiziranje i uređenje neraspoređenih podloga za ovaj pregled, usprkos internetu i vještini baratanja dostupnim informacijama, do razine predmetnog, kronološkog i autorskog kataloga (indeksa) bito potrebno oko 7 godina. Mlađim i bolje opremljenim stručnjacima i kreativnim timovima vjerojatno znatno kraće, ali još uvijek prilično dugo i zamorno.

O vrstama i dinamici usva­janja novih područja znanosti o hrani, koja sam u ovih 40 godina postupno usvajao i reducirao ih na znanstveno-popularnu razinu pisanja za dje­latnike u trgovini, vjerojatno postoji i više nesus­tav­nih i nesređenih podataka, koji če­ka­ju obaradu i pojavljivanje u javnosti. Sustavna istraživanja, sistermatizacija i objava zanim­lji­vosti s područja hrane, prehrane i zdravlja kod nas i u struci tek se očekuje.

Iako je to posao koji sadrži mnoštvo zanimljivosti i jamči dinamiku istražvanja ne jamči uspjeh, a pogotovo ne materijalni probitak ili osjetnu zaradu. Raditi za opće do­bro lijepo zvuči, ali nije probitačno.

Sadašnjost između prošlosti i budućnost Nezadovoljstvo postojećim stanjem osnovni je poticaj napretku.

M. Gorki (1868. – 1938.)

Na ovom mjestu, umjesto da „stavim točku na i“ i izlaganje zaključim uobičajenom formulacijom (umjesto zaključka), da bih ovim člankom zaokružio još jedan važan 14

15

odsječak vlastitog života i fazu u razvitku znanosti i prakse trgovanja hranom u suvremenom svi­je­t u i na primjeren se način zahvalio svima s kojim sam surađivao i časopisu, koji su me na tom putu pratili (na­­dam se dovoljno uvjerljivo!), a konačni sud o tomu, koliko je prijeđeni put bio uspje­šan prepustim „va­ma dragi čitatelji“ na kraju izlaganja.

Nakon svega osjećam se kao loš propovjednik i nikako da prestanem.

Ovo nije niti moj prvi, niti moj jedini sličan pregled u različitim fazama i vreme­ ni­ma izlaženja našeg časopisa s definiranom temom i nezadovoljan onime što sam uz mnogo truda do sada napisao (zadani okviri, raspoloživi prostor i ograničeno vrijeme!), a još više onim što sam pro­pustio napisati ili posebno istaći. To se prije svega odnosi na činjenicu da pisanje za Suvremenu trgovinu i slične publika­cije nije jednosmjerna ko­mu­nikacija, da su za rezultate zaslužni mnogi ili se nova otkrića i teme o kojima bih želio pisati javljaju nepredvidivo tamo gdje ih najma­nje očekujemo, već smo ih zaboravili ili propustili o nji­ma pisali. Ponovnim pregledom prikupljene dokumentacije i podloga za ovaj čla­nak i čitanjem napisanog, ne znam po koji puta, shvaćam da bi za cjeloviti pregled uspo­mena, suradnje i koordinacije aktivnosti tijekom plodnih godina izlaženja našeg časopisa i radove u drugim medijima bila potrebna pu-

15. prikladna za upotrebu i uživanje u novom okruženju

blikacija uobičajena za almanahe, monografije, jubilarne godišnjakke ili slične materijale.

Naravno uz angažman i koordinaciju većeg broja znalaca, vremena i uz mate­r ijal­ nu, institucionalnu i nakladničku podršku i drugo za što sada nije vrijeme i ne postoji realna mogućnost da se u tom obliku ostvari.

Vremena se mijenjaju ... ali temelji ostaju Tempora mutantur nos et mutamur in ill, is.

(Vremena se mijenjaju i mi se mijenjamo u njima)

Svijest o vlastitoj odgovornosti za zdravlje i sigurnost potrošača i gospodarski pro­­ bitak u prometu hrane, jedna je od bitnih odrednica poslovnosti zaposlenika u trgovini prehrambenom robom i pratećim djelatnostima. Stalnost prehrambenih navika i sve bolje informirani potrošači jamstvo su dugoročne stabilnosti trgovine tog tipa u dugoročnijem razdoblju (op.cit. u okvirima stabilnih osnovnih parametara na slikama 1-3, koji se bitno nisu promijenili niti će se mijenjati najmanje u razmjerno dugim vremenskim razdob­lj­i­ma).

1. wellness

14. privlačna, lijepa izgleda 13. usklađena s potrebama pojedinaca društvene zajednice

DRUŠTVO

2. funkcionalna 3. prirodna

ZDRAVLJE

12. zakonska

IZGRLED, OKUS I MIRIS

ODGOVORNOST 11. za zaštitu okoliša

10. etička (moralna)

4. svježa

5. ukusna

KAKVOĆA 6. etnička (nacionalna) 7. domaća (pripremljena kod kuće) 8. regionalna 9. industrijska (profesionalna)

Slika 3. Osnovna europska usmjerenja (trendovi) u proizvodnji, prometu i potrošnji hrane15.

Ovo me je podsjetilo na nenadmašnog velikana duha, dobrog čovjeka, vegetarijanca i fabijevca, koji je početkom prošlog stoljeća iz Dubrovnika brzojavio prijateljima u London: „Spašavajte, opet nešto slave!“.

Matasović, D.: Suvremena trgovina (Zagreb): Časopis za 21. stoljeće, ibid. 30 (1) 8-11 (2005), i Činjenice i mišljenja o hrani u Europi i Hrvatskoj 2013, ibid. 38 (6) 46-49 (2013) i 39 (2) 46-47 (2014).

58

Suvremena trgovina 3(40)

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

S tog stajališta nije slučajno da sam poznatu krilaticu o promjenjljivosti ljudskog života uz naslov ovog poglavlja mogao istaknuti kao „izuzetak koji potvrđuje pravilo“ bez posebnog komentara. Vjerujem, da su osnovni problemi o kojima pišem (navodi iz 2014. godine) i večini čitatelja Suvremene trgovine razmjerno dobro poznati. O njima sam pisao u tisku, na stranicama našeg časopisa i odobrenom udžbeniku za trgovce i srodna (praktična) zanimanja. Priručna litetarura i obilje referenci dostupni su na internetu i u drugim medijima.

Ono što mi se pri tomu čini bitnim i dobro je ponoviti, ukratko je sadržano u ovomu: - Ustaljeno mišljenje, da gladan čovjek jede sve, jedan je od najčešćih (pogrešnih) stereotipa u poimanju odnosa potrošača i trgovaca prema hrani. Činjenica je da će gladan čovjek umrijeti od gladi, a neće jesti hranu koja mu je odvratna ili samo odbojna.

- Gladan čovjek ne kupuje dionice, nego se bori za preživljavanje i kupuje hranu. Socijalni mir i stabilnost siromašnih sustava vlastodršci i demagozi kupuju hranom i zabavom, što je, na naš osebujan način, pojava prisutna i u modernoj Hrvatskoj.

- Kakvoća hrane u domaćem i međunarodnom prometu u osnovi je ugovorna kategorija. Ukoliko je zdravstveno sigurna i odgovara propisanim kriterijima vrednovanja, pakiranja i/ili stavljanja u promet može se prodavati u standardnim okvirima uređenja i opremanja trgovinskih objekata.

- Dobro se može hraniti jeftinom hranom odgovarajućeg sastava, kakvoće i količine ili loše: nedostatno zbog neimaštine ili snobizma ili skupom hranom preobilno i neracionalno.

- Kupovanje hrane i kakvoća prehrane snažan je činilac društvenog i socijalnog raslojavanja pučanstva. Očekuje se da će promet prehrambene robe, u vremenu koje je pred nama, u maloprodaji prehrambene robe, količinski rasti promet jeftinije robe i osnov nih namirnica, ali i specijalizirani odjeli (butici) sa zdravom hranom, ljekovitim pripravcima i dodacima prehrani, skupim pakovinama delikatesama i pićima. Asortiman ponude hrane stalno će se širiti probranim uvoznim i egzotičnim proizvodima u sve bolje opremljenim i klimatiziranim prodavaonica s dodatnom specijalnom opremom

za čuvanje i prigotovljavanje poluprerađenih namirnica i dr.

- U uvjetima negativnih činitelja krize hrana postaje sve više činitelj socijal-

ne nestabilnosti, bunta protiv vlastodržaca, demagoga i sustava moći, neovisno o tomu o kakvom se sustavu ili državnom poretku radi.

I na kraju kraju – nešto kao otvoreni zaključak...

Kako sam ovaj pregled započeo (s mnogim otvorenim pitanjima, op.cit.), tako bih ga i zaključio: s nizom poticajnih navoda, s djelotvornim izvodima, kompilacijama i otvorenim završetkom (nekom drugom prilikom), s malim izgledima da ih nastavim i na vrijeme završim.

Uostalom: čovjek se uči dok je živ.

Nije dobro da čovjek bude sam Post. 2, 18 Nisam ja jedini sveti čovjek u Engleskoj i Ne mogu svoju savjest staviti drugima na leđa, nikad ne znam kamo će je odnijeti.

Thomas More (Toma Morus) (1478. – 1535.)

Sudbina naroda ovisi o načinu kako se hrani i Reci mi što jedeš i reći ću ti tko si.

A. Brillat-Savarin (1755. – 1826.)

Juha od vrane (sic.!) najbolja je u jesen....

Alexandre Dumas otac (1802. – 1970.)

Leksikon prehrane, Zagreb, 1944.

E. Mayerhofer (1877. – 1957.)

Oni koji odlučuju ne znaju, a oni koji znaju ne odlučuju.

A. Peyreffite (1925. – 1999.)

Prehrambeni proizvodi u suvremenoj trgovini (D. Matasović, 1984.) (urednik) Josip Gavran (recenzent) M. Filajdić Mali vodič kroz razumnu prehranu (D. Matasović, 1989.) (urednik) S. Božićević (1925. – 2015.) (recenzenti): M. Filajdić, H. Maver i F. Mihelić ..... i drugo (op.cit.) u tekstu.

www.suvremena.hr

59

investicije

Privatna mala ulaganja i invest-klubovi piše|Goran Kauzlarić

U

propulzivnim gospodarstvima svi nešto vrte, svi ulažu, svi razgovaraju o biznisu i traže nove šanse za zaradu. To nije privilegija velikih igrača, nego javna 'poduzetnička infrastruktura' svima treba dati niz prilika da budu poduzetni i ulažu u poduzetničke projekte. Dobro ugođeni sustavi omogućuju malim ulagačima da budu važna razvojna poluga, da ulažu u projekte za koje smatraju da imaju velik potencijal razvoja i profita, te da svojim novcem potaknu djelatnosti koje smatraju važnim. Kao što se upravo događa s našim Imunološkim zavodom, gdje se masovno, velikim brojem malih uloga, nastoji prikupiti kapital za privatizaciju i rehabilitaciju tvrtke velikog društvenog značaja i razvojnog potencijala.

No, visoka kultura poduzetništva i investiranja ne nastaje sama od sebe. Prvo država mora stvoriti pogodan pravni okvir, a financijski sektor i poduzetnici ponudom velikog izbora poslovnih modela privući privatna mala ulaganja. Naravno, kod poduzetničkih ulaganja nitko ne može zaštiti ulagače od poslovnih rizika, ali propisi i javne politike moraju efikasnim kontrolingom rizik prijevare svesti na najmanju moguću mjeru.

Privatni mali ulagači su jedini pravi partner malih poduzetnika. Te dvije skupine dijele slične dugoročne interese i ulagačke perspektive. Malim ulagačima nije u prvom planu kratkoročna dobit, već malim ulaganjima na duži rok žele postupno sebi i svojoj obitelji osigurati stabilne prihode i viši standard. A upravo takva, postupna i dugoročna, struktura financiranja potrebna je malim poduzetnicima da razvijaju svoj posao step by step.

Osnovna škola ulaganja U svijetu su, kao osnovna škola ulaganja, popularni invest-klubovi. Ideja je da se ljudi koji nemaju ulagačkog iskustva, a žele se okušati i pokrenuti svoj novac da radi za njih, udružuju, ulažu manje iznose u zajednički fond i zajednički iskušavaju različite mogućnosti, kako svojim malim ulozima ostvariti što veće tekuće dobiti i tržišnu kapitalizaciju.

Kod nas, takav pristup malim ulaganjima pojavljuje se samo u vrlo malom broju i s vrlo malim brojem ulagača. Uglavnom takve projekte vodi nekoliko odvjetničkih ureda koji među svojim klijentima povremeno organiziraju akcije malih ulaganja. Ima tu vrlo zanimljivih iskustava, pa i solidnih zarada, ali institucionalne financijske organizacije, banke i fondovi koji bi mogli dati stručnu podršku i snažno potaknuti razvoj malih ulaganja, za sada ne pokazuju interes. Iznimka su Visia Croatica i HPB, koji su pokrenuli

60

Suvremena trgovina 3(40)

već spomenuti projekt ulaganja u Imunološki – bit će zanimljivo pratiti razvoj događaja.

U pravilu, invest-klubovi su grupe s manje od 100 članova, okupljene neformalno ili u jednostavnijim oblicima poslovnog organiziranja. Njihova je uloga omogućiti ljudima s ograničenom količinom novca za ulaganja da se uključe u ozbiljnije poslovne kombinacije. Članovi se povremeno sastaju, te zajednički analiziraju ulagačke prilike i dogovaraju gdje i kako će ulagati, hvatajući iz prve ruke ulagačko iskustvo. Iako im je primarna motivacija ostvarivanje najveće moguće dobiti, to je također izuzetna prilika za razmjenu ideja i upoznavanje tržišta kapitala.

Gdje i kako ulagati?

Jedna španjolska financijska organizacija specijalizirala se za projekte uzgoja i plasmana tuna po cijelom svijetu. Kad negdje uoče pogodnu valu, organiziraju prezentaciju za predstavnike lokalne uprave i iznose ponudu da će otvoriti određeni broj radnih mjesta i donijeti lokalnoj zajednici značajne prihode kroz plaće, poreze, doprinose isl. Od domaćina traže samo koncesiju na pomorsko dobro. Kompanija dolazi s gotovim projektima i osiguranim izvorima financiranja. U cijelosti preuzima na sebe izgradnju i opremanje ribogojilišta, nabavku mlađi i repromaterijala, jamči otkup i plasman, te zapošljava i educira lokalne radnike i menadžment, uz primjenu lokalno propisanih mjera zaštite okoliša.

Uvažavajući sve dvojbe u svezi uzgoja tuna, ipak je zanimljivo 'izvući' goli poslovni model: usko specijalizirana financijska organizacija prikuplja kapital investitora za ulaganja u određenoj propulzivnoj djelatnosti i aranžira sve potrebne stručne servise da bi pokrenula razvojne projekte i zadržala kontrolu nad svojim ulaganjima.

Slične biznis modele primjenjuju investicijski fondovi specijalizirani za ulaganja u plantažni uzgoj i eksploataciju plemenitih vrsta drveta. Na tržištima gdje postoje viškovi kapitala i interes za zaradu, oni prikupljaju novac za ulaganja, primjerice, u brazilske šume. Uz kvalitetnu organizaciju to je vrlo solidan biznis. Prema povjesnim podacima za prote-

klih 100 godina ulaganja u uzgoj šuma bilježe kontinuiran rast vrijednosti same drvne mase za 3,3 posto iznad inflacijske stope.

Da li je itko u Hrvatskoj ispitao mogućnosti za ulaganja u plantažni uzgoj hrvatske hrastovine, smreke ili oraha? Beskrajna prostranstva državnog zemljišta stoje neobrađena, a vodeće tvrtke hrvatske drvne industrije žale se da dobivaju nedovoljne kvote otkupa trupaca. Zbog premalih kvota ne mogu uspostaviti dovoljan opseg prerade za rentabilnu proizvodnju, moraju odbijati već ugovorene narudžbe i zatvarati radna mjesta. Možda se u investiranju u uzgoj novih šuma može naći računica da se pokrene domaći privatni kapital i da se privuku strani ulagači.

Još je zanimljivija situacija s nekretninama.

Kriza i nespretne kalkulacije oko poreza na nekretnine doveli su do urušavanja tržišta nekretnina i njihovih cijena. Činjenica je da hrvatski građani imaju previše kapitala zamrznutog u nekretninama (i da padom cijena imaju ogromne gubitke na tom kapitalu).

Sad je već mnogima dosta silnih vikendica i praznih stanova, ali ne znaju što bi s njima.

Međutim, kroz komercijalne nekretninske i turističke projekte, kvalitetne servise i renting management velik dio tih nekretnina bi mogao stvarati prihod. To je jedan od maloborjnih realnih nacionalnih resursa, koji se u sprezi s malim ulaganjima može relativno brzo i lako aktivirati, umjesto da se obzvređuje. A posebno je intrigantna potencijalna mogućnost da i banke, kroz pametne kombinacije malih ulaganja u nekratninske projekte, jednim potezom stvore sasvim novo tržište financijskih usluga i vrate dio vrijednosti svoje hipotekrane imovine.

Jedna od bitnih uloga investicijskog kapitala je utjecaj na razvojni potencijal gospodarstva, alokaciju investicija u najbolje tržišne prilike i stvaranje pritiska na sve gospodarske subjekte koji treba razultirati najboljim korištenjem raspoloživih resursa. U razvoju kulture poduzetništva i ulaganja važna je masovnost. U poduzetnom društvu svi su poduzetni. Velika ulaganja su bitna za velike projekte, ali isto tako, za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, izuzetno su važna ST mala privatna ulaganja.

Zašto SAJMOVI Hrvatska je nažalost izgubila svoju sajamsku poziciju na međunarodnim tržištima ili je ona bitno smanjena.

Praksa pokazuje da nam treba strategija sajmovanja, kako na domaćem tržištu, tako i prilikom izlaska naših gospodarskih subjekata na strana tržišta u funkciji izvoza.

Mjesto održavanja: Zagreb, Velika dvorana HGK Datum održavanja: 30. 09. 2015.

Organizatori: HGK + SUVREMENA TRGOVINA

Da li je razvoj regionalnih sajmova odgovor na gospodarsku krizu i put prema svjetskim tržištima? Zašto su sajmovi uopće potrebni gospodarstvu? Mogu li sajamske organizacije poticati novu proizvodnju i stvaranje dodane vrijednosti? To su samo neka od pitanja koja postavljamo pred Vladu, komore, resorna ministarstva i gospodarske subjekte.

Evo i nekih naznaka tematskog okvira: •

Zašto se širi broj sajmova i povećava broj izlagača unatoč novim oblicima poslovna komunikacije?

•

Analiza događanja na svjetskoj poslovnoj pozornici jasno pokazuje izuzetan uzlet sajamskog poslovanja – kroz broj sajamskih priredbi i povećani broj izlagača. Kakvo je stanje u nas?

•

Želimo upozoriti na tri temeljne funkcije sajmova koje se ne bi smjele zapostaviti: poslovna funkcija; makroekonomska funkcija; socijalna funkcija

•

Analize pokazuju da za mnoge tvrtke u razvijenim zemljama sajmovi još uvijek predstavljaju središte komunikacijskih i marketinških aktivnosti, osobito u B2B komunikaciji. Prednost prema istraživanjima imaju samo vlastite web stranice pojedinih tvrtki.

•

Iznijet će se najbolja iskustva u organiziranju domaćih sajmova, a kroz panel i iskustva nastupa naših gospodarstvenika na inozemnim sajmovima.

CILJNA SKUPINA: organizatori regionalnih sajamskih priredbi u Hrvatskoj, tvrtke koje redovito nastupaju na domaćim i inozemnim sajmovima (samostalno ili u organizaciji HGK, HOK ili drugih organizatora), izvoznici (pretežito MSP)

Rezervirajte svoje vrijeme :: Ulaz je slobodan Zbog ograničenog broja mjesta u dvorani, prijavite se već sada na info@suvremena.hr

ODIJELO ČINI MUŠKARCA Odijela već od 1.699 kn Odijelo na fotografiji: Benvenutto 100% vuna (dostupno u moderato I men - Frana Petrića 7, Zagreb i moderato shop - Ulica Sergijevaca 39, Pula)

Prodajna mjesta: •Zagreb: moderato I men shop - Frana Petrića 7, T. 01/4833-918; moderato shop - Meštrovićev trg 1J, T. 01/6600-717 •Rijeka: RK Korzo / moderato - Koblerov trg 1, T. 051/321-976 •Dubrovnik: RK Minčeta / moderato - N. Tesle 2, T. 020/358-730 •Osijek: moderato shop - Trg slobode 3, T. 031/211-773 •Pula: moderato shop - Ulica Sergijevaca 39, T. 052/215-511