Suvremena trgovina 2-2021

Suvremena trgovina S T R U Č N I

Č A S O P I S

UDK 339, ISSN 1330-0180, CODEN SUTREE, VOL. 46, BROJ 2

Z A

T R G O V I N U

www.suvremena.hr

Suvremeni lanci opskrbe – složeni logistički sustavi

Tema broja:

Logistika

Logistika u trgovini i dostava u posljednjoj milji Hrvatska uživa u prednostima 5G tehnologije Logistika – od ružnog pačeta do labuda Nova paradigma urbane logistike Uspješno upravljanje prodajom Nabava – srce lanca opskrbe Plan održive urbane logistike Uloga facilitatora u turizmu Franšiza u edukaciji

U žarištu: Potrošači i ambalaža

F J

P

F u d

P u s u z

Č

FreshBase Jednim dodirom do učinkovitosti Pametnije vaganje uz sve prednosti zaslona osjetljivog na dodir FreshBase je nova linija METTLER TOLEDO vaga koja trgovce hrane odvodi u svijet visokih performansi vaganja uz sve prednosti zaslona osjetljivog na dodir.

Poboljšajte doživljaj kupovine u vašim poslovnicama! FreshBase linija ubrzava proces vaganja, kako na uslužnim pultevima, tako i na odjelu samoposluge. Vaši kupci će uživati u opuštenijoj kupovini, bez čekanja u redovima, i pogodnostima bolje usluge i savjeta – zato što će vaši zaposlenici imati više vremena za njih. Činimo stvari malo jednostavnijima. Mi to zovemo “učinkovitost u trgovini“.

www.mt.com/FreshBase

UD COD ISSN

Glav Sreć

Ure

izv.p izv.p Ante dr.sc Dub Zvon prof SER

Organizatori:

Sav Doc Jadr CER odb GRG ZAG Univ KAT dr.sc posl KNE Zagr Nad Fran odb • Dip Nad Zagr SIND oec. trgo Zagr Ekon

Pokrovitelji: REPUBLIKA HRVATSKA Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske Unije

Transformacija sajamske industrije

REPUBLIKA HRVATSKA Ministarstvo poljoprivrede

Časo

God 150,

SAJMOVI

– UČINKOVIT POSLOVNI ALAT Osijek 2. lipnja 2021. u 11 sati dvorana Vikarijata

J. J. Strossmayera 58

Upr 100 Nov tel./ mob

Izda za tr

Za i dire

Zlatni sponzori:

e-m Web

Tisa Kriz

Ure stav vrać auto

Više o svemu na www.suvremena.hr

Na n

UDK 339 CODEN SUTREE ISSN 1330-0180 Glavni i odgovorni urednik: Srećko SERTIĆ

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

Uredništvo: izv.prof.dr.sc. Dario DUNKOVIĆ, izv.prof.dr.sc. Aleksandar ERCEG, Ante GAVRANOVIĆ, Željko JELIĆ, prof. dr.sc. Ljubo JURČIĆ, Ivana KOLAR, prof.

Dubravka LIEBL, Ana MARUŠIĆ LISAC, Zvonko PAVLEK, mr. Branko PAVLOVIĆ, prof.dr.sc. Zdenko SEGETLIJA, Tihomir SERTIĆ, prof. Josip ŠINTIĆ Savjet časopisa: Doc.dr.sc. Rajko BUJKOVIĆ, direktor, Jadranski sajam, Budva, Crna gora • Ivica CEROVEČKI, predsjednik Nadzornog odbora, KOTKA, Krapina • Prof. Darko GRGURIĆ, ravnatelj, TRGOVAČKA ŠKOLA ZAGREB • Prof.dr.sc. Jugoslav JOVIČIĆ, Univerzitet u Travniku, BiH • Ivan KATAVIĆ, vlasnik, KTC, Križevci • Prof. dr.sc. Ivica KATAVIĆ, dekan, Europske poslovne škole, Zagreb • Dipl.inž. Darko KNEZ, predsjednik Uprave BADEL 1862, Zagreb • Dipl.inž. Zlatan LISICA, član Nadzornog odbora, KRAŠ, Zagreb • Mag. Franc PANGERL, predsjednik Upravnog odbora, CELJSKI SEJEM, Celje, Slovenija • Dipl.oec. Mijo ŠIMIĆ, predsjednik Nadzornog odbora, TEKSTILPROMET, Zagreb • Zlatica ŠTULIĆ, predsjednica, SINDIKAT TRGOVINE HRVATSKE • Dipl. oec. Josip ZAHER, potpredsjednik za trgovinu i financijske institucije HGK, Zagreb • Prof.dr.sc. Siniša ZARIĆ, Ekonomski fakultet Beograd, Srbija Časopis izlazi dvomjesečno

T R G O V I N U

Vol. 46 br. 2 str. 1-96 Zagreb, travanj 2021.

Sadržaj Tema broja: Logistika – od ružnog pačeta do labuda prof.dr.sc. Krešimir Buntak

6

Logistika razminiranja

9

Fitim Kurti, mag.oec.

Uloga logistike u stvaranju kvalitete prehrambenih proizvoda Značaj industrijske logistike i internog transporta za logistički proces

Vinko M. Ćuro

12

Bojan Premužić, mag.ing.traff.

16

Ante Klečina, mag.ing.traff.

18

Suvremena željeznica okosnica je suvremenih lanaca opskrbe u Europi i svijetu

Logistika u trgovini i dostava u posljednjoj milji

doc.dr.sc. Saša Petar

20

Zračna luka kao logističko-distributivni centar

doc.dr.sc. Miroslav Drljača

23

Suvremeni lanci opskrbe – složeni logistički sustavi

Maja Matajčić, mag.oecc.

26

Izazovi globalnog lanca distribucije COVID-19 cjepiva

dr.sc. Vesna Sesar

29

dr.sc. Davor Grgurević

30

Matija Kovačić, mag.ing.traff.

33

Ivana Kolar

36

Leila Krešić-Jurić Ivan Rendulić, Ivana Kolar

39

doc.dr.sc. Ivana Martinčević

42

Sigurnost i zaštita zdravlja zaposlenika kao logistički proces

Ernest Forjan, bacc.oec.

45

Plan održive urbane logistike

doc.dr.sc. Predrag Brlek

47

Maja Mutavdžija, mag.ing.traff.

49

Ana Knežević

52

Ante Gavranović

56

Nabava – srce lanca opskrbe Medicinska logistika kao osnova osiguranja kvalitete života Logistika, turizam i Covid-19 Uloga facilitatora u turizmu – logistika u izvornom obliku Logistika evenata

Godišnja pretplata: 150,00 Kn, 70 €; 100 USD

Nova paradigma urbane logistike

Uprava i Uredništvo: 10090 Zagreb, Nove Rašljice 2 tel./faks: 01 3499 034 mob.: 099 2136 540

Svijet duhanske industrije - Dominacija deset svjetskih tvrtki

Izdavač: SENIKO studio d.o.o. za trgovinu i usluge

Uspješnu priču Pevexa potvrđuje poslovanje bonitetnim certifikatom AAA

65

Tvrtke se moraju fokusirati na poslovanje u skladu s krizom – budimo generali novih pobjeda (II)

66

Za izdavača: Srećko SERTIĆ, direktor e-mail: direktor@suvremena.hr Web portal: www.suvremena.hr Tisak: Tiskara Zelina d.d., Katarine Krizmanić 1, Sveti Ivan Zelina Uredništvo se ograđuje od osobnih stavova autora. Rukopisi, slike i crteži vraćaju se, samo na posebni zahtjev autora.

Na naslovnoj stranici: Logistika

Potrošači i ambalaža BAT među tri najbolje kompanije po održivosti FTSE 100

58

Objavljeni dobitnici petog kruga natječaja „Pokreni nešto svoje“ Hrvatska uživa u prednostima 5G tehnologije

60 Nataša Malić

mr.sc. Branko Pavlović

62

Održan Poslovni izazov 2021. – najveće digitalno nacionalno natjecanje srednjoškolaca

70

Analiza osnovne strukture potrošnje kućanstava u Hrvatskoj i na razini Europske unije Ivona Bačelić Grgić, dipl.oec.

72

Franšiza u edukaciji i kako to radi TinkerLabs

izv.prof.dr.sc. Aleksandar Erceg

76

Željko Jelić

80

Zvonko Pavlek

86

dr.sc. Božo Skoko B.P.

90 91

A.G.

92

Lažne vijesti (2) Uspješno upravljanje prodajom (1) Nove knjige: Inovativnost i imidž Hrvatske Organizacijska teorija – s naglaskom na teoriju igara Modna industrija 2021.

www.suvremena.hr

5

tema broja: LOGISTIKA

LOGISTIKA

– od ružnog pačeta do labuda piše: gost urednik prof. dr. sc. Krešimir Buntak Pročelnik Odjela za logistiku i održivu mobilnost – Sveučilište Sjever

P

romatrajući razvoj pojedinih struka i njihovu ulogu, gotovo da niti jedna nije doživjela takvu ekspanziju kao što se to dogodilo s logistikom u zadnjih tridesetak godina. I ne samo to, logistika je proglašena kao jedno od šest zanimanja budućnosti, što će joj sve više davati na značaju i atraktivnosti. Nažalost, samo područje logistike još se uvijek, a posebno kod nas, najčešće sagledava kroz prizmu distribucije i skladištenja. Tom pogledu i percepciji uvelike je kumovalo pozicioniranje logistike u granu inteligentni transportni sustavi i logistika, polja tehnologija prometa i transport u području tehničkih znanosti, čime se napravila velika nepravda logistici kao višedisciplinarnom području, struci i znanosti.

Upravo je ovaj prilog pokušaj otvaranja spoznaja o širini i višedisciplinarnosti logistike kao struke i znanosti, budući se kroz niz tema pokušalo otvoriti prozor i pogled na svu raskoš i značaj logistike od primarnog do kvintnog sektora. Teško je ne primijetiti koliko se raspravljalo o problemima logistike u ovo vrijeme pandemije i to ne samo ve6

Suvremena trgovina 2(46)

zano uz specifične uvijete pakiranja i distribucije cjepiva, već i vezano uz organizaciju cijepljenja ili organiziranja bolničkog sustava u borbi protiv pandemije uzrokovane virusom COVID-19.

Ista situacija pojavila se nakon potresa u Republici Hrvatskoj kada je najčešći isticani problem bio organizacija, odnosno logistika osobito neposredno nakon potresa i pružanja pomoći unesrećenima kao i kasnije.

Na svjetskoj razini na važnost logistike ukazao je nedavni događaj u kojem se nasukao teretni brod u Sueskom kanalu kada je bio zatvoren promet i opskrba, a zastoj je onemogućavao u svakom satu prolazak robe u vrijednosti 400 milijuna dolara. Digitalna tranzicija i transformacija utjecala je na razvoj nekih novih poslovnih modela koji su u prvi plan izbacili tvrtke koje su u svojoj srži logističke i rade kao platforme. A globalno gospodarstvo više se i ne može zamisliti bez složenih lanaca i mreža opskrbe, čijim se upravljanjem uvelike utječe na rezultat poslovanja i samu ekonomiju. Sve je to razlog zašto je važno logistiku početi sa-

gledavati iz drugog kuta i dati joj pravu ulogu i značaj.

Etimologija izraza „logistika“ Zelenika i Pupovac proučavajući izvor, odnosno korijen pojma logistika u znanstvenoj i stručnoj literaturi, spoznali su da postoje različita stajališta (tekst u cijelosti preuzet). Ta su stajališta u osnovi ispravna, zbog mogućnosti segmentiranja logistike kao višeznačnoga pojma. Prva poznata uporaba pojma logistike datira iz godine 1670., a zabilježena je u vojnim dokumentima Ludwiga XIV., pa ne začuđuje činjenica da prva definicija logistike potječe od baruna Antoinea Henryja de Jacominija, koji je u svojoj knjizi „O ratnom umijeću“, logistiku definirao kao „praktičnu vještinu pomaka snaga – osim borbe, sve ili gotovo sve u području vojnih aktivnosti“.

Sukladno s time, pretpostavlja se da je riječ „logistique“ izvedena iz dočasničkog čina „Marechal des Logis“, zadaća kojega je bila planirati sve administrativne poslove vezane uz pomak snaga u francuskoj vojsci u XVII. stoljeću. Jed-

nako se tako tvrdi da je pojam logistika nastao od francuske riječi loger, koja znači „stanovati“, „noćiti pod vedrim nebom”, „smjestiti se“, „ukonačiti se“, „nastaniti se“.

Premda nastala u vojsci, radi rješavanja, proučavanja i kreiranja planova za pokretanje trupa i radi njihove opskrbe iz pozadine, napravila je snažan prodor u sve gospodarske djelatnosti zbog proširenja tržišta, tendencija pada racionalizacijskih mogućnosti u proizvodnji, želje za diferenciranjem servisima isporuke (…), da bi rješavala i odstranjivala sve ono što stoji na putu lošoj i skupoj proizvodnji i distribuciji proizvoda i usluga.

Takvu tvrdnju potkrjepljuje i pojašnjenje riječi „logistics“ u Cambridge International Dictionary „pozorno organiziranje kompliciranih vojnih i poslovnih aktivnosti tako da se odvijaju učinkovito i efektivno“. Na svršetku XIX. stoljeća izraz logistika „preselio“ se i u Sjedinjene Američke Države, pa se u njihovoj vojničkoj literaturi rabi u značenju „vojničkih službi pozadine“, odnosno „znanosti o pozadinskoj vojničkoj službi, tj. transportu i opskrbljivanju“, da bi se u drugoj polovini XX. stoljeća „vratio“ kao znanost o upravljanju.

Logistika se kao znanost i kao aktivnost veoma brzo razvijala i afirmirala u civilnom, odnosno u gospodarstvenom sektoru i to u mnogo širem i suptilnijem značenju, posebno kao interdisciplinarna i multidisciplinarna znanost koja se izučava i primjenjuje u gotovo svim ljudskim aktivnostima. Ako se suvremeno pristupi etimologiji izraza logistika, ispravnije je, a moglo bi se ustvrditi i znanstveno zasnovanije, korijene pojma potražiti u grčkim riječima logos u značenju znanosti o principima i oblicima pravilnoga mišljenja i prosuđivanja (…) i logistikos u značenju vještine, iskustva i znanja u očuvanju, procjeni, prosudbi svih relevantnih elemenata u prostoru i vremenu potrebnih za optimalno rješava-

nje strateških i taktičkih zadataka u svim područjima ljudskih aktivnosti.

Temeljna obilježja i uloga logistike u svakodnevnoj primjeni Danas prevladava shvaćanje logistike kao pojma vezanog uz područje toka (tokova) sredstava i pripadajućeg toka informacija, pri čemu se kao infrastruktura koriste mreža i uređaji koji služe za protok dobara, energije, informacija i znanja. Logistiku prate: složeno planiranje, upravljanje, provedba i kontroliranje robnih tokova, oblikovanje odgovarajućeg robnog i informacijskog sustava, kao i uređenje pratećih sustava, postupaka i procesa. Logistiku kao pojam možemo definirati u užem i širem smislu. U širem smislu pod pojmom logistike podrazumijeva se upravljanje tokovima i pohranom resursa, a u užem smislu logistika podrazumijeva sustav menadžmenta cjelokupnog opskrbnog lanca od premještanja sirovina, poluproizvoda, reprodukcijskog materijala do distribucije gotovih proizvoda. Logistiku možemo promatrati i sa stajališta korisnika. Korisnik unaprijed definira svoje zahtjeve s određenim željenim odnosom kvalitete usluge odnosno koristi i troška. To je filozofija kojom se korisnik rukovodi pri prihvaćanju usluge i integrira vrednovanje svih elemenata koji su ključni da bi se zadovoljili njegovi zahtjevi. Između logistike kao aktivnosti i logistike kao znanosti ne postoji velika razlika. Definicija pojma logistike obuhvaća djelatnosti kojima se planira, upravlja, ostvaruje i kontrolira prostorno-vremenska transformacija u vezi s količinom, vrstom i svojstvom dobara, rukovanje dobrima, kao i logističkim određivanjem dobara. Logistikom se učinkovito povezuju dvije točke – točka isporuke s točkom primitka.

Kako bi te dvije točke bile učinkovito povezane, logistika treba osi-

gurati opskrbljenost točke primitka pravim proizvodima ili uslugama, u ispravnom i primjerenom stanju, u pravo vrijeme, na pravom mjestu i sve to uz minimalne troškove.

Danas postoji nekoliko definicija logistike. Američko logističko društvo definira logistiku kao proces planiranja, ostvarivanja i kontrole učinkovitih, troškovno efektnih tokova i skladištenja sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda i s time povezanih informacija od točke isporuke do točke primitka, a sve to da bi se zadovoljili traženi kupčevi zahtjevi.

Definicija pojma logistike, od strane Međunarodnog logističkog društva, ističe kako je logistika podupirući menadžment koji za vrijeme trajanja jednog proizvoda jamči učinkovitije korištenje servisa i odgovarajuće ostvarenje logističkih elemenata u svim fazama životnog ciklusa, kako bi se ostvarilo efektivno upravljanje resursnom potrošnjom. Europsko logističko udruženje definira logistiku kao organizaciju, planiranje, nadzor i izvršavanje toka dobara od razvoja i nabave preko proizvodnje i raspodjele, pa do konačnog potrošača. Sukladno tome, cilj logističkih aktivnosti sastoji se od ispunjavanja zahtjeva tržišta s minimalnim troškovima i minimalnim ulaganjem kapitala.

Logistika kao znanost skup je interdisciplinarnih i višedisciplinarnih znanja, koja izučavaju i primjenjuju zakonitosti mnogobrojnih i složenih aktivnosti, koje funkcionalno i djelotvorno povezuju sve djelomične procese svladavanja prostornih i vremenskih transformacija u sigurne, brze i racionalne jedinstvene logističke procese, tokove i protoke materijala, od točke isporuke do točke primitka, a glavni cilj je da se uz minimalno uložene potencijale i resurse maksimalno zadovolje zahtjevi tržišta tj. kupaca, korisnika usluga i potrošača. Tijekom 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeća u stabilnim uvjetima poslovawww.suvremena.hr

7

logistika nja, promjene su bile vrlo rijetke, a potražnja je premašivala ponudu i gotovo se sve moglo prodati, raspolagalo se relativno sigurnim informacijama o okruženju, moglo se i planirati i prognozirati vrlo precizno. U to vrijeme poduzeća su svoju poslovnu strategiju temeljila na unutarnjoj tehničkoj sposobnosti poduzeća. Nakon 70-ih godina 20. stoljeća dinamičke promjene na tržištu bile su sve češće, te je bilo teže i neizvjesnije prognozirati, a od planiranja se očekivala veća fleksibilnost, konkurencija je bila zastupljenija, a okruženje sklono sve češćim promjenama bilo je složenije. U takvom okruženju, poduzeća su bila prisiljena mijenjati svoju dotadašnju poslovnu strategiju iz pasivnog u aktivno prilagođavanje i ponašanje utječući na promjene iz okruženja. Poduzeće se sve više usmjeravalo prema svojoj okolini. Suvremeno poslovno okruženje sa svojim obilježjima, dinamičnošću i složenošću, a time i podložnošću stalnim promjenama, mora svoj proizvodni program stalno prilagođavati, jer se na tržištu nudi sve više proizvoda i usluga, a životni se vijek proizvoda i usluga skraćuje. Potreba uvođenja logistike došla je u uvjetima kada ponuda dobara nije mogla podmiriti postojeću potražnju te je zadaća poduzeća bila naći način povećanja obujma proizvodnje i unapređenje proizvodnosti rada. To se postizalo tehničko-tehnološkim razvojem, automatizacijom i racionalizacijom, no kasnije se javlja problem zasićenosti tržišta. Time se problem iz proizvodnje prebacuje na prodaju, čime raste i značaj prodaje i marketinga.

Značaj logistike u posljednjih 30ak godina naglo je porastao zahvaljujući činjenici da primjenom logističkih načela i metoda poduzeća mogu smanjiti svoje troškove, tj. povećati svoj profit. Poslovna logistika ima važnu ulogu s obzirom da značajan dio vremena i troškova procesa reprodukcije otpada na logističke aktivnosti. Rast značenja 8

Suvremena trgovina 2(46)

logistike u znanosti i praksi objektivan je proces koji, pored novih ekonomskih zahtjeva, sadrži i snažne impulse za razvitak informacijske i komunikacijske tehnologije, kao i tehnika i tehnologija transporta, manipuliranja, skladištenja i pakiranja, te tehnika upravljanja koje omogućuju optimalna logistička rješenja za tijekove dobara, informacija, energije i znanja u sustavima. Povećanje obujma proizvodnje i unaprjeđenja proizvodnosti rada isprva se uspijevalo postići tehničko-tehnološkim razvojem, automatizacijom i racionalizacijom, ali nakon što je došlo do zasićenosti tržišta, raste važnost marketinga i prodaje na koje se danas uvelike oslanjaju rezultati poslovne logistike.

Logistika u suvremenom poduzeću mora obuhvatiti stvaranje svrhovite infrastrukture kojom se cjelokupan opskrbni sustav stavlja u službu vođenja poslovne organizacije, pa pored tradicionalne prostorno-vremenske transformacije dobara, obuhvaća i financijsko poslovanje, računovodstvo, kontrolu i reviziju, istraživanje i razvitak, upravljanje ljudskim potencijalima i sl., odnosno sva znanja i sve aktivnosti koje podupiru efikasno odvijanje osnovne djelatnosti poduzeća.

Zaključno…

Zbog primjenjivosti logističke koncepcije u mnogim područjima poslovanja i na raznim upravljačkim razinama, logistika se u ekonomskoj literaturi javlja pod različitim nazivima. U njemačkoj su literaturi autori pojam logistike povezivali s premještanjem predmeta unutar i izvan poduzeća, da bi se kasnije pojavilo sustavno poimanje upravljanja poslovnim procesima kao osnovno obilježje logistike. Upravo je ovakav razvoj korištenja pojma logistika uzrokovao pojavu mnoštva naziva, neki od kojih su: logistika nabave, logistika prijevoza, logistika trgovine, logisti-

ka proizvodnje, distribucijska logistika, logistika marketinga, logistika upravljanja, industrijska logistika, logistika zdravstva, urbana logistika i dr.

Logistika se u 20. stoljeću vrlo brzo razvijala, a posebice se afirmirala u gospodarstvu gdje postaje važan čimbenik u razvoju države, te značajno utječe na sektor maloprodaje. Istraživanje koje je proveo McKinsey Global Institute otkrilo je utjecaj logistike na nacionalnu produktivnost, odnosno na razvoj sektora maloprodaje. Važnost logistike za nacionalne ekonomije ogleda se u udjelu vrijednosti logističkih usluga u bruto društvenom proizvodu (BDP-u) pojedine zemlje, pa se tako taj udjel razlikuje i veći je u visokorazvijenim zemljama, u odnosu na tranzicijske zemlje i zemlje u razvoju.

Na kraju, ili na početku, logistika je poput ružnog pačeta koje je izraslo u prekasnog labuda, no gledajući njenu ulogu šahovskim rječnikom, logistika je prava kraljica poslovnih i svih drugih procesa i sustava.

Korištena literatura (djelomično preuzeti dijelovi tekstova) 1.

Zelenika, R., Pupovac, D. (2001): Suvremeno promišljanje osnovnih fenomena logističkog sustava, Ekonomski pregled, 52 (3-4) 354-378

2.

Brčić-Stipčević, Vesna (2004): Logistika-predavanja na PDS-u Vanjska trgovina, Zagreb, Ekonomski fakultet u Zagrebu

3.

Pupovac, D. Modeli logističkih usluga, diplomski rad, https:// www.pfri.uniri.hr/knjiznica/NGdipl.LMPP/164-2013.pdf pristupljeno 02.01.2020.

4.

Šamanović, J. (1999): Logistički i distribucijski sustavi, Split: Ekonomski fakultet Split, str. 14

5.

Zelenika, R. (2005): Logistički sustavi, Rijeka: Ekonomski fakultet u Rijeci, str. 19

6.

Mangan, J., Lalwani, C., Butcher, T. (2008): Global Logistics and Supply Chain Management, United Kingdom: ST John Wiley & Sons, Ltd., str. 7

Logistika razminiranja piše: Fitim Kurti, mag. oec.

Sveučilište Sjever – Odjel za logistiku i održivu mobilnost

U

Republici Hrvatskoj nakon Domovinskog rata na područjima ratnih djelovanja, zaostalo je mnogo eksplozivnih sredstava.

Sve su one stalni izvor opasnosti za život i zdravlje ljudi koji žive u njihovoj blizini koji ima velik utjecaj na mogućnost korištenja prirodnih resursa na tim područjima i ograničava mobilnost, rad i ekonomski rast tih područja nakon ružnih ratnih godina. Kako bi se riješio taj primarni problem i smanjila ugroza te područja vratila u funkciju, u RH su već 1995. godine pokrenuti radovi razminiranja unutar sektora Civilne zaštite. Nedugo nakon toga

doneseni su zakonski i podzakonski akti koji su omogućili uspostavu Hrvatskog centra za razminiranje i otvaranje pristupa privatnom sektoru u rješavanju tog problema.

U početku su se prema prioritetima razminirala područja oko naselja kao što su Vukovar, Osijek, Šibenik, Zadar i ostala naselja koja su bila poprišta sukoba i infrastrukturnih objekata poput prometnica, dalekovoda, brana, plinovoda, nasipa i slično. S vremenom se prešlo na poljoprivredna područja i šume i u konačnosti na ostala područja koja su manjeg prioriteta i gdje je fluktuacija ljudi

manja i opasnost za veći broj ljudi smanjena poput područja Južnog Velebita, Dinare, Male Kapele, Baranje, Papuka i Psunja. Trenutno se nalazimo u završnim godinama razminiranja i vjerojatno je da će do kraja desetljeća cijelo područje Republike Hrvatske biti čisto od minsko-eksplozivnih sredstava (protupješačkih i protuoklopnih mina) i raznog streljiva (bombe, minobacačke mine, rakete, granate, trombloni i sl.) koje je korišteno i nije se aktiviralo pa predstavlja realnu opasnost i ugrozu za ljude i životinje zbog svog eksplozivnog punjenja. www.suvremena.hr

9

logistika Cijeli taj posao predstavljao je i predstavlja značajan logistički zadatak i bez dobre logistike nije ga moguće izvesti. Cilj i zadatak logistike je omogućiti ostvarenje nekog posla planiranjem, organizacijom i dopremom potrebnih resursa (potrebnih informacija i uspostavljenih kanala komunikacije, kompetentnih i obučenih ljudi s potrebnim vještinama i znanjima, potrebnih materijalnih sredstava za izvođenje radova od strojeva, opreme i sl. i potrebne energije i energenata poput struje i goriva) za izvođenje tih radova na pravo mjesto u pravoj količini i kvaliteti i u pravo vrijeme uz poštivanje potrebne razine sigurnosti i uz zadovoljavajuću efikasnost i efektivnost, kako bi se radovi mogli odvijati na ekonomski, ekološki i socijalno održiv način. S obzirom na specifičnost razminiranja i stalnu ugrozu za ljude na radilištu i one koji žive i borave u blizini odvijanja poslova, životinje, infrastrukturu i okoliš, ovaj logistički zadatak je na još višoj razini.

Kako bi se iz temelja razvio dotada nepostojeći i nepoznati sustav razminiranja u novostvorenoj državi, prvenstveno je bilo potrebno uspostaviti pravni okvir i izraditi plan koji će biti usklađen sa domaćim i međunarodnim propisima i ugovorima, poput Otavske konvencije o zabrani protupješačkih mina. Planom su definirani resursi za izvedbu ovih radova kojim se krenulo u njihovu nabavu, pripremu i obuku. Obuka za rad s eksplozivnim sredstvima tražila je poseban stručni kadar instruktora i nastavnika (koji je uzet iz vojnog i policijskog sektora s bogatim iskustvom iz netom završenog rata) te prikladne poligone, laboratorije, učionice i sredstva za obuku.

Početna ekipa koja se je formirala prvo u sklopu Civilne zaštite, a zatim unutar AKD Mungos, da bi se ubrzo počele otvarati privatne tvrtke kojima je ovo bilo područje interesa i rada. Novoosnovani Hrvatski centar za razminiranje imao je za10

Suvremena trgovina 2(46)

datak napraviti izviđanje cjelokupnog terena i izradu karata minski sumnjivih površina koje su definirale površinu i zahtjevnost posla te izradu prioriteta, pošto je bilo očito da će taj posao potrajati i izradu plana odrade i financiranja koji je trebalo usuglasiti sa Vladom RH i međunarodnim kreditorima i donatorima. Iz napravljenih strateških planova nastalih na tim okvirima, radili su se godišnji planovi razminiranja na razini države, iz kojih su se radili godišnji planovi nabave usluga razminiranja i raspisivali javni natječaji za izvođenje pojedinih poslova (površina za razminiranje) na koje su se javljale akreditirane tvrtke. One su u svojim organizacijama morale uspostaviti cijeli svoj logistički sustav nabave kojim su se javljale na pojedine projekte. Kako bi bile sposobne i u mogućnosti izaći na natječaj i participirati u natjecanju za posao, trebale su osigurati određene preduvjete poput pravne, financijske, tehničke i kadrovske sposobnosti koje je pojedini posao zahtijevao. To je značilo da su tvrtke trebale biti akreditirane od MUP-a za rad na poslovima razminiranja što je pretpostavljalo postojanje zaposleno zahtijevane vrste i broja stručne i licencirane radne snage, uspostavljene i verificirane Standardne operativne postupke, posjedovanje propisane verificira-

ne zaštitne opreme i sredstva za rad (npr. detektore metala) i opreme (poput strojeva za razminiranje i pasa za pronalaženje mina) koji imaju aktualan godišnji certifikat o kvaliteti ovlaštenog centra za akreditaciju tih sredstava i opreme, te osigurana skladišta za skladištenje eksploziva (preko Ugovora o najmu) i osiguranu potporu akreditiranih tvrtki za izvođenje uništavanja pronađenih sredstava (vlastita akreditacija ili Ugovor sa akreditiranim tvrtkama). Osim toga trebalo je dokazati financijsku sposobnost i dostaviti garancije za ozbiljnost ponude, a kada se posao na natječaju dobije i za dobro izvršenje posla. Sva ta logistička priprema potrebna je da se uopće može krenuti u postupak nabave posla i da se izvođač dokaže sposobnim da posao odradi na zakonski propisan, siguran i održiv način. Samo izvođenje poslova zahtijevalo je drugu vrstu logistike – operativnu. Poslovi su se odrađivali na različitim lokacijama u različitim vremenskim uvjetima i u različitim rokovima.

S obzirom na lokaciju trebalo je imati u vidu različita naseljena područja i osiguravanje sigurnosti ljudi prilikom izvođenja radova u njihovoj blizini, zatim prilikom radova uz i na različitim infrastrukturnim objektima organizirati ograničenja prometa i pristupa i raditi

s posebnom pažnjom da se ti objekti (npr. dalekovodi, ceste, nasipi, plinovodi, željeznice, naftovodi, luke i sl.) ne oštete prilikom izvođenja radova. Prilikom radova u blizini prometnica, trebalo je isplanirati, organizirati i izvesti posebnu regulaciju prometnica kako se ne bi prekinuo promet u potpunosti, a istovremeno da se poslovi mogu odvijati (npr. uz autoceste i ostale prometnice višeg ranga te uz prometnice nižeg ranga za koje nema alternativnih pravaca za zaobilaženje prilikom izvođenja radova, zatim uz željeznicu i riječne tokove uskladiti radove sa voznim redom). Na sva ta mjesta rada trebalo je dostaviti i potrebne resurse kako bi se radovi mogli izvoditi.

Prvenstveno, tu je trebalo dovesti ljude koji dolaze iz svih krajeva lijepe naše, te im osigurati adekvatne uvjete smještaja i hrane, što je ponekad bilo vrlo zahtjevno kad se je radilo u geografski udaljenim, izoliranim područjima vrlo niske naseljenosti bez potrebnih smještajnih kapaciteta. U tim je slučajevima putovanje od najbližeg smještaja na posao i nazad znalo trajati i po nekoliko sati dnevno. Tu su se logistički vrlo zahtjevnim pokazali geografski i zemljišni uvjeti kao što su razni planinski lanci poput Velebita, Dinare, Male Kapele, Papuka i Psunja te močvarna područja u Baranji i uz riječne tokove svih rijeka koje su dijelile zaraćene strane (Drava, Dunav, Sava, Una, Vuka, Bosut, Cetina, Kupa, Mrežnica i bezbroj manje poznatih rječica i potoka) koji su bili prirodna prepreka za pristup teškim strojevima i vozilima za prijevoz tereta i ljudi. Izuzetan je logistički napor bio potreban da se teškim strojevima za razminiranje omogući da se popnu na planine ili uđu u močvarna područja ili forsiraju rijeke na nepristupačnim mjestima, a razni nerijetki kvarovi i oštećenja na strojevima od eksplozija i uvjeta rada koji bi ih onesposobili za rad i kretanje, tražili su odličan opskrbni lanac i JIT logistiku rezerv-

nih dijelova na ekstremna mjesta te još veću dovitljivost i napor raznih servisera i prijevoznika koji su bili potrebni prilikom rješavanja ovakvih izazova i po suncu i po kiši i vjetru i zimi i noću. Naročito su bili zahtjevni u kombinaciji s vremenskim uvjetima u određeno godišnje doba na određenoj lokaciji poput snijega u gorju, planinama i nizinama, bure u Dalmaciji, poplave u raznim područjima uz razne vodene tokove i močvarnim i poplavnim područjima, zatim najezde komaraca tijekom ljetnih mjeseci u blizini vodenih površina koji su značajno otežavali radove i potrebnu razinu koncentracije djelatnika prilikom radova s obzirom na stalnu opasnost od nekontrolirane eksplozije prilikom izvođenja radova. U svim tim uvjetima potrebno je osigurati stalni sustav veza i komunikaciju između sudionika te stalnu sanitetsku potporu za slučaj nesreće što je ponekad zahtijevalo i osiguranu potporu helikopterima Ministarstva obrane na vrletima Velebita, kako bi se potencijalnim unesrećenima pružila čim bolja prilika za preživljavanje.

Osim toga, značajnu logističku podršku tražilo je i uništavanje pronađenih sredstava od skladištenja potrebnih eksploziva za uništavanje pronađenih sredstava, preko prijevoza tih količina eksploziva do mjesta uništavanja sve do osiguranja potpore i ograničavanja pristupa i kretanja na potrebnoj sigurnoj udaljenosti prilikom izvođenja uništavanja, kako bi se izbjeglo stradavanje ljudi koji žive i borave u blizini. Česte detonacije prilikom uništavanja pronađenih sredstava plašile su godinama ljude i vraćale ih u vremena ratnih strahota. U svakom slučaju, radovi razminiranja u Republici Hrvatskoj privode se kraju, međutim, uz sve ove pripremne i popratne logističke napore da se osiguraju uvjeti kako bi se poslovi mogli izvoditi na siguran način, nije se spriječilo stradavanje djelatnika, kako prilikom izvođenja poslova od eksplozija ili rada strojeva, tako i

prilikom odlaska i povratka na stotinama kilometara udaljen posao stradavanjem u prometnim nezgodama. Ipak, kako se i ovih dana dešava stradavanje civila i turista na minski sumnjivim površinama koje još nisu očišćene, vidljivo je da je svaka pronađena i uništena mina bila nagrada za ovaj logistički zahtjevan posao. U međuvremenu je organizacijom i kontrola izvođenja poslova prešla u sektor Civilne zaštite unutar MUP-a RH i oni će taj posao do kraja desetljeća privesti kraju. Istrošeni strojevi i oprema će se kroz povratne logističke sustave reciklirati ili odložiti na prihvatljive načine, dok će se dio novijih upotrijebiti na nekim zagađenim područjima diljem svijeta (npr. Ukrajine, Afganistana, Libije, Kolumbije, Iraka ili Sirije) uz potrebno investicijsko održavanje i neke nadogradnje i poboljšanja u tvrtkama koje su se razvile kako popratni sektor za proizvodnju specijalizirane opreme i strojeva za poslove razminiranja (Dok-ing, Šestan&Bush, Croshield, Gra-po Minotehnika…) i kojima je područje RH bio svojevrsni laboratorij za istraživanje i razvoj novih rješenja u ovoj rastućoj grani. Skladišta, radionice i poslovne zgrade tvrtki koje se bave ovim poslom prenamijenit će se za nove poslove ovih tvrtki ili će se prodati nekim drugim tvrtkama za druge namjene.

Ostat će na kraju otvoreno pitanje zbrinjavanja usko specijaliziranih djelatnika s poslova razminiranja, njihove preobuke i uključenja u neke druge civilne poslove. Neki stariji djelatnici će karijeru završiti u zasluženoj mirovini nakon životnog vijeka provedenog na minskom polju u terenskom životu punom izazova i nesigurnosti. Drugi, naročito mlađi koji se kraće vrijeme bave ovim poslom trebat će naći nove izazove i branše. S obzirom na njihovo bogato operativno logističko iskustvo, vjerojatno će lako pronaći svoje mjesto i u manje zahtjevnim „civilnim“, osobito ST logističkim poslovima. www.suvremena.hr

11

Uloga logistike u stvaranju i očuvanju kvalitete prehrambenih proizvoda, u lancu proizvođač - trgovac - potrošač piše: Vinko M. Ćuro, ekonomist i poduzetnik1

Značaj i uloga logistike u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji U ovom članku reći ćemo nešto o značaju i ulozi logistike u poslovnim procesima, napose u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji odnosno ulozi logistike u stvaranju i očuvanju kvalitete prehrambenih proizvoda. U ovome kontekstu ponajprije se nameću pitanja: Da li, zašto i kako logistika može utjecati na kvalitetu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda?!

Da bismo odgovorili na prethodna tri (ali sažeta u jednom) pitanja, pokušat ćemo relativno detaljno raščlaniti prethodno obrazloženu tezu da je logistika „proces ili ljudsko-tehnološka aktivnost pomoću koje sirovine dolaze do proizvođača, a od proizvođača, u formi robe ili gotovog proizvoda, najlakše, najbrže i najjeftinije – do trgovca odnosno do krajnjeg potrošača“, uz podsjećanje također da je „Logistika djelatnost koja se bavi

1

svladavanjem prostora i vremena uz najmanje troškove“. Uvažavajući prethodne definicije, potrebno je imati u vidu i da je zadaća logistike da u točno definirano vrijeme isporuči i točnu (potrebnu, pretpostavljenu) količinu proizvoda – niti premalo niti previše.

Rad kvalitetnih ljudi sa kvalitetnom tehnologijom i opremom na temelju dobro razrađenih logističkih procesa u lancu proizvođač – trgovac – potrošač, garantira uspješno provođenje logističkih procesa i očuvanje kvalitete poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Prethodno znači da se cjelokupan logistički proces odvija kroz 4+1 FAZU, u nekoliko desetaka KORAKA i kroz nekoliko stotina AKTIVNOSTI (ovdje ćemo, iz razumljivih razloga, izostaviti pobrajanje svih aktivnosti koje raščlanjene čine nekoliko desetaka pobrojanih logističkih koraka):

A) Faza 1: SIROVINA/REPROMATERIJAL – PROIZVODNJA ∘ Korak 1: Pronalaženje sirovina/ repromaterijala ∘ Korak 2: Eksploatiranje / kupovina sirovina/repromaterijala (+ specificiranje) ∘ Korak 2.a: Paralelna je obveza logistike i nabavka te transport energenata i svega drugog neophodnog za početak i održavanje procesa proizvodnje i distribucije roba i gotovih proizvoda ∘ Korak 3: (Privremeno) skladištenje eksploatiranih/kupljenih sirovina/repromaterijala (+ evidencija) ∘ Korak 4: Priprema sirovina/repromaterijala i pratnje za utovar i transport (uz specificiranje i administriranje) ∘ Korak 5: Utovar i transport sirovina/repromaterijala (zrak – voda – kopno)

Vinko M. Ćuro prisutan je, u svojstvu poduzetnika, u organizacijsko-logističkim procesima dulje od tri desetljeća. Sa pojmom organizacije i logistike te brojnima vezanih uz njih susretao se, kako u teoriji tako i u praksi, svakodnevno.

Inicirao je, kreirao i realizirao, na različitim geografskim tržištima, više od 500 projekata i aktivnosti koji su podrazumijevali provođenje složenih organizacijsko-logističkih procedura.

12

Suvremena trgovina 2(46)

∘ Korak 6: Briga i provođenje mjera sigurnosti sirovina/repromaterijala prilikom transporta ∘ Korak 7: Istovar i isporuka (skladištenje) sirovina/repromaterijala u proizvodnim pogonima (uz specificiranje i administriranje) (ponavljanje radnji u ukupnom kružnom postupku „Od sirovine/ repromaterijala do proizvodnje“) B) Faza 2: PROIZVODNJA – TRGOVINA ∘ Korak 8: Preuzimanje gotovih roba i/ili proizvoda u proizvodnim pogonima (uz specificiranje i administriranje) ∘ Korak 9: (privremeno) skladištenje gotovih roba i/ili proizvoda (uz specificiranje i administriranje) ∘ Korak 10: Priprema gotovih roba i/ili proizvoda i pratnje za utovar i transport (uz specificiranje i administriranje)

su krajnjeg kupca (uz specificiranje i administriranje) ∘ Korak 16: Utovar i transport prodanih roba i/ili proizvoda (zrak – voda – kopno) do adrese krajnjeg kupca ∘ Korak 17: Briga i provođenje mjera sigurnosti sirovina/repromaterijala prilikom transporta ∘ Korak 18: Istovar i isporuka prodanih roba i/ili proizvoda na adresi krajnjeg kupca (uz administriranje) (ponavljanje radnji u ukupnom kružnom postupku „Od trgovine do krajnjeg potrošača – kupca“) D) Faza 4: POSTPRODAJA/REKLAMACIJE, KRAJNJI POTROŠAČ-KUPAC – PROIZVODNJA/TRGOVINA ∘ Korak 19: Preuzimanje reklamiranih roba i/ili proizvoda na adresi krajnjeg kupca ili u skladi-

∘ Korak 20: Utovar i transport reklamiranih roba i/ili proizvoda (zrak – voda – kopno) do adrese trgovca odnosno krajnjeg proizvođača ∘ Korak 21: Briga i provođenje mjera sigurnosti sirovina/repromaterijala prilikom transporta ∘ Korak 22: Istovar i isporuka reklamiranih roba i/ili proizvoda na adresi trgovca odnosno krajnjeg proizvođača (uz administriranje) (ponavljanje radnji u ukupnom kružnom postupku „Postprodaja/reklamacije: od kupca – trgovcu/proizvođaču – ka kupcu“ + „Od proizvodnje – do trgovine – do krajnjeg potrošača – kupca“)

PRIMJER IZ PRAKSE 1. O ulozi i značaju logistike zorno govore i događanja u vezi i oko aktualne pandemije virusa covid-19, i to ne ona zdravstvenog aspekta nego upravo ona od logističkog značenja.

Kako javljaju mediji, „kampanje cijepljenja protiv covida-19 u mnogim zemljama, uključujući i Hrvatsku, odvijaju se u atmosferi popriličnog kaosa“. Koliko zbog nedostatne proizvodnje, toliko i zbog redistribucije i dostave na mikro područja „..cjepiva stižu u nedovoljnim količinama; u Hrvatskoj, u nekim gradovima čak i stariji i bolesni odbijaju cjepivo AstraZenece ili čak sva cjepiva, dok u drugim nema dovoljno AstraZenece za sve koji bi se htjeli cijepiti“. Nadalje, „nizozemski mediji pišu da je ta zemlja od prosinca dobila oko 4,6 milijuna doza cjepiva, no da ih je do danas podijelila samo 3,2 milijuna, što je rezultiralo time da liječnici moraju zbrinuti neiskorištena cjepiva. Kampanju cijepljenja od njezina početka - krajem 2020. prate problemi s isporukama cjepiva. To je također bilo posebno izraženo s cjepivima AstraZenece. Naime, pokazalo se da ta kompanija neće moći isporučivati cjepiva ni približno onim tempom koji se očekivao... AstraZenecin ugovor s EU temelji se na predviđenom vremenskom rasporedu, dok britanski, sasvim suprotno tome, točno opisuje postupak koji jamči pravodobnu isporuku doza ...nažalost, u EU, a time i u Hrvatsku, ne dolaze očekivanim tempom ni druga naručena cjepiva – Pfizer, Moderna i Johnson & Johnson. To je očekivano jer je EU golemo tržište čije je potrebe za cjepivima teško zadovoljiti u kratkom roku od nekoliko mjeseci ...u prilog AstraZenecinom cjepivu išlo je i to što se ono može skladištiti u običnim hladnjacima, što olakšava distribuciju, a vjerovalo se i da će ta kompanija najbrže razviti cjepivo“ 2 .

∘ Korak 11: Utovar i transport gotovih roba i/ili proizvoda (zrak – voda – kopno) ∘ Korak 12: Briga i provođenje mjera sigurnosti sirovina/repromaterijala prilikom transporta ∘ Korak 13: Istovar i isporuka (skladištenje) gotovih roba i/ili proizvoda kod trgovca (uz specificiranje i administriranje) (ponavljanje radnji u ukupnom kružnom postupku „Od proizvodnje do trgovine“) C) Faza 3: TRGOVINA – KRAJNJI POTROŠAČ – KUPAC ∘ Korak 14: Preuzimanje gotovih/ prodanih roba i/ili proizvoda u skladištu trgovca (uz specificiranje i administriranje) ∘ Korak 15: Priprema prodanih roba i/ili proizvoda i pratnje za utovar i transport, ukoliko prodaja nudi/obuhvaća dostavu na adresu krajnjeg kupca i/ili ako je proizvod kupljen on-line – što podrazumijeva dostavu na adre-

štu trgovca ili u poštanskom uredu (zavisno od propisanih pravila o povratu robe, uz administriranje)

2

Izvor: Internet portal Index.hr (dio teksta pod navodnicima), 18.4.2021. www.suvremena.hr

13

logistika Dakle, ako desecima faza i koraka te stotinama logističkih aktivnosti, pridodamo obvezu logistike da sirovine, robe i gotove proizvode nabavi i isporuči: ◾ najlakše, ◾ najbrže i ◾ najjeftinije, svladavajući pri tome ◾ prostor i ◾ vrijeme, ali u ◾ točno definirano vrijeme i ◾ točnu količinu roba i proizvoda (niti premalo niti previše), te imajući u vidu ◾ specifičnost mnogih vrsta proizvoda (opasne materije: eksplozivna sredstva, municija, energenti; kvarljivost odnosno ograničen rok trajanja: prehrambeni proizvodi; žurnost u isporuci: organi za transplantaciju; zahtjevnost tijekom transporta: žive životinje; itd) ... tada možemo zaključiti da logistika, ne samo da može, nego – htjela ne htjela – značajno utječe na kvalitetu poljoprivrednoprehrambenih proizvoda?! Zašto?

Prije svega zato što poljoprivredno-prehrambeni proizvodi, kao proizvodi koji imaju ograničen rok trajanja, a nerijetko zahtijevaju i posebne uvjete za skladištenje, transport i isporuku, pripadaju grupi „osjetljivih proizvoda“. Logistika ne može direktno utjecati na kvalitetu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, ali indirektno može i to značajno, kako na stvaranje kvalitete tako i na njezino očuvanje. Ukoliko se logistički procesi (utovar, istovar, skladištenje, odlaganje, manipuliranje...) odvijaju prema pravilima i u zadanim vremenskim okvirima, a uz to predviđaju i preveniraju izvanredne pojave (primjerice: velika vrućina, za14

Suvremena trgovina 2(46)

stoji u transportu i sl.), tada će takvi proizvodi zadržati dostignutu proizvodnu kvalitetu. Suprotno tome, ako se logistički procesi relativiziraju, improviziraju i odvijaju suprotno pravilima i izvan vremenskih okvira, a uz to zanemaruju potencijalne izvanredne pojave, opasnosti i barijere, tada ne samo da će doći do narušavanja kvalitete poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, nego će i cjelokupan poslovni proces trpjeti štetu, a potrošačima će biti isporučivani proizvodi narušene i sumnjive kvalitete ili uopće neće biti isporučivani.

Kako logistika može doprinijeti očuvanju kvalitete poljoprivredno-prehrambenih proizvoda odnosno kako može izbjeći potonji scenarij?! Logistika je, osim što je, kako smo pisali u uvodu teksta, veoma zahtjevan, složen i dinamičan posao i nadasve osjetljiv i odgovoran.

Logistikom se mogu i trebaju baviti isključivo osobe koje su za taj odgovoran i dinamičan posao stekle odgovarajuće kvalifikacije i vještine te se specijalizirale za pojedina područja. Iskustvo u bavljenju logističkim poslovima također je osobina koja se posebno vrednuje. Uz sve prethodno te uz poznavanje tehnologije posla i propisanih procedura, kao i pripadajućih zakonskih normi, „logističar“ treba: posjedovati osobine odgovorne i savjesne osobe, biti osposobljen za brzo odlučivanje na operativnoj ra-

zini, imati razvijene analitičke osobine i sposobnost predviđanja kao i sposobnost analitičkog sagledavanja posla u cjelini. Uz stručan i dobar kadar, za kvalitetnu i efektivnu realizaciju logističkih procesa neophodna je: kvalitetna tehnologija i oprema, do u detalje razvijene procedure s rezervnim strategijama i rezervnim resursima, automatiziranost pojedinih procesa i kvalitetna hardversko-softverska informatizacija.

Rad kvalitetnih ljudi s kvalitetnom tehnologijom i opremom na temelju dobro razrađenih logističkih procesa u lancu proizvođač – trgovac – potrošač, garantira uspješno provođenje logističkih procesa i očuvanje kvalitete poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Uloga logistike u projektu „Simbol kvalitete“ Kako bismo jasno naznačili da je logistika prisutna, kako u globalnim trgovinskim procesima, tako i na „lokalnim“ – ne samo u klasičnoj trgovini proizvodima nego i u specifičnim prilikama, poslužit ćemo se primjerom aktualnog Projekta ocjenjivanja kvalitete i promocije najkvalitetnijih prehrambenih proizvoda „SIMBOL KVALITETE“. U navedenom Projektu logi-

PRIMJER IZ PRAKSE 2. Za sudjelovanje u Projektu „SIMBOL KVALITETE“ pozvani su da sudjeluju svi proizvođači i „vlasnici“ prehrambenih proizvoda i to: gospodarska/trgovačka društva – proizvođači, gospodarska/trgovačka društva – trgovci (trgovački lanci i trgovine), obrtnici, zadruge, udruge i obiteljska poljoprivredna gospodarstva (u daljnjem tekstu: OPG). Trgovački lanci i trgovine prilikom prijavljivanja sudjelovanja, uz Prijavu za sudjelovanje trebaju priložiti i ovjerenu Izjavu IOSZNP1 kojom potvrđuju da je proizvođač proizvoda odnosno vlasnik marke i brenda (principal) suglasan da se konkretan proizvod prijavi za sudjelovanje. Izjavu ovjerava gospodarsko/trgovačko društvo – trgovac koji prijavljuje proizvod.

nu i pečatom ovjerenu Potvrdu POPPUP4 priložiti uz proizvode (kao i dokumente iz točke B, gore), primatelj će je potvrditi svojim potpisom (ili upisati primjedbu u slučaju da ima primjedbu) te je dostaviti sudioniku e poštom. Na ovaj način i sudionik i primatelj zadržavaju po jedan primjerak Potvrde POPPUP4.

B. Sudionik uz uzorke proizvoda dostavlja i ovjerenu pisanu Izjavu o vjerodostojnosti (obrazac: IOV2) kojom potvrdjuje da su uzorci proizvoda preuzeti iz redovne proizvodnje – bez dodatnih posebnih/ namjenskih poboljšanja te adekvatnu Deklaraciju proizvoda koji se prijavljuje za natjecanje (obrazac: DP3.a). Deklaracija proizvoda se dostavlja u 6 primjeraka za svaki proizvod koji se prijavljuje.

D. Svaki prijavljeni uzorak proizvoda dostavlja se u originalnom jediničnom pakiranju (kakvo se prodaje u trgovinama) u količini od 8 (osam) komada. Ako je proizvod u vodenom agregatnom stanju (npr. mlijeko, voda i sl.) tada mjernu jedinicu (MJ) „komad“ zamjenjuje MJ „mililitar“ (ml) odnosno pakovanje od 100 ml. do najviše 1.000 ml. Ako je proizvod u rastresitom stanju (npr. riža, šećer, kava i sl.) tada MJ „komad“ zamjenjuje MJ „gram“ (gr) odnosno paketić od 100 gr. do najviše 1.000 gr. U daljnjem tekstu će se koristiti termin odnosno MJ „komad“. Od zaprimljenih 8 kom. uzoraka: 5 komada uzorka proizvoda organizator koristi za ocjenjivanje kvalitete (svakome članu Komisije, organizator dostavlja po 1 komad uzorka proizvoda te popratne dokumente iz točke B); dva komada uzorka proizvoda organizator koristi za fotografiranje (za katalog, za web itd.); jedan komad uzorka proizvoda organizator koristi za izlaganje/prezentiranje na Znanstveno-stručnoj i poslovnoj konferenciji “Poljoprivreda u 21. stoljeću, kvaliteta prehrambenih proizvoda i vaše zdravlje”. Na konferenciji se izlaže po jedan uzorak svakog prijavljenog prizvoda – bez obzira na rezultate natjecanja. Uzorci proizvoda ne vraćaju se sudioniku.

C. Prilikom osobnog dostavljanja uzoraka proizvoda, izmedju dostavljača i primatelja potpisuje se Potvrda o primopredaji uzoraka proizvoda (obrazac: POPPUP4). Primatelj je ovlašteni predstavnik Programa „SIMBOL KVALITETE“. Popunjenu i pečatom ovjerenu Potvrdu POPPUP4 dostavljač donosi sa sobom, a primatelj ju potvrdjuje svojim potpisom.

Dostavljač i primatelj zadržavaju po jedan primjerak Potvrde POPPUP4. Ukoliko su uzorci proizvoda poslani redovnom poštom, sudionik će popunje-

E. Oni prijavljeni proizvodi za koje je propisano da se čuvaju na nižim temperaturama od trenutačnih vanjskih i uobičajenih sobnih temperatura, dostavljaju se u priručnim hladnjacima, a primatelj ih obavezno po prijemu odmah pohranjuje u zvanični – glavni hladnjak Programa. Proizvodi se u zvaničnom glavnom hladnjaku Programa čuvaju i dostupni su samo primatelju PP – ovlaštenom predstavniku Programa „SIMBOL KVALITETE“ i drugim ovlaštenim članovima Tajništva Programa.

Po zaprimanju Prijave za sudjelovanje, sudionik će najmanje 15 dana ranije biti pozvan da u točno određenom periodu (period će trajati najkraće 48, a najduže 72 sata) i na određenu adresu dostavi uzorke prijavljenih proizvoda na ocjenjivanje, na sljedeći način i uz sljedeće uvjete: A. Uzorci proizvoda mogu se dostaviti osobnom/ fizičkom dostavom ili redovnom poštom uz obaveznu poštansku dostavnicu.

stika ima važnu ulogu i razrađena je do u detalje. Priprema i dostava prehrambenih proizvoda koji su prijavljeni za sudjelovanje / natjecanje u Projektu „SIMBOL KVALITETE“, te korištenje u svrhu ocjenjivanja i prezentiranja, specifična je iz više razloga. Do izražaja dolazi: pravodobnost i jasno propisan način i mjesto dostave, neophod-

no popratno, ali racionalizirano administriranje, jasno propisane količine i vrste pakiranja, dostavljanje u priručnim hladnjacima, način skladištenja, te način i ovlaštenje za rukovanje proizvodima.

Ovakvim načinom dostave i korištenja prehrambenih proizvoda „SIMBOL KVALITETE“, proizvodi će

zasigurno zadržati kvalitetu dostignutu u proizvodnom procesu. U interesu i proizvođača i potrošača, uvjereni smo da će logistika – i kao znanstvena disciplina i kao poslovna funkcija – napredovati, razvijati se te i dalje doprinositi stvaranju i očuvanju kvalitete prehrambenih proizvoda, u lancu proizvođač – trST govac – potrošač. www.suvremena.hr

15

Značaj industrijske logistike i internog transporta za logistički proces piše: Bojan Premužić, mag. ing. traff.

Sveučilište Sjever – Odjel za logistiku i održivu mobilnost

Uvod Logistički sustav kao takav složen je sustav za funkcioniranje kojem je neophodno osigurati logističku suprastrukturu kao što su to različite vrste viličara, konvejera i kranika. Sredstva internog transporta od posebne su važnosti za svaku proizvodnu organizaciju, odnosno za normalno odvijanje skladišnog procesa. Isto tako, interni transport kao takav može imati značajni udio u ukupnim logističkim troškovima. Porast u troško16

Suvremena trgovina 2(46)

vima internog transporta ujedno može značiti i porast cijene logističke usluge što u dugom roku s aspekta upravljanja može značiti i smanjenje viška ostvarene vrijednosti.

Interni transport Interni transport označava transport poluproizvoda, odnosno sirovina od mjesta čuvanja do mjesta upotrebe, odnosno između radnih mjesta na kojima se obav-

ljaju operacije. S druge strane, nakon završetka proizvodnje, interni transport je zadužen za premještanje gotovih proizvoda do mjesta gdje će oni biti privremeno smješteni, odnosno zadužen je za ukrcaj istih na transportna sredstva koja će prevoziti proizvode do kupca. Interni transport može se odnositi i na komisioniranje robe, budući da komisioneri koriste posebno dizajnirana transportna sredstva prilikom komisioniranja na kojima se nalazi prostor za smještaj pale-

ta, odnosno kutija u koje se smještaju komisionirani proizvodi. Budući da je komisioniranje kao takvo aktivnost koja troši puno vremenskog resursa, odnosno financijskih resursa, optimiziranje ruta komisioniranja od posebne je važnosti za povećanje učinkovitosti logističkog procesa. Sredstva internog transporta su u praksi prilagođena potrebama same organizacije. Drugim riječima, organizacije koje se bave proizvodnjom proizvoda koji su po svojoj prirodi glomazni, odnosno imaju veliku masu, trebaju za premještanje odnosno interni transport koristiti kranike koji podižu teret i prenose ga do mjesta na kojem će on biti privremeno odložen. Osim toga, takvi kranici omogućuju postavljanje proizvoda u pozicije u kojima će se nad njim izvršiti operacije obrade, ili sl.

Važnost tehničke logistike Za normalno funkcioniranje svih sredstava internog transporta, odnosno za osiguranje istih, zadužena je tehnička logistika. Tehnička logistika kao takva odnosi se na sve aktivnosti i osiguranje sve suprastrukture kao što su to viličari, konvejeri, kranici, itd. Osim toga, tehnička logistika vodi računa i o održavanju spomenutog. S obzirom na to, tehnička logistika kao i logistika internog transporta u cjelini se može sagledavati kao potporni proces temeljnom procesu u organizaciji čija učinkovitost može determinirati učinkovitost temeljnog procesa kao i njegovo odvijanje. Osim toga, tehnička logistika zadužena je, između ostaloga, i za razvoj novih načina pomoću kojih će se odvijati interni transport unutar organizacije, kao i razvoj novih tehničkih sredstava koja će se koristiti za isto. Isto tako, tehnička logistika u nekim organizacijama može biti zadužena i za razvoj modela optimizacije logističkog procesa.

Značaj logistike u modernim skladištima Moderni skladišni sustavi mogu se sastojati od posebno razvijenih i prilagođenih sredstava internog transporta kao što su to automatizirani sustavi transporta paleta do regala, odnosno od regala do mjesta utovara. Drugim riječima, tradicionalni interni transport pomoću viličara u modernim skladištima može biti zamijenjen automatiziranim sustavima koji bez značajnije intervencije operatera mogu podizati palete, transportirati ih, odnosno podizati na paletna mjesta u skladištima. Kroz razvoj Industrije 4.0. dolazi i do pojave Logistike 4.0. koja uključuje primjenu tehnologija poput umjetne inteligencije i robota koji u značajnoj mjeri mogu povećati učinkovitost skladišnog procesa. Isto tako, proširena stvarnost može značajno utjecati i na komisioniranje budući da komisioneri pomoću proširene stvarnosti mogu smanjiti rizik od greški prilikom komisioniranja, kao i što se može značajno olakšati sam postupak komisioniranja.

Zaključno Industrijska logistika osigurava svu potrebnu suprastrukturu koja se koristi za normalno funkcioniranje logističkog procesa. Takva suprastruktura može uključivati i sredstva internog transporta koja trebaju biti prilagođena sustavu u kojem se koriste budući da sam proizvod, odnosno dimenzije i masa tereta mogu determinirati potrebe za različitom suprastrukurom različitih karakteristika.

S razvojem tehnologije dolazi i do razvoja drugačijeg načina odvijanja internog transporta unutar logističkog sustava, čime se ujedno utječe na učinkovitost logističkog procesa kao i na smanjenje troškova. Logistika kao takva postaje potporni proces temeljnom procesu, a industrijska i tehnička logistika postaju osnova za normalno funkcioniranje logistike kao potpornog procesa. S obzirom na to, potrebno je promijeniti dosadašnje shvaćanje logistike i logistiku početi sagledavati kroz prizmu osiguranja učinkoST vitosti temeljnog procesa. www.suvremena.hr

17

potrošači

SUVREMENA ŽELJEZNICA

okosnica je suvremenih lanaca opskrbe u Europi i svijetu piše: Ante Klečina, mag. ing. traff.

Sveučilište Sjever – Odjel za logistiku i održivu mobilnost

Svakoj razvijenoj zemlji potrebni su kvalitetni lanci opskrbe u kojima suvremena željeznica igra značajnu ulogu. Željeznički sustav u Hrvatskoj se postepeno razvija, a da bi se značajnije uključio u logističke sustave potrebni su infrastrukturni i organizacijski preduvjeti te – stvaranje kvalitetnih kadrova.

P

rema Bijeloj knjizi o prometu iz 2011., koja je temeljna europske strategija za razvoj prometa, do 2050. godine više od 50% svih tonskih kilometara unutar EU treba biti prevezeno upravo željeznicom. Europski zeleni plan predviđa da se 75% tereta, koji se danas u Europi prevozi cestovnim prijevozom, velikim 18

Suvremena trgovina 2(46)

dijelom prebaci na unutarnje plovne puteve i – željeznicu.

Strateški su ciljevi jasni, razvijene zemlje većim su dijelom ove ciljeve dostigle ili pak barem aktivno rade na tome. U Hrvatskoj je modalni omjer prijevoza tereta željeznicom u blagom porastu, a godine 2018. dostigao je 21,6 %. Ispred

nas su mnoge europske zemlje poput Švicarske i Slovenije (35%), Austrije, Slovačke i Švedske (32%) te Češke, Mađarske i Poljske (27%), a u njima prijevoz također raste.

Razlozi ovim brojkama i strateškim ciljevima jasniji su kada se zna da je suvremena željeznica najjeftiniji način prijevoza roba na kopnu.

naca znači stabilne rute za robe, a to pak omogućava dostavu po principu „just in time“, povećava dostupnost regija za povoljnu i brzu dostavu roba (npr. dostave uslijed internetskih kupovina), te manje troškove transporta što povećava konkurentnost tvrtki.

Treći preduvjet jest da se i mnogi manji željeznički kolodvori infrastrukturno opreme za učinkovite pretovare kako kontejnera tako i nekih drugih vrsta roba. Time se povećava učinkovitost multimodalnih lanaca i dostupnost roba i u manjim regijama.

Uz to, po svakom prevezenom tonskom kilometru željeznički prijevoz generira čak 4 puta (!) manje eksternih troškova (klimatske promjene, zagađenje, zdravlje, nesreće, buka, uništenje staništa, itd.) od cestovnog prijevoza robe teškim kamionima, te čak 20 puta manje eksternih troškova od cestovnog prijevoza lakim teretnim vozilima. Željezničke teretne kompozicije, na suvremenim europskim koridorima mogu biti vlakovi dužine do čak 700 metara. To npr. znači da jedna željeznička kompozicija, s jednom suvremenom lokomotivom, može na velike udaljenosti prevesti oko 50 vagona s ukupno 50 kontejnera dužine 40 stopa ili 100 kontejnera od 20 stopa (100 TEU). Za isti prijevozni učinak u cestovnom prijevozu potrebno je oko 50 kamiona tegljača s poluprikolicama. To znači i ukupno barem 10 puta veću energetsku učinkovitost.

Da bi se željeznica mogla što aktivnije uključiti u opskrbne lance potrebni su određeni infrastrukturni i organizacijski preduvjeti. Prvi od njih je svakako izgradnja industrijskih kolosijeka za poduzeća.

Industrijski kolosijeci ulaze rav-

no u industrijske pogone i skladišta, trgovačka skladišta i sl. Tako je moguće robu izravno dostavljati željeznicom, principom „od vrata do vrata“.

Drugi važan preduvjeti su kontejnerski terminali. Isti se mogu graditi uz željezničke kolodvore, ranžirne kolodvore i slično, ali mogu biti i na zasebnim lokacijama. Uz kontejnerske terminale mogu postojati i logistički centri za robne pretovare roba koje nisu pakirane u kontejnere, poput paletizirane robe, poštanskih paketa i sl. Glavna funkcija kontejnerskih terminala na kopnu je da se roba između njih i krajnjih korisnika prevozi najčešće cestom. Kako roba u kontejnerske terminale i logističke centre dolazi iz drugih terminala na kopnu, te iz lučkih terminala uz more ili velike rijeke, idealan mod prijevoza roba na tim rutama je upravno – željeznica. Razvijene zemlje tako uspostavljaju opskrbne lance koji su vrlo često multimodalni. U takvom lancu roba na velike i srednje udaljenosti putuje brodom (na moru) i željeznicom (na kopnu), a u početnom i završnom dijelu cestom. Uspostava multimodalnih la-

Četvrti važan preduvjet jest postojanje zakonskih ograničenja i zakonskih poticaja. Prijevoz roba u tranzitu ili na međunarodnim rutama cestom valja značajno ograničiti. Prijevoz roba multimodalnim lancima je potrebno financijski poticati, što EU legislativa omogućava.

Zaključno U Hrvatskoj bi upotreba željeznice u prijevozu tereta mogla biti znatno veća. Uz ispunjenje navedenih preduvjeta svakako je potrebno itekako raditi na kvalitetnom stvaranju kadrova kroz kvalitetno obrazovanje u školama i na sveučilištima koja će pružiti adekvatna logistička i prometna znanja.

Takvi kvalitetni kadrovi tada će pomoći stvaranje suvremene logistike, koja uvelike uključuje i korištenje željezničkog modaliteta prijevoza.

Njihovo zapošljavanje potrebno je kako u javnoj upravi, tako i u prijevozničkim i logističkim poduzećima, te srednjim i velikim poduzećima u drugim sektorima koja imaju veliku ST potrebu za prijevozom roba. www.suvremena.hr

19

logistika

Logistika u trgovini i dostava u posljednjoj milji piše: doc. dr. sc. Saša Petar Sveučilište Sjever – Odjel za logistiku i održivu mobilnost

Posljednja milja još je jedan izazov za maloprodajni lanac opskrbe u suvremenoj, posebice internetskoj trgovini.

D

a bi svako trgovinsko poduzeće uspješno obavilo dva glavna zadatka: zadovoljilo očekivanja kup(a)ca i pritom ostvarilo zaradu, isporuka robe do kupca jedan je od glavnih čimbenika cijelog prodajnog procesa. Taj dio poslovnih aktivnosti pripada logistici tercijarnog sektora. Kako bi kupci bili zadovoljni dostavom, a pritom troškovi bili optimalni, potrebna je primjena novih modela i tehnologija dostave, posebno u prostoru koji se naziva posljednja milja i u kojem su troškovi po jedinici proizvoda najviši.

Internetska trgovina poprimila je globalne razmjere. Poslovni rezultati pokazuju da će ove, 2021. godine internetska prodaja na globalnoj razini rasti za 20%, a ukupan iznos trgovinskih operacija doseći 1,5 milijarde dolara. Šireći se na nova tržišta, a pod izrazitim pritiskom novih oblika i utjecaja organizacije društva tijekom pandemije Covid-19, e-trgovina ne ostavlja drugi izbor za trgovce i trgovačke platforme osim dostave bilo gdje i u bilo koje vrijeme, kako bi bili spremni zadovoljiti potrebe kupaca.

Novi val u razvoju e-trgovine povećanje je pogodnosti koje se pružaju kupcima osiguranjem dosta20

Suvremena trgovina 2(46)

ve bez dodatnih troškova za kupca.

Bez obzira gdje kupci radije kupuju – u trgovini ili internetskom katalogu – njihova očekivanja u pogledu pogodnosti kupnje, uvjeta isporuke, mogućnosti zamjene i povrata iz dana u dan rastu.

Iza kulisa e-trgovine skrivaju se složeni logistički sustavi proizvodnje robe, skladištenja i distribucije zaliha, organiziranja opskrbnih lanaca i obavljanja maloprodajnih zadataka. Čak i divovski lanci maloprodaje, koji su uspjeli uspostaviti sustav isporuke istog dana, u stalnoj su potrazi za učinkovitim rješenjem smanjenja troškova koji nastaju u okviru kojeg nazivamo „problem s posljednjom miljom“.

Problem „posljednje milje“ smanjuje isplativost proizvoda i komplicira život prijevoznika koji se desetljećima suočavaju s dilemom kompaktnosti prevožene robe. Veliki dio online kupaca odustaje od „internetskih košarica“ zbog često visokih troškova dostave. Visoke profitne marže od prodaje, na primjer, netbook računala ili tableta, pokriti će troškove poštanske pošiljke, što se ne može reći za jeftinu robu koja bi prodavaču ipak trebala donijeti određenu zaradu pa troškove prijevoza prenosi na kupca.

„The line between disorder and order lies in logistics…“ Sun Tzu Kupovina i dostava u gradu Dostava u posljednjoj milji odnosi se na završni korak distribucije robe od transportnog terminala do krajnjeg korisnika. Cilj dostave u posljednjoj milji je uz što niže troškove isporučiti robu na što veće zadovoljstvo potrošača. Dostava u posljednjoj milji sudjeluje u troškovima dostave sa čak do 30% ukupne cijene proizvoda.

Kada govorimo o dostavi u posljednjoj milji u gradovima, uz već spomenute visoke troškove dostave, nailazimo i na probleme zagušenja prometa, onečišćenja zraka, dugih rokova isporuke itd. S obzirom na sve veću zastupljenost e-trgovine i online narudžbi, potrebna su nova rješenja isporuke u posljednjoj milji kojima će se smanjiti negativni učinci.

Gradska, odnosno urbana logistika zahtjeva optimizaciju logističkih aktivnosti u nekom urbanom području, uvažavajući pri tome prometne, ekološke i energetske čimbenike grad(ov)a. Gradska logistika je također proces optimizacije logističkih i transportnih aktivnosti uz podršku informacijskog sustava uzimajući u obzir prometnu infrastrukturu cijelog grada, potrošnju energije i gužvu u gradu.

Isporuka robe u urbanim sredinama danas je sve češća i stvara izazove koje je potrebno rješavati kako bi se odvijala bez problema.

Neki od takvih izazova su smanjivanje zagušenja u prometu, emisije štetnih plinova, buke, prometnih nesreća i sl., zbog čega je potrebna optimalna organizacija distribucije robe u gradovima.

Posljednja milja Posljednja milja je završni korak distribucije robe od transportnog terminala do krajnjeg korisnika u kojem se organizacije susreću s potrošačem i imaju priliku utjecati na njegovo zadovoljstvo. Stvarni doseg posljednje milje može se kretati od nekoliko kilometara do sto kilometara, a glavni cilj je što brža, potpunija i jeftinija isporuka. Logistika posljednje milje osmišljena je s razlogom kako bi se svladali izazovi stvoreni povećanjem prometa u urbanim područjima.

Isporuke na posljednjoj milji jedan su od ključnih dijelova opskrbnog lanca, najviše okrenute potrošačima, a razvojem e-trgovine prati se i porast isporuka posljednje milje.

Na Slici 1 prikazan je porast e-trgovine na globalnoj razini i procjena rasta za razdoblje do 2021. godine.

Isporuke u posljednjoj milji jedan su od glavnih uzroka gustog prometa komercijalnih vozila na gradskom području. Takve isporuke značajno smanjuju racionalno funkcioniranje prometnog sustava, uključuju visoki stupanj fragmentacije i malog raspona upotrebe prtljažnog prostora vozila.

Važnost ove vrste isporuke raste s povećanim interesom za kupnju na daljinu.

Pružatelji logističkih usluga suočavaju se s različitim izazovima prilikom dostave u posljednjoj milji, naime: • 30% domaćinstava živi u središnjim gradskim područjima visoke gustoće naseljenosti koja pru-

Izvor: Janković, 2019.

Slika 1. Prikaz porasta e-trgovine (u milijardama američkih dolara)

žaju najviši stupanj učinkovitosti u pogledu isporuke po kilometru i učinkovitosti rute dostave, ali postoji veća opasnost od krađe paketa ostavljenih bez nadzora, primjerice kada primatelj ne može osobno prihvatiti paket; • 46% kućanstava nalazi se u prigradskim područjima koja mogu biti sigurnija za pakete bez nadzora, ali kod njih je povećana nepredvidivost ruta i stanica za zaustavljanje čime se smanjuje prilika za pružatelje logistike da uspješno optimiziraju rute ili putnu udaljenost po paketu, što rezultira većom neučinkovitošću ruta i većim troškovima; • 34% kućanstava je u ruralnim sredinama, što je možda najsigurnije za pakete bez nadzora, ali zahtijevaju najveće udaljenosti između isporuka, pa su isporuke često troškovno neučinkovite.

Nova logistička rješenja posljednje milje S obzirom na već navedene probleme kod dostave u posljednjoj milji, traže se nova rješenja s kojima bi takva dostava bila učinkovitija.

Paketomati Ormarići za pakete vrlo su zanimljivo i inovativno rješenje za bilo koji grad, korisni i za kupce i za internetske trgovine.

Uzimajući u obzir sve veći broj kupaca e-trgovine, ovo rješenje zadovoljava potrebe sadašnjeg i budućeg društva, a neke od prednosti ormarića za pakete su dodatni prihod od najamnine, komercijalizacija vanjskog prostora koji se ne koristi, dodatni prihodi nastali povećanim brojem posjeta (istraživanje provedeno u Poljskoj pokazalo je da 52% kupaca koji koriste ormariće posjećuju i obližnju trgovinu radi kupnje), te upotreba ormarića za potencijalni oglasni prostor.

Najvažniji uvjet učinkovitosti ormarića za pošiljke je spremnost internetskih prodavača da isporuče robu do lokacije ormarića, a s druge strane spremnost kupaca da svoju robu dobivaju iz ormarića za pakete.

Za kupca je najveća prepreka kod upotrebe ormarića za pošiljke činjenica da upravo oni sami moraju napraviti konačni, finalni dio puta od lokacije ormarića do svog doma. www.suvremena.hr

21

logistika

S druge strane, nedostaci isporuke dronovima su ograničenost nosivosti, trajanja baterije i dometa same bespilotne letjelice, stvaranje buke, ometanje ljudi po pitanju privatnosti i sigurnosti, te još uvijek neusavršeno ponašanje samih letjelica u lošim vremenskim uvjetima.

Autonomna robotska vozila Još jedna inovacija kod dostave u posljednjoj milji je dostava autonomnim, robotskim vozilima. Upotrebom pokretnih robota koji sliče pokretnim sanducima smanjila bi se gužva u gradovima i spriječilo zauzimanje zabranjenih mjesta za parkiranje na kolnicima. Korištenje ovakvih robota za dostavu donosi velike troškove što se tiče postavljanja, održavanja i nadzora, međutim, dugoročno bi mogli smanjiti troškove zadnje milje te time uštedjeti veliki dio novaca. Jedini nedostatak autonomnih vozila je taj što nisu dovoljna sigurna u realnome svijetu, odnosno nisu sposobna za samostalni boravak s ljudima i prijevoznim sredstvima.

Odnosi troškova u posljednjoj milji Jedan od najvažnijih elemenata za korisnike prijevoza, kod transporta 22

Suvremena trgovina 2(46)

Cost per delivery Low

Dronovi su bespilotne letjelice kojima se može upravljati daljinskim upravljačem ili autonomno kroz računalno kontrolirane planove leta uz ugrađene senzore i sustave za praćenje. Dronovi se koriste i za dostavu pošiljaka. Prednosti korištenja dronova u svrhu dostave poštanskih pošiljaka su sljedeće: dronovi mogu konstantno raditi te mogu brže stići na određena odredišta u odnosu na cestovna vozila, s ekološkog aspekta imaju potencijal za zamjenu starog voznog parka, a u konačnici omogućuju kvalitetniju i bržu dostavu za osobe koji žive u ruralnim mjestima i ne stvaraju povećanje volumena prometa.

High

Dronovi

Low

High Customer delivery density

Izvor: Boyer & Chung, 2009

Slika 2. Troškovi dostave paketa u posljednjoj milji.

robe jest cijena. Na Slici 2 prikazana je gruba procjena odnosa između gustoće naseljenosti i troškova isporuke. Faktor gustoće naseljenosti kupaca negativno korelira s troškovima, odnosno dostava na područjima s većim brojem kupaca bi trebala biti jeftinija. Također, dužina perioda isporuke negativno korelira s troškovima, tj. duži period isporuke kupcu odgovara nižim troškovima dostave. Drugim riječima, 30-minutni period isporuke gdje je dostava obećana unutar određenog vremenskog perioda od 30 minuta je skuplje od nuđenja isporuke u roku od dva sata.

Zaključak Logistika trgovine u urbanim prostorima neizbježno traži nove modele zbog porasta broja stanovnika u gradovima, te nalaženje rješenja za probleme koji utječu na kvalitetu isporuke robe do kupaca (zagušen promet, duži rokovi i sigurnost isporuke, itd).

Usporedno s razvojem urbanizacije, aktualna epidemijska kriza dovela je do potrebe za sve većom primjenom online kupovine čime je dostava posljednje milje stav-

ljena pred veliki izazov. Potrebna su nova, održivija rješenja za dostavu online narudžbi u posljednjoj milji kako bi se smanjilo onečišćenje zraka u gradovima, smanjile prometne gužve, skratilo vrijeme isporuke paketa i smanjili troškovi transporta.

Profitabilnost trgovinskog poduzeća izravno ovisi o učinkovitosti organizacije opskrbnog lanca. Cilj svih napora je dostupnost na pravom mjestu u pravo vrijeme, razvoj fleksibilnog sustava opskrbe koji robu dostavlja što bliže potencijalnim klijentima, primjena dobro promišljenog sustava povrata i strategije zadržavanja kupaca koja se očituje u definiranju načina isporuke koji su prikladni za kupce, a nisu skupi za prodavatelja.

Potrebe za novim oblicima isporuke narudžbi rastu svakim danom sve više i više s obzirom na česte probleme isporuke u posljednjoj milji.

U ovom tekstu navedeni primjeri mogu pridonijeti uspješnom logističkom poslovanju trgovina, odnosno tercijarnom sektoru, kako bi se osigurala održiva i ekološki uvjetovana usluga, koju su potrošači spreST mni cjenovno prihvatiti.

Zračna luka kao logističko-distributivni centar piše: doc. dr. sc. Miroslav Drljača Zračna luka Zagreb, d.o.o., Zagreb & Sveučilište Sjever, Koprivnica

Uvod Zračni promet tereta u svjetskim relacijama nije značajan količinski, ali vrijednosno predstavlja oko 35% ukupnog svjetskog prometa tereta. To iznosi oko 60 milijardi US$ financijske realizacije. Direktno ili indirektno zračni teretni promet osigurava oko 32 milijuna radnih mjesta u svijetu. Sve to čini ga značajnim segmentom svjetske ekonomije. Značajne su tri strateške smjernica razvoja ovog segmenta poslovanja zračnih luka: 1) razvoj tehnologije, 2) razvoj mreže redovitih zrakoplovnih linija iz/na zračnu luku i 3) razvoj infrastrukture.

Zakon o zračnom prometu (NN 69/09) pojmovno određuje Aerodrom (Airport) kao „... određeno područje na zemlji ili vodi (uključujući sve objekte, instalacije i opremu) namijenjeno u potpunosti ili djelomično za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova“. Međutim, aerodrom je kompleksno industrijsko poduzeće. On

djeluje kao forma u kojoj različiti elementi i aktivnosti zajedno omogućuju kretanje putnika i tereta u zraku i na tlu. ... Aerodrom je u suštini jedna ili više uzletno slijetnih staza za zrakoplove, zajedno s pripadajućim zgradama ili terminalima gdje se vrši prihvat i otprema putnika i tereta koji se prevoze zrakoplovom. ... Pod okriljem Aerodroma pruža se širok raspon usluga i sadržaja koji se mogu podijeliti u tri različite grupe: temeljne operativne usluge, usluge prihvata i otpreme i komercijalne aktivnosti. Zakon o zračnom prometu (NN 69/09) definira „zračnu luku“ kao „… aerodrom posebno prilagođen za usluge u zračnom prijevozu,“ Funkcija putničkog terminala je prihvat i otprema putnika i prtljage, a teretnog terminala prihvat i otprema tereta i pošte na zračnoj luci. Prihvat i otprema zrakoplova je proces od značaja, kako za prihvat i otpremu putnika i prtljage, tako i za prihvat i otpremu tereta i pošte. Bez obzira što većina zrač-

nih luka raspolaže infrastrukturom i suprastrukturom za prihvat i otpremu i putnika i tereta, kad se pristupa zračnoj luci kao logističko distributivnom centru (LDC), prvenstveno se misli na prihvat i otpremu tereta i pošte.

Sadržaji i tehnologija takvog LDCa trebali bi osigurati prihvatljivo i brzo odvijanje procesa prihvata i otpreme tereta i pošte, osobito kada je riječ o kombinaciji između kopnenog i zračnog transporta i obrnuto. Vodeći računa o ovom temeljnom zahtjevu potrebno je pri vođenju projekta sagledati financijski aspekt i mogućnosti proširenja LDC-a bez velikih modifikacija, ukoliko kretanje prometa tereta to bude zahtijevalo.

Nakon ulaska u punopravno članstvo Europske unije (EU) Hrvatska se nalazi u procesu integracije u jedinstveni prometni sustav koji je određen tzv. Bijelom knjigom i temelji se na načelima intermodalnosti i održivosti. Intermodalnost www.suvremena.hr

23

logistika podrazumijeva optimizaciju i smanjenje troškova prijevoznog procesa, a održivost racionalan utjecaj razvoja djelatnosti na okoliš. Iz tog razloga projekti izgradnje infrastrukture u okviru LDC-a na zračnim lukama trebaju se temeljiti na oba ova načela i biti kompatibilni s drugim projektima prometne infrastrukture u okružju.

Izbor lokacije za izgradnju LDC-a zračne luke Izgradnja LDC-a treba se planirati na lokaciji zračne luke, na poziciji koja se nalazi u neposrednoj blizini glavnih cestovnih i željezničkih pravaca te koja se nalazi u neposrednoj blizini uzletno-sletne staze zračne luke. Potrebno je osigurati veću površinu zemljišta radi mogućnosti širenja i daljnjeg razvoja LDC-a. Također je potrebno Prostornim planom lokalne zajednice osigurati da to zemljište bude rezervirano za širenje aktivnosti zračne luke. Ovisno o vlasništvu nad zemljištem treba predvidjeti i aktivnosti vezane za otkup zemljišta.

Također je potrebno izraditi studiju o isplativosti ulaganja koja treba pokazati da je povrat investicije ostvariv u nekom razumnom razdoblju. Potrebno je također izraditi i Parcelacijski elaborat, iz kojeg se jasno može ustvrditi broj katastarske čestice pojedinih parcela, a potom steći uvid u vlasničke listove nad pojedinim parcelama, njihova površina i sl.

Faze izvedbe Izvedba LDC-a obično se predviđa u više faza, a ovdje se daje primjer izvedbe u tri faze. Prva faza je najsloženija jer predviđa priključke na infrastrukturu: energetiku, komunalije, ceste i željezničku prugu. U toj se fazi predviđa izgradnja skladišnih objekata sa specijalnim prostorima i svom potrebnom suprastrukturom, što treba odgovarati potrebama za planirani promet ti24

Suvremena trgovina 2(46)

jekom godine. Povoljna je okolnost ukoliko u projektu sudjeluju partneri koji su neposredno zainteresirani za izgradnju i financiranje dijela kapaciteta za svoje potrebe.

Druga i treća faza podrazumijevaju eventualno proširenje skladišnog, uredskog i parkirnog prostora.

Tijekom realizacije projekta potrebno je izraditi i pribaviti najmanje slijedeću dokumentaciju: – Studiju izvodljivosti, uključivo i analizu varijanti; – Cost/Benefit analizu (analiza rizika, financijska i ekonomska analiza); – Idejni projekt; – Lokacijsku dozvolu; – Informacije o statusu zemljišta; – Opis budućeg modela funkcioniranja i održavanja; – Procjenu troškova svih komponenti projekta; – Financijski plan; – Plan nabave; – Aranžmane u provedbi i terminski plan; – Studiju utjecaja na okoliš (uključivo i javne rasprave); – Glavni projekt; – Građevinsku dozvolu.

Vrijednost ulaganja moći će se precizirati kad se precizno odrede svi ulazni parametri. Kod izračuna ukupne cijena prve faze projekta treba uzeti u obzir izradu dokumentacije, zemljište, izgradnju i opremanje objekata.

Načelo intermodalnosti Kad je riječ o LDC-ima na zračnim lukama i teretnom prometu, osim vlastitog projekta potrebno je sagledati i kontekst, odnosno druge projekte koji su na neki način kompatibilni s projektom zračne luke. To mogu biti projekti: 1) logističkih centara vezanih za željeznicu; 2) projekti modernizacije željezničkih pruga na europskim kori-

dorima; 3) projekti izgradnje specijaliziranih LDC-a poput pošte; 4) lučkih morskih terminala i dr. Ovi su projekti značajni za uključivanje zemlje u jedinstveni transportni sustav EU, koji se temelji na načelima intermodalnosti i održivosti te pozicioniranje zemlje na europskog logističkom tržištu.

LDC-i vezani uz željeznicu trebali bi povećati udio željeznice u prijevozu tereta i omogućiti preuzimanje tereta s drugih koridora. Ovakvi projekti obično se realiziraju u suradnji više domaćih i stranih partnera koji djeluju kao konzorcij.

Realizacijom Projekta modernizacije željezničkih pravaca na europskim koridorima, moguće je skratiti i ubrzati teretni promet te povećati kapacitet na konkretnom pravcu, što kvalitetnije pozicionira npr. lučku infrastrukturu, osobito sa stajališta njezine važnosti za korisnike u regiji obuhvata.

Projekti izgradnje LDC-a nacionalne pošte u neposrednoj blizini zračne luke trebali bi omogućiti njezino kvalitetnije pozicioniranje na tržištu.

U tom kontekstu treba sagledavati i ocjenjivati lokaciju koja je odabrana za izgradnju LDC-a zračne luke, a na temelju višekriterijske analize. Jedna od njezinih temeljnih karakteristika treba biti dobra prometna povezanost, budući da se kao jedan od važnijih ciljeva LDCa zračne luke ističe integracija u jedinstveni transportni sustav EU kroz intramodalno prometno povezivanje cestovnog, željezničkog, vodnog i zračnog prometa.

Strateške odrednice razvoja teretnog prometa zračne luke Izgradnja LDC-a zračne luke treba biti rezultat strateškog promišljanja razvoja i kvalitetnijeg pozicioniranja zračne luke na međunarodnom tržištu usluga u zračnom prometu. U okviru toge treba sagleda-

ti najmanje tri strateške smjernice razvoja teretnog prometa.

Prva je razvoj tehnologije, što podrazumijeva potpunu informatizaciju poslovnog procesa, kompetentno osoblje, upravljanje kvalitetom i sl. U sklopu toga važno je uspješno sudjelovanje u IATA-inim globalnim cargo projektima poput „Efreight“, koji znači povećanje učinkovitosti uklanjanjem papira i uvođenje elektroničkog poslovanja, i „Cargo 2000“ koji je 2016. godine preimenovan u „Inicijativu Cargo iQ“, što je projekt standardizacije i upravljanja kvalitetom u zračnom teretnom prometu.

Druga je strateška razvojna odrednica razvoj mreže redovitih linija iz/ na zračnu luku. Pri tom je potrebno raditi na uspostavljanju izravnog redovitog prometa sa SAD i odredištima na Dalekom istoku, npr. Kini ili Južnoj Koreji. To je bitno za obogaćivanje ponude za korisnike, a ima i značajan utjecaj na rast prometa tereta, jer azijsko-pacifička regija u ukupnome zračnom teretnom prometu sudjeluje s više od 44% svjetskog prometa. Razvoj mreže redovitih linija važan je zato što ti zrakoplovi osim putnika prevoze teret, što nije slučaj s tzv. „niskotarifnim“ (low cost) prijevoznicima i putničkim čarterima.

Treća je strateška odrednica izgradnja suvremene infrastrukture, što se ostvaruje realizacijom projekta izgradnje LDC-a zračne luke.

Zaključak Transport tereta zračnim putem značajno pridonosi svjetskoj ekonomiji i ključan je pokazatelj njene učinkovitosti, budući da teret transportiran zračnim putem, unatoč

skromnom učešću u fizičkom teretnom prometu u svijetu, po vrijednosti dostiže 35% ukupnog teretnog prometa, što predstavlja iznos od oko 60 milijardi US$ godišnje te osigurava 32 milijuna radnih mjesta u svijetu. Teretni zračni promet stoga predstavlja značajnu sastavnicu lanca opskrbe na globalnoj razini.

Hrvatska je sredinom 80-ih godina 20. stoljeća ostvarivala oko 1‰ globalnog prihvata i otpreme tereta, a do 2010. taj se udio smanjio na oko 0,1‰.

Ovi udjeli bi se u sljedećem razdoblju mogli povećati, ali su za to potrebne odgovarajuće organizacijske, tehnološke i infrastrukturne pretpostavke. Radi stvaranja infrastrukturnih pretpostavki pokrenut je projekt Zagreb Airport Cargo City, a odnosi se na izgradnju LDC-a, u okviru kojeg se planira izgradnja skladišnih kapaciteta i drugih zgrada, pristupnih cesta, operativnih površina, poslovnih i drugih prostorija, parkirališta za automobile i kamione te priključaka na autocestu i željezničku prugu.

Uključivanje zračne luke sa stajališta teretnog prometa u sustav intermodalnog prijevoza, pri čemu se sagledava i uloga drugih kompatibilnih projekta, stvara pretpostavke za repozicioniranje zračne luke na međunarodnom tržištu usluga u zračnom prometu. Zračni teretni promet neizostavan je strukturni element svakog ozbiljnog intermodalnog sustava prijevoza.

S obzirom da zračna luka Zagreb ostvaruje prosječno godišnje 85,35% ukupnog zračnog teretnog prometa Hrvatske, odgovornost za razvoj zračnog teretnog prometa u Hrvatskoj je na zračnoj luci Zagreb. Iz tog razloga otvoren je projekt Zagreb Airport Cargo City, koji je sastavnica Airport City projekta zračne luke Zagreb, a koji ima za cilj stvaranje infrastrukturnih i drugih pretpostavki za kvalitetnije pozicioniranje zračne luke Zagreb,

grada Zagreba i Hrvatske, na međunarodnom tržištu usluga u zračnom prometu.

Literatura 1.

Doganis, R., The Airport Business, Routledge, London and New York, 1992.

2.

Drljača, M. i Žaklina Bernacchi, „Utjecaji na dosadašnji razvoj cargo prometa Zračne luke Zagreb,“ XV. International Scientific Symposium Transport Systems 2008, Zbornik radova, Vol. 2, Hrvatsko znanstveno društvo za promet, Zagreb, Opatija, 2008.

3.

Drljača, M. i Žaklina Bernacchi, „Sustav upravljanja kvalitetom Cargo 2000,“ XVI. International Scientific Symposium Transport Systems 2009, Zbornik radova, Vol. 2, Zagreb, Opatija, 2009.

4.

Drljača, M. i Žaklina Bernacchi, „IATA e-freight tehnologija“, Suvremeni promet, Vol. 30, No. 6, Hrvatsko znanstveno društvo za promet, Zagreb, 2010.

5.

EUROSTAT.

6.

Glavno poštansko logističko središte Zračna luka Zagreb, 2008.

7.

http://www.iata.org/whatwedo/ cargo/pages/index.aspx

8.

h t t p: // v gda nas . hr/ In f o/C la nak/3085/hrvatska-posta-seli-izsredista-zagreba-u-v-goricu.aspx

9.

http://teretna-vozila.com/smf/ prijevoz-u-hrvatskoj-i-svijetu/ dugo-selo-postaje-kontejnerskigrad/?wap2

10. Izrada geodetske studije prostornih mogućnosti razvoja Zračne luka Zagreb sjeverno uz uzletno slijetnu stazu, Geodetski fakultet sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2009.

11. Operativni program „Promet“, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Zagreb, 2011 12. Projektni zadatak za izradu idejnog rješenja Zagreb Airport Cargo City, ZLZ, Zagreb, 2012.

13. Strategic Business Plan Zagreb Airport Cargo City Project, Zračna luka Zagreb i Logplan, 2010.

14. Zagreb International Airport, Master plan, 2008.

15. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zračnim lukama, N.N. ST 14/11. www.suvremena.hr

25

Suvremeni lanci opskrbe – složeni logistički sustavi piše: Maja Matajčić, mag. oecc., mmatajcic@unin.hr Sveučilište Sjever – Odjel za logistiku i održivu mobilnost

P

nac opskrbe), veletrgovci (kupuju dobra za daljnju distribuciju u trgovine ili druge prodajne jedinice) te trgovci na malo (prodaju finalni proizvod krajnjem kupcu).

Lanci opskrbe objedinjuju mnoštvo partnera kako bi se dobavila, proizvela, transportirala, uskladištila, isporučila i prodala dobra i usluge. Partneri su kategorizirani u nekoliko ključnih skupina: dobavljači (sirovina ili repromaterijala potrebnih za proizvodnju finalnog proizvoda), proizvođači (koji proizvode dijelove proizvoda iz sirovina ili drugih inputa), logistika (osigurava, transportira i skladišti dobra kako se ona kreću kroz la-

Za nesmetano funkcioniranja lanca ključno je da se među dionicima ostvari pravovremen, koordiniran i točan tijek informacija u oba smjera, kako bi se osigurala ujednačena, pravovremena i točna realizacija svih procesa neophodnih za proizvodnju proizvoda odgovarajuće kvalitete i količine te njegovu distribuciju sve do krajnjeg kupca.

Upravljanje lancima opskrbe stoga obuhvaća planiranje i upravljanje svim aktivnostima vezanima za dobavu potrebnih resursa, transformaciju sirovina u gotove proizvode, kao i sve druge aktivnosti koje za cilj imaju generiranje dodane vrijednosti u pojedinim fa-

okretačka sila današnje globalizirane ekonomije svakako su lanci opskrbe.

Oni omogućavaju realizaciju međunarodnih trgovinskih tokova koji osnažuju globalnu trgovinu. Upravo lanci opskrbe temeljna su kategorija bez koje globalno poslovanje, kakvo danas poznajemo, ne bi funkcioniralo.

26

Suvremena trgovina 2(46)

zama lanca opskrbe. Klasični lanci opskrbe podrazumijevaju vertikalnu i horizontalnu integraciju s jednom centralnom strukturom (OEM), koja ima hijerarhijsku kontrolu nad svim ključnim aspektima lanca. Lanci opskrbe dizajnirani su na način da se međusobno povezuju različite hijerarhijske razine dobavljača. Podjela na razine dobavljača osigurava transparentnost organizacijske strukture lanca, koja u slučaju nastanka povećanog rizika u pogledu nekog dobavljača omogućava brzu reakciju, intervenciju i prilagodbu slabe karike, odnosno zamjenu rizičnog dobavljača. Dodatna je prednost što takva struktura ujedno i omogućava uvid u točnost i pravovremenost isporuka dobavljača prethodnih razina u lancu. Krajnja odgovornost lanca opskrbe leži u osi-

guravanju tržišnog uspjeha i generiranju prihoda, a od čega benefite imaju svi dionici lanca.

Suvremeni lanci opskrbe razvijaju se u korak s povećanom složenosti globalne trgovine. Temeljeni su na konkurentskim prednostima, sve su povezaniji, brzo promjenjivi, izuzetno fleksibilni, a sve je to uvjetovano sve nestabilnijim i sve teže predvidivim globalnim okruženjem. Upravljanje lancem opskrbe posljednjih je godina stoga nepobitno postalo bitna strateška tema u svim sferama upravljanja i logističkog menadžmenta, čemu sve intenzivnije pridonosi razvoj velikog broja novih disruptivnih informacijskih tehnologija (npr. kibernetsko-fizički sustavi, blockchain tehnologija i dr.), koje omogućavaju značajan zaokret u logici modernih struktura lanaca opskrbe.

Prije svega, očekivanja kupaca posljednjih su se nekoliko godina značajno promijenila. Kupci, između ostalog, zahtijevaju transparentnost i fleksibilnost u procesu kupnje, pa su upravo te kategorije s vremenom pretvorili u nužne potrebe prilikom kupovine dobara ili usluga. Bilo da se radi o B2B ili B2C sferi, rokovi isporuke znatno su smanjeni upravo kako bi se udovoljilo zahtjevima kupaca. Premda su prije svega nekoliko godina rokovi isporuke smatrani jednim od važnih pokretača konkurentske prednosti, danas se što kraći rokovi isporuke smatraju jednim od ključnih imperativa kada se govori o zahtjevima kupaca. Kupci osim samih rokova isporuke također žele znati u kojoj fazi realizacije je njihova narudžba, ali bitno je istaknuti da oni ne zahtijevaju uvijek što bržu isporuku proizvoda u terminima vremena, već traže poštivanje primjerenih vremenskih rokova za isporuku traženog proizvoda. Zahtjevi kupaca za takozvanim „proširenim proizvodima“ – pod kojima se misli na zadovoljenje individualnih kupčevih želja i preferencija (koncepcija neograničenih moguć-

nosti, engl. Endless Aisle Concept) – za mnoge vlasnike marki znače proširivanje asortimana raspoloživih proizvodnih inačica. Takvi zahtjevi imaju izravan utjecaj na pojačanje efikasnosti upravljanja proizvodnjom i plasmanom individualiziranih proizvoda. Organizacije i lanci opskrbe koji u agresivno konkurentnom poslovnom okruženju žele održavati ili dalje unaprjeđivati uspješnost svog poslovanja nužno moraju držati korak sa sve izraženijim zahtjevima krajnjih kupaca.

Navedeno posljedično znači da vlasnici robnih marki zahtijevaju užu i bolju suradnju sa svojim partnerima, poboljšano upravljanje zalihama, surađujući po tom pitanju sa svojim dobavljačima, kao i veću transparetnost te kontrolu u svim segmentima lanca opskrbe. Stoga su čimbenici koji rezultiraju iz rastućih očekivanja kupaca izravni pokretači i okosnica sve veće složenosti lanaca opskrbe.

Nisu samo kupci ti koji potiču rastuću složenost lanaca opskrbe, već i sami ciljevi poslovanja organizacija značajno doprinose složenosti lanaca opskrbe. Većina zdravih i uspješnih organizacija s vremenom ekspandira i prerasta svoje postojeće stanje. Posebice informacijske tehnologije i primjena interneta pružila je organizacijama izuzetnu priliku da prošire svoj tržišni udio ulaskom na nova i brzo rastuća tržišta. To strukturi lanaca ospkrbe dodaje složenost u smislu novih dobavljača, logistike trećih strana, brže manipulacije, kraćih vremena isporuke te potencijalno novih zahtjeva za ispunjavanjem potreba i preferencija kupaca. Neovisno o tome da li organizacije ekspandiraju regionalno ili na globalnom tržištu, svaka dodatna varijacija i zahtjev za individualnim proizvodom znači brojne dodatne momente koje valja ispoštovati kako bi se osiguralo ispunjenje svake narudžbe kupaca.

Također, bitno je istaknuti da svako proširivanje poslovanja te po-

većanje broja tržišta na kojima se djeluje, dodaje složenost već implementiranim strukturama etabliranog lanca opskrbe. U primjeru akvizicija temeljni pokretač složenosti velikih organizacija je svakako konsolidacija individualnih poslovnih sustava, obzirom da su uobičajeno potrebne godine za uklanjanje dvostrukih i/ili suvišnih procesa, spajanje tj. unificiranje pojedinih poslovnih procesa nakon akvizicije i u konačnici njihova optimizacija.

Lanci opskrbe dvadesetprvog stoljeća evoluirali su u globalno međuovisne i međusobno povezane mreže opskrbe i potražnje koje obuhvaćaju znatno složenije operacije od klasičnih lanaca opskrbe kakve poznajemo. Takve se strukture nazivaju poslovnim ekosustavima, a omogućavaju integraciju na višoj razini od one u klasičnim lancima opskrbe. Formira se sve veći broj partnerstava, koja često uključuju angažiranje eksternih partnera u smislu outsourcinga, stvaranje produljenih mreža organizacija (koje uključuju nepregledan broj dionika), a koje zahtijevaju sofisticiranije upravljanje, kontrolu i komunikaciju nego ikad prije. Stoga su moderni lanci opskrbe postali složeni, višeslojni i međusobno povezani distribucijski sustavi koji omogućuju organizacijama i zemljama u kojima te organizacije djeluju učinkovitiju i djelotvorniju trgovinu. Razvijeni primarno od strane inovativnih aktera iz sfere menadžmenta i upravljanja, poslovni ekosustavi postali su osnovni pokretači međunarodnih tokova roba i usluga diljem svijeta, rezultirajući ekonomskim i društvenim koristima, a vode kontinuiranom i neprekidnom poboljšanju životnog standarda za milijune involviranih.

Skup aktera s različitim stupnjevima multilateralnih, generičkih komplementarnosti koji nisu u potpunosti hijerarhijski kontrolirani čini ekosustav. U kontekstu www.suvremena.hr

27

logistika poslovnog ekosustava, organizacije posluju u široj mreži povezanih organizacija koje nude određene proizvode ili usluge. Drugim riječima, vertikalna i horizontalna integracija s jednom centralnom strukturom koja ima hijerarhijsku kontrolu, zamjenjuje se izrazito modularnim pristupom, čija je karakteristika umreženost inter- i intraindustrijskih aktera, koji zajednički provode aktivnosti s ciljem definiranja, kreiranja i izvršavanja rješenja za kupce i potrošače, stvarajući na taj način nova tržišta. To je značajna koncepcijska promjena u odnosu na klasične lance opskrbe, čiji je primarni pokretač tržišna potražnja. Ekosustav je mreža međusobno povezanih tvrtki, poput dobavljača i distributera, koji međusobno komuniciraju, prvenstveno nadopunjujući ili opskrbljujući ključne komponente kreiranja dodane vrijednosti unutar svojih proizvoda ili usluga. Pojam mreže posebno je važan, jer moderni lanci opskrbe više nisu samo linearni lanci ili procesi, oni su složene mreže gdje proizvodi i tokovi informacija putuju unutar i između čvorova u raznim mrežama koje pak povezuju organizacije, industrije i gospodarstva. Linearni koncept lanca stoga više nije sasvim adekvatan za opisivanje današnjih složenih međunarodnih mreža dobavljača, partnera, regulatora i kupaca, koji međusobno surađuju kako bi se osiguralo učinkovito, djelotvorno i konkurentno kretanje proizvoda, usluga, informacija i sredstava širom svijeta.

Ekosustav karakteriziraju dubina i širina potencijalne suradnje između skupa aktera. Svaki u okviru svojih kompetencija može pružiti dio rješenja koje kupci zahtijevaju ili pak svaki može dati svoj doprinos u realizaciji kompleksnih rješenja za krajnjeg kupca. Moć ekosustava ogleda se u tome što niti jedan akter ne treba posjedovati niti upravljati svim komponentama traženog rješenja, već pridonosi onoliko koliko mu njegove kompe28

Suvremena trgovina 2(46)

tencije omogućavaju. Dodana vrijednost koju tako oformljen ekosustav generira veća je od kombinirane vrijednosti koju bi svaki od aktera ekosustava mogao individualno realizirati. Ekosustavi, između ostalog, kreiraju jake prepreke za ulazak novih konkurenata jer potencijalni dionici ne moraju samo reproducirati i/ili poboljšati osnovni proizvod, već se moraju natjecati protiv cijelog sustava neovisnih komplementara i dobavljača koji čine mrežu ekosustava.

Temeljna pretpostavka funkcioniranja ekosustava zasigurno je zajednička platforma putem koje partneri iz ekosustava mogu dijeliti podatke, interno i eksterno surađivati, ubrzati donošenje odluka i tako dalje. Tako je primjerice HP Inc. povezao proizvodne i logističke partnere te kupce u svom ekosustavu lanca opskrbe s takozvanim kontrolnim tornjem Hawkeye.

Platforma je to koja pruža kompletan pregled nad globalnim pošiljkama u stvarnom vremenu, predviđa datume isporuke i utvrđuje odstupanja od predefiniranih pretpostavki proizvoda. Takvo bogatstvo višefunkcionalnih podataka u kombinaciji s naprednom analitikom pomoglo je utvrditi temeljne uzroke određenih problema i utvrditi mogućnosti za poboljšanje cjelokupnog ekosustava. Program je ostvario više od 16 milijuna USD godišnje uštede i ujedno pridonio poboljšanju cjelokupnog iskustva korisnika.

Organizacije svjetske klase više ne doživljavaju opskrbni lanac samo kao taktičku potporu poslovanju, već zauzimaju cjelovit stav da je njihov opskrbni lanac upravo struktura koja pokreće posao. Organizacije stoga nastoje izgraditi snažne opskrbne lance koji će im omogućiti da svoje proizvode plasiraju na tržište brže, učinkovitije i ekonomičnije od konkurencije. Sada se organizacije međusobno natječu, temeljem svojih sposobnosti upravljanja lancem opskrbe, goto-

vo u istoj mjeri kao i njihovi proizvodi odnosno robne marke. Osim što unutar ekosustava opskrbnog lanca veze nisu uzastopne i nisu linearne, kao kod klasičnih lanaca opskrbe, u ekosustavu postoje brojne višedimenzionalne veze s dubokim međusobnim ovisnostima, te je stoga strategija neprekidnog poboljšanja esencijalna za održavanje visoke razine performansi i kompetentnosti svih dionika ekosustava. Tvrtke koje unutar ekosustava usvoje pristup dosljedne provedbe aktivnosti s ciljem jačanja najslabijih karika, iskoristit će svoj globalni ekosustav lanca opskrbe kao konkurentnu prednost u današnjem složenom, povezanom i umreženom svijetu koji se rapidno mijenja.

Literatura 1.

Jacobides, M.G., Cennamo, C., & Gawer, A. 2018. Towards a theory of ecosystems. Strategic Management Journal 39 (8). S. 2255-2276

2.

Slabinac, M. 2009. Upravljanje opskrbnim lancem s primjerom Wall – Marta. Veleučilište Lavoslava Ružićke, Vukovar. 193

3.

The New Era of Global Supply Chain Ecosystems - Complex But Strategic, url: BPI Network Views & Commentary. http://www.bpinetwork.org/thought-leadership/ views-commentar y/393/the_ new_era_of_global_supply_chain_ecosystems_complex_but_ strategic (pristupljeno 29.01.2021)

4.

The difference between Supply chain and Logistics, url: https:// www.blumeglobal.com/learning/ dif ferences-bet ween-supplychain-and-logistics/ (pristupljeno 29.01.2021)

5.

What is causing Supply Chain Complexity, url: https://blog. mpo.com/what-is-causing-supplychain-complexity (pristupljeno 30.01.2021)

6.

Supply chain ecosystems: Moving from spoke to hub, url: https:// w w w. accenture.com /us - en / insig ht s /consul t ing /suppl y chain-ecosystems (pristupljeno ST 30.01.2021)

Izazovi globalnog lanca distribucije COVID-19 cjepiva piše: dr. sc. Vesna Sesar Sveučilište Sjever – Odjel za logistiku i održivu mobilnost

N

ikad viđena kriza u povijesti čovječanstva, COVID-19 kriza, utjecala je na brojne aspekte privatnog i poslovnog života, i to ne samo lokalno već globalno gdje su se sve zemlje svijeta po prvi puta našle pred istim izazovom, kako spasiti ekonomiju i zdravlje ljudi.

Do danas je u svijetu zabilježeno više od 109 milijuna oboljelih od COVID-a, od toga u Europi preko 30 milijuna oboljelih, i skoro pola milijuna smrtnih slučajeva. Stoga ne čudi da je pronalazak lijeka i cijepljenje stavljeno na listu broj jedan prioriteta znanstvenika i svijetskih lidera.

Predviđanje rizika u ovo izazovno doba postalo je gotovo nemoguće za kompanije, a sve svjetske prognoze znatno ovise o tri farmaceutske kompanije čiji ključ leži u proizvodnji dovoljnih količina doza cjepiva (Pfizer, Moderna i Astra Zeneca). Naime, uz nevjerojatan razvoj i upotrebu moderne tehnologije, logistika dijeljenja znanja dobila je novu dimenziju koja je dovela do nevjerojatnih rezultata u izučavanju COVID virusa i otkriću lijeka u vrlo kratkom periodu što se do nedavno smatralo nemogućim. S druge strane, zbog unaprijed dogovorenih količina cjepiva i kompleksnosti njegova skladištenja na vrlo niskim temperaturama od čak –70 stupnjeva celzijevih, logistika distribucije lijekova nalazi se pred izazovom stoljeća. Kao što

pišu svjetski mediji logistički globalni lanac zadesila je tzv. „savršena oluja“ jer je istovremeno većina poslova orijentirala na e-poslovanje, a istovremeno se javila potreba za osiguranjem i transportom cjepiva koje zahtjeva posebne uvjete i to u sve zemlje svijeta. Postavlja se pitanje kako u takvim uvjetima, kada je potražnja za distribucijom u svim djelatnostima porasla istovremeno, osigurati dovoljne kapacitete?

Prema riječima Brian Bourka, osobe zadužene za rast i razvoj kompanije SECO logistike, prvi izazov, koji je ujedno i najteži je tzv. kapacitet hladnog lanca pri čemu Pfizerovo cjepivo mora ostati tokom cijelog transporta na niskih –70 stupnjeva. Uobičajeno se cjepiva čuvaju na temperaturi između 2 i 8 stupnjeva i kapacitet hladnog lanca nije do sada imao situaciju transporta koji uključuje održavanje temperature na –70.

Drugi problem odnosi se na zahtjeve vezane uz skladištenje gdje pojedine zemlje svijeta, što zbog tople klime ili velikog broja stanovnika te nižeg standarda, nemaju mogućnosti zaprimiti niti čuvati velike količine cijepiva. Također ističe, kako će najzahtjevniji proces biti tzv. isporuka tijekom posljednje milje, jer prijevozne kompanije već sada odbijaju isporuke zbog preopterećenosti.

Primjetno je da se kompanije prilagođavaju potrebama tržišta pa

tako dostavne kompanije u Americi poput DHL-a, UPS-a i FedEx-a ulažu u kapacitete zamrzivača. U Europi također ima takvih primjera gdje kompanije ulažu u logistička rješenja kako bi bile spremne s dosadašnjih –50 stupnjeva Celzija ponuditi logistička rješenja s kontroliranom temperaturom od –80 stupnjeva što će biti presudno za razvoj opskrbnog lanca. Procjena je, prema izvoru Statista 2021, kako će tržište logistike hladnog lanca rasti s trenutnih 85 mlrd dolara na 113 mlrd dolara u 2025. godini. Izgledno je za očekivati da će i druge kompanije u svijetu slijediti isti trend investicija u logistička rješenja zamrzivača. Čini se kako smo premostili prvi veliki problem, a to je pronalazak cjepiva. Činjenica je da su se brojni resursi u svijetu, od pojave COVID-19 pandemije usmjerili u istraživanje i pronalazak lijeka, a sada svijetu predstoji slijedeći važan korak za premostiti. To je korak koji uključuje sigurnu distribuciju i skladištenje lijeka po specijalnim uvjetima.

EU je ugovorila više od dvije milijarde doza cjepiva koje će u jednom trenuntku morati biti isporučene, a već sada isporuke kasne. Izgledno je kako će i u ovom koraku biti nezaobilazna suradnja i sinergija kako farmacetuskih kompanija, vladinih institucija, tako i prilagodba poduzeća novim tržišnim zahtjevima u rješavanju problema distribucije i ST skladištenja cjepiva. www.suvremena.hr

29

Nabava – srce lanca opskrbe piše: dr. sc. Davor Grgurević Sveučilište Sjever – Odjel za logistiku i održivu mobilnost

Uloga nabave u konceptu lanca opskrbe Da bi se bolje razumjela uloga nabave u konceptu lanca opskrbe potrebno se vratiti u ne tako daleku prošlost kada su poduzeća svoj razvoj temeljila na upravljanju vlastitim poslovanjem i robnim tijekom od ulaza robe u samo poduzeće do izlaska gotovih proizvoda na tržište. Danas je interes poduzeća upravljanje odnosima s ključnim poslovnim partnerima i na taj način povezivanje poduzeća na putu proizvoda i usluga od sirovine do mjesta potrošnje i sve to s ciljem postizanja što veće sinhronizacije i fleksibilnosti, smanjenja zaliha i povećanja fleksibilnosti procesa. U takvom načinu pogleda na uprav30

Suvremena trgovina 2(46)

ljanje tijekom roba, novca i informacija, nabava kao poslovna funkcija dobiva potpuno drugo značenje i uz rutinske uključuje sve više strateških zadataka. Za bolje razumijevanje lanca opskrbe i uloge nabave u njemu bitno je razumjeti razlike i sličnosti pojmova nabava i opskrba.

Pod nabavom u užem smislu podrazumijeva se odvijanje operativnih poslova u procesu pribavljanja objekata nabave, dok nabava u širem smislu obuhvaća i strategijske zadatke o kojima ovise učinci i dobit poslovnog sustava. Opskrba se diferencira od pojma nabave, tako da je opskrba širi pojam od nabave, a odnosi se na cjelokupni ulaz što je potreban za rad nekog su-

stava, tj. odnosi se na sve objekte ulaza i funkcije u svezi s izvršenjem tih ulaza. Nabava kao ograničena definicija opskrbe, danas je strateški čimbenik u profitabilnosti tvrtke i povećanju dioničarske vrijednosti.

Osnovni zadatak nabave u sastavu lanca opskrbe je pribavljanje resursa tražene kvalitete i njihova isporuka na pravo mjesto u pravo vrijeme iz pravog izvora i po pravoj cijeni, te pri tome za pribavljene robe treba platiti dobavljačima u novcu ili ekvivalentnoj vrijednosti. Njena uloga se više ne svodi samo na operativne procese nabavljanja, već i na kontrolu izvedbe dobavljača, ocjenu dobavljača, provođenje različitih analiza u sve-

zi sa zalihama, dobavljačima i procesima, razvoj dugoročnih odnosa među povezanim poslovnim subjektima i sl., a sve u cilju nesmetanog i svrsishodnog funkcioniranja lanca opskrbe. Element koji je odigrao važnu ulogu u razvoju opskrbnog lanca svakako je cijena nabavljenih dobara. Početkom 80-ih godina prošlog stoljeća nabavni su troškovi činili 40% ukupnih rashoda poduzeća, a danas su na razini 60% ukupnih rashoda, što je dominantno utjecalo na činjenicu da se ovom segmentu počinje poklanjati sve veća pažnja, odnosno, da postaje strateški interes poduzeća. U okolnostima kada je moguće gotovo sve proizvesti i posljedica čega je postojanje bogatstva ponude roba, postaje sve teže prodavati i zato se mijenja uloga pojedinih karika u opskrbnom lancu tako da trgovci postaju dominantne karike koje diktiraju odnose u lancu i toj činjenici se mora prilagođavati i nabava. U odnosu na vrijeme kada je nabava promatrana kao pasivna i operativna poslovna funkcija, koja je reagirala isključivo na potrebe i zahtjeve dobivene na temelju planova i potreba generiranih iz drugih poslovnih funkcija, kroz koncept lanca opskrbe dolazi do promjene pristupa koji podrazumijeva i značajne promjene u obavljanju nabavne funkcije te nabava evoluira kroz povijest do današnjih vremena kada poduzeća nastoje izgrađivati integrirane lance opskrbe.

imidža s ciljem stvaranja što veće vrijednosti za kupca; suradnja na eliminaciji procesa koji ne doprinose stvaranju vrijednosti; intenzivna uporaba suvremene informacijske tehnologije. Odnosi između članova opskrbnih lanaca postali su složeniji, što ima veliki utjecaj na učinkovitost logistike i globalnu kupovnu moć. Učinkovitost se postiže implementacijom upravljanja odnosima s kupcima i novim globalnim pozicioniranjem strategije internacionalizacije.

Strateška povezanost članova opskrbnih lanaca stvara potrebne uvjete za provedbu sustava u kojem je nabava srce lanca opskrbe koja nabavlja potrebne resurse i materijale, te na taj način opskrbljuje proizvodnju od koje roba ide dalje prema potrošačima, bilo drugim proizvodnim društvima koja nastavljaju s preradom robe ili prema krajnjim kupcima, odnosno potrošačima koji mogu biti u zemlji ili inozemstvu. Partnerstvo i dugoročno orijentirana suradnja između članova lanca opskrbe dovodi do bolje koordinacije poslovnih aktivnosti na globalnom tržištu.

Upravljanje odnosima s dobavljačima s ciljem osiguranja partnerstva Upravljanje nabavom danas se javlja kako bi se tvrtkama omogućila strateška prednost i potencijal za

dodavanje vrijednosti. Važnost nabave za poduzeće proizlazi iz njena dva izvora i to troškovne i operativne efikasnosti. Poduzeća postaju sve više svjesna da samo suradnjom s dobavljačima mogu ostvariti određene prednosti koje u konačnici rezultiraju uštedama, a što je i želja svakog vlasnika odnosno direktora. Upravljanje odnosima s ključnim dobavljačima izravno ima utjecaj na vrijednosno orijentiranu nabavu zbog toga što ključni dobavljači u velikoj mjeri utječu na stvaranje dodane vrijednosti za kupca, tj., najveći dio vrijednosti u nabavi stvara se u odnosima s ključnim i strateškim dobavljačima. Upravljanje odnosima s ključnim dobavljačima ključan je proces u organizaciji kao i što je i proces upravljanja odnosima s kupcima, koji omogućuje operativni pristup u analizi odnosa s dobavljačima. Svaki dobavljač nije pogodan za stvaranje partnerskog odnosa, te stoga treba napraviti segmentaciju dobavljača kojima poduzeće definira svoje strateške dobavljače, odnosno buduće partnere.

Usko vezano uz uspostavljanje odnosa s dobavljačima je i definiranje nabavnih kategorija, a svakako treba voditi brigu i o upravljanju rizicima koji se javljaju u nabavi i radu s dobavljačima. Glavni ciljevi implementacije upravljanja odnosa s dobavljačima u poduzeću su, kao prvo, mogućnost financira-

Glavna obilježja koncepta integriranog lanca opskrbe, uključujući i nabavu kao njezin sastavni dio, su obuhvaćanje što većeg segmenta povezanih poduzeća pri strateškom i taktičkom usmjeravanju poslovanja; usmjerenost razvoja poslovanja na dugi rok; intenzivna komunikacija među sudionicima lanca; razmjena informacija od strateškog i taktičkog značenja; zajedničko planiranje zaliha, procesa, razvoja proizvoda, robnih marki; stvaranje zajedničkog tržišnog www.suvremena.hr

31

logistika

nja zajedničkih aktivnosti kojima se povećavaju konkurentske prednosti i ostvaruje se pristup jedinstvenim znanjima, resursima, sposobnostima, talentu i idejama. Drugi je cilj smanjenje troškova koji se djele zajedno s partnerom, a treći cilj je sigurnost dobave koja može biti ugrožena zbog sve veće globalizacije lanaca dobave, sa sve jačom oscilacijom u potražnji i ponudi na tržištu, gdje dolazi do sve veća nesigurnost, ali zato se partnerskim odnosom osigurava sigurnost. Budući da je poduzeće živi organizam koji djeluje na tržištima gdje su promjene česte, tijekom implementacije sustava upravljanja odnosa s dobavljačima potrebno se prilagođavati zahtjevima strategije poduzeća i situacijama u okruženju, a rezultat takvog postupanja je transformirana nabava s jasno definiranim nabavnim kategorijama, ključnim dobavljačima te kontrolom rizika u procesu nabave, odnosno, nabava koja je u službi kupaca i ostalih procesa u poduzeću.

Organizacija nabave i njeno mjesto u sustavu lanca opskrbe U cilju ostvarivanja zadovoljavajućih poslovnih rezultata potrebno je odabrati optimalni oblik organizacijske strukture nabave te provesti optimizaciju službe nabave u sustavu lanca opskrbe što u znatnoj mjeri utječe na poslovanje i poslovni rezultat. Organizacijskom 32

Suvremena trgovina 2(46)

strukturom i upravljanjem nabavom trajno se reguliraju poslovi nabave koji se odvijaju istodobno ili jedan za drugim, na način da se usklade ukupne međuovisnosti tih poslova imajući na umu ciljeve nabave, kao i cijelog lanca opskrbe.

Intenzivna dinamika u odnosima između članova opskrbnog lanca rezultira vidljivim strukturnim promjenama u globalnoj ekspanziji. Izgradnja strukture opskrbnih lanaca jača i intenzivira poziciju nabave i ostalih članova u procesu globalizacije. Razvoj dugoročnih odnosa među svim članovima opskrbnog lanca važan je u smislu globalne ekspanzije, a brže i složenije promjene u globalnom okruženju usmjeravaju članove opskrbnih lanaca i nabavu kako bi pronašli nove načine za očuvanje konkurentske prednosti cijelog opskrbnog lanca. Organizacijska struktura nabave mora omogućiti donošenje odluka na temelju cjelovitih ocjena svakog konkretnog slučaja, tako da se ostvare što bolji rezultati poslovanja poduzeća i njegovih partnera. Glavni bi cilj trebao biti da nabava što više pridonese uspješnosti poslovanja poduzeća. Mjesta u nabavi moraju biti tako oblikovana da se zadaci mogu dobro koordinirati i da se brzo i fleksibilno može riješiti svaki zahtjev koji se stavlja pred funkciju nabave. Mjesto nabave u organizacijskoj strukturi poduzeća ne može se odrediti jedinstveno, već ovisi o uvjetima koji su individualni za svako poduzeće. Prije

donošenja odluke o mjestu nabave u organizacijskoj strukturi poduzeća valja ustvrditi prednosti i nedostatke pojedinog organizacijskog oblika uzimajući u obzir sve čimbenike koji utječu na uspješnost poslovanja nabave (primjerice, mogućnosti i prednosti podjele strategijskih i operativnih zadataka, opseg nabave, raspoloživa informatička tehnologija i drugo).

U suvremenim uvjetima poslovanja povećava se strategijsko značenje nabave za uspjeh poslovanja poduzeća. Poduzeće mora definirati svoje ključne kompetencije i djelatnosti te koristiti mogućnosti dobavljača i fleksibilno ispunjavati zahtjeve tržišta.

Nabava postaje organizator lanca opskrbe (engl. supply chain), uključivanja dobavljača u mrežu stvaranja vrijednosti i odgovorna je za stvaranje vrijednosti u velikom dijelu procesa reprodukcije. Te zadatke može uspješno ostvarivati korištenjem instrumenata strategije nabave i obavljanjem određenih poslova, kao što su istraživanje tržišta nabave i izrada tržišnih studija, Benchmarking nabave, kontroling nabave, vrijednosna analiza nabave, management odnosa s dobavljačima, donošenje poslovne odluke proizvesti ili nabaviti.

Na kraju, može se zaključiti da se dobavljačima danas više ne pristupa kao izvorima troškova, a odnosi s dobavljačima se nastoje razviti na duži period, jer uštede u odnosima s dobavljačima (npr. snižavanje nabavne cijene, produljenje rokova plaćanja, skraćivanja rokova isporuke, prebacivanje troškova prijevoza na dobavljača i sl.) rezultiraju s prednostima samo jedan kraći vremenski period. Danas se u dobavljače ulaže, s njima se komunicira, s njima se zajedno planira, te se nastoje razviti dugoročni odnosi radi stvaranja veće vrijednosti za kupca uz najniže moguće troškove u lancu opskrbe, a ne na razini pojedinačnog poduST zeća u lancu.

Medicinska logistika kao osnova osiguranja kvalitete života piše: Matija Kovačić, mag. ing. traff.

Sveučilište Sjever – Odjel za logistiku i održivu mobilnost

Uvod Jedan od temeljnih izazova s kojim se susreće današnje društvo osiguranje je kvalitete života. Kvaliteta života kao takva može se sagledavati kroz različite aspekte, a jedan od aspekata je i dostupnost zdravstvene skrbi i zdravstvene njege.

To se pokazalo posebno važnim tijekom 2020. godine koja je obilježena pandemijom SARS CoV – 2 virusa koji je ukazao kako je zdravstveni sustav velikog broja država nedovoljno pripremljen odgovoriti na veći broj bolesnika koji trebaju pomoć. No, osim pandemije i izazova povezanih uz pandemiju, jedan od izazova je osiguranje pra-

vovremene pomoći za sve bolesnike kojima treba hitna medicinska pomoć. Takvi slučajevi često zahtijevaju brzu reakciju budući da stanja kao što je to infarkt miokarda, cerebrovaskularni inzult, traume, itd., mogu u znatnoj mjeri narušiti kvalitetu života ako se pravovremeno ne saniraju, odnosno ako se takvi bolesnici ne obrade pravovremeno. Zemlje u razvoju i zemlje pogođene migracijama često se susreću s logističkim problemima u zdravstvenom sustavu koji mogu biti povezani uz nedovoljan broj medicinskih uređaja i aparata, nedovoljan broj zdravstvenog osoblja ili nedovoljne ka-

pacitete u vidu bolničkih kreveta.

Situacija može biti znatno pogoršana ako se radi o prirodnim i drugim nepogodama koje mogu rezultirati u povećanju potražnje za krvnim pripravcima, osiguranjem dovoljne količine lijekova, kreveta i u konačnici zdravstvenog osoblja.

S obzirom na to, jedan od temelja za normalno funkcioniranje zdravstvenog sustava, odnosno osiguranje osnove za pružanje pravovremene pomoći bolesnicima je razvoj medicinske logistike i medicinska logistika kao takva. Dakle, medicinska logistika grana je logistike koja je usko specijalizirana za osiguranje svih resursa tewww.suvremena.hr

33

logistika meljnom procesu u bolničkoj organizaciji kako bi se proces mogao nastaviti odvijati. Drugim riječima, medicinska logistika kao i sve druge grane logistike potporni su proces u organizaciji.

Izazovi i problemi zdravstvenog sustava Različite države imaju različite modele funkcioniranja zdravstvenog sustava što determinira u konačnici i dostupnost usluga, odnosno broj usluga koje zdravstvene organizacije nude. Uređenost zdravstvenog sustava, odnosno legislativa oblikuje i determinira pravo stanovnika neke države na zdravstvenu tj. medicinsku pomoć uz velik broj država koje kroz temeljne propise definiraju osnovnu razinu medicinske pomoći kao pravo svakog. Međutim, dostupnost medicinske pomoći često nije na zadovoljavajućoj razini zbog ograničenja koja prevladavaju u sustavu, a koja se mogu odnositi na dostupnost medicinskih uređaja, domova zdravlja, saniteta, dovoljnog broja medicinskih sestara i tehničara, dovoljnog broja liječnika kao i obrazovanost svog osoblja koje je involvirano u zdravstveni proces. Nadalje, jedan od temeljnih problema s kojim se može susresti zdravstveni sustav liste su čekanja. Liste čekanja ukazuju na nedovoljno dobru razinu učinkovitosti i djelotvornosti sustava, odnosno na postojanje uskih grla u sustavu.

Uska grla u sustavu mogu biti posljedica nedovoljno dobre organizacije, odnosno mogu biti posljedica nedostatka resursa od kojih su neki već nabrojeni. Posebno značajan problem je nemogućnost pružanja hitne medicinske pomoći za sva hitna stanja u svim bolničkim organizacijama budući da mogu postojati slučajevi u kojima pojedina bolnička organizacija nema resurse za obavljanje pojedinog dijagnostičko-terapijskog postupka već bolesnika šalje u drugu bolničku organizaciju. Isto tako, jedan 34

Suvremena trgovina 2(46)

od problema može biti i ograničenje u broju timova hitne medicinske pomoći što znači da, ako je jedan tim na terenu, bolesnik sa hitnim stanjem mora čekati povratak tima, odnosno mora čekati tim iz druge zdravstvene ili bolničke organizacije. To može rezultirati fatalnim ishodom ili znatni narušenom kvalitetom života nakon pružene pomoći. S druge strane, digitalizacijom i uvođenjem tehničkih i tehnoloških inovacija u znatnoj se mjeri može povećati brzina pružanja pomoći. No, uvođenje inovacija zahtjeva potporu u vidu osiguranja održavanja, korištenja pojedinih tehničkih naprava kao potpore odvijanju procesa, itd. Jedno od mogućih rješenja problema razvoj je medicinske logistike.

Medicinska logistika kao potporni proces Potporni proces je proces koji je zadužen za osiguranje svih resursa neophodnih za normalno odvijanje temeljnog procesa. Drugim riječima, u kontekstu zdravstvenog procesa, proces potpore treba osigurati sve resurse kao što su to medicinski uređaji i aparati, farmaceutski preparati, suprastrukturu koja se koristi za interni transport unutar bolničke organizacije ali i suprastrukturu za međubolnički transport, treba osigurati i potporu u vidu održavanja svega navedenog, itd. Dakle, logistika, a posebice medicinska logistika ne smije se sagledavati isključivo kroz prizmu transporta i

skladištenja već znatno šire budući da je po svojem obuhvatu znatno širi pojam od transporta i skladištenja. No, ne treba zanemariti i transport i skladištenje kao dvije značajne sastavnice logistike. Dakle, za što je sve zadužena medicinska logistika? Medicinska logistika je u prvom redu zadužena za osiguranje svog potrošnog materijala koji se svakodnevno koristi u zdravstvenom procesu, a kao što su to zavoji, jednokratne šprice, pribor za intubaciju, itd. Osim toga, medicinska logistika zadužena je i za međubolnički transport bolesnika kao i za interni transport bolesnika prilikom odlaska bolesnika na terapijske ili dijagnostičke postupke. Pritom je važno naglasiti da što je vrijeme transporta manje to je i učinkovitost procesa veća. Osim toga, kao jedan od najboljih primjera uloge medicinske logistike, dostava je krvnih zaliha između bolnica kad je to potrebno. U nekim zemljama zbog velike udaljenosti za povećanje brzine transporta krvi i krvnih pripravaka počinju se koristiti bespilotne letjelice, a za čije je osiguranje i upravljanje odgovorna upravo medicinska logistika. S druge strane, ne tako davno društvo je svjedočilo razvoju novih vrsta cjepiva koja su zahtijevala osiguranje mikroklimatskih uvjeta u transportu. Zbog nedovoljno dobre razvijenosti medicinske logistike, brojne zemlje bile su primorane angažirati logističke organizacije koje su odrađivale posao distribucije cjepiva. Unatoč tome, takvi poslovi se svrstavaju u pod-

ručje medicinske logistike budući da osiguravaju resurse za odvijanje temeljnog procesa u bolničkoj organizaciji.

Specifičnost medicinske logistike Kad se govori o medicinskoj logistici potrebno je naglasiti kako se aktivnosti unutar nje ne odnose isključivo prema osiguranju svega navedenog u prethodnom odlomku već da su zahtjevi koji se postavljaju na medicinsku logistiku znatno veći. Jedan od takvih zahtjeva je i povratna logistika koja se odnosi na povrat iskorištenih jedinica i njihovo neškodljivo zbrinjavanje. Drugim riječima, medicinski otpad mora biti prikupljen na točno definiran način i s medicinskim otpadom mora se postupati sukladno zahtjevima koji su definirani u normama, odnosno pravilnicima.

To se pokazalo kao posebno značajno na vrhuncu pandemije prilikom odlaganja iskorištenih zaštitnih odjela koje je medicinsko osoblje nosilo. To se pokazuje i danas kroz prikupljanje i odlaganje iskorištenih medicinskih šprica, radioaktivnih tvari koje se koriste u kemoterapiji, odnosno radioterapiji. Nadalje, jedan od zadataka logističkih stručnjaka u području medicinske logistike promišljanje je pozicioniranja domova zdravlja, odnosno smještaj infrastrukture koja će se koristiti za pružanje hitne medicinske pomoći. Centralizacija takve infrastrukture na urbanom području koje je rasprostranjeno i obuhvaća veliku površinu može rezultirati povećanjem vremena koje je potrebno timovima hitne medicinske pomoći za dolazak do bolesnika što je posebno izraženo u periferiji grada, a naglašeno prilikom vršnih opterećenja u prometu. Takva opterećenja u znatnoj mjeri mogu usporiti dolazak hitne medicinske pomoći. Dakle, planski pristup razvoju grada, treba sadržavati i optimalno pozicioniranje centara hitne medicin-

ske pomoći, odnosno zdravstvenih i bolničkih organizacija. Potrebno je napomenuti i posebnu važnost koju medicinska logistika ima s aspekta brzog dolaska do mjesta nesreće u urbanim područjima za što se pokazalo kao optimalno koristiti dronove koji mogu brzo i jednostavno dostaviti primjerice defibrillator ako u urbanom području netko od stanovnika pretrpi infarkt miokarda, odnosno padne u srčani arest u kojem je vrijeme pomoći od posebnog značaja za bolesnika.

Jedna od posebno značajnih aktivnosti karakterističnih za medicinsku logistiku je transport organa.

Transport organa kao i općenito tkiva zahtjeva osiguranje brzine i mikroklimatkih uvjeta budući da vanjski utjecaji mogu kao posljedicu imati i smanjenje vjerojatnosti prihvaćanja organa ili tkiva od strane primatelja.

Medicinska logistika i krizne situacije Protekla godina obilježena je pandemijom i potresom koji je pogodio Republiku Hrvatsku. U oba slučajeva, pravovremena reakcija i pravovremeno osiguranje svih potrebnih resursa za nastavak normalnog funkcioniranja društva pokazalo se kao imperativ. U slučajevima nepogoda kao što su to potres ili požar, a pod uvjetom da postoje ozlijeđeni, medicinska logistika ima temeljni zadatak u što je kraćem vremenu osigurati osoblje kao i svu ostalu pomoć tj. resurse za smanjenje posljedica. Isto tako, u slučajevima preopterećenosti bolničkog sustava, jedna od temeljnih zadaća medicinske logistike osiguranje je svih resursa u sekundarnim centrima za pružanje pomoći koje je potrebno opremiti svim medicinskim aparatima, odnosno bolničkim krevetima itd. kako bi se u što kraćem razdoblju dio bolesnika iz primarnih centara mogao preseliti u sekundarne centre. Ne treba posebno naglašavati važnost medicinske logistike u slučajevima

izbijanja otvorenih sukoba, odnosno izbijanja rata.

Zaključno Logistika je pojam koji se krivo tumači. On je znatno širi pojam od skladištenja i transporta. Obuhvaća niz aktivnosti koje su neophodne za neometano odvijanje temeljnog procesa u organizaciji, a što u kontekstu medicinske logistike znači osiguranje medicinskih uređaja i aparata, brigu oko dovoljne količine zaliha, interni i međubolnički transport, promišljanje smještaja infrastrukture za hitni prijem bolesnika, itd. U nedostatku razvoja medicinske logistike kao discipline, pribjegava se korištenju usluga specijaliziranih službi kao što je to policija ili vojska koje se koriste za transport tkiva tj. organa. Isto tako, čest je slučaj korištenja letjelica koje na raspolaganju imaju policija ili vojska za transport bolesnika, a potrebno je naglasiti kako u nekim državama postoje slučajevi gdje dio aktivnosti medicinske logistike obavlja vatrogasna služba.

S obzirom na to, može se zaključiti kako postoji nedovoljno dobro razvijena svijest o važnosti medicinske logistike kao i pogrešno tumačenje pojma logistike. Logistika i logističke aktivnosti odnose se na osiguranje svih resursa potrebnih za normalno odvijanje temeljnog procesa, a što u kontekstu zdravstvenog procesa podrazumijeva osiguranje medicinskih preparata, servis i održavanje medicinskih aparata i uređaja, interni transport i međubolnički transport, itd. Nadalje, kako bi se zdravstveni proces mogao normalno odvijati neophodno je osigurati sve spomenuti. Učinkovit i djelotvoran zdravstveni proces osnova je za osiguranje kvalitete života društva. Bez mogućnosti brzog pružanja pomoći kao i bez mogućnosti osiguranja normalnog odvijanja zdravstvenog procesa postoji rizik za narušavanje kvalitete života kako pojedinST ca tako i društva u cjelini. www.suvremena.hr

35

Logistika, turizam i Covid-19 piše: Ivana Kolar, direktorica, Julius Rose

C

ovid-19 dramatično je promijenio život kakav poznajemo, a sektor putovanja i turizma jedinstveno je izložen. Covid je značajno utjecao na čitavu turističku industriju i promijenio većinu poznatih nam procesa, a ponajviše ponašanje i navike turista.

U 2020. prihodi turističke industrije iznosili su oko 40 posto prihoda prethodne godine te se očekuje da će sektor biti manji u godinama koje dolaze i da će se promet, uz velike napore, vratiti na razinu 2019. godine tek oko 2025. godine.

36

Suvremena trgovina 2(46)

Logistički sustav u turizmu uključuje čitav niz radnji o kojima kao putnici niti ne razmišljamo, a proizvod koji kupujemo i u kojem uživamo bez toga naprosto ne postoji.

Prikupljanje i distribucija informacija, oblikovanje proizvoda u miks različitih doživljaja, obavještavanje tržišta i komunikacija duž cijelog procesa, dovođenje putnika, usmjeravanje kretanja turista unutar destinacije, opskrba cijelog turističkog procesa različitim inputima – ukratko riječ je o kompletnom sustavu koji, s manje ili više uspjeha, uhodano funkcionira u svim turističkim destinacijama.

U ovom članku osvrćemo se tek na dva segmenata turističke logistike čije je odvijanje i razvoj pogodio Covid te pokrenuo lavinu novih nedoumica, izazova, ali i mogućih rješenja – putničke agencije i posrednike te transport i avio prijevoz. Iako ne znamo što je točno pred nama i polako uviđamo kako ne postoje jednostavni odgovori, naziru se svjetla na kraju tunela novog normalnog te polako i još uvijek bojažljivo tržište nudi moguće odgovore. Ono što jedino pouzdano znamo jest da su krize uvijek prilika za napredak, ali uz cijenu promjena. Tko ih lakše prihvati i prilago-

di im se, opstat će i biti uspješniji. Logistika je znanost planiranja i kontrole, a vrlo bliska budućnost pokazat će nam koji tržišni igrači su u tome bili najkreativniji i najuspješniji.

Agencije i posrednici Budućnost poslovanja putničkih agencija zasigurno je trajno promijenjena. Agencije su podnijele izrazito veliki udarac, a već i ranije bile su prisiljene mijenjati svoje poslovanje pod utjecajem razvoja digitale i različitih platformi za booking ili tek opskrbu turista informacijama, zbog kojih su prije ovisili o agencijama, a izbor putovanja često o umijeću agenta da ih uvjeri kamo je najbolje putovati.

Izazovi za putničke agente i savjetnike na početku pandemije bili su mnogi, uključujući početni napor da se riješe otkazivanja, povrati novca i ponovne rezervacije, u mnogim slučajevima za malu ili nikakvu nadoknadu. Kako su se zaustavila putovanja, zaustavio se promet, zaustavile su se i rezervacije. Mnoge agencije, od malih lokalnih do najvećih lidera, pale su na koljena i pitanje je koje će i u kakvom obliku preživjeti. Vjerujem kako je upravo oblik najbitniji, odnosno prilagodba i promjena načina poslovanja.

Dugoročna perspektiva poslovanja putničkih agencija ipak može biti pozitivna, s naglaskom na aktivnosti agenata i savjetnika koji poznaju svoje klijente i u stanju su im pružiti stručne savjete i podršku, čineći svako putovanje lakšim, ugodnijim i dostupnijim.

Iako skromno, turizam se polako budi, s obzirom da je dio populacije prebolio Covid, a dio se procijepio, te su spremni za svoja dugo iščekivana putovanja. Ti putnici i dalje traže potporu u kretanju sada promijenjenim „turističkim krajolikom“, a uloga savjetnika za putovanja postaje još vrijednija i važni-

ja u tome da pomogne putniku u donošenju pravih odluka, temeljenih na sigurnim i provjerenim informacijama.

Turisti, iako željno iščekuju svoje putovanje, zabrinuti su za svoju sigurnost i traže profesionalne savjetnike za putovanja kako bi saznali što je sigurno, što je otvoreno, koji hoteli provode pojačane higijenske mjere, kojim prijevozom mogu sigurno stići od točke A do točke B i što im je sve za to potrebno. Oni žele i traže pomoć prije i tijekom putovanja, pa čak i nakon putovanja.

Hoće li se i kako u toj ulozi pronaći svaka agencija ili tek putopisni blogeri i drugi zaljubljenici u putovanja koji su nesebično spremni podijeliti sve informacije koje imaju, pokazat će vrijeme. Nije neobično da upravo u ovom periodu neki savjetnik koji se počeo baviti putovanjima iz hobija preuzme inicijativu i pokrene sasvim novi oblik agencije poput našeg poznatog blogera Ivana Bengerija, koji je svoje bogato iskustvo putovanja odlučio podijeliti s tržištem i otvorio agenciju, jer je u pravo vrijeme prepoznao novi oblik potražnje.

Najznačajnija ponuda turističkih agencija i savjetnika za putovanje je učinkovita komunikacija s tržištem, odnosno s kupcima. Za neke agencije to nije tako novo, međutim, za većinu je kriza pojačala potrebu da se ti napori ubrzaju i pojačaju. Stvarna vrijednost posjedovanja profesionalnog savjetnika za putovanja nikada nije bila očiglednija nego u ranim danima Covid-19 kada su savjetnici ulagali velike napore kako bi vratili svoje klijente kući i radili kako bi pomogli putnicima u prilagođavanju planova zbog obustave putovanja širom svijeta.

Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci i u godinama koje dolaze, turističke agencije moraju i dalje otvoreno promovirati svoju vrijednost te aktivno pratiti intenzivne pro-

mjene svojih potrošača i njihovih potreba. Neki su turisti prirodno uplašeni zbog ponovnog putovanja, jer još uvijek postoji toliko neizvjesnosti oko Covida i velike razlike u postupanjima među zemljama i destinacijama. S obzirom na želje i očekivanja potrošača, potrebne su značajne količine informacije i pouzdane smjernice. Podrška agenta koji je dobro upoznat sa svim fazama putovanja može biti presudna.

Ovo je najveća prilika za savjetnike u putovanjima da istaknu svoju ulogu pouzdanog resursa, što postaje najvažnija komponenta njihove vrijednosti. Ljudska veza postaje sve bitnija, a dodani sloj usluge za podršku klijentima sada je nezamjenjiv kao pomoć putnicima da putuju s povjerenjem.

Pored toga, izuzetno je važna izgradnja povjerenja online kupaca. Budući da se prikupljanje informacija prvenstveno odvija putem internetskih kanala, tvrtke bi trebale osigurati ne samo vlastitu promociju i razmjenu poruka, već i proširiti pristup različitim informacijama putem inovativnih formata te osigurati jasnoću oko politika putovanja, otkazivanja putovanja, aktualnih zahtjeva destinacije i drugo. Putnici trebaju pristup najnovijim zahtjevima za putovanje na svoja odredišta, uključujući informacije o zdravstvenoj sigurnosti, podatke o pravilima destinacije, zahtjevima putnog osiguranja, cijepljenja ili drugih preduvjeta putovanja.

Digitalizacija više nije novi trend u sektoru putovanja i turizma, a lockdown periodi širom svijeta doveli su do digitalnog ubrzanja te je sve više potrošača postalo vješto u korištenju tehnoloških rješenja u svakodnevnom životu, uključujući internetsku kupovinu i virtualne sastanke.

Iako su inovacije i tehnologija zasigurno važne za sektor putovanja, jednako je važna i prava ljudska interakcija. Osobito u svijetu nakon Covid-19, osobni odnosi mogu u www.suvremena.hr

37

logistika ju u premium razredima, osjetljiviji na cijene i lakše se odlučuju za let s presjedanjem. Veliki jaz između cijena direktnih letova i cijena letova s presjedanjem možda će se morati smanjiti.

mnogim slučajevima biti put kojim se podupire emocionalna komponenta putovanja.

Turističke agencije mogu pružiti ogromnu vrijednost pružajući ažurne resurse i pomažući putnicima da se nesmetano kreću i uživaju u svojem putovanju.

Aviokompanije Za razliku od ranijih globalnih financijskih kriza, koje su bile prvenstveno ekonomske prirode i slabile su potrošnu moć, Covid-19 je, povrh toga, nepovratno promijenio ponašanje potrošača, a time i zrakoplovni sektor. Osim financijskih problema, avio industrija suočena je i s novim standardima putovanja – higijenski i sigurnosni standardi bit će stroži, a digitalizacija će i dalje transformirati putničko iskustvo. Mobilne aplikacije već se koriste za pohranu potvrda o cjepivima putnika i rezultata ispitivanja Covid-19, a vjerojatno to neće biti jedini zahtjev, obveza i neizbježnost takve vrste.

Kod aviokompanija promjene su veće, a učinci pandemije dugoročniji te će oporavak biti kompleksniji.

Otvaranje granica i realizacija putovanja mnogih turista koji već mjesecima iščekuju svoje putovanje zasigurno će potaknuti oporavak, no za neke aspekte putovanja trebat će više vremena da se ustabile i vrate na brojke prije Covida. U avio turizmu vrlo značajnu ulogu ima poslovni turizam, odnosno business putovanja, jer ona najčeš38

Suvremena trgovina 2(46)

će pokrivaju veći dio troška leta.

Tek popunjavanje premium sjedala u avionima osigurava pokrivanje punog troška prijevoza. Iako neposlovni turisti ispunjavaju većinu mjesta na letovima i pomažu pokrivanju dijela fiksnih troškova, njihov ukupni financijski doprinos u neto marginalnom iznosu zanemariv je, ako ne i negativan.

Većinu dobiti ostvarene na letovima na duge relacije generira mala skupina visoko prinosnih putnika, koji često putuju poslovno. No, ovaj se skup putnika koji stvaraju dobit smanjio zbog pandemije. Oporavak poslovnih putovanja trajat će duže, iz jednostavnih razloga ograničavajuće regulative oko organizacije okupljanja većeg broja ljudi na raznim eventima te polaganijem oporavku kompletne industrije događanja, a istovremeno rad na daljinu i drugi fleksibilni radni aranžmani vjerojatno će se zadržati u nekom obliku i postpandemijski, pa će se ljudi rjeđe odlučivati na korporacijska putovanja.

Stoga, možemo očekivati kako će nakon pandemije porast broja individualnih/obiteljskih putovanja nadmašiti oporavak poslovnih putovanja te prijevoznici moraju biti spremni kako će odgovoriti na to – kojim uslugama, kakvim cijenama i kakvim doživljajima.

Posljedično, manji doprinos poslovnog prometa mogao bi iziskivati drugačiju logiku cijena. Do sada su direktni letovi bili skuplji od letova s presjedanjima. Putnici koji cijene vrijeme više od cijene – uglavnom poslovni putnici – rezerviraju direktne letove, dok su privatni putnici, čak i oni koji putu-

Nadalje, svi smo bili navikli da su letovi do određene destinacije česti te su nerijetko avioni zbog toga manji. Sada, uz smanjenu poslovnu potražnju, ekonomija jednostavno favorizira veće zrakoplove koji rjeđe lete, a veći zrakoplovi imaju niže jedinične troškove i možemo očekivati kako će upravo to biti osnova mreže letanja za destinacije veće udaljenosti.

Ono što je sigurno neizbježno u budućnosti avio prijevoza je povećanja cijena karata radi veće zaduženosti kompanija, a što je uzrokovano krizom. Mnoge zrakoplovne tvrtke morale su posuditi značajna financijska sredstva kako bi održale svoje poslovanje te će ta sredstva morati nadoknaditi. Osim toga, više cijene možemo i očekivati radi (kratkotrajno) veće potražnje od ponude u periodu kad se potražnja za zračnim prijevozom vrati, a za usklađenje je uvijek potreban neki period.

Značajno može biti i povećanje ulaganja u IT i automatizaciju te kreiranje doživljaja. Jedno od rješenja može biti izravna prodaja i zadržavanje odnosa s klijentima te ulaganje u korisničko iskustvo, poput omogućavanja jednostavnijeg postupka prijave i ukrcaja i sl.

U svakom slučaju, pred nama je intenzivan period prilagođavanja, reoblikovanja mnogih usluga u turizmu te usklađivanja i traženja nove ravnoteže ponude i potražnje i međusobnih odnosa na svim nivoima.

Nužno je da većina dionika u turizmu prepoznaje važnost razvoja, usklađivanja i integracije elemenata turističkog procesa u cjelinu, jer se jedino interakcijom i sinergijom maksimizira učinak svakog logističkoga sustava, pa tako ST i turističkog.

Uloga facilitatora u turizmu – logistika u izvornom obliku pišu: Leila Krešić-Jurić, direktorica, HTI PARTNER Zagreb Ivan Rendulić, direktor, RexRea Ivana Kolar, direktorica, Julius Rose

F

acilitatori su u najširem značenju osobe koja pomaže grupama ljudi da lakše ostvare zajedničke ciljeve te bismo ih mogli razumjeti kao posrednike u turizmu. Ipak, upotreba izraza facilitator tipična je za posredništvo i podršku u zdravstvenom turizmu.

Facilitatori, u žargonu češće spominjani kao „buyeri“, posebno su traženi od kada se u Hrvatskoj rapidno krenuo razvijati zdravstveni i medicinski turizam. Kroz samo nekoliko godina, Hrvatska je od zemlje koja tek kreće razvijati medi-

cinski turizam, ove godine postala dobitnik nagrade za najbolju destinaciju koju je po prvi puta dodijelio najveći svjetski turistički sajam – ITB Medical Tourism Destination Award.

Bez kvalitetnih facilitatora zdravstvenog turizma gotovo i nema, a za hrvatski turizam izrazito su značajni posebno u periodu Covid i post Covid turizma u kojem imamo konačno priliku, izazov i zadatak staviti zdravstveni turizam u prvi plan i predstaviti se Europi i Svijetu kao idealna destinacija za post Covid putovanje, oporavak i

aktivni odmor. Gotovo trećina osoba koje su preboljele Covid osjećaju različite probleme i nakon bolesti. Značajan dio njih izražava potrebu za oporavkom i spremni su učiniti puno više za svoje zdravlje nego prije te traže odmor koji uključuje wellness ili zdravstvene aktivnosti pored zabave i uživanja.

Hrvatska im može ponuditi upravo najaktualniji proizvod – post Covid putovanje s uključenim elementima zdravstvenog turizma i aktivnostima u prirodi. U tome nam značajno mogu pomoći domaće i strane agencije koje se bave upravo – facilitiranjem. www.suvremena.hr

39

logistika nudi svoje usluge na stranom tržištu te krajnjeg korisnika te usluge, odnosno pacijenta koji je u potrazi za zdravstvenom uslugom izvan vlastite zemlje.

Facilitator je aktivni sudionik na tržištu zdravstvenog turizma koji svojim znanjem i iskustvom kreira dodanu vrijednost u procesu promocije i prodaje usluga zdravstvenog turizma.

Facilitatori u zdravstvenom turizmu dodana su vrijednost za zdravstvene ustanove i pacijente na međunarodnom tržištu zdravstvenih usluga Zdravstveni turizam je globalna industrija koja ostvaruje dvoznamenkasti eksponencijalni rast svake godine. Sve veći broj zemalja aktivno razvija i nudi zdravstvene usluge, a zdravstvene ustanove ili medical provideri sve više se okreću pacijentima iz inozemstva u cilju daljnjeg širenja i povećavanja prihoda.

Medical provideri nudeći svoje usluge na inozemnom tržištu nude pacijentima veći izbor i mogućnost izbora destinacije svojeg liječenja te širi izbor uz iste ili različite cijene.

To je u svakom slučaju prednost za samog pacijenta ili putnika, ali mu istovremeno otežava sam proces donošenja odluke za koju zemlju ili destinaciju se odlučiti. S druge strane to je i problem za samog ponuđača zdravstvene usluge jer povećava troškove promocije kako bi se kreirala vidljivost na tržištu, pogotovo ukoliko se radi o zemlji koja je relativno nepoznata na globalnom tržištu zdravstvenog turizma, kao što je i Hrvatska.

Hrvatska ima tradiciju lječilišnog turizma i dokazala se kao destinacija za pojedine usluge kao što su dentalne usluge, ali da bismo se stvarno profilirali kao destinacija 40

Suvremena trgovina 2(46)

za zdravstveni turizam potrebno je sustavno uključenje svih dionika zdravstvenog turizma.

Tu posebnu ulogu imaju facilitatori zdravstvenog turizma. Facilitator je agent koji djeluje između medical providera, odnosno ustanove koja Prvi službeni B2B skup s facilitatorima/buyerima u Hrvatskoj, održan je u listopadu 2014. godine u Splitu na HTI Forumu zdravstvenog turizma koji je bio organiziran kao posebno izdanje HTI Conference, domaćeg branda koji promiče zdravstveni turizam od 2011. godine. Na HTI Forumu su po prvi puta gostovali medicinski facilitatori iz europskih zemalja, ukupno šest (iz Velike Britanije, Njemačke i Rusije), prenijeli zanimljiva iskustva te pojašnjavali modele poslovanja. Može se reći da je to bio začetak organiziranog dovođenja medicinskih facilitatora u zemlju čemu se vrlo brzo pridružila Hrvatska turistička zajednica te neke regionalne i lokalne turističke zajednice. Sljedećih godina je HTI na svoje skupove u Hrvatskoj i inozemstvu dovodio i po 40 buyera te je 2016. godine osnovao European Buyers Initiative (EBI) koja je danas jedina europske inicijativa s mrežom od preko 1.500 buyera. Više informacija dostupno je na www.hticonference.com

Facilitatori nisu nužno liječnici, oni su često osobe koje su jako dobro upoznate sa zdravstvenim uslugama koje se nude u pojedinim zemljama te posjeduju potrebna znanja kako promovirati i prodati tu istu uslugu, odnosno privući pacijente iz inozemstva na liječenje.

Tko treba medicinske facilitatore?

Facilitatori postoje jednostavno zato što su potrebni ključnim dionicima tržišta zdravstvenog turizma. Vrlo često svaki od dionika želi se strogo fokusirati na vlastito poslovanje te ostaje međuprostor u kojem pacijenti trebaju podršku.

U konačnici, facilitatori pomažu pacijentima, ali i klinikama kako bi se lakše suočile s brojnim izazovima u zdravstvenom turizmu, kao što su dogovaranje uvjeta suradnje, očekivanja menadžmenta i vlasnika, brzorastuća konkurencija, kulturni i drugi komunikacijski izazovi, znanje stranih jezika, politički i ekonomski utjecaji, visoki troškovi regrutiranja osoblja s međunarodnim iskustvom u struci i sl. Uostalom, što je industrija kompleksnija, to su potrebnije i više razvijene usluge posredovanja.

Koje usluge pružaju medicinski facilitatori?

Zadatak medicinskog facilitatora je otklanjanje fizičkih ili psiholoških barijera s kojima se suočava pacijent na putu prema ozdravljenju.

U segmentu medicinskog turizma

Jedan od izvrsnih primjera kako medicinsko facilitiranje učiniti što uspješnijim, donosi internetska platforma BookingsMed koja se nameće kao posrednik zdravstvenim ustanovama u uspostavljanju izravnog kontakta s agentima i facilitatorima. Inovativnost poslovnog modela sastoji se u pokretanju BookingsMed Academy koja se sastoji od sustavnih edukacija putničkih agencija i facilitatora o tome kako poslovati i kako nuditi neku zdravstvenu uslugu na inozemnim tržištima. Uz to, agenti posjećuju pružatelje usluga kako bi se uvjerili u standarde poslovanja i usluge za krajnje korisnike, a potom u svojim agencijama raspolažu i s kvalitetnim promotivnim materijalima onih pružatelja čije usluge nude. Projekt je pokrenut prvo na talijanskom tržištu, a od nedavno su uključene i obližnje države koje već aktivno primaju pacijente iz Italije, a od nedavno je u ovu platformu uključena i Hrvatska obzirom je zastupnik za Hrvatsku i druge zemlje regije hrvatska tvrtka HTI PARTNER (www.hticonference.com). djeluju različiti facilitatori koji nude široki raspon usluga: marketinške (npr. komunikacija u ime pružatelja usluga ili državnih institucija i asocijacija), savjetodavne (npr. savjetovanje pacijenata, pružatelja usluga, državnih institucija ili osiguravatelja), administrativne (npr. rezervacija zrakoplovnih linija, transfera, hotelskog i drugog smještaja, prevođenje, ugovaranje termina kod liječnika i plaćanja), a neki facilitatori mogu biti i usko specijalizirani (npr. samo za onkološke bolesnike) ili nude širi raspon medicinskih usluga.

U pravilu, pružatelji usluga ne pokrivaju uvijek sve usluge koje trebaju međunarodni pacijenti. Klinike mogu i same organizirati dodatne usluge za pacijente te nije nužno da surađuju s facilitatorima. To je stvar poslovne odluke klinike: da li interno osigurati dodatne usluge ili koristiti vanjske usluge odnosno facilitatore.

Facilitatori su u velikom broju slučajeva prva kontakt točka klijentima za sve nemedicinske teme: informiranje klijenta o svim opcijama, organizacija putovanja, podrška u procesuiranju medicinskih informacija i plaćanja, doček klijenata, educiranje o lokalnoj kulturi i običajima i sl. Istodobno, facilitatori surađuju usko i s pružateljima zdravstvenih usluga na način da s njima aktivno komuniciraju oko raznih logističkih tema koje

se tiče prijema pacijenata. Međusobna suradnja je vrlo važna kako bi se osigurale jasne linije odgovornosti te pozitivno iskustvo klijenata, ali i zbog pravodobne komunikacije o raznim nepredviđenim okolnostima.

Umjesto zaključka...

Bez obzira na sva medicinska i turistička znanja te međunarodne kontakte i doseg prema potencijalnim klijentima – medicinski facilitator ipak „nije Superman“. Ključan preduvjet uspjeha na tržištu pa tako i u suradnji s facilitatorom, su proizvod i usluge koje zdravstvena ustanova nudi, kao i sposobnost da kvalitetno obavi potrebne predradnje i pripremi sve materijale nužne za promociju – od fotografija u visokoj rezoluciji koje šalju konkretne poruke potencijalnim klijentima pa do ponude paketa usluga.

U Hrvatskoj facilitatori su pojedinci / specijalizirane agencije koje su posvećene prvenstveno dovođenju pacijenata iz inozemstva na liječenje u Hrvatsku te su svakodnevno aktivni u promociji Hrvatske kao destinacije za zdravstveni turizam.

Uključivanje facilitatora u sve aspekte zdravstvenog turizma nužno je za dugoročni i sustavni razvoj te industrije, ali isto tako nužno je zakonski definirati ulogu facilitatora kako bi se osnažila njihova uloga i kako bi se sami medical provideri mogli što više osloniti na facilitatore kao svoje partnere u promociji i prodaji svojih usluga.

Nažalost, područje poslovanja facilitatora u medicinskom turizmu, nije regulirano niti u Hrvatskoj, niti

u svijetu. Ulaznih barijera praktički nema što dovodi do smanjenog povjerenja u ovu vrstu usluga. Za sada postoji svega nekoliko privatnih inicijativa koje organiziraju edukacije te izdaju certifikate na temu facilitiranja – to su TEMOS u Njemačkoj i GHA u SAD-u. Naravno, certifikati su korisni jer pružaju uvid u obujam poslovanja facilitatora te upućuju na moguće načine rješavanja poslovnih situacija. Ipak, ključni čimbenik je regulativa unutar zemlje, kao i unutar određenog lanca klinika, jer to vrlo jasno određuje uvjete poslovanja (npr. naplaćivanje provizija od kliST nike ili od pacijenata). www.suvremena.hr

41

Logistika evenata piše: doc. dr. sc. Ivana Martinčević Sveučilište Sjever – Odjel za logistiku i održivu mobilnost

Uvod Današnje dinamično, moderno i nadasve globalno tržište i okruženje diktira tempo pojave raznih događaja. Poslovni, sportski, glazbeni, zabavni, kulturni događaji svojom pojavom prije svega utječu na lokalnu zajednicu ali i stvaraju puno širi nacionalni pa i globalni utjecaj na razvoj društva. Upravo ovi oblici događaja su specijalizirane, planirane i organizirane aktivnosti koje zadovoljavaju određene potrebe društava ali prije svega zahtijevaju određena znanja nadasve menadžerska i logistička znanja. Globalizacijom tržišta dolazi do porasta događaja te do njihove diverzifikacije, raspršenosti, raznolikosti i individualnog pristupa pri čemu sve više dolaze do izraža42

Suvremena trgovina 2(46)

ja i razvoja poduzeća koja se bave organizacijom događaja, menadžmentom događaja odnosno logistikom evenata. Pojam događaj odnosno „event“ (eng. event) odnosi se na odvijanje određenih posebnih događaja koji imaju neku specifičnu ili veliku važnost dok u hrvatskom jeziku pojam „event“ obuhvaća razne svečanosti, glazbene, kulturne, sportske događaje, sajmove, festivale, konferencije i drugo te se prevodi kao događaj. Industrija događanja je brzorastuća i podložna stalnim promjenama a organizacijske potrebe pojedinog događanja se razlikuju s obzirom na vrstu, svrhu i ciljeve događanja. Događaji u industriji događaja se prije svega razlikuju s obzirom na veličinu događaja i na sadržaj pri čemu generalno razli-

kujemo festivalske i poslovne događaje pri čemu će njihova veličina utjecati na posječenost, profit, troškove, infrastrukturu i koncept same organizacije.

Logistika evenata Logistika evenata bavi se planiranjem i prezentiranjem događanja u dinamičnom i rizičnom okruženju, nastojeći postići ciljeve zbog kojih se događanje održava, a posjetiteljima pružiti uslugu nezaboravnog iskustva pri čemu je za kvalitetnu organizaciju i upravljanje događajima potrebna upravo logistika. Logistika evenata je ključ uspješnosti organizacije i realizacije ideje u uspješan poslovni ili festivalski događaj. Logistika eventa i event menadžment spaja i objedinjuje spe-

cifična znanja, sposobnosti i operativne vještine nužne kako bi se realizirao i ostvario neki događaj.

Upravljati događajem kroz logistiku evenata nastoji se poticati gospodarska aktivnost određenog područja kroz spajanje i usklađivanje pozitivnih i negativnih učinaka koje određeni događaj može imati na lokalno područje kroz njegovo promoviranje u smislu kulturnog uzdizanja ali i jačanja poslovnih prilika.

Ključna zadaća logistike evenata je od početne i osnovne ideje razvijanje procesa razvoja događaja uz uvažavanje svih vanjskih okolnosti događaja ali i interesnih skupina i dionika koji mogu imati utjecaj na događaj ali i na koje sam događaj utječe. Da bi događaj bio izvediv prije svega mora biti usklađen s dostupnim resursima ali i financijama kako bi se kao takav mogao prihvatiti i realizirati. Veliki utjecaj na uspješnost samog događaja ima i lokacija tj. mjesto događanja ali i stavovi i odnos lokalne zajednice prema istome. U zadnje vrijeme raste broj događaja, kako festivalskog pa tako i poslovnog sadržaja, pri čemu veliki zadatak i odgovornost ima logistika koja će prije svega razviti optimalan model razvoja samog događaja kod čega je nužno i ključno utvrđivanje utjecaja na okolinu i sve sudionike. Razvijanjem modela koji obuhvaća proces i tijek razvoja događaja od logistike zahtjeva pravodobno i točno ispitivanja tržišta kako bi se utvrdili interesi i ciljevi događaja a koji

zadovoljavaju inicijatore događaja ali i širu zajednicu. Planiranje i tijek procesa određenog događaja zahtjeva od logistike pravilnu vremensku raspodjelu trajanja određenih aktivnosti od samog postavljanja događanja, kroz njegovo trajanje pa sve do zatvaranja odnosno kraja događaja. Raspodjela poslova unutar organizacije događaja stavlja veliki izazov pred logistiku upravo pravilnom raspodjelom poslova i osoba odgovornim za realizaciju događaja. Svako događanje i njegova realizacija ograničena je vremenskim rokovima pri čemu logistika kao primarna ali i potporna funkcija u cijelom procesu logistike evenata može vrlo jasno, precizno i točno definirati početak, trajanje i završetak određenog događaja i pri tome utjecati na njegovu efikasnost i efektivnost. Organizacije događaja mogu imati pozitivne ali i negativne utjecaje na lokalnu zajednicu no uz pomoć logisti-

ke kao potporne funkcije u realizaciji kvalitetnog eventa smanjuju se potencijalni rizici i potencijalno mogući neuspjeh određenog eventa. Logistika i logističke aktivnosti prisutne su u svim podsustavima pa tako i u organizaciji i provedbi određenog eventa čime se direktno ili indirektno utječe na gospodarski rast ali i poboljšava poslovanje gospodarskih subjekata. Logistika evenata kao dio tercijarne logistike odnosno logistike uslužnog sektora je od svih logistika najinventivnija, najnaprednija i najdinamičnija te se smatra pretpostavkom za razvoj logistika ostalih sektora. Logistički aspekti organizacije i postavljanja događanja proizlaze iz vrste događanja te iz djelatnosti kojima se organizator bavi, a potrebne su za uspješno postavljanje događanja. Organizacija bilo kojeg događaja nije nimalo lak pothvat. Glazbeni kulturni, sportski ili bilo koji drugi događaj sa sobom privlači određeni broj posjetitelja što od logistike događaja zahtjeva stvaranje preduvjeta za održavanje ali i upravljanje istim kako bi događaj mogao normalno i neometano funkcionirati.

Logistika glazbenog eventa Ultra Music Festivala i Olimpijskih igara Svaki događaj koji treba organizirati sa sobom nosi određene specifičnosti u kontekstu organizacije pa su tako jedni od specifičnih www.suvremena.hr

43

logistika

događaja za organizaciju i realizaciju događaja glazbeni festivali naziva Ultra Music Festival, specijalno događanje s izvođenjem glazbe na otvorenom prostoru i sportski događaj Olimpijske igre. I glazbeni događaj Ultra Music Festival i sportski događaj Olimpijske igre zahtijevaju dobro promišljenu organizaciju i logistiku koja se sastoji od nekoliko faza: ideja i izvedivosti, prihvaćanje događaja, izgradnja i priprema događaja, održavanje događaja i zatvaranje događaja. Tijek organizacije bilo Ultra Music festivala bilo Olimpijskih igara tj. bilo kojeg mega događaja obuhvaća: organizaciju i provođenje investicijskih aktivnosti vezanih uz sam događaj, organizaciju i funkcioniranje svih poslova koji se tiču promocije i marketinga događaja, sustav informacijskog sustava događaja, priprema za organizaciju programa događaja, priprema za organizaciju prijema, smještaj te organizacija života za sudionike događaja, organizacija transporta, priprema za organizaciju protokola, akreditacije i odnosa s javnošću (Škao, 2012:101). Ultra Music festival je EDM (Electronic Dance Music) festival osnovan 1999. godine u Miamiju na Floridi. Prvotno se održavao samo jedan dan, da bi u zadnjih desetak godina postao događanje koje se održava odnosno traje više dana. Od 2013. godine Ultra Music Festival održava 44

Suvremena trgovina 2(46)

se u Hrvatskoj, u Splitu na stadionu Poljud pod nazivom Ultra Europe. Organizator odnosno promotor, budući da se radi o licenciranom događanju, Ultra Europe je hrvatska marketinška agencija MPG. Logističke operacije te zadovoljavanje kreativnih i tehničkih standarda u domeni su tvrtke Promologistika. Svake godine na festivalu nastupa više od 100 poznatih i renomiranih izvođača. Organizacija ovako velikog eventa zahtjeva kvalitetnu i organiziranu logistiku kako bi događaj mogao biti realiziran. Organizacija i priprema za sam festival započinje završetkom festivala jedne godine čime automatski započinje organizacija za sljedeću godinu. Prvi koraci organizacije obuhvaćaju prodaju karata i po nekoliko mjeseci prije početka eventa po tzv. early bird cijenama (cijene koje su na početku ponude niže u odnosu na kasniju ponudu) čime se dobivaju prve informacije oko interesa javnosti za sam event. Uz prodaju karata organizator festivala na sebe preuzima odnosno nudi zainteresiranima mogućnost organizacije putovanja i smještaja. Kako bi događaj bio na visokoj razini kvalitete i sam prostor održavanja (Splitski stadion Poljud) ograđuje se zaštitnom ogradom, definiraju se ulazne lokacije na stadion (pri čemu se pazi da se osigura protok ljudi i spriječe moguće nezgode i ozlje-

de). Posjetiteljima se na festivalu nudi i mogućnost kupnje promotivnih materijala i suvenira, osiguravaju se objekti u kojima posjetitelji mogu konzumirati hranu i piće, dok organizatori isto tako vode brigu i organiziraju posebne objekte u kojima posjetitelji mogu odložiti svoje stvari tijekom trajanja festivala. Kao bi se osigurala maksimalna transparentnost te kontrola ulaska i izlaska kupljene ulaznice se na ulazu na festival mijenjaju za posebne neskidive narukvice koje sadrže mikročipove registrirane na osobu koja je kupila ulaznicu. S obzirom da se radi o velikom festivalu sam festival nudi i nekoliko pozornica na kojima se nude različiti programi, pri čemu je svaka pozornica drugačija i osmišljena na način da zadovolji različite potrebe posjetitelja. Uz sve navedeno ali i mnoštvo ostalih aktivnosti od organizacije izvođača, termina i rasporeda koncerata, briga oko sigurnosti posjetitelja i izvođača, briga oko čistoće mjesta održavanja, konstantno provjeravanje opreme i drugo, zahtjeva podršku svih logističkih aktivnosti koje će osigurati neometano i pravovremeno odvijanje svih navedenih aktivnosti.

Isto tako, organizacija Olimpijskih igara nije lak zadatak. Zahtjeva dodatni angažman oko procjene i analize grada kao potencijalnog kandidata i domaćina igara u smislu procjene sigurnosti grada i mjesta održavanja igara, izgradnje nužne i potrebne infrastrukture kako bi se sadržaj Olimpijskih igara mogao prilagoditi i neometano odvijati, osiguranje potrebnih smještajnih kapaciteta i drugo. Organizacija Olimpijskih igara ima društveno, političko i ekonomsko značenje za užu ili širu zajednicu. Niz metoda, tehnika, alata ali prije svega znanja o tokovima premještanja ljudi, dobara, roba i informacija kako bi se postigla operativna realizacija događaja u skladu s planovima osigurava logistiST ka događaja tj. evenata.

Sigurnost i zaštita zdravlja zaposlenika kao logistički proces piše: Ernest Forjan, bacc. oec.

Sveučilište Sjever – Odjel za logistiku i održivu mobilnost

A

ktivnosti i poslove sigurnosti i zaštite zdravlja zaposlenika možemo sagledavati kao logistički proces kojim se ako se kvalitetno upravlja mogu postići značajni rezultati u potpori efikasnosti i efektivnosti poslovanja svake suvremene organizacije. Sukladno tome navesti će se ključni segmenti i njihova povezanost kroz model logističkog procesa, uz napomenu da svaki od navedenih segmenata na području sigurnosti i zdravlja zaposlenika zasebno ne može dovesti do kvalitetnog integriranog sustava provođenja sigurnosti i zaštite u organizaciji.

U današnje vrijeme digitalne tranzicije i informacijskih tehnologija posebno je značajno krenuti od područja koje se odnosi na rizike informacijske sigurnosti kao i zahtjeva za zaštitu i sigurnost postavljenih drugima koji se odnose za zlouporabu informacijskog sustava poslovnog subjekta s ciljem ugrožavanja lanca opskrbe te namjerno uništavanje ili gubitak značajnih podataka. Navedene rizike moguće je rješavati kroz zahtjeve za zaštitu podataka uključenih u ugovore i postupke kontrole i revizije zahtjeva u ugovorima.

Važan segment procesa je „Procjena sigurnosti od rizika koju provodi organizacija“. Odnosi se na samoprocjenu kroz koju se jasno definira razina upoznatosti sa zaštitom i sigurnošću u svim relevantnim

odjelima organizacije. Samoprocjena se provodi redovitim ocjenjivanjem i dokumentiranjem te kontinuiranim praćenjem rizika te osiguravanje istih planom preventivnih i korektivnih mjera. Unutar same organizacije nužno je imenovanje odgovorne osobe nadležne za koordinaciju i provedbu mjera u svim odjelima organizacije, uvođenje formalnih postupaka za praćenje i upravljanje svih logističkih djelatnosti s aspekta zaštite sigurnosti.

Jedna od logističkih aktivnosti su i zahtjevi za zaštitu i sigurnost, specifični za robu, koji kontinuiranim praćenjem i nadzorom onemogućavaju neovlašteno rukovanje robom što se postiže kroz uvođenje sustava praćenja robe te posebne zahtjeve vezane na pakiranje ili skladištenje opasne robe. Ulazak i pristup u poslovne prostore ili tvornički krug organizacije definira pristup i ulaza vozila, roba i osoba koji određuje i osigurava da kamioni i vozila čekaju upis i pristup području za ukrcaj i iskrcaj. Ključ je jasno definiran postupak ulaska i identifikacije od strane odgovorne osobe. Podaci o svim unosima, uključujući imena posjetitelja, vrijeme dolaska i odlaska od strane odgovorne osobe moraju biti evidentirani i pohranjeni u odgovarajućem obliku. Fizička sigurnost i tehnička sigurnost u obliku nadzora i zaštite kao proces definira vanjske granice i perimetar zaštite poslovnog

ili tvorničkog kruga organizacije i njihov nadzor koji treba biti osiguran primjenom odgovarajućih mjera kao što su video nadzor i sustav kontrole ulaza i izlaza koji se nadzire dvadeset i četiri sata na dan te se snima i pohranjuje u arhivu.

Jasno je definiran postupak u slučaju nestanka električne energije i alternativa za rad sustava kroz pomoćne izvore napajanja. Još je važno spomenuti postupak kontrole za pristup ključevima kao i postupak pristupa prijevoznim jedinicama organizacije korištenjem plombi. Kao proces sigurnosti i zaštite zdravlja zaposlenika treba spomenuti postupke provjere kod dolaska robe uz prisutnost odgovarajućeg osoblja koji može predstavljati rizik za sigurnost, pa roba ne smije biti niti u jednom trenutku bez nadzora. Kroz proces skladištenja robe važno je spomenuti da je cjelovitost robe potrebno provjeriti i dokumentirati. Kada govorimo o procesu proizvodnje potrebno je uspostaviti sigurnosne postupke kojima se jamči cjelovitost postupka proizvodnje, ovlaštene osobe za pristup, nadzor i praćenje postupka proizvodnje pomoću sustava ili osoblja.

Potrebno je preventivno provoditi provjeru zaštite i sigurnosti proizvedene robe u svakoj fazi proizvodnje. Proces utovara robe sastoji se od kontrole ukrcane robe, kroz usporedbu naloga s podacima odjela za logistiku i strogoj kontroli www.suvremena.hr

45

logistika pristupa području za utovar. Osoblje zaduženo za utovar robe treba biti educirano i, sukladno postupku, osigurati i pratiti najavu vozača prije dolaska. Odgovorno je za ukrcaj robe te osigurava da vozač nema pristup području za ukrcaj koji nije pod nadzorom. Proces sigurnosnih zahtjeva za poslovne partnere odnosi se na sigurnosnu provjeru koja služi za odabir redovnih poslovnih partnera što se odnosi na dokaz da poslovni partneri posjeduju relevantne akreditacije i certifikate kojima dokazuju usklađenost s međunarodnim sigurnosnim normama za što je potrebno voditi izvješća i istrage o svim incidentima vezanima uz sigurnost koji uključuju poslovne partnere te vođenje evidencije o poduzetim korektivnim radnjama.

Sigurnost osoblja kao proces predstavlja uz politiku zapošljavanja i provjere prilikom zapošljavanja i privremeno osoblje koje može predstavljati rizik za sigurnost. Sigurnosne provjere budućih djelatnika, povijest zapošljavanja i preporuke, dodatne provjere novih ili postojećih djelatnika koji prelaze na sigurnosno osjetljive položaje, policijske provjere ne brisanih kazni zatvora, obveza osoblja da obavijesti o drugom zaposlenju, policijskim opomenama/uvjetnoj slobodi, neriješenim sudskim postupcima ili osuđujućim presudama. Navedeni postupci, uz povremene sigurnosne provjere, omogućavaju pravovremeno praćenje i reagiranje u sprejčavanju i uklanjanju rizika te poduzimaju mjere ukidanja računalnog pristupa, vraćanja propusnica, ključeva i identifikacijskih oznaka posebice kod prestanka radnog odnosa. Provjere privremenog osoblja primjenjuju se po istom standardu kao i provjere stalnog osoblja. Važno je spomenuti da ugovori s agencijama za zapošljavanje moraju detaljno navoditi razinu zahtijevanih sigurnosnih provjera i postupke kojima se osigurava usklađenost agencija za 46

Suvremena trgovina 2(46)

zapošljavanje s tim standardima.

Edukacija zaposlenika u organizaciji i upoznavanje osoblja sa svim mjerama i postupcima te procedurama sigurnosti i zaštite zdravlja jedan je od najvažniji logističkih procesa za postizanje ne samo preventive već i svijesti o samim rizicima i pravovremenom reagiranju u slučajevima ili sumnjivim incidentima koji se odnose na sigurnost i zaštitu zdravlja zaposlenika u organizacijama. Sukladno zakonskim obvezama jasno je definiran plan i program edukacija koji se provodi kroz segment Službi zaštite na radu ovisno o vrsti i opisu poslova namijenjenih za zaposlenike organizacije. Provodi se kontinuirano prilikom zapošljavanja, kod promjene procesa i opisa poslova te kroz kontinuiranu edukaciju tijekom razdoblja od pet godina. Navedenim osposobljavanjem obuhvaćeni su svi zaposlenici.

govorimo o logističkim procesima još je važno spomenuti aktivnosti vezane za ulazak stranih radnika na radne aktivnosti u prostore organizacije. Njihov pristup je moguć isključivo u slučajevima kada dostave potrebnu dokumentaciju vezanu na osposobljenost svojih zaposlenika koji ulaze u prostore organizacije kao i njihovo korištenje osobnih zaštitnih sredstava uz konstantan nadzor zaposlenika organizacije koji je zadužen za nadzor nad njihovim aktivnostima. Poseban dio se odnosi na proces evakuacije i spašavanja s obzirom da svjedočimo u posljednje vrijeme potresima na području sjeverozapadne Hrvatske. Organizacija ima obavezu provoditi vježbu evakuacije i spašavanja svake dvije godine, imati jasno definirane odgovorne osobe za provođenje evakuacije i spašavanja i educirane sve zaposlenike u organizaciji.

Važno je spomenuti i sustave koji imaju izuzetan utjecaj na sigurnost i zdravlje zaposlenika koji su koordinirani kroz vanjsku uslugu trećih osoba ukoliko ih organizacija nema ustrojene unutar svojeg segmenta poslovanja, kao što je protupožarna zaštita i sustav zaštite od požara koju može ugovorno provoditi Javna vatrogasna postrojba koja zadovoljava sve uvjete za obavljanje navedene djelatnosti.

Navedeni segmenti prikazani kroz procesni pristup i model integriranog logističkog procesa upravljanja sigurnošću i zdravljem zaposlenika kroz kontinuirani pristup omogućava i povećava efektivnost i efikasnost samog sustava sigurnosti i zdravlja zaposlenika kao i poslovanja organizacije. Isto tako sigurnost i zaštita zdravlja zaposlenika kao logistički proces iziskuje svakodnevno praćenje, predlaganje poboljšanja i financijska ulaganja koja kao preventivna aktivnost osiguravaju dodanu vrijednost i sprječavaju nastanak štete koja može biti daleko veća u odnosu na sredstva koja su uložena u sigurnost i zaštitu zdravlja zaposlenika. Navedeni pristup definiranja područja osiguranja sigurnosti i zdravlja zaposlenika kao logističkog procesa u svakom slučaju može poslužiti kao smjernica i model za svaku organizaciju u današnjem poslovnom okruženju kojoj je cilj kvalitetan pristup i upravljanje sigurnošću i zaštitom zdravlja zaposlenika u odnosu na konkurenciju i aktualne trendove u tom ST području.

Proces obavljanja liječničkih pregleda možemo definirati kroz preglede opće sposobnosti prilikom zapošljavanja, pregled vizualne kontrole vida sukladno GMP dokumentaciji, pregled za poslove s posebnim uvjetima. Kroz navedene preglede kontinuirano se prati zdravstveno stanje zaposlenika u organizaciji što ima izravan utjecaj na poslovanje same organizacije.

Ukoliko se pravovremeno ne reagira kroz bolovanja i izostanke sa radnog mjesta dolazi do smanjenja učinka, potrebe za zapošljavanjem novih zaposlenika što rezultira povećanjem troškova i smanjenjem financijske dobiti. Kada

Plan održive urbane logistike piše: doc. dr. sc. Predrag Brlek Sveučilište Sjever – Odjel za logistiku i održivu mobilnost

P

lan održive urbane logistike strateški je plan osmišljen da zadovolji potrebe za mobilnošću tereta u gradovima i njihovoj okolini, kako bi se postigla bolja kvaliteta okoliša i života. To je koristan alat koji podržava lokalne donositelje odluka i dionike, u upravljanju gradskim logističkim mjerama i unapređivanju procesa distribucije tereta prema ekonomskoj, socijalnoj i ekološkoj održivosti. Usmjeren je na osiguranje najveće moguće razlike između pozitivnih i negativnih vanjskih učinaka (zagađenja i buke, potrošnje energije, rizika od nesreća, degradacije grada, zagu-

šenja itd.). Jedan je od glavnih dijelova Plana održive urbane mobilnosti (SUMP) koji je posvećen integraciji urbane logističke usluge u ukupnoj strategiji mobilnosti.

Danas više od 73% europskog stanovništva živi u urbanim područjima, dok se očekuje da se taj porast poveća na 85% do 2050. Ova pojava urbanizacije rezultirala je sve većom potražnjom gradskog prijevoza. Iz tog razloga, urbani promet i s njim povezana razina zagušenja prvi su i glavni motivi koji potiču lokalne vlasti na djelovanje i kontroliranje procesa urbane mobilnosti. Prometno zagu-

šenje u svakom je slučaju glavni čimbenik među negativnim utjecajima koje korisnici „percipiraju“ izravno, pogotovo u slučaju prijevoza robe, troškova proizvodnje i cjelokupnog proizvodnog lanca.

Na primjer, u Europi je gradski teretni prijevoz odgovoran za 25% emisije CO2 u gradskom prijevozu i 30-50% ostalih onečišćujućih tvari u prometu.

Jedno od pitanja koje se mora riješiti u ovom pokušaju ažuriranja i razvoja je učinkovita distribucija robe u gradu. Složenost organiziranja gradske distribucije tereta upravlja velikim nizom aktivnosti www.suvremena.hr

47

logistika Relevantne faze opisane u shemi ciklusa plana održive urbane mobilnosti su s jedne strane promicanje participativnog i integriranog pristupa, a s druge strane mjerljivih ciljeva koji identificiraju različite troškove i koristi. Stoga, plan održive urbane logistike i plan održive urbane mobilnosti imaju međusobne povratne informacije, a realizacija jednog može potaknuti i olakšati realizaciju drugog, zahvaljujući istom participativnom pristupu prema različitim sudionicima.

Slika 1. Osam koraka plana održive urbane logistike (označeno zvjezdicama) unutar plana održive urbane mobilnosti (Izvor: Sustainable urban logistics planning, Topic Guide, European Comission, 2019.)

proizašlih iz odnosa različitih sudionika s različitim i često sukobljenim potrebama i ciljevima te brojnim negativnim posljedicama za okoliš i društvenim učincima, poput zagušenja zraka i zagađenje bukom i povećanje opasnosti od sigurnosti. Gradski teretni prijevoz predstavlja osnovnu komponentu u životu grada. Osim rješavanja problema „posljednjeg kilometra“, gradski teretni prijevoz uključuje i niz dodatnih procesa: rukovanje i skladištenje robe, upravljanje zalihama, otpadom i povratom. Iako se mnogi od ovih procesa ili njihovih dijelova izvode izvan urbanih područja, oni i dalje imaju utjecaj na gradsko poslovanje.

Iskorištavajući prednosti postojećih alata za planiranje, načela / kriterije sudjelovanja i evaluacije, plan održive urbane logistike ima cilj odgovoriti na trenutne i buduće potrebe za mobilnošću ljudi i robe kako bi se smanjio negativan utjecaj i poboljšala kvaliteta života u urbanim područjima. Ova se metodologija u velikoj mjeri temelji na ovim glavnim fazama:

Procesi gradskog teretnog prometa istovremeno uključuju ne samo gospodarska, već i socijalna i ekološka pitanja, što može dovesti do sukoba. U tom kontekstu, razvojem i provedbom plana održive urbane logistike želi se pridonijeti glavnoj namjeni plana održive urbane mobilnosti za održivi sustav mobilnosti definiranjem prioriteta, mjera i provedbe novih operacija za poboljšanje učinkovitosti gradske logistike u cijelom funkcionalnom urbanom području.

Gradske vlasti mogu razmotriti planiranje održive urbane logistike kao dio procesa razvoja plana održive urbane mobilnosti ili mogu odlučiti izraditi namjenski plan za održivu gradsku logistiku, koji, međutim, mora biti u skladu s načelima politike i ciljevima već razvijenog plana održive urbane mobilnosti. Unutar plana održive urbane mobilnosti, koji se sastoji od 12 koraka, plan održive urbane logistike razvija se u prvih 8 koraka, a prema slici 1.

48

Suvremena trgovina 2(46)

– analiza stanja i početni scenarij; – definicija vizije i ciljeva; – odabir i dizajn politika i mjera; – dodjela odgovornosti i resursa; – aranžmani za praćenje i evaluaciju.

Granica između plana održive urbane logistike i plana održive urbane mobilnosti osigurana je razinom rješenja posvećenih različitim mobilnostima ili dobrim distribucijskim procesima. Konačno, plan održive urbane logistike bi trebao biti integriran s rastućim pristupom „pametnog grada“ i uglavnom s planom razvoja za urbana područja. Integriranje sa planom održive urbane mobilnosti može se postići na različitim razinama, ovisno o postojećim i/ili planiranim politikama i inicijativama. Ova integracija još je uvijek relevantnija na razini malih i srednjih gradova, gdje niz čimbenika ne dopušta jasno razdvajanje alata za planiranje za ono što se tiče glavnih aspekata urbane mobilnosti (promet roba i javni prijevoz).

Planiranje gradske logistike zahtijeva dodatna razmatranja od planiranja mobilnosti putnika. U urbanističkom logističkom planiranju treba se pozabaviti industrijskim (poslovnim i logističkim) zahtjevima dionika i potrebna je njihova mobilizacija u procesu planiranja, jer bi njihova obrazloženja (koja se temelje uglavnom na profitabilnosti i učinkovitosti) također trebala biti uzeta u obzir tijekom donošenja odluka. Također, parametri koji definiraju buduću viziju, ciljeve i prioritete plana za održivi gradski teretni prijevoz različiti su od parametara koji se koriste za planoST ve mobilnosti putnika.

Nova paradigma urbane logistike piše: Maja Mutavdžija, mag. ing. traff.

Sveučilište Sjever – Odjel za logistiku i održivu mobilnost

P

rema općoj definiciji, logistika obuhvaća sve aktivnosti u postavljanju, osiguranju raspoloživosti i praćenju svih resursa, koje su pretpostavka ili potpora svim tijekovima unutar promatranog sustava.

Kao takva, logistika se sagledava

kao potporni proces svim temeljnim procesima unutar određenog sustava. Takav sustav je i urbano područje. Prema navedenom, urbana logistika obuhvaća sve aktivnosti koje čine potporu temeljnim procesima koji se odvijaju unutar urbanog područja.

Pregled urbane logistike Urbana logistika predmet je istraživanja brojnih istraživača već od 60-ih godina 20. stoljeća. U to vrijeme, pojam urbane logistike isključivo se sagledava kroz prizmu urbanog transporta. Pri tome, pojam transporta i logistike se izjedwww.suvremena.hr

49

logistika ti pojam urbanog područja, preciznije, razumijeti procese unutar urbanog područja.

načava. 80-ih godina 20. stoljeća, istraživači se u kontekstu urbane logistike fokusiraju na upravljanje transportom te urbanu logistiku sagledavaju kao transport dobara kroz urbano područje. Kasnija istraživanja sve više oblikuju urbanu logistiku kroz transport dobara iz, u i unutar urbanog područja. Pri tome, urbana logistika bila je isključivo vezana uz transport dobara, za razliku od primjerice transporta ljudi.

Današnja istraživanja te pretpostavke urbane logistike nisu značajno drugačije od onih postavljenih prije 50 godina. Ono što je različito u odnosu na prošlo stoljeće jest kontekst. Suvremeni pogledi na urbanu logistiku poseban značaj stavljaju na utjecaj na okoliš te okolišne čimbenike, kao i sveukupan utjecaj na društvo, što proizlazi iz sve većeg prihvaćanja koncepta održivosti i održivog razvoja. Urbana logistika se stoga, vodeći se navedenim pretpostavkama, definira kao proces optimizacije transportnih i logističkih aktivnosti unutar urbanih područja, uzimajući u obzir utjecaj na okoliš, zagušenje prometa, potrošnju energije te ostale negativne utjecaje. Urbana logistika također je jedna od glavnih tema u paketu urbane mobilnosti Europske komisije. Europska komisija naglašava važnost urbane logistike te smatra kako je urbana logistika ključna za funkcioniranje grada te kako čini znača50

Suvremena trgovina 2(46)

jan dio urbanog prometa. U ovom kontekstu, Europska komisija radi na izradi dokumenata, smjernica te olakšavanju nabave čistih vozila koja mogu poboljšati urbanu logistiku te smanjiti njezine negativne učinke.

Sagledavajući sve navedeno, moguće je zaključiti kako postoji značajno nerazumijevanje pojma, kao i cjelokupnog koncepta urbane logistike. Polazeći od temeljne definicije logistike, koja govori kako je logistika potpora svim tijekovima unutar određenog sustava, urbana logistika treba služiti kao potpora svim tijekovima, odnosno procesima unutar urbanog područja. Logistika je puno širi pojam od transporta, zbog čega se pojam urbane logistike ne može izjednačiti s transportom dobara. Transport se kao takav odnosi na kretanje dobara s jednog mjesta na drugo te je on sastavni dio logistike, no logistika obuhvaća i aktivnosti više razine poput nabave, raspodjele, koordinacije, tj. cjelokupne organizacije.

Upravljanje urbanim područjem Dosadašnji pogledi na urbanu logistiku usredotočeni su na transport unutar urbanog područja, no samo područje na kojem se transport odvija nije preduvjet vrste logistike. Za razumijevanje pojma urbane logistike, nužno je razumje-

Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regonalnoj) samoupravi, grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja. Sagledavajući grad, odnosno urbano područje prema definiciji danoj zakonom, vidljivo je kako ono mora imati određeni broj ljudi te kako ima nekoliko temeljnih funkcija.

Uz to, sve funkcije te sastavnice samog grada ili urbanog područja moraju biti u svojstvu zadovoljenja svih potreba građana, kao i u svojstvu osiguranja najviše razine kvalitete života na određenom području. Prema tome, potrebno je razumjeti kako urbana područja funkcioniraju u korist svojim građanima te kako je cilj svakog urbanog područja postizanje održivosti u svrhu zadovoljenja svih potreba sadašnjih generacija, kao i onih budućih. Kako bi urbana područja bila održiva, moraju stalno i ravnomjerno poboljšavati sve ključne aspekte. Bez ljudi i građana, urbano područje ne može postojati, stoga je ključno stalno raditi na zaštiti cjelokupnog sustava.

Za razvoj urbanog područja temeljni je preduvjet imati dobar menadžment, odnosno potrebno je znati kako upravljati određenim urbanim područjem. Upravljanje je usko povezano uz sve sastavnice od kojih se urbano područje sastoji. Suvremena urbana područja usmjerena su prema ostvarenju održivosti i otpornosti, točnije usmjerena su prema postizanju određene razine koncepta

pametnog grada. Kao takav, pametan grad mora pružati društvene, ekonomske i ekološke rezultate održivosti te odgovara na izazove poput klimatskih promjena, brzog rasta stanovništva ili političke nestabilnosti kroz poboljšanje položaja društva, korištenje metoda zajedničkog vodstva te korištenjem moderne tehnologije. Uz to, pametan grad pruža bolju kvalitetu života svim stanovnicima u gradu, ali i gospodarskim subjektima te posjetiteljima, bez ugrožavanja drugih ili nepoštivanja prirodnog okoliša. Sagledavajući urbano područje kroz koncept pametnog grada, moguće je identificirati nekoliko ključnih sastavnica koje trebaju biti međusobno povezane te djelovati kao cjelina, a neke od njih su: mobilnost, energija, zdravstvo, industrija, obrazovanje, stanovanje, gospodarstvo i dr.

Navedene ključne sastavnice trebaju biti u međusobnom odnosu te komunikaciji putem novih tehnologija jer se na taj način omogućuje učinkovito odvijanje svih aktivnosti, a upravo je logistika ta koja povezuje sve ključne sastavnice te optimizira kretanje svih informacija, roba i ljudi unutar urbanog područja. Što je zaista urbana logistika?

Upravljanje urbanim područjima svim građanima, gospodarskim subjektima i posjetiteljima određenog područja mora osigurati mo-

gućnost stanovanja, rada ili boravljenja na određenom području, osigurati mobilnost s jednog dijela urbanog područja na drugi, omogućiti obrazovanje, kao i pristup zdravstvenim uslugama. Kroz upravljanje nužno je osigurati pitku vodu, unaprijediti komunalnu infrastrukturu, osigurati čist zrak, smanjiti zagađenja bukom i vibracijama te unaprijediti cjelokupnu kvalitetu života. Upravo je glavna potpora u osiguranju svih navedenih aktivnosti, urbana logistika.

Urbano područje, odnosno grad je složeni dinamički sustav unutar kojeg se odvijaju brojne aktivnosti te je urbanu logistiku moguće sagledavati kao sumu svih pojedinačnih aktivnosti koje se odvijaju u pojedinoj sastavnici grada. Sagledavajući urbanu logistiku, važno je naglasiti različite vrste logistike koje se unutar koncepta urbane logistike i odvijaju. Neke od njih su: medicinska logistika, transportna logistika, industrijska logistika, obrazovna logistika itd. Svaka sastavnica grada koristi određenu vrstu logistike kao potporu za sve aktivnosti koje se unutar te sastavnice odvijaju, no urbana logistika mora optimizirati sve pojedinačne logistike te povezati sve sastavnice grada u cjelinu. Prema tome, urbanu logistiku je moguće sagledavati kroz sustavni pristup, koji naglašava međusobnu ovisnost svih podsustava unutar granica sustava. Upravo na taj način funkcionira samo urbano područje, a prema tome i potpora

svakoj od sastavnica unutar urbanog područja te njezinim aktivnostima. Uz sve navedeno, prethodno navedene definicije urbane logistike usredotočene su na transportnu logistiku, koja je samo jedan dio urbane logistike, jer kao što je navedeno, unutar urbanog područja djeluje niz različitih vrsta logistike, a cilj je urbane logistike koordinacija te optimizacija svih pojedinačnih logističkih aktivnosti u svrhu ostvarenja najboljeg učinka za cjelokupnu urbanu sredinu, odnosno zajednicu.

Zaključak Sagledavajući sve navedene činjenice, moguće je zaključiti kako je urbana logistika osiguranje i organiziranje, kao i potpora svim aktivnostima kojima je cilj ostvariti održivost urbanog područja, kao i zadovoljenje svih prava građana i zahtjeva koji su postavljeni na urbano područje. Urbana logistika je ta koja će osigurati da se građani određenog urbanog područja mogu nesmetano kretati kroz urbano područje, da imaju osigurano mjesto stanovanja i rada, da mogu koristiti zdravstvene usluge ili da imaju osigurano obrazovanje. Iako se pojam urbane logistike često izjednačava s transportom, važno je naglasiti kako urbana logistika i transport jesu povezani, jer je transport dio logistike, no ta dva termina nisu istoznačnice.

Također, transport i distribucija dobara unutar urbanog područja može se smatrati jednom od aktivnosti koja se provodi unutar urbane logistike, no ono nije urbana logistika. U kontekstu urbane logistike potrebno je sagledavati puno šire te u obzir uzeti sve aktivnosti koje se provode u urbanom području, a nisu nužno povezane samo uz transport. Urbana logistika mora biti u svojstvu osiguranja kvalitete života svih građana te postizanja održivosti i otpornosti urST banog područja. www.suvremena.hr

51

u žarištu

Potrošači i ambalaža piše: Ana Knežević

Š

to je to ambalaža, kako je ona povezana sa potrošačima i kako ona utječe na ponašanje potrošača pokušat ćemo objasniti u ovom članku. Ne možemo obuhvatiti sve pa ćemo se osvrnuti na ono što najviše muči potrošače.

Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu određuje da je ambalaža svaki proizvod, bez obzira na prirodu materijala od kojeg je izrađen, koji se koristi za držanje, zaštitu, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe, od sirovina do gotovih proizvoda, od proizvođača do potrošača.

Ambalaža predstavlja i nepovratne predmete namijenjene za izradu ambalaže koja će se koristiti za spomenute namjene kao i pomoćna sredstva za pakiranje, koja služe za omatanje ili povezivanje robe, pakiranje, nepropusno zatvaranje, pripremu za otpremu i označavanje robe.

Ambalaža može biti: jednokratna, povratna ambalaža (višekratna), višeslojna (kompozitna), prodajna ili primarna ambalaža; skupna ili sekundarna ambalaža i transportna ili tercijarna ambalaža.

Zakonom o zaštiti potrošača u članku 16. stavkom 3. određeno je da trgovac mora na zahtjev potrošača zadržati ambalažu prodanog proizvoda i zbrinuti je sukladno posebnim propisima.

Ako to ne učini istim Zakonom u članku 138. pod točkom 29. to je određeno kao prekršaj trgovca i propisana kazna od 10.000,00 do 100.000,00 kuna, (trgovac – fi52

Suvremena trgovina 2(46)

zička osoba propisana kazna od 5.000,00 do 15.000,00 kuna.)

u stan i mora čuvati ambalažu od štednjaka, hladnjaka, perilica, televizora i sl.

Trgovci, potrošači i ambalaža

Problem nastaje i u situaciji kada potrošač nema originalnu ambalažu, a trgovac neće preuzeti proizvod bez ambalaže, tu bi se trebao uključiti Državni inspektorat, ali nije moguće nazvati na neki dežurni broj i brzo riješiti problem, već treba pisati inspektoratu i tražiti nadzor nad trgovcem, što dugo traje i ne rješava potrošačev problem brzo, pa se onda većina odlučuje zadržati ambalažu.

I člankom 17. Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu određeno je da: „prodavatelj koji prodaje proizvode u ambalaži obvezan je od potrošača prilikom kupnje proizvoda bez naknade preuzeti otpadnu ambalažu od tog kupljenog proizvoda.“ Kada je u pitanju zadržavanje i zbrinjavanje ambalaže na zahtjev potrošača, tu se javljaju različiti problemi, i dok neki trgovci sami nude zadržavanje ambalaže (najčešće kod obuće), problem se javlja kod onih trgovaca koji upozoravaju potrošače da u slučaju reklamacije proizvod moraju donijeti u originalnoj ambalaži (u nekim prodavaonicama na zidu stoji velikim slovima istaknuto takvo upozorenje).

Takvo postupanje trgovaca dovodi u zabludu potrošače, jer ne znaju što im je činiti, ako je proizvod velik i lakše ga je preuzeti bez ambalaže normalno bi bilo da kupac zatraži trgovca da zadrži ambalažu i isporuči mu proizvod bez nje, ali ako ga trgovac upozori da „ako bude imao problema sa proizvodom neće ga moći reklamirati bez ambalaže“ kupac najčešće uzima proizvod sa ambalažom.

I tu dolazimo do problema, jer slijedom tog trgovčevog upozorenja potrošači bi trebali imati posebnu prostoriju za čuvanje ambalaže za slučaj da moraju reklamirati proizvod, zamislimo situaciju nekog mladog para koji se useljava

Budući da se u slučaju reklamacije tj. materijalnog nedostatka na proizvodu na koju potrošač ima pravo dvije godine od kupnje proizvoda, potrošač obraća trgovcu kod kojega je proizvod i kupio nejasno je zašto trgovci inzistiraju na original ambalaži, jer ako se proizvod popravlja opet se vraća potrošaču, a ako se daje novi, zamjenski proizvod može se koristiti ambalaža tog proizvoda, jer će se zamijenjeni proizvod ionako vratiti proizvođaču.

Očito će se morati u procesu donošenja novog Zakona o zaštiti potrošača, što najavljuje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i ovom problemu pristupiti mnogo ozbiljnije i donijeti efikasnija rješenja, jer su dosadašnja uglavnom bila „mrtvo slovo na papiru“ i nisu pomagala potrošačima u praksi.

I kod dostave proizvoda na kućnu adresu potrošači imaju puno problema. Ispravno bi bilo da potrošač u nazočnosti dostavljača raspakira ambalažu i pregleda proiz-

Povratna ambalaža

vod i kada se uvjeri da je to proizvod koji je on kupio i da je ispravan, trebao bi potpisati dostavljaču da je proizvod preuzeo i može zatražiti zbrinjavanje ambalaže.

Međutim događa se obrnuto, dostavljači inzistiraju na potpisivanju i preuzimanju proizvoda bez uvida u sadržaj paketa i ispravnost proizvoda (poznat nam je svima slučaj dostavljene cigle umjesto mobitela), nisu spremni preuzeti ambalažu, te u slučaju neispravnog proizvoda ostaje mukotrpan postupak potrošaču u kojem treba dokazati da je preuzeo neispravan, oštećen ili krivi proizvod.

Sada u vrijeme korona pandemije neki dostavljači ne traže ni potpisivanje preuzimanja paketa, pa to još više pogoršava situaciju potrošača, jer se sve češće dešava da im je dostavljen neispravan mobitel ili oštećen laptop ili televizor, a krivnja se onda kod reklamiranja vrlo često svaljuje na potrošača (neispravno rukovanje, sami potrošači su oštetili proizvod i sl.).

Veliki problem potrošačima predstavlja i zbrinjavanje ambalaže kada se odluče sami to učiniti, jer nema posebnih spremnika za kartonsku ambalažu za velike proizvode (televizori, ormari, hladnjaci), pa se to najčešće odlaže pored spremnika za papir, a onda raznosi vjetar ili namoči kiša i stvara se vrlo ružna slika oko spremnika i nered u okolišu. Nekada su u Zagrebu postojali posebni spremnici za kartonsku ambalažu i bili su uvijek puni, što znači da su potrošači savjesno odlagali tu ambalažu, ali su tajanstveno nestali iz nama neobjašnjivih razloga.

Drugi problem potrošačima predstavlja tzv. povratna ambalaža, ambalaža za razna pića za koju potrošači plaćaju tzv. povratnu naknadu od 50 lipa. Problem je za one potrošače koji žele tu ambalažu vratiti, pa moraju tražiti prodavaonicu koja ih prima i provjeriti da li taj dan prima ili ne, jer vrlo često se susretnu sa natpisom da se do daljnjega povratna ambalaža ne preuzima. Imali smo i slučajeva da radnici koji primaju tu ambalažu jednostavno odbijaju to učiniti, a neki su čak i agresivni prema potrošačima. Daljnji je problem čekanje u redu da se novac za taj povrat dobije i vrlo su česti nesporazumi oko toga.

Poseban problem imaju potrošači koji skupljaju boce po spremnicima i time dopunjuju svoj skromni kućni budžet. Budući da uvijek donose veće količine boca i limenki vrlo često ih se vraća zbog nemogućnosti preuzimanja i žalosno je da se nakon više od 15 godina kako je uvedena povratna naknada, ambalaža prikuplja ručno u oko 75% prodavaonica umjesto da su pored svake prodavaonice postavljeni automati. Na taj bi se način potrošačima omogućio jednostavni povrat ambalaže i ukinula bi se diskriminacija onih potrošača kojima je najbliža prodavaonica koja otkupljuje ambalažu udaljena i nekoliko kilometara, a ujedno bi se poboljšali i higijenski standardi rukovanja tom ambalažom.

Nepovratna ambalaža Najveći problem potrošačima je nepovratna ambalaža, koje je svakim danom sve više. Potrošače se poziva da odvajaju otpad, pa tako i plastičnu ambalažu, dobivaju posebne vrećice za plastiku i trebali bi ju odvajati u posebne spremnike za plastiku. No problem sa odvajanjem i odlaganjem plastike je eskalirao 2015. godine kada je ukinuta povratna naknada za amba-

lažu za mliječne proizvode čime je količina nepovratne ambalaže višestruko porasla, a broj pražnjenja spremnika je ostao isti. Time smo pretvoreni u „plastikoland“, jer kada su spremnici prepuni, potrošači odlažu plastiku oko spremnika, koja onda biva razbacana vjetrom ili ljudskim nemarom, uokolo.

Situaciju dodatno pogoršava korona pandemija u kojoj je značajno porasla upotreba jednokratne plastike, pogotovo ambalaže za hranu.

Ove godine je Svjetski dan prava potrošača obilježen pozivom Međunarodnog saveza potrošača – Consumers Internationala (CI) na borbu protiv zagađenja okoliša plastikom, jer se i do sada veliki problem zagađenja okoliša plastikom još više pogoršao, budući da je zbog pandemije značajno porasla upotreba jednokratne plastike, a naročito maski, rukavica i plastične ambalaže za hranu.

CI je tim povodom potrošačima cijelog svijeta uputio apel složen u 7R – sedam engleskih riječi koje počinju slovom R – Rethink – Refuse – Reduce – Reuse – Recycle – Repair – Replace, a odnose se na odgovornije postupanje sa plastikom u svrhu smanjenja onečišćenja okoliša plastikom.

Svake godine u morima i oceanima završi 8 milijuna tona plastike i ako se ništa ne poduzme, 2050.g. će u njima biti više plastike nego riba i ostalih bića.

Problem su i plastične vrećice koje su kod nas još uvijek dominantna ambalaža za prijenos kupljenih proizvoda i roba. Izmjenama Pravilnika o ambalaži od početka 2019. g. lagane plastične vrećice trgovac mora potrošaču naplatiti (do tada su bile besplatne), a na mjestima gdje stoje besplatne lagane vrećice kao ambalaža za voće i povrće treba stajati upozorenje potrošačima da vrećice koriste štedljivo.

Svrha te izmjene je bila usklađivanje sa propisima EU kojima se htjelo utjecati na smanjenu potrošnju www.suvremena.hr

53

u žarištu

plastičnih vrećica i odgovornije ponašanje potrošača prema okolišu, ali očito to kod nas nije postignuto, jer se rijetko gdje na prodajnim mjestima može vidjeti upozorenje potrošačima da se vrećice koriste štedljivo, a tek rijetki trgovci nude alternativne vrećice, umjesto plastičnih. Iako se navode podaci da je od tada potrošnja plastičnih vrećica svedena na 60% dotadašnje teško je u to povjerovati.

Umjesto prave analize primjene izmijenjenih propisa naše Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ide u drugu krajnost, pa nacrtom prijedloga Zakona o gospodarenju otpadom predlaže potpunu zabranu korištenja laganih plastičnih vrećica, što će sigurno biti neprovedivo i izazvat će mnoge probleme, između ostalih i gubitak značajnog broja radnih mjesta kod proizvođača tih vrećica.

Dakle, umjesto kvalitetnog zbrinjavanja i recikliranja tih vrećica, pribjegava se nečemu što ne znamo kako ćemo provesti i što sigurno nosi negativne posljedice.

U posljednje vrijeme neki proizvođači su počeli uvoditi ambalažu koja se može ponovo puniti, što je svakako za pozdraviti i biti će veliki korak u zaštiti okoliša, ali i pogodnost za potrošače – manje brige oko zbrinjavanja ambalaže, a vjerojatno i značajnije uštede.

U 2019. godini inicijativa Ellen MacArthur New Plastics Economy predstavila je svoje istraživanje o modelima ponovne upotrebe. Pretvaranje 20% globalne plastične ambalaže u modele za ponovnu upotrebu nudi poslovnu priliku u iznosu od 10 milijardi USD. (www. worldpackaging.org). Ovo su dakle mogućnosti za smanjenje plastične 54

Suvremena trgovina 2(46)

ambalaže u otpadu, koje su ujedno i mogućnost za nove poslovne prilike i vidimo kakve rezultate može dati upotreba samo 20% te plastične ambalaže, a onda možemo zamisliti kako bi to izgledalo kada bi taj postotak značajno povećao (npr. 90%).

Informiranje i educiranje potrošača i trgovaca Najveći problem u svemu ovome što smo naveli je u tome što su i naši potrošači, ali i naši trgovci najlošiji u segmentu znanja i informiranja u EU. Prema Potrošačkom semaforu (Consumer Conditions Scoreboard) kojeg svake dvije godine objavljuje Europska komisija (zadnji je za 2019. g.) Hrvatska je od EU-28 na posljednjem mjestu sa 53,2 rezultatom, a Švedska je najbolja sa rezultatom 71,4.

Potrošački uvjeti boduju se na ljestvici od 0 do 100 bodova, a prate se s obzirom na tri sastavnice; ◾ znanje i povjerenje potrošača ◾ usklađenost i provedba propisa ◾ rješavanje pritužbi i sporova potrošača.

Hrvatska ima najlošiji rezultat u pokazatelju „znanje i povjerenje“ i u pokazatelju „rješavanje pritužbi i sporova“, najlošiji rezultat imamo i u povjerenju u javna tijela, a naši trgovci na malo najlošije poznaju prava potrošača.

Kada bi svi potrošači znali da mogu od trgovca tražiti zadržavanje i zbrinjavanje ambalaže i kada bi svi trgovci znali da to moraju i učiniti, problema ne bi bilo. Neznanje dovodi i jednu i drugu stranu u konfliktne odnose i nepovjerenje i takvo stanje treba mijenjati.

Ali, da ćemo to uspjeti promijeniti nismo baš sigurni, jer Nacionalni program zaštite potrošača za razdoblje od 2021. do 2024. kojega je

prošli mjesec donio Hrvatski sabor (NN 29/2021) ne daje baš neka jamstva za to. Naime, kao i u prethodnim razdobljima samo se nabrajaju neke aktivnosti koje do danas nisu dale rezultata, jer kakav nam je rezultat na Consumer Conditions Scoreboardu bio 2015., kada je prvi puta mjeren, takav nam je bio i 2019., kada je zadnji puta mjeren.

Evo što se navodi u Nacionalnom programu o informiranju i educiranju potrošača: „ 4.1.8. Informiranje i podizanje svijesti o zaštiti prava potrošača.

Podizanje javne svijesti o potrošačkim pravima jedan je od najvažnijih segmenata politike zaštite potrošača. Stoga se znatan dio aktivnosti usmjerava na edukaciju i informiranje građana o ovoj važnoj politici.

U idućem četverogodišnjem razdoblju aktivnosti će i dalje biti fokusirane na podizanje javne svijesti o pravima potrošača te na trajnu i sustavnu edukaciju i informiranje javnosti o svim relevantnim potrošačkim pitanjima.

Navedene aktivnosti potrebno je provoditi putem mrežne stranice područja zaštite potrošača https:// www.szp.hr/, informativnih kampanja, medija, stručnih časopisa, brošura, kataloga, vodiča, kao i putem seminara, radionica, okruglih stolova, konferencija, kvizova te projekata u okviru kojih brojne udruge za zaštitu potrošača provode informiranje potrošača na područjima i po temama za koje se ukaže potreba.“ Udruge potrošača su uvijek do sada tražile da se za provođenje ovog Programa naprave operativni planovi za svaku godinu u kojima bi se jasno definiralo što će se u toj godini raditi i tko će to raditi, kako bi se na kraju godine moglo analizirati što je odrađeno.

Ako se tako ne postupi u realizaciji ovog Programa nećemo se pomaST knuti sa zadnjeg mjesta.

P

Novi TEB-ov portal! https://porezi.teb.hr

POREZI – sve na jednom mjestu

besplatno

besplatno

PROČIŠĆENI TEKSTOVI ZAKONA

PROČIŠĆENI TEKSTOVI PROVEDBENIH PROPISA

pretplata

pretplata

MIŠLJENJA POREZNE UPRAVE

TEB-ovi STRUČNI ČLANCI I TEKSTOVI

porezne zakone koji su vam nužni u svakodnevnom poslovanju, s poveznicama na provedbene propise, mišljenja Porezne uprave i stručne članke i tekstove. Nazovite 01 4571 640 za podršku Proučite relevantne

ili pošaljite svoj upit na porezi@teb.hr.

u fokusu

Svijet duhanske industrije

Dominacija deset svjetskih tvrtki pripremio: Ante Gavranović

G

lobalnom duhanskom industrijom i dalje dominira 10 najvećih svjetskih duhanskih tvrtki u 2020.

Unatoč tome što se industrija suočavala s velikim izazovima, uključujući strože vladine propise i promjenu zdravstvenih problema potrošača u posljednjih nekoliko godina, ove vodeće duhanske tvrtke još uvijek su neke od najvećih svjetskih donositelja prihoda i najvećih poreznih obveznika širom svijeta.

Uz sve veća ulaganja u istraživanje i razvoj, kao i snažan marketing i širenje distribucijskih kanala, očekuje se da će globalna duhanska industrija rasti stalnim tempom, dok će 10 najvećih duhanskih tvrtki zadržati vodeću poziciju tržišnog udjela u budućnost.

Ovaj informativni članak treba pomoći profesionalcima u industriji, investitorima i ljudima koji su zainteresirani za uvid u globalno stanje uključujući: • Koliko vrijedi globalna duhanska industrija?

• Koliki su prihodi od duhanske industrije?

• Koje su top 3 duhanske tvrtke u svijetu 2020?

ji da se pronađu i povežu jedni s drugima, skrate cikluse nabave i maksimiziraju rast dobiti. Pridružite se danas da biste vidjeli kako BizVibe može pomoći vašem poslu da raste!

Pregled globalne duhanske industrije 2020.

Danas na globalnom tržištu duhana i cigareta postoji više od milijardu odraslih pušača, što je jedno od najunosnijih svjetskih pokreta svih vremena. Globalna proizvodnja duhana dosegla je ukupan volumen od 8,2 milijuna tona u 2018. godini, a predviđa se da će ova brojka doseći količinu od oko 9,1 milijuna tona do 2024. godine. Prema BAT-u, najnovije procjene za legalno globalno tržište duhana pokazuju da je ukupna prodaja duhana vrijedila približno 814 milijardi američkih dolara u 2018. Više od 700 milijardi američkih dolara dolazi od prodaje konvencionalnih cigareta s preko 5300 milijardi cigareta koje godišnje popuši više od

Tijekom posljednjih desetljeća potražnja za duhanom svjedočila je velikom pomaku s razvijenih regija poput Sjeverne Amerike i Europe prema zemljama u razvoju poput Azije i Afrike. Nekoliko glavnih zemalja u razvoju, poput Kine, Indije i Brazila postaju neka od najvećih

Procjena prihoda države u 2020. u milijardama USD 1. Kina 234,6

• Tko je najveća duhanska tvrtka na svijetu?

3. Njemačka 31,7

Pametna rješenja za B2B tržište pomažu kupcima i dobavljačima u globalnoj duhanskoj industri-

5. UK 27,5

Suvremena trgovina 2(46)

Očekuje se da će globalno tržište duhana imati stabilan rast tijekom predviđenog razdoblja, zahvaljujući sve većoj uporabi automatiziranih tehnika u proizvodnji duhanskih proizvoda i širenju kanala distribucije, poput mrežne maloprodaje. Stalno lansiranje brojnih vrhunskih i novih duhanskih proizvoda poput aromatiziranih, dugih i mršavih, obojenih i e-cigareta od strane 10 najvećih svjetskih duhanskih tvrtki, također je stvorilo pozitivne izglede za rast globalne duhanske industrije.

Najveća tržišta duhana prema prihodu 2020.

• Koje su zemlje najveće tržište duhana?

56

19% svjetske populacije. Tvrtka za istraživanje tržišta FIOR Markets također predviđa da će globalno tržište duhana doseći 934,5 milijardi američkih dolara do 2026. godine.

2. SAD 115,2 4. Rusija 27,9

duhanskih tržišta. To se može pripisati povećanju broja stanovnika, povišenju razine dohotka potrošača i blagim državnim propisima.

mnog duhana u Sjedinjenim Državama. Taj iznos znači oko 25 milijuna dolara svaki dan ili više od milijun dolara svaki sat.

Prema nedavnom izvješću Mordor Intelligencea, Kina je najveći svjetski proizvođač duhana i najveći potrošač cigareta, svake godine konzumirajući više od 40% svjetskih cigareta. Istraživanje pokazuje da Kina ima preko 300 milijuna pušača, a više od polovice Kineza puši.

Tržištem duhana u Kini već dugo dominira China National Tobacco Corporation (CNTC), državno poduzeće odgovorno za gotovo više od 90% svih prodanih cigareta u Kini. Posljednjih godina nekoliko vodećih svjetskih duhanskih tvrtki, uključujući Philip Morris International, British American Tobacco, Japan Tobacco International i Imperial Tobacco, pokrenule su zajedničko ulaganje s CTNC-om kako bi povećale svoj tržišni udio na kineskom tržištu duhana i cigareta.

• Troškovi oglašavanja i promocije cigareta iznosili su oko 8,4 milijarde USD u 2018. godini što je smanjenje u odnosu na 2017. Međutim, iako su cigarete u 2018. godini ukupno potrošile manje na oglašavanje i promociju nego u 2017. godini, potrošile su veći postotak (73,3%, odnosno oko 6,16 milijardi USD).

Popusti na cijene smanjuju troškove cigareta za potrošače.

• Proizvođači su tijekom 2018. potrošili 658,5 milijuna USD na oglašavanje i promociju duhana bez dima - što je smanjenje u odnosu na 2017.

• Na tržištu se uvode brojni elektronički proizvodi, poput elektroničkih cigareta (e-cigareta), elektroničkih cigara (e-cigara) i

10 najvećih duhanskih tvrtki u svijetu 2020.

Poredak po prihodu od države 2019. godine u milijardama USD 1. CNTC Kina 108 2. British American Tobacco UK 32,7 3. Philip Morris Int. SAD 29,5 4. Imperial Brands UK 20,7 5. Japan Tobacco International 20,1 6. Altria Group US 19,6 7.

ITC Indija 6,7

8. Gudang Garam Indonezija 6,7 9. KT&G Južna Koreja 4,1 10. Universal Corporation SAD 2,2

Snaga duhanske industrije i njen ekonomski utjecaj Svake godine duhanska industrija donosi više od pola bilijuna dolara prihoda. 2018. godine duhanske su tvrtke potrošile 9,06 milijardi dolara na marketing cigareta i bezdi-

elektroničkih cijevi (e-cijevi). Međutim, informacije o potrošnji za marketing i promociju ovih proizvoda trenutno nisu dostupne.

• Od 2012. do 2016. godine prodaja jedinica e-cigareta u Sjedinjenim Državama općenito se po-

većavala kako su se cijene proizvoda smanjivale. Na nacionalnoj razini, prosječna mjesečna stopa prodaje e-cigareta, zbrojena po svim prodanim vrstama proizvoda, porasla je za 132% tijekom tog vremenskog okvira (tj. S 667 jedinica na 100.000 ljudi u 2012. na 1.547 jedinica na 100.000 ljudi u 2016.).

• Unatoč ukupnom rastu prodaje, prodaja e-cigareta vremenom je varirala ovisno o vrsti proizvoda. Točnije, tijekom 2012. do 2016., prodaja punjivih baterija, napunjenih uložaka i e-tekućina s vremenom je relativno stabilno rasla. Međutim, prodaja jednokratnih potrepština naglo je porasla krajem 2012., dosegla vrhunac 2013., a kasnije smanjila prodaju od 2014. do 2016.

Budući trendovi globalne duhanske industrije Sve veća upotreba automatiziranih tehnika u proizvodnji duhanskih proizvoda, jedan je od glavnih trendova u globalnoj duhanskoj industriji. Mnoge vodeće svjetske tvrtke za proizvodnju duhana i cigareta primjenjuju automatizirane proizvodne prakse kako bi smanjile troškove rada. U međuvremenu, velike duhanske tvrtke usredotočene su na lansiranje modificiranih i ciljanih proizvoda. Na primjer, uveli su duge, mršave i lagane varijante cigareta namijenjene isključivo ženskim potrošačima. Nadalje, dobavljači također povećavaju ulaganja u istraživačke i razvojne aktivnosti za razvoj duhanskih proizvoda s niskim rizikom, zahvaljujući porastu zdravstvene svijeST sti kod potrošača. www.suvremena.hr

57

duhanska industrija

BAT među tri najbolje kompanije po održivosti u globalnom indeksu FTSE 100 BAT je kroz svoju korporativnu strategiju postizanja Boljeg sutra (A Better Tommorrow™) značajno podigao standarde održivog poslovanja. Kompanija je između ostalog najavila postizanje ugljične neutralnosti u cijelom lancu vrijednosti do 2050. te korištenje 100 posto električne energije iz obnovljivih izvora do 2030.

B

AT je ocijenjen kao najbolja kompanija u prehrambenom i duhanskom sektoru i treća najbolja kompanija općenito u sastavu globalnog FTSE 100 indeksa Londonske burze po održivosti poslovanja, objavio je Refinitiv, globalni pružatelj podataka o financijskom tržištu koji je dio Londonske burze.

Održivo poslovanje BAT-a, odnosno doprinos koji kompanija ostvaruje kroz svoje politike prema okolišu, društvu i kroz korporativno upravljanje (ESG izvještavanje) dobilo je 91 od maksimalno mogućih 100 bodova.

Pozicija među tri najbolje kompanije po održivosti samo je najnovije od nekoliko velikih priznanja koje je BAT dobio za svoj program održivog razvoja (ESG). U 2020. kompanija je osvojila preko 200 priznanja za održivost. U 2021. neka od ključnih priznanja su rangiranje BAT-a kao jedna od globalnih kompanija s najboljim učinkom u upravljanju ESG metrikom održivosti po izboru godišnjaka S&P Global’s Sustainability. Zatim, kompanije s najvišom ocjenom za održive prakse 58

Suvremena trgovina 2(46)

po izboru kompanije specijalizirane za promociju održivog poslovanja Institutional Shareholder Services’ (ISS), koja je dio grupacije Deutsche Bourse. BAT je dobio rejting ‘BBB’ u najnovijem MSCI ESG rejtingu održivosti, koja pomaže investitorima da prepoznaju i razumiju financijski značajne rizike poslovanja u kontekstu održivosti kompanija. Dodatno, BAT je član odbora ugledne neprofitne organizacije CDP za klimu te je već drugu godinu zaredom uvršten na njihovu A listu održivih kompanija. A već četvrtu godinu zaredom BAT je nositelj priznanja Global Top Employer od strane uglednog Top Employer instituta. „Više od 200 priznanja za održivo poslovanje koje je BAT primio prošle godine pokazuje da smo na putu da izgradimo održivu kompaniju buduć-

nosti. 2020. obvezali smo se na nove ambiciozne ciljeve održivog poslovanja kako bismo potrošačima, društvu i našim investitorima omogućili bolje sutra. I mi u regiji BAT Adria trudimo se dati svoj doprinos u postizanju tih ambicioznih ciljeva“, izjavio je Zvonko Kolobara, predsjednik Uprave BAT Adria regije.

U ožujku ove godine, BAT se obvezao na dodatno podizanje standarda te je najavio postizanje ugljične neutralnosti u cijelom lancu vrijednosti do 2050. Uz to, kompanija se obvezala na korištenje 100% električne energije iz obnovljivih izvora do 2030., certificirati 100% proizvodnih lokacija certifikatom Saveza za upravljanje vodama (AWS) do 2025. te osigurati da 100% svih proizvodnih lokacija neće imati nerazvrstan otpad na odlagalištima ST do 2025.

duhanska industrija

Objavljeni dobitnici petog kruga natječaja „Pokreni nešto svoje“ Philip Morris Zagreb i ove je godine osigurao više od 600 tisuća kuna za šest najboljih projekata i provedbu cijelog programa.

D

jemo. I ove će se godine šest projekata kroz financijsku, ali i mentorsku podršku nastaviti razvijati, a sve u korist bolje, uspješnije i održivije budućnosti“, rekla je Dijana Najjar Raškaj iz kompanije Philip Morris Zagreb.

O

bjavljeni su rezultati natječaja „Pokreni nešto svoje“ za 2021. godinu. Ove godine program, koji su pokrenuli Philip Morris Zagreb i ACT Grupa, potporna organizacija za razvoj društvenog poduzetništva, doživljava svoje peto izdanje, podržavajući projekte s pozitivnim društvenim utjecajem kroz mentorsku podršku i bespovratna financijska sredstva. „Program „Pokreni nešto svoje“ od 2016. godine sustavno daje vjetar u leđa mikropoduzetnicima i poduzetnicima početnicima, koji su svoj rad usmjerili u društveno korisne projekte čiji je cilj dugoroč60

Suvremena trgovina 2(46)

Kao jedan od najvažnijih kriterija bila je društvena i ekološka održivost projekta, kao i održivost i potencijalno poslovanje sudionika te inovacije koje doprinose vrijednom društvenom utjecaju. Ovogodišnjih šest najboljih projekata koji će tijekom idućih šest mjeseci dobivati kontinuiranu savjetodavnu poslovnu podršku i bespovratnu financijsku potporu u iznosu od 74.000 kuna su: ni pozitivan utjecaj na cijelo društvo. Zahvaljujemo našem partneru Philip Morris Zagreb na sjajnoj suradnji petu godinu za redom i čestitamo svim dobitnicima“, izjavila je Ana Brigović, voditeljica programa u ACT Grupi. „Jako smo ponosni na ovaj program, a njegova uspješnost mjeri se u dobrim rezultatima dobitnika u njihovom daljnjem razvoju projekata, ali i činjenici da su se kroz ovaj program kreirala nova radna mjesta, razvijali novi proizvodi, ali i ulagalo u novu opremu i infrastrukturu. Danas je iznimno važno ulagati u budućnost, održive i kvalitetne projekte i ideje, a mi to u Philips Morrisu svakako prepozna-

• Dada & Rocco d.o.o. (Supetar, otok Brač) Na otoku Braču u pogonu Dada & Rocco proizvode se zaštitne navlake za krevetiće te ostali proizvodi dječje opreme za spavanje. Ovo poduzeće stvara dragocjena radna mjesta, osnažuje svoje zaposlenice koje od poduke i osposobljavanja kontinuirano razvija i ulaže u njih.

Ovo poduzeće, odnosno svi njihovi proizvodi nositelji su i znaka Hrvatske kvalitete. Ovom podrškom Dada & Rocco će kupiti stroj punilicu te time još dodatno omogućiti ugodan i dostojanstven rad u svom pogonu, ali i povećati učinkovitost, pa će proizvodnja biti ukorak s potražnjom koja kontinuirano raste.

Dada & Rocco d.o.o. (Supetar, otok Brač)

• Fizio Tech d.o.o.

• ROM HR

Startup iz Pule donosi nam ReStep, biofeedback uređaj za dozirano opterećenje. Inovacija pripada području medicinske opreme koja se koristi u ranoj postoperativnoj rehabilitaciji po operativnim zahvatima donjih ekstremiteta. ReStep je potrebno rješenje u profesionalnom radu fizioterapeuta i terapiji ortopedskih pacijenata. Sastoji se od softwera i uloška koji sadrži senzore i signalizatore pritiska (svjetlosne, zvučne, vibracijske) kojima se omogućuje detekcija promjene/prekoračenja sile pritiska. U sklopu šestomjesečne podrške postojeći ReStep proizvod će se dodatno razviti i poboljšati te lansirati na tržište.

Pod okriljem Romske organizacije mladih (ROM HR) pokreće se prvo romsko društveno poduzeće u Hrvatskoj. Predstavljamo RoUm (skraćenica od Romi i umjetnici), projekt gdje se metodom nadcikliranja izrađuju jedinstveni umjetnički predmeti te predmeti za interijere. U RoUm-u tajna je upravo u pro-izvodnji i metodi izrade jer se metodom umanjuje gomilanje otpada i osigurava održiva potrošnja. Uz to izrada, zapravo prerada, kojom se proizvode predmeti odvija se inkluzivno pa time se i prenose znanja i tehnike zanata.

RoUm će u sklopu „Pokreni nešto svoje“ provesti projekt digitalizacije i interaktivnog pričanja.

• Pixing

• Simpert j.d.o.o.

Pixing dizajnira i proizvodi društvene igre te je njihov prvi i edukativni proizvod Čiri-biri Bajka, igra bazirana na pripovijedanju koje djecu potiče na verbalno i emocionalno izražavanje. Čiri-biri bajka se koristi za razvoj djece, interakciju te kako bi se na zabavan način djeci objasnila neka situacija iz svakodnevnog života. Školama i stručnim djelatnicima s područja dječjeg razvoja ova igra je kreativan i inovativan alat koji olakšava rad s djecom. Uz podršku ovog programa razvija se proširenje igre kako bi se zahvatilo gradivo lektire te će do kraja podrške biti razvijena nadogradnja igre na temu Ivane Brlić Mažuranić.

Kreativni studio iz Slavonskog Broda približava korisnicima kulturu projektom digitalnog muzejskog sadržaja koji će se nalaziti na njihovoj aplikaciji Muzea. Ovom inicijativom Simpert tim doprinosi edukaciji kroz povećavanje poznavanja o kulturi kod krajnjih korisnika, ali i jača te omogućuje digitalizaciju muzejskih sadržaja. Tijekom trajanja podrške razvit će se Muzea aplikacija te podići sadržaj za barem dva lokalna muzeja u Brodskom Posavlju i Cetinskoj Krajini.

• VeeMee d.o.o.

Startup iz Zagreba s pametnim rješenjem za sljedivost hrane realizirano putem neutralne oznake pori-

jekla s QR kodom. Ova tvrtka omogućava nam svima da znamo što jedemo, odnosno nama kao potrošačima omogućava da na lak i brz način saznamo tko je i gdje proizveo našu hranu. Proizvođači i OPG-ovi od tvrtke VeeMee dobivaju svoj identifikacijski broj (PID), ali i vidljivost na njihovoj platformi i komunikacijskim kanalima. Sudjelovanjem u programu „Pokreni nešto svoje“ 2021. omogućit će se promocija i vidljivost za proizvođače i OPG-ove Sisačko-moslavačke županije i time istima olakšati plasman proizvoda. „Vjerujemo u svaki od ovih šest projekata i čast nam je što im možemo biti potpora u unaprjeđenju poslovanja, kako mentorski tako i financijski“, pojasnila je Ana Brigović.

Na natječaj je pristigla ukupno 421 prijava iz cijele Hrvatske, od kojih su u drugi krug procjene od strane stručne komisije ušle 32 projektne ideje. Finalisti natječaja, pa tako i dobitnici potpore, izdvojili su se inovacijom koja doprinosi vrijednom društvenom utjecaju, ali i održivošću i potencijalom njihovog poslovanja.

Nakon što je s finalistima komisija obavila intervjue te dodatno razmotrila njihove prijave, odabrano je šest projekata kojima će, osim bespovratne financijske potpore u iznosu od 74.000 kuna, ACT Grupa i partner programa Philip Morris Zagreb osigurati i promociju te kontinuirano poslovno mentorstvo tijekom sljedećih šest mjeseci.

Za provedbu petog po redu programa, Philip Morris Zagreb osigurao je više od 600.000,00 kuna, dok je kroz četiri izdanja ovog programa, u impact poduzetništvo ukupno uložio više od 2.5 milijuna kuna. Time je, prema izračunima, ostvaren društveni povrat od 2 kune stvorene vrijednosti na svaku uloženu kunu, odnosno ukupno više od 5 milijuna kuna društvene ST vrijednosti. www.suvremena.hr

61

digitalna ekonomija

Zahvaljujući ulaganjima Hrvatskog Telekoma trećina Hrvatske već uživa u prednostima 5G tehnologije piše: Nataša Malić

T

rećina hrvatske populacije već danas ima prilike surfati, uživati i raditi na komercijalnoj 5G mreži Hrvatskog Telekoma. U samo nekoliko mjeseci od puštanja u rad 5G mreže, pokrili smo 34 grada diljem Hrvatske i 1,5 milijuna stanovnika. Ovako brzim širenjem 5G signala, pridružili smo Hrvatsku listi naprednih država svijeta. U Hrvatskom Telekomu uvođenje nove tehnologije koja će unijeti revoluciju u mobilne komunikacije i omogućiti oživljavanje koncepata pametne industrije, pametnih gradova i slično, smatramo ključnim za stvaranje Svijeta boljih mogućnosti za sve građane Hrvatske.

Uvođenje 5G mreže nije samo tehnološko pitanje, već odraz poslovne i nacionalne strategije koja će definirati koliko ćemo kao gospodarstvo i društvo biti uspješni i konkurentni u sljedećih deset godina.

S obzirom na gotovo neograničene mogućnosti primjene nove tehnologije diljem gospodarstva, ali i čitavog društva ključno je potencijal koji nosi 5G tehnologija što prije pretvoriti u realnost. To znači potaknuti stvaranje novih učinkovitijih i konkurentnijih poslovnih modela, inovativnih rješenja i korištenje svih prilika napredne povezanosti. Očekivani rezultat je viši životni standard temeljen na mo62

Suvremena trgovina 2(46)

dernim digitalnim rješenjima. To je budućnost koju Hrvatski Telekom gradi danas.

Interes kompanija za uvođenjem 5G-a Koliko je hrvatsko gospodarstvo željno, otvoreno i spremno na najnaprednije tehnologije poput 5G-a potvrđuje to što nam se puno kompanija i startupova već javilo s željom da svoje ideje ostvare upravo na 5G tehnologiji. Primjerice, tvrtka Orqa iz Osijeka koji proizvode naočale za upravljanje dronovima.

Mladi poduzetnici su prepoznali da upravo 5G tehnologija omogućuje punu primjenu njihove inovacije te globalnu konkurentnost. Primjer Orqe najbolje govori koliko je bitno biti među prvima u uvođenju tehnologije – naši mladi inovatori sada imaju sve uvjete kao i njihovi konkurenti u najnaprednijim zemljama svijeta, što znači da napornim radom i dalje mogu ostati korak ispred. To ne bi bilo moguće da ne postoji dovoljno napredno tehnološko okruženje.

Ono što postojeće kompanije najviše zanima je kako ubrzati i automatizirati proizvodnju ili kako učiniti da kontrola robota kojima se ubrzava proizvodnja bude što pouzdanija.

Praktično ne postoji područje koje neće profitirati od korište-

nja 5G tehnologije. 5G omogućava tri osnovne stvari: brži i kvalitetniji pristup internetu, brži odgovor mreže i masovnu povezanost. Kolika je masovna ta povezanost najbolje ilustrira činjenica da 5G omogućuje oko milijun povezanih uređaja po kvadratnom kilometru. Takva gustoća povezanih uređaja preduvjet je za ozbiljan razvoj pametnih industrija i pametnih gradova. Procjenjuje se da bi do 2035. godine učinak 5G-a na hrvatski BDP mogao biti između 1,5 i čak 18 milijardi eura.

Tako širok raspon naglašava važnost proaktivnog pristupa u ostvarenju ovog potencijala, jer jedino brza i puna primjena nove tehnologije donosi maksimalan učinak.

Upravo zbog toga su mnoge države krenule u bržu implementaciju 5G mreža i povezanih tehnologija, kako bi postigle što veći efekt na gospodarstvo.

Europska komisija je 2016. godine opisala značaj koji na gospodarstvo donosi 5G. Socio-ekonomske koristi te tehnologije će po njima do 2025. godine doseći 113,1 milijardi eura godišnje. Konkretno, investicijom od 56,6 milijardi eura u 5G infrastrukturu, EK procjenjuje da bi se stvorilo 2,3 milijuna novih poslova na teritoriju EU. Očekuju da će u tom razdoblju 5G generirati 62,5 milijardi eura godišnje u četiri ključne industrijske grane.

Prednosti za sve – od trgovine do poljoprivrede

te tehnologije, no uz 5G to iskustvo biti će još bolje i realnije.

Nalazimo se u povijesnom trenutku kada imamo priliku u relativno kratkom trenutku značajno dodatno povećati kvalitetu života čovječanstva.

Uvođenje 5G-a potencijalno bi moglo biti povijesno značajno kao izum parnog stroja ili otkriće struje. Prednosti pete generacije mobilnih mreža, iako one donose veliki potencijal čitavom gospodarstvu, najviše su prepoznate u zdravstvu, prometu, školstvu, poljoprivredi i energetici, kao i u razvoju gradova.

I unatoč tome što smo još godinama udaljeni od autonomne vožnje ili izvođenja operacije na daljinu, zahvaljujući razvoju 5G-a polako koračamo i u tom smjeru. 5G će nam poslužiti i za daljnji razvoj usluga temeljenih na digitalnim tehnologijama i cloudu u poslovanju i u javnom sektoru.

Tijekom sljedećih pet godina 5G tehnologija će postepeno sazrijevati i kreirati brojne mogućnosti, a gradovi će biti jedni od najvećih dobitnika pogodnosti koje 5G mreža pruža jer će im omogućiti razvoj i primjenu naprednijih rješenja.

U području razvoja koncepta pametnih gradova Hrvatski Telekom je već napravio veliki iskorak te je kao prvi pružatelj usluga u Hrvatskoj implementirao kompletnu Internet of Things (IoT) arhitekturu spremnu za 5G koja može povezati sve vrste IoT uređaja što stvara gotovo neograničene mogućnosti za pružatelje usluga i za krajnje korisnike, poput nadzora distribucije vode što će doprinijeti učinkovitijem korištenju resursa.

Velika količina senzora također ima upotrebu u poljoprivredi, a senzori imaju potencijal da budu pa gotovo integrirani sa plodovima i sa zemljom.

Tu je i zdravstveni sektor gdje će s 5G-om realnost postati i udaljena dijagnostika i korištenje naprednih nosivih uređaja za praćenje zdravlja pacijenta, što će sve doprinijeti kvalitetnijoj zdravstvenoj skrbi.

Ubrzanjem digitalizacije može se jednostavnije aktivirati potencijal svih krajeva Hrvatske, potaknuti pozitivni gospodarski trendovi te otvoriti niz novih mogućnosti i osigurati bolji uvjeti za život građanima diljem Hrvatske.

Tijekom protekle godine posebno je vidljivo bilo koliko su ulaganja u mrežnu infrastrukturu i digitalne usluge bitna za svakodnevno poslovanje i funkcioniranje poslovnog i javnog sektora, a njihov značaj će još više dolaziti do izražaja s obzirom da 5G infrastruktura podržava uvođenje velikog broja novih poslovnih modela i industrija.

Dobar primjer je prva Campus mreža koju je Hrvatski Telekom razvio s Fakultetom elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, a koji znanstvenoj i poslovnoj zajednici, studentima i start-upima omogućava rad na razvojnim projektima temeljenim na 5G tehnologiji u području interneta stvari (IoT), industrije 4.0, automatizacije, robotizacije i primjene umjetne inteligencije na 3,5GHz frekvencijskom pojasu.

Kada 5G tehnologija zaživi u punom spektru, uz pomoć proširene i virtualne stvarnosti trgovci će dobiti priliku da kupcima omoguće da iskuse nove proizvode virtualno, poput primjerice isprobavanja novih odjevnih predmeta online. Mnoge globalne kompanije, poput IKEA-e, već koriste www.suvremena.hr

63

digitalna ekonomija ne mreže. Međutim, Hrvatski Telekom još uvijek plaća vrlo visoke naknade za pravo puta u odnosu na europske predvodnike, što je prepreka daljnjim ulaganjima u infrastrukturu kao glavnog preduvjeta za digitalizaciju zemlje. Snažno smo usredotočeni na podupiranje gospodarstva zemlje kroz znatna ulaganja, ali da bi ona bila imala još veći učinak kao u slučaju europskih predvodnika, važno je da nam je omogućeno i poticajno okruženje.

Direktan rezultat naših investicija je rast indeksa digitalizacije gospodarstva i društva za Hrvatsku.

Upravo naša ulaganja u širu dostupnost velikih brzina omogućuju preduvjete za uvođenje najnovijih pametnih rješenja u domove i poduzeća, te će konačno rezultirati jačanjem konkurentnosti hrvatskog gospodarstva u svijetu.

U Hrvatskom Telekomu želimo povezati sve s prilikama koje danas pružaju najnovije tehnologije, kako bi svi već sada živjeli kvalitetnije i jednostavnije.

Uvjeti za bržu primjenu mreže pete generacije Početkom ožujka prvi smo u Hrvatskoj krenuli s uključivanjem komercijalnih korisnika u testiranja na spomenutom 3,5 GHz pojasu koji će omogućiti nove mogućnosti 5G mobilne mreže s dva do tri puta većim brzinama i veće mogućnosti upotrebe kao i brojne inovacije, a na prvim testiranjima izmjerene su gigabitne brzine.

No, daljnji rast brzina pa onda i puna primjena potencijala 5G-a ovisi o dodjeli novog radiofrekvencijskog spektra koja se očekuje uskoro, a onda i o tehnološkim mogućnostima kombiniranja postojećeg i novog frekvencijskog spektra. Što ćemo više spektra moći ponuditi za 5G to će i brzine biti veće. Usporedno je važno da korisnici s 4G uređaja prijeđu 64

Suvremena trgovina 2(46)

na 5G uređaje kako bi mogli iskoristiti sve pogodnosti koje pruža ova nova tehnologija. Raduje nas što je i država prepoznala 5G kao strateški važnu tehnologiju. Podrška se u ovom trenutku očituje kroz smanjenje naknada za upotrebu radiofrekvencijskog spektra čime je osiguran značajan poticaj za daljnja ulaganja u nadogradnju mobil-

Zahvaljujući naprednoj infrastrukturi i digitalnim rješenjima koja razvijamo, omogućujemo svima u Hrvatskoj da uživaju u prednostima uistinu slobodnog interneta, pomažemo poduzećima da budu produktivnija, a javnom sektoru da građanima ponudi kvalitetnije usluge. Pritom želimo i dodatno povećati investiranje u tehnologije koje mogu ubrzati digitalizaciju zemlje i povećati konkurentnost našeg gosST podarstva.

Temeljem članka 34. st. 3. Zakona o medijima (NN 59/04), u nastavku dajemo pregled ukupnog prihoda Seniko studio d.o.o., ostvarenog objavljivanjem časopisa Suvremena trgovina u 2020. godini: Ukupan prihod od časopisa = 236.272,25 kn 1. Prihod od prodaje časopisa = 5.782,25 kn 2. Prihod od članova savjeta časopisa = 21.000,00 kn 3. Prihod od oglasa u časopisu = 151.970,00 kn 4. Prihod od oglasa (bannera) na portalu = 11.420,00 kn 5. Prihod od medijskog pokroviteljstva = 46.100,00 kn Prihod od ostalih djelatnosti = 213.526,91 kn Sveukupan ostvareni prihod Seniko studio d.o.o. = 449,799,16 kn Zagreb, 27.04.2021.

Pevex treću godinu zaredom niže poslovne uspjehe

Uspješnu priču Pevexa potvrđuje poslovanje bonitetnim certifikatom AAA

B

ez obzira na pandemiju uzrokovanu korona virusom, zatvaranje poslovnica i privikavanje na „novo normalno“, tvrtka Pevex d.d. i dalje piše uspješnu priču. To potvrđuje činjenica da su već treću godinu zaredom ponosni nositelji međunarodnog bonitetnog certifikata AAA kojim poslovni subjekti potvrđuju svoj ugled i dobivaju dodatno povjerenje, kako u domaćem tako i u inozemnom poslovnom okruženju. Na taj način Pevex potvrđuje svoju poziciju u samom vrhu hrvatskih tvrtki s natprosječnom razinom poslovanja.

„Prošla godina, 2020., bila je sve, samo ne normalna – od brige za poslovanje i zdravlje zaposlenika i najbližih, do zatvaranja naših prodajnih mjesta u vrijeme lockdowna.

Ovaj certifikat svojevrsna je potvrda da smo u trenutku kada je cijela situacija bila neizvjesna krenuli ispravnim putem. Želimo zahvaliti našim zaposlenicima na iznimnom trudu i naporima koje su uložili kako bi se prilagodili novom normalnom te smo zaista počašćeni što smo treću godinu zaredom dio zajednice izvrsnih tvrtki“, poručili su iz Uprave Pevexa.

Certifikat bonitetne izvrsnosti tvrtke Bisnode u poslovnom svijetu predstavlja dokaz o natprosječnoj kvaliteti poslovanja tvrtke. Temelji se na tekućim informacijama o poslovanju te podacima iz proteklih godina, a dodjeljuje se za razdoblje od 12 mjeseci od datuma ST izdavanja. www.suvremena.hr

65

Tvrtke se moraju fokusirati na poslovanje u skladu s krizom – budimo generali novih pobjeda (II. dio) piše: mr. sc. Branko Pavlović

„Prilagodi se ili nestani, danas kao i uvijek neumoljivo je pravilo prirode.“ H. G. Wells, A Short History off the World 1922.

U

ovom razdoblju, sve se više suočavamo s ključnim izazovom uspostave globalne suradnje. Ako u tome kao pojedinci, tvrtke ili grupe ne uspijemo, ozbiljno nam prijeti propast civilizacije. Tehnologija je pretvorila svijet u globalno selo omogučivši nam, kao pojedincima, grupama ili tvrtkama da s ljudima na drugom kraju planeta komuniciramo jednostavno i lako kao s prvim susjedom. U nekoliko klikova računalnim mišom danas možemo organizirati putovanja i smještaj na drugom kraju svijeta, naučiti specijalističke vještine 66

Suvremena trgovina 2(46)

i pridružiti se nekom globalnom pokretu. No, iako je Internet dramatično uvećao prilike za suradnju, činjenica je kako uzroci gorućih problema današnjice prolizlaze iz loše ili nepostojeće suradnje.

Ozbiljni globalni problemi poput klimatskih promjena, devastacije prirodnih staništa i izumiranja vrsta, financijskih kriza, trgovinskih ratova, lošeg utjecaja tehnologije na ljudske odnose, u sebi redom sadrže snažne socijalne elemente. Možemo slobodno reći kako se u ovom trenutku nalazimo u stanju svojevrsnog evolucijskog nesklada i kao pojedinci i kao grupe

i kao tvrtke. Kao vrsta prvenstveno smo evoluirali zahvaljujući usađenoj sposobnosti surađivanja u malim grupama. No, situacija se sada stubokom mijenja te se od nas traži da surađujemo ne samo s poznatim već i s onima koje ne poznajemo. U uvjetima kada promjene stvaraju drukčije društveno okruženje, od onoga u kojem smo se razvijali, metode koje smo dosad „prirodno“ i „lagano“ koristili pokazuju se neučinkovitima, jer smo zakoračili na posve novi teritorij drugačijeg konteksta. Do danas, kroz povijest se nismo susretali sa sličnim problemima usklađi-

vanja s grupama radikalno drugačijih perspektiva. No, na isti način nikada do sada nismo raspolagali alatima koji nam pružaju mogućnosti surađivanja s ogromnim brojem ljudi, grupa i tvrtki širom svijeta.

U tom kontekstu, pozovimo se na radove Elinor Ostrom (dobitnice Nobelove nagrade za ekonomiju 2009) i tehnike bihevioralne promjene koje pospješuju funkcioniranje pojedinaca, grupa i tvrtki po „prosocijalnom procesu“ i to na tri ključne fronte u svrhu odgovora na postavljene izazove.

Prvo, prosocijalni proces jača zajedništvo i osjećaj za „mi“ onkraj pojedinačnih interesa članova te otkriva razloge postojanja grupe.

Niti jedna grupa/ tvrtka, ne može uspješno funkcionirati ako članovi nemaju jasan osjećaj zajedničkog identiteta i svrhe.

Drugo, implementacija temeljnih načela dizajna „prosocijalni proces“ pospješuje grupnu suradnju pomažuči članovima da uravnoteže osobne interese s kolektivnim interesima grupe. „Prosocijalni proces“ nastoji pozitivno iskoristiti suradnju i pripadnost koji nastaju kada osoba djeluje na osnovu vlastitih potreba, vrijednosti i ciljeva drugih članova grupe te cjeline kojoj grupa pripada.

Treće i vjerovatno najvažnije, načela i bihevioralne metode prosocijalnog procesa pospješuju koordinciju unutar i između grupa čime se otvara mogućnost da svi mi kao ljudska bića sudjelujemo u stvaranju pravednijih, učinkovitijih i primjerenijih sustava suradnje na regionalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini.

Termin „prosocijalno“, kako to gledaju Paul W. B. Atkins, profesor na Australian Catholic University; David Sloan Wilson, profesor na Sveučilištu Binghamton i Steven Chayes, profesor na University of Nevada, općenito podrazumijeva slaganje i suradnju s drugima. Radi se zapravo o tome da na neki specifič-

ni način koristimo drugim ljudima i društvu u cjelini. Iako prosocijalno ponašanje uključuje altruizam, kako navode profesori koji pak podrazumjeva samopožrtvovnost, ono se ne ograničava na pomaganje drugima na uštrb pojedinca, već se nas usmjerava na stvaranje „win-win“ situacija. Prema citiranim profeosima osnovna načela stvaranja „prosocijalnog procesa“ su: Zajednički indentitet i svrha, grupa najbolje funkcionira kada članovi razumiju svrhu (okupljanja i djelovanja) te kada vjeruju da je svrha vrijedna truda. Osim toga, jedan od ključnih osnaživača zasigurno je i osjećaj zajedničkog identiteta koji pomaže članovima razumjeti zajedničke norme i vrijednosti. Dakle, za grupu je neobično važno da članovi dijele identitet, pri čemu su ključne vrijednosti: svrha, efikasnost, pripadnost, briga za druge; a ključne vrste ponašanja: kontinuirano, formalno i neformalno propitivanje i korištenje svrhe u aktivnostima grupe.

Pravedna raspodjela kontribucija i benefita. Nastojimo li postići da grupa učinkovito funkcionira, članovi redom moraju pridonjeti nekim ulogom /naporom/ radom/ što povlači sa sobom nužnost pravedne raspodjele koristi.

Osjećaj pravednosti ljudima je većinom urođen. Prema tome, percipirana pravednost, fina ravnoteža između uloženog truda i primljenih nagrada suštinski je važna za uspješno funkcioniranje grupe, pri čemu je ključna vrijednost – pravednost. Ključne su vrste ponašanja: kontinuirano provođenje cost/ benefit analiza na razini pojedinaca i grupe te kontinuirano uravnotežavanje.

Pravedno i inkluzivno odlučivanje. Želite li kvalitetno odlučivati i motivirati ljude, tada obvezno morate uključiti članstvo u proces odlučivanja u svemu što ih se tiče.

Posebno kod načina funkcioniranja grupe ključne vrijednosti su: individualno samoopredjeljenje (osna-

živanje) i kvalitetno odlučivanje, a ključne vrste ponašanja su – proces kolektivnog odlučivanja, tj. odlučivanje svih članova o stavkama koje ih se tiču (primjerice odlučivanje konsensusom).

Praćenje odgovornog ponašanja.

Učinkovito funkcioniranje grupe zahtjeva osiguravanje praćenja dogovorenog ponašanja. U hijerarhijskim organizacijama naveden je uglavnom posao menadžera. No, ovaj sustav upravljanja „odozgo prema dolje“ u sebi obično krije elemente prisile te ne vodi računa o interesima praćenih osoba već primarno o interesima menadžera.

Navedene metode često su netransparentne, a sebično ponašanje u ne transparetnim uvijetima obično raste. Stoga, citirani profesori navode kako je praćenje najbolje organizirati na razini kolega, unutar članova iste grupe, kao zasebni dio uobičajenih i normalnih međuljudskih interakcija grupe. Ključna je vrijednost transparentnost, a ključna vrsta ponašanja je osvješčivanje ponašanja članova grupe.

Stupnjevanje odgovora na pozitivno i negativno ponašanje.

Kad se govori o izvršenju obveza u grupi mora se imati na umu da nitko od nas, pa tako ni od članova grupe nije savršen. Čak i najsposobniji dobronamjerni članovi grupe mogu pogriješiti, naročito danas kada su ljudi pod velikim pritiskom udovoljavanja brojnim sukobljenim zahtjevima za vremenom i pažnjom. Tu posebno treba imati na umu da kršenje obveza na podrazumjeva loše namjere osobe koja ih krši. Pritom, uspješne grupe poznate su po tome što unaprijed definiraju mjere u slučaju kršenja obveza. One se prvenstveno odnose na otvorene dijaloge u cilju brzog otkrivanja neadekvatnog ponašanja i rezultata, sankcioniranje prijestupa ili isključivanja iz grupe. Ključne vrijednosti su: učenje, suosjećanje i kompetennost, a ključna vrsta ponašanja je: odabir primjerenog intenziteta odgowww.suvremena.hr

67

digitalna ekonomija

vora kako bi se poticalo ili inhibiralo ponašanje koje potiče ili ometa suradnju.

Brzo i pravedno rješavanje konflikta. Svaka grupa koja okuplja autentične i posvećene pojedince, prije ili kasnije neizbježno se suočava s konfliktom zbog toga što ljudi funkcioniraju na temelju različitih svjetonazora, jer imaju različite interese i koriste se različitim informacijama. Upravo radi toga poželjno je predvidjeti (neki autori kažu planirati) sukobe i način na koji će se isti rješavati, čak i onda kad su izgledi da će se ponoviti malo vjerovatni. Ključne vrijednosti su: poštivanje, prihvaćanje i hrabrost, a ključne vrste ponašanja su procesi i vještine uravnoteženja različitih perspektiva, stavova i ciljeva.

Ovlasti za samoupravljanje. Dizajniranje prosocijalnog procesa prebacuje pozornost s unutarnjih društvenih odnosa na eksterne međugrupne odnose. Svaka grupa, uvijek je dio neke šire društvene cjeline koja ponekad ograničava njezinu inherentnu sposobnost samopopravljanja vlastitom djelatnošću. Ograničenja mogu negativno utjecati na ciljeve i svrhu grupe.

Implemtacija načela 1 i 6 ključne su vrijednosti za autonomnost grupe, a ključne vrste ponašanja su kad grupa kao cjelina preuzima odgovornost samostalnog upravljanja vlastitim djelovanjem.

Suradnja s drugim grupama. Na ovo možemo gledati kao na svojevrsno meta načelo koje omogućava vrednovanje svih prethodnih načela na razini „grupe grupa.“ Ono se bavi odnosima grupe s drugim entitetima s kojima dolazi u kontakt.

68

Suvremena trgovina 2(46)

Kada gradimo funkcionalne sustave suradnje ne možemo se baviti samo načelima od 1 do 7, već u izgradnju moramo uzeti i uspostavu kvalitetnih odnosa s drugim grupama koje funkcioniranju na istim ili barem sličnim načelima kao naša grupa. Shodno tome, ista načela dizajniraju odnose na sve razine slojevite hijerarhije društvenih cjelina. Primjena ovog načela ponekad krene u neželjenom smjeru i to najčešće na dva načina: - druge grupe ne žele surađivati s vama, npr., ne uključuju vašu grupu prilikom odlučivanja, nisu transparentne itd vaša grupa ne uspijeva uspostaviti dobru suradnju s drugim grupama.

Ključna je vrijednost efikasnost sustava, a ključne su vrste ponašanja da grupa surađuje s drugim grupama u sustavu koji se oslanja na načela od 1 do 7. Ovo načelo funkcionira samo ako grupa uspostavi funkcionalni sustav prema drugim grupama ili svrhoviti sustav koordinacije među grupama Ni jedno od navedenih načela nije posve novo i mnoge grupe znaju za njih – barem intuitivno. No, brojne grupe ih ne koriste iako su vrlo važna. Naime, ljude ne možete natjerati da kvalitetno surađuju.

Svi mi u praksi redovito nailazimo na brojne grupe koje iz nekog razloga ne funkcioniraju kako bi trebale ili kako se od njih očekuje. Pojedine grupe sagledavaju odnose iz perspektive tehnološkog izazova te smatraju da će se suradnja prirodno razviti ako se uspostave kvalitetna pravila, strukture i procedure. No, navedena mehanicistička paradigma koja grupu uspoređuje sa strojem koji primjereno funkcionira samo onda kada su mu svi „kotačići na mjestu“, zbog nepredvidive ljudske prirode sumnji i slabosti, u stvarnosti jednostavno ne funkcionira. Upravo je zbog toga koncepcija „prosocijalnosti“ uključila dokazane spoznaje i tehnike s područja psihologije koje nam pomažu humanizirati odnose i konverzaciju kako bi se

ljudi angažirali kao cjelovita ljudska bića, a ne kao pasivni kotačići unaprijed dizajniranog sustava.

Isto tako, neke se druge grupe nerijetko razvijaju u smjeru suprotne krajnosti te se pretjerano fokusiraju na stvaranju pozitivnih odnosa, sklada, uključenosti i pravednosti istovremeno zanemarujući efektivni dizajn. Previše se bave individualnim međuljudskim odnosima pa se stoga teško nose s neizostavnim konfliktima kad se suoče sa sebičnim pojedincima ili grupama. U takovim grupama posebno je važno kontinuirano razvijati sposobnost stvaranja dogovora prihvatljivog većini, kako bi ga se svi pridržavali.

Pojedine grupe ne posvećuju dovoljno pažnje izgradnji dobrih odnosa unutar grupe već su posve usmjerene na stvaranje dobre slike u očima drugih, npr. u očima uprave ili drugih dionika. No, neke su grupe pak previše usmjerene na vlastiti unutarnji ustroj i probleme te pri tome ne vode dovoljno računa o širem strateškom okruženju.

Navedeni problemi jednim djelom nastaju zbog nedostatka okvira koji bi naglasio ne vjerojatnu važnost „ZAJEDNIČKE SVRHE i INDENTITETA“ moćnih mehanizama koji dokazano sprječavaju pretjerani individualizam, stimuliraju suradnju te dokazano osnažuju sposobnost fleksibilnog kretanja u grupama pojedinaca i „GRUPAMA GRUPA“. Posebno treba istaknuti da se problemi disbalansa u grupama javljaju zbog toga što je navedena načela relativno lako opisati, a mnogo teže implementirati prvenstveno radi kompleksne ljudske prirode i realnosti društvene psihologije. Mijenjati i kretati se u željenom smjeru nije lako i ako stvarna posvećenost i aktivnost pojedinca izostane, željene promjene funkcioniranja grupe najvjerojatnije se neće dogoditi. Dakle, moramo se strogo pridržavati neumoljivih pravila prirode, prilagoditi se ST ili nas neće biti.

TR

PO

UG

Nikole Tesle 18, Križevci (sjedište tvrtke)

Tvrtka KTC posluje na hrvatskom tržištu 28 godina.

U sastavu tvrtke posluje 27 supermarketa i niz specijaliziranih prodavaonica, 22 poljoljekarne, 14 benzinskih postaja, 20 restorana i niz specijaliziran ugostiteljskih objekata.

Na Jadranu posluju dva hotela u Baškoj Vodi, jedan u Makarskoj, te apartmani na Rabu.

TRGOVAČKA MREŽA

TRGOVAČKA MREŽA

POLJOLJEKARNE

BENZINSKE POSTAJE

UGOSTITELJSTVO

TURIZAM

www.suvremena.hr

69

-„e-learninga“ (učenje putem Interneta) -javni nastup -prezentacija radova -upravljanje projektom digitalna ekonomija

Održan Poslovni izazov 2021. – najveće digitalno nacionalno natjecanje srednjoškolaca

Prvo mjesto osvojio je tim 1. Motus NA – Ekonomska i upravna škola Osijek, 2. mjesto osvojio je tim ETN – Gospodarska škola Varaždin, a 3. mjesto osvojio je tim Elementa – Ekonomska i turistička škola Daruvar.

P

oslovni izazov 2021. godi- nika bio je 95. Broj mentora koji je ne pod temom „Unapri- vodio timove bio je 24. Povjerenwww.ebus.hr - www.katarinazrinski.hr bilo sastavljeno od 6 članojedi gospodarstvo lokal- stvo-jewww.udruga-poduzetni.hr ne zajednice“, u organiza- va iz svih sfera humanističkih znaciji Europske poslovne škole Za- nosti od ekonomije do pedagoga. greb, Udruge poduzetni i Privatne Kriteriji ocjenjivanja je bio: Komigimnazije i ekonomske škole Katasija je svaki projekt/poslovni plan rina Zrinski je trodnevno nacional- ocjenjivala na temelju sljedećih krino natjecanje srednjoškolaca (3. i terija: 4. razreda) u istraživanju i prezentaciji ideja za nove proizvode, us- 1) Sadržaj projekta/poslovnog plana, uključujući fokus i kvaluge i pokretanje poslovanja, a u litetu analize svrhu unapređenja gospodarstva 2) Učinkovita uporaba poslovnih lokalne zajednice. informacija i istraživanja Obrazovni partner na ovom hvale vrijednom natjecanju koji je po- 3) Jasna komunikacija nudio izuzetno vrijednu prvu i dru- 4) Učinkovita praktična primjena gu nagradu je visokoobrazovna in- 5) Vjerojatnost uspješnog pokrestitucija Europska poslovna škotanja la Zagreb.

6) Utjecaj na unapređenje lokalne Natjecanje se sastojalo od tri kruga:

zajednice i potencijal za otvaranje novih radnih mjesta

1. Sve prijave s video i tekst prilozima se preliminarno evaluiraju te se dizajnira natjecateljski raspored

7) Kvaliteta i djelotvornost konačne prezentacije

2. Polufinale 3. Finale.

Ove godine sudjelovale su 24 škole iz različitih regija Republike Hrvatske. U timovima je sudjelovalo po dvije ili tri predstavnice/ka svake srednje škole. Ukupan broj sudio70

Suvremena trgovina 2(46)

Prva nagrada za sve članove tima je trogodišnja besplatna školarina na pred diplomskom stručnom studiju ekonomije EBUS-a, kao i druge dodatne sponzorske nagrade. Druga nagrada je 50% školarina za cijeli tima na pred diplomskom stručnom studiju ekonomije EBUS-a. Ukupni fond nagrade je u vrijednosti od 297.000,00kn.

Čestitamo svim pobjednicima na odličnim, inovativnim i izvrsno prezentiranim projektima i veselimo se Poslovnom izazovu u 2022. u nadamo se „live“ okruženju!

Pokrovitelji državnog natjecanja bili su: Sabor Republike Hrvatske, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, grad Zagreb.

Sponzori: Školska knjiga, Coca Cola, Suvremena trgovina.

Suradnici u projektu: Caritas Zagrebačke nadbiskupije, Zicer – Zagreb Innovation Centre.

Sljedeći korak je regionalno natjecanje Poslovni izazov zapadnog Balkana. Na natjecanju sudjeluju natjecatelji iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore te Hrvatske. Natjecanje će se ove godine održati 12. i 13. svibnja u online okruženju.

Natjecatelji koji su svojim znanjem i prezentacijom osvojili ulaznicu za regionalno natjecanje su: Lara Ivesa, Vanessa Nebes, Larija Jukić, Lara Babić, Gabriela Borovičkić, Petra Valenteković, Marko Javorski, Paula Križić, Toni Pavlešić, Lorena Tišljarec, Tomislav Borščak, Niko Lucić, Ella Grabar, Sara Horvat, Nina Hohnjec, Sara Adamović, Dino Barilić, Lucia Milde, Mateo KoST kalović i Dino Šimunec.

Ljetne Ljetne gume gume već već od od 179,90 179,90 kn kn Dostupno odmah u Dostupno odmah u prodajnim centrima PEVEX. prodajnim centrima PEVEX.

Veliki izbor ostalih Veliki izbor ostalih renomiranih brendova po renomiranih brendova po narudžbi kupca. narudžbi kupca.

praksa i očekivanja

Analiza osnovne strukture potrošnje kućanstava u Hrvatskoj i na razini Europske unije piše: Ivona Bačelić Grgić, dipl. oec.

S

truktura izdataka za potrošnju iskazana je kroz dvanaest kategorija skupina proizvoda i usluga u skladu s Klasifikacijom osobne potrošnje prema namjeni – COICOP. Državni Zavod statistiku objavljuje osnovne karakteristike strukture potrošnje, ciklično, u pravilu svake dvijetri godine. Recentno istraživanje objavljeno je krajem ožujka 2021. godine, a odnosi se na strukturu izdataka prosječnog kućanstva u 72

Suvremena trgovina 2(46)

2019. godini u RH. Eurostat je isto istraživanje za EU27 objavio u studenom 2020. godine.

Analiza strukture potrošnje kućanstva pokazuje da su izdaci za potrošnju u prosječnom kućanstvu u promatranom razdoblju u 2019. godini u RH iznosili 93.522 kuna. U istom razdoblju, u Hrvatskoj, najveći prosječni izdaci kućanstva po glavnim skupinama se odnose na kategoriju Hrana i be-

zalkoholna pića i iznose 26,2% odnosno 24.538 kuna. U istoj kategoriji prosječno kućanstvo za hranu izdvoji 22.586 kuna odnosno 92% budžeta unutar ove kategorije, dok za bezalkoholna pića izdvoji 1.952 kuna. Podaci o utrošenim prehrambenim proizvodima i pićima u kućanstvima po članu kućanstva, ukazuju da se u kategoriji kruh i žitarice najviše utroši kruha i peciva (45 kg) potom brašna (14,4 kg). U kategoriji mesa se naj-

pića (20,4 l), dok se utroši 3,3 kilograma kave i 0,2 kg čaja.

Od alkoholnih pića najviše se konzumira pivo (16,1 l) i vino (6,9 l).

Analiza izdataka potrošnje pokazuje da u strukturi slijede izdaci za Prijevoz koji iznose 15,8%, za koju prosječno kućanstvo izdvoji 14.815 kuna od toga najviše za kategoriju održavanja vozila, potom kupnju vozila te za usluge prijevoza.

Izdaci za Stanovanje i potrošnju energenata iznose 15,5% odnosno 14.510 kuna.

Izvor: DZS; Grafička obrada: Autorica članka Grafički prikaz strukture izdataka za potrošnju u 2019. g. u RH.

Grafički prikaz strukture izdataka za potrošnju u 2019. g u RH.

više u kućanstvima utroši mesa peradi (17,4 kg) i svinjetine (16,2 kg), dok se u kategoriji riba i plodovi mora utroši 4 kilograma ribe, svježe i smrznute. U kategoriji mlijeko, sir i jaja prosječno član kućanstva godišnje pojede 136 komada jaja i 8,9 kilograma sira.

Od voća se najviše jedu banane (11,9 kg) i jabuke (11,7 kg), a od povrća najviše krumpir (30,4 kg) te zeljasto (16,4 kg) i plodovito povrće

(14,7 kg). U kategoriji šećer, džem, med, čokolada i konditorski proizvodi dominira utrošenost šećera (7,1 kg) i čokolade (2,8 kg), dok se primjerice utroši svega 0,6 kg meda po članu kućanstva. Među prehrambenim proizvodima, d.n., dominira sol (2,5 kg), ocat (2 l) i umaci – senf, majoneza, kečap (1,9 kg).

Od bezalkoholnih pića najviše se u kućanstvima pije voda mineralna ili izvorska (31,3 l) i osvježavajuća

Na potonje tri kategorije glavnih skupina izdataka, odnosno za hranu i bezalkoholna pića, prijevoz i za troškove stanovanja i potrošnju energenata prosječno kućanstvo u RH izdvoji 57,5% izdataka za potrošnju, konkretno 51.911 kuna. Usporedba ove tri kategorije na nivou Europske unije, ukazuje da u Uniji izdaci u prosječnom kućanstvu za ove kategorije iznose oko 50% (49,6% u 2019. godini).

Nadalje, za Odjeću i obuću prosječno kućanstvo izdvoji 8,1% odnosno 7.550 kuna, i to za odjeću 5.564 kune, a za obuću 1.987 kuna.

Za Razna dobra i usluge, izdvoji se 7,6% odnosno 7.063 kune.

Tabelarni prikaz: Izdaci za potrošnju, prosjek po kućanstvu u 2011., 2014., 2017. i 2019. u RH 2011.

2014.

2017.

2019.

2011. – 2019.

74.941

81.315

82.530

93.522

18.581

01 Hrana i bezalkoholna pića

31,7

29,5

28,2

26,2

-5,5

02 Alkoholna pića i duhan

3,7

3,3

2,9

2,6

-1,1

Izdaci za potrošnju - ukupno, kuna Struktura izdataka prema glavnim skupinama, %

03 Odjeća i obuća

6,0

6,8

7,3

8,1

2,1

04 Stanovanje i potrošnja energenata

15,7

16,2

15,7

15,5

-0,2

05 Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kuće

4,6

4,5

5,5

6,3

1,7

06 Zdravstvo

2,7

2,9

2,7

3,1

0,4

07 Prijevoz

12,9

13,00

15,5

15,8

2,9

08 Komunikacije

5,4

5,5

5,4

5,3

-0,1

09 Rekreacija i kultura

5,3

6,00

5,5

5,3

0

10 Obrazovanje

0,9

1,1

0,9

0,7

-0,2

11 Restorani i hoteli

2,4

2,7

2,9

3,5

1,1

12 Razna dobra i usluge

8,7

8,5

7,6

7,6

-1,1

Izvor: DZS; Obrada i tabelarni prikaz: Autorica članka www.suvremena.hr

73

praksa i očekivanja izdataka u 2019. godini u odnosu na 2011. i to za 5,5 %. U strukturi se bilježi pad izdataka u kategoriji Alkoholna pića i duhan i Razna dobra i usluge i to za -1,1%. Smanjeni su izdaci za Stanovanje i potrošnju energenata te za Obrazovanje i to za -0,2%, dok su izdaci za Komunikaciju smanjeni za -0,1%. S druge strane, u promatranom razdoblju rasli su izdaci za Prijevoz 2,9%, Odjeću i obuću 2,1%, za Pokućstvo, opremu za kuću i redovito održavanje kuće i to za 1,7%, izdaci za Restorane i hotele 1,1%, a za Zdravstvo 0,4%. Dok se u promatranom razdoblju prosječno nisu mijenjali izdaci za Rekreaciju i kulturu.

Struktura izdataka za potrošnju na nivou EU27 pokazuje da prosječno najveće izdatke na nivou EU kućanstva imaju za troškove Stano-

Izvor: EUROSTAT; Grafička obrada: Autorica članka

Grafički prikaz strukture izdataka za potrošnju u 2019. g. na razini EU 27.

Izdaci za potrošnju, prosjek po kućanstvu u 2011., 2014., 2017. i 2019. na razini EU27 01 Hrana i bezalkoholna pića

2011.

2014.

2017.

2019.

2011. – 2019.

12,9

13,2

13

13

0,1

02 Alkoholna pića i duhan

4,1

4,4

4

4

-0,1

03 Odjeća i obuća

4,9

4,9

4,8

4,6

-0,3

04 Stanovanje i potrošnja energenata

23,8

24,3

23,6

23,5

-0,3

05 Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kuće

5,7

5,5

5,6

5,5

-0,2

06 Zdravstvo

4,2

4,3

4,3

4,4

0,2

07 Prijevoz

12,9

12,6

12,8

13,1

0,2

08 Komunikacije

2,8

2,6

2,5

2,4

-0,4

09 Rekreacija i kultura

8,7

8,5

8,7

8,7

0

10 Obrazovanje

0,9

0,9

0,9

0,9

0

11 Restorani i hoteli

7,7

7,9

8,5

8,7

1

12 Razna dobra i usluge

11,2

11,3

11,2

11,2

0

Izvor: Eurostat; Obrada i tabelarni prikaz: Autorica članka Napomena autorice: Hrvatska je članica EU od 2013. godine (1. srpnja 2013.).

Slijede izdaci za Pokućstvo, opremu za kuću i redovito održavanje koji iznose 6,3% odnosno 5.868 kuna.

Za izdatke za Rekreaciju i kulturu izdvoji se 5,3% odnosno 4.977 kuna, a za izdatke za Komunikaciju se prosječno izdvoji 4.922 kune (5,3%).

U kategoriji Restorani i hoteli izdvoji se 3,5% budžeta odnosno 3.246 kuna, za Zdravstvo 3,1% ili 2.937 kuna, za Alkoholna pića i duhan 2,6% odnosno 2.450 kuna. Najmanji izdaci u prosječnom kućan74

Suvremena trgovina 2(46)

stvu odnose se na kategoriju Obrazovanja i iznose 0,7% odnosno 646 kuna.

Analiza strukture izdataka za potrošnju, prosjek po kućanstvu u 2011., 2014., 2017. i 2019., u Hrvatskoj ukazuje da kategorija Hrane i bezalkoholnih pića zauzima najveću stavku u izdacima u promatranom razdoblju i to prosječno oko 29%. Ipak valja istaknuti, da se u tom istom razdoblju u istoj kategoriji bilježi i najveći prosječni pad

vanja i potrošnje energenta i oni su u strukturi u 2019. godini iznosili 23,5%. Na razini EU27, slijede izdaci u kategoriji Prijevoz čiji udio je 13,1%, potom slijede troškovi Hrane i bezalkoholnih pića koji se kreću oko 13%. U strukturi izdataka za potrošnju slijede izdaci za Razna dobra i usluge koji iznose 11,2%.

Potom slijede izdaci za Restorane i hotele i Rekreaciju i kulturu s udjelima od 8,7%, izdaci za Pokućstvo, opremu za kuću i redovito održavanje kuće su 5,5%, za Odjeću i obu-

ću 4,6%, Zdravstvo 4,4%, Alkoholna pića i duhan 4%, Komunikacije 2,4% te Obrazovanje 0,9%.

Struktura izdataka za potrošnju na nivou EU27 u promatranom razdoblju, 2011., 2014., 2017. i 2019. godine, pokazuje da na nivou EU nije došlo do značajnih prosječnih izmjena u strukturi izdataka. Struktura izdataka za potrošnju na nivou EU27 pokazuje da prosječno najveće izdatke kućanstva imaju za troškove Stanovanja i potrošnje energenta. Potonji su u strukturi u promatranom razdoblju iznosili prosječno 23,8%, s tim da se taj udio smanjuje i tako je u 2019. u odnosu na 2011. niži za -0,3%. Udio izdataka za Prijevoz iznosio je prosječno 12,85%, i rastao je za 0,2% u 2019. u odnosu na 2011. godinu.

Na razini EU27 također relativno visoki izdaci odnose se na kategoriju troškova Hrane i bezalkoholnih pića prosječno se kreću oko 13%, i gotovo u cijelom promatranom razdoblju nema bitnih izmjena u predmetnom trošku.

Struktura izdataka u promatranom razdoblju pokazuje da ni u ostalim kategorijama nema većih odstupanja, niti smanjenja, niti povećanja izdataka. Tako se, u kategoriji Restorani i hoteli, bilježi u promatranom razdoblju, rast izdataka od 1%, dok su izdaci za Zdravstvo i Prijevoz rasli za 0,2%, a za Hranu i be-

zalkoholna pića 0,1% u istom razdoblju. Izdaci za Obrazovanje, Rekreaciju i kulturu te Razna dobra i usluge nisu se mijenjali u promatranom razdoblju. Najveći pad izdataka u istom razdoblju se bilježi u kategoriji Komunikacije i iznosi -0,4%, potom slijede niži izdaci za Stanovanje i potrošnju energenata i Odjeću i obuću za -0,3%, Pokućstvo, opremu za kuću i redovito održavanje kuće -0,2% te za Alkoholna pića i duhan -0,1%.

Zaključno Analiza strukture izdataka za potrošnju u Hrvatskoj i EU27 ukazuju da se najveći dio izdataka za potrošnju u prosječnom kućanstvu u promatranom razdoblju (2011.

– 2019.) odnosi na tri kategorije skupina proizvoda i usluga, a to su: izdaci za stanovanje i potrošnju energenata, hrana i bezalkoholna pića i prijevoz. Analiza na nivou Hrvatske pokazuje da se na ove tri kategorije proizvoda i usluga potroši više od polovice budžeta prosječnog kućanstva odnosno 57,5%. Valja spomenuti, da u Hrvatskoj prosječno kućanstvo za hranu i bezalkoholna pića izdvoji 28,9% budžeta što je dvostruko više nego prosječno kućanstvo u EU27. S druge pak strane, ipak valja istaknuti, još jednom, da se izdaci za hranu i

bezalkoholna pića u RH kontinuirano smanjuju u promatranom razdoblju. Struktura izdataka za potrošnju na nivou EU27 pokazuje da izdaci za spomenute tri kategorije iznose 49,6% u 2019. godini. Prosječno najveće izdatke na nivou EU kućanstva imaju za troškove Stanovanja i potrošnje energenta i to prosječno 23,8%, hrane i bezalkoholnih pića (13%) i prijevoza (12,85%). U Hrvatskoj u istom razdoblju izdaci za stanovanje i potrošnju energenata su iznosili 15,5%. Razlike u udjelu u ovoj kategoriji, između ostalog, treba pronaći u statusu stanovanja, jer većina kućanstava u Hrvatskoj živi u vlastitom stanu ili kući i to njih 87,8%, dok 12,2% kućanstava živi u unajmljenom stanu ili kući, pokazuju to podaci Državnog Zavoda za statistiku. Što se tiče kategorije prijevoza one su na razini EU27 prosječno iznosili oko 13%, dok su u Hrvatskoj iznosili oko 14% i u toj kategoriji nema bitnog odstupanja.

Za kraja valja istaknuti, da će biti zanimljivo analizirati, neke novo normalne osnovne karakteristike potrošnje u godinama pandemije koronavirusa, u 2020. i izgledno je i u 2021. godini. U pandemiji je kretanje ograničeno potpuno ili djelomično, ograničen je rad ugostiteljsko-hoteljerskih objekata, kulture, sveprisutan je i rad od kuće, online nastava, većini građana smanjen je raspoloživi dohodak, sve potonje spomenuto, dovelo je i do izmijenjenih navika i načina kupovine (raste online prodaja), velika je potražnja za esencijalnim proizvodima, napose dezinfekcijskim sredstvima, zaštitnim maskama, ali i sportskom odjećom, a kako će se to reflektirati u prosječnoj potrošnji ostaje nam tek za vidjeti.

Primjerice, britanski ured za statistiku ONS je za izračun inflacije u popis proizvoda uvrstio donji dio muške i gornji dio ženske trenirke kao novo normalni dio (radne) odjeće u pandemiji.

Do tada, budimo odgovorni!

ST

www.suvremena.hr

75

franšiza

Franšiza u edukaciji i kako to radi TinkerLabs pripremio: izv. prof. dr. sc. Aleksandar Erceg

P

osjedovanje franšize u obrazovnom sektoru može biti izvrsna prilika.

Ne samo prilika za zarađivanje - iako je to - već i prilika da se ljudima pomogne. A tko ne voli pomagati ljudima? Franšize za obrazovanje privatne su tvrtke koje posluju izvan školskog sustava. Obično se usredotoče na poučavanje djece, ali ne uvijek. Postoje franšize o predškolskom obrazovanju koje pomažu djeci u matematici, engleskom jeziku ili bilo kojem drugom broju predmeta. Neke se obrazovne franšize usredotočuju na nove discipline, poput kodiranja. Neke obrazovne franšize također imaju nastavu za djecu predškolske dobi, a neke nude i obrazovanje odraslih. I sve ove različite vrste obrazovnih franšiza mogu biti velike mogućnosti.

Mogućnosti franšize obrazovanja Što franšize u obrazovnom sektoru čini izvrsnom prilikom? Pa, što svakom poslu treba da bi bio uspješan? Kupci. I to puno njih. Franšize u obrazovnom sektoru imaju veliku i rastuću bazu kupaca. Prvo, konkurencija za upis na željene srednje škole i fakultete trenutno je vrlo jaka. Kako bi povećali svoje šanse, roditelji i djeca često traže dodatne „bodove“, a to znači da traže dodatno obrazovanje. Još jedan razlog zašto je obrazovna franšiza izvrsna prilika, je zbog napretka koji je postignut na području dječje 76

Suvremena trgovina 2(46)

psihologije posljednjih desetljeća.

Sad je puno lakše prepoznati poteškoće u učenju kod djece, kao i jednostavno odrediti one predmete s kojima bi se određeno dijete moglo boriti. Roditelji sada imaju mogućnost potražiti obrazovnu franšizu kako bi pomogli svom djetetu u rješavanju specifičnih problematičnih tema. Na kraju, postoje nove discipline koje će biti vrlo važne u budućnosti. Djeca i njihovi roditelji žele se usredotočiti na takve discipline, a one se često ne uče u standardnim školama, pa se moraju obratiti franšizi u obrazovnom sektoru.

Zašto treba razmisliti o franšizi u obrazovnom sektoru Jedna od glavnih prednosti ovog sektora je što potencijalni poduzetnik ima široku paletu mogućnosti izbora. Sektor obrazovanja nudi velike mogućnosti od predškolske nastave pa sve do tečajeva za prijemne ispite. Odnos ulaganja i potencijalne zarade razlikuje se ovisno o ciljnom segmentu obrazovanja. Franšizni sistemi u obrazovanju kreću se od predškolske edu-

kacije, škola, nastave za pripremu djece za prijemne ispite, nastave za poboljšanje vještina poput govora engleskog jezika, do nastave za korištenje računala (npr. programiranje). Svaka osoba (potencijalni poduzetnik) može istražiti mogućnosti pokretanja poslovnog poduhvata u obrazovanja ovisno o svojim vještinama, znanju, snagama i interesu. No, ako niste baš potpuno sigurni u sebe, odgovor za pokretanje poslovnog poduhvata je franšizni poslovni model u obrazovanju. Poduzetnik se može usredotočiti na svoje područje vještina i stručnosti, kao i na opseg uključenih operacija. Postoji niz čimbenika koji franšizi u obrazovnom sektoru daju prednost u odnosu na samostalno pokretanje poslovanja.

Obrazovanje Obrazovanje, bez obzira na razinu, gledalo se kao primanje znanja o određenom skupu kolegija.

Današnji roditelji su svjesni postojanja različitih pedagogija koje se temelje na različitim nastavnim planovima i programima. Izvannastavne aktivnosti koje razvijaju djetetovu cjelokupnu osobnost, kreativnost, samopouzdanje i komunikacijske vještine smatraju se sastavnim dijelom obrazovanja. Sve više mladih danas pohađa razne sportske, plesne i ostale tečajeve koje je potrebno

neprekidno usavršavati i unaprjeđivati. To zahtijeva veliku bazu raznolikih talenata i znanja koja se moraju neprestano usavršavati kako bi bila u tijeku i to traži česta usavršavanja za nastavno osoblje.

Franšize u obrazovnom sektoru ne moraju brinuti hoće li organizirati takav trening. Franšize razvijaju resurse za redovno osposobljavanje i imaju potrebne infrastrukturne kapacitete potrebne za osposobljavanje. Često i sami zaposlenici više vole raditi u okviru poznatog modela i željni su rada u tvrtkama s poznatim imenom. Upravljanje ljudskim resursima važan je aspekt obrazovnog sektora kojim se bave franšize u obrazovanju.

Planiranje U pokretanju obrazovne tvrtke potrebno je pripremiti infrastrukturu (osvjetljenje, klimatizirane učionice, digitalne učionice, laboratorije, itd.).

Svaka franšiza u obrazovnom sektoru ima razvijen idealan model upravo za svoju vrstu edukacije.

To pomaže u uspostavljanju infrastrukture na planirani način, a ne slučajno. To na kraju pomaže u nesmetanom funkcioniranju škole i održavanju rasporeda projekata.

Dobavljači Svaki franšizni sustav ima svoje odobrene dobavljače koji pružaju usluge ili prodaju proizvode u skladu s zahtjevima i specifikacijama franšiznog sustava. To smanjuje muke korisnicima usluga franšize (najčešće roditeljima) koji uvijek rado pronađu jedinstvena rješenja za proizvode ili usluge povezane sa školom. Nije lako obvezati dobavljače da pružaju kvalitetne usluge po razumnim cijenama, ali opseg

poslovanja franšiznih škola to u velikoj mjeri omogućava. To je winwin situacija za sve dionike kao što su učenici, roditelji, primatelji franšize i dobavljači.

Tehnologija i obrazovanje Obrazovne institucije uvode tehnologiju upoznajući mlade umove s konceptima poput samoučenja pomoću digitalnih rješenja, animacijskog softvera, digitalne umjetnosti i umjetne inteligencije. Sve se više obrazovnih institucija usredotočuje na koncept STEAM učenja i primjene. Uprava škole također se puno oslanja na tehnologiju, poput upotrebe mobilnih aplikacija za priopćavanje roditeljima važnih detalja. Trošak i stručnost potrebni za razvoj takvih prilagođenih tehničkih aplikacija i redovito održavanje često su preveliki da bi ih mogla podnijeti jedna tvrtka. Troškovi istog, naravno, opadaju kada se isti koristi u više tvrtki primatelja franšize.

Nastavni plan i program Razvoj nastavnog plana i programa zahtijeva mnogo vremena, novca i vještina. Franšize u obrazovnom sektoru ulažu u razvoj svoga nastavnog plana i programa zapošljavanjem visokokvalificiranih i iskusnih stručnjaka. Ti se nastavni programi redovito revidiraju. Učinkovitost ovog nastavnog plana i programa već je ispitana kod primatelja franšize i kod samog davatelja franšize. Time se smanjuje rizik od lošijih rezultata nove franšizne lokacije. Franšizne škole nastavljaju se razvijati u skladu s promjenjivim trendovima u obrazovnom sektoru. Korisnici usluga (roditelji i djeca) također su svjesni ovih as-

pekata i u skladu s tim donose odluke o pohađanju programa.

Certifikati Proces certificiranja dugotrajan je i složen, s određenim zahtjevima koje je potrebno ispuniti (infrastruktura, kvalifikacije zaposlenih, omjer nastavnika i učenika, pedagogija, nastavni plan i program). Za ispunjavanje zahtjeva i cjelokupnog procesa certificiranja potrebno je iskustvo i specijalizirano znanje. Prirodno, novootvorena franšizna lokacija škola izravno ima koristi od prethodnog iskustva davatelja franšize u takvim postupcima certificiranja.

Mobilnost U modernom svijetu gdje roditelji upisuju djecu u prepoznate obrazovne ustanove jer ne vole riskirati budućnost djece franšize, u obrazovnom su sektoru pronašle svoje mjesto.

U sve mobilnijem svijetu roditelji se često sele ili mijenjaju radna mjesta, no upis u dobru obrazovnu instituciju uvijek ih zanima.

Franšize u obrazovanju omogućavaju jednostavnost prelaska iz jedne u drugu školu (normalno unutar istog franšiznog sustava) te se samim time ne mijenja niti nastavni plan i program niti pedagogija.

Marketing Obrazovna institucija može imati opremu, izvrsno osoblje i visoke standarde predavanja, ali učenici su ti koji čine dobro okruženje za učenje. Marketing na nacionalnoj razini pomaže školama da privuku učenike koji najbolje odgovaraju njihovim ciljanim tržištima. Roditelji su u stanju prepoznati brend i povezati određene vrijednosti sa www.suvremena.hr

77

franšiza školom, a to je nešto što davatelj franšize može pružiti.

Franšize u obrazovnom sektoru Franšizni sustavi u obrazovnom sektoru zauzimaju sve značajnije pozicije među ostalim franšiznim sustavima te su na godišnjoj listi časopisa Entrepreneur (https:// www.entrepreneur.com/franchises/best-of-the-best) franšize u obrazovanju ostvarile sljedeće pozicije: Kumon (6. mjesto); Goldfish Swim School Franchising (29. mjesto); Primrose School Franchising (67. mjesto); D-Bat Academics (74. mjesto); Snapology (114. mjesto); School of Rock (215. mjesto). Osim ovih franšiznih sustava diljem svijeta postoje brojne druge franšize. Tako i u Hrvatskoj imamo brojne franšize namijenjene edukaciji najmlađih. Jedna od najpoznatijih je Helen Doron Early English, Malac Genijalac, Tinker Labs, Logicool i brojne druge. No ono što je potrebno istaknuti je da je Tinker Labs domaća franšiza koja je potekla iz Osijeka.

Kako radi TinkerLabs TinkerLabs jedna je od vodećih hrvatskih franšizna u obrazovnom sektoru. Osnivač i vlasnik franšiznog sustava je Alan Orlić iz Osijeka koji je primijetio da ako djeca u školi engleskog jezika mogu naučiti tečno govoriti engleski jezik u roku od nekoliko godina nakon što su proveli samo jedan sat tjedno u angažiranom razgovoru, zamislite stvari koje bi mogla naučiti da su izložena širini tema koje STEAM ima za ponuditi. Nakon promišljanja, razvijanja programa i materijala, otvoren je prvi centar za učenje Tinker Labs u Osijeku 2016. godine.

S franšiznim sustavom su krenuli 2018. godine. Od tada rade na poboljšanju svih elemenata potrebnih za skaliranje franšize i pretvaranje u operaciju po sistemu „ključ 78

Suvremena trgovina 2(46)

u ruke“. U Tinker Labsu razvijeno je nekoliko programa za djecu od 4 do 16 godina koji su osmišljeni kako bi obogatili i nadopunili njihovo klasično obrazovanje. Cilj ove franšize nije učiti djecu ono što moraju znati kako bi prošli standardizirane testove, već uključiti njihovu urođenu znatiželju i nadahnuti ih da propitkuju svijet oko sebe.

Slogan koji vodi razvoj nastavnog programa je „od igre, do strasti, do svrhe“. Svaki nastavni sat osmišljen je oko koncepta ili teme za koje želimo da zaokupe djecu zabavom i interaktivnim igrama i aktivnostima.

Cilj je osigurati inspirativan prostor gdje djeca mogu koristiti svoje ruke i um kako bi stvorili i sagradili različite stvari. Ovom bismo igrom razvijali njihovu strast za učenjem, posebno strast za mnoštvom različitih STEAM predmeta koje bismo obradili tijekom školskih godina.

Jednom kada se upoznaju s metodom predstavljanja novih tema, učenici razviju vještine za kritički pristup različitim problemima kojeg u Tinker Labsu nazivaju „Tinker Labs leća“.

Ovaj pristup pomaže djeci doživjeti svijet iz različitih perspektiva. Radije nego da samo uče matematiku, primjerice, djeca promatraju problem kroz integrirani STEAM pristup rješavanja problema. To je ono što Tinker Labsov pristup učenju razlikuje od konvencionalnih metoda podučavanja. Pristup je kreiran u cilju potpunog i integriranog pristupa kritičkom razmišljanju i rješavanju problema i time je značajno razlikuje od tradicionalnih školskih predmeta.

Jednom kada djeca razviju „Tinker Labs leću“ uključivanjem u rad i sudjelovanjem u zabavnim aktivnostima, krajnji je cilj da se ova strast za propitivanjem svijeta oko sebe i rješavanjem problema razvije prirodnim putem u pronalazak njihove svrhe, ili izravnije, područje proučavanja kojim bi se željeli jednoga dana baviti nakon što napuste Tinker Labs i krenu u više obrazo-

vanje. Franšiza Tinker Labs preporuča izlaganje djece mnogim različitim smjerovima kojima mogu krenuti u životu i omogućava im pronalazak nečega što će u djetetu probuditi strast koje će mu pomoći postaviti temelje da tu strast nastavi slijediti u životu.

U okviru franšize Tinker Labsa stvorena su četiri odvojena programa (svaki u trajanju dvije godine, jedan puta tjedno) osmišljeni kako bi uveli djecu u svijet STEAMa (znanost, tehnologija, inženjerstvo, umjetnost i matematika). Trenutno se izvode programi Tinker Tots i Tinker Tots Plus (učenici od 4 do 6 godina), TInker Town i Tinker Town Plus (uzrast od 6 do 10 godina); Tinker World i Tinker World Plus (uzrast od 8 do 12 odnosno 11 do 13 godina) dok je program Tinker Verse i Tinker Verse Plus (za uzrast od 10 do 14 odnosno od 13 do 16 godina) u izradi.

Karakteristike programa su: •

Svaki od programa sadrži 40 nastavnih sati i prati akademsku školsku godinu.

•

40 je nastavnih sati podijeljeno u 4 dijela po 10 jedinica.

•

Svaki radni udžbenik prati po 10 nastavnih jedinica.

•

Male skupine, do najviše 10 učenika, dopuštaju personalizaciju iskustva učenja.

•

Svaki Tinker Labs centar osmišljen je poput laboratorija koji inspirira inovativni proces.

•

Svaki program osmišljen je sposobnosti određenih uzrasta (predškolski, školski).

•

Program uvodi ključne teme i koncepte koje proširuje sa svakom nastavnom godinom.

•

Progresija tečajeva osmišljena je kako bi uključila što više koncepata svake godine te kao nadogradnja znanja i vještina usvojenih na tečajevima pretST hodnih godina.

marketing i pr

Kuharica za Odnose s javnošću u trgovini (27)

Fake News (2)

Teorije zavjere – nepresušno vrelo lažnih vijesti Ali i kako se boriti protiv lažnih vijesti i njihovo raskrinkavanje piše: Željko Jelić, CSOJ

L

ažne vijesti, kao što smo vidjeli u prošlom nastavku, možemo definirati kao „namjerno prikazivanje (tipično) lažnih ili obmanjujućih tvrdnji u obliku vijesti, gdje su te tvrdnje varljive po svojoj prirodi“, a uzrok im može biti različit, od povećanja čitanosti, zavaravanje i manipuliranje s motivacijom širenja neke ideologije, profita, odnosno novčane koristi ili samo zločestoće (da se mogu smijati drugim ljudima kako su glupi i naivni).

Opisali smo najčešće medijske manipulacije, koje se mogu svrstati u lažne vijesti.

Ostao nam je nepresušni izvor lažni vijesti – teorije zavjere.

Teorija zavjere ili teorija urote Teorija urote ili teorija zavjere pokušaj je objašnjavanja krajnjeg razloga nekog događaja (obično političkog, socijalnog ili povijesnog događaja) kao tajan i obično zavaravajući plan tajnog udruženja moćnih osoba (često opisanih kao „moćna elita“ koja s lošim namjerama po80

Suvremena trgovina 2(46)

tajno manipulira određenim događajima ili situacijama) te negira da je događaj rezultat izravne aktivnosti ili pak prirodni događaj.

Iako u povijesti nerijetko postoje kriminalna djela koje su počinile skupine ljudi (urotnici) izraz „teorija urote“ obično se koristi u akademskim krugovima i u popularnoj kulturi da se opiše vrsta folklora sličnim urbanim legendama.

Urbana legenda ili urbani mit naziv je za izmišljene događaje koji predstavljaju dio modernog folklora, odnosno opisuju se i prenose od osoba uvjerenih u njihovu istinitost. Urbane legende, s obzirom da su nastale „prirodno“ ili se prenose u dobroj vjeri bez nekih loših motiva, valja razlikovati od masovnih obmana („pataka“). Za urbane legende je karakteristično da nemaju autora, odnosno da se prenose „od usta do usta“, odnosno najčešće kroz neformalna druženja prijatelja i poznanika na sličan način na koji se prenose glasine i tračevi.

Razvitku urbanih legendâ je, pak, dosta doprinio razvitak medija,

pogotovo onih koji njeguju tzv. „žuto novinarstvo“, te Interneta koji omogućuje brzo širenje, prilagodbu i evoluciju urbanih legendâ. Sadržaj urbanih legendâ može biti različit – od onih vezanih uz sablast ili razna natprirodna bića ili fenomene, preko priča o jezovitim ili bizarnim zločinima ili nesrećama, anegdota vezanih uz stvarne ličnosti ili događaje pa sve do naizgled banalnih „činjenica“ vezanih uz neke aspekte suvremenog života.

Neke domaće urbane legende. Dubrovački otočić Lokrum proslavio se kao spasitelj Rikarda Lavljeg Srca ali uz njega se veže i legenda o benediktinskoj kletvi.

U Zagrebu živi legenda o Manduševcu. Žedni vojskovođa je zatekao djevojku i izustio: „Mando, dušo, zagrabi vode“. Kombinacijom riječi Manda i duša spasonosni je izvor dobio ime Manduševac, a ime grada koji će se uskoro razviti nastalo je od riječi zagrabiti.

Ne smijete se kupati odmah nakon jela jer tako riskirate mučninu i potencijalno utapanje. Tako ba-

Puno ljudi vjeruje da se to zapravo nikada nije dogodilo. Ili bolje rečeno, da se to dogodilo ... u zvučnom studiju na Hollywood Hillsu, a da je sve režirao Stanley Kubrick i proizveo one čuvene crno-bijele snimke jedan od najnevjerojatnijih trenutaka u povijesti čovječanstva.

rem kaže naša mama. A o „strašnom“ propuhu (promaji, promahi) koji ubija, bojimo se i govoriti.

Teorijama zavjere zajedničko je sljedećih šest stvari: 1. navodni, tajni plan 2. skupina urotnika 3. „dokazi“ koji naizgled potvrđuju teoriju zavjere 4. neosnovane tvrdnje da se ništa ne događa bez razloga i da ne postoje slučajnosti; ništa nije onako kako se čini i sve je povezano 5. podjela svijeta na dobro i zlo 6. okrivljavanje pojedinaca i skupina.

Teorije zavjere lako se šire. Često nude naizgled logično objašnjenje teško razumljivih događaja ili situacija te daju lažni osjećaj kontrole i djelovanja.

Teorije zavjere često se rađaju zbog sumnje. Propituje se tko ima koristi od događaja ili situacije i tako identificiraju urotnici. Svaki „dokaz“ potom se na silu uklapa u teoriju. Jednom kad se uvriježe, teorije zavjere mogu se brzo širiti.

Teško ih je opovrgnuti jer se svakoga tko to pokuša smatra sudionikom zavjere.

Ljudi šire teorije zavjere iz različitih razloga. Većina zato što ih smatra istinitima. Drugi namjerno žele provocirati i manipulirati ili se obrušavaju na konkretnu metu iz političkih ili financijskih razloga.

Imajte na umu da su izvori teorija brojni, primjerice internet, prijatelji, rodbina.

Zemlja je ravna (ravnozemljaši) Unatoč bezbrojnim satelitskim snimcima, slijetanju na Mjesec i svim podacima koje su znanstvenici i NASA ikada prikupljali, sve je veći broj ljudi koji uistinu vjeruju da je zemlja ravna. Znači, plo-

ča je okrugla, nad njom je kupola nebeskog svoda, u centru okrugle ploče nalazi se Sredozemno more, neki će reći da je ispod ploče voda u podzemnom svijetu, jer sve to tako piše u Bibliji. Sve to uz nesalomljivo uvjerenje da je Zemlja centar oko kojega kruže malo Sunce i još manji Mjesec, a potom i zvijezde i cijeli svemir.

Osim što tvrde da zemlja nije sfera, ravnozemljaši tvrde da je Zemlji sjeverni kraj obrubljen sjevernim polom, a južni zid ledenim zidom (Antarktika). U posljednje vrijeme organiziraju se ekspedicije do „ruba Zemlje“, snimke ruba još nisu objavljene.

Neki vjeruju da je NASA krivotvorenje Mjeseca lažirala kako bi pobijedila Rusiju u „svemirskoj trci“, da je tako svijetu demonstrirala svoju tehnološku premoć, ali i da je skretala pozornosti s rata u Vijetnamu.

Chemtrails Chemtrals su oni tragovi koje zrakoplovi ostavljaju za sobom, a koji su zapravo normalni vodeni kondenzacijski tragovi. Chemtrail (engl., od chemical – kemikalija i trail – trag, slijed; hrvatski prijevod bi bio – kemotrag), ali teorija zavjere kaže i u to se vjeruje, da takvi tragovi sadrže kemijske, biološke ili neke druge tvari, koje namjerno raspršuju na nebu radi raznih zlih namjera (kontrola vremena, ljudskih misli i stvaranje potresa), a iza kojih stoje razne korporacije).

I u Hrvatskoj ima dosta ravnozemljaša, objavljuju se knjige, organiziraju predavanja, aktivni su na FB. Na Mjesec još uvijek nije sletio čovjek Onaj „mali korak za mene, a veliki za čovječanstvo“ nije se nikad dogodio. Govorimo o povijesnom slijetanju na Mjesec 1969. godine. „Sve je to velika prijevara vlade SAD-a“.

Čak je tadašnja saborska zastupnica Mirela Holy (2010. godine) u Saboru postavila pitanje tadašnjoj predsjednici Vlade Kosor o chemtralsima.

Iz te teorije velike zatrovanosti područja na Zemlji, za koje su krivi kemotrazi, izlazi još jedna zavjera o vrlo teškoj bolesti morgeloni (nekakvi nanoroboti koji se hrane teškim metalima u našem tijelu i izazivaju razne rane iz kojih izlaze, a uzrokuju bolest koja ima smrtonosne posljedice, navodno je samo u SAD-u umrlo preko 60 tisuća ljudi www.suvremena.hr

81

marketing i pr do godine 2014. Ali to još nije sve!

HAARP zavjera koja proizlazi iz američkog civilnog i vojnog istraživačkog programa pri kojem se rabe visoko frekventni radio valovi za istraživanje gornjih dijelova zemljine atmosfere (osobito ionosfere). HAARP je predmet raznih teorija urote u kojima se označava kao „tajni projekt“ i povezuje s nastancima prirodnih katastrofa poput potresa, poplava i vulkanskih erupcija.

11. rujna 2001., New York, napad na WTA blizance Ova teorija zavjere kaže da su američka vlada, sam predsjednik i vojni vrh dva tjedna ranije znali za napad, ali nisu ništa poduzeli. Analiza javnog mišljenja je 30. kolovoza 2004. godine objavila da polovina stanovništva (49,3%) grada New Yorka i oko 41% stanovništva države New York u to vjeruje.

djeluju na ostvarenju ideje o „Novom svjetskom poretku“. Mnogi toretičari zavjere ovo društvo dovode u vezu sa skupinama ljudi koji na tajan način upravljaju svjetskim događajima nastojeći ostvariti raznorazne ciljeve. Među njihove ciljeve navodi se stvaranje jedne globalne države, kontrola prirasta stanovništva, širenje zaraznih bolesti, utjecaj na medije, dakle opći antidemokratski ustroj svijeta. Zagovornici postojanja Iluminata ističu da mogu izravno ili neizravno utjecati na povijesne događaje, da posjeduju tajna znanja itd.

Područje 51, Roswell Mnogi misle da je vanzemaljski svemirski brod sletio u pustinju Roswell u Novom Meksiku 1947.

Američka vojska tvrdi da je to bio sudar s vremenskim balonom koji je sletio na ovo mjesto, ali teoretičari nisu kupili tako jednostavno objašnjenje. Umjesto toga, oni vjeruju da nas vanzemaljci pokušavaju kontaktirati već desetljećima, a ovaj pad pokrenuo je vladino prikrivanje koje traje do danas.

(bez obzira što je dokazano da se virus ne može širi elektromagnetskim zračenjem). To je izazvalo uništavanje odašiljača diljem svijeta, pa i kod nas u Bibinju. Što još radi 5G mreža: ubija golubove i vrapce, spaljuje mozak, loše se spava, izaziva niz bolesti i ono najgore – izaziva impotenciju!!!

Evo još nekoliko najpoznatijih teorija zavjera.

– Paul McCartney je mrtav ... a Elvis je živ!

– Mit o J.F. Kennedyju i njegovo ubojstvo, Lee Harvey Oswald

Iluminati Najpoznatiji ogranak jedne od najmisterioznijih organizacija u povijesti, Iluminati, osnovani su godine 1776. u Ingolstadtu u Bavarskoj od strane profesora Adama Weishaupta. Omiljena su tema brojnih teoretičara zavjere koji vjeruju da Iluminati nisu nestali nego u tajnosti

82

Suvremena trgovina 2(46)

5G mreža 5G mreža jedva stigla i već digla pola svijeta na noge. Vele da je uvođenje 5G mreže uzrok pandemije

– Melanija Trump rijetko se pojavljivala osobno u javnosti – imala je dvojnice – Teorije zavjere oko smrti Osame bin Ladena – Zračna luka Denver

koliko milijuna ljudi. To postaje proročanstvo da Bill Gates stoji iza proizvodnje virusa, pa i koronavirusa.

– Teorija čipiranja. Gates je isplanirao pandemiju da bi mogao čipirati čipom ID2020, kroz cjepivo, veći-

– Smrt Lady Diane – samo pola sata poslije smrti već se pojavljuju prve teorije zavjere prema kojima su je pogubili agenti MI6 – Cjepiva izazivaju autizam kod djece.

Covid-19 Najnovije teorije zavjere, hit u medijima, pletu se oko pandemije Covida-19. Ona je plodno tlo za nove teorije zavjere. Evo, samo u nešto više od godinu dana od izbijanja pandemije izašlo je mnoštvo izmišljenih vijesti koje su pravi rat informacijama. Možemo ga nazvati „infodermija“, pandemija informacija

o Covidu-19 (izvor WHO).˝Ovim teorijama i njihovim širenjem sigurno su pridonijela suvremena sredstva informiranja, ali i ogromna razgranatost društvenih mreža.

Ovo su samo neke teorije zavjere bazirane na Covidu-19.

– Virus je stvoren u laboratoriju. Novi koronavirus SARS-CoV-2 stvoren u istraživačkom laboratoriju najviše biosigurnosne razine u Wuhanu (koji se nalazi relativno blizu tržnice Huanan) i da je pobjegao zbog loših sigurnosnih protoklola. U Wuhan je otišao ekspertni tim Svjetske zdravstvene organizacije – „covid-detektivi“.

– Proročanstvo Billa Gatesa. Sve je počelo 2015. godine kad Gates iznosi svoje viđenje pandemije ebole i kako čovječanstvo nije spremno za pandemije slične vrste, a koje će usmrtiti ne-

nu stanovništva i tako porobiti čovječanstvo.

– Biološko oružje. Virus je pušten namjerno da b se smanjila globalna populacija. U ovu grupu spada teorija Igre Boga nad ljudima.

– Covid ne postoji. Cijela pandemija je velika prijevara: a) kako bi uskratile slobodu ljudima, b) kako bi farmaceutskim firmama osigurale ogroman profit. Ovdje ulazi i atimaskerski pokret, kao i antivakserski pokret (razgranati i u Hrvatskoj).

– Oni koji malo pažljivije promotre priču s ibuprofenom (koji se ne bi trebao uzimati kod Covida-19!?), primijetit će da to nije bio znanstveni rad, već izvještaj liječnika. Oni su obavijestili znanstvenu zajednicu i druge liječnike o toj fluktuaciji. Mediji su doznali za taj izvještaj i jedwww.suvremena.hr

83

nostavno su ga prenijeli, a što je izazvalo veliko nepovjerenje.

– Hibridni rat Britanaca protiv Kine. Koronavirus potekao je iz laboratorija za kemijsko i biološko oružje kod britanskog grada Salisburyja, a prijenos u Kinu su organizirali Britanci, točnije britanska tajna služba MI6, kako bi destabilizirali vlast i moć kineskog predsjednika Xi Jinpinga (zbog Hong Konga, smjene Xsija, slabljenje Kine…).

YouTube je u zadnjih pet mjeseci obrisao više od 30 tisuća snimki koje su širile teorije zavjere o cjepivima protiv Covida-19, objavio je taj internetski div. Navodi se da je lani uklonila više od 800 tisuća snimki kojima su se širile dezinformacije o pandemiji koronavirusa.

Ta brojka pokriva veći broj tema od samog cjepiva, ali svim tim snimkama zajedničke su medicinski nepotkrijepljene tvrdnje o koronavirusu. Neke od snimki navodile su lažne tvrdnje o cjepivu koje ubija ljude, uzrokuje neplodnost ili sadržava tajni mikročip koji će cijepljenjem biti usađen ljudima.

Google daje 25 milijuna dolara u EU fond protiv lažnih vijesti zbog velikog povećanja dezinformacija vezanih na pandemiju Covida-19.

Sredstva će biti uplaćena u novoosnovani Europski fond za medije i informacije za borbu protiv lažnih vijesti koji ima za cilj okupiti znanstvenike, stručnjake za provjeru informacija.

Kako se boriti protiv fake newsa?

Medijska pismenost Prvi i osnovni uvjet borbe protiv lažnih vijesti je medijska pismenost, koju možemo definirati kao mogućnost pristupa, analize, kritičkog vrednovanja i stvaranja novog medijskog sadržaja (EU komisija). Tri su dimenzije medijske pismenosti: tehničke kompetencije, 84

Suvremena trgovina 2(46)

Teorije zavjere u kazalištu U Satiričkom kazalištu Kerempuh u travnju je postavljena predstava „Teorija zavjere“. Riječ je o satiričnoj i lucidnoj analizi suvremene društvene zapletenosti u različite teorije zavjere koje pod egidom ultimativne istine vješto skrivaju svoj istinski status fake newsa. Pokušavajući detektirati mehanizme nastanka pojedinih teorija zavjere, ova nas predstava uvodi u svijet internetskih bespuća u kojima nezaustavljivo kolaju najrazličitije informacije. Dovoljno je tek nekoliko klikova da upadnemo u vrtlog „znanstveno dokazanih činjenica“, postanemo internetski aktivisti i lažni prosvjetitelji.

vještine te praksa kritičkog razmišljanja i proizvodnja sadržaja.

To znači: moći pristupiti izvoru informacija, među kojima je i internet kao jedan od sve važnijih izvora koji zahtjeva i razvoj informacijsko-komunikacijske ili digitalne kompetencije; imati sposobnost za analizu, kritičko razumijevanje i vrednovanje sadržaja te informacija i utjecaja medija i njihovih poruka na društvo; moći se izražavati kroz kreiranje ili produkciju vlastitih medijskih sadržaja.

Predmet proučavanja medijske pismenosti su potencijalno štetni medijski sadržaji, medijske navike djece i odraslih, medijski žanrovi, regulacija i samoregulacija (konvencije, nacionalni zakoni i etički kodeksi novinara i oglašivača) te nove tehnologije i sukladno tomu novi medijski načini izražavanja.

Medijska pismenost jedan je od temeljnih elemenata građanske pis-

menosti jer su mediji važan kanal informiranja, komunikacije između građana i tijela javne vlasti te mogu utjecati na formiranje javnog mnijenja i stavova.

Potrošačka pismenost Medijska pismenost razvija i pomaže zaštiti potrošača jer osigurava sposobnost korištenja medija, društvenih mreža i komunikacijskih platformi, te osigurava odgovorno i etičko dijeljenje sadržaja i poruka. Medijska pismenost razvija kritičko promišljanje, razvijanje vještina analize i vrednovanja medijskih sadržaja, ali i oglašivačkih poruka. Tako dobivamo jaku potrošačku pismenost koja uključuje razumijevanje namjere i svrhe oglašavanja, kao i prepoznavanje i razumijevanje tehnika i postupaka koje oglašavanje i tržišno komuniciranje koriste da neST što prodaju.

KUHARICA ZA BORBU PROTIV LAŽNIH VIJESTI

marketing i pr

KUHARICA ZA BORBU PROTIV LAŽNIH VIJESTI

IFLA-e (International Federation of Library Associations and Institutions) navodi 8 stvari koje morate provjeriti ako želite biti sigurni da je informacija točna.

Europski parlament dao je nekoliko smjernica za prepoznavanje ‘fake news’.

U Kuharici su ponuđena dva načina kako što lakše prepoznati lažne vijesti. Upotrijebite onaj koji vam više odgovara, ali ga upotrijebite!

www.suvremena.hr

85

TAUMEDIA d.o.o. | 091 4812 680 | info@taumedia.hr

Uspješno upravljanje prodajom (1) Kako postati i ostati uspješan menadžer u prodaji piše: Zvonko Pavlek

Za uvod – osobno iskustvo Marketing i prodaja su najučinkovitiji kad djeluju sinhronizirano. U tome imam i osobnog iskustva.

Kada sam počeo razvijati marketing u Podravki i to baš od samog početka, to ne bi moglo biti uspješno bez paralelnog razvoja prodaje.

Kao i na području marketinga i tu smo bili prvi u nas. Evo kako je to teklo. U Podravku sam došao kad je na terenu bilo samo devet put86

Suvremena trgovina 2(46)

nika, a 1989. imali smo ih već više od 200. U početku sam se bavio čak i treningom prodajne operative (zajedno s prof. Sudarom i prof.

Tkalcom), jer u to vrijeme nije bilo profesionalaca za to područje, kao što je to danas kad ih ima mnogo i to zaista dobrih. Projektirao sam i novu organizaciju, strukturu prodaje, regrutirao nove kadrove i provodio treninge. To što sam trenirao prodajnu operativu, mnogo mi je

pomoglo i to što sam i sâm prolazio treninge u raznim multinacionalnim kompanijama. Tokom radnog vijeka putovao s terencima po zemlji i inozemstvu, osnivao prodajne organizacije u nekoliko zemalja, organizirao i vodio konferencije i konferencije, razvijao sustave prodaje.

Prodajna mreža u Podravki nije ostala samo na putnicima kao u početku, već se počela proširiva-

ti. Uvodili smo i neke specijalizacije kao što su degustatori, aranžeri prodajnih mjesta, a strukturirali smo i formirali smo čitavu rukovodeću nadogradnju. Vjerojatno sam u području prodaje prvi u nas razvio slijedeće sisteme: •

Upravljanje ključnim kupcima (Key Account Management – KAM)

•

Podjela prodavaonica prema prometu i veličini – ABC

•

Druge funkcije u terenskoj prodaji, kao što su supervizori, pa kontrolori i dr.

•

•

•

„Prodajne runde“ u kojima se za pojedina razdoblja daje prioritet u oglašavanju i prodaji Pošten, fer način prodaje (trebalo je radi dugoročnosti lomiti postojeće navike i pritiske u smislu – samo prodaj, prodaj…)

Kasnije sam kao konzultant izvan Podravke počeo razvijati category management.

Taj fenomen poštene (fer) prodaje oduvijek me zaokuplja, jer sam se susretao s nekoliko gotovo iritirajućih stajališta.

Kod nas je zvanje i imidž trgovaca bilo dosta narušeno. Za neke su oni bili sumnjičavi s primislima kako su to prevaranti, pa valja biti oprezan… Međutim u Bibliji, koja je temelj dugovječnih moralnih vrijednosti, stoji drugačije. Primjerice, sintagma „Trgujte time dok se ja ne vratim“ u Evanđelju po Luki (19, 13), govori se o plemenitom radu trgovaca. Po Mateju se u poglavlju 25 također ističe časni rad trgovaca. U oba slučaja govori se o obrtaju i stvaranju dodatne vrijednosti. Kod Luke se navodi kako je čovjek uglednog roda prije puta dao slugama po jednu novčanicu (mina) i rekao im: „Trgujte time dok se ja ne vratim.“ Oni koji su zaradili nove mine, bili su nagrađeni, a onome koji je ostao na jednoj mini, gospodar mu ju je uzeo i dao sposobnijem.

Poštenje već polako ulazi i u treninge nekih velikih kompanija (primjerice J&J), jer laži i prijevare otkrivaju se, a tada pada ugled prodavačima i čitavoj kompaniji. Nije to samo pojava u prošlosti. Toga ima i dandanas, ali se to ipak na nekim područjima mijenja.

Primjerice, kod osiguravajućih društava prodaja je nekada davala lažna obećanja, a onda su ispaštali oni koji su radili na štetama. Zato se danas jedni i drugi sve više spajaju u timove.

U nekim područjima se čak i pretjeruje u nagovaranju naivnih. Tipičan slučaj blefiranja su neki oglasi u kojima se primjerice nude pročistači krvnih žila, pa brzo mršavljenje, pa zacjeljivanje oštećenih koljena i sve to u kratkom roku. Kupci se poslije često i razočaraju. Te, koji mame, zovu „navlakušima”, jer kasnije tvrde da treba kupiti više nego što stoji u oglasima. Uvjerio sam se i sâm.

Na treninzima prodaje dosta sam posvetio stvaranju tzv. win-win situacija, što znači etički prilaz, gradnja povjerenja i dugoročnosti. To se postiže stvaranjem zajedničke vrijednosti za prodavače i klijente.

Tridesetak godina kasnije, kao slobodni konzultant („freelancer”), svuda sam razvijao kompleksni odnos s tržištem, uključivši marketing i prodaju, jer se tako dobiva na učinkovitosti i snazi.

Za vas koji već jeste ili koji ćete biti menadžeri u prodaji Osobine i život menadžera u prodaji Menadžeri u prodaji trebali bi imati i menadžerske i liderske osobine. Čemu dati prioritet?

Odgovor je dao legendarni Michael Jordan: „Ja mogu inspirirati ljude da rade ono u što osobno vjerujem… specijalno ako vidim nekoga da je sposoban, ali se baš ne trudi“. Dakle, talenat je samo dio

uspjeha, ali treba biti uporan, naporno raditi. Michael je vođa, a to što je rekao on, tako se moraju ponašati i rukovoditelji u prodaji. Po tome se razlikuje njihov posao od organizatora u rutinskim aktivnostima. Ipak se upravljanje može naučiti više nego - kako postati vođa.

Zato su pravi vođe mnogo rjeđi…

Dobri menadžeri svojevrsni su unikati. No, ipak ima nešto zajedničkog, pa pokušajmo to sistematizirati.

Rad s ljudima. Svi menadžeri u prodaji rade s ljudima, kao što su suradnici na terenu, kolege u firmi s kojima se dogovaraju, te poslovni partneri s kojim pregovaraju. To su ljudi raznih profila, stila rada, načina razmišljanja, a sa svima treba izaći na kraj. Jedan savjet. Kada se daju zadaci ljudima na terenu, probajte se i sami staviti u njihovu kožu. To možete bolje ako radite malo i njihov posao.

Tako ćete naučiti mnogo.

Sastanci, konferencije. Ponekad se odluke donose „licem u lice“, a često i na sastancima, koji se kod nas i precjenjuju, jer se očekuje da se baš sve rješava samo na sastancima čime se umanjuje osobna odgovornost.

No, ipak se moraju održavati konferencije s ljudima na terenu, organizirati treninge i instruktaže, ali treba naći optimalnu mjeru. Sastanke treba znati voditi, provoditi, izvući korisne i pragmatične zaključke, ali i to provesti u praksi, nadgledati da li se konzekventno realiziraju zaključci. Inače – trla baba… Treba se čuvati improvizacija i nedosljednosti. Na sastancima treba ljude involvirati i atmosferu www.suvremena.hr

87

marketing i pr učiniti pozitivnom. Inače se dociranje u jednom smjeru pretvara u dosadne monologe.

Putovanja. Naravno, treba putovati, sagledati situaciju „u živo“, ali i tu treba odrediti mjeru. Ne smije se kod osoblja na terenu stvarati navika da sve probleme dođu rješavati „oni iz centrale“. Na taj se način izbija njihova inicijativa i odgovornost. Putovanja zavise od vrsta poslova, ali neki kao da imaju „ugrađen propeler“, pa bi stalno samo putovali, a neki bi pak stalno prodavali... Posao se u ta dva slučaja samo udvostručuje i usporava. „Papirologija“ („piskaranje“) je pojam kojeg prodajno osoblje i menadžeri najviše mrze. Često se „papirni“ poslovi rade kampanjski, a to je još gore.

Treba naći optimum informacija.

Možete se i sami uvjeriti da birokracija traži formalno papire, formulare koje često nitko ne čita.

Zato treba težiti optimalnom, jer ne možemo izbjeći informacije na kojima se temelje poslovne odluke. Danas već postoje i informatička mašinerija, predstavnici imaju PC, ali treba raditi uvijek kompletno i na vrijeme, paziti da „papiri“ ne postanu svrha sami sebi i da se dopisivanja ne pretvore u opravdanje – „brigo moja…“.

Zahvati na tržištu. Situacije koje izazivaju veliku pozornost, alarm, traže intervencije, ali treba težiti da se takve situacije što više anticipiraju i predvide. S druge strane, pojavljuju se i nove prilike koje poduzeće može iskoristiti. Zato treba birati prodajne menadžere koji su vični brzom uočavanju situacije i procjenjivanju.

Zadaci menadžera u prodaji Oni su menadžeri i lideri! Temeljni zadaci su im: regrutiranje, treniranje, organiziranje, motiviranje, supervizija, a ključni koncept je odgovornost. Menadžeri imaju odlučujuću riječ u selekciji suradnika, 88

Suvremena trgovina 2(46)

jer pravi ljudi na terenu garantiraju uspjeh i njima. Oni su vođe, jer grupu individualaca treba usmjeriti timski, angažirati ih prema ispunjavanju misije firme. Ti individualci i timovi moraju slijediti viziju i dugoročne ciljeve. Što to znači – biti lider i menadžer „Leadership“ je sposobnost vođenja, rukovođenja, upravljanja. To je ujedno i proces u kojem jedna osoba djeluje na ponašanje drugih u smislu ispunjavanja specifičnih ciljeva. Može li se liderstvo spojiti s menadžerstvom? Formula je: Učinkovito vođenje je rezultat osobnih karakteristika (lider) i upravljačkih vještina koje se očituju u menadžerskom ponašanju i funkcioniranju u određenim situacijama. Dakle, radi se o kombinaciji osobnih karakteristika, vještina upravljanja, ponašanja u datim situacijama.

Bitne osobne liderske karakteristike su: samopouzdanje, energija i kreativnost.

Samopouzdanje, vjera u sebe, naročito ako se netko ističe svojim primjerom inspirira i motivira druge da prihvate izazove, kojih u prodaji ima svakodnevno. To se često događa u vrlo kritičnim situacijama. Slično baš kao u ratu.

Inicijativa je važan faktor u lidera. On preuzima inicijativu u situacijama koje nude šansu, ali i rizike. Bez rizika nema prave aktivnosti! Pravi lideri idu korak dalje – oni ne samo da uočavaju, već i stvaraju šanse, pa su upravo zato korak ispred drugih.

Energija je presudna za izvršavanje posla, jer energičnu osobu i drugi percipiraju kao visoko motiviranu, punu entuzijazma. Tipični primjer je ukazivanje i pokazivanje: „To se može tako…“. Suprotno od toga je brzo odustajanje, kolebanje što ne vodi uspjehu, a i ruši motivaciju drugih. Primjer takovog raspoloženja je: „Joj…to su problemi…

To je komplicirano…teško…Za to bi trebalo…To nije za naše prilike...“ Kreativnost dolazi do izražaja u rješavanju problema. Za to treba imati imaginaciju, ali povezanu s realitetima.

Uspješno upravljanje i vođenje Neke karakteristike za uspješno upravljanje i rukovođenje Rješavanje problema je posao u kojem menadžeri troše najviše vremena. Problem moraju identificirati, kao i njegove uzroke i davati solucije. Dakle, radi se o analizi, anticipaciji i donošenju odluka.

Rukovođenje ljudima traži interpersonalne osobine. Svaki čovjek je individua koju se mora prepoznati i motivirati. Zato se mora stvoriti dobra radna atmosfera i odnosi u timovima. Uz to mora se koordinirati rad timova, pratiti izvršavanje. Često se postavlja i pitanje – može li „šef“ biti dobar prijatelj s prodajnom operativom? U tome ima različitih pristupa i odnosa u praksi.

Ekstremni zagovaraju samo stroge poslovne odnose kako ne bi došlo do pojava privilegiranosti. S druge strane, danas se sve više zagovara rušenje prevelikih hijerarhijskih distanci, jer to pokreće kreativnost, inicijative.

Komunikativnost je osobina koju ne treba miješati s prenaglašenim pričanjem koje je poneki puta iritantno. Komunikativnost je dvostruki smjer – onaj koji rješava probleme mora znati čak više slušati.

Druga uloga prodajnog menadžera je transmisija informacija prema suradnicima na terenu, partnerima i u strukturu organizacija. Ponekada informacije s terena stižu u „slijepu ulicu“. Tada se javlja pasivizacija, bezvoljnost, a takve su organizacije trome. Treća uloga menadžera odnosi se na cjelokupno djelovanje. Mora postavljati ciljeve, organizirati, evoluirati, kontrolirati, ispravljati „u hodu“. To iziskuje

komunikacijski smisao, te umijeće usmenog i pismenog izražavanja.

Uvjerljivost i sugestivnost prava je osobina modernog lidera i menadžera. Prijetnjama i prisilama kod ljudi iz prodaje, kreativaca, ne postiže se ništa. Subordinirani respektiraju „šefa“ prema drugim osobinama – njegovoj sposobnosti, dosljednosti i poštenju. Suprotnim putem od toga idu neki koji se u takovim situacijama rado igraju šefova, jer im je to dala hijerarhija iza koje se skrivaju. To su obično oni nesposobni koji se nisu kadri suočiti s činjenicama i bježe od odgovornosti.

Autokratski rukovoditelji su orijentirani prema cilju. Njihov način komuniciranja je obično jednosmjerni. Naređuju – što, gdje, kada. Nagrađuju ispunjenje zadaće i kažnjavaju druge. Njihova moć temelji se na poziciji u hijerarhiji.

U nekim našim tradicionalnim organizacijama preferira se baš taj stil, pa za suradnike govore: „Što oni znaju… njima treba reći jasno i glasno…“, ali to već spada u neka druga vremena. Osobno sam poticao razbijanje takvih odnosa i dobivao fantastične rezultate. Preporučam to i drugima koji se ne boje za svoje privremene pozicije, te neka razmišljaju dugoročnije.

Stvaranje odnosa mnogo je zahtjevniji komunikacijski stil. Subordinirani daju impute, informacije im ne idu u vjetar, pa osjećaju „feedback“, te sudjeluju u donošenju odluka. Taj stil znači poticanje, podržavanje, instruiranje (to se razlikuje od razjašnjavanja), praćenje i nadzor. Izgradnja timova i podržavanje timskog rada i reprezentiranje razlikuje se od delegiranja. Takvi menadžeri mogu motivirati prodajnu silu za postizanje vrlo visokih dostignuća. Uvijek su spremni pomoći, asistiraju duhovno, emocionalno i fizički, stvaraju pozitivnu atmosferu u kojoj ljudi osjećaju zadovoljstvo. Dopuštaju, pa čak i potiču šalu na svoj račun, što hijerarhijski menadžeri, šefo-

vi, baš ne vole. Takav pristup vođenja sve više uzima maha naročito u ovo informatičko doba, a rezultati su – brzo ovladavanje situacijom, razvoj inicijative i kreativnosti, inovativnosti, razvoj organizacije, prodor, profit. Često se postojeće strukture bore za „status quo“, jer im se inače oduzima osjećaj vlasti i dosta se grubo odnose prema ovakvim inovacijama u vođenju i upravljanju. Time samo koče napredak.

Dakle, nominirano voditi tim još ne znači i uspješno vođenje. Autoritativni menadžeri svojim načinom rada, doduše, imaju privremene rezultate prodaje, ali ljudi često zbog takovih loših šefova čak napuštaju svoj posao. Oni pak s pravim osobinama liderstva inspiriraju ljude i stvaraju dugoročnije odnose.

Set „savjeta“ onima koji žele biti LOŠ menedžer u prodaji…

Kako bi to izgledalo? Evo hrpe „savjeta“ za takvo nešto. Ne treba vremena za unaprjeđivanje posla, vlastitog, kao i suradnika terenaca.

Treba pokazivati pomanjkanje entuzijazma, energije. Treba biti uvijek nesretan u svom poslu. Ne treba nikakva vizija ili postavljanje dugoročnijih ciljeva. Treba si pripisati svaki uspjeh, a suradnike blamirati i iznositi prljavo rublje u javnost.

Ne treba ići na teren, jer sve se može sagledati u papirima. Ne treba slušati ljude s terena. Takav rukovoditelj „zna sve“, jer terenci tobože daju lažnu sliku: „Oni gledaju samo da prevare! Oni nisu sposobni misliti…“. Treba imati svoje ljude kojima se vjeruje, a ideje drugih treba odbacivati ili ih prisvojiti. Treba samo impresionirati više šefove i doći kod njih po svoje mišljenje (toga imaaa...).

Uvijek mora biti ozbiljna „faca“, a duhovitima treba odgovarati kako su to ozbiljni problemi, a ne šega…

Treba dati do znanja tko je šef! Zato

ljude treba držati na distanci, a cijeniti poslušnike. Ne preuzimati rizike!

Vjerujem da ste na takve iritantne načine naišli u praksi ili barem nešto od toga, pa su ti ironični „savjeti“ ponegdje odraz stvarne prakse.

Dobri savjeti za DOBROGA Ovo će biti sasvim suprotno od prethodnog, a kako bi to postigli, treba razvijati pozitivan odnos prema rješenju problema, razvoju entuzijazma, profesionalnosti i vještina.

Važno je kod ljudi razvijati volju za rad znajući da se ništa ne može rješavati bez napora. Pravi rukovoditelj zna da svatko griješi, pa ga se ne mora odmah kažnjavati, već valja izvlačiti pouke i pronalaziti bolja rješenja i načine. Važno je okruživati se s pozitivnim ljudima, modelima, primjerima, pa i mentorima, te kreirati motivirajuću okolinu. Treba postavljati ciljeve, prioritete, ali kod toga procjenjivati realne mogućnosti. Oni koji su uspješni, ti su pasionirani u svom poslu, uživaju u njemu, a sposobni su, što se dokazuje čak i u pomaganju drugima kako bi i oni postignuli slične vještine. Na kraju – taj DOBAR daje drugima primjere, te gradi jaki tim ne samo putem regrutiranja, već i motiviranja, nagrada, treninga i promoviranja. To je pravi put! Valja se držati toga i to bez onog jakog ega, koji često prati političare.

Za kraj, evo Einsteinove formule uspjeha: A = X(Work) + Y(Play) + Z („Keeping your mouth Shut“). U slobodnom tumačenju „X“ znači upornost, napor, ali i veselje u poslu koji radiš. „Y“ igra, koja znači uživati i u samom tijeku posla, a ne samo u rezultatu. To bi se moglo i reinterpretirati kako svaki posao treba raditi emocionalno i sa žarom da bi bio uspješan, „Z“ znači - začepi usta o stvarima o kojima ne znaš…

Time je začepio usta neznalicama, ST koji pak često „sve znaju“. www.suvremena.hr

89

nove knjige

Doris Vukšić: Inovativnost i imidž Hrvatske

P

odručje kojim se rukopis bavi prilično je neistražena tema u hrvatskoj, ali i europskoj znanosti te stoga predstavlja originalan i koristan doprinos hrvatskoj znanosti, ali i gospodarstvu. Također ima praktičnu i uporabnu notu, budući da rezultati istraživanja mogu pridonijeti boljem razumijevanju uloge inovativnosti, ne samo kao ekonomske, već i komunikacijske kategorije, posebice u međunarodnom gospodarskom i političkom pozicioniranju država (u ovom slučaju Hrvatske) te pridonijeti jačanju imidža Hrvatske kao inovativne države u svijetu.

Rukopis u teorijskom smislu na jednom mjestu objedinjuje različite, interdisciplinarne pristupe razumijevanju inovativnosti te identiteta i imidža (kao i brenda) država, te njihove uloge i važnosti za političke i gospodarske uspjehe u globaliziranom svijetu.

Također, donosi široku analizu elemenata inovativnosti Hrvatske, kao i percepcije te komponente (sa stajališta institucija, te opće i stručne javnosti).

Rad na iznimno temeljit način analizira identitet i imidž Hrvatske s aspekta inovativnosti, a koristan dio je i kritički pregled najuspješnijih primjera dobre prakse iz svijeta.

Empirijski dio rada izvorni je doprinos znanosti i predstavlja prilično sveobuhvatno i kompleksno istraživanje, kroz koje je pristupnica pokazala uspješno ovladavanje metodologijom, ali i razumijevanje kompleksnosti teme.

Dakle, knjiga je utemeljena na recentnim teorijama i istraživanjima koja se odnose na fenomene inovativnosti te identiteta i imidža države te je istodobno vrlo aktualna, s obzirom na pokušaje Hrvatske da poboljša svoj imidž u svijetu s jedne strane, te s obzirom na sve veću važnost inovativnosti, ne samo u promociji zemalja već i u privlačenju investicija, jačanju izvoza i privlačenju talentiranih stanovnika, s druge strane.

S obzirom da u Hrvatskoj, ali i svijetu ima relativno malo literature koja se bavi inovativnosti kao komunikacijskom i promotivnom komponentom zemalja, ova disertacija je svojevrsni doprinos obogaćivanju literature na spomenutom području.

Rad se bavi fenomenom inovativnosti država te njegovim utjecajem na imidž zemlje na primjeru Hrvatske. Inovativnost zemlje spada među one fenome-

90

Suvremena trgovina 2(46)

ne koji su posljednjih godina u značajnoj mjeri istraživani na znanstvenoj i stručnoj razini diljem svijeta. Međutim, inovativnost neke zemlje najčešće je istraživana kroz ekonomske indikatore poput inovacijske poslovne klime, ulagačkog potencijala, institucijskog okruženja, ljudskog kapitala, obrazovanja, rizičnog kapitala, tržišta i sl. dok je njena komunikacijska i promotivna uloga prilično slabo istraživana, iako upravo inovativnost pojedine države sustavno koriste u jačanju svoga imidža u svijetu. S druge strane problematika imidža država, odnosno država kao brendova, posljednje desetljeće je doživjela svojevrsnu kulminaciju u znanstvenim istraživanjima.

Državama se uglavnom pristupalo kao turističkim, gospodarskim i kulturnim brendovima, a u manjoj mjeri su istraživane vrednote zajednice, među kojima spripada i inovativnost društva. Stoga ovaj rad prepoznaje ključnu ulogu inovativnosti kao pokretača ekonomskog rasta i održivosti razvijenih zemalja te njen potencijal u jačanju konkurentske prednosti i dodane vrijednosti zemlje, te stavlja fokus na komunikacijsku ulogu inovativnosti u kreiranju imidža Hrvatske.

Konkretnije rečeno, istražuje mogućnosti i načine korištenja inovacija i inovatora u utvrđivanju hrvatskog identiteta, jačanju imidža i promocije zemlje u svijetu. Poznato je kako je Hrvatska percipirana kao atraktivna turistička destinacija, te kako je hrvatsko društvo ponosno na hrvatske velikane koji su zadužili Hrvatsku i svijet svojim inovacijama i izumima. Međutim, pitanje je u kojoj mjeri je Hrvatska percipirana kao inovativna zemlja te u kojoj mjeri ima osviještenu tu komponentu u izgradnji suvremenog imidža. Cilj istraživanja u knjizi zato je bio utvrditi ulogu korištenja inovativnosti u izgradnji imidža zemlje, utvrditi razinu poznavanje hrvatskih inovacija i inovatora u javnosti te analizirati mišljenje opće i stručne javnosti o ulozi inovativnosti u izgradnji imidža Hrvatske.

Pregledom literature i poznatih teorijskih koncepata autorica je pokušala utvrditi u kojoj mjeri imidž zemlje ima važnu komponentu u globaliziranom svijetu. Temeljem dostupnih istraživanja i materijala analizirala je kakav je trenutačni imidž Hrvatske u svijetu, na koji način se koriste inovacije u promociji zemlje, te koje inovacije i inovatore hrvatske institucije

ističu kroz službene kanale promocije. Originalnim empirijskim istraživanjem utvrdila je u kojoj mjeri hrvatska javnost poznaje hrvatske inovacije i inovatore, u kojoj mjeri ih povezuje s Hrvatskom, te kakva je percepcija Hrvatske u kontekstu inovativnih zemalja svijeta, koristi li dovoljno vlastite inovacije i inovatore za izgradnju imidža zemlje te naposljetku i otkriti snagu i dosege inovativnosti u kreiranju imidža Hrvatske.

Prema objavljenim rezultatima zaključuje se kako Hrvatska nedovoljno koristi inovativnost u kreiranju svog imidža, odnosno nedovoljno promovira vlastite inovacije/inovatore kako bi ih javnost bolje upoznala, povezala s Hrvatskom i/ili ih iskoristila kao ambasadore hrvatskog imidža u svijetu. Ovakvi nalazi pokazuju kako Hrvatska u svojoj društvenoj svakodnevnici nedovoljno ističe teme inovativnosti, znanosti i visokih tehnologija. Osim toga, vidljivo je kako brojne suvremene hrvatske izume velika većina ispitanika uopće ne prepoznaje kao hrvatske izume, što dodatno potvrđuje nalaz kako Hrvatska imidž svoje zemlje ne gradi na inovativnosti.

Samim time, stav ispitanika o imidžu Hrvatske kao zemlje koja nedovoljno koristi inovativnost u kreiranju imidža zemlje, proizlazi isključivo iz nedovoljne kapitalizacije hrvatske inovativnosti, odnosno slabe iskorištenosti inovacijskog potencijala i općenito niske razine informiranosti javnosti o hrvatskoj inovativnosti. Tako hrvatski inovacijski potencijal ne ostaje samo neiskorišten u kreiranju imidža Hrvatske kao inovativne zemlje, već kod većine hrvatskih građana ostaje i neprepoznat. Iako su u Hrvatskoj od strane

različitih institucija zabilježeni određeni pokušaji promocije hrvatske inovativnosti, Hrvatska i dalje nema strateški, koordiniran i sustavan komunikacijski plan za jačanje hrvatskog imidža i njene promocije u svijetu, a time niti

za promicanje hrvatske inovativnosti, jedan je od zaključaka rada.

Zaključno, rezultati istraživanja ovog rukopisa predstavljaju značajan doprinos znanosti s obzirom da donosi

nove podatke koji mogu biti poticaj i budućim znanstvenicima da se nastave baviti ovom temom. A teorija je pisana na pitak i atraktivan način kako bi potaknula širu čitateljsku publiku da upoznaju ovaj sve važniji fenomen.

Pripremio: dr. sc. Božo Skoko

Robert Fabac: Organizacijska teorija – s naglaskom na teoriju igara

K

oja je tvrtka najbolja? Pitanje je to za milijun kuna, a možda i za milijun dolara. Koji je poslovni sustav najbolji za korisnike, koji za partnere i dobavljače, koji za zaposlenike, a koji za društvenu zajednicu? Možda su vlasnici zadovoljni profitabilnošću, ali zaposlenici nisu svojim plaćama.

Ili su potrošači zadovoljni cijenama, ali kratkih rukava ostaju dobavljači…

Kombinacija je mnogo, pa je mnogo i načina ocjenjivanja uspješnosti.

U uvjetima aktualne krize (koja je znatno kompleksnija i zbog toga opasnija od svih prethodnih) tvrtke su na postavljene izazove obvezne odgovoriti uvođenjem i njegovanjem koncepata za kontinuirano i uravnoteženo upravljanje promjenama, unaprjeđivanjima i usavršavanjima. Tvrtke koje uspijevaju u doba „kaosa kao reda“ jesu fleksibilne, inovativne, prilagodljive i prihvatljive. Složeni i vrlo ozbiljni problemi više se nikako ne mogu riješavati uz business as usual, nego sistemskim riješenjima usklađenima s dugoročno održivim globalnim razvojem, a riješenja tvrtke nalaze u inovativnom i fleksibilnom pristupu organizaciji – da bi bile GOOD COMPANY, u punom značenju tog termina (vidi predavanje Sabine Škrtić iz ENNA, Zagreb 23.03.2021.).

U takvom okruženju, u pravo je vrijeme ugledala svjetlo dana knjiga prof. dr. sc. Roberta Fabca, Organizacijska teorija – s naglskom na teoriju igara.

Tvrtke predstavljaju svjesno udruživanje ljudi i njihovo koordiniranje radi obavljanja zahtjevnih, velikih i/ili složenih poslova. Organizacijska teorija pomaže ljudima u stjecanju znanja glede organizacija/tvrtki, pomaže upravama u razumijevanju, predviđanju i kontroli ponašanja u organizaciji. Organizacijska teorija osigurava alate za razumijevanje kako su neke tvrtke nestale i kako su se neke druge velike tvrtke preko noći pojavile. No, organizacijska teorija pruža i više od toga, kao što je razvidno za istraživače koji su uložili napore u području organiza-

cije, a o tome govori ova knjiga i udžbenik, namjenjen ne samo studentima već i svima onima koji u tvrtkama moraju dati odgovor na pitanja i probleme organizacije u olujnim vremenima današnjice.

Različiti ključni smjerovi organizacijske teorije, od pojave klasične teorije do danas, ostavljaju trag u sferi poimanja organizacije. Ti poznati smjerovi kao, primjerice, sustavski pristup a jednako tako i kontigencijski smjer, imaju svoju evoluciju i ne završavaju u vremenu s pojavom neke nove dominirajuće organizacijske teorije. Nastajanem nove organizacijske stvarnosti, nove unutarnje i vanjske okoline, razvojem tehnologija, smjerovi i svhvaćanja glede organizacijskih fenomena oživljavaju u novim i suvremenim konceptima koji se ponekad teško mogu povezati s primjerice, idejama iz početka 20. stoljeća iako često ta veza postoji.

U suvremenim organizacijama paralelno danas egzistiraju i koncepti postmodernističkog shvaćanja, po kojem je znanje provizorno i modernizma koji teži predikciji i kontroli te shvaća znanje kao univerzalno. Pri tome neki pojedinci i grupe preferiraju gledanje organizacija kroz prizmu davanja smisla i intepretacije, sukladno simboličkoimperativnom pristupu, zanemarujući važnost pojmova kao što su produktivnost ili učinkovitost. U organizacijama koje su striktno usmjerene financijskim ciljevima i preferiraju profit, učinkovitost, konkurentsku prednost, nagrađivanje managera – ne rijetko se događaju pojave zanemarivanja ljudskih potencijala, a takva pojava bila je podložna kritici još u vrijeme afirmiranja klasične teorije i znanstvenog pristupa organizaciji. Odlučivanje u suvremenoj organizaciji događa se u praksi često po obrascu višekriterijskog odlučivanja, premda ne uvijek kroz formalne i dokumentirane modele. Ono se javlja i u interakciji pojedinca s drugim donositeljima odluke koji

imaju svoje preferencije, drugačije interese, kako to sagledava disciplina teorije igara. Modeli koji daju potporu odlučivanju danas, posebno u svrhu menadžerskih strateških odluka, u dobrom se dijelu temelje na mogućnostima informacijskih tehnologija i sustava, te se baziraju na obradi velikih količina podatka uz računalnu potporu.

Implementacija informacijsko-komunikacijske tehnologije općenito podiže performance procesa na višu razinu.

U današnje vrijeme organizacije su razmjerno često intenzivne znanjem i prisiljene su ubrzano učiti, prilagođavati se zahtjevnoj okolini, što postavlja izazove kako menadžerima tako i zaposelenicima. Okolina je nerijetko vrlo kompleksna zbog globalizacije i sveopćeg umrežavanja omogućenog primjenom informacijskih tehnologija.

Kompleksnost okoline, ali i unutrašnjost organizacije vodi prema neočekivanim obrascima ponašanja i zahtjeva nove pristupe i povećane napore menadžera i lidera.

I upravo zato, u ovom olujnom vremenu knjiga prof. dr. sc. Fabca dolazi u pravo vrijeme i vodi nas kroz nepregledne labirinte organizacije u traženju optimalnih odgovora na pitanja ponašanja u određenom trenutku razvoja organizacije.

Pripremio: mr. sc. Branko Pavlović www.suvremena.hr

91

Modna industrija 2021

Pet važnih trendova pripremio: Ante Gavranović

O

ve godine sve izgleda drukčije, a modna industrija – koja je 2020. godine ostvarila rekordno mali profit – nije iznimka. S obzirom na krajnju opasnost s kojom se industrija suočila, ne postoji jednostavna, standardizirana knjiga s pravilima za narednu godinu.

Umjesto toga, modne tvrtke moraju prilagoditi svoje strategije tako da odgovaraju njihovim individualnim prioritetima, izloženosti tržištu i mogućnostima.

Jasno je da je pandemija COVID-19 ubrzala brojne industrijske trendove, uključujući pad potražnje, značajan pomak ka digitalnoj kupovini, ponovni fokus potrošača na socijalnu pravdu i pošten odnos prema 92

Suvremena trgovina 2(46)

odjevnim radnicima. Sektor putovanja i turizma radi jačanja potražnje za modom i potrebe prilagodbe novom načinu razmišljanja potrošača „manje je više“.

Dok se modni lideri trude kretati kroz pandemiju i izvan nje, najuspješniji će biti oni koji se mogu upoznati s tim trendovima, predstavljenim u ovoj zbirci podataka iz izvještaja o stanju mode iz 2021. godine, izrađenoj u suradnji s The Business of Moda.

Smanjena potražnja Potražnja za modom naglo je pala tijekom globalnih „zaključavanja“ 2020. godine. Formalna odjeća, koja je već propadala, zabilježila

je još veći pad prodaje, a prodaja odijela je opadala kako je sve više ljudi radilo od kuće i prestajalo odlaziti na priredbe. Nejasna ekonomija, suzdržana potrošačka snaga, nezaposlenost i rastuća nejednakost, vjerojatno će spriječiti da se potražnja za modom ove godine vrati na razinu prije pandemije. No, pod optimističnijim scenarijem ekonomskog oporavka, kineska prodaja mode 2021. mogla bi premašiti onu iz 2019., Europa bi se mogla približiti čak i 2019. (pad od 2 do 7 posto), a Sjedinjene Države mogle bi malo više zaostati (pad od 7 do 12 posto). Tvrtke bi trebale iskoristiti nove mogućnosti, a neke bi se trebale i udvostručiti premašivanjem kategorije, kanala i teritorija. Neke moguće svi-

jetle točke su: luksuzni segment u Kini, sportska i aktivna odjeća (temeljeno na kontinuiranom interesu potrošača za zdravlje i wellness) i casual odjeća dok ljudi nastavljaju raditi od kuće.

Digitalna utrka Uz globalnu pandemiju koja ljude drži kod kuće, 2020. godinu možemo pamtiti kao godinu kada se modna maloprodaja definitivno preusmjerila na mrežnu. Kako su brendovi prihvatili streaming uživo, virtualnu korisničku uslugu i socijalnu kupnju, digitalno je usvajanje ubrzano skočilo. Godine napretka postignute su za nekoliko mjeseci. Izvanmrežna maloprodaja možda će ove godine vratiti dio tržišnog udjela, ali internetska bi prodaja trebala ostati visoka. Kupci će zahtijevati sve sofisticiranije digitalne interakcije. Ovo će biti godina za modne igrače koji će prihvatiti i optimizirati internetsko iskustvo i kombinaciju kanala, istovremeno pronalazeći načine za integriranje autentičnog ljudskog dodira. „Maloprodaja nije mrtva, ali je mrtva dosadna maloprodaja“, tvrde poznavatelji odnosa na tržištu. Potražite više streaminga uživo, virtualnu markiranu odjeću za avatare i suradnju između modnih tvrtki i video igara.

Socijalna pravda

Prekinuta putovanja

Razgovor o održivoj modi sada se razvija izvan utjecaja industrije na okoliš, a pitanja socijalne pravde i ljudskih prava dobivaju sve veći značaj. S radnicima u proizvodnji odjeće, prodajnim pomoćnicima i ostalim slabo plaćenim radnicima na kraju krize COVID-19, potrošači postaju svjesniji koliko su ranjivi zaposlenici u modnom lancu vrijednosti. Otprilike dvije trećine potrošača reklo nam je da će zaustaviti ili značajno smanjiti kupnju marke ako se prema zaposlenima ili prema dobavljačima ne odnosi korektno.

Modna industrija ima puno koristi od globalnog turizma i desetljećima je imala koristi od snažnog rasta potonjeg. No, pandemija je znatno usporila ili potpuno prekinula međunarodna putovanja, a trgovci u glavnim trgovačkim centrima od tada bilježe značajne gubitke. Modeliranje scenarija od strane McKinseyja i Oxford Economics sugerira da će od 2021. industrija putovanja proći kroz tri postkrizne faze: oporavak od pandemije, ekonomski oporavak i novu normalu - s vremenom i tempom oporavka koji se razlikuju u različitim regijama.

Iako još nije jasno hoće li se takvi stavovi pretvoriti u opipljive promjene u ponašanju pri kupnji, počinju se pojavljivati neki znakovi.

Jedan od primjera bilo je sudjelovanje tisuća potrošača širom svijeta u kampanji #PayUp – prozivanje marki koje se nisu obvezale platiti radnike tijekom krize za posao koji su već obavili.

Društveni mediji i porast generacije Z kao potrošača, vjerojatno će ovo učiniti dugoročnim trendom.

Dakle, sada je vrijeme za autentičnost i djelovanje. Robne marke moraju smisleno surađivati sa sindikatima, radnicima, neprofitnim organizacijama i nadzornicima za prava radnika.

Međunarodni se turizam možda neće vratiti na razinu pretpandemije prije 2023. ili 2024. To znači da bi se modne tvrtke trebale usredotočiti na bolji angažman s lokalnim kupcima i strateška - ali ne i ishitrena - ulaganja na tržišta koja se brže oporavljaju, poput Kine. Rukovoditelji bi također trebali početi planirati svijet nakon COVID-19, osiguravajući se da će moći iskoristiti uzbuđenje koje će se osloboditi kad pandemija završi.

Manje je više Čak i prije COVID-19, pretjerane zalihe i široko rasprostranjena ulaganja modne industrije narasle su do te mjere da je samo 60 posto odjeće prodano po punoj cijeni, stvarajući milijarde dolara izgubljenih prihoda i marži. Pitanje zaliha pogoršat će se ako se tvrtke ne uspiju prilagoditi novom načinu razmišljanja potrošača „manje je više“ što uključuje sklonost dugotrajnoj, kvalitetnijoj, održivo proizvedenoj robi. Modni rukovoditelji odgovaraju na ove nove pritiske stavljajući smanjenje SKU-a visoko na dnevni red. Ostali planovi za smanjenje zaliha uključuju iskorištavanje poboljšane analitike uvida u kupce i skraćivanje vremena isporuke za razvoj proizvoda, a neki se i odvajaju od sezonskog modnog ST kalendara. www.suvremena.hr

93

Šivanje po mjeri C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

ZAGREB NAMA, Ilica 4 NAMA Kvatrić, Kvaternikov trg ORLJAVA, Gundulićeva 11 KRAPINA KOTKA, prodavaonica, Krambergerova 2 PULA RT - STIL, Flanatička 3 RIJEKA TEKSTILPROMET, Koblerov trg 1 DUBROVNIK TEKSTILPROMET, Nikole Tesle 2 OSIJEK TEKSTILPROMET, Trg slobode 3 ZADAR SMOKVICA, Fashion Square, Franka Lisice 6 ŠIBENIK M – club, Trg kralja Držislava 4 POŽEGA Orljava – prod. 7, Florjanova 5

Sve za Vaše digitalno poslovanje.

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

e-Račun info.BIZ e-Arhiv e-poslovanje ePotpis u oblaku Digitalizacija arhive www.fina.hr

prodaja@fina.hr

Više na erstebank.hr/george

Preuzmi George aplikaciju

George.

Gotovinski kredit budućnosti.

George je najkraći put do gotovinskog kredita, od zahtjeva do realizacije, kredit prvi put možeš realizirati bez papira - putem aplikacije!

To zvuči brzo i jednostavno, zato što i je. Preuzmi George aplikaciju jer baš svi ste dobrodošli u budućnost bankarenja!

Za iznos kredita 40.000 kuna, uz fiksnu kamatnu stopu 6,09% godišnje, rok otplate 60 mjeseci, izračunato na dan 1.3.2021., efektivna kamatna stopa iznosi 6,28%, mjesečni anuitet 774,99 kuna, a ukupan iznos koji klijent treba platiti je 46.499,42 kuna.

Ako nisi klijent Erste banke, svakako provjeri na webu i u aplikaciji tehničke preduvjete za realizaciju George kredita.