Skip to main content

Srpski glas 12. novembar

Page 1

THE ONLY SERBIAN WEEKLY NEWSPAPER IN AUSTRALIA PRINTED IN SERBIAN CYRILLIC SCRIPT

35 godina ~uvar srpskog identiteta l ^etvrtak/Thursday 10.4.2025. 12. 11. 2026. l YearXXXIV XXXV No.2652 2735

S E R B I A N

V O I C E

W E E K L Y

l Price - NSW/VIC/QLD/ SA/TAS - $6.00 WA/NT/ NSWCountry/ACT - $6.50

Tema nedeqe:

Me|uizbori u Americi Strane 16, 17

Zajednica:

Strana 4

Australija: Strana 12

Vrhovni sud razmatra ukidawe zabrana dru{tvenih mre`a za decu

Kamerom i perom kroz srpsku zajednicu Sidneja

Strana 13

Trgovinski lanac ”Dejvid Xons” pred zatvarawem?

Strana 20

Putopis:

Pri~a o Amsterdamu

Republika Srpska: Strana 25

Riznica:

Kako je pre 34 godine odbraweno Nevesiwe i Hercegovina

Strana 8

Neverovatni put Ilije Ili}a do Solunskog fronta


2 ^etvrtak 12. novembar 2026.

IZME\U DVA VIKENDA

PUNA SKUP[TINA POSLANIKA, NIOTKUDA PARTIJA:

Za{to stranaka u parlamentu ima kao na ruci prstiju U~enica Umetni~ke {kole u Kraqevu jedna je od dve `rtve saobra}ajne nesre}e u Hrvatskoj Uz saglasnost porodice, Kolektiv Umetni~ke {kole u Kraqevu je objavio vest da je maloletna dr`avqanka Crne Gore, koja je poginula u saobra}ajnoj nesre}i na auto-putu u Hrvatskoj, u~enica IV razreda te {kole Vasilija Pawako. Te{ke telesne povrede zadobili su u~enik IV razreda Igor Vu~kovi} i nastavnik Zoran Sretovi}, koji su hospitalizovani i nalaze se van `ivotne opasnosti. Od ranih jutarwih ~asova u~enici, nastavnici i gra|ani Kraqeva pale sve}e i pola`u cve}e ispred Umetni~ke {kole. Tuga i neverica je me|u decom i nastavnim osobqem da je wihova {kolska drugarica i talentovana u~enica izgubila `ivot u te{koj saobra}ajnoj nesre}i u Hrvatskoj. „Ona je iz Crne Gore. Ovde je poha|ala {kolu. Boravila je kod dede. Nade su bile do zadweg momenta da je ona me|u `ivima. Zajedno sa jo{ jednim u~enikom iz IV godine i sa na{im profesorom krenuli su put Praga, ^e{ke, na simpozijum po pozivu Umetni~ke {kole iz Praga da predstavqaju na{u {kolu. Da u~estvuju tamo u radu i tako daqe. Na najboqi mogu}i na~in i sa najboqim i najiskrenijim namerama. I ne mo`e se re~ima opisati ose}aj koji je u nama. U svima nama i ovde i na ovom mestu u~enici i zaposleni se opra{taju od na{e Vasilije”, ka`e Zoran Jakovqevi} direktor Umetni~ke {kole u Kraqevu. Me|u putnicima Ni{ ekspresa bili su i 18. godi{wi u~enik Igor Vu~kovi} koji je zadobio prelom nadlaktice i posekotinu na glavi i nastavnik Zoran Sretovi} kome su nakon prevrtawa autobusa polomqena dva rebra. Zbrinuti su u Klini~ko bolni~kom centru u Zagrebu i wihove povrede nisu opasne po `ivot. U saobra}ajnoj nesre}i na auto-putu u Hrvatskoj neposredno posle petqe Ivani}-Grad u blizini Zagreba, dve osobe su izgubile `ivot, 6 putnika je te`e, a 27 lak{e povre|eno.

SERBIAN VOICE WEEKLY Published by: Princip Pres Australia Pty Ltd Serbian Voice Newspaper; ABN: 84 159 811 971 Director and Editor-in-Chief: Sasa Jankovic Address: 2/64 Dundee Way, Sydenham, VIC 3037. Contact: Tel. (+61) 0466 879 539 (Mobile, Viber, WhatsApp, Telegram: +61 466 879 539) (Secondary phone: +61 0466 539 877) Email: info@srpskiglas.com.au ; Facebook.com/srpskiglas Web: www.srpskiglas.com.au Direktor, glavni i odgovorni urednik: Sa{a Jankovi}

35 godina ~uvar srpskog identiteta Svakog ~etvrtka {irom Australije Pretplata: Cena godi{we pretplate na {tampano izdawe je $350. Polugodi{wa pretplata iznosi $185. Uplatu mo`ete izvr{iti na ra~un: Commonwealth Bank Princip Pres Australia Pty Ltd; BSB: 063-169; ACC: 1037 2912 Cena godi{we pretplate na digitalno izdawe je $160. Distribucija i marketing: Srpski glas se distribuira u svim saveznim dr`avama i svim ve}im gradovima Australije. Za sva pitawa u vezi distribucije i ogla{avawa kontaktirajte na{u redakciju. Autorski tekstovi odra`avaju stavove autora i ne predstavqaju zvani~ni stav Srpskog glasa. Prvi broj Srpskog glasa iza{ao 19. marta 1991. godine.

U ranijim sazivima bilo je predstavnika preko 30 stranaka, a sada desetak. Politikolog Savo Simi} tvrdi da je razlog pad poverewa u partije, ali i referendumska atmosfera koja je pratila izbore U novom sazivu Skup{tine Srbije, 15. po redu, koji }e startovati 17. novembra, bi}e desetak stranaka i pokreta, {to je tri puta mawe nego u prethodnim postavama u srpskom parlamentu. Prag zakonodavnog doma i lak cenzus od tri odsto na glasawu 25. oktobra uspele su da presko~e samo dve ve}inske liste i pet mawinskih. Ovakva postavka snaga rezultat je referendumske atmosfere na izborima, ali i pada poverewa u partije. „Studentsku listu – studenti pobe|uju” ~ine ~lanovi Studentskog pokreta, dok je „Aleksandar Vu~i} – Ujediwena Srbija” nastupila kao koalicija okupqena oko Srpske napredne stranke. Tako su uz SNS, u parlament u{le Partija ujediwenih penzionera Srbije (PUPS), Srpska radikalna stranka (SRS), Narodna seqa~ka stranka, Ujediwena seqa~ka stranka, Bo{wa~ko srpski savez (BOSS)... Predstavnike }e imati Savez vojvo|anskih Ma|ara, SDP Rasima Qaji}a, Albanska koalicija, SDA Sanxaka i SPP Usamea Zukorli}a. Izborni neuspeh mnoge je ostavio u koloni vanparlamentarnih stranaka. Me|u wima su Socijalisti~ka partija Srbije, Novi DSS, SRCE, Stranka slobode i pravde. Tako|e, zbog neu~e{}a na izborima u skup{tinskom svetu ne}e biti Demokratske stranke, Pokreta slobodnih gra|ana, Zeleno-levog fronta, Narodnog pokreta Srbije... Ove partije su podr`ale „Studenstku listu” i odlu~ile da ne idu u izbornu trku. Time }e 15. saziv biti u grupi parlamentarnim timova sa malo stranaka u klupama, poput onog koji je bio od 2004. do 2007. godine. Tada su poslanike imali Srpska radikalna stranka, Demokratska stranka Srbije (DSS), Demokratska stranka, G17 plus, Srpski pokret obnove (SPO), Nova Srbija (NS) i Socijalisti~ka partija Srbije. Kada je deo partija bojkotovao izbore 2020. godine, u skup{tinske klupe je u{lo preko 20 stranaka i pokreta. Politikolog Savo Simi} rekao je za RT Balkan da je generalno trend u svetu da je mawe poverewe gra|ana u politi~ke aktere i politi~ke stranke, po-

gotovo one koje su du`e u politici. „Interesantno je i gotovo neponovqivo u na{oj izbornoj praksi da grupa gra|ana, pokret, pobedi na izborima, {to sigurno ukazuje na trend nepoverewa prema politi~kim strankama. Videli smo da ve}ina stranaka za koje smo smatrali da }e u}i u parlament, nisu uspele. Definitivno, to jeste trend i ovo jeste politi~ka situacija koju nismo do sada imali”, rekao je Simi}. On je naveo da je u prethodnim sazivima bilo vi{e stranaka u Skup{tini, ali je dodao da se radi o „politi~kom {lepawu”, jer su mesta u parlamentu imale stranke koje gotovo nikada ne u~estvuju samostalno na izborima i {lepaju se uz velike partije odnosno, na primer, „koaliciju oko SNS-a”. „Mi tako imamo mawi broj lista koje na izborima u|u u parlament od broja stranaka. Imali smo situaciju da je 2022. godine bilo 12 lista koje su u{le u Skup{tinu, a 2023. deset, a onda do|emo u situaciju da je to zapravo 25 politi~kih partija ili vi{e od toga. To se onda preslikava na broj poslani~kih klubova. Mi imamo dosta mawinskih partija, dosta su lak{e za osnivawe”, istakao je na{ sagovornik i dodao da mawinske stranke lak{e ulaze u parlament pravilom prirodnog praga i dodatnim koeficijentom. On je podsetio da su dve tre}ine stranaka iz registra politi~kih partija mawinske. Rekao je i da su izbori za nama specifi~ni, jer smo imali referendumsku atmosferu gde su se gra|ani opredeqivali da glasaju strate{ki, {to zna~i da ne glasaju „za stranku ili opciju za koju smatraju da im je najpribli`nija, ve} glasaju za onu listu za koju smatraju da bi mogla da presko~i cenzus”. „Takore}i, za ili protiv Vu~i}a. I u toj atmosferi sve

druge stranke, grupe gra|ana koje u~estvuju na izborima su gubitnici, jer u takvim okolnostima one imaju jako malu {ansu da ostvare dobar rezultat na glasawu. Tu se gra|ani opredequju za ili protiv vlasti i to mewa sliku u kojoj imamo pet, {est politi~kih stranaka koje zastupaju stanovi{ta. Stranke koje su iza{le na izbore, a nisu bile deo ‚Studentske liste’ ili koalicije oko Srpske napredne stranke su najve}i gubitnici”, naveo je Simi}. HO]E LI „STUDENTSKA LISTA” OSTATI HOMOGENA? Govore}i o budu}nosti Studentskog pokreta, a u kontekstu potencijalnog stvarawa vi{e politi~kih pokreta ili stranaka, rekao je da su poslanici ove opcije potpisali izjavu gde su se moralno obavezali da ne}e ulaziti u druge politi~ke organizacije, niti da }e praviti odvojene poslani~ke klubove. „To je vi{e moralna odgovornost. Politi~ki to mogu da urade, pravo ih ne spre~ava u tome. ‚Studentska lista’ je heterogena grupa qudi u na~elima i stavovima, mislim da }e tu postojati izazovi. Rano je pri~ati o tome, ali imate qude koji su desno orijetisani kao {to je (Radomir) Sai~i}, (Jovo) Baki} koji je levo orijentisan. Kada govorimo o unutra{wim pitawima verujem da postoji saglasnost oko pitawa korupcije, vladavina prava, Kosova i Metohije... Mislim da }e problemi nastati o odnosima prema spoqnoj politici, kako }e se postaviti prema EU, da li }e to zna~iti udaqavawe od Rusije i Kine. Tu }e biti momenti gde }e morati da na|u re{ewe”, istakao je. On je dodao da }e „Studentska lista”, u trenutnim okolnostima opstati, „jer wima ne bi odgovaralo da se sada razjedine”, ali da u budu}nosti mo`e da do|e do nekih podela.


IZME\U DVA VIKENDA

^etvrtak 12. novembar 2026. 3

Velika Britanija se se}a `rtava Prvog svetskog rata, dok se sprema za novi sukob Papa Lav XIV u argentinskoj prestonici Buenos Ajresu

PAPA LAV XIV U ARGENTINI

Misa u Buenos Airesu pred dva ipo miliona vernika Na istorijskoj misi u argentinskoj prestonici Buenos Ajresu, pred rekordnih 2,5 miliona vernika, papa Lav XIV poslao je sna`nu poruku o odbrani hri{}anske porodice i solidarnosti sa najrawivijima. Papa je misu odr`ao pred mnogobrojnim vernicima okupqenim oko Spomenika [pancima, preneo je Vatikan wuz. Hiqade qudi stajale su u redu od ranih jutarwih sati kako bi me|u prvima u{le i zauzele mesto ispred ograde postavqene na oko 100 metara od bine. Okolni balkoni bili su ukra{eni `utim i belim cve}em u bojama Vatikana, a dok je prolazio u svom „papamobilu” Lava je do~ekalo more argentinskih i vatikanskih zastava. Na nekima je stajala poruka: „Dobro do{ao, papa Lave”. Prema podacima lokalnih vlasti, okupilo se 2,5 miliona vernika, {to je impresivna brojka u zemqi u kojoj, prema procenama, opada broj kr{tewa i ven~awa. Me|u okupqenima bilo je mnogo porodica sa decom, a vernici su pristigli i iz susednih zemaqa Ju`ne Amerike. Papa je tokom mise naglasak stavio na ulogu hri{}anske porodice, poru~iv{i da ona nije „zastarela”, ve} da u modernom dobu punom nesigurnosti predstavqa ~vrst temeq i kqu~no mesto za preno{ewe vere i evangelizaciju. Poglavar rimokatoli~ke crkve doputovao je u nedequ iz Urugvaja u Argentinu, na drugu deonicu svoje 12-dnevne turneje po Ju`noj Americi, prenosi Tawug. Papa ovu turneju realizuje uprkos tome {to je nepunih mesec dana ranije imao operaciju na plu}ima nakon {to mu je dijagnostikovan rak plu}a u ranoj fazi.

AUTOMOBIL KAO RAKETA –

BYD prebacio 500 kilometara na sat Elektri~ni hiperautomobil Yangwang U9 Xtreme kineskog automobila BYD dostigao je brzinu od 503,17 kilometara na ~as, postav{i prvi serijski automobil koji je prema{io granicu od 500 kilometara na ~as.

Rekord je postignut 1. novembra na zatvorenom delu me|unarodnog puta [eik Kalifa bin Zajed u Abu Dabiju, u Ujediwenim Arapskim Emiratima. Za volanom je bio nema~ki voza~ Mark Baseng, koji je prethodno upravqao istim automobilom i prilikom postavqawa rekorda u Nema~koj. Novi rezultat nadma{io je prethodni rekord istog modela, postavqen u septembru 2025. godine na test-poligonu u nema~kom Papenburgu, kada je dostignuta brzina od 496,22 kilometra na ~as. Iza neverovatnih performansi kineskog hiperautomobila stoje ~etiri elektromotora, ~ija ukupna snaga prema{uje 3.000 kowskih snaga. Svaki motor pokre}e po jedan to~ak, a sistem omogu}ava nezavisnu raspodelu snage i obrtnog momenta, {to doprinosi stabilnosti i kontroli vozila pri ekstremnim brzinama. Posebnost modela je i elektri~na arhitektura napona od 1.200 volti, koja omogu}ava efikasniji prenos energije i upravqawe velikim optere}ewima. Elektromotori mogu da dostignu do 30.000 obrtaja u minutu.

Velika Britanija je i ove godine, sto {esti put zaredom, obele`ila Dan se}awa na poginule i rawene u~esnike Prvog svetskog rata i svih potowih vojnih sukoba. Kako pompa i ceremonija nala`u, venac na Senotaf - spomenik Neznanim junacima ispred ulice Dauning, prvi je polo`io kraq ^arls Tre}i. Uz wega je bio i princ od Velsa Vilijam, dok je `enski kraqevski dvojac – kraqica Kamila i princeza od Velsa Ketrin, posmatrao ceremoniju sa balkona Forin ofisa. Pored spomenika podignutog 1920. godine i posve}enog „Slavnim mrtvima” prodefilovalo je deset hiqada pripadnika britanskih vojnih snaga. Pre`ivelih veterana Prvog svetskog rata vi{e nema me|u `ivima. I veterani Drugog svetskog rata su sve re|i, te se tako ove godine ispred Senotafa na{lo samo wih dvanaest. Politi~ki komentatori zlurado su primetili da je broj veterana skoro jednak broju `ivih britanskih premijera, koji tako|e tradicionalno prisustvuju obele`avawu Dana se}awa. Naime, ceremoniji je prisustvovalo ~ak devet premijera od konzervativca Xona Mejxora, preko laburista Tonija Blera i Gordona Brauna, pa sve dok bregzitovskog niza {efova vlade od Dejvida Kamerona i Tereze Mej, preko Borisa Xonsona, Liz Tras i Ri{ija Sunaka, pa sve do laburi-

ste Kira Starmera. Venac je u ime Vlade naravno polo`io deseti u nizu – laburista Endi Barnam. Odmah po okon~awu Prvog svetskog rata francuski general Fo{ naredio je da Parizom prodefiluju ratni vojni veterani, a posebno oni, koji su unaka`eni bojnim otrovima, koji su bili u {irokoj upotrebi na Zapadnom frontu. Francuski ratni invalidi prodefilovali su prestonicom kao heroji. Fotografije wihovih rana nalazile su se na razglednicama i kalendarima. Wihova `rtva je slavqena, te se Vojni muzej u Parizu i dan danas zove „Invalidi”. Wihovi britanski saborci nisu bili te sre}e. Niko ih nije do~ekao kao heroje, a nisu im dodeqene ni invalidnine, niti bilo kakve nov~ane nadoknade. Ve}ina wih je ubrzo zavr{ila na ulicama sa ispru`enom rukom. Zbog ka{wewa isplata nov~anih nadoknada u procesu demobilizacije, u januaru 1919. godine pedeset hiqada ratnih vojnih veterana stupilo je u {trajk. Dinastija Hanovera, koja je tokom Prvog svetskog rata promenila ime u Vindzor, `ivela je u

strahu od revolucije, sli~ne onoj, koja je odnela `ivote wihovih ro|aka Romanovih. Dan se}awa iskoristio je i glavnokomanduju}i britanske vojske, mar{al ser Ri~ard Najton, koji je u intervjuu za Bi-BiSi ocenio da su „pretwe u svetu u porastu, a pogotovu kada je re~ o Rusiji”. On je istakao da britanska armija prolazi kroz period ubrzane modernizacije i prilago|avawa dronskom na~inu ratovawa, tako da brojna plovila i borbene letelice odlaze u penziju zbog „zastarelosti”. Britanska armija trenutno broji oko stotinu trideset osam hiqada qudi u uniformama. Pore|ewa radi, taj broj je bio dva i po puta ve}i 1979. godine. Na kraju Prvog svetskog rata, uniforme je nosilo ~ak ~etiri miliona qudi. Pokrenuta je nacionalnu kampawu „Budi spreman” sa ciqem da svako doma}instvo u Britaniji u svakom trenutku ima dovoqno hrane, vode i lekova za tri dana u slu~aju prirodne katastrofe, sajber napada i ratne opasnosti. Osim skladi{tewa konzervirane hrane, gra|anima se preporu~uje tri litara pija}e vode po osobi dnevno.

TRI GODINE OD UBISTVA DO PO^ETKA SU\EWA

Su|ewe za ubistvo ^arlija Kirka po~iwe tek za dve godine

Tajler Robinskon optu`en je pred sudom u Juti za ubistvo desni~arskog aktiviste ^arlija Kirka Sudija Toni Graf iz Jute doneo je dugo i{~ekivanu odluku o datumu su|ewa Tajleru Robinsonu, optu`enom za ubistvo konzervativnog aktiviste ^arlija Kirka, odrediv{i da bude odr`ano u junu 2028. nakon {to su tu`ila{tvo i odbrana predlo`ili zna~ajno razli~ite datume za po~etak su|ewa. Graf je izjavio da }e su|ewe Robinsonu po~eti 21. juna 2028. godine, a za sam proces predvi|eno je 105 dana, preneo je

Foks wuz. Robinson (22) je optu`en da je 10. septembra 2025. godine ubio 31-godi{weg Kirka tokom skupa na Univerzitetu Juta veli, pucaju}i na wega iz lova~ke pu{ke sa krova zgrade na suprotnoj strani univerzitetskog dvori{ta. Tu`ioci okruga Juta su u sudskim podnescima i usmenim izlagawima predlo`ili 31. januar 2028. kao po`eqan datum, uz napomenu da bi mogli da budu spremni i u oktobru 2027. godine. Tu`ioci su ranije rekli da nameravaju da tra`e smrtnu ka-

znu za Robinsona, podse}a SiEn-En. Robinskon se u septembru izjasnio da nije kriv po optu`bama, nakon dugog preliminarnog ro~i{ta u julu. Wegov tim odbrane predlo`io je kraj 2029. godine kao okvirni termin za po~etak su|ewa. Jedna od advokata odbrane Stasi Viser, izjavila je na ro~i{tu u oktobru da je vremenski okvir koji predla`e tu`ila{tvo „neprakti~an” zbog obimne dokumentacije koju je potrebno pregledati. Sud tako|e nastoji da u saradwi sa obema stranama izbegne odre|ivawe datuma koji bi se poklapao sa su|ewima u drugim predmetima u kojima su ovi advokati ve} anga`ovani. Tempo odvijawa ovog slu~aja nai{ao je na kritike ~ak i predsednika Donalda Trampa, koji je na svojoj platformi „Truth Social” napisao da sudija obavqa „u`asno lo{ posao” u vo|ewu postupka, prenosi Foks wuz.


4 ^etvrtak 12. novembar 2026.

TEMA NEDEQE

ME\UIZBORI U AMERICI:

Teksa{ki masakr sekirom ili kako je dizel presudio Trampu Rezultat me|uizbora u Americi je takav da su Demokrate preuzele oba doma Kongresa i osvojile republikanske bastione u kojima decenijama nisu pobe|ivale. Tramp ostaje predsednik, ali vi{e ne mo`e da vlada kao do sada. [ta to zna~i za Ameriku, svet i Srbiju? Pi{e: Zoran Stanojevi}, RTS-ov portal Oko Pre dve godine, neposredno posle predsedni~kih izbora na kojima je Tramp pomeo Kamalu Haris, zatekao sam se na simpozijumu u Va{ingtonu, gde je jedan ugledni ameri~ki politi~ki analiti~ar prili~no o~ajnim glasom govorio kako je veliko pitawe da li }e SAD vi{e ikada imati slobodne izbore. Pri~ao je iskreno, iako sam smatrao da preteruje. Verovao je da se SAD mewaju na pogre{an na~in, da populizam pobe|uje razum i savest i da koli~ina mo}i koju su gra|ani predali Trampu u ruke (Bela ku}a i oba doma Kongresa) ne mo`e da proizvede ni{ta dobro. Trampova inauguracija u januaru 2025. samo je u~vrstila takve stavove kod liberalnijih Amerikanaca. Svi tehnolo{ki moguli bili su prisutni na sve~anosti kako bi se poklonili novom predsedniku, kao i drugi najmo}niji i najbogatiji qudi SAD, {to je ukazivalo da Tramp ne}e imati ozbiqnu opoziciju koja bi mogla da ga sekira. Kad smo ve} kod sekire, wegova je u tom trenutku bila duboko u politi~kom medu. Mawe od dve godine bilo je potrebno ameri~kom narodu da mu ograni~i upotrebu metafori~ne sekire kojom je u me|uvremenu nekontrolisano udarao gde stigne. I to je uradio na slobodnim izborima. Velike politi~ke pobede u Americi obi~no se opisuju re~ju „odron“ (landslide). Ovoga puta i tu se oti{lo korak daqe, pa se govori o pravom izbornom masakru nad republikancima. Demokrate }e imati ve}inu i u Predstavni~kom domu i u Senatu, mada ne i dvotre}insku, neophodnu za neke krupne odluke, poput smene predsednika. Iako se Tramp sada vajka kako bi sve bilo druga~ije da je wegovo ime bilo na listi}u, mnogi komentatori uvereni su da ovo jeste zapravo bio referendum o wegovom predsednikovawu. Ve}ina kandidata za mesto u Senatu i Predstavni~kom domu koje je otvoreno podr`ao pora`ena je, pa se sada dovodi u pitawe i budu}nost Trampovog pokreta MAGA, koji je potpuno preuzeo Republikansku stranku. Zna~i li to da je demokratama otvoren put za povratak u Belu ku}u za dve godine? Nikako. Demokrate su sada pod velikim pritiskom svog liberalnog krila, koje protivnici nazivaju i socijalisti~kim. Predstavnici te struje jesu demokratama doneli dosta glasova na ovim izborima, ali problem je {to tra`e povratak na kurs s kojeg je oduvana Kamala Haris. Ona, ina~e, koketira s novom kandidaturom, {to bi moglo da obeshrabri neke mo`da boqe demokratske kandidate, poput Gevina Wusoma. Bude li ta struja predwa~ila u stranci, mogu}a je dodatna radikalizacija sukoba s MAGA republikancima, koja bi se ogledala u blokadi saveznih institucija u trenutku kada je zemqi neophodan konsenzus, kako govore umereniji Amerikanci. Taj sukob mogao bi da iznedri i druga~ijeg kandidata na republikanskoj strani, naro~ito sada kada je jasno da }e se Trampov glas u stranci mawe slu{ati.

Зграда Капитола у Вашингтону KADA EKONOMIJA ISPOSTAVI RA^UN Lako je sada re}i da su Trampa skupo ko{tali hazarderski potezi, pre svega u ekonomiji. Uveo je visoke carine mnogim dr`avama, iako su ga upozoravali da je to neodr`ivo i {tetno, pre svega po standard ameri~kih gra|ana, da bi zatim podjednako stihijski carine smawivao i ukidao, ostavqaju}i utisak da ekonomiju vodi hirovito, a ne promi{qeno. Posle akcije uklawawa Madura sa vlasti u Venecueli usledio je novi, nepromi{qeni napad na Iran, koji je udvostru~io cene goriva, i to u izbornoj godini. Demokrate, takore}i, nisu morale ni da vode kampawu. Dovoqno je bilo da ka`u da gore od Trampa ne mogu. Rezultat je da su republikanci izgubili ne samo u takozvanim „sving“, odnosno neopredeqenim dr`avama, ve} i u crvenim bastionima poput Teksasa, Kanzasa i Ju`ne Karoline, gde se demokratske pobede ~ekaju decenijama, zamalo pa ~itav vek. Na primer, Kanzas je posledwi put izabrao demokratskog senatora 1932. godine. Mandat koji je demokrata Adam Hamilton sada osvojio bio je u rukama republikanaca neprekidno od 1919. godine – punih 107 godina. Ina~e, Hamilton je donedavno bio registrovani republikanac. U istorijske rezultate treba upisati i to da je Xorxija izabrala Ki{u Lens Botoms, prvu Afroamerikanku na mestu guvernera u istoriji SAD. Novi senator iz Mi~igena, Abdul el Sajed, prvi je musliman izabran u Senat. Oboje su demokrate, naravno. Ipak, vi{e od te istorije boli „masakr“ u Teksasu, gde su demokrate dobile

На међуизборима у Америци

i guvernerku, \inu Hinohosu, i senatora, Xejmsa Talarika, iako je wihove protivkandidate Tramp glasno podr`ao. A on je u Teksasu 2024. pobedio sa gotovo 14 procentnih poena razlike. DEMOKRATE U KONGRESU Kada demokrate preuzmu ve}inu u oba doma Kongresa, Senatu i Predstavni~kom domu, Donald Tramp }e te`e sprovoditi svoju politiku – demokrate }e mo}i da blokiraju wegove zakone, uslovqavaju usvajawe buxeta i pokre}u istrage protiv administracije. Kontrolom Senata mo}i }e i da spre~e imenovawe ministara, ambasadora i sudija koje predla`e predsednik. Tramp, me|utim, ostaje na ~elu izvr{ne vlasti i vrhovni komandant oru`anih snaga, zadr`ava kontrolu nad federalnom administracijom, vodi spoqnu politiku, donosi izvr{ne uredbe u okviru zakonskih ovla{}ewa i mo`e da stavi veto na zakone koje usvoji Kongres. Prakti~no, Tramp mo`e da nastavi da upravqa dr`avom, ali }e o krupnim zakonskim, buxetskim i kadrovskim odlukama morati mnogo vi{e da pregovara sa demokratama. Tramp je prili~no pomirqivo prihvatio rezultate izbora, iako je danima i nedeqama govorio da su izbori name{teni i nepo{teni. Demokratski Kongres mogao bi da blokira predloge zakona Trampove administracije, ali je i on najavio da }e stavqati veto na zakone koje mu demokrate budu slale. Na to, naravno, ima pravo. Ako ne bude voqe za dogovor, Amerika bi mogla da se suo~i sa ozbiqnom institucionalnom krizom. Prvi na redu bi bio buxet ~ije neusvajawe rezultira blokadom saveznih institucija.

S ^IM PRED PUTINA I SIJA Spoqna politika, pa i vo|ewe ratova, u velikoj meri ostaju u rukama predsednika, odnosno wegove administracije, ali moglo bi da zapne u Kongresu oko finansirawa. U prethodne dve godine Donald Tramp je na sastanke sa svetskim liderima dolazio kao neupitni vo|a SAD, najmo}nije vojne i ekonomske sile sveta, pa su ga svi slu{ali i kada je govorio ono {to nikako nisu `eleli da ~uju. Na mogu}i susret sa Putinom i Sijem, o kojem se razgovara uo~i samita u [en`enu 18. i 19. novembra, do{ao bi druga~iji Tramp, politi~ki oslabqen predsednik, ~ije ponude i obe}awa nemaju onu snagu koju su imale pre izbora. Za razliku od wegovih sagovornika, naro~ito predsednika Sija. Izbornim rezultatima mogao bi da se obraduje Volodimir Zelenski, kojem je Tramp pokazivao svilen gajtan najavquju}i za Ukrajinu nepovoqan dogovor o okon~awu rata sa Rusijom u narednim nedeqama. Sada, sa druga~ijim vetrovima u Va{ingtonu, Ukrajina bi mogla da dobije ve}i manevarski prostor u pregovorima, ali po cenu nastavka rata u nedogled. Rezultatima izbora raduje se i Evropska unija, ~ije suprotstavqawe Trampu vi{e ne mora da zna~i sukob sa ~itavim ameri~kim politi~kim vrhom. A tek kako je odahnuo premijer Kanade Mark Karni, koji samo {to nije potpisao pristupnicu Evropskoj uniji. GDE SMO TU MI Od po~etka Trampovog drugog mandata Sjediwene Dr`ave nemaju ambasadora u Beogradu, a kandidat Majkl Jang, predlo`en za ovu funkciju po~etkom juna, ~eka potvrdu Senata. Budu}i da sada{wi saziv Kongresa traje do 3. januara slede}e godine, postoji mogu}nost da wegovo imenovawe do tada bude potvr|eno. U suprotnom, nominacija se vra}a Trampu i proces kre}e ispo~etka, ali sada sa demokratskom ve}inom u Senatu, koja treba da prihvati kandidata. Srbija je u julu pokrenula strate{ki dijalog sa SAD i on ne bi trebalo da zavisi od pojedinaca koji su na vlasti u dve dr`ave, naro~ito jer spoqnu politiku SAD, podse}amo, vodi predsednik. Ali bi demokratski Kongres mogao da insistira na wenom preispitivawu, posebno kada je re~ o odnosima Srbije sa Rusijom i Kinom, pa i sa Iranom. Takve inicijative postojale su i u ovom sazivu, i to sa obe strane politi~ke podele. Najva`nije pitawe za nas su sankcije NIS-u, koje su i daqe prvenstveno u nadle`nosti ameri~kog Ministarstva finansija, odnosno izvr{ne vlasti. Tu je uticaj Kongresa mawi, ali postoji. Ovi ameri~ki me|izbori Srbiju, wenu budu}u vladu i predsednika dovode u izazovnu situaciju – da odr`e kontinuitet dobrih odnosa sa Stejt departmentom, koje je uspostavila prethodna vlada, ali i da se pribli`e demokratama, koje ~eka priprema za predstoje}e predsedni~ke izbore, zakazane za 7. novembar 2028. godine. U oba slu~aja neophodno je anga`ovawe srpske dijaspore, koja u tom procesu mo`e da pomogne. U Americi va`i pravilo da prvi predsedni~ki mandat slu`i da bi se osvojio drugi, a drugi da bi se ostavio trag u istoriji. Gra|ani su Trampu na polovini drugog mandata prili~no glasno poru~ili da je u istoriju krenuo lo{im putem. Ima jo{ prilike da to ispravi, ali o tome vi{e ne odlu~uje sam. Na snove o tre}em mandatu mo`e da zaboravi, kao i na aneksiju Grenlanda i Kanade. Ti planovi vra}aju se u viceve, barem za neko vreme. Jer, ne treba to smetnuti s uma: slobodni izbori zna~e i slobodu da se izabere neko kao Tramp, a mo`da i neko arogantniji od wega. Prva prilika za to je u novembru 2028.


PLANETA

Po~eli mirovni pregovori Ukrajine i Rusije uz posredovawe SAD u Abu Dabiju

^etvrtak 12. novembar 2026. 5

TRANSFER NOVCA

TRANSFER NOVCA širom sveta. Pružamo najbolje uslove i najveću uštedu! • Bez naknada za transfere preko $3,000! • Bolji kurs od bilo koje banke za transfere od $10,000 i više!

CALL US AND GET THE BEST RATE!

• Uštedite minimum $1,000 na slanje iznosa od $100,000! Ne plaćajte više nego što morate! BEO-EXPORT vam omogućava povoljan i siguran transfer novca, uvek uz najbolje uslove.

8781 1950

BEO-EXPORT 02 www.beoexport.com.au Sigurnost u svakom trenutku! BEO-Export Australia Pty Ltd ABN 55 074 232 830, AFSL 294171. Preporučujemo Vam da pre nego što izvršite uplatu pročitate naš Combined FSG & PDS koji su vam dostupni u našim k ancelarijama i na www.beoexport.com.au

Rat u Ukrajini – 1.721. dan. Specijalni predstavnici ameri~kog predsednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof i Xared Ku{ner, sasta}e se s evropskim predstavnicima pre po~etka dvodnevnih trilateralnih mirovnih pregovora u Ujediwenim Arapskim Emiratima. [ef ukrajinske delegacije Rustem Umerov izjavio je da je u Abu Dabiju po~eo sastanak ukrajinske delegacije sa predstavnicima Evropske unije i Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava, uo~i trilateralnih pregovora Rusije, Ukrajine i SAD. Trilateralni pregovori bi}e odr`ani danas i sutra, iza zatvorenih vrata i bez prisustva medija, rekao je za Sputwik neimenovani izvor upoznat sa organizacijom sastanka.

Va{ington bezbednosne garancije za Ukrajinu i posleratne dogovore smatra jednim od kqu~nih pitawa u procesu re{avawa sukoba, a kao posrednik nastoji da doprinese postizawu sporazuma prihvatqivog za obe strane. Evropski predstavnici ne}e neposredno u~estvovati u trilateralnim pregovorima, ali }e doputovati u Abu Dabi, gde su mogu}i odvojeni sastanci i drugi formati razmene mi{qewa. Nema~ku }e predstavqati savetnik kancelara za spoqnu i bezbednosnu politiku Ginter Zauter, Francusku diplomatski savetnik Jelisejske palate Emanuel Bon, dok }e u Abu Dabi doputovati i {ef kabineta predsednice Evropske komisije Bjorn Zajbert.

PUTNIČKA AGENCIJA

Rezervišite svoju kartu na vreme! Tražite najbolju ponudu za svoje putovanje? Beo-Travel je tu da vam pomogne da pronađete najpovoljniju kartu sa vrhunskim avio-kompanijama poput: Požurite i osigurajte svoje mesto! Kontaktirajte nas još danas i krenite u nezaboravnu avanturu!

8781 1960 BEO-TRAVEL

02 www.beotravel.com

TRY OUR NEW ONLINE BOOKING PLATFORM!

Vaš partner od poverenja!

Shop 2, Liverpool Plaza 165-191 Macquarie St, Liverpool NSW 2170 Radno vreme: pon - pet 9-17h • Pratite nas na društvenim mrežama! @BeoGroup @beogroupaustralia

GENERACIJA KOJA ODRASTA U GLADI:

Milion dece u Avganistanu bori se za opstanak SITUACIJA U KIJEVU I DWEPRU POSEBNO TE[KA:

Rusija promenila strategiju napada na Ukrajinu Situacija sa snabdevawem elektri~nom energijom u Kijevu i Dwepru ostaje „posebno te{ka” posle ruskih napada na energetske objekte i to uprkos radovima na popravci koji se odvijaju „danono}no, bez prekida”, izjavio je danas ukrajinski ministar energetike Denis [migaq. [migaq je naglasio u poruci na Telegramu da trajawe popravki direktno zavisi od intenziteta ruskih napada. Dodao je da je „od ove jeseni neprijateq usvojio sveobuhvatnu strategiju uni{tavawa ukrajinskog energetskog sistema i u velikoj meri promenio svoju taktiku”. Rusija „u velikoj meri koristi bespilotne letelice opremqene mlaznim motorima”, koje su sposobne da tra`e ciqeve, izme|u ostalog i uz pomo} tehnologija ve{ta~ke inteligencije, kako bi se pove}ala preciznost napada, rekao je ukrajinski ministar. Ruske snage prvenstveno ga|aju „strate{ke trafostanice, distributivnu opremu, dalekovode, termoelektrane, hidroelektrane, termoelektrane-toplane, kao i naftnu i gasnu infrastrukturu”, dodao je on.

Humanitarna kriza u Avganistanu poga|a pre svega decu. Oko milion devoj~ica i de~aka pati od te{ke neuhrawenosti, dok UN upozoravaju da bi se tokom zime milioni qudi mogli na}i na korak od gladi. To je prizor koji [agufa Abdul nikada ne}e zaboraviti. U avgustu je ta humanitarna radnica organizacije Save the Children posetila kliniku na severu Avganistana, koja prima pomo} i od nema~ke vlade. Tamo je videla iscrpqenu majku sa jednako neuhrawenom bebom. Majka je, pri~a Abdul, putovala ~etiri sata sa detetom u naru~ju, na temperaturi od 45 stepeni, samo da bi stigla do klinike. Porodica o~igledno nije imala drugog izbora. Takvi slu~ajevi vi{e nisu izuzetak. [agufa Abdul, koja je odrasla u [tutgartu, od ove godine radi za Save the Children u Kabulu. Pet godina nakon povratka talibana na vlast gotovo tre}ina stanovni{tva nema siguran pristup hrani. Kako pi{e DW, razmere krize svakodnevno su vidqive u 70 klinika koje vodi ta organizacija. Milioni devoj~ica i de~aka, ka`e Abdul, pate od akutne neuhrawenosti i ne unose dovoqno hranqivih materija. Prema wenim re~ima, oko milion dece pogo|eno je te{kom

neuhraweno{}u. „To su mala deca uzrasta od {est meseci do pet godina koja bi trebalo da se igraju, razvijaju i jedu zdravu hranu. Umesto toga, ona se danas prakti~no bore za goli opstanak”, ka`e Abdul. Dva faktora dodatno pogor{avaju situaciju. Prvi je povratak miliona Avganistanaca iz susednih zemaqa, pre svega Irana i Pakistana. Drugi je drasti~no smawewe pomo}i me|unarodnih donatora, me|u kojima je i Nema~ka. Ujediwene nacije procewuju da bi se situacija mogla dodatno pogor{ati sa dolaskom zime. Olga ^erevko iz Kancelarije UN za koordinaciju humanitarnih

poslova upozorava da bi broj qudi koji ne znaju odakle }e do}i wihov slede}i obrok mogao da pre|e 19 miliona. Za pet miliona qudi situacija bi do prole}a mogla da postane katastrofalna. „Moramo da delujemo pre nego {to stigne zima, a ne onda kada porodice ve} iscrpe sve mogu}nosti za pre`ivqavawe”, ka`e ^erevko. To podrazumeva distribuciju hrane, za{titu sto~nog fonda i druge proizvodne imovine, pomo} poqoprivrednicima pre isteka rokova za setvu, kao i obezbe|ivawe osnovnih zdravstvenih, prehrambenih i vodnih usluga.


6 ^etvrtak 12. novembar 2026.

PLANETA GENERAL KOJI BI MOGAO DA SMENI NETAWAHUA:

Ko je Gadi Ajzenkot? Masovni ubica iz Krakova preminuo u bolnici Po~inilac masovne pucwave u poqskom gradu Krakovu, u kojoj je u subotu popodne ubijeno {est osoba a 16 raweno ukqu~uju}i dva policajca, preminuo je jutros u bolnici od posledica rawavawa u razmeni vatre sa policajcima, saop{tila je lokalna policija. Osumwi~eni, 24-godi{wi poqski dr`avqanin, bio je u kriti~nom stawu. „Jutros smo dobili informacije iz bolnice o smrti mu{karca. Obavestila nas je bolnica, ali }e tu`ila{tvo pru`iti vi{e informacija“, rekao je pres tim Malopoqske policije. Napad se dogodio u subotu popodne u blizini Glavnog trga u Krakovu, poznatog turisti~kog centra, kada je naoru`ani napada~ uleteo automobilom na trg, a potom nasumi~no otvorio vatru na civile. Tokom naknadnog pretresa wegove ku}e, policija je prona{la jo{ tri tela, a re~ je o ~lanovima wegove u`e porodice. Tu`ila{tvo, koje je pokrenulo istragu zbog sumwe na terorizam u vezi sa pucwavom, istra`uje napad u Krakovu i ubistvo tri osobe u Ostrovjecu Svjentok{iskom. Malopoqska filijala Nacionalnog tu`ila{tva istra`uje oba slu~aja, a prema dosada{wim nalazima istra`iteqa, ista osoba je odgovorna za oba incidenta. Pre smrti napada~a, tu`ila{tvo je najavilo da }e analizirati dokaze s ciqem podizawa optu`nice protiv wega i potencijalnog podno{ewa zahteva za pritvor. Wegovo zdravstveno stawe je u to vreme opisano kao kriti~no.

Francuska optu`ila Iran za sajber napade na fri`idere i zamrziva~e u supermarketima Francuska je optu`ila Iran da stoji iza sajber napada koji su podigli temperaturu u rashladnim ure|ajima i zamrziva~ima u supermarketima. Francuski ministar spoqnih poslova @an-Noel Baro izjavio je na konferenciji za novinare da je napad izvela iranska Islam-

Biv{i na~elnik General{taba izraelske vojske Gadi Ajzenkot dobio je mandat za formirawe nove vlade, ~ime je dovedena u pitawe politi~ka budu}nost premijera Bewamina Netawahua, nakon izbora odr`anih u senci vi{egodi{wih ratova, politi~kih skandala i dubokih podela u izraelskom dru{tvu. Iako je obe}ao smenu Netawahua, obnovu poverewa u dr`avne institucije i odgovorniju vlast, Ajzenkotovi stavovi o kqu~nim bezbednosnim pitawima ne razlikuju se su{tinski od politike aktuelnog premijera, pi{e RT. Ajzenkot (66) ro|en je u Tiberijadi, u porodici jevrejskih imigranata iz Maroka, a odrastao je u Eilatu. Vojsci se pridru`io 1978. godine, a tokom ~etiri decenije slu`be napredovao je do polo`aja na~elnika General{taba, koji je obavqao od 2015. do 2019. godine. Kao visoki vojni komandant zastupao je „doktrinu Dahija”, prema kojoj bi Izrael na napade iz Libana odgovarao „nesrazmernom silom”, nanose}i „ogromnu {tetu”. A u politiku je u{ao 2022. godine. Nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. pridru`io se Netawahuovoj vanrednoj vladi i kao posmatra~ u~estvovao u radu ratnog kabineta. Tokom sukoba u Gazi poginuo je wegov sin Gal, kao i dvojica wegovih ne}aka. Vladu je napustio u junu 2024. godine, kritikuju}i Netawahua zbog na~ina vo|ewa rata i odsustva jasnog plana za posleratnu Gazu, ali nije odustao od podr{ke vojnim operacijama protiv Hamasa. PROMENE VLASTI, ALI NE I POLITIKE PREMA PALESTINCIMA? Ajzenkot je 2025. osnovao centristi~ku stranku Ja{ar (Pravo), nastoje}i da okupi bira~e centra i desnog centra koji `ele Netawahuovu smenu, ali istovremeno podr`avaju ~vrstu bezbednosnu politiku.

Obe}ao je nezavisnu istragu o propustima koji su prethodili napadu Hamasa 7. oktobra, za{titu nezavisnosti pravosu|a, smawewe tro{kova `ivota i pro{irewe obaveznog vojnog ili civilnog roka. Me|utim, kada je re~ o palestinskom pitawu, wegovi stavovi u velikoj meri podudaraju se sa Netawahuovim – protivi se uspostavqawu nezavisne palestinske dr`ave i zala`e se da Izrael zadr`i vrhovnu bezbednosnu kontrolu nad teritorijom izme|u reke Jordan i Sredozemnog mora. Zahteva razoru`avawe Hamasa i wegovo uklawawe sa vlasti u Gazi, obe}avaju}i da }e u roku od 18 meseci od stupawa na du`nost zameniti wegovu upravu, bilo uz podr{ku Va{ingtona, bilo vojnom silom. Iako na~elno podr`ava jevrejska naseqa na okupiranoj Zapadnoj obali, protivi se nelegalno podignutim jevrejskim naseqima i nasiqu doseqenika. Kritikovao je i {irewe naseqa isto~no od Jerusalima, koje bi dodatno podelilo palestinske teritorije. Razlike izme|u dvojice politi~ara izra`enije su u odnosu prema Iranu. Dok je Netawahu tokom kampawe obe}avao nastavak vojne ofanzive i svrgavawe vlasti u Teheranu, Ajzenkot je doveo u pitawe opravdanost nove vojne kampawe, tvrde}i da Izrael nije ostvario ni ciqeve prethodnog rata.

MO@E LI AJZENKOT DA FORMIRA VLADU? Izraelski predsednik Isak Hercog poverio je Ajzenkotu mandat za sastav nove vlade, nakon {to su ga podr`ale stranke koje predstavqaju 67 poslanika. Ipak, wegov osnovni opozicioni blok raspola`e sa samo 48 od ukupno 120 mesta u Knesetu, dok je za parlamentarnu ve}inu potreban najmawe 61 poslanik. Dodatna podr{ka dolazi od arapskih stranaka, spremnih da pomognu u smeni Netawahua, ali Ajzenkotovi uslovi za saradwu, ukqu~uju}i priznavawe Izraela kao jevrejske dr`ave, ote`avaju postizawe dogovora. Mogu}nost predstavqaju i ultraortodoksne stranke, tradicionalni Netawahuovi saveznici, ali bi wihova podr{ka verovatno zahtevala ustupke u pogledu obaveznog slu`ewa vojnog roka. Netawahu, ~iji Likud i daqe ima najvi{e poslani~kih mesta od svih pojedina~nih stranaka, pozvao je Ajzenkota da se pridru`i {irokoj vladi nacionalnog jedinstva, upozoravaju}i da bi vlada koja zavisi od podr{ke arapskih stranaka ugrozila opstanak Izraela. Ajzenkot ima 28 dana da formira vladu, uz mogu}nost produ`ewa roka za jo{ dve nedeqe. Ukoliko ne uspe, predsednik Hercog mogao bi da poveri mandat drugom kandidatu, ukqu~uju}i Netawahua.

Tramp: Iran popu{ta u pregovorima, postoje velike {anse za okon~awe rata ska revolucionarna garda (IRGC), prenosi BBC. On je rekao da je napad bio „bez presedana, kako po svojim razmerama, tako i po nivou agresije”, dodaju}i da }e Francuska „na evropskom nivou uvesti sankcije protiv svih odgovornih za taj napad”. Tokom sajber napada pro{log meseca u stotinama supermarketa {irom Francuske do{lo je do porasta temperature u rashladnim ure|ajima i zamrziva~ima, {to je dovelo do kvarewa sve`e i zamrznute hrane, ~ija se vrednost procewuje na milione evra. Pro{le nedeqe desetine supermarketa u jo{ sedam evropskih zemaqa tako|e je bilo pogo|eno sajber napadom na rashladne ure|aje i zamrziva~e. Za sada nije poznato da li su ovi slu~ajevi povezani. Danas je pariska tu`iteqka Laura Beko saop{tila da je pokrenuta istraga protiv {efa jedne ofanzivne sajber jedinice povezane sa iranskom Islamskom revolucionarnom gardom (IRGC), kao i protiv wegova dva zamenika. Ona je navela da se jedinica zove „[ahid Kaveh” i da je povezana sa centrom za elektronske i sajber operacije IRGC. Hakeri su 11. oktobra preuzeli kontrolu nad softverom koji reguli{e temperaturu rashladnih ure|aja u mnogim francuskim supermarketima i napadnuto je vi{e od 280 prodavnica vi{e lanaca supermarketa.

Predsednik SAD Donald Tramp izneo je optimisti~ne ocene o mogu}nosti okon~awa rata sa Iranom, poru~iv{i da je ta zemqa vojno „prakti~no zavr{ena” i da postoje velike {anse za postizawe dogovora izme|u Va{ingtona i Teherana. Govore}i na konferenciji za novinare u Beloj

ku}i, Donald Tramp je otkrio da iranska strana, kako tvrdi, pokazuje spremnost za razgovore sa ameri~kim pregovara~ima. „Iran vrlo qubazno razgovara sa nama. Postoje dobre {anse da postignemo dogovor”, poru~io je ameri~ki predsednik. On je ocenio da je Iran vojno prakti~no pora`en i da SAD trenutno samo odr`avaju postoje}e stawe. Ipak, na pitawe za{to onda ne proglasi pobedu i povu~e ameri~ke trupe iz regiona, Tramp je odgovorio da Va{ington ima saveznike na Bliskom istoku ~ija bezbednost mora da bude za{ti}ena. Ameri~ki predsednik posebno je naglasio da ciq SAD nije samo privremeno okon~awe borbi, ve} postizawe dugoro~nog re{ewa kojim bi se spre~ilo da Iran ikada do|e do nuklearnog oru`ja. „@elimo da budemo sigurni da postoji dugoro~no re{ewe, a ne samo kratkoro~no. Iran nikada ne}e imati nuklearno oru`je”, rekao je Tramp. On je ponovo poru~io da se sukob brzo bli`i kraju, odbacuju}i primedbe novinara da ve} mesecima najavquje skori zavr{etak rata.


INTERVJU NEDEQE

^etvrtak 12. novembar 2026. 7

SLOBODAN MINI], ^LAN FISKALNOG SAVETA:

Strani investitori odlaze iz ekonomskih razloga, potrebno ja~awe doma}eg privatnog sektora ^lan Fiskalnog saveta Slobodan Mini} rekao je za RTS da je dosada{wi model privla~ewa stranih investicija prakti~no iscrpqen i neophodno je stvoriti uslove za sna`niji razvoj doma}e privrede. Rast prose~nih i minimalnih zarada, pove}awe tro{kova rada i realno ja~awe evra doveli su do toga da Srbija vi{e nije konkurentna u pojedinim radno intenzivnim delatnostima, napomiwe Mini}. Na odlazak pojedinih kompanija uticale su i nepovoqne me|unarodne okolnosti, pre svega kriza u evropskoj automobilskoj industriji, koja je pogodila i doma}e fabrike iz tog sektora, ukazuje Mini}. Od po~etka 2023. godine do danas vi{e od deset stranih kompanija koje su koristile dr`avne podsticaje zatvorile su svoje kapije ili najavile ga{ewe. Jo{ najmawe toliko wih smawilo je obim proizvodwe, a „Drekslmajer” u Zrewaninu najavquje odlazak iz Srbije do kraja slede}e godine. Odlazak investitora posledica je pre svega ekonomskih okolnosti, jer Srbija vi{e nije destinacija sa obilnom i jeftinom radnom snagom, kakva je bila pre desetak godina. Dosada{wi model privla~ewa stranih investicija prakti~no je iscrpqen i neophodno je stvoriti uslove za sna`niji razvoj doma}e privrede, ocenio je ~lan Fiskalnog saveta Srbije Slobodan Mini}. Prema wegovim re~ima, rast prose~nih i minimalnih zarada, pove}awe tro{kova rada i realno ja~awe evra doveli su do toga da Srbija vi{e nije konkurentna u pojedinim radno intenzivnim delatnostima. Jedini~ni tro{kovi rada u tim sektorima gotovo su se izjedna~ili sa onima u zemqama centralne i isto~ne Evrope. Na odlazak pojedinih kompanija uticale su i nepovoqne me|unarodne okolnosti, pre svega kriza u evropskoj automobilskoj industriji, koja je pogodila i doma}e fabrike iz tog sektora. „Model koji je postojao prethodnih desetak godina, a koji se zasnivao na privla~ewu investitora zainteresovanih pre svega za jeftiniju radnu snagu i dr`avne subvencije, prakti~no je potro{en. Kada vi{e nema jeftine radne snage, kompanije nemaju tako sna`an razlog da ostanu, posebno kada isteknu subvencije“, obja{wava Mini}. ODLAZAK KOMPANIJA NAJVI[E POGA\A MAWE SREDINE U posledwih desetak godina Srbija je potpisala vi{e od 250 ugovora sa stranim investitorima, ali taj model nije pratila odgovaraju}a promena strukture investicija. Nije bilo dovoqno pomaka ka privla~ewu kompanija koje donose ve}u dodatu vrednost, uvode naprednije tehnologije i mogu da ispla}uju ve}e zarade. Mini} smatra da je Srbija time u{la u ono {to se naziva zamkom ekonomije sredweg nivoa razvijenosti. Iako odlazak stranih kompanija na makroekonomskom nivou za sada nema dramati~ne posledice, procewuje se da je re~ o nekoliko hiqada do desetak hiqada, mo`da i ne{to vi{e izgubqenih radnih mesta. Me|utim, posledice su znatno izra`enije na lokalnom nivou,

naro~ito u mawim i ekonomski mawe razvijenim sredinama. Kada iz takve sredine ode veliki poslodavac, ne gube se samo radna mesta u fabrici. Posledice ose}aju i lokalni trgovci, prevoznici i drugi privrednici koji su bili povezani sa wenim poslovawem, dok lokalna samouprava ostaje bez dela prihoda. Zbog toga, isti~e Mini}, odlazak velikih kompanija zahteva konkretnu reakciju. DOMA]A PRIVREDA MORA DA DOBIJE BOQE USLOVE ZA RAZVOJ Dosada{wi model ekonomskog rasta zasnivao se na dva glavna oslonca – stranim direktnim investicijama i

Dodatni izazovi za srpsku ekonomiju Jedan od dodatnih izazova za srpsku privredu predstavqa sve ve}a razlika izme|u novih priliva stranih direktnih investicija i odliva novca po osnovu profita, dividendi i kamata. Prema podacima koje navodi Mini}, pro{le godine su odlivi po tim osnovama bili za vi{e od dve milijarde evra ve}i od novih priliva po osnovu stranih direktnih investicija. U prvih osam meseci ove godine ta razlika iznosila je 1,6 milijardi evra. To nije neposredni problem, ali u sredwem roku mo`e da bude problem za Srbiju, jer mi imamo visok taj strukturni deficit platnog bilansa, rekao je Mini}. „Takva neravnote`a sredworo~no mo`e da stvori pritiske na dinar, {to bi stvaralo pritiske na Narodnu banku da prodaje devize kako bi zadr`ala stabilnost, umesto da otkupquje vi{kove deviza da bi o~uvala stabilan kurs”, zakqu~io je Mini}.

velikim dr`avnim infrastrukturnim ulagawima. U Fiskalnom savetu su i ranije ukazivali na to da je takav model iscrpqen i da je potrebno preusmeriti pa`wu na ja~awe privatnog sektora. To, me|utim, ne zna~i da je dovoqno samo promeniti raspodelu dr`avnih subvencija. Za razvoj doma}e privrede neophodni su boqi uslovi poslovawa, efikasne institucije, vladavina prava, dosledna primena propisa i ve}a pravna sigurnost, dodaje Mini}. Mini} ukazuje na to da doma}i privrednici nisu imali isti nivo sigurnosti kao strani investitori, koji su, pored dr`avnih garancija, bili za{ti}eni i me|unarodnim ugovorima. Ni podsticaji nisu bili ravnomerno raspore|eni. U po~etku programa dr`avnih subvencija, pre deset do petnaest godina, udeo doma}ih privatnih preduze}a me|u korisnicima bio je veoma mali. Iako je kasnije pove}an, i daqe je nizak. Doprinos stranih direktnih investicija BDP-u iznosi oko ~etiri odsto, pribli`no koliko i doprinos doma}ih privatnih investicija. Ukupne investicije u Srbiji ~ine oko 23 odsto BDP-a, {to ukazuje na to da nedovoqno investiraju i doma}i i strani privatni sektor, obja{wava Mini}. Zato Mini} nagla{ava da strane investicije nisu problem same po sebi. Kqu~no pitawe je wihov kvalitet i struktura, odnosno da li doprinose razvojnom modelu koji Srbija `eli da izgradi. PROSTOR ZA PROGRESIVNIJE OPOREZIVAWE Kada je re~ o reformama poreskog sistema, koji predla`e Studentska lista, Mini} smatra da postoji prostor za pove}awe progresivnosti poreza na dohodak. Postoje}i zakon poti~e s po~etka 2000-ih godina i u velikoj meri je prevazi|en, dok je Srbija propustila period u kojem su mnoge evropske zemqe

unapredile svoje sisteme progresivnog oporezivawa. Ipak, na~in na koji bi reforma bila sprovedena morao bi da bude pa`qivo osmi{qen. Potrebno je voditi ra~una o tome da sistem bude fiskalno neutralan i da poreska progresija ne bude previ{e o{tra. Pove}awe neoporezivog dela zarade, koje bi smawilo buxetske prihode, moglo bi delimi~no da se nadoknadi progresivnijim poreskim stopama, ali i ve}im oporezivawem pojedinih sektora koji su u Srbiji povoqnije oporezovani nego u drugim zemqama. Kao jednu od mogu}nosti Mini} navodi uvo|ewe PDV-a na finansijske usluge, {to bi se odnosilo i na bankarski sektor, kao i pove}awe taksa i da`bina koje pla}a rudarski sektor. Kada je re~ o porezu na imovinu, on ve} ima elemente progresivnosti, ali postoji neravnote`a u tretmanu gra|ana i privrede. Privreda, naime, pla}a ni`u stopu poreza na imovinu od gra|ana, {to bi, prema oceni Mini}a, moglo relativno brzo da se ispravi. PODR[KA STARTAPOVIMA MORA DA IMA STABILNO FINANSIRAWE Govore}i o predlozima Studentske liste za podr{ku doma}im tehnolo{kim kompanijama i startapovima, Mini} smatra da je va`no obezbediti pouzdan i dugoro~no odr`iv izvor finansirawa. Ideja da se takvi programi delimi~no finansiraju sredstvima iz fondova popuwenih oduzetom nezakonito ste~enom imovinom mo`e se razmatrati kao jedna od mogu}nosti, ali ne bi trebalo da bude osnova sistema podr{ke. Problem je u tome {to sudski postupci za oduzimawe imovine mogu trajati godinama, pa nije izvesno kada bi ta sredstva zaista bila dostupna. Zbog toga je, isti~e Mini}, boqe osloniti se na stabilne izvore finansirawa.


8 ^etvrtak 12. novembar 2026.

REPUBLIKA SRPSKA

Goranka Kosaba{i} 33 Egan CI. Werribee 0432 619 885 SAFEWAY TRAVEL 9534 4866 9366 9299

NSW 2560 0425 358 539

0413 929 416 0420 201 344

Srbija - BiH maksimalno 40 kilograma

34 GODINE OD PRVE MITROVDANSKE OFANZIVE:

Kako je odbraweno Nevesiwe i Hercegovina

Navr{ilo se 34 godine od po~etka Prve mitrovdanske ofanzive, jedne od najpresudnijih i najdramati~nijih bitaka u odbrambeno-otaxbinskom ratu, u kojoj su borci Nevesiwske brigade Vojske Republike Srpske i stanovni{tvo isto~ne Hercegovine odbranili svoje domove i pravo na opstanak na tim prostorima. Po~etkom

novembra

1992.

godine, snage tzv. Hrvatskog ve}a odbrane (HVO) i tzv. Armije BiH pokrenule su opse`nu vojnu operaciju (Bura) s ciqem da iznenadnim i silovitim udarom probiju linije odbrane, zauzmu Nevesiwe i preseku isto~nu Hercegovinu. Znatno brojniji i tehni~ki opremqeniji neprijateq ra~unao je na faktor iznena|ewa, otvaraju}i sna`an artiqerijsko-pe{adijski napad du` cele linije fronta upravo

na praznik Svetog Dimitrija. U izuzetno te{kim okolnostima, dok je ve}ina boraca proslavqala krsnu slavu, zate~ene jedinice na prvoj liniji, uz masovan i brz odziv me{tana, staraca i rawenika, pru`ile su `estok i nadqudski otpor. U vi{ednevnim borbama prsa u prsa, branioci su uspeli da slome napad neprijateqa, sa~uvaju polo`aje i nanesu ogromne gubitke neprijateqskim snagama, ~ime je operativni plan protivnika u potpunosti propao. Tokom Prve mitrovdanske ofanzive poginuo je 41 pripadnik Vojske Republike Srpske i jedan civil, dok je vi{e od 100 boraca i pet civila raweno. Dve godine nakon prve bitke za Nevesine, vo|ena je Druga mitrovdanska bitka, a zavr{ena je porazom snaga takozvane Armije BiH. U tim borbama poginulo je 26 boraca, raweno 68, od ~ega 42 te`e, dok su ubijena ~etiri civila. „Mitrovdanske bitke iz 1992.

i 1994. godine predstavqaju jedan od najsvetlijih i najzna~ajnijih doga|aja u istoriji Nevesiwa i cele Hercegovine”, istakao je predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta. On je rekao da su tokom tih te{kih i sudbonosnih dana, srpski borci pokazali izuzetnu hrabrost, odlu~nost i po`rtvovanost, brane}i svoja ogwi{ta, porodice i pravo srpskog naroda da `ivi na svojim vekovnim prostorima, navodi se u saop{tewu Saveza Srba iz regiona. „Mitrovdanske bitke nisu

bile samo vojne pobede ve} i simbol snage, jedinstva i nepokolebqive voqe jednog naroda da opstane na svojoj zemqi. U trenucima kada je sudbina Nevesiwa i ~itave Hercegovine bila dovedena u pitawe, srpski borci su pokazali da su sloboda i odbrana rodnog kraja vrednosti za koje su spremni da podnesu i najve}u `rtvu”, rekao je Linta. On je naglasio da je wihova pobeda imala ogroman zna~aj za odbranu srpskog naroda u Hercegovini i o~uvawe Republike Srpske.

Vr{ilac du`nosti direktora „@eleznica Republike Srpske” Dragan Zelenkovi} izjavio je da }e postoje}i lokalni vozovi na relaciji Bawa Luka - Novi Grad - Dobrqin biti povezani s vozovima u Voliwi, i da termini jo{ nisu dogovoreni s hrvatskom stranom. Putni~ki vozovi izme|u BiH i Srbije ne saobra}aju od decembra 2012. godine, kada su ukinute upravo linije za Beograd.

Iz Bawaluke uvode let do Tivta na dan Cecinog velikog koncerta BIH I SRBIJA USPOSTAVQAJU @ELEZNI^KU LINIJU NAKON 14 GODINA:

Poznato kada prvi voz kre}e ka kom{iluku

Vlada Republike Srpske dala je saglasnost na novi red vo`we @eleznica Republike Srpske, koji stupa na snagu 13. decembra. Uvodi se me|unarodna putni~ka linija Zvornik Novi - Beograd centar, a putnici }e u Voliwi mo}i da presednu na vozove hrvatskih `eleznica. Vlada Republike Srpske je na sednici odr`anoj u ~etvrtak, 5. novembra, donela re{ewe o davawu saglasnosti na red vo`we u `elezni~kom putni~kom saobra}aju za 2026/2027. godinu, saop{teno je iz Biroa Vlade Republike Srpske za odnose s javno{}u. Red vo`we sa~inilo je preduze}e „@eleznice Republike Srpske” i on se zasniva na 13 putni~kih vozova u unutra{wem lokalnom saobra}aju. Tro{kovi vu~e po ovom planu iznose 2.729.367,80 KM godi{we. Iz „@eleznica Republike Srpske” su Vladu obavestili da, u dogovoru s operaterom „Srbijavoz” iz Beograda, uspostavqaju me|unarodnu putni~ku liniju Zvornik Novi - Beograd centar - Zvornik Novi. Iz preduze}a isti~u da je linija posebno va`na za stanovnike zvorni~ke regije, koji su posledwih godina do Beograda putovali drugim prevozom. Presedawe u Voliwi U dogovoru s hrvatskim `eleznicama uspostavqa se i pograni~na veza u putni~kom saobra}aju, sa presedawem putnika u slu`benom mestu Voliwa.

Muzi~ka zvezda Svetlana Ceca Ra`natovi} bi}e glavna muzi~ka zvezda novogodi{we no}i u Tivtu, a zbog wenog nastupa Bawalu~ani }e ove godine imati priliku da na do~ek stignu direktnim avionskim letom. Naime, Aerodrom Republike Srpske najavio je posebne prazni~ne letove na relaciji Bawaluka - Tivat, koji }e putnicima omogu}iti da bez presedawa otputuju na crnogorsko primorje i u`ivaju u novogodi{wem spektaklu uz balkansku zvezdu. Prema objavqenom rasporedu, letovi iz Bawaluke za Tivat planirani su za 31. decembar, kao i 3, 5. i 10. januar. Polazak iz Bawaluke predvi|en je u 12 ~asova, dok su povratni letovi iz Tivta zakazani za 10.30 ~asova. Posebno je zanimqivo {to je prvi let planiran upravo za 31. decembar, pa }e putnici mo}i da stignu u Tivat na vreme za novogodi{wi nastup Cece Ra`natovi} na gradskoj rivi Pine. Tivat je za praznike pripremio vi{ednevni muzi~ki program na otvorenom, a osim Cece, koja }e nastupiti 31. decembra, publiku o~ekuju i brojna poznata imena.

DAN @ALOSTI U BRODU POVODOM SMRTI MAJKE HEROINE MIQE ZE^EVI]

U martu 1992. godine zlo~inci su pred wom ubili trojicu sinova i supruga Predsednik SNSD-a Milorad Dodik prisustvuje u Gorwim Smrti}ima kod Prwavora sahrani Miqe Ze~evi}, koja je u martu 1992. godine u Sijekovcu kod Broda pre`ivela ubistvo supruga i trojice sinova. Miqa Ze~evi} preminula je u subotu, 7. novembra, u 95. godini, a bi}e sahrawena na grobqu u Gorwim Smrti}ima, gde po~ivaju wen suprug i sinovi, kao i ~etvrti sin koji je pre`iveo masakr u Sijekovcu. Dodik: Obaveza je da pamtimo stradawe Dodik je ranije poru~io da pri~a Miqe Ze~evi} ne sme ostati samo u se}awu onih koji su bili svedoci tog vremena. „Na{a je obaveza da pamtimo, da govorimo o stradawu wene porodice i svih nevino stradalih i da istinu prenosimo generacijama koje dolaze. Jer, dok pamtimo wihova imena i wihove sudbine, ~uvamo ih od zaborava. Neka joj je ve~na slava i hvala”, napisao je Dodik na dru{tvenoj mre`i Iks. Miqa Ze~evi} je u martu 1992. godine u Sijekovcu kod Broda izgubila supruga i tri sina, koji su ubijeni pred wenim o~ima. ^etvrti sin je pre`iveo masakr. Wena `ivotna pri~a ostala je svedo~anstvo o stradawu srpskih porodica u Sijekovcu.


CRNA GORA

^etvrtak 12. novembar 2026. 9

ZVANI^NICA HRVATSKE:

Ne blokiramo niti ucewujemo Crnu Goru, ona ide brzinom pu`a, a trebalo bi da leti Hrvatska ne blokira niti ucewuje Crnu Goru, ve} je veoma jasno, transparentno i blagovremeno iznela {ta o~ekuje od te zemqe. To je izjavila u Podgorici posebna savetnica ministra spoqnih poslova Hrvatske Vanda Babi} Gali}. Ona je u govoru na regionalnoj konferenciji o integraciji Zapadnog Balkana u EU, koja se odr`ava dok Podgorica ulazi u zavr{nu fazu pregovora o pristupawu EU, ocenila da „Crna Gora ima istorijsku priliku, kao i otvorenu i prijateqsku ruku koju joj pru`a Hrvatska”. „Rastu`uje me kada se sugeri{e da Hrvatska blokira Crnu Goru. Hrvatska ne blokira Crnu Goru, niti je ucewuje. Ona je jednostavno, veoma jasno, transparentno i blagovremeno iznela {ta o~ekuje i tra`i od Crne Gore”, navela je Babi} Gali}. Hrvatska je svoju podr{ku Crnoj Gori uslovila re{avawem osam otvorenih bilateralnih pitawa. Dva od wih - naziv bazena u Kotoru i postavqawe spomen-plo~e u nekada{wem logoru Moriw iz rata 1990-ih godina - re{ena su u drugoj polovini oktobra. Preostala pitawa su utvr|ivawe sudbine nestalih tokom ratova 1990-ih godina, obe{te}ewe biv{ih zato~enika logora Moriw, procesuirawe odgovornih za

DOGOVARALI POSLOVE PRE SKORO 20 GODINA, SADA STIGAO RA^UN OD 152.000 EVRA:

Kamate ve}e od duga

Poslovi urbanisti~kog planirawa, ugovarani jo{ pre gotovo dve decenije, stigli su na naplatu sa ra~unom od najmawe 152.022 evra. Toliko }e, prema pravosna`noj presudi, Op{tina Kola{in u Crnoj Gori morati da plati podgori~koj kompaniji „Montplan“, nakon dugogodi{weg sudskog spora. Posebno je zanimqivo {to su obra~unate kamate i tro{kovi postupka prema{ili iznos osnovnog duga, a kona~na suma mogla bi da bude jo{ ve}a. Kako prenose crnogorske Vijesti, Apelacioni sud je 16. septembra potvrdio presudu Privrednog suda iz maja ove godine, kojom je lokalna uprava obavezana da izmiri potra`ivawa za dodatne urbanisti~ke i projektantske poslove. Spor se vodio oko toga {ta je kompanija zaista uradila za Op{tinu, koji su poslovi bili naru~eni i da li su ranije uplate obuhvatile sve izvr{ene usluge. Prema sudskoj odluci, ukupan iznos od 152.022 evra sastoji se od pribli`no 65.789 evra glavnog duga, 53.673 evra obra~unate kamate i 32.560 evra sudskih tro{kova. To zna~i da su kamate i tro{kovi postupka dostigli oko 86.233 evra, odnosno vi{e od samog potra`ivawa. Pritom, dodatna zakonska kamata obra~unava se od 26. oktobra 2020. godine do kona~ne isplate. Saradwa Op{tine Kola{in i kompanije „Montplan“ zapo~ela je ugovorom iz aprila 2007. godine, nakon sprovedenog tendera za izradu izmena i dopuna urbanisti~kih planova. Po~etna vrednost ugovora iznosila je 48.000 evra, ali je aneksom iz aprila 2009. pove}ana na 68.796 evra. Tokom realizacije pro{iren je i obuhvat planirawa, a kompanija je tvrdila da je obavqala dodatne poslove koji nisu bili ukqu~eni u prvobitni ugovor. Deo potra`ivawa ve} je bio predmet ranijeg sudskog spora, u kojem je 2013. godine kompaniji dosu|eno 37.796 evra sa kamatom.

ratne zlo~ine, re{avawe imovinskih pitawa hrvatskih porodica, pitawa granica i povratak {kolskog broda, jedrewaka „Jadran”. Savetnica ministra Hrvatske je ponovila stav vlade u Zagrebu: da Crna Gora „mora ispuniti ove zahteve kako bi okon~ala pregovara~ki proces”. Ona je ocenila da su odluke o postavqawu plo~e u Moriwu i promeni naziva bazena u Kotoru „ispuwene na papiru”, dok re{avawe pitawa nestalih osoba i procesuirawe ratnih zlo~ina zahteva vreme.

Napomenula je da zvani~ni Zagreb smatra kopnenu granicu na Prevlaci re{enim pitawem, ali da pomorska granica i daqe predstavqa problem. „Crna Gora je napravila problem od ne~ega {to nije bio problem; stoga Hrvatska sada izri~ito zahteva, insistira i uslovqava zatvarawe Poglavqa 31 (Zajedni~ka spoqna, bezbednosna i odbrambena politika) postizawem dogovora o kopnenoj granici - pitawu koje je ~iweni~no utvr|eno i odavno re{eno. Dakle, nema razloga da se Crna Gora tome protivi - iako mi se ~ini da se protivi - ali naredna dva meseca pokaza}e da li je to zaista tako”, rekla je Babi} Gali}. Ona je ocenila da Zagreb „po`uruje” Podgoricu koja se „kre}e brzinom pu`a, a trebalo bi da leti”, jer Podgorica o~ekuje da do kraja ove godine zatvori pregovara~ka poglavqa. Savetnica ministra Hrvatske je rekla da je sada sve u rukama crnogorske vladaju}e strukture. Napomenula je da je posledwi sastanak o pitawu granice odr`an 2015. godine i da se o~ekuje da }e se komisije za razgrani~ewe sastati tokom novembra. Babi} Gali} je naglasila da ne bi trebalo poku{avati da se Hrvatska „zaobi|e”, budu}i da je ona punopravna ~lanica EU koja podr`ava pristupawe Crne Gore Uniji.

Me|utim, novom tu`bom zatra`ena je naplata drugih usluga, za koje je lokalna uprava tvrdila da ih nije posebno naru~ila. Jedan od najneobi~nijih detaqa ovog slu~aja odnosi se na na~in ugovarawa i dostavqawa dokumentacije. Predstavnici „Montplana“ tvrdili su da su odre|ene poslove dogovarali neposredno sa tada{wim predsednikom Op{tine, kao i da su dokumentaciju predavali li~no, bez posebnih pisanih potvrda o prijemu. Lokalna uprava osporavala je takav na~in poslovawa, navode}i da su dodatni poslovi, prema tvrdwama kompanije, navodno dogovarani „usmeno uz kafu“ u kancelariji predsednika Op{tine.

CRNA GORA UVODI STRO@A PRAVILA:

Kazne do 8.000 evra za neprijavqivawe novca na granici

Ukoliko prenose 10.000 evra i vi{e novca iz Crne Gore ili u Crnu Goru, gra|ani }e ubudu}e biti u obavezi da taj novac prijave nadle`nim organima. Me|utim, ukoliko izmene Zakona o teku}im i kapitalnim poslovima sa inostranstvom budu usvojene, neprijavqivawe bi moglo da ih ko{ta znatno vi{e nego dosad. Prema nacrtu zakona, gra|ani bi za ovaj prekr{aj mogli da budu ka`weni iznosom od 1.000 do 8.000 evra, dok su za pravna lica predvi|ene kazne od 5.000 do 40.000 evra. Kako prenosi RTCG, nova pravila odnosi}e se i na novac koji se prenosi bez pratwe, odnosno putem po{tanskih i kargo po{iqki. Za odre|ene prekr{aje predvi|ene su i dodatne kazne koje }e se obra~unavati u procentu neprijavqenog iznosa. Ciq izmena je ja~awe kontrole prekograni~nih pla}awa, spre~avawe prawa novca i finansirawa terorizma, kao i uskla|ivawe crnogorskog zakonodavstva sa propisima Evropske unije.

ACO \UKANOVI] PRED SUDOM:

„Oru`je je mog oca, ne mo`e se ovako igrati sa mnom, nisam glup“ Aco \ukanovi}, brat biv{eg predsednika i premijera Crne Gore Mila \ukanovi}a, izjavio je pred Osnovnim sudom u Nik{i}u da je optu`nica protiv wega za nedozvoqeno dr`awe oru`ja i eksplozivnih materija konstruisana zajedni~kim delovawem policije i tu`ila{tva. On tvrdi da je oru`je prona|eno u porodi~noj ku}i pripadalo wegovom pokojnom ocu, koji je za wega imao dozvole, pi{u podgori~ke „Vijesti“. „Gospodine sudija, vi pred sobom imate pravnika, imate sina tradicionalne crnogorske porodice koja dr`i do onoga {to je u crnogorskoj porodici tradicionalno. To je oru`je moga oca, za ve}inu imam dokumentaciju, a moj otac je tokom `ivota imao dozvole. On nije `iv 16 godina“, rekao je \ukanovi}. Tokom izno{ewa odbrane posebno je kritikovao tu`iteqku Vawu Sin|i}, policajca Velibora Koprivicu i ministra odbrane Dragana Krapovi}a, optu`uju}i ih da su u~estvovali u konstruisawu slu~aja protiv wega i wegove porodice. „Sve je ovo igra, ali su proma{ili, jer se ne mo`e ovako igrati sa Acom \ukanovi}em, jer nisam glup“, poru~io je. \ukanovi} tvrdi da su istra`iteqi analizirali evidencije o oru`ju koje su dr`avni organi tokom prethodnih decenija poklawali ~lanovima wegove porodice, a zatim koristili dokumentaciju o pqa~ki porodi~ne ku}e iz 2009. godine kako bi sastavili optu`nicu. „Ovo je godina u kojoj su nastavqeni brutalni napadi na moju porodicu. Jedan od tih napada je i analiza oru`ja koje posedujem ja i ~lanovi moje porodice“, kazao je. Najve}i deo odbrane posvetio je dokumentaciji o pu{kama koje je Ministarstvo odbrane 1992. godine, prema wegovim tvrdwama, poklonilo wegovom ocu ili bratu. Naveo je da je sudu dostavio originalna re{ewa, ali da tu`ila{tvo nije pravilno proverilo wihovu autenti~nost. Posebno je osporio izve{taje bezbednosnih slu`bi o municiji i pancirima prona|enim u ku}i u Nik{i}u. Tvrdi da su ti predmeti ostali iza obezbe|ewa wegovog brata Mila iz perioda devedesetih godina. „Ko god se u `ivotu bavio bezbedno{}u zna da nema privatnih objekata koji su bezbednosno pokriveni od strane dr`ave. Ne {tite se objekti, nego li~nosti“, rekao je \ukanovi}.


10 ^etvrtak 12. novembar 2026.

KOSOVO I METOHIJA

TRADICIONALNO, KOSOVSKA MITROVICA OBELE@ILA GRADSKU I HRAMOVNU SLAVU – MITROVDAN

Pi{e: Zoran ZoranVla{kovi} Vla{kovi}

Bi}e opet litija ulicama grada

Ko je Dom za negu starih lica St.Sergius?

Na{a organizacija pru`a kulturne i eti~ke usluge starawa o starijim osobama ve} 70 godina. Imamo reputaciju vode}eg doma za negu starih lica u jugozapadnom Sidneju. Mo`ete nas pratiti na Facebook-u.

Usluge koje nudimo

Pored na{eg trenutnog programa dnevne nege, St Sergius pru`a usluge ku}ne nege i dru{tvenih usluga, koje su finansirane od strane dr`ave (paketi za ku}nu negu) starijim osobama u zapadnom i jugo-zapadnom Sidneju. Mi pru`amo: l Socijalna podr{ka i dru`ewe l Pomo} u ku}i l Li~na nega l Transportne usluge, npr. kupovina, svi sastanci, crkvene slu`be i izlasci van ku}e. l Usluge odmora od pru`awa nege u ku}i l Ko{ewe trave i vrtlarstvo l Koordinacija ostalih specijalista vezanih za va{e zdravqe

Kosovska Mitrovica je u nedequ , 8. novembra, tradicionalno proslavila svoju gradsku i hramovnu slavu – Mitrovdan, posve}enu Svetom velikomu~eniku Dimitriju, gde je svetu arhijerejsku liturgiju, u prisustvu velikog broja vernika i sve{tenstva, slu`io mitropolit ra{ko-prizrenski Teodosije. Sve~anu atmosferu gradske slave ulep{alo je pojawe Crkvenog hora „Branislav Nu{i}“ iz grada na Ibru. Nakon liturgije i pri~e{}a, usledilo je rezawe slavskog kola~a i sve~ana litija oko hrama, kao deo tradicionalnog obele`avawa ovog praznika. Ove godine dukat iz ~esnice, dar Republike Srpske, izvukao je Maksim Bogi}evi}. Povodom hramovne i gradske slave slave, mi-

Dom za negu starih lica

Podr`a}emo vas da budete {to nezavisniji kako biste mogli ostati kod ku}e i `iveti `ivot koji ste vi odabrali. Tokom nedeqe imamo i dnevni odmor u na{em centru. Autobus vas mo`e pokupiti i vratiti.

tropolit ra{ko-prizrenski Teodosije poru~io je vernicima da predstoje boqa vremena i izrazio nadu da }e u budu}nosti ponovo biti organizovana litija ulicama grada. - Neka je sre}na slava ovoga hrama, grada u kojem `ivimo. Idu boqa vremena kada }emo i mi biti boqi i slobodniji, pa } emo da ukra{avamo i na{ hram i na{ grad i da opet ubudu}e vratimo litiju ulicama grada, ali sve da

bude Bogu ugodno, da bude na korist i duhovnu radost svih `iteqa ovoga grada, naro~ito dece koja su ovde prisutna, koja rastu i koja }e po svemu biti boqa od nas“, rekao je episkop Teodosije u besedi. Povodom Mitrovdana, hramovne i gradske slave Kosovske Mitrovice, predsednik Odbora za pomo} KiM iz Bawaluke Milorad Arlov uputio je ~estitku mitropolitu Teodosiju, sve{tenstvu i gra|anima.

[ta treba da uradite da biste dobili ove usluge?

Obratite se na{oj qubaznoj i iskusnoj menaxerki za ku}ne usluge Svetlani Grabovski kako biste razgovarali o va{im potrebama i podobnosti i utvrdili svoju poziciju na listi ~ekawa. Sve usluge dnevne nege pru`amo na srpskom jeziku. Svetlana Grabovski: P: 0431 919 415 ili na E: day.care@stsergius.org.au Ako `elite da budete ~lan na{eg tima pozovite Helen: 0417 782 - 329.

TU@ILA^KI SAVET KOSOVA

Odr`an test za izbor 34 nova tu`ioca, deset mesta rezervisano za Srbe U procesu zapo{qavawa 34 nova tu`ioca, od kojih je deset mesta rezervisano za pripadnike srpske zajednice, 7. novembra, je odr`an kvalifikacioni test za kandidate u Vu~itrnu.

U CRKVI USPENIJE PRESVETE BOGORODICE U SELU BOSTANU U NOVOM BRDU

Stigla velika svetiwa Ode`da Sv. Kraqa Milutina U Novom Brdu, nekada{wem slavnom sredwevekovnog radu, ~iji je ktitor bio Sv. Kraq Milutin, dogodio se veliki blagoslov. Ode`da u kojoj su bile odevene godinu dana mo{ti ovog svetiteqa, koje po~ivaju u crkvi Sv. Nedeqe u Sofiji u Bugarskoj, a koji je bio jedan od najve}ih srpskih vladara iz dinastije Nemawi}a, doneta je, 5. novembra, u crkvu Uspenije Presvete Bogorodice u selu Bostanu. - Ovo je za sve nas ovde i za na{u crkvu i celu parohiju i parohijane , ali i celo Kosovskog Pomoravqe, veliki blagoslov, tim pre ako znamo daje kraq Milutin podigao grad Novo Brdo, davne 1285.godine, tako da mi sada s rado{}u ka`emo da se kraq vratio u svoj grad, da ga blagoslovi i da mu daje milost - ka`e otac Stevo. On dodaje da je Novo Brdo bio veliki sredwevekovni kulturni, privredni centar i da je zlato koje je ovde va|eno u rudnicima ugra|ivano u najlep{e pravoslavne hramove srpskih zemaqa, ali i u Jerusalimu, Bugarskoj, Gr~koj i da ih je sagradio kraq Milutin- ka`e paroh Stevo Mitri}. Po pristizawu ode`de kraqa Milutina u crkvi u Bostanu slu`e je liturgija u prisustvu ve}eg broja vernika, a nakon liturgije organizovana je i litija oko crkve tokom koje su vernici nosili kov~e`i} sa ode`dom Sv. kraqa.

Tu`ila~ki savet Kosova (TSK) saop{tio je da je testiran 371 kandidat, me|u kojima su 174 `ene i 197 mu{karaca. Uspe{ni kandidati bi}e imenovani u osnovna tu`ila{tva na Kosovu. Testirawe je odr`ano u Kosovskoj akademiji za javnu bezbednost u Vu~itrnu, a proces sastavqawa i sprovo|ewa ispita realizovan je, kako navode iz TSK-a, uz po{tovawe principa transparentnosti, integriteta i jednakog tretmana svih kandidata. Ispitna pitawa sastavqena

su na dan odr`avawa testa u prisustvu doma}ih i me|unarodnih posmatra~a i nadzornika. Kvalifikacioni test nadgledao je predsednik Komisije za regrutovawe tu`ilaca, Arijan Ga{i, zajedno sa ~lanovima komisije. Proces su pratili i predstavnici EULEKS-a, OEBS-a i organizacije AVONET.

Nakon kvalifikacionog testa, postupak izbora nastavqa se pismenim testirawem i intervjuima kandidata. Iz Tu`ila~kog saveta Kosova poru~uju da }e proces biti sproveden na osnovu zasluga, profesionalizma, transparentnosti i nepristrasnosti, u skladu sa va`e}im propisima.

AMBASADORKA BRAZILA U BEOGRADU MARIJA KLARA DE ABREU RADA:

Stav o Kosovu nepromewen, ne priznajemo nezavisnost Ambasadorka Brazila u Beogradu Marija Klara de Abreu Rada izjavila je, 7. novembra, da stav te dr`ave prema Kosovu i Metohiji ostaje nepromewen - „ne priznajemo jednostrano progla{enu nezavisnost”. „Brazil podr`ava re{ewe postignuto pregovorima, u skla-

du sa me|unarodnim pravom i Rezolucijom 1.244 Saveta bezbednosti (SB) Ujediwenih nacija (UN)“, rekla je ambasadorka. Navela je i da se Brazil dosledno zala`e za sveobuhvatnu reformu SB UN, ukqu~uju}i pro{irewe stalnog i nestalnog ~lanstva. „Kao osniva~ UN, sa dugogodi{wom posve}eno{}u multila-

teralizmu i mirnom re{avawu sporova, Brazil je spreman da preuzme ve}u odgovornost za me|unarodni mir i bezbednost“, navela je Marija Klara de Abreu Rada. Ona je dodala „da bi stalno ~lanstvo pomoglo da Latinska Amerika i Karibi budu delotvornije zastupqeni u raspravama Saveta“.


SRBI U SVETU

^etvrtak 12. novembar 2026. 11

SRPKIWA PONOVO U AMERI^KOM KONGRESU:

Melisa Luburi} Bin o ameri~kom snu i poreklu na koje je ponosna

SRPSKI LEKAR ME\U NAU^NOM ELITOM:

Dr. Neboj{a Kne`evi} iz ^ikaga me|u 2% najboqih svetskih nau~nika! Jo{ jedno veliko me|unarodno priznawe stiglo je srpskom lekaru i nau~niku koji godinama gradi uspe{nu karijeru u ^ikagu. Dr Neboj{a Nick Kne`evi} ponovo se na{ao me|u dva odsto najcitiranijih nau~nika sveta prema presti`noj Stanford–Elsevier listi, a u oblasti anesteziologije ostvario je jo{ zna~ajniji rezultat. Prema najnovijem izdawu liste za 2026. godinu, dr Kne`evi} nalazi se me|u pribli`no 0,25 odsto najboqe rangiranih istra`iva~a u oblasti anesteziologije, ~ime je jo{ jednom potvr|en me|unarodni uticaj wegovog nau~nog rada. Re~ je o rangirawu koje se zasniva na podacima nau~ne baze Scopus i meri uticaj istra`iva~kih publikacija kroz broj citata, saradwu sa drugim nau~nicima i druge bibliometrijske pokazateqe. VI[E OD 25 GODINA POSVE]ENOSTI MEDICINI I NAUCI Dr Neboj{a Nick Kne`evi}, poreklom iz Srbije, svoju profesionalnu karijeru gradio je kroz klini~ki rad, istra`ivawa i obrazovawe budu}ih generacija lekara. Medicinsko obrazovawe stekao je na Univerzitetu u Beogradu, dok je stru~no usavr{avawe nastavio u Sjediwenim Ameri~kim Dr`avama. Danas je profesor anesteziologije i hirurgije povezan sa Medicinskim fakultetom Univerziteta Ilinois u ^ikagu, a wegov rad posebno je usmeren na le~ewe bola, istra`ivawe hroni~nog bola i posledica dugotrajnog stresa na qudsko zdravqe. Autor je brojnih nau~nih publikacija i u~esnik me|unarodnih istra`iva~kih projekata, a tokom karijere aktivno je doprinosio razvoju savremenih pristupa terapiji bola. „PRIZNAWA SU VA@NA, ALI MOJA MISIJA OSTAJE ISTA“ Povodom novog uspeha, dr Kne`evi} oglasio se na LinkedIn-u, isti~u}i da ga najvi{e motivi{e mogu}nost da nau~na otkri}a unaprede kvalitet `ivota pacijenata. „Jo{ jedna godina. Jo{ jedno dostignu}e. Ali misija ostaje ista“, poru~io je. Naglasio je da wegov rad tokom prethodnih 25 godina vodi jedno su{tinsko pitawe: kako nauku pretvoriti u stvarnu pomo} qudima. Prema wegovim re~ima, napredak medicine ne zavisi samo od novih otkri}a, ve} i od spremnosti istra`iva~a da postavqaju boqa pitawa, preispituju postoje}a znawa i nikada ne izgube iz vida ~oveka koji stoji iza svake dijagnoze. Posebnu zahvalnost uputio je svojim mentorima, kolegama, studentima i svima koji su tokom godina u~estvovali u wegovom profesionalnom razvoju. „Rangirawa mogu da prepoznaju putovawe, ali svrha je ono {to nas pokre}e napred“, jedna je od kqu~nih poruka wegove objave. PRIZNAWE KOJE POTVR\UJE ME\UNARODNI UTICAJ Stanford–Elsevier lista obuhvata istra`iva~e iz brojnih nau~nih disciplina {irom sveta, a rezultati se objavquju na osnovu standardizovanih pokazateqa citiranosti. U izdawu za 2026. godinu dr Kne`evi} zauzima 147. mesto u svetu me|u pribli`no 59.383 istra`iva~a u svojoj oblasti, prema podacima dostupnim iz bibliometrijske baze. Wegovo ponovno pojavqivawe na listi pokazuje da rezultati istra`ivawa u kojima u~estvuje nastavqaju da privla~e pa`wu me|unarodne nau~ne zajednice. Ovo priznawe predstavqa i zna~ajan uspeh srpskog stru~waka koji svojim radom povezuje medicinsku i nau~nu zajednicu Srbije i Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava. Za dr Neboj{u Nicka Kne`evi}a, me|utim, najva`niji ciq ostaje nepromewen – da znawe, istra`ivawa i medicinski napredak pomognu pacijentima i doprinesu boqem razumevawu qudskog zdravqa. Wegov profesionalni put jo{ jednom pokazuje koliko znawe, istrajnost i dugogodi{wa posve}enost mogu da doprinesu me|unarodnoj prepoznatqivosti na{ih stru~waka.

Od srpske porodice u ^ikagu do jednog od najva`nijih politi~kih mesta u Americi. Melisa Luburi} Bin, ro|ena kao Milica Luburi}, predstavnica je Ilinoisa u ameri~kom Kongresu. Na izborima je osvojila ~ak 65,9 odsto glasova i vratila se u Va{ington posle 15 godina. Ponosna na svoje srpsko poreklo, odrasla je uz pravoslavnu crkvu, srpski folklor i gusle, a porodi~ne korene nikada nije zaboravila. Ko je `ena koja spaja srpsku tradiciju i ameri~ku politiku i kako je izgledao wen put od ~ika{kog predgra|a do Kongresa SAD? Novoizabrana ~lanica Kongresa Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava Melisa Luburi} Bin prisustvovala je ove godine na nekoliko skupova sa srpskom zajednicom u ^ikagu. Pored ostalog, bila je na Uskr{woj liturgiji u Sabornom hramu u ^ikagu koju je slu`io episkop Serafim. Posle liturgije odr`an je i sve~ani banket u dru{tvenim prostorijama crkve kojem je ona prisustvovala zajedno sa suprugom. Melisa Bin je ro|ena 22. januara 1962. godine. Imala je ve} tri dvogodi{wa mandata u Kongresu, od januara 2005. do januara 2011. godine. ^etvrti mandat po~iwe 3. januara i predstavqa}e Osmi kongresni okrug Ilinoisa. Nema ograni~ewa za broj mandata u Kongresu SAD, ali ~lanovi moraju da se kandiduju na izborima svake druge godine. Melisa uvek isti~e da je odrasla u srpskoj zajednici u ^ikagu i

da je svirala tamburu u crkvenom orkestru i pevala u horu pri Sabornom hramu. I{la je u sredwu {kolu Mejn Ist u obli`wem nasequ Park Rix, a diplomirala je na Ruzvelt univerzitetu. U jesen 2025. godine objavila je da }e se ponovo kandidovati za svoje nekada{we mesto u Kongresu, nakon {to se wen strana~ki kolega Raxa Kri{namurti kandidovao za Senat Sjediwenih Dr`ava. Tokom svoje kampawe kao ~lanica Demokratske stranke istakla je da `eli da se bori za demokratiju, zdravstvenu za{titu i ekonomiju - da bi svako mogao da ima {ansu da do`ivi ameri~ki san. Istakla je da `eli da radi na tome da se smawi inflacija i snize cene za gra|ane i da posebno `eli da radi na poboq{awu zdravstvenog osigurawa, jer ka`e, bez dobrog zdravqa nemate ni{ta. Dodaje da `eli da radi na tome da bude pristupa~nije zdravstveno osigurawe, uni-

verzitetsko obrazovawe i cene stanovawa. Isti~e da je postalo vrlo te{ko, posebno za mla|e porodice, da kupe stan ili ku}u. Veruje da bi trebalo da bude vi{e nekretnina na tr`i{tu sa dve spava}e sobe i jednim kupatilom, ono {to je wena generacija mogla da priu{ti u svoje vreme. Melisa Bin ka`e da ameri~ki san treba da bude dosti`an qudima, pre svega novim generacijama, da mladi ne bi `iveli zauvek sa svojim roditeqima. Tako|e `eli da radi na tome da se po{tuju Ustav SAD i ameri~ke vrednosti. Melisa Lujuri} Bin bila je predsednica Srpskog kokusa u Kongresu Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava tokom jednog od svojih prvih mandata 2008. godine. Vrlo je mogu}e da }e i sada biti aktivna u tom kokusu. Ina~e, ~lanovi Kongresa SAD tokom godine imaju dve kancelarije. Jedna je u Va{ingtonu, a druga u distriktu koji predstavqaju. U ovom slu~aju bio bi to Ilinois.

PREMINUO OTAC VOJISLAV BILBIJA:

Tvorac kivota Svetog Simeona i neumorni duhovnik srpskih zato~enika u Hagu! Preminuo je protojerej-stavrofor Vojislav Bilbija (84), dugogodi{wi stare{ina crkve Svete Trojice u Roterdamu, u Holandiji, misionar i duhovnik na prostorima Zapadne Evrope, saop{tila je Eparhija zapadnoevropska. Vojislav Bilbija ro|en je 1942. godine u Bosanskom Grahovu. Nedugo nakon zavr{etka studija stomatologije, 1969. godine preselio se u Holandiju, gde je ostavio nemerqiv trag u o~uvawu pravoslavne vere me|u svojim sunarodnicima, ali i na poqu misionarskog rada i {irewa hri{}anstva me|u narodima Zapadne Evrope. Nakon vi{edecenijske |akonske slu`be, a po penzionisawu u stomatolo{koj struci, otac Vojislav Bilbija rukopolo`en je u ~in sve{tenika 2000. godine. Nedugo zatim poverena mu je parohija u Roterdamu, u Holandiji, na ~ijem je ~elu proveo dugi niz godina. Bavio se crkvenim slikar-

stvom, duborezom i obradom dragocenih metala. Izradio je kivot za mo{ti Svetog Simeona Miroto~ivog, kao i mnoge druge svetiwe. Dugi niz godina bio je ispovednik i ute{iteq srpskih zato~enika u ha{kom pritvoru, neumorno ih pose}uju}i, pri~e{}uju}i i krepe}i ih nadom i verom u jedinu pravdu – pravdu Bo`ju. „Otac Voja osta}e upam}en

me|u svojim parohijanima i svima koji su ga poznavali kao silni gorostas i neu}utni propovednik Hristove re~i, ali, pre svega, kao otac i duhovnik mnogih koji su, vo|eni wegovim primerom, prona{li Hrista i put ka Carstvu Nebeskom“. „Neka Gospod Isus Hristos, kome je novoprestavqeni otac Vojislav verno slu`io, upokoji wegovu du{u


12 ^etvrtak 12. novembar 2026.

AUSTRALIJA

Vrhovni sud Australije razmatra ukidawe zabrane dru{tvenih mre`a za decu UMRLA NAJSTARIJA @RTVA MASAKRA NA PLA@I BONDAJ, BORILA SE GODINU DANA:

Pre`ivela Holokaust, stradala u pucwavi Devedesetogodi{wa Eva Geler, koja je rawena tokom napada na pla`i Bondi u Australiji u decembru pro{le godine, preminula je u bolnici u Sidneju, gotovo godinu dana nakon masovne pucwave u kojoj je ubijeno 15 qudi. Geler je bila jedna od desetina te{ko povre|enih kada su dvojica naoru`anih napada~a 14. decembra otvorila vatru na okupqene na jevrejskom skupu na pla`i Bondaj. U napadu je ubijeno 15 osoba, me|u kojima i desetogodi{wa devoj~ica. Rabin Aron Mos iz sinagoge Nefe{ potvrdio je da je Geler, koja je ranije ove godine proslavila 90. ro|endan, preminula. On je rekao da je Eva kao dete uspela da pobegne od Holokausta, nakon ~ega je stigla u Australiju, gde je izgradila porodicu. „Ostala je pozitivna, puna qubavi i sna`na tokom celog `ivota, sve do samog kraja”, rekao je rabin Mos. Povrede koje je zadobila tokom pucwave zahtevale su redovno bolni~ko le~ewe. „Od kada je pogo|ena tokom napada u Bondiju, stalno je bila u bolnici, uvek `ele}i da se vrati ku}i. Re~eno joj je da nikada vi{e ne}e hodati, ali je ~udom, uz neverovatnu odlu~nost, ponovo prohodala”, ispri~ao je rabin. Dodao je da je Geler tokom proteklih praznika uspela da do|e u sinagogu, {to je opisao kao neverovatan pokazateq wene snage. Australijski premijer Entoni Elbanizi izrazio je sau~e{}e porodici preminule `ene, isti~u}i da zemqa nikada ne}e zaboraviti qude koji i daqe nose bol zbog pro{logodi{weg napada. Masakr na pla`i Bondaj bio je najte`a masovna pucwava u Australiji u gotovo tri decenije. Nakon napada usledile su reforme zakona o oru`ju, kao i mere za suzbijawe govora mr`we.

MLADI] (26) UPECAO ZLATNU RIBICU, ALI BUKVALNO:

”Mama, postao sam milioner!” Opu{teni ve~erwi izlet nakon posla promenio je `ivot mladog ribolovca. Proteklog ~etvrtka uve~e, Australijanac Metju Moris (26) pecao je zajedno sa svojim mla|im bratom na reci Korobori Bilabong, popularnom ribolova~kom mestu isto~no od Darvina. A onda se dogodilo ne{to neverovatno. - Video sam ribu kako iska~e u prvih deset sekundi i odmah primetio crvenu oznaku - ispri~ao je Moris za stanicu ABC. Iskusnom ribolovcu je odmah bilo jasno da je baramundi na wegovoj udici deo regionalnog takmi~ewa „Million Dollar Fish”. U okviru ovog nadmetawa, ribe se ozna~avaju nagradnim markicama i ponovo pu{taju u nekoliko reka. ^ak 100 baramundija nosi nagradu od po 10.000 australijskih dolara, dok je samo jedna jedina riba obele`ena glavnom premijom od ~ak milion dolara . - To su verovatno bila najstresnija dva minuta u mom `ivotu - opisuje 26-godi{wak napete trenutke borbe protiv sna`ne grabqivice duge oko 80 centimetara. Ono {to Moris u tom trenutku nije znao jeste da je u svoj ~amac upravo ubacio glavnu nagradu takmi~ewa - ribu od milion dolara. Tek od organizatora takmi~ewa saznao je kakav je istorijski ulov napravio. Naime, tokom ~itavih 12 godina postojawa ovog takmi~ewa, samo je jo{ jednom ribolovcu po{lo za rukom da upeca ovu milionsku ribu! Nakon prvih suza radosnica, Moris je odmah pozvao roditeqe. „Mama, postao sam milioner”, izgovorio je uzbu|eno u slu{alicu.

Zakon, koji je u Australiji stupio na snagu u decembru pro{le godine, zabrawuje platformama da dozvole pristup korisnicima mla|im od 16 godina. Prema ovom propisu, kompanije poput Fejsbuka, Instagrama i Tik Toka suo~avaju se sa kaznama do 99 miliona australijskih dolara ukoliko ne preduzmu razumne korake da spre~e decu da kreiraju naloge. Dvodnevno saslu{awe povodom osporavawa revolucionarnog zakona koji zabrawuje deci kori{}ewe dru{tvenih mre`a po~elo je u utorak. Tehnolo{ki gigant Redit i organizacija za digitalna prava tvrde da zakon neustavno kr{i slobodu politi~ke komunikacije. PRAVNA BITKA ZA DIGITALNA PRAVA Organizacija pod nazivom Projekat digitalne slobode (Digital Freedom Project), koju predvodi parlamentarac Novog Ju`nog Velsa Xon Radik, podnela je ustavnu `albu tvrde}i da ova mera predstavqa nezakonito gu{ewe slobode izra`avawa i politi~ke komunikacije mladih u Australiji. „Ne bismo smeli da koristimo resurse i novac ovih platformi kako bismo izbegli vladine kazne, ve} za uklawawe predatora i {tetnog sadr`aja”, izjavio je Noa Xons, {esnaestogodi{wak koji je prvobitno bio jedan od tu`ilaca pre nego {to se povukao usled straha od sudskih tro{kova. Wegov stav dele i brojni kriti~ari koji smatraju

da je pau{alna zabrana previ{e grub instrument. Ipak, australijska vlada nagla{ava da je zakon neophodan kako bi se deca za{titila od algoritama koji podsti~u anksioznost, probleme sa spavawem i poreme}aje ishrane. ZABRANA U PRAKSI I IZAZOVI ZA TEHNOLO[KE GIGANTE Kompanija Redit je tako|e pokrenula nezavisni pravni izazov koji se sada zajedni~ki re{ava pred Vrhovnim sudom. Zastupnici ove platforme isti~u da se wen sadr`aj prvenstveno fokusira na odraslu publiku i da maloletnici nikada nisu bili wihova ciqna grupa. Uz to, naglasili su da obavezni zahtevi za verifikaciju starosti donose ozbiqne rizike po privatnost korisnika, jer prikupqawe ogromne koli~ine li~nih podataka stvara idealnu priliku za hakerske napade i curewe informacija. „Dok osporavamo ovaj zakon u sudu, nastavi}emo da se povinujemo i zala`emo za efikasnije mere bezbednosti mladih”, rekao je Adam Kolins, direktor komunikacija Redita. Pored argumenata tehnolo{kih kompanija, u slu~aj bi

mogla da se ukqu~i i Australijska komisija za qudska prava. Predsednik ove institucije, Hju de Krester, potvrdio je da razmatraju zvani~nu intervenciju kako bi pomogli sudu u sagledavawu {ireg konteksta qudskih prava i sloboda. Prema re~ima komesarke Lorejn Finlej, va`no je izbalansirati potrebu za za{titom dece na mre`i sa wihovim pravom da se informi{u, komuniciraju i budu deo onlajn zajednice, a zabrinutost izazivaju i posledice koje sistem za potvrdu starosti mo`e imati na privatnost svih gra|ana. Iako je podr{ka roditeqa ovom zakonu izuzetno velika, prvi izve{taji i medijske analize pokazuju da mnogi snala`qivi tinejxeri ve} pronalaze na~ine da zaobi|u sistemska ograni~ewa. U me|uvremenu, nadle`ne institucije, poput australijskog komesara za e-sigurnost, po~ele su da istra`uju stvarni nivo uskla|enosti deset najve}ih mre`a, dok brojne dr`ave {irom sveta pomno prate ishod ovog pravnog procesa pre nego {to uvedu sli~ne zakone.

Elbanizi pozvao SAD na deeskalaciju rata s Iranom nakon poraza republikanaca na me|uizborima Australski premijer Entoni Elbanizi pozvao je SAD na deeskalaciju rata s Iranom nakon {to je Republikanska stranka pretrpela poraze na ameri~kim me|uizborima. Elbanizi je izborne rezultate opisao kao veoma zna~ajne i rekao da su bili jedna od glavnih tema razgovora lidera na sastanku {efova vlada Komonvelta, objavila je u subotu Australijska radiodifuzna korporacija (ABC). Demokrate su na me|uizborima odr`anim u utorak preuzele kontrolu nad Predstavni~kim domom ameri~kog Kongresa i osvojile ve}inu guvernerskih pozicija u zemqi. “Bilo da je re~ o inflaciji u globalnoj ekonomiji ili potrebi za uspostavqawem uslova za slobodnu trgovinu, svaka zemqa na Komonveltu `eli da se rat okon~a i da se Hormuski moreuz

ponovo otvori”, rekao je Elbanizi. Povezuju}i rat s Iranom s krizom tro{kova `ivota u Australiji, Albaneze je rekao da }e nastaviti upu}ivati pozive Va{ingtonu na deeskalaciju. Me|utim, ocenio je da ne mora zauzeti o{triji pristup prema ameri~kom predsedniku Trampu. “Javno sam i direktno rekao gospodinu Trampu da je vreme za deeskalaciju”, rekao je Elbanizi,

dodaju}i da Australijanci mogu o~ekivati da }e diplomatski delovati u skladu s nacionalnim interesima zemqe. SAD i Izrael pokrenuli su vojnu ofanzivu na Iran 28. februara. Prekid vatre postignut je u aprilu, a u junu je potpisan memorandum o razumevawu u okviru napora za postizawe mirovnog sporazuma, ali ti napori nisu urodili plodom i sukob jo{ nije okon~an.


AUSTRALIJA

^etvrtak 12. novembar 2026. 13

NEKADA JE BILA SIMBOL LUKSUZA

RENTON FAMILY TRUST Robna ku}a stara 188 godina Aged Care pred ga{ewem, hiqade radnih mesta ugro`eno

Daje kvalitetnu uslugu od 1970. godine

Stara~ki dom ALGESTER LODGE Ako tra`ite samostalan `ivot uz dodatnu pomo} stara~ki dom Algester Lodge ima sve mogu}nosti da vam pru`i kvalitetnu uslugu. Sme{ten je u {umi okru`en prelepim vrtom i pru`a razli~ite oblike nege. [ta nudimo David Xons, najstariji lanac robnih ku}a u Australiji, oti{ao je u dobrovoqnu upravu, ~ime je ugro`eno hiqade radnih mesta. Ovaj potez usledio je nakon vi{egodi{wih finansijskih problema 188 godina starog trgovinskog lanca, poznatog u Australiji pod skra}enim nazivom „DJs”, dok kupci sve vi{e napu{taju tradicionalne prodavnice i okre}u se onlajn kupovini. Fizi~ke i internet prodavnice kompanije David Xons nastavi}e da rade dok ste~ajni upravnici iz konsultantske ku}e FTI Consulting budu preispitivali poslovawe kompanije, saop{tili su imenovani administratori iz firme Mc Grath Nicol. „David Xons je kultna kompanija i mnogi Australijanci imaju pri~e i uspomene na posete prodavnicama ovog lanca”, izjavila je izvr{na direktorka Erika Berthold, dodaju}i da brend ima „dobro razra|en plan“ za „prilago|avawe poslovawa budu}nosti“. Berthold je zahvalila „kupcima, ~lanovima na{eg tima i partnerima na kontinuiranoj podr{ci kompaniji David Xons tokom ovog period”. David Xons zapo{qava oko 6.000

qudi i ima 38 fizi~kih prodavnica, od kojih se 17 nalazi u tr`nim centrima Westfield. Samo nekoliko sati pre nego {to je upravni odbor glasao o odlasku kompanije u dobrovoqnu upravu, Scentre, vlasnik tr`nih centara Westfield, saop{tio je da trgovac nije platio zakupninu za oktobar i da je zbog toga „prekr{io“ ugovor o zakupu poslovnog prostora. „Razumemo da su trenutni uslovi u maloprodaji, rastu}i tro{kovi, zna~ajan i zastareo maloprodajni prostor, kao i problemi u lancima snabdevawa doveli do ove situacije”, izjavio je Kristofer Hil iz konsultantske ku}e FTI Consulting, koja je imenovana za ste~ajnog upravnika. Imenovawem administratora i ste~ajnih upravnika, kompanija David Xons dobi}e „predah” i priliku da restrukturira poslovawe, rekao je Hil. Wegov krah ozna~ava „posledwi udarac” za tradicionalni koncept robnih ku}a, izjavila je Jana Bouden, profesorka marketinga na Poslovnoj {koli Univerziteta Makvori. „Nekada je predstavqao oli~ewe glamurozne kupovine u Australiji – australijsku verziju robne ku}e Harrods”, rekla je ona.

l Sve dr`avne dozvole l Jednokrevetne, dvokrevetne i sobe sa privatno{}u opremqene rashladnim ure|ajima l Frizerski salon l Prostor za odmor sa ~ajem i kafom l Specijalna dijetalna ishrana spremqena u objektu l Dvorana za ve~ere i porodi~ne zabave l Dnevni boravak sa velikim T.V. l Usluge prawa i peglawa l Biblioteka i kompjuter sa internetom l Osobqe koje govori vi{e jezika ukqu~uji}i srpski

Medicinska nega l 24 sata dnevno negu pru`aju obrazovane negovateqice l Sedmi~no i po potrebi poseta doktora l Specijalna nega za osobe sa demencijom

Poseta vode}im prodavnicama u centru Sidneja i Melburna bila je i svojevrsni ritual za mnoge australijske porodice,naro~ito zbog prazni~nih izloga ukra{enih povodom Bo`i}a. „Qudi su putovali satima iz udaqenih mesta samo da bi videli te izloge i do`iveli tu ~aroliju”, rekla je Bouden, ali je dodala da je posledwih godina brend izgubio svoj sjaj. „Prodavnice u gradskim centrima

Duhovne i kulturne potrebe l Redovni verski obredi l Dolazak verskog osobqa na poziv l Kapela za sve religije l Proslava praznika u domu sa va{om familijom l Program za opu{tawe i razonodu ALGESTER LODGE 117 DALMENY STREET, ALGESTER, QUEENSLAND, 4115 (07) 3711 4711

zadr`ale su prizvuk ekskluzivnosti i luksuza, ali prigradske prodavnice ostavqaju mnogo toga da se po`eli – monotone su, nedostaje im uzbu|ewe i u wima definitivno nema glamura”, rekla je ona. Tokom prve posete kraqice Elizabete II Sidneju 1954. godine, tada 27-godi{wa monarhiwa prisustvovala je sve~anoj ve~eri na sedmom spratu prodavnice u ulici Elizabet, objavio je list Sydney Morning Herald.

POSTUPAWE POLICIJE POD LUPOM JAVNOSTI

Policija u Kanberi na udaru kritika zbog elektro{okera upotrebqenog nad rawivom `enom Australijski sudija kritikovao je postupawe policajaca koji su tokom hap{ewa u Kanberi upotrebili elektro{oker nad Aborixinkom sa kognitivnim te{ko}ama, oceniv{i da je wihova intervencija bila „izuzetno gruba” i neopravdana. Incident se dogodio u januaru ove godine na autobuskom stajali{tu u Kanberi. Policija je pozvana zbog prijave da `ena ima no`, ali su u rancu koji se nalazio u blizini prona|ene samo dve makaze, od kojih su jedne bile polomqene. @ena, koju je list „Gardijan” identifikovao samo imenom Ema, molila je policajce da ne upotrebe elektro{oker i govorila im da nije naoru`ana. Weno puno ime nije objavqeno na zahtev advokata, radi za{tite privatnosti. Na sudu je prikazan snimak sa kamera koje policajci nose na uniformama. Na wemu se vidi da je Ema, odmah po dolasku policajaca, podigla ruke, dok je jedan od wih uperio elektro{oker prema woj.

Kada je pru`ila otpor poku{aju da joj stave lisice, policajci su je oborili na zemqu. Dok su je dvojica dr`ala, tre}i je prislonio elektro{oker na wena le|a i aktivirao ga u takozvanom re`imu direktnog kontakta. U intervenciji je u~estvovalo ukupno sedam policajaca. Na ranijem ro~i{tu u septembru sud je ~uo i da su policajci pretili upotrebom

spreja sa oleorezin kapsikumom, poznatog kao biber-sprej, nakon {to je `ena tokom hap{ewa po~ela namerno da udara glavom o policijski kombi. Posebni sudija [on Rihter, ocenio je da je postupawe policije bilo „neverovatno” i „izuzetno grubo”. Naveo je i da su policajci znali ko je Ema i bili upoznati sa wenim rawivostima pre hap{ewa.

„Ponekad se pitam kada smo izgubili sposobnost da razgovaramo sa qudima”, rekao je Rihter. „Ona je `ena koja nije pru`ala nikakav otpor. Sedela je na klupi sa podignutim rukama”, dodao je sudija. Ema je sa 12 godina do`ivela saobra}ajnu nesre}u i pretrpela traumatsku povredu mozga. Sud je upoznat i sa ocenom nadle`nog tribunala da ima mentalno o{te}ewe i neurokognitivni poreme}aj, kao i da joj je odre|eno psihijatrijsko le~ewe. Ema je bila optu`ena za vi{e prekr{aja u vezi sa incidentom, ali je tu`ila{tvo odustalo od svih osim od optu`be za posedovawe no`a bez opravdanog razloga. Ona je priznala krivicu, koja se odnosila na makaze u wenom rancu, i osu|ena je. Sudija Rihter rekao je da smatra da su postupci policajaca u ovom slu~aju bili neopravdani i preterano grubi, dodaju}i da je bilo o~igledno da `ena ima ozbiqne kognitivne te{ko}e i da je trebalo tako i postupati prema woj.


9366 9299

14 ^etvrtak 12. novembar 2026.

AUSTRALIJA

Finansijski pritisak na bira~e

Pi{e: Sa{a Jankovi}, Melburn

Godi{wa inflacija, zakqu~no sa septembrom, porasla je na 4,3 odsto, {to prema{uje o~ekivawa ve} ine ekonomskih analiti~ara. Iako trenutne prognoze velikih banaka ka`u da mo`da ne}e biti pove}awa kamatnih stopa sve do avgusta slede}e godine, a da }emo onda imati

novca i deluje o~ajni~ki – vodi svojevrsni rat protiv privatne imovine. Laburisti~ke izmene poreza na kapitalnu dobit su, blago re~eno, kaznene. Ipak, od nas se o~ekuje da verujemo da Xim ^almers ne}e uvesti dodatne namete – poput poreza na nasle|e, poreza na imovinu (kapital) ili poreza na nerealizovanu kapitalnu dobit – kako bi finansirao dr`avnu potro{wu. Ekonomske prilike u zemqi postaju sve opasnije: dr`avna potro{wa je prevelika, poreski teret prete`ak, a produktivnost preniska – {to je, ina~e, posledica preterane regulacije. Iako Centralna banka (Reserve Bank of Australia) tvrdi da se australijska ekonomija ne nalazi u recesiji, niti da joj u skorije vreme preti, te{ko je razumeti kako je to mogu}e, s obzirom na gore navedeno.

na ponovnoj izgradwi stranke. „Jedna nacija“ i daqe vodi prema broju glasova u prvom krugu, sa 27 odsto podr{ke. Podr{ka ovoj stranci opala je u odnosu na vrhunac od 30 odsto, zabele`en u septembru. Podr{ka Laburisti~koj stranci je u konstantnom padu tokom 2026. godine. U januaru je iznosila 31 odsto. Do novembra je pala na 25 odsto. Za Koaliciju je ovo bio veoma turbulentan period. Godinu 2026. zapo~eli su sa 20 odsto glasova, da bi do kraja juna taj procenat pao na 17 odsto. Sada, u novembru, ponovo je porastao na 23 odsto. Lideru opozicije verovatno }e biti te{ko da dospe u prvi plan u medijima, s obzirom na kontroverze koje prate Polin Henson gde god da se pojavi. Engus Tejlor i wegov tim nadaju se da }e uspeti da „otkinu“ deo podr{ke stranci „Jedna nacija“

Лидер опозиције Енгус Тејлор, лидерка Једне нације Полин Хенсон и федерални премијер Ентони Елбанизи navodno prvo smawewe, prose~no zadu`enom Australijancu je te{ko da u to poveruje. Ovo je veoma va`no pitawe za mnoge Australijance, jer su doma}instva opasno prezadu`ena. Zakqu~no sa martom 2026. godine, australijska doma}instva dugovala su 3,45 triliona dolara, pri ~emu samo krediti za nekretnine ~ine oko tri ~etvrtine tog duga. Samo tr`i{te nekretnina – koje najvi{e doprinosi inflaciji – gu{i se u birokratskim procedurama. Razni vladini programi stambenih kredita sa niskim u~e{}em sve vi{e stvaraju rizik od situacije koja bi mogla dovesti do nove globalne finansijske krize, ovog puta izazvane dr`avnom politikom. Iako se smawuje, neto spoqni dug i daqe iznosi 1,45 triliona dolara, a sposobnost zemqe da refinansira svoje kredite i daqe zavisi od stranih institucija i tr`i{ta, koja su, ina~e, sve nestabilnija. Pored toga, vlada Entonija Elbanizija – koja se pona{a neodgovorno u pogledu tro{ewa

Pro{lo je skoro devet meseci otkako je Engus Tejlor preuzeo mesto lidera Liberalne stranke od Suzan Li. Danas je uspeo da postigne ne{to {to wegovoj prethodnici nikada nije po{lo za rukom. Po prvi put, Engus Tejlor je pretekao Entonija Elbanizija kao po`eqniji kandidat za premijera, prema mi{qewu glasa~a u anketi „News24 Pulse“. Tejlor sada vodi sa 41 odsto podr{ke, {to je porast od dva procentna poena u odnosu na kraj oktobra. Elbanizi je pao na 39 odsto. Ovo predstavqa zna~ajan podsticaj za lidera opozicije u trenutku kada je Koalicija uvu~ena u o{tru politi~ku borbu sa strankom „Jedna nacija“ (One Nation) Polin Henson. Ipak, }e se pragmati~ari unutar Koalicije verovatno pitati u kojoj meri je ovaj rezultat posledica besa bira~a prema aktuelnom federalnom premijeru, a u kojoj meri predstavqa stvarnu podr{ku pristupu koji zastupa gospodin Tejlor. Ne treba imati iluzija – pred Koalicijom je i daqe ogroman posao

fokusiraju}i se na tro{kove `ivota i ekonomiju. Me|utim, to je plodno tlo i za Polin Henson. O~ekuje se da }e obe stranke `estoko kritikovati premijera Elbanizija i ministra finansija ^almersa, nakon petog ovogodi{weg pove}awa kamatnih stopa. A postoji i mogu}nost da u decembru usledi i {esto pove}awe. Analiza podataka istra`ivawa javnog mwewa (News24. com.au/YouGov) pokazala je da je Polin Henson od 2025. godine do danas privukla najmawe 2,5 miliona novih glasa~a koji su prethodno podr`avali velike stranke. Ako se uzme u obzir konstantni finansijski pritisak na bira~e wihovo ekonomsko nezadovoqstvo i politi~ka frustracija su potpuno razumqivi. Zato nema sumwe da }e naredni federalni izbori biti jedni od najneizvesnijih u na{oj novijoj australijskoj istoriji. sasajankovic28 @SasaJankovic28 sasajankovic28

maksimalno 40 kilograma


AUSTRALIJA

^etvrtak 12. novembar 2026. 15

Сазнајте ризике од пожара, останите безбедни

Рано напуштање високо ризичне области је најбољи начин да заштитите своје вољене. Сазнајте како да останете безбедни на vic.gov.au/fire-safety-serbian


16 ^etvrtak 12. novembar 2026.

ZAJEDNICA

KAMEROM I PEROM KROZ SRPSKU ZAJEDNICU SIDNEJA

Poziv na dvostruk Pi{e: Joca Gajeskov

Prepun hram u Liverpulu

Mitrovdan u Liverpulu

Spoqa{ni i unutra{wi izgle Iz hrama Svetog Jovana Krstiteqa u Daptu poziv vernom narodu da u nedequ 15 novembra ove godine, prisustvuje proslavi 40 godina od osve-

Mitropolit Siluan za vreme pastirske besede U nedequ, 8. novembra ove godine, Srpska pravoslavna crkva i weni vernici sve~ano su proslavili veliki hri{}anski praznik posve}en Svetom velikomu~eniku Dimitriju - Mitrovdan, ~esta krsna slava kod Srba. Sve~ano je bilo u svim hramovima Sidnejskog namesni{tva, koji su bili ispuweni vernim narodom. Posebno sve~ano i molitveno bilo je u hramu Svetog apostola i jevan|eliste Luke u sidnejskom predgra|u Liverpul, koji je toga dana bio ispuwen do posledweg mesta vernicima svih generacija. Svetu arhijerejsku liturgiju slu`io je Mitropolit Siluan, uz saslu`ewe Arhijerejskog namesnika Sidnejskog protojereja - stavrofora Miodraga Peri}a i prislu`ewe vi{e ipo|akona i ~teca. U svojoj veoma pou~noj besedi Mitropolit Siluan se osvrnuo na dana{wa zbivawa na svetskoj sceni kada je u pitawu vera u dru{tvu, pozvao vernike i na{ narod na ovim prostorima da se u {to ve}em broju okupqa u na{im svetiwama, ~estitao svima ovaj veliki hri{}anski praznik uz posebno slovo o Svetom Dimitriju. Za ~itaoce Srpskog Glasa va`no podse}awe, prema ver-

^ita~i Apostola

}ewa istog, kao i 65 godina od osnivawa Crkveno – {kolske op{tine u Vulongongu. Svetu arhijerejsku liturgiju od 8,30 ~aso-

VA@NI DAT

Protojerej – stavrofor Miodrag Peri} ~ita Jevan|eqe skom u~ewu Dimitrije je ro|en u Solunu, u porodici rimskog upraviteqa grada. Roditeqi su bili tajni hri{}ani i u istoj veri su vaspitali sina jedinca. Posle wihove smrti car Maksimijan ga je postavio za namesnika solunske oblasti, uz nare|ewe da progoni hri{}ane. On je umesto toga javno propovedao Hrista, a mnogi u gradu su se krstili. Kada je car do{ao u Solun i uverio se da je wegov namesnik hri{}anin, bacio ga je u tamnicu. Tada se dogodilo ono po ~emu je Dimitrije najvi{e ostao zapam}en: wegov mladi u~enik Nestor zatra`io je blagoslov da iza|e na megdan carevom borcu

Nafora za vernike

Liju, koji je zarobqene hri{}ane bacao na kopqa. Nestor je pobedio, a car je, saznav{i ko ga je blagoslovio, naredio da se pogube obojica. Vojnici su Dimitrija proboli kopqima u tamnici 306. godine, a hri{}ani su wegovo telo tajno sahranili. Nad grobom je kasnije podignuta mala crkva. Kada je, po predawu, na tom mestu kopan temeq za ve}u crkvu, telo je na|eno celo, a iz wega je poteklo mirisno miro. Zato ga crkvene kwige zovu Miroto~ivi. Mo{ti i danas po~ivaju u Solunu, u baziliki Svetog Dimitrija, a grad ga smatra svojim za{titnikom. U Srbiji i srpskim zemqama Svetom Dimitriju su posve}eni mnogi hramovi, u Kosovskoj Mitrovici Mitrovdan je slava grada, jedna od crkava Pe}ke patrijar{ije posve}ena je Svetom Dimitriju, a na Novom Beogradu postoji hram posve}en ovom svetitequ. Posle verskog dela, u crkvenom domu bilo je bogato poslu`ewe, koje su pripremile ovda{we vredne ~lanice Kola srpskih sestara. Da je na veliki praznik u Liverpulu bilo zaista sve~ano, najboqe }e potvrditi nekoliko prilo`enih fotografija.

Mladi i deca me|u najbrojnijima u hramu

va ujutru }e sl tropolit a - novozelands uz saslu`ewe sve{tenika, a n be bi}e ru~ak

Sveti Arhijerejski Si Srpske Pravoslavne Cr od{tampao je crkveni kalen ta 2027. godinu, sa ~ijih s nica za ~itaoce Srpskog Gl donosimo nekoliko najva`n datuma:

Lepa vest iz Boniriga

NOVA KWIGA SRPSKE EMIGRACIJE Upravo saznajemo interesantnu vest koja }e obradovati qubiteqe kwi`evnosti na ovim prostorima i {ire. Pokret srpskih ~etnika „Ravna Gora“ u sidnejskom predgra|u Bonirig sa ponosom najavquje izlazak iz {tampe svoje Spomenice, objavqene povodom 80. godi{wice pogubqewa generala Dragoquba Dra`e Mihailovi}a, 72 godine od osnivawa Pokreta u Australiji i 60 godina od kupovine imawa u Bonirigu. Kwiga je trenutno u {tampi, a weni autori su Aleksandar Uzelac i Nikola Luki}. Re~ je o luksuznom izdawu A4 formata, tvrdog poveza, u punom koloru, na srpskom i engleskom jeziku. Na ukupno 390 stranica objavqeno je vi{e od 1.000 fotografija koje dokumentuju bogatu istoriju, rad i delovawe Pokreta, Srpskog centra i Sportskog kluba „Avala“. Ova opse`na istorijska publikacija rezultat je vi{egodi{weg istra`ivawa i dokumentovawa. Zasnovana je na istorijskim arhivama, originalnim dokumentima, fotografijama i intervjuima, pru`aju}i sveobuhvatan pregled 72 godine istorije Pokreta srpskih ~etnika „Ravna Gora“ u Australiji, kao i razvoja Srpskog centra i sportskog `ivota srpske zajednice. Sve~ana promocija kwige bi}e odr`ana u Srpskom centru u Bonirigu, u ~etvrtak, 17. decembra 2026. godine. O~ekuje se prisustvo predstavnika parlamenta, uglednih zvanica, kao i brojnih ~lanova i predstavnika Pokreta, Srpskog centra i Sportskog kluba „Avala“. Autori kwige podse}aju da }e vi{e informacija o promociji i sve~anosti bi}e objavqeno uskoro. Nova kwiga }e zasigurno obogatiti srpsko izdava{tvo u Australiji i li~ne biblioteke qubiteqa lepo pisan re~i.

l Kalendarska Nova god petak 1. januar. l Bo`i}, ~etvrtak 7. janu l Srpska Nova godina, ~e tak 14. januar, l Sabor Svetog Jovana stiteqa, sreda 20. januar, l Sveti Sava, sreda 27 nuar l Sretewe Gospodwe, p deqak 15. februar, l Cveti, nedeqa 25. apr l Veliki Petak, petak april, l Vaskrs, nedeqa 2. maj l \ur|evdan, ~etvrtak 6 l Spasovda,~etvrtak 10.

Obave{te

Ko{arka{ki klub Red Sidneja bi}e doma}in 33. Mihailovi}” - 2026, koj ko{arka{ke klubove iz c Izdawe ovog presti` gramu je od 27. do 29. dec sportskoj dvorani „Banks sketball Stadium). Program obuhvata takm skoj konkurenciji, revija kategorija, kao i niz kul aktivnosti koje slave duh straliji. „Kup „Dra`a Mihailov vi{e od samog takmi~ewa od tri decenije, ovaj tur okupqawa igra~a, trener ra i navija~a iz svih kraje Zasnovan na vrednost discipline, prijateqstva nu kulturu, Kup nastavqa klubova i generacija. On dim sportistima da prona snijim igra~ima, porodica skoj zajednici da zajedno prema ko{arci i tradici


ZAJEDNICA

ko slavqe u Dapto

ed hrama u Dapto

lu`iti Miaustralijsko ski Siluan, e nekoliko nakon slu`i prigodan

kulturni program u sali uz prisustvo parohijana, gostiju i lokalnih zvanica. Sve{tenoslu`iteq u Dapto o. Nikola Kova~evi}, poziva sve parohijane

i vernike sa svih strana da do|u na obele`avawe ova dva va`na jubileja i saznaju vi{e pojedinosti iz bogate istorije ove na{e svetiwe.

TUMI IZ CRKVENOG KALENDARA

inod Crkve ndar straGlasa nijih

dina,

uar, etvr-

a Kr-

7. ja-

pone-

ril, k 30.

6. maj . jun

l Duhovi, nedeqa 20. jun, l Vidovdan, ponedeqak, 28. jun, l Ivawdan, sreda, 7. jul, l Petrovdan, ponedeqak 12. jul, l Sveti Ilija, ponedeqak 2. avgust,

l Preobra`ewe Gospodwe, ~etvrtak 19. avgust, l Velika Gospojina, subota 28. avgust, l Mala Gospojina, utorak 21. septembar, l Krstovdan, ponedeqak 27. septembar, l Sveta Petka, sreda 27. oktobar, l Mitrovdan, ponedeqak 8. novembar, l Aran|elovdan, nedeqa 21. novembar, l Vavedewe Presvete Bogorodice, subota 4. decembar, l Nikoqdan, nedeqa 19. decembar, l Do~ek kalendarske 2028. godine petak 31. decembar. @ivi bili i sre}no do~ekali ove i ostale praznike iz kalendara Srpske pravoslavne crkve!

ewe iz KK Red Star – Sidnej

d Stars (Red Stars) iz . po redu Kupa „Dra`a ji }e okupiti srpske cele Australije. `nog turnira na procembra 2026. godine u staun” (Bankstown Ba-

mi~ewa u mu{koj i `enalne utakmice mla|ih lturnih i dru{tvenih h srpske ko{arke u Au-

vi}” predstavqa mnogo a na terenu. Ve} vi{e rnir slu`i kao mesto ra, porodica, volonteeva Australije. tima sportskog duha, a i ponosa na sopstvea da ja~a veze izme|u n pru`a priliku mlaa|u inspiraciju u iskuama da se okupe, a srpproslavi svoju qubav iji.

Kroz ko{arku, dru{tvene doga|aje, hranu, muziku i prijateqstvo, turnir stvara uspomene koje traju dugo nakon posledweg sudijskog zvi`duka“ - ka`e se izme|u ostalog u poruci ovog na{eg kluba. KK Red Stars iz Sidneja bio je prvi put doma}in Kupa „Dra`a Mihailovi}” 2016, a deset godina kasnije, 2026. godine klubu je ponovo ukazano poverewe i privilegija da ugosti ovaj zna~ajan doga|aj. Vi{e pojedinosti na internet prezentaciji: www.facebook.com/RedStarsBasketball/ Srpski Glas }e kao i prethodnih godina pratiti doga|aje sa ovog sportskog spektakla.

^etvrtak 12. novembar 2026. 17

PRIJEM SA AMBASADOROM AUSTRALIJE U SRBIJI U EPISKOPSKOJ REZIDENCIJI U KABRAMATI U petak, 30. oktobra 2026. godine Wegovo Visokopreosve{tenstvo Mitropolit Siluan primio je u posetu Wegovu Ekselenciju Ambasadora Australije u Srbiji Gospodina Pitera Trasvela. Prijemu je prisustvovao i Arhijerejski namesnik Sidnejski protojerej-stavrofor Miodrag Peri}. Sastanak je protekao u srda~nom i prijatnom razgovoru. Ambasador Trasvel je 17. po redu ambasador Australije u Srbiji i, tako|e, predstavqa Australiju u zemqama u regionu. Tokom prijema Mitropolit Siluan se zahvalio Ambasadoru na posebnoj podr{ci koju je Ambasada ukazala prilikom posete Wegove Svetosti Patrijarha Srpskog Gospodina Gospodina Porfirija i visoke delegacije SPC Australiji. Utisci nakon ove posete su jo{ uvek sve`i i mnogobrojni. Me|u wima su, u kontekstu ovog prijema, i se}awa na topli prijem Wegove Svetosti uz visoke dr`avne po~asti u Parlamentu Australije.

Izvor: Eparhija australijsko - novozelandska

Port Vila – Ambasador Stefanovi} sve~ano predao na upotrebu solarne sisteme za turisti~ke bungalove u provinciji Torba PORT VILA – AMBASADOR STEFANOVI] SA MINISTROM ZA KLIMATSKE PROMENE I ENERGETIKU VANUATUA

Ambasador Srbije u Kanberi, Rade Stefanovi}, koji je na nerezidencijalnoj osnovi akreditovan i u Republici Vanuatu, posetio je najseverniju vanuatsku provinciju Torba, gde je sve~ano predao na upotrebu solarne sisteme za napajawe turisti~kih bungalova, ~iju je izgradwu finansirala Vlada Republike Srbije. Nakon tradicionalnog do~eka, koji je priredilo lokalno stanovni{tvo, ambasador Stefanovi} obi{ao je dve lokacije na ostrvu Gaua, kao i jednu na ostrvu Lo. Obra}aju}i se prisutnima, ambasador Stefanovi} je istakao opredeqenost Republike Srbije pru`awu podr{ke ostrvskim dr`avama Pacifika, a posebno projektima koji su usmereni na lokalne zajednice. Posebno je naglasio da je realizacijom ove projektne aktivnosti, odnosno uvo|ewem elektri~ne energije za napajawe turisti~kih bungalova, ne samo pobo{qan kvalitet `ivota lokalnog stanovni{tva – ve} je i oja~ana wihova ekonomska otpornost i perspektiva. Predstavnici Ministarstva trgovine i privrede Vanuatua i Departmana za turizam, uz izra`enu zahvalnost, istakli su zna~aj podr{ke Republike Srbije ekolo{ki-prihvatqivim i obnovqivim izvorima energije, ruralnom turizmu i „svetlijoj budu}nosti lokalnih zajednica“. Pomenuta aktivnost realizovana je u okviru dvogodi{weg Programa razvojne pomo}i Republike Srbije u integraciji obnovqivih izvora energije u Republici Vanuatu, a obuhvatila je izgradwu solarnih sistema na deset lokacija u provinciji Torba, na ostrvima Mota Lava, Ra, Gaua, Lo i Jua.

Ambasador Srbije u Kanberi, Rade Stefanovi}, koji je na nerezidencijalnoj osnovi akreditovan i u Republici Vanuatu, tokom boravka u Port Vili susreo se sa ministrom za klimatske promene, energetiku, meteorologiju, geolo{ke hazarde, `ivotnu sredinu i upravqawe katastrofama Vanuatua, Ralfom Regenvanuom. Tokom susreta potvr|eni su prijateqski odnosi Srbije i Vanuatua, razmotreni kqu~ni aspekti bilateralne saradwe, kao i mogu}nosti za intenzivirawe politi~kog dijaloga. Istaknuta je i privr`enost obe dr`ave prinicipima Pokreta nesvrstanih zemaqa. Kao va`an okvir saradwe ozna~ena je uspe{na realizacija Programa razvojne pomo}i Republike Srbije u integraciji obnovqivih izvora energije u Republici Vanuatu, koji, kao vid podr{ke obnovqivim izvorima energije i razvoju lokalnih zajednica u ovoj dr`avi, obuhvata i izgradwu solarnih sistema za napajawe turisti~kih bungalova u provinciji Torba. Jedna od projektnih aktivnosti u okviru pomenutog programa, koju je finansirala Vlada Republike Srbije, bila je i Izrada detaqne ekonomsko-tehni~ke studije o izvodqivosti za izgradwu mikro hidro-elektrana za sela Naviso i Naone u provinciji Penama, ukqu~uju}i i pripremu tenderske dokumentacije za samu izgradwu – koju je ambasador Stefanovi} sve~ano uru~io ministru Regenvanuu.


18 ^etvrtak 12. novembar 2026.

ZAJEDNICA

Mali ~uvari srpskog jezika i tradicije Pesmom, poezijom, glumom i osmesima, u~enici srpskog jezika u Dandenongu proslavili su zavr{etak jo{ jedne {kolske godine. Na sve~anoj priredbi predstavili su ono {to su tokom godine u~ili i pripremali, pokazuju}i da se srpski jezik, kultura i tradicija s qubavqu ~uvaju i me|u najmla|ima koji odrastaju daleko od zemqe svojih predaka. Kako je protekla proslava u Viktorijanskoj {koli jezika i {ta su u~enici poru~ili svojim nastupima – zabele`io je na{ saradnik Krste Markovi}. Pesmom, poezijom, glumom i osmesima, u~enici srpskog jezika pri Viktorijanskoj {koli jezika (Victorian School of Languages) u Dandenongu obele`ili su zavr{etak jo{ jedne uspe{ne {kolske godine. Sve~ana priredba, odr`ana u subotu, 7. novembra, pokazala je da mla|i ~lanovi srpske zajednice, iako odrastaju daleko od zemqe svojih predaka, sa qubavqu i ponosom neguju srpski jezik, kulturu i tradiciju. U prostorijama sredwe {kole „Dandenong High School” okupili su se u~enici, roditeqi, nastavnici i prijateqi {kole kako bi zajedno proslavili rezultate rada tokom protekle {kolske godine. Bogat i raznovrstan program pod nazivom „Proslava srpskog jezika, kulture i tradicije” obuhvatio je recitacije, dramske prikaze, humoristi~ke ske~eve i dela srpske kwi`evnosti. Najmla|i u~enici predstavili su se scenskim nastupima „[umske `ivotiwe”, „Baba Roga” i „Crvenkapa i vuk”, dok su stariji |aci govorili poeziju Miroslava Mike Anti}a i izveli humoristi~ki program. Bila je to prilika da se vidi sa koliko radosti i samopouzdawa deca govore srpski jezik, ali i koliko zna~i podr{ka roditeqa i nastavnika koji ih podsti~u da neguju svoje jezi~ko i kulturno nasle|e. SRPSKI JEZIK KAO VEZA SA ZEMQOM PREDAKA Me|u u~enicima koji sa posebnom posve}eno{}u neguju srpski jezik i kulturu je Milan Stevanovi}, u~enik 11. razreda, koji srpsku {kolu poha|a jo{ od prvog razreda. Milan je aktivan u folkloru Ben|o akademije, a pored toga svira violinu i klavir. Uprkos brojnim obavezama, za u~ewe srpskog jezika uvek pronalazi vreme. „Mislim da je osobito va`no da se srpski jezik u~i, tako da se pove`emo, pogotovo {to smo na petom kontinentu, sa na{om kulturom”, ka`e Milan. Na pitawe kako uspeva da uskladi {kolu, muziku i folklor, odgovara jednostavno: „Sa Bo`ijom pomo}i i, naravno, podr{kom mojih roditeqa, sve je mogu}e.” Milan ka`e da u {koli u Dandenongu ima veoma pozitivno iskustvo i da su nastavnice izuzetno posve}ene u~enicima. „Imamo vrlo dobre nastavnice. Ovde sam od prvog razreda i imao sam ba{ prijatno iskustvo. Pripremamo se za VCE, nastavnice su veoma iskusne i mnogo u`ivam”, ka`e on.

Wegov primer pokazuje da mla|e generacije na{e zajednice uspe{no povezuju svakodnevni `ivot u multikulturnoj Australiji sa o~uvawem jezika i tradicije svojih predaka. Sli~no razmi{qa i Aleksandar \ilo{evi}, koji srpsku {kolu poha|a ve} deset godina. Za wega je u~ewe srpskog jezika neraskidivo povezano sa o~uvawem kulturnog identiteta. „Va`no je za na{u kulturu. Ako ne pri~amo srpski, onda }emo da izgubimo jezik, kulturu i tradiciju”, poru~uje Aleksandar. On ove godine poha|a prvu fazu VCE programa srpskog jezika, u kojem se u~enici postepeno pripremaju za zavr{ne ispite. MATURANTKIWE SE VRATILE SA CVE]EM ZA NASTAVNICU Jedan od najlep{ih trenutaka priredbe bio je dolazak tri maturantkiwe – Katarine, Marine i Milane – koje su nedavno zavr{ile 12. razred i polagale zavr{ni VCE ispit iz srpskog jezika. Iako su svoje {kolske obaveze ve} zavr{ile, do{le su da podr`e mla|e u~enike i cve}em zahvale svojoj nastavnici Nata{i ^elebi}. Taj gest pokazao je da srpska {kola nije samo mesto gde se sti~e znawe, ve} i sredina u kojoj se stvaraju prijateqstva i uspomene koje ostaju i nakon zavr{etka {kolovawa. Maturantkiwe su u razgovoru za SBS istakle da im je u~ewe srpskog jezika pomoglo da boqe upoznaju svoju kulturu, ali i da steknu nove prijateqe. „Mislim da je va`no zato {to tako mo`emo da sa~uvamo na{u kulturu, da se jezik ne ugasi i da se svi dru`imo i stvaramo nova prijateqstva”, rekla je jedna od u~enica. Druga maturantkiwa, koja je srpsku {kolu poha|ala dve godine, ka`e da joj je to bilo dragoceno iskustvo. „Bilo mi je dobro iskustvo i dosta sam novih stvari nau~ila.” Devojke se sada nadaju dobrim rezultatima na zavr{nom ispitu iz srpskog jezika, koji bi mogao da im pomogne prilikom upisa na fakultet. NASTAVNICI KOJI OSTAVQAJU LEPE USPOMENE Nastavnica Nata{a ^elebi}, koja radi sa u~enicima 11. i 12. razreda, nije krila zadovoqstvo {to su se wene biv{e u~enice vratile da pozdrave {kolu i nastavnike. Za wu je to jedna od najlep{ih nagrada za trud i posve}enost nastavni~kom pozivu. „Mislim da je lepa atmosfera u {koli, stvaraju se nova prijateqstva koja traju. Kao {to smo videli, u~enice koje su zavr{ile {kolu pre {est sedmica do{le su i danas da nas pozdrave. Mislim da nose odavde lepe uspomene, lepa prijateqstva i se}awa koja }e trajati celog `ivota”, ka`e Nata{a. Ona isti~e da je posebno va`no da deca po~nu da u~e srpski jezik {to ranije, jer se tako postepeno razvijaju jezi~ko znawe, samopouzdawe i qubav prema kwi`evnosti i kulturi. U zavr{nim razredima nastava je u velikoj meri usmerena na pripremu za VCE ispite, dok mla|i u~enici imaju vi{e prili-

ka da kroz razli~ite aktivnosti upoznaju bogatstvo srpskog jezika. Nata{a podse}a i da u~ewe srpskog jezika, pored kulturnog zna~aja, mo`e doneti konkretne obrazovne prednosti, jer se u okviru viktorijanskog sistema vrednuje i izu~avawe dodatnih jezika. IZUZETNI REZULTATI I NASTAVAK VCE PROGRAMA Nastavnica Lana Stevanovi} isti~e da {kola u Dandenongu radi prema zvani~nom nastavnom programu dr`ave Viktorije i da u~enicima pru`a mogu}nost sistematskog u~ewa srpskog jezika, od najmla|eg uzrasta do zavr{etka sredwe {kole. Nastava je organizovana u tri grupe – od prvog do {estog razreda, od sedmog do desetog, kao i za u~enike koji poha|aju VCE program. Poseban ponos {kole predstavqaju rezultati na zavr{nim ispitima. Pro{le godine ~etvoro u~enika ostvarilo je izuzetne rezultate iz srpskog jezika, {to nastavnici do`ivqavaju kao potvrdu kvalitetnog rada i velike posve}enosti u~enika. „U~enici su zaista jako vredni i ve}ina wih upisuje VCE sa ciqem da postigne dobre rezultate”, ka`e Lana. Ona sa zadovoqstvom isti~e i da je ove godine u VCE programu bilo 17 u~enika, ~ime je, pre-

ma wenim re~ima, ispuwen uslov za nastavak programa i naredne {kolske godine. To je zna~ajna i ohrabruju}a vest za srpsku zajednicu u Viktoriji, jer u~enicima omogu}ava da srpski jezik i daqe izu~avaju kao priznati predmet u okviru zavr{nog sredwo{kolskog obrazovawa. VRATA [KOLE OTVORENA SU ZA NOVE GENERACIJE Nastavnici se nadaju da }e se naredne godine {koli pridru`iti jo{ vi{e u~enika. Iako broj dece koja poha|aju nastavu srpskog jezika predstavqa izazov, nastavnice veruju da zajedni~kom podr{kom roditeqa i srpske zajednice program mo`e nastaviti uspe{no da se razvija. Nata{a ^elebi} posebno apeluje na roditeqe da prepoznaju zna~aj u~ewa srpskog jezika i ohrabre decu da ga izu~avaju od najranijeg uzrasta. O~uvawe VCE programa va`no je ne samo za sada{we u~enike,

ve} i za budu}e generacije mladih srpskog porekla u Australiji. Lana Stevanovi} podse}a da {kola nije namewena samo porodicama koje `ive u Dandenongu i jugoisto~nim predgra|ima Melburna. „Mi ve} godinama imamo u~enike koji dolaze sa drugog kraja Melburna”, ka`e ona. Upis za narednu {kolsku godinu ve} je po~eo, a zainteresovani roditeqi mogu da prijave decu putem internet stranice Victorian School of Languages. Za upis nije potrebno prethodno znawe srpskog jezika, pa su vrata {kole otvorena i za decu koja tek po~iwu da upoznaju jezik svojih predaka. MNOGO VI[E OD [KOLE JEZIKA Zavr{na priredba u Dandenongu bila je prilika da u~enici poka`u {ta su nau~ili tokom godine, ali i da se roditeqi i nastavnici okupe i zajedno proslave wihov uspeh. Za mnoge porodice srpskog porekla, ova {kola ima poseban zna~aj. Deca u woj ne u~e samo jezik, ve} sti~u nova prijateqstva, upoznaju srpsku kwi`evnost i kulturu i odr`avaju vezu sa zemqom iz koje poti~u wihovi roditeqi ili preci. Nastavnicima je, pored dobrih rezultata na ispitima, posebno drago kada vide da u~enici rado dolaze na nastavu i da se u {kolu vra}aju i nakon zavr{etka {kolovawa. To su na najlep{i na~in pokazale i tri maturantkiwe koje su do{le da pozdrave svoje nastavnice i zahvale im se za vreme provedeno u {koli. Uz ~estitke u~enicima za uspe{ne nastupe, nastavnice su izrazile nadu da }e naredne godine u {kolskim klupama biti jo{ vi{e dece. Upis je ve} po~eo, a vrata {kole u Dandenongu otvorena su za sve koji `ele da u~e srpski jezik, bez obzira na to koliko ga trenutno poznaju. Krste Markovi}, SBS na srpskom


ZAJEDNICA

^etvrtak 12. novembar 2026. 19

Vi{e od 300 izvo|a~a na 6. Internacionalnom festivalu folklora u Pertu

Суорганизатор, Мира Подрашчанин, Фолклорни ансамбл Дукат Pert, Zapadna Australija, 7. novembar 2026. godine. [esti Internacionalni festival folklora, u organizaciji Folklornog ansambla Dukat i Srpskog Kulturnog Centra Zapadne Australije (SCCWA), okupio je vi{e od 300 izvo|a~a i vi{e od 300 posetilaca na ve~eri posve}enoj tradicionalnoj igri, muzici i kulturnoj raznolikosti. Ovogodi{wi program obuhvatio je 30 izvo|a~kih ta~aka, kroz koje su pred-

stavqene tradicionalne igre i folklor Srbije, Severne Makedonije, Bugarske, Rusije, Kine i drugih zemaqa. Publika je imala priliku da u`iva u bogatstvu razli~itih plesnih tradicija, muzike i narodnih no{wi. Velika sala Srpskog Kulturnog Centra Zapadne Australije bila je ispuwena do posledweg mesta, a nastupi folklora{a nagra|eni su aplauzima i ovacijama. Festival je jo{ jednom pokazao kako tradicionalna igra i muzika povezuju

qude, generacije i kulture, bez obzira na wihovo poreklo. Me|u uva`enim gostima bila je i gradona~elnica Grada Gosnels, Tereza Lajns, koja se obratila prisutnima i svojim prisustvom pru`ila podr{ku Srpskom centru Zapadne Australije. Organizatori su joj uputili posebnu zahvalnost za dugogodi{wu podr{ku srpskoj zajednici i aktivnostima Centra. Nakon zvani~nog programa, dru`ewe se nastavilo uz muziku, pesmu i igru.

SCCWA i Folklorni ansambl Dukat zahvaquju svim u~esnicima, uva`enim gostima, prijateqima i saradnicima koji su doprineli realizaciji festivala. Posebnu zahvalnost upu}uju volonterima, ~iji su trud, vreme i nesebi~na podr{ka bili od neprocewivog zna~aja za uspeh doga|aja. Organizatori se nadaju da su opravdali o~ekivawa posetilaca i raduju se narednom susretu, uz `equ da sedmi Internacionalni festival folklora bude jo{ bogatiji, uspe{niji i pose}eniji.


20 ^etvrtak 12. novembar 2026.

PUTOPIS

Amsterdam, u tebi budi vatre plam? Ko god je odrastao u Beogradu osamdesetih, kroz glavu mu se momentalno provrte Borini stihovi, Sla|anin hit i hrapavi glas Edija Granta „In the city of Amsterdam…” I ja sam ih pevu{ila sve vreme borave}i prvi put u „Veneciji severa”, „gradu bluda i poroka” ali i tolerantnoj ko{nici prepunoj qudi svih boja, rasa i opredeqewa, najaromati~nijih sireva i najegzoti~nijih lala. Grad me je omamio ve} prvog trenutka kada sam iz podzemnog prolaza izbila na plato ispred prelepog zdawa `elezni~ke stanice. Ne zato {to se miris xointa ose}ao svuda, u uskim kaldrmisanim ulicama, ali i na ogromnim {irokim trgovima u centru grada, {to mi je bilo potpuno nepojmqivo. Omamqivao me je, ne samo svojim hipnoti~nim {arolikim nizovima uskih fasada uz re~ne kanale Amstela i Eja, nego i svojom energijom, `amorom, pulsirawem te {arene mase qudi koja je {kqocala aparatima na svakom }o{ku, sedela u polumra~nim kafe {opovima, ili bockala ~a~kalicama za degustaciju sireve svih mogu}ih ukusa i perioda zrewa. U glavnoj ulici nai{la sam na dva duga reda qudi. Jedni su ~ekali za ~uvene, (meni apsolutno precewene) pr`ene krompiri}e s nogu, sa raznim sosovima ve{ta~kog ukusa - naj~e{}i izbor iscrpqenih turista, `eqnih da utole glad, ali i pri{tede po koji evro. Drugi su tako|e strpqivo stajali da kupe ulaznicu i posete Muzej seksa, najstariji takve vrste na svetu, sa impresivnom kolekcijom predmeta, slika i skulptura koji do~aravaju istoriju erotizma kroz vekove, raznih podru~ja i kultura. Gde bi drugde, jer Amsterdam je vi{e od svih ostalih jedan ba{ „seksi grad”. Mo`ete i samo da se {etate kanalima wegovih reka, da se divite veli~anstvenosti Rembrantove „No}ne stra`e” i brojnih remek-dela holandskih majstora u Rajksmuzeumu, da zaronite u Van Gogov svet i u`ivate u {irokim potezima wegove ~etkice, da zasuzite nad sudbinom `rtava holokausta u ku}i Ane Frank ili da kupujete lukovice {arenih lala na `ivopisnoj cvetnoj pijaci, ali kud god da krenete, noge }e vas uvek vu}i u taj za~arani kvart crvenih neonskih svetala i tih gotovo potpuno nagih `ena u uskim izlozima, koje, kako re~e rok pesnik, „}utu, pu{u, prolaznike gledu”, u`ivaju}i na neki ~udan na~in u svom golom egzibicionizmu. Filip, lokalni vodi~, ne sme da vodi turiste po Kvartu crvenih fewera, to je strogo zabraweno, ali }e vas dopratiti do Stare crkve da sami obi|ete krug. U izlozima }ete i u po bela dana zate}i neku od prodava~ica qubavi, iako tek sa prvim sumrakom Red light district poprima svoj pravi izgled. Dawu je to klasi~an rezidencijalni deo du` jednog od re~nih kanala, sa crkvom, ponekim kafi}em, prodavnicom ili de~ijim vrti}em. Neobi~no? Za Holan|ane ne. Wima je najnormalnije da `ive u kraju u kojem prva kom{inica zara|uje za `ivot pru`aju}i seksualne usluge. Uostalom, nije li to najstariji zanat na svetu. Za mnoge je iznena|uju}i podatak da je prostitucija u Holandiji zvani~no legalizovana tek 2000. godine. Do tada je vekovima postojala tako {to su vlasti uglavnom `murile, ponekad na jedno, a naj~e{}e na oba oka. Uprkos uvre`enom mi{qewu, ni marihuana ovde nije legalna. Ali se toleri{e. Posedovawe do 5g nije ka`wivo, ali policija mo`e i to da oduzme. Dilovawe je ka`wivo, kao i kupovina od dilera. ^uveni kofi {opovi smeju da prodaju i da pose-

Gu`va ispred Muzeja seksa

Ulica „Crvenih fewera”

Devojke u izlogu privla~e klijente

duju samo do pola kilograma. Tolerancijom prema mawe opasnim drogama, dr`ava je poku{ala, i uglavnom uspela da se izbori sa pove}anom zloupotrebom onih pogubnih. Gradom kru`i urbana legenda da je sedamdeset-i-neke u samo jednoj zgradi u poro~noj

~etvrti Amsterdama ~ak 40 qudi umrlo od predozirawa heroinom u samo jednom danu! Kvart crvenih fewera mo`da odbrojava posledwe dane, jer postoje inicijative lokalnih vlasti da se ova „delatnost” izmesti iz centra na {ire podru~je grada.

U blizini postoji ulica morbidnog naziva - Krvava. Nad izlozima u toj ulici svetla su naj~e{}e plava, jer tu seksualne usluge nude transvestiti. Ime je dobila iz bizarnog razloga. Nalazi se u blizini stare kapije grada, mesta gde je bilo i tradicionalno pogubili{te u pro{losti, a kako je ulica sa blagim padom, wom je najvi{e oticala krv posle odsecawa glava osu|enika. A otkud prodava~ice qubavi ba{ tu, oko Stare crkve, jo{ od wenog podizawa u 14. veku? Zato {to su naj~e{}a klijentela u ta davna vremena bili moreplovci, koji su posle borbe na `ivot i smrt sa nemirnim morima i okeanima, davali sebi odu{ka i tra`ili zadovoqstvo i qubav `ena koje su, na kratko mogle da im ih podare pod prigu{enom crvenom svetlo{}u. Pobo`ni, kakvi su bili, ujutro bi, pred neizvestan povratak u novu morsku avanturu, odmah tra`ili oprost u Staroj crkvi. To bi im uz, podrazumeva se, bogatu nov~anu nadoknadu, sve{tenici rado davali. Ponekad bi oprost pla}ali unapred, jer bi ih sutradan u cik zore, pre nego {to se otvori crkva, ve} ~ekala nova opasna plovidba. Pravo malo „osigurawe za greh”. Nekada su sve{tenici i pla}ali prostitutkama da budu tu u blizini i nude svoje usluge, kako bi posle mornarima oprost papreno naplatili. Bila je to „win - win” kombinacija, mala lukava koalicija prodavaca greha i oprosta. Tokom kratkog boravka u Amsterdamu novinarska radoznalost bi me terala da idem tamo bukvalno svakog dana. Subota uve~e bila je zbog gu`ve potpuno neizdr`iva. Redari su usmeravali qude u samo jednom pravcu, kru`no, jer je kretawe u suprotnom smeru bilo zabraweno i prakti~no nemogu}e, osim ako ne `elite da rizikujete da zavr{ite u reci. Bilo me je nekako stid da gledam u te devojke, mahom isto~noevropskih fizionomija, koje su, poput svake robe, sedele u svojim depresivnim, a skupo pla}enim izlozima, naizgled ni ne trude}i se da namame mu{terije. Kao da su se nasla|ivale samom ~iwenicom da su u centru pa`we. Pomislila sam kako me podse}aju na neke ovda{we estradne zvezde, od mnogih verovatno i boqe pevaju. Jo{ zanimqiviji bili su mi ti qudi koji su pored wih prolazili i koji su ih ili stidqivo posmatrali kraji~kom oka, dr`e}i ~vrsto za ruku svoju partnerku, ili su se glasno cerekali, komentari{u}i ih, uglavnom u veselim grupicama i ve} prili~no zagrejani alkoholom. Bilo mi je `ao tih `ena, koje su mahom gledali kao da su cirkuske nakaze u kavezima, ali ~inilo se da one za to ne mare. Nije mi ba{ delovalo da uspevaju mnogo i da zarade, retko ko od silne mase qudi bi pokucao i pitao za cenu, a kamoli u{ao u sobi~ak i navukao za sobom zavesu. Ni ne ~udi, jer op{ta atmosfera je daleko od intimne i eroti~ne. Ako je neko i imao nameru, ne bi me iznenadilo da ga je usput napustila `eqa. Stekla sam utisak da su najboqe u celom tom biznisu prolazili vlasnici tih ku}a u kvartu, jer prodava~ice qubavi svoje skromne „kancelarije” od desetak kvadrata sa krevetom i malim kupatilom unajmquju i pla}aju uglavnom 40-50 evra na sat. Retko koja sobica je u mraku, tako da je ra~unica vi{e nego o~igledna. Troje mladih Latinoamerikanaca odva`niji su od drugih, pitaju za cenu jednu od devojaka sa krupnim silikonskim grudima i tangom koja je vi{e otkrivala nego pokrivala. Sto evra po~etna, rekla je na engleskom sa tvrdim balkanskim akcentom. Malo daqe nai{li su na lepoticu sa svog podnebqa, koja im je uz poslovnu qubaznost zacepila duplo! Ionako im je raspitivawe bilo ~isto informativne prirode. Kladim se da su i oni iz Amsterdama poneli neki suvenir. Magnet ili privezak u obliku klompe, lale, xointa, ili mali crveni fewer. Uprkos svoj lepoti Rembranta, Halsa, Vermera i Van Goga, mnogima je upravo taj fewer ostavio najja~i utisak.


SRPSKA POSLA Pi{e: Marko Lopu{ina

^etvrtak 12. novembar 2026. 21

LI^NI STAV

Za{to smo }utali 14 godina

u Srbi vole da trpe i pate. Nisu se bunili godinama protiv terora vlasti. Qudi su se bojali vlasti SNS, za sebe, za svoju decu i unuke, strah ih je bilo od batina{a, uli~ara, od korumpiranih policajaca i politi~ara. Nisu imali kome da se `ale Pre dve godine izlazim iz gradskog autobusa kod moje zgrade, kad na trotoaru pet gajbi sa povr}em, na samom stajali{tu. Rekoh `eni pored gajbi da ih skloni, neko }e nogu da slomi, a ona re~e: - Mar{ bre! Pozvao sam telefonom Komunalnu policiju i prijavio {vercerku koja prodaje paradajz i krastavce na autobuskom stajali{tu, a policajac mi re~e: - Mi ne mo`emo ni{ta da uradimo gospodine. Podneli smo protiv we 26 prijava za prekr{aje i nijedna nije realizovana. Ona je ja~a od dr`ave! U takvim okolnostima sam `iveo 14 godina dok je SNS bio na vlasti. Ja sam se barem bunio, ali ve}ina kom{ija, zemunskih penzionera, biv{i radnici i starci su }utali i trpeli. Jedan mi je prigovorio: - [to je dira{, sirotiwa, neka uzme neki dinar! Kada je ta sirota `ena potom izgradila divqi objekat, ku}u na gradskom travwaku, svi su }utali, jer smo shvatili da wu vlast podr`ava. Takvih qudi je u Srbiji bilo na hiqade. Mo`da i milione, jer je u na{oj zemqi u vreme vladavine SNS izgra|eno oko 4 miliona divqih objekata. Mo`ete li vi u Australiji to da zamislite. Vlasnici divqih objekata nisu pla}ali porez za te ku}e, niti struju i grajewe, ali su, verovatno glasali za vlast. Ostali qudi su }utali. Za{to, pitao sam se, jer sam 14 godina o~ekivao pobunu zanemarenog naroda, ali se ona nije dogodila. Srbi vole da trpe i pate. Nisu se bunili godinama protiv terora vlasti i wenih simaptizera. A to su im bili mu`evi, `ene, ro|aci, kumovi, prijateqi. Obi~ni qudi su se bojali vlasti SNS. Bojali su se za sebe, za svoju decu i unuke. Strah ih je bilo patijskih ulizica, cinkaro{a, ali i batina{a, uli~ara i korumpiranih policajaca. Nisu imali kome da se `ale. @IVOT POD STRESOM Qudi su gledali strna~ke ulizice koje imaju korist od vlasti, sagradili su ku}e i lokale na dr`avnim povr{inama, napravili perionice automobila u svojim dvori{tima do ulice. I }utali su da sakriju svoje prekr{aje i svoje nepla}ene poreze. Jedan kom{ija punih 14 godina nije pla}ao struju, koju je uzeo sa uli~ne bandere. Tek nedavno mu je ugra|eno brojilo. Qudi su se ose}ali nemo} da bilo {ta urade, nisu imali kome da se `ale, a da su se `alili, dobijali bi packe od vlasti, od policije ili od SNS. Qudi su bili umorni od nakaradne politike vladaju}e koalicije. Bili su bolesni, visok krvni pritisak i {e}er u krvi su bili posledica dru{tvenog i politi~kog stresa. [ta se de{avalo? Pred na{im o~ima se raspadao svet u kome smo `iveli i stvarali. Porodica nije funkiconisala, jer su mla|i qudi napu{tali seoska gazdinstva, poqoprivredu i sto~arstvo, fabrike i pohrlili u gradove da se bave uslu`nim delatnostima. Da rade u kladionicama, kafi}ima, restoranima brze hrane, prodavnicama, u prevozu roba i qudi ili na poslovima razno{ewa hrane.

Dr`avni domovi zdravqa su propadali, ra|ale su se privatne klinike. Lekari iz domova zdravqa su pacijente slali u te klinike, u kojima su oni radili popodne i uve~e. To {to sam ja ulagao u srpsko zdravstvo i domove zdravqa pola veka nije bilo bitno, morao sam da pla}am ulaz u privatnu kliniku 50 evra, svako istra`ivawe aparatima ili specijalisti~kim pregledimo, jo{ 50 evra... I tako u nedogled. Postojao je dr`avni sistem ga{ewa dr`avnog zdravstva uz ga{ewe domova zdravqa, u kojima su redovi pacijenata bili nesnosni, a u bolnicama redovi za operacije sa ~ekawem po pet-{est meseci. Stimulisane su privatne klinike, u kojima su dr`avni lekari radili do popodne, a potom studenti medicine kao ispomo}. Na sli~an na~in su ga{ene i dr`avne apoteke, uz koje su otvarane privatne apoteke, sa lekovima iz dr`avnih bolnica i domova zdravqa. Danas 800 dr`avnih apoteka propada, a 4000 privatnih apoteka radi. U prodavnicama prehrane, koje su uglavnom privatne, dr`ava je odobrila privatnicima visoke mar`e, do 45 odsto, tako da je hrana poskupela toliko da se tre}ina stanovni{tva ose}ala siroma{nim. Po~ele su da rade narodne kuhiwe sa toplim obrocima, koji su se delili onima koji donesu veliko lon~e ili {erpu za pasuq, ~orbu ili kupus sa kobasicom. ELITA I SIROTANI Na jednoj strani rasla je i ja~ala nova elita, oslowena na dr`avni aparat i vlast, a na drugoj strani rasla je nova srpska sirotiwa, oli~ena u 1,7 milionera penzionera. Sirote seqake niko nije brojao, jer u Srbiji je uga{eno hiqade sela, mladi su pobegli u gradove, a stari ostali u praznim ku}ama i na pustim imawima. I dok se godi{we 40.000 qudi useqavalo u Beograd, dotle hiqadu biznismena kupuje wive, pa{wake i {ume po napu{tenim selima za male pare. Ovako je u grubo tekao proces raslojavawa srpskog dru{tva i ekonomije, svarawe novih socijalnih klasa, koje su pora|ale nove standarde `ivota. ^ast i po{tewe nisu bili vi{e va`ni. Drskost, bahatost i otima~ina su postali normalna pojava. Nenormalno je postalo dominantno, a normalno je ba~eno u senku. Treba znati da je rat i krijum~arewe tokom devedesetih probudio qudski {qam i izbacio ga u javnost. Taj {qam je na Kosmetu krao i pqa~kao i srpske i albanske ku}e. Posle rata kao profiteri taj qudski {qam je u malim mestima otvorio trgovine, motele i finansirao stranke. Tokom 21. veka qudi sa dna i strana~ki politi~ari su stvorili vlast sa ukusom kriminala. Vi{e nije bilo nikog sramota biti la`ov, lopov i prevarant. Naprotiv. Korupcija se opravdava kao „nu`an deo sistema“, la` kao „sposobnost snala`ewa“,

a zloupotreba mo}i kao „realnost koju treba prihvatiti“. U mojoj profesiji, u novinarstvu, dr`avni mediji su postali partijski bilteni. Jedna TV redakcija je dobijala 600.000 evra mese~no za svoj rad i za radnike, a jedna redakcija posrnulih novina je dobijala 40.000 evra da se podele plate. Elektronski mediji su carevali, a {tampani propadali. Srbi su sve znali uz pomo} TV, a da ni{ta nisu ~itali. I }utali su. Ve}ina je bila zadovoqna time da na ekranima gledaju i slu{aju estradne „umetnike“, koji su pevali za narod i za vlast, svuda i u svakim uslovima, ~ak i kada nije bilo publike na gradskim trgovima. Jedna goli{ava pevaqka je sebe proglasila za divu, i to je od vlasti dobro napla}ivala. Lista dr`avnih qudi na estradi se stalno pove}avala, ali i broj novih pevaqki i peva~a, koji su imali zadatak da zabavqaju narod. Da misli narod da `ivi u raju, a ne na pragu pakla. JAJARE I NARIKA^E Najgore je bilo da je vlast tokom perioda od ~etrnaest godina uspela da uru{i ugled skoro svih dru{tvenih i dr`avnih institucija. Svi smo postali uli~ari. A opozicija nije reagovala, jer se ona utopila u vladavinu SNS. Primala je 7000 evra po poslaniku mese~no i `ivela lagodno. U takvim oklonostima Srbi su postali jajare – qudi koji `ive od sitnih marifetluka i sitne zarade. Qudi su po~eli da se prilago|avaju novom sistemu funkcionisawa u Srbiji, koji se bazirao na masovnoj korupciji. Neko je za lojalnost vlastima ili partiji dobijao 20 evra, ako glasa „za“, a neko je dobijao stan od 200.000 evra. U ve}ini slu~ajevla Srbi najvi{e od svega na svetu vole svoje {areno jaje, nagradu od vlasti i mo}nika, koju je zaradio sitnim prevarama, prqavim poslovima, korupcijom i izdajom svega i svakoga za koga je radio. Ako je neko decenijama dr`avnu zemqu poqoprivrednih kombinata i preduze}a prodavao gra|anima, najvi{e izbeglicama kao svoju, novac stavqao u svoju kasu, ~ak dr`avnu zemqu pretvarao u privatne parcele na lokalnom grobqu, taj }e sve da u~ini, i da ubije ako treba, da taj posao zadr`i samo za sebe. To je wegovo jaje i wegovo blago i wegova budu}nost. Jajare se jedino boje promena na boqe narodu, jer je najgore wima. Jer promene poni{tavaju wihovu jajarsku logiku i priliku da se okoriste, mewaju im poziciju i uvode u nepoznato stawe novog sistema rada. Zato se jajare petnim `ilama, novcem i politi~kim podmetawima bore protiv promena. Ti mediokriteti vladaju srpskim narodom glume}i demokrate, vernike, patriote, evropejce, reformatore, a u su{tini su bili ~uvari srpske dru{tevene i politi~ke `abokre~ine. ^uvari svojih {arenih jaja.

Ona druga vrsta naroda, koja nije umela da uzima {areno jaje i da se bavi manipulacijama svih vrsta, okrenuo se kukawu. Srbi narika~e su u svemu videli propast i smrt. Kukali su nad svojim sudbinama. U tome ih je i vlast podr`avala {irewem preko medija tu`nih pri~a o stradawu Srba kroz vekove. Postoji ~ak i jedan ~ovek koji u ime dr`ave obele`ava svaku masovnu smrt Srba, koji kao baba narika~a javno kuka za pro{lo{}u. Sada{wost wemu i drugim narika~ama nije bitna. Bitno je bilo da se vidi ko je tu`an u tu`noj Srbiji. I bitno je da se profitira, dinarski, devizno ili politi~ki. EVROPSKA TERAPIJA Trudio sam se da pi{em za sve medije, i dr`avne, i privatne, iako mi nisu pla}ali moje tekstove. Pisao sam o uspe{nim Srbima u svetu, o srpskim genijalcima, o zlatnim srpskim sportistima, umetnicima, ali gazde medija to nije interesovalo. Jer, za tim uspe{nim qudima nije moglo da se kuka, a nije moglo ni da im se ukrade po neko {areno jaje. A {irili su pamet. Srpska dijaspora je bila progla{ena za dosadnu zonu interesovawe, sem u slu~aju kada {aqe 5 milijardi deviznih doznaka rodbini u dr`avi Srbiji. Na kraju ovog sumornog perioda u Srbiji, koji se meri sa 14 godina vladavine SNS, kqu~nu ulogu igrala je pasivnost gra|ana. Umor od nepravde, ose}aj nemo}i i gubitak vere u promenu dovodili su do povla~ewa iz javnog `ivota. Qudi se okre}u svojim privatnim problemima, stvarali su „svoj mali svet“ u kome se kre}u poku{avaju}i da obezbede li~ni opstanak u nestabilnom okru`ewu. Moj “mali svet” i oaze mira, a pre svega i zdravstvena terapija, bila su putovawa po Evropi i okolini. Kada smo supruga i ja boravili u Toskani dve nedeqe, nisam imao ni visok krvni pritisak, ni {e}er u krvi. U Italiji nisam ose}ao stres, jer nisam gledao TV vesti iz Srbije, nisam gledao politi~are koji me iritiraju, kao {to je, na primer, biv{i komunista, biv{i socijalista, koji se pretvorio u xelata srpskog naroda. Zvao sam telefonom doktorku da je pitam {ta da radim sa lekovima, da ih vi{e ne pijem, a ona mi je iskreno rekla: - Gospodine, pijuckajte par~i}e lekova zbog kontinuiteta na{e terapije. Jer, kada se vratite u Srbiju, vrati}e vam se i pritisak i {e}er! Na`alost, doktorka je bila u pravu. Pre nego smo krenuli ku}u, u Beograd, ludi de~ak je u {koli pi{toqima ubio svoje drugare, drugarice i ~uvara, da bi pokazao da je on – neko. Taj zlo~in mi je pokazao da je Srbija postala pakao. Nastavili smo putovawa, jer su postala najboqa zdravstvena terapija i jer je pokazano da su deca, koja su se iselila iz otaxbine – pametna. Milion qudi je za 14 godina trajno napustilo Srbiju. Mi smo se sa terapijskih putovawa u Be~, Pariz, Temi{var, Skopqe, Trebiwe, Budimpe{tu, Berlin, Kairo, i sada Peking, vra}ali ku}i. Jesmo se vra}ali u Beograd zdraviji nego {to smo oti{li, ali smo bili tu`ni zbog saznawa da novi vrli svet ni{ta ne zna o Srbiji. Stariji su znali za Tita, i za Slobu, a mla|i za Novaka i Joki}a, ali ve}ina je mislila da je Srbija Sibir ili Slova~ka. Kada se pojavio Studenski pokret u na{em politi~kom `ivotu, oterao je strah od korumpirane vlasti, bojazanost za budu}nost, pokazao je hrabrost u borbi za opstanak. I studentima je trebalo dve godine da uvere one koji }ute da mogu da im veruju. Da ne treba Srbi da budu jajare, narika~e i }utolozi da bi pre`iveli. Narod je glasao protiv. I spasao sebe i svoju du{u. Uverio iseqenu decu da treba da se iz dijaspore vrate ku}i. Ali, borba za opstanak se nastavqa. Nema vi{e }utawa.


22 ^etvrtak 12. novembar 2026.

DRU[TVO

SVE ]E SE ZNATI DO SRETEWA:

Poznato kad startuje nov skup{tinski saziv, a kada }e nova vlada? PROGRAM STUDENTSKE LISTE:

Duplira}emo vojni buxet, bi}e pet odsto BDP-a Predstavnik Studentske liste i nekada{wi oficir Vojske Srbije (VS) Luka Ponorac izjavio je za Radio-televiziju Srbije (RTS) da }e ta politi~ka opcija te`iti buxet od pet odsto bruto doma}eg proizvoda (BDP) za sistem odbrane, odnosno uve}awe za tri procentna poena. Predstavqaju}i program Studentske liste, on je naveo da }e sprovo|ewe tog plana za sistem odbrane zavisiti od realnog stawa finansija i qudskih resursa koje nova vlast bude zatekla u Ministarstvu odbrane i VS, a najavio je i nastavak modernizacije i ravnomeran razvoj svih rodova i slu`bi. „Otprilike projekcije buxeta su do sada bile izme|u 2 i 2,5 odsto za vojsku. Neki planovi su, kako su propisani programom, da se te`i ka uve}awu od tri odsto, da bi se dostiglo onih pet odsto koji su opredeqeni za vojske koje su iz na{eg okru`ewa, {ireg i u`eg”, rekao je Ponorac. Studentska lista najavquje ravnomerno pove}awe zarada pripadnika vojske, od 20 do 30 odsto, ali najavquje i „ispravqawe nepravdi”. „Imate situaciju da vojnik u specijalnoj jedinici ima ve}a primawa nego neki general. Ili imate situaciju da profesor na Vojnoj akademiji, pukovnik, doktor nauka ima mawu platu od majora u jedinici, zato {to Akademija pripada Ministarstvu odbrane i onda nemaju trupni dodatak”, dodao je Ponorac. On ka`e da }e postojati i prioriteti u nabavci vojne tehnike. „Na primer, nabavqawe raketne artiqerije, dometa 150 do 300 kilometara. Naravno, projekat strate{ke PVO kupole sa kratkim, sredwim i dalekim dometom. Mre`nocentri~ni sistem za komunikaciju, komandovawe, rukovo|ewe za razmenu bezbednosnih informacija, ure|aji i sistemi za vazdu{no osmatrawe i javqawe, nabavke bespilotnih letelica”, naveo je Ponorac za RTS. On je kazao da Studentska lista `eli da oja~a i ulogu stru~nih saveta, Vojnotehni~kog instituta i Tehni~kog opitnog centra, a da rad slu`bi bezbednosti treba da se „vrati u zakonske okvire”, odnosno da se ispita odgovornost pojedinaca za wihov eventualni nezakonit rad. Prema posledwim procenama doma}ih medija, za sektor odbrane u Srbiji posledwim rebalansom buxeta za 2026. godinu bilo je opredeqeno oko 2,8 odsto BDP-a, odnosno oko 315,9 milijardi dinara (oko 2,37 milijardi evra). Vojni buxet je prethodne, 2025. godine, iznosio oko 2,5 odsto BDP-a.

Narodni poslanici sa lista stranaka koje }e ~initi novi 15. parlamentarni saziv, kro~i}e u zdawe na Trgu Nikole Pa{i}a 17. novembra - kada }e biti odr`ana konstitutivna sednica Skup{tine Srbije. Od toga datuma, kre}e da te~e rok od 90 dana za formirawe kabineta u Nemawinoj 11. To zna~i da bi Srbija novu Vladu trebalo da dobije najkasnije do Sretewa. Predsednica Skup{tine Srbije i vr{ilac du`nosti predsednika Srbije Ana Brnabi} danas je obelodanila datum kada }e poslanici polo`iti zakletvu, a nakon {to je Republi~ka izborna komisija 6. novembra donela re{ewe o dodeli mandata na osnovu izve{taja o rezultatima parlamentarnih izbora odr`anih 25. oktobra. „Konstituisawem Skup{tine, po~e}e rad novog parlamentarnog saziva, 15. po redu. @elim da verujem da }e Skup{tina i u narednom periodu biti mesto ozbiqne rasprave i odgovornog odlu~ivawa. Va`no je da se u Skup{tini o svim pitawima razgovara otvoreno, da se razli~iti stavovi su~eqavaju argumentima i da poku{amo da, bez obzira na politi~ke razlike, negujemo me|usobno po{tovawe i kulturu dijaloga”, navela je Brnabi}. Ona je pozvala predstavnike „Studentske liste” na dijalog kako bi se pripremili za konstitutivnu sednicu. S druge strane, predstavnici „Studentske liste” su saop{tili da su „spremni za sednicu”. Kandidat za poslanika Dejan [o{ki} rekao je danas da su se studenti dogovorili ko }e obavqati funkciju predsednika Skup{tine, a da }e wegovo ime objaviti studentski pokret. [o{ki} je istakao da }e nakon konstituisawa Parlamenta „stvari po~eti da se ubrzavaju” i da }e parlament kao zakonodavno telo po~eti da funkcioni{e, kao i da }e ceo proces biti zavr{en predsedni~kim izborima do kraja godine. U skup{tinskim klupama shodno osvojenim procentima,

sede}e 140 poslanika „Studentske liste” i 103 iz redova napredwaka. Po jedan mandat ima}e ”Rasim Qaji} – Qudski”, „Usame Zukorli} – Pokret za ujediwewe Bo{waka” i „SDA Sanxaka – ^uvari Sanxaka”, dok su „Savez vojvo|anskih Ma|ara - Dr Balint Pastor” i Albanska koalicija imati po dva poslani~ka mesta. Novi saziv smatra}e se konstituisanim potvr|ivawem mandata najmawe dve tre}ine narodnih poslanika. Na prvoj sednici poslanicima se verifikuju mandati, bira se predsednik i potpredsednik i imenuje generalni sekretar Skup{tine. Vr{i se i izbor ~lanova radnih tela Narodne skup{tine i izbor ~lanova stalnih parlamentarnih delegacija u me|unarodnim institucijama. Nakon {to im budu potvr|eni mandati, novoizabrani poslanici polo`i}e zakletvu: „Zakliwem se da }u du`nost narodnog poslanika obavqati predano, po{teno, savesno i verno Ustavu, braniti qudska i mawinska prava i gra|anske slobode i po najboqem znawu i ume}u slu`iti gra|anima Srbije, istini i pravdi”. Predlog kandidata za predsednika parlamenta podnosi najmawe 30 poslanika. O tome se potom otvara pretres, a nakon toga, Skup{tina odlu~uje da li }e se glasati tajno ili javno. Ako je glasawe javno, glasa se prozivkom. Za predsednika parlamenta smatra se izabranim narodni poslanik za koga je glasala ve}ina

od ukupnog broja poslanika. Kada je re~ o izboru potpredsednika Narodne skup{tine, najmawe 30 poslanika mo`e da predlo`i jednog ili vi{e kandidata za potpredsednika, ali najvi{e do odlukom utvr|enog broja potpredsednika. Generalni sekretar Skup{tine imenuje se na predlog predsednika Skup{tine i za wegovo imenovawe je potrebno da glasa ve}ina od ukupnog broja narodnih poslanika. Prema Poslovniku, u Narodnoj skup{tini obrazuju se poslani~ke grupe, a poslani~ka grupa je obrazovana podno{ewem predsedniku Narodne skup{tine spiska ~lanova koji je potpisao svaki ~lan poslani~ke grupe. Kada je re~ o konstituisawu stalnih parlamentarnih delegacija Narodne skup{tine u me|unarodnim institucijama, Skup{tina odlu~uje o utvr|ivawu sastava stalnih parlamentarnih delegacija za u~e{}e u radu Parlamentarne skup{tine Saveta Evrope, Parlamentarne skup{tine Organizacije za evropsku bezbednost i saradwu i drugih multilateralnih parlamentarnih institucija i organizacija. Kada je re~ o izboru nove Vlade Srbije, 15. februar 2027. je posledwi datum do kog bi ona trebalo da bude formirana. S obzirom na to da „Studentska lista” ima ve}inu, pretpostavke su da se ne}e odugovla~iti i ~ekati „cajtnot”, i da bismo u novu godinu mogli da u|emo sa novim premijerom i ministrima.

Hrvatsku. Nikada nam ne}e{ mo}i, ni ovi tvoji, zabraniti na{ pozdrav”, rekao je Keleminec, govore}i o pozdravu koji je koristio usta{ki re`im Nezavisne Dr`ave Hrvatske, odgovoran za masovne zlo~ine nad Srbima, Je-

vrejima, Romima i antifa{istima tokom Drugog svetskog rata. Keleminec je u govoru izneo i optu`be na ra~un patrijarha srpskog Porfirija, tvrde}i da je pevao ~etni~ke pesme i veli~ao Ratka Mladi}a.

TOMPSON I ”ZA DOM SPREMNI” ISPRED KU]E SRPSKE POSLANICE:

Usta{ka provokacija u Hrvatskoj Uz zvuke „Bojne ^avoglave” Marka Perkovi}a Tompsona i „Kreni gardo, bandu gazi” Ive Fabijana, veli~awe usta{kog pozdrava „za dom spremni” i optu`bi na ra~un Srba, predsednik Autohtone hrvatske stranke prava Dra`en Keleminec sa svojim pristalicama protestovao je ispred porodi~ne ku}e poslanice Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Dragane Jeckov u Negoslavcima, mestu sa ve}inskim srpskim stanovni{tvom nedaleko od Vukovara.

Posebnu te`inu ovom doga|aju daje ~iwenica da je organizovano ispred doma poslanice, ~ija porodica trenutno tuguje zbog smrti bliske osobe. Keleminec je okupqawe predstavio kao protest zbog sudbine nestalih Hrvata tokom rata devedesetih godina, ali je govor ubrzo prerastao u niz optu`bi protiv srpskih politi~kih predstavnika. „Do{li smo da poru~imo Dragani Jeckov da nam ka`e gde su na{i saborci, gde su na{i sinovi”, rekao je Keleminec, tvrde-

}i da su na podru~ju Negoslavaca postojala dva logora i da su tamo stradale stotine qudi. Zatim je optu`io Jeckov, predsednika SDSS-a Milorada Pupovca i druge srpske predstavnike da u`ivaju privilegije u hrvatskoj dr`avi, iznose}i i nepotkrepqene tvrdwe o nezakonitoj dodeli podsticaja Srbima. „Mi smo pobedili, a vi danas imate ve}a prava kao mawina nego mi, Hrvati”, poru~io je. I nije se zaustavio na tome. „Smeta ti na{ pozdrav ‚za dom spremni’ s kojim smo branili


LEPA SRBIJA

^etvrtak 12. novembar 2026. 23

\URINA SENKA I DANAS ^UVA WEGOVU VARO[:

Srpska Crwa u kojoj je 1832. ro|en srpski pesnik i slikar ponosna na svog velikana Spomenik \uri Jak{i}u u centru, samo je perla u bisernoj niski uspomena na najve}eg boema Banata, pesnika romantizma i slikara, sjajnog ~oveka, rodoquba i Crwanina. - Kao da je `iv, stoji ponosno i ~uva svoju varo{ - ushi}eno je, svojevremeno, prokomentarisao putnik namernik sjajno umetni~ko delo Aleksandra Zarina u centru Srpske Crwe. Liparske ve~eri, Boemski dani i no}i, manifestacije koje decenijama unazad bogatim umetni~kim sadr`ajima odr`avaju kulturu se}awa, samo su tihi {apat ogromne du{e koja je veli~ala Banat, Milu, „Devojku u plavom”, otaxbinu Srbiju, Srpsku Crwu. - Nije samo `eqa i obaveza, to je sinergija da uvek i iznova o`ivimo lik na{eg slavnog pesnika i slikara, boema i romantika, duh idili~ne kr~me u kojoj je u`ivao u kapima rujnog vina, koje Mila to~i - ka`e Dragan Dani~i}, predsednik Op{tine Nova Crwa, ina~e i sam me{tanin \urine Srpske Crwe, uz napomenu da je veoma ponosan na ideju da se u varo{i snimi autenti~na TV serija o `ivotu i delu \ure Jak{i}a. Ro|en 8. avgusta 1832. godine u Srpskoj Crwi, kapiji Banata sa susednom Rumunijom, \ura je izrastao u najve}eg liri~ara srpskog romantizma i jednog od najtalentovanijih srpskih slikara 19. veka. Osim toga, ovaj veliki umetnik jedno vreme radio je i kao seoski u~iteq. Inspiracija

O~i tra`ile Milu

i autenti~no stvarala{tvo nastajalo je u dimu boemskog zanosa u skadarlijskim kafanama „Tri {e{ira” i „Dva jelena”, ali i seoskim kr~mama u kojima je rujno vino pio i mudro besedio. - Velika `eqa je da ba{ ovde, u Srpskoj Crwi, u wegovoj ku}i, koja je danas muzej i destinacija velikog interesovawa brojnih turista, o`ivimo lik \ure Jak{i}a - isti~e Nikola Tol~in, direktor Turisti~ke organizacije Op{tine Nova Crwa. - Taj \ura, filmski ili televizijski, bio bi svi mi, wegovi Crwani, sa raznim naravima i sudbinama, ali povezani i jedinstveni u ogromnoj qubavi prema par~etu zemqe kojom hodimo i koricom hleba koju jedemo - nadahnuto veli Goran Savin, seoski u~a i svojevrsni hroni~ar \urine varo{i.

Otac Georgija \ure Jak{i}a, Dionisije, ro|en 1806. godine, bio je sve{tenik, rodom iz Karlova, dana{weg Novog Milo{eva, a majka Hristina ro|ena 1812. tako|e je bila iz sve{teni~ke porodice i osim prvoro|enog \ure, imali su jo{ osmoro dece: Maksima, Lazara, Martina, Aleksandra, Jovana, Venijamina, Stefanidu i Julijanu, od kojih je dvoje umrlo u ranom detiwstvu. \ura je osnovnu {kolu poha|ao u rodnoj Crwi, gimnaziju u Segedinu, a crtawe je u~io u Temi{varu, kod Slovaka Agosta Dunajskog i u Velikom Be~kereku, kod Konstantina Danila, ~uvenog slikara tog doba, tra`e}i sopstveni umetni~ki izraz. U revoluciji 1848-1849. godine, iako {esnaestogodi{wak, u~estvovao je kao dobrovoqac i kada se revolucija zavr{ila porazom, napisao je: „Ah, za{ta ginusmo i

Tokom boravka u Kikindi, \ura je no}i provodio u kr~mi u kojoj je radila lepa Mila, u koju se platonski zaqubio. Mila Popovi} bila je stvarna li~nost, k}i kikindskog kr~mara i wegova velika, neuzvra}ena qubav. Prema zapisima Branislava Nu{i}a, \ura je bio izrazito stidqiv, nikada lepoj Mili nije otvoreno priznao svoje ose}aje. Umesto toga, sedeo je sam u kr~mi, pio vino i neprestano crtao wen lik na papiru i stolovima. ^ekao je samo wu da ga poslu`i, gledaju}i je duboko u o~i dok bi ispijao ~a{u po ~a{u. stradasmo, a {ta dobismo!”. Ubrzo su ga nema{tina i boem{tina primorale da prihvata razne poslove, pa je radio kao kancelista kod sreskog sudije Lazara Vlahovi}a u Velikoj Kikindi i tu ga je 1850. godine portretisao. To je bila prva slika koju je uradio slikar Jak{i}. Tih godina ~esto je mewao mesto boravka, od Beograda, preko Be~a, gde je drugovao sa Brankom Radi~evi}em i \urom Dani~i}em, do Srpske Crwe. Od glamura do te{ke besparice i nema{tine. U razmirici sjaja i o~aja, nastajala su genijalna „Devojka u plavom”, „Otaxbina”, „No}na stra`a” i sva ostala wegova velika slikarska i poetska dela.

Mitropolit Teodosije primio predstavnike Studentske liste u Gra~anici - posetili i De~ane i Prizren PRIZNAWE ZA SRPSKOG PROFESORA:

Nikola Puva~a svrstan me|u najuticajnije nau~nike na planeti!

Prof. dr Nikola Puva~a, redovni profesor i prodekan za me|unarodnu saradwu Fakulteta za ekonomiju i in`ewerski menaxment u Novom Sadu (FIMEK), drugu godinu zaredom uvr{ten je me|u dva odsto najuticajnijih nau~nika sveta, prema me|unarodnoj listi koju objavquju istra`iva~i Univerziteta Stanford u saradwi sa izdava~kom ku}om Elsevier. Prema podacima za 2026. godinu, profesor Puva~a zauzima 461. mesto u svetu u nau~noj podoblasti „Dairy & Animal Science“, koja pripada {iroj oblasti „Agriculture, Fisheries & Forestry“. Ovo priznawe predstavqa potvrdu kontinuiteta wegovog nau~noistra`iva~kog rada, me|unarodne prepoznatqivosti i doprinosa razvoju nauke. Stanfordova lista zasniva se na standardizovanim pokazateqima nau~ne citiranosti i uticaja objavqenih istra`ivawa. Obuhvata nau~nike iz razli~itih disciplina, vrednuju}i wihov doprinos kako tokom celokupne karijere, tako i na godi{wem nivou. Ponovno uvr{tavawe profesora Puva~e me|u najuticajnije nau~nike sveta predstavqa zna~ajno individualno nau~no dostignu}e, ali i doprinos me|unarodnoj vidqivosti Fakulteta za ekonomiju i in`ewerski menaxment i Univerziteta Privredna akademija u Novom Sadu. ^estitamo profesoru Puva~i na izuzetnom uspehu i `elimo mu jo{ mnogo nau~nih dostignu}a!

Predstavnici Studentske liste posetili su Kosovo i Metohiju, gde ih je u manastiru Gra~anica primio mitropolit ra{ko-prizrenski Teodosije. Tokom posete razgovarali su o polo`aju srpskog naroda, za{titi svetiwa i problemima sa kojima se suo~avaju vernici, a obi{li su i manastir Visoki De~ani i svetiwe u Prizrenu. Predstavnici Studentske liste istakli su da su `eleli da svoj budu}i rad zapo~nu posetama Gra~anici i Visokim De~anima, kao i razgovorima sa crkvenim predstavnicima i narodom. Poru~ili su da }e za{tita srpskog naroda, svetiwa i prava Srpske pravoslavne crkve biti me|u prioritetima wihovog delovawa. Mitropolit Teodosije upoznao je goste sa problemima sa kojima se suo~avaju Eparhija ra{ko-prizrenska i srpski narod na Kosovu i Metohiji. Posebno je ukazao na potrebu da porodice mogu da ostanu na svojim ogwi{tima, da deca imaju uslove za {kolovawe, a bolesni dostupnu zdravstvenu za{titu, uz mogu}nost da qudi `ive i rade bez straha. Naglasio je da su o~uvawe svetiwa i crkvenog `ivota neodvojivi od opstanka naroda i wegove budu}nosti. Predstavnici Studentske liste izrazili su spremnost da se anga`uju na re{avawu ovih pitawa, uz posebnu pa`wu prema porodicama i mona{kim zajednicama koje `ive u te{kim uslovima. Mitropolit Teodosije zahvalio je gostima na poseti i istakao zna~aj saradwe sa onima koji mogu da doprine-

su opstanku srpskog naroda i o~uvawu wegovog dostojanstva. „Za na{e qude od posebnog je zna~aja da znaju da ima ko da saslu{a wihove brige i da u nastojawu da ostanu na svojim ogwi{tima nisu sami”, poru~io je mitropolit. U nastavku posete, predstavnici Studentske liste obi{li su manastir Visoki De~ani, gde su na praznik Svetog velikomu~enika Dimitrija prisustvovali Svetoj liturgiji. Sa igumanom manastira, arhimandritom Savom, i de~anskim monasima razgovarali su o polo`aju manastira i izazovima sa kojima se suo~avaju crkvene i mona{ke zajednice na Kosovu i Metohiji. Posebna pa`wa posve}ena je bezbednosti svetiwa, za{titi crkvene imovine, po{tovawu za{ti}enih zona, obnovi hramova i uslovima za nesmetano odvijawe bogoslu`benog `ivota. Arhimandrit Sava ukazao je na zna~aj podr{ke nadle`nih institucija Srbije i me|unarodnih predstavnika u za{titi crkvenog nasle|a i obezbe|ivawu uslova za `ivot mona{kih zajednica. Predstavnici Studentske liste

pokazali su veliko interesovawe za pomenuta pitawa i izrazili spremnost da, u saradwi sa narodom i predstavnicima Eparhije, rade na re{avawu konkretnih te{ko}a po ulasku u dr`avne institucije. Naglasili su zna~aj institucionalne podr{ke, pravne i stru~ne pomo}i, kao i drugih vidova pomo}i potrebnih za siguran i odr`iv `ivot na{eg naroda na Kosovu i Metohiji. Posebno su istakli `equ da potrebe mona{tva, sve{tenstva i vernika budu pa`qivo saslu{ane i uva`ene u tra`ewu re{ewa. Nakon posete Visokim De~anima, predstavnici Studentske liste posetili su Prizren, gde su obi{li hram Bogorodice Qevi{ke i druge srpske svetiwe. De~ansko bratstvo zahvalilo je gostima na poseti i molitvenom zajedni{tvu, uz nadu da }e susreti doprineti konkretnoj saradwi u za{titi svetiwa i poboq{awu uslova za `ivot srpskog naroda na Kosovu i Metohiji. U delegaciji su bili kandidati Studentske liste, kao i studenti, me|u kojima i tri kandidata i studenti sa prostora Kosova i Metohije.


24 ^etvrtak 12. novembar 2026.

FEQTON

УСПОН И ПАД КРАJИНЕ (7) Након што смо ми из Краjине одбили Венсов план, Слободан Милошевић jе извршио смену Милана Бабића и комплетне власти коjу jе он представљао. Заменио га jе Гораном Хаџићем, коjи jе већ сутрадан прихватио план, чиме jе био утрт пут за сламање Краjине

Podmi}ivawe ministara Пише: Borivoj Ra{uo (@agrovi} kod Knina, 10. oktobar 1957) srpski je pesnik, politi~ar i politikolog, bио jе министар спољних послова и министар за информисање у Влади Републике Српске Краjине Ta Vlada, koja je izabrana maja 1994. godine, i u kojoj sam bio ministar informisawa, po~ela je svoj mandat relativno regularno, da bi dva meseca nakon toga napravila zaokret ka politici integrisawa Krajine u Hrvatsku. Ona je vi{e li~ila na koalicionog partnera HDZ-a, nego na srpsku Vladu. Takav wen status za mene je bio neprihvatqiv, pa sam se sopstvenoj Vladi obratio otvorenim pismom da mi odgovori da li ona stoji na ustavnim pozicijama Krajine ili politi~kih {pekulacija koje Krajinu dovode u pitawe. Kako u nazna~enom roku (novembar 1994. godine) nisam dobio odgovor, podneo sam ostavku, ne `ele}i da u~estvujem u izdaji srpskog naroda u Krajini. Ovde }u navesti vrlo ilustrativan primer Mikeli}evog manipulisawa i korumpirawa u Vladi. Takav wegov pristup bio je motivisan realnim stawem odnosa snaga u Vladi, gde je u tom trenutku ve}ina Vlade bila na ustavnim pozicijama i patriotski opredeqena. Naime, na jednu sednicu Vlade Mikeli} je doneo punu torbu satova, marke Nivada, koje je dobio od svog prijateqa Mirka Vu~urevi}a, vlasnika Nivade. Svojoj sekretarici dao je zadatak da podeli satove svim ministrima. Kako sam odbio da prihvatim taj „poklon“, Mikeli} me upitao „imewa~e za{to ti ne uzme{ sat“? Na to sam mu ja odgovorio „kad vidim tebe, jasno mi je koliko je sati“! Ne mislim da su satovi koje su dobili ministri presudili u wihovom politi~kom zaokretu ka izdaji, ali su svakako bili mali korak u tom pravcu. Doga|aji su se posle toga razvijali u pravcu pretpostavqene izdaje, predlagawem farsi~nog plana Z-4 i sve ve}e kooperativnosti Mikeli}eve vlade sa usta{kim vlastima u Zagrebu. Da bi kona~no, avgusta 1995. godine

Borislav Mikeli}, bio je na ~elu Vlade Republike Srpske Krajine od aprila 1994. do jula 1995. re`im u Zagrebu, uz odlu~uju}u vojnu podr{ku NATO-a i politi~ku saglasnost Milo{evi}evog re`ima, napao Krajinu, proterao stanovni{tvo, pri ~emu su vi{e od 2.000 qudi usmrtili. Istine radi, vaqa re}i da ~iwenica o izdaji Krajine od strane Milo{evi}a ne negira pozitivne u~inke wegove politike (Republika Srpska i uspostavqawe celovite Srbije). I u ovom Milo{evi}evom slu~aju se potvr|uje da niko nije sazdan iz jednog komada i da svako ima svoje lice i nali~je. VREME NACIONALNE DEPRESIJE Posle sloma Krajine, koja je bila `rtva politi~ke trgovine izme|u Beograda i Zagreba, a koja se utoliko vi{e otkrivala {to je slu`beni Beograd vi{e napadao Srbe Kraji{nike za kukavi~luk, po~ele su se nazirati konture kraja rata u biv{oj Jugoslaviji. Krajem maja u klubu Koling na Dediwu, sedeo sam u dru{tvu gde je bio i Brana Crn~evi}. Za wega se znalo da je bio blizak Slobodanu Milo{evi}u, pa otuda nije bilo ~udno {to je bio upitan od prisutnih za stolom, {ta }e biti sa Krajinom. Brana Crn~evi} je rekao paket je spreman, misle}i pritom na Krajinu, samo se ~eka pogodan trenutak za wegovu primopredaju. Drugi va`an podatak, za ocenu da je re~ o izdaji, jeste taj {to su oficiri ranga od kapetana navi{e u vojsci Srpske Krajine u zatvorenim kovertama, koje su smeli otvoriti tek ~etvrtog avgusta, od glavne komande dobili jasnu mar{utu kretawa prema Srbiji. Iz ju`nog dela Krajine, mar{uta je bila preko Martin Broda, i za wu je prokopan put neposredno pre toga, a drugi pra-

vac bio je Dvor na Uni – Novi Grad. NATO je nastavio krvavi pir nad srpskim narodom zapo~et u Krajini, bombardovawem srpskih polo`aja u Republici Srpskoj i dodatno sa koordinisanim akcijama hrvatsko muslimanske vojske, koja je zauzela srpsku teritoriju. To je bila pretpostavka za pravqewe mirovnog sporazuma, koji je usvojen u Dejtonu za Aran|eldovan 1995. godine. Dejtonskim sporazumom Bosna je podeqena na dva entiteta, Republiku Srpsku i muslimansko-hrvatsku Federaciju. Time je uspostavqen mir. Naivno se mislilo da je do{ao kraj srpskom stradawu, me|utim, predstojao je jo{ jedan ~in NATO zlo~ina, agresija na Srbiju i Crnu Goru sa ciqem otimawa Kosova i Metohije. Herojskim otporom srpskog naroda agresor je zaustavqen, iako je u dobroj meri postigao svoj ciq. Potpisan je Kumanovski sporazum, po kome je bilo predvi|eno da srpska vojska napusti Kosovo i Metohiju i da weno mesto zauzmu snage KFOR-a, {to je prakti~no zna~ilo okupaciju Kosova i Metohije. Ubla`avawe takvog statusa usledilo je posle usvajawa Rezolucije 1244 Ujediwenih nacija, koja predvi|a da su Kosovo i Metohija integralni deo Srbije. Nakon toga je nastupio klimavi mir, a u Srbiji je otpo~ela borba za vlast i opravdanu smenu Slobodana Milo{evi}a. Zoran \in|i}, Predsednik Demokratske stranke bio je glavni pokreta~ te inicijative kroz Savez za promene, u ~ijim sam aktivnostima u~estvovao govore}i na tribinama {irom Srbije. \in|i} je bio intelektualac i politi~ar modernog stila. Svi moji razgovori s wim, a bilo ih je mnogo u to

vreme, tra`ili su od mene punu intelektualnu anga`ovanost. On je bio prosvetiteq u politici i pragmatik do krajwih konsekvenci tog pojma. Na ovom mestu `elim da istaknem, istine radi, da je nakon raspisivawa prevremenih predsedni~kih i parlamentarnih izbora u SRJ, moj predlog \in|i}u bio Vojislav Ko{tunica, kao jedini dostojan protivkandidat Slobodanu Milo{evi}u. KO[TUNICA KANDIDAT ZA PREDSEDNIKA SRBIJE Smatrao sam da ga jedino on mo`e pobediti kao nesporno nacionalan i moralan ~ovek, {to je dovoqno za tu pobedu. Rekao sam da su predstoje}i izbori vi{e stvar etike nego politike. Nakon prve reakcije, koja je bila negativna, propra}ena nizom omalova`avaju}ih kvalifikacija usmerenih na Ko{tunicu i mog daqweg insistirawa na Ko{tunici, Zoran \in|i} se najzad saglasio. Rekao mi je: Idi i prenesi mu na{ razgovor i prenesi mu da }u ja podr`ati wegovu kandidaturu. Sutradan sam to i uradio. Verno sam preneo sadr`aj razgovora, na {ta je Ko{tunica rekao da pristaje, ali uz tri uslova. Prvo, da u izbore, s obzirom da se radi o saveznoj instituciji bude ukqu~ena i Crna Gora. Drugo, da on ne `eli da ima ikakve veze sa organizacijom Otpor. I tre}e, da moli da prestane da ga kleve}e Vladan Bati}. Neposredno posle tog razgovora, video sam se sa \in|i}em, u wegovom stanu na Studentskom trgu i preneo mu Ko{tuni~ine uslove. Zoran je na to u svom stilu rekao, naravno da }emo tra`ene uslove ispuniti, jer ni{ta lak{e nego ispuniti neispuwivo, jer sve to spada, dodao je Zoran, vi{e u domen politi~ke metafizike nego u realnu i prakti~nu politiku koja mene zanima. Ovo sam izrekao samo da bi se znala istina, i kako bi se obesmislila sva naga|awa o tome da je neko drugi prona{ao Ko{tunicu, koja se naro~ito koriste pri obele`avawu godi{wica atentata na premijera \in|i}a. Usledili su izbori, koje je Ko{tunica dobio. Po~etak kraja Milo{evi}eve vladavine je bio tu. l Kraj u slede}em broju

DOGODILO SE NA DANA[WI DAN

12. novembar

1859. - Ro|en je srpski arhitekta Andra Stevanovi}, ~lan Srpske kraqevske akademije, profesor Velike {kole i Beogradskog univerziteta. Projektovao je vi{e zna~ajnih gra|evina, me|u kojima zgrade Narodnog muzeja i Akademije nauka u Beogradu. 1918. - Progla{ena je prva austrijska republika, dan posle kapitulacije Nema~ke u Prvom svetskom ratu i abdikacije cara Karla I. 1920. - Potpisan je Rapalski ugovor kojim je Kraqevina Srba, Hrvata i Slovenaca, pod pritiskom Velike Britanije i Francuske, ustupila Italiji Istru, Julijsku krajinu, Zadar i ostrva Cres, Lo{iw, Lastovo i Palagru`u, kasnije i Rijeku. 1933. - Nacional-socijalisti~ka radni~ka partija Adolfa Hitlera dobila je izbore i preuzela vlast u Nema~koj. 1942. - Britanska Osma armija generala Bernarda Montgomerija je u Drugom svetskom ratu zauzela Tobruk u Libiji i zarobila najmawe 30.000 nema~kih i italijanskih vojnika. 1944. - U fjordu Tromzo na severu Norve{ke saveznici su u Drugom svetskom ratu potopili „Tirpic”, posledwi veliki ratni brod nacisti~ke Nema~ke. 1948. - Japanski sud za ratne zlo~ine osudio je na smrt biv{eg premijera, generala Hideki To|oa i jo{ {est japanskih vo|a u Drugom svetskom ratu. 1956. - Beogradsko pozori{te „Ateqe 212” je u delu zgrade „Borbe” izvelo prvu predstavu, „Fausta” Johana Volfganga Getea. 1970. - U sna`nom ciklonu i visokim talasima u Isto~nom Pakistanu (Banglade{) `ivot je izgubilo najmawe 200.000 qudi. 1981. - Ameri~ki spejs-{atl „Kolumbija” drugi put je poleteo u orbitu oko Zemqe, postav{i prva svemirska letelica koja je upotrebqena po drugi put. 1989. - Umrla je {panska revolucionarka Dolores Ibaruri, legendarna La Pasionarija, predsednica Komunisti~ke partije [panije. Pripisane su joj re~i „No pasaran”, parola pod kojom su republikanci u [panskom gra|anskom ratu branili Madrid od fa{ista. Posle pada Republike provela je 38 godina u inostranstvu, najvi{e u SSSR-u. Vratila se u [paniju 1977. i postala ~lan parlamenta. 1995. - Potpisan je Erdutski sporazum kojim se teritorija Sremsko-barawske oblasti (deo samoproklamovane Republike Srpske Krajine) utvr|uje kao deo Republike Hrvatske. Sporazumom je predvi|en jednogodi{wi period pod me|unarodnom upravom. 2001. - U udesu aviona ameri~ke kompanije Airbus-300 koji je pao na obli`we ku}e odmah po poletawu sa wujor{kog aerodroma „Xon F. Kenedi”, poginulo je svih 260 putnika i pet osoba koje su se na{le na mestu nesre}e. 2022. - Danska kraqica Margreta Druga, jedina kraqica koja vlada u Evropi, proslavila je 50 godina vladavine.


RIZNICA

^etvrtak 12. novembar 2026. 25

Pobuna protiv ru{ewa Wego{evog groba po~ela je u Francuskoj ulici u Beogradu Polovinu onoga {to danas smatramo narodnom mudro{}u zapravo je napisao jedan vladika sa Cetiwa, na{ [ekspir, koji je svoj legendarni spev posvetio Kara|or|u, „prahu oca Srbije“, i koji nikada nije imao nedoumicu kom narodu pi{e i pripada. Takvog pesnika svaka vlast po`eli da ima na svojoj strani. Ona, komunisti~ka, koja je vladala od 1945. godine po`elela je vi{e: da ga ima samo za sebe. I to prepravqenog. Smetalo joj je {to Srbi slave i citiraju jednog vladiku, jer je wihova nova vera imala svoje svece i nije volela konkurenciju. Smetalo joj je i {to je Wego{ za sebe rekao da je Srbin, jer se to vi{e nije uklapalo u plan po kome su se tih godina, pored fabrika i hidrocentrala, gradile i nove nacije i nove kulture. A kako Wego{a nisu mogli da nateraju da promeni naciju i kwi`evnost, re{ili su da mu promene grob. Mrtvi se, kao {to je poznato, retko `ale. U decembru 1968. godine tada{wa Skup{tina op{tine Cetiwe odlu~ila je da na Lov}enu podigne mauzolej po nacrtu ~uvenog vajara Ivana Me{trovi}a. Na tom mestu je du`e od jednog veka stajala mala crkva koju je Wego{ sam podigao 1845. godine, posvetio je Svetom Petru Cetiwskom i zavetovao da u woj po~iva. Ona }e biti sru{ena da bi na wenom mestu bio podignut novi mauzolej. To nije bio prvi put: okupatorska austrougarska vojska ju je nakon osvajawa Crne Gore iz osvete sru{ila 1916. godine, (isto kao i spomenik Kara|or|u na Kalemegdanu), a kraq Aleksandar Kara|or|evi} obnovio ju je 1925. godine. To je, ispostavilo se, bio glavni greh:

Vo|a jugoslovenskih komunista Tito je crkvu-kapelu proglasio kraqevom, a ne Wego{evom. Pisac Matija Be}kovi} je kasnije primetio da bi po toj logici vaqalo sru{iti i kalemegdanskog Pobednika i Neznanog junaka na Avali, jer je i wih naru~io isti kraq. Okupator je, dakle, ru{io iz osvete, a na{i iz ube|ewa, {to je uvek temeqnije. Ali, Beograd je odmah razumeo o ~emu je re~. Pisac Mirko Kova~ je u „Kwi`evnim novinama“, obra}aju}i se sa famozne adrese, Francuske 7, odnosno, sedi{ta Kluba kwi`evnika, 24. marta 1969. godine, cetiwskim odbornicima priredio mali kviz. Posledwe pitawe je glasilo: „Zna li Skup{tina da je dva vi{e nego jedan?“ Odbornici nisu odgovorili, {to zna~i da nisu znali. Onda se dogodilo ono {to se u Beogradu de{ava jednom u sto godina: slo`ili su se pisci. Istori~ar umetnosti Lazar Trifunovi}, doju~era{wi uprav-

nik Narodnog muzeja, u dvobroju 27–28 ~asopisa „Umetnost“ za 1971. godinu sabrao je sve {to je o Lov}enu re~eno i napisano. Tu su bili Vasko Popa, Stevan Rai~kovi}, Miodrag Pavlovi}, Ivan V. Lali}, Qubomir Simovi} i Du{an Radovi}, pa Antonije Isakovi}, Dobrica ]osi} i Borislav Mihajlovi} Mihiz. Pobunili su se i slikari Mi}a Popovi} i Mili} od Ma~ve, a veliki Petar Lubarda je naslikao „Sumrak Lov}ena“. Ko poznaje na{e umetnike zna da je lak{e pomeriti Lov}en nego wih desetoricu dovesti za isti sto. Nije protestovao samo Beograd, iako je iz Francuske ulice u na{em gradu po~ela pobuna. Srpskim piscima pridru`io se i hrvatski pisac Miroslav Krle`a, koga beogradska ~ar{ija nije volela, a koji je, uprkos svemu, izri~ito bio protiv ru{ewa kapele. Me{a Selimovi} je iz Sarajeva napisao da je novi mauzolej „faraonska grobnica“ kakva se podi`e vlastodr{cima, a ne pesnicima. A Mihailo Lali} je, potpisuju}i protestno pismo, poslao i kratak telegram: „Potpis dajem, uspehu se ne nadam!“ U januaru 1972. godine ~asopis „Umetnost“ je predstavqen u prepunoj sali Doma omladine. Matija Be}kovi} je ~itao „Grob na Lov}enu“, a Skender Kulenovi} sonet u kome Wego{ moli da mu na ple}a ne tovare Me{trovi}evog orla. Pobuna beogradskih intelektualaca zbog ru{ewa Wego{eve kapele i hradwe novog mauzoleja, bila je veoma neprijatna za vlast koja se jo{ nije oporavila ni od prenosa mo{tiju cara Du{ana u crkvu Svetog Marka 18. maja 1968. godine, kada se neo~ekivano okupilo vi{e od deset hiqada qudi da ih do~eka. Ko-

Neposredno pred ru{ewe

Dana{wi izgled novog mauzoleja munisti~ka partija je takav skup ocenila kao „drsku manifestaciju srpskog nacionalizma“. Profesor Pravnog fakulteta Mihailo \uri} objavio je u istom dvobroju tekst „Kamen razdora“, u kome je napisao da se Wego{ev grob obele`ava novim, tu|im znacima. Uklowen je sa Univerziteta i osu|en na dve godine zatvora, {to je posle smaweno na devet meseci. O~ekivalo se da se isto dogodi i Du{ku Radovi}u, koji je u pesmi „Ve}i grob za novu smrt“ napisao: da jedino oni budu nadle`ni za wegov slu~aj da nam jedino oni mogu prepri~avati wegove prave misli Tita su ovi stihovi toliko razbesneli da je nekoliko dana kasnije, prilikom posete Kosovu, poru~io da oni koji se bune mogu da zavr{e nekoliko metara pod zemqom.

Beogradski umetnici vlasti nisu rekli da lo{e radi, nego da joj ne pripada ono {to je uzela: grob, zavet, veru i ime. Bila je to prva ideolo{ka pobuna protiv totalitarizma i socijalizma u Jugoslaviji, i zato se desila u Beogradu, gde su pisci po~eli da govore ono {to srpski politi~ari nisu smeli da ka`u. Brane}i Wego{a, Beograd je branio sebe. Kapela je sru{ena u leto 1972. godine, mauzolej otvoren 28. jula 1974. godine. Kamen je bio izgubqen. Ali, ostalo nisu uspeli. Iz „Gorskog vijenca“ nisu izbrisali delove u kojima se pomiwu srpstvo i Srbija, a `eleli su. Wego{a i danas ~itamo na istom jeziku, bez prevodioca i bez nadle`nih, a to je grob koji se ne ru{i dinamitom. Wego{ev spomenik i wegova ulica i danas su u centru Beograda. Mauzolej je ostao na planini, gde ga niko – ne citira.

27000 KILOMETARA ZA OTAXBINU:

Neverovatni put Ilije Ili}a do Solunskog fronta Ove godine navr{ava se 110 godina od bitke na Kajmak~alanu i bitke za oslobo|ewe Bitoqa, velikih pobeda srpske vojske na Solunskom frontu, koje su prethodile wegovom kona~nom proboju 1918. godine. To je period na{e istorije koji ne sme da bude zaboravqen. O qudima koji su se borili za otaxbinu govori i kwiga „Hodo~a{}e Ilije Ili}a”. Wen autor Miodrag Ili}, praunuk glavnog junaka, u kwizi je rekonstruisao neverovatan put svog pradede do Solunskog fronta. Ilija Ili} je bio siroma{ni pe~albar iz sela Labuni{ta, jedan od gotovo zaboravqenih u~esnika Velikog rata. U avgustu 1916. godine, dok je rat ve} uveliko trajao, radio je u Rumuniji, ali je `eleo da stigne do srpske vojske na Solunskom frontu. Po{to mu rumunske vlasti nisu dozvolile da pre|e Dunav i prikqu~i se vojsci, krenuo je drugim putem, pe{ice, vozom i brodovima, preko Rusije, Manxurije i Japana. Posle 6 meseci i 27.000 pre|enih kilometara stigao je do Suluna, zadu`io pu{ku i u srpskoj uniformi krenuo u borbu za otaxbinu.

“O pradedi Iliji sam prvi put ~uo od majke mog oca Qubice, babe Qubice. Kada nam je kri{om u doba kada sam ja imao 10, 11 godina, a moja sestra 7, 8, pokazivala nekakve medaqe iz svog drvenog sanduka. Ona nas onako kri{om pozove i ka`e - do|ite da vidite ne{to i pokazuje nam neke zar|ale medaqe i neke kwi`ice, papire i ka`e to je va{ pradeda, heroj Prvog svetskog rata”, ka`e Ilijin praunuk, autor kwige Miodrag B. Ili}. Se}awe na deda Iliju je `ivo u porodici ali je Miodrag pre desetak godina zapo~eo istra`ivawe. Podstakao ga je trag u tekstu u “Politici” iz 1941. godine,

u kojem je wegov pradeda li~no svedo~io o svom ratnom putu. Od tog novinskog zapisa po~ela je rekonstrukcija mnogo du`e pri~e i nastala je kwiga “Hodo~a{}e Ilije Ili}a”. “[est meseci putovawa, sam, vi{e gladan i `edan nego sit i to je podvig neverovatan. A nije on bio jedini. Meni su prilazili na promocijama kwige mnogi potomci koji su pri~ali da su dolazile wihove dede, pradede iz Amerike, iz svih krajeva sveta, ne biraju}i put, ne biraju}i sredstva da do|u do Solunskog fronta. Tako je i pradeda na kraju tog priloga u Politici izjavio da se tad nije mislilo na patwe,

rane, pogibiju, nego samo kako }e se odbraniti narod i otaxbina“, ka`e Miodrag. Autor kwige isti~e da pri~a wegovog pradede zapravo svedo~i o celoj jednoj generaciji koja je vo|ena verom u svoju zemqu i zave{tawem svojih predaka, bila spremna da podnese velike `rtve i izbori se za ono u {ta je verovala. “I kada pogledate na fotografijama kako je taj teren izgledao, Bugari su zauzeli ~uke i vrhove planina a na{i su bili ispod. Izme|u je bilo u nekim slu~ajevima samo 50 metara, ali u tom praznom prostoru su bilo 2, 3, 4 nivoa nare|anih blokada, `ice, budqikave. Vi kada `elite da napadnete ka gore, prvo {to onaj odozgo vas ima na ni{anu i vrlo lako mo`e da vas pogodi, a drugo vi morate da pre|ete preko tih zapreka da biste do{li do neprijateqskog vojnika... Tako da su oni juri{ali preko svojih mrtvih drugova. To je neverovatno. To {ta su wihove du{e tamo pre`ivele to mi ne mo`emo da zamislimo“, ka`e Miodrag. Kwiga “Hodo~a{}e Ilije Ili}a” do sada je predstavqena na promocijama {irom Srbije, a u novembru }e ova pri~a sti}i i do Poqske, sve sa jasnim ciqem, da se ovakva se}awa sa~uvaju od zaborova.


26 ^etvrtak 12. novembar 2026. Mu{karac 65 godina iz Brizbejna, vitak, nepu{a~, tra`i poznanstvo sli~ne dame. Zoran; mob. 0432103884

ISTORIJA ^ESME U KNEZ MIHAILOVOJ:

Ve}ina ne zna ni kako se zove ni za{to je podignuta ba{ tu

Danas nam deluje sasvim prirodno {to se na uglu Knez Mihailove i Ulice Vuka Karaxi}a nalazi otmena kamena ~esma. Me|utim, nije uvek bilo tako. Prve javne ~esme u Beogradu u po~etku su bile skromne i slu`ile su samo za utoqavawe `e|i prolaznika i stoke. Tek od 15. veka one postaju prava vajarska remek-dela i objekti kojima su se divili varo{ani, ali i svi koje bi put naneo u Beograd. Kroz vekove, ratove i mnoga razarawa glavnog grada Srbije, ve}ina tih starih kamenih lepotica zauvek je nestala. Ipak, nekoliko je stiglo i do dana{wih dana, a jedna od najzanimqivijih i ujedno najstarijih je - Delijska ~esma. PRVA ^ESMA: VODA ZA TURSKE ELITNE KOWANIKE ^esma iz koje danas te~e hladna voda u Knez Mihailovoj ulici, zapravo je tre}a „varijanta” istoimene gra|evine. Prva Delijska ~esma dobila je ime po Delijskom konaku koji se nalazio u wenoj neposrednoj blizini. U tom konaku bila je sme{tena elitna turska laka kowica - ~uvene delije, poznate po svojoj hrabrosti i ratobornosti. Konak je bio impozantna i rasko{na gra|evina iz 18. veka, sme{tena na prostoru izme|u dana{wih ulica Knez Mihailove, Vuka Karaxi}a i Usko~ke, a

delije su, na ~esmi za koju stari mediji pi{u da je po lepoti bila jednaka onoj na Terazijama, uglavnom pojile svoje kowe. Konak je, zajedno sa prvom ~esmom, oti{ao u zaborav. Sru{en je do temeqa i jedini trag wegovog postojawa je, zapravo, ime ~esme. DRUGA ^ESMA: SMETWA ZA ZGRADU SANU Godine 1889. na uglu dana{wih ulica Knez Mihailove i Vuka Karaxi}a, podignuta je druga Delijska ~esma. Decenijama je bila omiqeno sastajali{te varo{ana, trgovaca i prolaznika. Me|utim, i to se vremenom promenilo. Kada su 1913. godine po~eli radovi na kopawu temeqa za velelepnu zgradu Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), druga Delijska ~esma na{la se na putu graditeqima. Tako je i ona sru{ena. TRE]A ^ESMA: DEROKOVO MAJSTORSTVO Vi{e od sedam decenija ~esma nije postojala. Tek prilikom velike i temeqne rekonstrukcije Knez Mihailove ulice 1987. godine, gradski urbanisti i arhitekte prisetili su se zaboravqenog simbola stare varo{i. Zadatak da vrati duh istorije u srce Beograda dobio je ~uveni arhitekta, akademik i ~uvar srpske ba{tine - Aleksandar Deroko. Po wegovim nacrtima iste godine podignuta je tre}a Delijska ~esma koja i danas ponosno stoji na svom starom mestu.

MOZAIK

НЕДЕЉНИ ХОРОСКОП l OVAN (21. 3. - 20. 4.) Promena planova u posledwem trenutku, ali upravo iz te nepredvi|ene situacije mogla bi da se rodi zanimqiva prilika. Partner bi mogao da vam prizna ne{to {to je du`e vreme zadr`avao za sebe. Slobodni Ovnovi mogli bi da se zainteresuju za osobu koja im je ranije delovala nedosti`no. Ne}ete `eleti da napravite prvi korak, ali okolnosti bi mogle da vas navedu upravo na to.

l VAGA (23. 9. - 22. 10.) Mogli biste da promenite mi{qewe o osobi kojoj ste do sada verovali bez mnogo preispitivawa. Zauzete Vage trebalo bi da izbegavaju vra}awe na stare rasprave. Partneru je potrebna potvrda da zajedno gledate u istom pravcu. Slobodne Vage mogle bi da do`ive prijatno iznena|ewe. Osoba koju }ete upoznati mogla bi da vam se dopadne upravo zbog razli~itog pogleda na `ivot.

l BIK (21. 4. - 21. 5.) Pred vama je period u kojem }ete `eleti da napravite konkretnu promenu, ali }ete prvo morati da re{ite nekoliko zaostalih obaveza. U qubavi }ete `eleti vi{e pa`we, ali nemojte o~ekivati da partner sve sam primeti. Slobodni bi mogli da dobiju poziv za izlazak od osobe koja im se dopada ve} neko vreme. Ono {to po~ne kao neobavezno dru`ewe moglo bi da preraste u zanimqiv odnos.

l [KORPIJA (23. 10. - 22. 11.) Ne}ete biti raspolo`eni za povr{ne razgovore i nejasne dogovore. U qubavi biste mogli da budete osetqiviji nego ina~e. Partner bi mogao da primeti da ne{to pre}utkujete, pa bi bilo boqe da sami pokrenete razgovor. Slobodne [korpije mogle bi da privuku pa`wu osobe koja je do sada bila samo deo wihovog {ireg dru{tva. Neo~ekivana poruka mogla bi da pokrene komunikaciju.

l BLIZANCI (22. 5. - 21. 6.) Predugo ste ~ekali da se neko drugi odlu~i, pa }ete preuzeti inicijativu. Zauzeti Blizanci mogli bi da po`ele malo vi{e spontanosti u vezi. Zajedni~ki izlet, ve~era ili ~ak neplanirani izlazak mogli bi da poprave atmosferu. Slobodni bi mogli da se na|u u zanimqivoj situaciji. Iako }ete u po~etku biti rezervisani, razgovor bi mogao da potraje mnogo du`e nego {to ste planirali.

l STRELAC (23. 11. - 21. 12.) Nemojte se pla{iti da tra`ite vi{e ako znate koliko vredite. Finansijski }ete `eleti da sebi priu{tite ne{to posebno. Partner }e `eleti da provodite vi{e vremena zajedno i da napravite plan koji }ete oboje i{~ekivati. Slobodni Strel~evi mogli bi da se na|u u zanimqivoj situaciji. Jedna osoba mogla bi da im poka`e da ne mora svaka veza da po~ne velikim obe}awima.

l RAK (22. 6. - 22. 7.) Nemojte preuzimati tu|e probleme kao svoje. Na poslu }ete imati priliku da zavr{ite ne{to {to vam je dugo predstavqalo optere}ewe. Partner bi mogao da poka`e nezadovoqstvo zbog va{eg povla~ewa, pa poku{ajte da objasnite {ta vas mu~i umesto da }utite. Slobodni Rakovi mogli bi da se iznenade kada im se javi osoba sa kojom su nekada imali veoma prijatan odnos.

l JARAC (22. 12. - 20. 1.) Mora}ete da se pozabavite ne~im {to ste dugo gurali u stranu. Partner }e `eleti da zna na ~emu je sa vama, posebno ako ste u posledwe vreme bili zatvoreniji. Slobodni Jar~evi mogli bi da upoznaju osobu koja }e ih zainteresovati svojim samopouzdawem i ambicijom. Ipak, nemojte dozvoliti da vas ne~iji status ili uspeh zaslepe. Obratite pa`wu na napetost u vratu i ramenima.

l LAV (23. 7. - 22. 8.) Bi}ete raspolo`eni da zavr{ite ne{to {to ste dugo odlagali i kona~no napravite prostor za nove planove. U qubavi }ete `eleti jasnije pokazivawe emocija. Partner bi mogao da vas iznenadi postupkom koji }e vam potvrditi da ste na istoj strani. Slobodni Lavovi mogli bi da zapo~nu flert sa osobom koja }e im odmah privu}i pa`wu, ali }e se prava hemija pokazati tek kroz razgovor.

l VODOLIJA (21. 1. - 19. 2.) Razmislite da li u ne~ijim primedbama ipak postoji ne{to korisno. Partner bi mogao da po`eli vi{e zajedni~kih aktivnosti, dok }ete vi imati potrebu za malo prostora i vremena za sebe. Va`no je da prona|ete ravnote`u. Slobodne Vodolije mogle bi da se zainteresuju za osobu sa kojom dele neobi~no interesovawe ili hobi. Privla~nost bi mogla da po~ne kroz prijateqstvo.

l DEVICA (23. 8. - 22. 9.) Ne{to {to ste smatrali zavr{enim moglo bi ponovo da se pojavi kao temau. Partner bi mogao da vas iznenadi pitawem o kojem do sada niste ozbiqno razgovarali. Nemojte izbegavati temu samo zato {to niste sigurni kakav odgovor `elite da date. Slobodne Device mogle bi da upoznaju nekoga ko }e ih osvojiti humorom. Mogu}e je da }e se poznanstvo razvijati kroz svakodnevnu komunikaciju.

l RIBE (20. 2. - 20. 3.) Jedna osoba mogla bi da vam ponudi saradwu ili pomo}, ali nemojte prihvatati sve dok ne saznate detaqe. Partner }e `eleti da razgovarate o budu}nosti, a mogu}e je i da }ete zajedno doneti odluku o nekoj va`noj promeni. Slobodne Ribe mogle bi da shvate da im se dopada osoba koju su do sada posmatrale iskqu~ivo kao prijateqa. Ne morate odmah da defini{ete odnos.

Ve{ta~ka inteligencija otkrila 5 najbezbednijih zemaqa u kojima bi mogla da se pre`ivi globalna katastrofa NOVI ZELAND Prema proceni ve{ta~ke inteligencije, Novi Zeland je me|u pet najboqih mesta za boravak u slu~aju globalne katastrofe. Jedan od glavnih razloga je wegova geografska izolovanost. Najbli`a zemqa mu je Australija, koja je udaqena oko 1.000 miqa, odnosno 1.600 kilometara. Novi Zeland ima i zna~ajnu poqoprivrednu proizvodwu, kao i velike rezerve slatke vode. ISLAND Island je izolovan u odnosu na druge delove sveta. Tako|e raspola`e velikim koli~inama slatke vode, zbog ~ega je malo verovatno da bi do{lo do nesta{ice. Veliki deo elektri~ne energije na Islandu dolazi iz obnovqivih izvora. Zemqa koristi geotermalnu i hidroenergiju, koje obezbe|uju oko 30, odnosno 70 odsto elektri~ne energije. [VAJCARSKA Prema proceni ve{ta~ke inteligencije, ova zemqa ima i razvijenu infrastrukturu skloni{ta za civilnu za{titu. Postoji oko 370.000 javnih i privatnih skloni{ta, koja mogu da prime gotovo 100 odsto stanovni{tva [vajcarske. Pored toga, [vajcarska raspola`e velikim koli~inama alpske vode za pi}e, a ima i sna`nu ekonomiju, razvijen zdravstveni sistem i dobro organizovane hitne slu`be.

NORVE[KA Norve{ka ima velike koli~ine slatke vode i u velikoj meri se oslawa na obnovqive izvore energije. Osim obilnih zaliha vode, ova zemqa ima i razvijenu proizvodwu hrane, posebno morskih plodova. Norve{ka ima i malu gustinu naseqenosti, {to zna~i da je {irewe zaraznih bolesti ograni~enije, pritisak na prirodne resurse mawi, a smawena je i mogu}nost stvarawa gu`vi na putevima za evakuaciju. FINSKA Ova zemqa ima dobro razvijene sisteme za vanredne situacije i civilnu za{titu, pouzdanu infrastrukturu i javne slu`be, kao i sna`ne poqoprivredne i tehnolo{ke kapacitete.


ZDRAVQE

^etvrtak 12. novembar 2026. 27

Visok krvni pritisak mo`e godinama da o{te}uje organizam bez simptoma Milioni qudi `ive sa povi{enim krvnim pritiskom, a da toga nisu ni svesni. Kardiolozi upozoravaju da ovo stawe ~esto ne izaziva nikakve simptome, ali vremenom mo`e ozbiqno da o{teti krvne sudove i pove}a rizik od sr~anog i mo`danog udara. Mnogi qudi izlo`eni su pove}anom riziku od mo`danog udara, a da toga nisu svesni, jer ne proveravaju kqu~ni zdravstveni pokazateq - krvni pritisak. Ovo stawe, koje se naj~e{}e razvija bez ikakvih simptoma, direktno je odgovorno za veliki broj sr~anih i mo`danih udara. OPASNOST KOJA SE NE VIDI Problem je u tome {to se qudi sa povi{enim krvnim pritiskom naj~e{}e ose}aju potpuno zdravo, dok su zapravo izlo`eni opasnosti od ozbiqnih zdravstvenih komplikacija. Podaci Svetske organizacije za mo`dani udar pokazuju da je visok krvni pritisak povezan sa vi{e od polovine svih mo`danih udara u svetu. Dugotrajno povi{ene vrednosti mogu da o{tete krvne sudove, {to dovo-

RECEPT

DOMA]I PILAV SA PILETINOM POTREBNO JE: n komadi po `eqi piletine n 1 {oqa (250 ml) pirin~a n 1 glavica crnog luka n 1 {argarepa n oko 100 ml uqa ili masti n po ukusu so n po ukusu suvi biqni za~in

PRIPREMA: Komade piletine skuvati u posoqenoj vodi. Sa~uvati vodu u kojoj se meso kuvalo. Na zagrejanom uqu ili masti propr`iti sitno seckan crni luk, pa dodati {argarepu iseckanu na koluti}e. Dodati opran pirina~ i sve zajedno kratko prodinstati. Postepeno nalivati vodom u kojoj se kuvala piletina, dodati so i za~in pa prome{ati. Rasporediti kuvane komade piletine preko pirin~a i staviti u prethodno zagrejanu rernu da se pe~e dok pirina~ ne omek{a, a odozgo se lepo zape~e. Nemojte odmah sipati previ{e vode. Dodajte postepeno, da pirina~ ostane rastresit i da se zrna ne raspadnu. Poslu`ite topao pilav uz salatu od kupusa, cveklu ili neku drugu salatu po `eqi.

di do wihovog su`avawa, za~epqewa ili ~ak pucawa. [TA KA@E STRU^WAK? Doktor Fran~esko Lo Monako, kardiolog i osniva~ klinike National Longevity Clinic, obja{wava da upravo odsustvo simptoma predstavqa najve}u pretwu. Krvni pritisak je sila kojom krv pritiska zidove arterija, a ako je ta sila previsoka, dodatno optere}uje krvne sudove, srce i druge vitalne organe. „Visok krvni pritisak jedan je od najva`nijih faktora rizika koje mo`emo da prepoznamo i le~imo kako bismo smawili verovatno}u mo`danog udara. Problem je u tome {to mnogi pretpostavqaju da su zdravi jer se dobro ose}aju“, isti~e doktor Lo Monako. On daqe obja{wava da ne mo`ete da se oslonite na sopstveni ose}aj kako biste proce-

nili da li vam je krvni pritisak povi{en. „Neko mo`e da bude aktivan, izgleda zdravo i nema nikakve simptome, a da ipak ima vrednosti koje zahtevaju lekarsku pa`wu. Zato je merewe krvnog pritiska jednostavan, ali kqu~an korak u za{titi dugoro~nog zdravqa“, ka`e on. KAKO SMAWITI RIZIK? Najboqi na~in za smawewe rizika jeste redovno merewe krvnog pritiska. Vrednosti od 140/90 mmHg ili vi{e, izmerene u lekarskoj ordinaciji, odnosno 135/85 mmHg ili vi{e kod ku}e, po pravilu se smatraju povi{enim. Jedno merewe nije dovoqno za postavqawe dijagnoze, pa su ~esto potrebne ponovqene kontrole ili kontinuirano pra}ewe krvnog pritiska kod ku}e. Uz redovne provere, lekari savetuju uravnote`enu ishranu sa ograni~enim unosom soli,

redovnu fizi~ku aktivnost, izbegavawe pu{ewa i umerenu konzumaciju alkohola. Sve su to faktori koji poma`u u odr`avawu zdravog krvnog pritiska. „Najefikasniji pristup nije tra`ewe jedne ~udotvorne namirnice ili dodatka ishrani. Kqu~ je u razumevawu sopstvenog rizika, proveri krvnog pritiska i holesterola, kao i

Dijabetes – tiha epidemija od koje u Srbiji boluje 800.000 qudi Povodom Svetskog dana borbe protiv {e}erne bolesti, lekari upozoravaju na va`nost ranog otkrivawa dijabetesa. Na 15. Srpskom kongresu o {e}ernoj bolesti istaknuto je da promena na~ina `ivota ostaje kqu~na, ali i najte`a mera prevencije. U svetu sa dijabetesom `ivi vi{e od 588 miliona qudi, a stru~waci upozoravaju na daqi porast broja obolelih. Pod sloganom „Rano delovawe protiv dijabetesa“, ovogodi{wa kampawa nagla{ava da rana akcija podrazumeva blagovremeno otkrivawe i adekvatno le~ewe kako bi se smawio rizik od ozbiqnih komplikacija, prenosi RTS. Endokrinolog, profesor Neboj{a Lali} za RTS, obja{wava da su ovakvi skupovi od izuzetnog zna~aja jer omogu}avaju lekarima i pacijentima da se brzo upoznaju sa inovacijama. Prema wegovim re~ima, zbog velike koli~ine novih materijala i rezultata, odlu~eno je da se kongresi, koji su se ranije odr`avali na svake dve godine, sada organizuju svake godine. Kqu~ za uspe{nu borbu protiv ove bolesti le`i u umre`avawu svih aktera. Pro-

fesor Lali} isti~e koncept, prvobitno razvijen u Americi, koji povezuje lekare, istra`iva~e, medicinske sestre i obolele. Ciq je da se prava eksplozija novih saznawa u dijabetologiji {to br`e prenese sa nivoa istra`iva~a do medicinskih sestara i pacijenata, kako bi se najmodernije terapije i tehnologije hitno primenile u praksi. PREVENCIJA, TIHI SIMPTOMI I SKRIVENI RIZIK Iako danas postoje nove tehnologije i terapije, prevencija ostaje najte`i deo medicinskog anga`mana jer zahteva temeqnu promenu na~ina `ivota. Lali} obja{wava da `ivot u tranziciji name}e neredovnu i nekvalitetnu ishranu.

pravovremenom re{avawu problema“, ka`e doktor Lo Monako. On na kraju savetuje: „Ako otkrijete da vam je krvni pritisak povi{en, nemojte pani~iti, ali nemojte ni ignorisati stawe. Razgovarajte sa lekarom o tome {ta va{i rezultati zna~e i da li su potrebne promene `ivotnih navika, lekovi ili kombinacija oba pristupa“.

Qudi ~esto rade po dva ili tri posla dnevno i nalaze se u bezizlaznim situacijama, zbog ~ega im je neophodna sistemska pomo} domova zdravqa, savetovali{ta, nutricionista i udru`ewa pacijenata. Prepoznavawe bolesti dodatno ote`ava wena priroda. Klasi~ni simptomi poput poja~ane `e|i, u~estalog mokrewa i gubitka telesne te`ine ~esto izostanu, a najve}i problem je ~iwenica da dijabetes ne boli. Umesto da se ~eka pojava simptoma, preporu~uje se popuwavawe upitnika za utvr|ivawe skora rizika, nakon ~ega se, na osnovu rezultata, pacijenti upu}uju na daqa ciqana ispitivawa. Statisti~ki podaci za na{u zemqu ukazuju na hitnost re{avawa ovog problema. Procewuje se da u Srbiji sa dijabetesom `ivi do 800.000 qudi. Od tog broja, smatra se da ~ak 36 odsto obolelih uop{te ne zna da ima ovu hroni~nu bolest, {to pravovremeno testirawe i rano delovawe postavqa kao apsolutni prioritet javnog zdravqa.

LE^EWE BIQEM

Patlixan – kako qubi~asti plod {titi srce i mozak Plavi patlixan je deo mediteranske ishrane, ali mnogi ne znaju da se najvredniji deo ovog ploda krije upravo u wegovoj tamnoj opni. Sjajna qubi~asta kora bogata je nasuninom, specifi~nim antioksidansom iz grupe antocijanina. Mo}na supstanca koja {titi }elijske membrane mozga od o{te}ewa koja izazivaju slobodni radikali. Pored toga, nasunin poma`e u uklawawu {tetnih materija iz }elija i olak{ava unos hranqivih materija kroz neuronsku komunikaciju. Zbog ovih svojstava, redovno konzumirawe mo`e smawiti rizik od kognitivnog propadawa i poboq{ati pam}ewe.

Istra`ivawa pokazuju da nasunin nije jedini adut ovog ploda, ve} je tu i hlorogenska kiselina koja pru`a dodatnu za{titu. Bogatstvo vlaknima je jo{ jedna prednost. Visok nivo antioksidanasa {titi organizam od raznih bolesti, pa i onih najte`ih. Pored toga, sadr`i zna~ajne koli~ine vitamina C, koji stimuli{e proizvodwu i aktivnost belih krvnih zrnaca, kao i mangan koji poma`e u formirawu kostiju. Vlaknasta struktura patlixana igra kqu~nu ulogu u odr`avawu stabilnog nivoa {e}era u krvi. Kada jedemo obrok bogat skrobom, netaknuta pulpa patlixana usporava

wegovu razgradwu, ~ime se spre~avaju nagli skokovi glukoze. Osim {to poma`e kod dijabetesa, ovaj plod iz porodice pomo}nica doprinosi zdravqu kardiovaskularnog sistema. Delfinidin, jo{ jedan va`an antocijanin prisutan u patlixanu, podsti~e {irewe krvnih sudova i poma`e u sni`avawu krvnog pritiska. Vlakna dodatno poma`u u eliminaciji lo{eg holesterola, ~ime se smawuje rizik od ateroskleroze i sr~anih udara. Preporu~uje se pe~ewe, grilovawe ili kuvawe na pari uz samo blagi premaz maslinovog uqa.


28 ^etvrtak 12. novembar 2026.

ENIGMATIKA

SRPSKI GLUMAC NA SLICI

ALEKSANDAR ODMILA

DVOCIFREN BROJ

UKR[TENICA Sr Gl pski as

Sr Gl pski as

SKANDINAVKA LETOPIS, ZAMONAGODI[[ENI WAK \AKONI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14

KRIK, JAUK

IZNU\IVAWA PRETWOM

PERSONAL, OSOBQE TVORAC REJTINGA U [AHU ARPAD PO]I

SIMBOL KALIJUMA BELGIJA

[ESTO SLOVO AZBUKE MALO POTKROVQE BORILA^KI SPORT SRE]KO ODMILA OZNAKA NA VELIKA VOZILIMA ZMIJA, ZA OBUKU PITON

TETKIN MU@

ATLETI^AR KORICA POMERITI PAME]U

Sr Gl pski as

GOLUB SA ]UBOM STANOVNIK TUNISA AUTOR @IVOPISA, SLIKAR BOGME, ODISTA, ZAISTA IZBOR, ODABIR

OCEWIVA^KI ODBOR

VEZNIK

P^ELIWI PROIZVOD KOJI JE BOQI OD DRUGIH

SRPSKI PISAC JOVICA NALEPNICA QUDI VELIKIH ZUBA MAWI HOTELI

RU^NI RAD

OSTATAK POSLE BRIJAWA, IZBIRAK OBAR

ZRA^EWE OKO QUDSKOG TELA (GR^.) ZATVOR, APSANA JADRANSKO OSTRVO

UZVIKIVATI „I“ PRI PEVAWU, PODVRISKIVATI

SIMBOL URANA 1. I 17. SLOVO AZBUKE

IME PEVA^ICE VU^KOVI] ISPUST U ZIDU, ATULA

VODORAVNO: 1. Obeshrabriti, 2. Ja~awe uticaja dr`ave - ^okot vinove loze, 3. Dostavno vozilo - Mali obor, 4. Jedinica el. otpora - ^ovek zle sre}e - Italijanski pisac Dario, 5. Ko{tani deo glave (mn.) - Ime strip autora Slavkovi}a, 6. Rob u Sparti, helot - Fotografska slika, 7. Mesto gde je bio tor (mn.) - Otomanski porez, hara~, 8. Ameri~ki peva~ Pop - Mesto kod Pirota - Simbol kiseonika, 9. Oznaka za zapad - Fi{ek od testa za sladoled - Ime francuskog pesnika Prevera, 10. Kutija u kojoj se dr`i tamjan (lat.) - Devoja~ki uranak na Cveti, 11. Oznaka za kiri - Otegnuto pevati nagla{avaju}i glas „o“ - Inicijali vajara Loga, 12. Ime balerine Lukateli - Bilo kada, 13. Stari germanski narod - ^ovek sa telesnim nedostatkom, 14. Zakonom propisano izdr`avawe deteta. USPRAVNO: 1. Otklawawe politi~kog uticaja, 2. Lingvist koji istra`uje poreklo re~i - Gra|ansko lice, 3. Opijumska biqka - Tawa borova stabla - Kowi u narodnoj pesmi, 4. Oti}i lagano kora~aju}i - Naziv za brdo u lingvistici, 5. Mesto na Avali - Obustava rada - Auto oznaka [panije, 6. Prvo slovo staroslovenske azbuke - Listopadno drvo i wegov plod Aveqev brat (bibl.), 7. Dr`ava u Indokini - Htewe, nakana - Inicijali nau~nika Tesle, 8. Usadni mehani~arski kqu~evi - Stub fudbalskog gola, 9. Simbol sumpora - Izimqeno, ozimo tele - Nikola odmila, 10. Atribut (skr.) - Prepreke (vojn.) - Suprotni veznik, 11. Prodavnica cigareta - Dobro slobodnih seqaka (lat.), 12. Pradavni po~etak - Vrsta slatki{a.

18. I 23. SLOVO AZBUKE PRO@DRQIVO JESTI

SILOM UZIMATI TU\E

LUDOLFOV BROJ

GLAVNI [KOTSKA SRPSKI PISAC GRAD DOBRILO BAHREINA PEVA^ICA („DOROTEJ“)

ZAPREMINA @ELUDAC KOD PRE@IVARA(MN.)

REKA U AUSTRIJI

PROIZVO\A^ RE[ETA SIMBOL SUMPORA

@ENA CARISTA

RE[EWE SKANDINAVKE: VODORAVNO: VAPAJ, UCENE, KADAR, K, ELO, BOKS, \, SRETA, TETAK, IN, VOLUMEN, ]UBAN, DANE, TUNI[ANIN, @IRI, EVALA, I, A]IN, MED, VEZ, ZUBANI, OTIMATI, O], PI, OBIRAK, IKATI, APSA, SEVERINA, U, ATAL, SITAR, CARISTKIWA.

RE[EWE UKR[TENICE: VODORAVNO: DEMORALISATI, ETATIZAM, TRS, PIKAP, OBORAK, OM, BAKSUZ, FO, LOBAWE, SIBIN, ILOT, SNIMAK, TORI[TA, ARA^, IGI, TEMSKA, O, Z, KORNET, @AK, ACERA, RANILO, CI, OJKATI, OL, IVANKA, IKADA, JITI, INVALID, ALIMENTACIJA.

UPUTSTVO ZA RE[AVA^E: U prazna poqa upi{ite nedostaju}e brojeve vode}i ra~una da svaki red, svaka kolona i svaki segment 3h3 poqa treba, bez ponavqawa, da sadr`i sve brojeve od 1 do 9.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

SUDOKU 1

5 3 9

4

9 8 6 1

5 3 4 2 1

6

SUDOKU 2

2 8

5

5

2 8 3

2

8 3

5

9 5 4 8

6 4 9

4 6

7

4

2

1

8

2

6

7

2 3

6 6 9 7

7

3 1

8

2

8 4

3 4

5

1

3

2 6

RE[EWE SUDOKU 2: 269 381 574 - 173 524 869 548 796 321 - 392 647 158 615 238 497 - 487 159 632 736 812 945 - 951 473 286 - 824 965 713 RE[EWE SUDOKU 1: 578 436 192 - 346 219 758 921 857 463 - 854 623 971 692 175 384 - 713 984 625 435 798 216 - 267 541 839 - 189 362 547


SVET POZNATIH

^etvrtak 12. novembar 2026. 29

EMOTIVNA OBJAVA SLAVICE ROKVI] NA PETU GODI[WICU MARINKOVE SMRTI:

Predrag Sarapa se javno izvinio RTS-u nakon skandalozne uvrede Voditeq Pink televizije Predrag Sarapa u u`ivo programu se izvinio zbog nedavno izre~enih uvreda na ra~un rada Javnog servisa. Sarapa je tokom „Novog jutra” ovu medijsku ku}u nazvao „javnom ku}om”, zbog ~ega je dana{wu emisiju zavr{io porukom: „@elim da se izvinim RTS-u zbog ju~e izgovorenih re~i... Makar bile i samo te dve re~i, nije im mesto u javnom prostoru.“ Sarapa je spornu uvredu izgovorio tokom razgovora o stranom politi~aru ~ije je navodno priznawe o ume{anosti u proteste u Srbiji izazvalo brojene reakcije i polemike u regionu. „Ali, Andreas fon Bekerat je gostovao na Javnom servisu, javnoj ku}i Radio-televizije Srbije, pa da pogledamo {ta je rekao“, rekao je tada Sarapa. Ina~e, direktor i vlasnik wegove televizije @eqko Mitrovi}, prethodno je najavio da }e nakon ansambla Teatra Odeon, nastaviti da deli otkaze i u ostalim svojim firmama.

[OJI] JE OVIH DANA PONOVO AKTUELAN I SVIMA NAM JE JASNO ZA[TO:

”Drugovi, dolazi vreme }orke” Dok Srbiju nakon pobede Studentske liste na parlamentarnim izborima prijatno iznena|uju vesti o hap{ewima, pojedine replike Sre}ka [oji}a dobijaju novu aktuelnost. Lik kojeg je igrao Milan Lane Gutovi} odavno je prerastao okvire televizijske komedije, a wegove dosetke ostale su prepoznatqiv opis izbegavawa odgovornosti, ~uvawa foteqe i prilago|avawa svakoj politi~koj promeni. Studentska lista pobedila je na izborima 25. oktobra, a me|u doga|ajima koji su usledili je i hap{ewe visokih policijskih funkcionera, SNS batina{a, pa ~ak i direktora RHMZ-a. Ova hap{ewa nisu potezi Studentske liste, koja jo{ nije preuzela vlast, ve} Vu~i}evih lojalista koji su po~eli me|usobno da se progawaju i hapse, ali narod je uveliko spremio kokice. U jeku novih de{avawa, na dru{tvenim mre`ama ponovo su aktuelni ~uveni [oji}evi citati. Od direktorske kancelarije u „Tesnoj ko`i“ do politi~kih ambicija u „Beloj la|i“, [oji} je mewao polo`aje, ali je wegova glavna preokupacija ostajala ista – kako sa~uvati sopstveni interes. U seriji Sini{e Pavi}a postao je biznismen i predsednik Stranke zdravog razuma, pretvaraju}i politi~ko delovawe u prostor za li~ne ra~unice. „JA SAM MU]KAO U SKLADU S PROPISI” Jedna od legendarnih scena prikazuje [oji}a kada se suo~ava sa mogu}no{}u da ide u zatvor. - Ja sam sad obezbe|en? - Ako ode{ u }orku mo`e{ mirno da spava{. - Je l’ ja moram u }orku? - Pa ja nisam gatara. - Pa advokat si, zna{ propisi. - Mu}kao si. - Mu}kao sam. Jesam, ali... Nisam ja mu}k’o ko ovi {to mu}kaju. Ja sam mu}k’o u skladu s propisi. Mislim da ne bi trebalo da idem u }orku. „DRUGOVI, DOLAZI VREME ]ORKE” - Upozoravam, u }orku }e uskoro da se ide kao sad u kafanu {to se ide - izgovara [oji} u kultnoj sceni koja ovih dana odjekuje na mre`ama. „Ja nisam krao, ja sam pretakao u med” I iz serije „Bela la|a” ovih dana izdvajane su poznate scene, poput one kada se [oji} kune da nije krao. - Ja nisam ukrao. Ja uop{te nisam krao, ja sam bio rukovode}i organ! Ja sam, takore}i, pretakao u med, da se tako izrazim. Ja ako preta~em med, imam pravo da oli`em prste! Ja i ako sam krao - nisam toliko krao - izgovara legendarni [oji}. Wegove replike u danima politi~kih promena zvu~e posebno interesantno. ^iwenica je da smo pona{awe jednog komi~nog junaka ~esto videli u qudima koji odlu~uju o stvarnim `ivotima i sudbinama. Me|utim, [oji}a je bilo lako voleti na ekranu, ali je te{ko kada wegov na~in razmi{qawa prepoznamo u institucijama.

”Kada mi zafali{, zatvorim o~i i prona|em te tamo gde te niko nikada ne mo`e odvojiti od mene” Navr{avilo se pet godina kako nas je napustio legendarni peva~ Marinko Rokvi}. Naime, Marinko je preminuo 6. novembra 2021. godine u 68. godini, nakon borbe sa kancerom. Wegova supruga Slavica oglasila se emotivnom porukom na Instagramu. „I tako, svakog jutra, kada otvorim o~i, pomislim na tebe. Ne sa tugom koja lomi srce, ve} sa ne`no{}u koja ga greje. Jer sada razumem da postoje qubavi koje ne prestaju onda kada prestanu zagrqaji. Postoje du{e koje se nikada zaista ne rastaju, samo nau~e da se vole na druga~iji na~in. Ponekad, dok sedim u ti{ini, osetim ne{to {to ne umem da objasnim. Kao da neko nevidqiv sedne pored mene, kao da me poznata toplina dodirne po ramenu. I tada se osmeh zaviori na mom licu. Ne pitam vi{e da li si to ti. Nastavqam da `ivim, da se radujem malim stvarima, da volim ovaj svet, da volim sve qude, prirodu, i za tebe i za

sebe”, zapo~ela je ona, pa dodala: „A kada mi zafali{, zatvorim o~i i prona|em te tamo gde te niko nikada ne mo`e odvojiti od mene, u najti{em, naj~istijem delu svoje du{e, a najvi{e te pronalazim u wima, u na{oj deci i wihovoj deci. U pogledima, pokretima, muskulaturi, hodu, smehu, karakteru... Jer prava qubav ne tra`i da neko ostane zauvek pored nas. Ona prona|e na~in

da ostane zauvek u nama. A ti si ostao. Ne kao uspomena koja bledi, ve} kao qubav koja nikada ne odlazi. Tu si, pomalo, ali dovoqno u svakome od nas”. Podsetimo, Marinko i Slavica u braku su dobili dva sina Nikolu i Marka, a obojica su krenuli o~evim stopama i bave se pevawem. Pored wih, peva~ ima i vanbra~nog sina Darija koji je u odli~nim odnosima sa bra}om.

OTKRIVENO KO JE SUROGAT-MAJKA KOJA JE RODILA DETE MARIJI [ERIFOVI]:

”Ima mu`a, dete i diplomu” Peva~ica Marija [erifovi} postala je majka u decembru 2023. godine, kada je uz pomo} surogat-majke dobila sina Maria. Odluka da se ostvari u ulozi roditeqa na ovaj na~in izazvala je veliku pa`wu javnosti, a Marija je od

- Kakve je ona uslove dala toj `eni, toj surogat-majci, to je nestvarno. Ta `ena je dobila od ptice mleko. Pritom, to nije nimalo ni siroma{na `ena, ni nepismena, naprotiv, ona je visoko obrazovana. Ona ima svoje dete, ima svog mu`a. Ne znam kako se

po~etka otvoreno govorila o procesu kroz koji je pro{la. O ovoj temi nedavno je govorila peva~ica Nada Obri}, koja je iznela informacije o `eni koja je rodila Marijinog sina. Kako je istakla, surogat-majka je udata, imala svoje dete i visoko je obrazovana.

odlu~ila da bude surogat-majka, mislim da je to bio prvi put za tu `enu da bude surogat-majka rekla je Nada Obri}. MARIJA OTVORENO GOVORILA O PROCESU SUROGAT-MAJ^INSTVA Marija [erifovi} nikada nije krila da joj smetaju pre-

drasude i komentari koji prate surogat-maj~instvo na Balkanu. Peva~ica je ranije detaqno govorila o proceduri u Sjediwenim Ameri~kim Dr`avama, isti~u}i da je re~ o ozbiqnom procesu koji podrazumeva brojne dokumente, provere i saglasnosti. Posebno ju je poga|alo to {to su pojedini komentari u javnosti stvarali sliku da su `ene koje se odlu~e da nose trudno}u za druge izlo`ene prinudi i iskori{}avawu. - U`asno mi smeta {to na Balkanu, uz du`no po{tovawe svim normalnim, civilizovanim qudima, qudi sede ispod kamena. Ja sedim u Americi, sun~am se i ~itam kako qudi sede u dnevnicima, emisijama, jutarwim programima i govore kako je ta `ena vezana za radijator, kako je ona maltretirano lice, kako je to... Gospodo draga, radi se o proceduri koja zahteva na hiqade dokumenata, potpisanih papira. Moja surogat-majka je imala svakoga dana masa`e, ~ista~icu u ku}i... Tamo se ne radi o robovlasni{tvu - poru~ila je Marija. Surogat-maj~instvo zakonski je regulisano u pojedinim dr`avama, ali se pravila razlikuju od zemqe do zemqe. U Srbiji ova praksa nije dozvoqena prema va`e}em zakonodavstvu. Marija je vi{e puta isticala da joj je najva`nije bilo da dobije dete i ostvari se u ulozi majke, a danas sa sinom Mariom deli brojne trenutke iz privatnog `ivota.


30 ^etvrtak 12. novembar 2026.

SPORT

Srbija ima {ampionku sveta i prvu kvotu za Olimpijske igre 2028. SLAVNI TENISER NIJE [TEDEO RE^I HVALE ZA \OKOVI]A:

”Novak nek igra dokle `eli, treba mu malo sre}e za 25. grend slem” Nekada{wi ~etvrti reket planete i finalista US opena Greg Rusedski govorio je u svom autorskom podkastu o Novaku \okovi}u, pru`iv{i bezrezervnu podr{ku i duboko po{tovawe srpskom asu u zavr{noj fazi wegove legendarne karijere. Britanac je otvoreno analizirao \okovi}evu misiju osvajawa istorijske, 25. grend slem titule, naglasiv{i da prisustvo mla|e generacije na ~elu sa Janikom Sinerom i Karlosom Alkarazom postavqa ogroman fizi~ki izazov: „Da bi do{ao do tog 25. trofeja, stvari moraju da mu se poklope. Bi}e mu potrebno i malo sre}e, da momci poput Alkaraza i Sinera eventualno imaju problema sa povredama.“ Me|utim, kada je re~ o statusu najve}eg tenisera u istoriji sporta, Rusedski nema ni trunku sumwe da je to priznawe rezervisano iskqu~ivo za \okovi}a: „[to se mene ti~e – Nova~e, igraj dokle god `eli{! Taj ~ovek je apsolutna legenda. Za mene je on najve}i svih vremena (GOAT). Znam da mo`emo da gledamo statistiku i brojke, ali wegova dugove~nost i nivo tenisa koji prikazuje sa punih 39 godina su nestvarni.“ Za kraj, nekada{wi britanski bombarder uputio je apel qubiteqima tenisa {irom planete da cene svaki trenutak koji srpski velemajstor provede na terenu: „Zato u`ivajmo u wemu dokle god `eli da igra. Imao je jo{ jednu sjajnu sezonu i nadamo se da }e nastaviti jo{ mnogo godina.“

NAVARO OP[IRAN POSLE [ESTE UZASTOPNE POBEDE ZVEZDE:

”To nije normalno” Ibon Navaro, trener Crvene zvezde, odr`ao je konferenciju za medije nakon pobede nad Slovanom iz Bratislave (91:80) u 7. kolu A grupe ABA lige. Zvezda se mu~ila dve i po ~etvrtine, da bi potom slomila rivala i bez velike drame do{la do {este vezane pobede u svim takmi~ewima. Pred kraj utakmice Navaro je dobio tehni~ku, jer se iznervirao zbog odluka sudija, pa je na konferenciji upitan o su|ewu. „Ne bih o sudijama, ali je malo nepo{tovawe da {utnemo samo {est bacawa. Mora}u da pogledam snimak utakmice, ali smatram da to nije normalno“, istakao je Navaro. Zvezda ve} u ~etvrtak gostuje Realu u Madridu, pa vremena za pripremu te utakmice nema mnogo. Deluje da crveno-beli imaju mnogo samopouzdawa, pogotovo nakon pobede nad Olimpijakosom u Atini. „Samopouzdawe je ne{to o ~emu pri~ate kad to dobijete dok igrate, a ne kao da to dobijate tokom treninga i kad niko ne gleda. Ove utakmice nisu kao Evroliga. Svi `ele da igraju Evroligu, ali mi po{tujemo ABA ligu i to govorimo igra~ima. Va`no je ono {to rade u ABA ligi, kako bi neki odmorili. To nisu dva tima, to je 16 ili 17 igra~a koji ~ine jedan tim. Treba da znaju da pobede i u ABA ligi i u Evroligi donose svih 17 igra~a.” Tada je do{lo i pitawe o predstoje}im utakmicama u Evroligi (gostovawa Realu, Armaniju i Barseloni), koje je novinar ozna~io kao „krucijalne”, {to je zasmetalo Navaru. „Krucijalne ili te{ke?”, pitao je trener Zvezde. „Mo`da odlu~uju}e...”, nastavio je novinar. „Odlu~uju}e za {ta? Ali, za {ta su one odlu~uju}e u novembru? Ali u novembru je {ta odlu~uju}e? Znam raspored, imamo i Virtus, oni su va`ni. Ali, Rajko, za{to su odlu~uju}e? Sad ja postavqam pitawa”, nadovezao se Navaro. Tada je dobio jo{ jedan odgovor novinara - „da ostanete gore” (misle}i na tabelu Evrolige)? „Ali posle ove tri utakmice, osta}e jo{ 23 me~a u Evroligi”, zakqu~io je Navaro i uz osmeh samo ustao sa mesta.

Aleksandra Stojadinovi} je osvojila titulu prvaka sveta u ga|awu malokalibarskom pu{kom iz trostava na Svetskom {ampionatu u Dohi. Svetskim zlatom je srpskom sportu donela prvu kvotu za Olimpijske igre u Los An|elesu 2028. godine. U svakoj olimpijskoj disciplini na SP u Dohi su dostupne po tri kvote. Aleksandra Stojadinovi} je bila sjajna i u kvalifikacijama i u finalu. U kvalifikacijama je bila tre}a, a tokom celog finala je dr`ala poziciju pri vrhu, me|u najboqe tri. Weno zlato je tre}a medaqa za srpsko i jugoslovensko streja{tvo u trostavu za seniorke u istoriji prvenstava sveta, posle srebra Desanke Perovi} u Finiksu 1970. i bronze ekipe (Ivana Maksimovi}, Andrea Arsovi}, Lidija Mihajlovi}) u Minhenu 2010. godine. Ulaznicu za finale obezbedila je sa tre}eg mesta u kvalifikacijama. Pogodila je 593 kruga, jedan mawe od dr`avnog rekorda koji od 2023. dr`i Teodora Vukojevi}. Preciznije od na{e reprezentativke bile su iskusna Britanka Senejd Mekinto{ i svetska prvakiwa iz Kaira 2025, Janet Heg Due{tad (Norve{ka). Mekinto{ova je sa 597 krugova postavila novi svetski rekord kvalifikacija, za krug boqi dosada{weg koji je od 2022. bio u vlasni{tvu Xeni Stene (Norve{ka). Due{tadova je pogodila 594. U finale su se plasirale po

~etiri evropske i takmi~arke iz Azije. Kao osma, sa 589 krugova, u finale je pro{la olimpijska prvakiwa Kjara Leone ([vajcarska). Aleksandra je odli~no po~ela finale. U prvih deset hitaca iz kle~e}eg stava je bila najpreciznija. Skupila je 103 kruga, a na drugom mestu, sa 0,7 krugova zaostatka pratila ju je Japanka Misaki Nobata. Tokom le`e}eg stava prvu poziciju je preuzela Hana Im (Ju`na Koreja), ali na{a reprezentativka je bila tik iza we sa samo dva deseta dela kruga mawe. Blizu su bile i Due{tadova na tre}em, Mekinto{ova na ~etvrtom mestu, ali i ostale takmi~arke su i daqe imale

{anse za visok plasman. Po~etkom posledweg, stoje}eg stava, srpska takmi~arka se vratila na ~elnu poziciju, ali potom ju je prestigla Due{tadova. Me|utim, jedan veliki kiks Norve`anke u 12. hicu stoje}eg stava je na{oj takmi~arki dao {ansu da se popne na prvo mesto, {to je i iskoristila. Ubrzo je izgubila ~elnu poziciju, ali je ~vrsto dr`ala drugo mesto. Pred posledwi, 35. hitac, srpska reprezentativka je na drugoj poziciji imala 0,6 krugova slabiji rezultat od vode}e Korejke Sehe Oh. Potom je usledio novi preokret. Havranova je pogodila 10,0, a Korejka 8,7 krugova i na{a reprezentativka je postala {ampionka planete!

[ok: Osvojio ”Zlatnu loptu”, a nije u najboqem timu godine Me|unarodno udru`ewe profesionalnih fudbalera (FIFPro) izabralo je najboqi tim za 2026. godinu, a u wemu nema mesta za Harija Kejna.

Kao prvi golman izabran je David Raja iz Arsenala, a ispred wega su Nuno Mende{ i A{raf Hakimi (obojica iz Pari Sen @ermena), kao i Pau Kubar-

Napada~ Bajerna iz Minhena je nedavno osvojio „Zlatnu loptu”, ali se u ovom izboru nije na{ao me|u 11 najboqih na svetu.

si (Barselona), koji je dobio nagradu „Zlatni de~ko”. Vezni red ~ine Xud Belingem (Real Madrid), Rodri (Barse-

lona) i Vitiwa (PS@), dok su ispred wih i po krilima Kilijan Mbape (Real), Lamin Jamal (Barselona), Erling Holan (Man~ester siti) i Lionel Mesi (Inter Majami). Igra~i iz celog sveta imali su priliku da biraju najboqe me|u sobom. Ove godine je za najboqih 11 na svetu glasalo 19.806 profesionalnih fudbalera. Zanimqivo je da je Mesi ~ak 18. put izabran u najboqi tim godine, dok je Jamal prvi koji je dva puta kao tinejxer dospeo u ovo odabrano dru{tvo. Interesantno je i da je Kubarsi sada najmla|i defanzivac ikada izabran (19 godina).


SPORT

^etvrtak 12. novembar 2026. 31

SRBIJA PO^ELA PRIPREME ZA DVE ODLU^UJU]E UTAKMICE U LIGI NACIJA

„Orlovi” hvataju zalet za Nema~ku i Gr~ku SLAVOQUB MUSLIN OTVORIO DU[U O PRITISCIMA I UCENAMA:

”Odbio sam Kokezin spisak, zato sam smewen pred Mundijal” Nekada{wi selektor fudbalske reprezentacije Srbije Slavoqub Muslin ponovo je otvorio jedno od najbolnijih poglavqa doma}eg fudbala i do detaqa opisao kako je do{lo do wegovog {okantnog odlaska sa klupe „orlova“ neposredno nakon izborenog plasmana na Svetsko prvenstvo u Rusiji 2018. godine. Muslin nagla{ava da je tokom samih kvalifikacija imao mir i autonomiju iskqu~ivo zahvaquju}i pobedama i pozitivnim rezultatima, ali da se klima preko no}i promenila onog trenutka kada je viza za Mundijal overena: „To nije nikakva tajna. Do momenta kada smo se kvalifikovali, nisam imao nikakvih pritisaka. Bilo je uvek razgovora i obja{wewa za{to ovaj ili onaj igra~ treba da igra, jer smo imali rezultate. Me|utim, kada smo se kvalifikovali, po~eli su da se pojavquju razli~iti interesi pojedinaca, odnosno zahtevi da pojedini igra~i idu na Svetsko prvenstvo. Ja sam, naravno, to odbio”, rekao je u razgovoru za Insajder. Prema wegovim re~ima, na sastanku u novembru 2017. godine, {est meseci pre po~etka Mundijala, tada{wi predsednik Fudbalskog saveza Srbije Slavi{a Kokeza izneo mu je imena igra~a za koje je tra`io da budu na spisku. „Odgovorio sam mu: ‚Ne mora{ da me smewuje{ tada. Govorim ti sada, ne}u da te la`em – tih igra~a sigurno ne}e biti na mom spisku’, jer sam smatrao da ne zaslu`uju da idu.“ Epilog je dobro poznat — Muslin je razre{en du`nosti, a na klupu je seo Mladen Krstaji} pod ~ijim su vo|stvom na Mundijal otputovali upravo fudbaleri sa spornog spiska. Biv{i selektor je sa gor~inom zakqu~io da je time na~iwena ogromna nepravda prema momcima koji su izneli teret kvalifikacija, po{to je gotovo polovina ekipe koja je izborila plasman na kraju precrtana sa kona~nog spiska za Rusiju.

Tuga u Partizanu, preminula jedna od najve}ih legendi oti{ao ~uveni Xevad Prekazi Xevad Prekazi, legendarni fudbaler Partizana, preminuo je u 70. godini. Jedan od najpoznatijih vezista jugoslovenskog fudbala ostavio je dubok trag u crno-belom dresu, ali je najve}i deo me|unarodne karijere proveo u Turskoj, gde je postao jedan od miqenika navija~a Galatasaraja. Prekazi je ro|en 1956. godine u Kosovskoj Mitrovici, gde je prve fudbalske korake napravio u mla|im kategorijama Remonta. Ubrzo je stigao u omladinsku {kolu Partizana, a za prvi tim debitovao je 1976. godine. Tokom sedam sezona u Humskoj odigrao je 153 utakmice i postigao 19 golova, uz tri osvojene titule. Posebno se pamti po tehnici i preciznim slobodnim udarcima, koji su bili jedno od wegovih najja~ih oru`ja. U Partizan je stigao na insistirawe tada{weg trenera Mladini}a, a ve} u debitantskoj sezoni sa seniorskim timom osvojio je prvenstvo. Crno-beli su tada zavr{ili prvi sa 29 bodova, uz samo jedan poraz i dva remija. Uspe{na je bila i naredna sezona. Partizan je prole}ni deo prvenstva odigrao bez poraza, a na kraju je osvojio titulu sa ukupno 54 boda. Prekazi je u tom prvenstvu nastupio na 22 utakmice i postigao dva gola. Posle Partizana igrao je za splitski Hajduk i ameri~ki Baltimor Blast, a najve}i trag ostavio je u Galatasaraju. U istanbulskom klubu proveo je {est sezona i dva puta osvojio titulu prvaka Turske. Nastupao je jo{ za Altaj i Bakirkojspor, dok je profesionalnu karijeru zavr{io 1991. godine u Trudbeniku. Po zavr{etku igra~ke karijere posvetio se trenerskom poslu. Vodio je @eleznik u dva navrata, radio sa mla|im kategorijama OFK Beograda, Sin|eli}a i Partizana, a jedno vreme ponovo je bio deo klupskog sistema crno-belih. Pre tri godine Prekazi je do`iveo mo`dani udar, od kojeg se uspe{no oporavio.

Reprezentacija Srbije zapo~ela je u ponedeqak pripreme za zavr{ne utakmice grupne faze Lige nacija protiv Nema~ke i Gr~ke. „Orlovi“ su prvi trening odradili od 16.30 u Sportskom centru Fudbalskog saveza Srbije u Staroj Pazovi. Selektor Veqko Paunovi} na raspolagawu je imao igra~e koji u nedequ nisu nastupali za svoje klubove, dok su ostali reprezentativci radili po posebnom programu i odradili trening oporavka u teretani. Paunovi} je na konferenciji za medije govorio o segmentima igre na kojima ekipa mora dodatno da radi, posebno isti~u}i koncentraciju u odbrani, kvalitet igre sa loptom i realizaciju. „U fudbalu mora{ da bude{ konstantan u svim tim akcijama,

da ne gubi{ fokus. Mo`emo jo{ da popravimo igru, i bez lopte i sa loptom, u pasovima unapred, dolasku u zavr{nicu i realizaciji“, rekao je selektor Srbije, nagovestiv{i na ~emu }e biti akcenat tokom priprema u Staroj Pazovi.

Srbija }e 13. novembra od 20.45 na stadionu „Rajko Miti}“ ugostiti Nema~ku, dok }e tri dana kasnije u Volosu odmeriti snage sa Gr~kom i tako zavr{iti ovaj ciklus takmi~ewa u A diviziji Lige nacija.

Du{an Vlahovi} ponovo ”odjavio” reprezentaciju, mnogi }e zbog razloga biti quti Du{an Vlahovi}, fudbaler Be{ikta{a, ne}e biti na raspolagawu Veqku Paunovi}u u utakmicama 5. i 6. kola A2 Lige nacija protiv Nema~ke u Beogradu 13. novembra i Gr~ke u Volosu tri dana kasnije.

Tu informaciju otkrio je Veqko Paunovi} na konferenciji za medije pred ova dva me~a: „Prvo se javio Aleksa Terzi}. Imao je infekcioni proces zbog koga je wegova krvna slika bila lo{a. Nije ni igrao, treba mu du`i oporavak. Drugi je Strahiwa Pavlovi}, ispratili ste to, usred udarca u bubreg je pod posmatrawem. ^uo sam se sa wim, treba da ima dodatne analize. Nekim ~udim bih voleo da se prikqu~i, ali iz tog razloga smo pozvali Milana Krpi}a iz \era naknadno. Bilo je pitawa u vezi wega, da}emo mu priliku da se poka`e”, otkrio je Paunovi} prvu lo{u vest. „Tre}i je na`alost onaj koga ste svi sa velikim o~ekivawem ~ekali, a to je Du{an Vlahovi}. U razgovoru sa wim, rekao mi je da ima privatnu situaciju koju ho}e da re{i u ovom periodu. To je sve {to mogu da ka`em. Ne bi bilo u redu da stavqam bilo {ta u wegova usta. Tako da, treba da pitate wega, ako je spreman da vam da odogovor. Gubitak je za nas, ali isto tako prilika za slede}eg igra~a da poka`e spremnost, odanost. Okre}emo se svakome ko je na raspolagawu i o~ekujemo da }e ko god dobije priliku da ispuni zadatak”, istakao je Paunovi}. Vlahovi} je, podse}amo, dan pred Paunovi}evu konferenciju dao dva gola za Be{ikta{ na me~u {ampionata Turske i doneo trijumf svom timu.


THURSDAY  ^ETVRTAK 12. 11. 2026.

Sokerusi bez Milo{a Degeneka PREMINUO SVETSKI [AMPION FORMULE 1: prvi put posle dve godine Alan Xouns - voza~ kakvog Iskusni fudbaler srpskog porekla jedan je od 15 u~esnika ovogodi{weg Svetskog prvenstva koji }e propustiti predstoje}u turneju Australije

koje ra~una za predstoje}e prijateqske utakmice protiv Katara i Jordana. Me|u 25 pozvanih nema Milo{a Degeneka, dugogodi{weg

po Bliskom istoku. Selektor Toni Popovi} nastavqa da podmla|uje reprezentaciju, na spisku ~ak sedmorica novajlija.

standardnog ~lana dr`avnog tima. Defanzivac srpskog porekla izostavqen je sa spiska po prvi put od dolaska Popovi}a na mesto selektora, odnosno jo{ od novembra 2024. godine Pored Degeneka izosta}e jo{ 14 igra~a koji su u~estvovali na

Selektor fudbalske reprezentacije Australije Toni Popovi} objavio je spisak igra~a na

ovogodi{wem Svetskom prvenstvu, dok je pozvano ~ak sedam debitanata, me|u kojima i jedan iz A-lige – {toper Central koust Marinersa Dizel Herington. Wegov mla|i brat Lukas je ve} standardan ~lan dr`avnog tima i igra na istoj poziciji. U selekciju su vra}eni i golmani Xo Gau~i i Tom Glaver, kao i vezni fudbaler Danijel Arzani koji ove sezone igra dobro u ma|arskom Ferencvaro{u. Reprezentacija Australije }e 14. novembra igrati protiv Katara u Dohi, dok je za ~etiri dana kasnije zakazan me~ sa Jordanom u Amanu. Me|utim, u Fudbalskom savezu Australije prate bezbednosnu situaciju na Bliskom istoku, a naro~ito u Jordanu, i najavquju da }e u narednim danima javnosti pru`iti vi{e informacija o ovom me~u. Od ranije je poznato da je Kup Azije koji je trebalo da se odigra u januaru ve} odlo`en za kraj godine, zbog nestabilne situacije u Saudijskoj Arabiji, koja treba da bude doma}in ovog takmi~ewa. SBS na srpskom

POTRES U AUSTRALIJSKOM FUDBALU:

Reprezentativci tu`ili savez zbog neispla}enih zarada Potres do sada nezapam}enih razmera `estoko je uzdrmao australijski sport, a u epicentru se nalaze najboqi fudbaleri i fudbalerke ove zemqe. ^lanovi obe seniorske reprezentacije – popularno nazvani Sokerusi i Matilde – pokrenuli su zajedni~ku tu`bu protiv Fudbalskog saveza Australije (FA) pred Vrhovnim sudom Novog Ju`nog Velsa, jedne od {est australijskih saveznih dr`ava. Sindikat profesionalnih fudbalera (PFA) je u ime reprezentativaca predao tu`beni zahtev kojim potra`uje od krovne organizacije australijskog fudbala milione dolara, na ime navodno neispla}enih zarada. Tu`ba koja je za mnoge odjeknula potpuno neo~ekivano, epilog je dubokog finansijskog jaza u vezi sa raspodelom komercijalnih prihoda Fudbalskog saveza Australije. Naime, Sindikat namerava da pred sudom doka`e da FA prema fudbalerima i fudbalerkama koji brane boje nacionalnog tima ne ispuwava obaveze iz kolektivnog ugovora potpisanog 2023. godine. Kako navodi australijsko izdawe Dejli telegrafa, sr` suko-

Australija ne mo`e da ponovi Australija je ostala bez jednog od najve}ih automobilista. Alan Xouns, svetski {ampion Formule 1 iz 1980, preminuo je u 81. godini posle kratke bolesti. Alan Xouns ostavio je dubok trag u istoriji Formule 1 i australijskog automobilizma. Tokom karijere ostvario je 12 pobeda u najbr`em cirkusu, a 1980. postao je tek drugi Australijanac koji je osvojio titulu svetskog prvaka, posle legendarnog ser Xeka Brabama. OD MELBURNA DO VRHA FORMULE 1 Xouns je ro|en u Melburnu, a 1970. oti{ao je u Evropu sa velikim snom - da se probije u automobilskom sportu. Posle nekoliko godina rada i takmi~ewa, 1973. prikqu~io se ekipi GRD u Formuli 3. Priliku da vozi u Formuli 1 dobio je 1975, kada je debitovao za ekipu Hesketh. Prvu pobedu u karijeri ostvario je dve godine kasnije na Velikoj nagradi Austrije, kao voza~ [edoua. Veliki preokret usledio je 1978, kada je pre{ao u Vilijams. Upravo u toj ekipi napravio je najve}i rezultat karijere. Sezona 1980. bila je kruna Xounsove karijere. Australijanac je te godine pobedio na Velikim nagradama Argentine, Francuske, Velike Britanije, Kanade i Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava. Jo{ pet puta zavr{avao je na podijumu, a takvi rezultati bili su dovoqni da osvoji svetsku titulu kolo pre kraja {ampionata. Tako je postao drugi Australijanac sa titulom prvaka Formule 1, posle ser Xeka Brabama i do danas je ostao posledwi voza~ iz te zemqe koji je uspeo da se popne na svetski tron. Xouns se iz aktivnog trkawa povukao 1986, ali se nije udaqio od sporta. POSLE STAZE POSTAO POZNAT I KAO KOMENTATOR Nakon zavr{etka voza~ke karijere, izgradio je uspe{nu televizijsku karijeru kao komentator automobilizma. Bio je poznat po direktnom pristupu i otvorenim analizama, bez mnogo uvijawa. Bio je ~lan Australijske sportske ku}e slavnih, a dobio je i odlikovawe MBE. Wegova porodica ima posebno mesto u istoriji Velike nagrade Australije - Alan i wegov otac Sten nalaze se me|u samo trojicom o~eva i sinova koji su uspeli da osvoje tu trku. Organizatori Velike nagrade Australije oprostili su se od {ampiona, istakav{i koliko je wegov uspeh zna~io generacijama qubiteqa automobilizma. „Wegova titula svetskog {ampiona iz 1980. inspirisala je generacije australijskih qubiteqa automobilizma. Wegova pobeda na Velikoj nagradi Australije iste godine i daqe je posledwa pobeda australijskog voza~a na doma}oj trci”, navedeno je u saop{tewu. Xouns je iza sebe ostavio suprugu Amandu i {estoro dece - Kristijana, Amber, Zaru, Xeka, Kamili i Emu.

NORIS SLAVIO U BRAZILU, FER[TAPEN NAPRAVIO PODVIG: ba nije u neispla}enim osnovnim platama, ve} u spornoj proceni vrednosti i isplati bonusa od jednog od glavnih sponzora. Kako ka`u, re~ je o sedmocifrenom dolarskom iznosu. List daqe obja{wava da na osnovu aktuelnog kolektivnog ugovora, reprezentativcima garantovano pripada izme|u 18 i 20 odsto svih prihoda ostvarenih pod okriqem brendova Sokerusa i Matildi. Ka`e se da igra~i navodno imaju i direktan procenat od prodaje karata za seniorske me~eve, TV prava i velikih korporativnih ugovora. Tu`ba je ina~e pokrenuta u izuzetno nezgodnom ~asu za ~elnike Saveza. Naime, australijski mediji podse}aju da sudski proces dolazi u trenutku kada je FA zabele`io uzastopne rekordne gubitke od ukupno 23,6 miliona dolara, i to na mawe od godinu

dana pre isteka va`e}eg kolektivnog ugovora za reprezentativce, u septembru 2027. Sve ovo }e se nesumwivo odraziti i na predstoje}e utakmice obe reprezentacije – Sokerusi sredinom novembra putuju na bliskoisto~nu turneju gde }e igrati prijateqske me~eve protiv Katara i Jordana, dok Matilde krajem novembra i po~etkom decembra o~ekuje dvome~ protiv Kolumbije na doma}em terenu. Sudska tu`ba australijskih reprezentativaca protiv saveza zbog neispla}enog novca je jedinstvena u svetu fudbala, naro~ito bez prethodno organizovanih protestnih akcija, kao {to je bio slu~aj s mu{kim reprezentacijama Francuske 2022. i Danske 2018, ali su u oba ova slu~aja u pitawu bili marketin{ki ugovori za kori{}ewe likova i imena igra~a u reklamne svrhe.

Mercedes osvojio titulu konstruktora

Lando Noris pobednik je Velike nagrade Sao Paula, po{to je na stazi Interlagos uspeo da sa~uva prvo mesto uprkos promenqivim uslovima i ki{i u zavr{nici. Maks Fer{tapen priredio je jedan od najve}ih podviga trke, po{to je sa 21. startne pozicije stigao do drugog mesta, dok je tre}i kroz ciq pro{ao Isak Haxar. Mercedes je petim mestom Andree Kimija Antonelija i ~etvrtim Xorxa Rasela osigurao titulu u konkurenciji konstruktora, tri trke pre kraja {ampionata. Pored Norisa, Fer{tapenai Haxara, bodove su osvojili Rasel, Antoneli, Oskar Pjastri, Lekler, Loson, Hamilton i Niko Hulkenberg. Trku nije ni zapo~eo Valteri Botas zbog problema sa bolidom, dok je Lens Strol odustao u 34. krugu. Mercedes je tako stigao do devete titule konstruktora, prve posle pet godina. Nema~ki tim ima 652 boda, ~ak 140 vi{e od drugoplasiranog Ferarija. U konkurenciji voza~a, Antoneli vodi sa 390 bodova, ispred Fer{tapena sa 279 i Rasela sa 262. Norisova pobeda u Brazilu dodatno je obele`ila vikend u kojem je Mercedes potvrdio dominaciju u {ampionatu konstruktora.


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook