List za roditelje- Razgovori 2019.

R A Z G O VO R I List za roditelje OŠ „Đuro Ester“ Koprivnica Broj 14 - godina XIV. - 2019. godina

Tema broja: Utjecaj nasilnih medijskih sadržaja na dječji razvoj

RAZGOVORI

BROJ 14

Dragi roditelji, evo nas već četrnaestu godinu zajedno, a četvrtu godinu kako izlazimo u elektroničkom obliku na internetskoj stranici naše škole. I ove godine donosimo za vas priloge o odgoju djeteta i aktivnostima naše škole u području odgoja i obrazovanja. Tematski ove godine pišemo priloge iz područja vršnjačkog nasilja, elektronskog nasilja i zaštite mentalnog zdravlja djece i kao uvijek, stavljamo naglasak na potrebu zajedništva škole i roditelja u odgoju djeteta i stvaranju zdravog, sretnog i odgovornog djeteta. Preporučamo i noviju literaturu iz područja odgoja i razvoja djeteta u kojoj je naglasak na igri kao preduvjetu razvoja dječjeg mozga. Želimo vam ugodno čitanje!

Glavna urednica: mr. sc. Jasna Relja, pedagoginja savjetnica RAZGOVORI List za roditelje Izdavač: OŠ „Đuro Ester“ Koprivnica, Trg slobode 5, tel. 048/222-735 Za izdavača: mr. Sanja Prelogović Glavna urednica: mr.sc. Jasna Relja Uredništvo: Dubravka Vajdić Kolarić, Sanja Prelogović, Renata Glavica, Mateja Gabaj, Dijana Lukačić, Miroslav Kanisek, Đurđica Lucek Lektorica: Marija Medved Grafička priprema: Snježana Mihočka Prva stranica i zadnja stranica: Obilježavanje Nacionalnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja – 27. veljače 2019.

Tisak: Tiskara Rihtarić Broj primjeraka: 600 List je besplatan

PREPORUČAMO PROČITATI 2

RAZGOVORI

BROJ 14

1. Reci NE nasilju – Budi hrabrica (J. Relja) 2. Otuđenost djece zbog upotrebe digitalne tehnologije (D. Vajdić Kolarić) 3. Utjecaj agresivnih igrica na razvoj dječjeg mozga i mentalno zdravlje djece (J. Relja) 4. Emocije – pokretači i produkti nasilja (R. Glavica) 5. Nenasilno rješavanje sukoba (D. Lukačić)

6. Obilježja djeteta zrelog za školu (S. Prelogović) 7. Praktične smjernice za podršku u ovladavanju čitanjem kod djece (M. Gabaj) 8. Volontiranje i mladi (M. Kanisek) 9. Robotika – nova izvannastavna aktivnost (Đ. Lucek) 10. Uređen kutak za učenike razredne i predmetne nastave 11. Preporučamo pročitati

BUDI HRABRICA – RECI NE NASILJU 27. veljače 2019. obilježen Dan ružičastih majica – Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja Svi razredi naše škole i djelatnici škole prigodnim majicama i temama dali su svoj doprinos obilježavanju borbe protiv vršnjačkog nasilja, općenito bilo koje vrste nasilja, nasilja u medijima, nasilnih igrica i nasilne komunikacije. Ovih dana

provodili smo razredne projekte Medijacije i Svijet naših emocija kojima upoznajemo naše učenike o važnosti miroljubive komunikacije, poštovanja i moralnih vrijednosti. Istim temama upoznajemo i naše roditelje. Zajedništvo, poštovanje i lijepa riječ su osnova našeg školskog života.

3.a i 2.a PŠ Vinica u obilježavanju Dana borbe

protiv vršnjačkog nasilja

Stručne suradnice 3

RAZGOVORI

BROJ 14

OTUĐENOST DJECE ZBOG UPOTREBE DIGITALNE TEHNOLOGIJE Podsjetimo se na važnost kretanja, druženja, igranja Sunčano nedjeljno popodne. Mnogo je šetača uz

odnosno na naše i dječje mentalno zdravlje.

jezero, prevladavaju roditelji s malom djecom i

E-dnevnik. Jučer - čudo digitalne tehnologije,

kućnim ljubimcima, svi povremeno zastaju,

napredna škola, informirani roditelji, revolucija u

razgovaraju, komentiraju, promatraju, svi su

odgoju i obrazovanju. Danas - upisivanje lozinki,

opušteni, uživaju u prirodi….Pažnju mi privlači

klikanje, čekanje na brži Internet, gledanje u

obitelj s dvoje djece, mlađe dijete uzrasta nižih

ekran, a ne u lica učenika.

razreda, veselo trčkara, zapitkuje, a stariji brat, tinejdžer, korača iza njih, mobitel doslovno ispred

Internet nam olakšava neke poslove, vrijedan je

lica, spotiče se, sudara s drugim šetačima, ali

izvor podataka za učenje, društvene mreže nam

pogled mu ne silazi sa zaslona mobitela. Gdje je,

omogućuju kontakte s ljudima iz cijelog svijeta.

zašto je tu, s kim, što se oko njega događa, nije

Tu se javlja jedan od paradoksa, jer nam

važno.

istovremeno uskraćuje socijalne aktivnosti, pravo

Zbornica

prije

tridesetak

godina.

prijateljstvo i suosjećanje. Elektroničke knjige i e-

Gužva,

učenje je jeftinije, ali digitalni uređaji nisu svima

razgovori, mlađi čekaju starije kako bi zauzeli

dostupni. Do informacija se dolazi brzo, ali one

slobodno mjesto, mlađi će sjesti ako ostane

nisu provjerene, ne usvajaju se u logičnom

prazna stolica. A danas? U njoj boravi značajno

slijedu, izostaje razvoj sposobnosti i vještina kroz

manji broj učitelja, mlađi su pred zaslonom

iskustveno učenje. Učeničke zadaće se mogu

mobitela, nepovezanog razgovora. A sutra?

razmjenjivati

elektroničkom

poštom

između

Digitalna tehnologija nezadrživo prodire u sve

učenika, no oni to ne žele, nerado i sve manje

pore naših života. Današnja se djeca rađaju s

uče te sve slabije pamte.

osjećajem za ekran i tipkovnicu, nazire se

Stariji su učenici izuzetno spretni u korištenju

međugeneracijsko nerazumijevanje jer smo svi

tableta pa uz dobiveni zadatak istovremeno

zajedno nepripremljeni za digitalno doba. Pod

pripreme i određenu igricu i više su orijentirani na

sigurnom upotrebom interneta najčešće se misli

nju, nego na rješavanje dobivenog zadatka. U

samo na privatnost i zaštitu osobnih podataka,

komunikaciji koriste simbole, skraćenice, riječi

dok je zaboravljen utjecaj i posljedice koje

bez uporabe pravopisa.

ostavlja na stavove, vrijednosti, naše ponašanje, 4

RAZGOVORI

BROJ 14

Ne vole i izbjegavaju čitanje, a upravo je čitanje kreativni

mentalni

proces

jer

potiče

potrebno puno više motivacije.

na

Međusobna komunikacija učenika licem u lice se

razmišljanje o onome što smo pročitali. Vidljive

svodi na kratke rečenice jer im je sve „cool“ ili

su teškoće u komunikaciji i socijalizaciji, neki

„super“. Kroz sve ove pojave smanjuje se i

jednostavno ne žele međusobno surađivati u

odgojni aspekt učenja pa sve više, kod dijela

radu, imaju sve manju sposobnost kritičkog

učenika, nedostaje povezanosti između njih i

mišljenja, teško donose zaključke, umjesto

učitelja.

rečenice izgovaraju samo riječi, teže razumiju višeznačne pojmove, često ne razumiju pročitano

Osjeća se zabrinutost roditelja koji uviđaju da je

jer čitaju „nabrzaka“, samo da se što prije riješe

dijete bez mobitela izgubljeno, ukoliko ga ne

tog zadatka.

može koristiti nekoliko dana, izgubio je svoj svijet.

Često su nestrpljivi, koncentracija kratko traje i

Potrebno je

sporije kreću u rješavanje zadatka, lako odustaju.

djelovati u smislu smanjivanja uzroka. Internetska

Bilješke svode na minimum i nikad ih ne

komunikacija je izvor posebnog rizika za djecu, a

dorađuju. Očekuju da im sve bude jasno odmah.

rizik je to veći što su djeca mlađa. Zbog izostanka

Radovi prijašnjih učenika su bili maštovitiji i

komunikacije licem u lice i anonimnosti koja

kreativniji, rađeni s pažnjom, danas im je

stvara

5

lažni

uočiti

uzroke ovakvih reakcija i

osjećaj

zaštićenosti,

putem

RAZGOVORI

BROJ 14

društvenih mreža će se lakše i prije dogoditi

Djeca se sve više dovoze u školu bez obzira na

komentiranje bez promišljanja. To dovodi do

udaljenost,

elektroničkog

porasta

aktivnostima, kod kuće su puno vremena sami

učestalosti agresivnoga ponašanja, verbalnoga i

zbog roditeljskih obveza. Kako provode taj dio

tjelesnoga.

vremena? Imaju li kakve obveze u obitelji ili to

vršnjačkog

nasilja

i

razvoze

se

po

izvanškolskim

vrijeme provode na internetu?

Dijete koje nema u školi mobitel je „čudak“.

Kolegica kaže kako je njeno dijete u prvom

Svima

razredu jedino bez mobitela. Kakve su proslave

poštovanja i tolerancije u obitelji, školi, na poslu,

rođendana? Cijeli razred su im prijatelji, a

s prijateljima…Ponovno se podsjetimo na važnost

proslave

bazenima,

kretanja, druženja s vršnjacima, igranja, izlazaka u

igraonicama… bez prisnog kontakta i pravog

prirodu tijekom vikenda bez mobitela. Vjerujem

prijateljskog druženja.

da bi nas to učinilo smirenima, znatiželjnima,

O

temi

se

organiziraju

otuđenosti

na

napravljeno

je

nam

je

potrebno

više

razgovora,

motiviranima, suosjećajnima.

puno

istraživanja i održano predavanja, napisano je

U školi bismo prvenstveno trebali surađivati,

puno radova, knjiga. Sva istraživanja pokazuju

razmišljati o vlastitom ponašanju, mijenjati prije

iste rezultate, a svakodnevne situacije u školi s

svega sebe, stvarati poticajna okruženja, biti

roditeljima i djecom to potvrđuju.

pozitivni, razvijati metode i strategije poučavanja koje će u svima probuditi radost učenja i

Potrebno je pratiti suvremene tehnologije, ali se

druženja,

ne smiju zanemariti i ostali izvori znanja,

Vratimo učeničku radost u naše učionice, radost

prerasla jer društvo i mi sami nismo na vrijeme

zato što sam uspješno riješila zadatak, zato što

odredili granice sebi i djeci. se

nameće

me učiteljica pohvalila, zato što sam pomogla neophodnost

kolegici, zato što je danas cijeli razred bio

pronalaženja postupaka i mjera usmjerenih na negativne

posljedice

i

postat ćemo zadovoljniji i spremniji na promjene.

Tu uočavam glavni problem: tehnologija nas je

sebi

odmjereno

Slijedom navedenih promjena u ponašanju,

prilagoditi svojim potrebama i rabiti ih s mjerom.

po

koristiti

postaviti jasne granice u njihovu korištenju.

sposobnosti i vještine. Trebamo njihovu uporabu

Samo

tehnologije

digitalizacije

koje

uspješan.

nas

Znamo i možemo, pitanje je želimo li.

nezadrživo dostižu. Svakako bi trebalo postojati vrijeme i mjesto u obitelji i školi bez utjecaja digitalnih tehnologija.

Dubravka Vajdić Kolarić, prof.

Naša igrališta i ulice su prazne, nema dječje vike.

6

RAZGOVORI

BROJ 14

UTJECAJ AGRESIVNIH IGRICA NA RAZVOJ DJEČJEG MOZGA I MENTALNO ZDRAVLJE DJECE Brojna istraživanja u svijetu pokazala su mnogo negativnih posljedica utjecaja informacijske tehnologije na razvoj djeteta koje i mi u školi vidimo u različitim područjima psihofizičkog razvoja naših učenika.

Utječu na prirodni razvoj mozga

pismenosti,

čitanju,

Između rođenja i druge godine života, djetetov

postizanju rezultata.

govoru, koncentraciji i

mozak se utrostruči, a brzi razvoj mozga nastavlja se do 21. godine. Razvoj mozga u najranijoj dobi

Potiču debljanje

ovisi o podražajima iz okoliša. Kada se mozak u

Televizija i videoigre povezane su sa sve češćom

ovoj

modernim

pojavom pretilosti. Djeca koja smiju imati

tehnologijama, dolazi do promjena koje uzrokuju

elektronički uređaj u svojim spavaćim sobama

poremećaje

imaju 30% veće šanse biti pretila. Po pretilosti

delikatnoj

dobi

izloži

koncentracije,

otežano

učenje,

povećanu impulzivnost i smanjenu sposobnost

djece i naša djeca su u vrhu Europe.

samokontrole.

Uzrokuju gubitak sna Teškoće u mentalnom odrastanju

Čak 60% roditelja ne nadgleda kako njihova djeca

Kretanje pospješuje koncentraciju i sposobnost

koriste tehnologiju, a čak 75% djece imaju

učenja, no korištenje tehnologije ograničava

uređaje u svojim spavaćim sobama. Isti postotak

kretanje. Naša djeca provode vrlo mnogo

djece pati od kronične neispavanosti što uništava

vremena sjedeći i koristeći različite medije. Svako

njihovu sposobnost učenja i uništava njihovo

treće dijete danas kreće u školu s odgođenim

psihičko zdravlje.

mentalnim

razvojem,

s

poteškoćama

u 7

RAZGOVORI

BROJ 14

Uzrokuju psihičke poremećaje

Uzrokuju ovisnosti

Pretjerano korištenje tehnologije povezano je sa

Kako se roditelji sve više i više vežu uz

sve većim stopama psihičkih poremećaja u djece,

tehnologiju, udaljavaju se od svoje djece. Prema

od

poremećaja

istraživanju iz 2010. godine, kada se djeca ne

privrženosti,

vežu uz svoje roditelje, mogu se vezati uz svoje

problematičnog

uređaje što može uzrokovati ovisnost. Ovisnost o

ponašanja. Postoji velik porast broja mentalno

tehnologije uzrokuje bezvoljnost, nemotiviranost

oboljele djece.

za svijet oko sebe i učenje, bezosjećajnost,

depresije,

koncentracije, bezosjećajnosti,

anksioznosti, poremećaja psihoza

do

površnost u razumijevanju drugih i sebe, Uzrokuju agresivno ponašanje Nasilni

mediji

mogu

uzrokovati

agresivnost. agresivno

Ovisnost

o

igricama

Svjetska

zdravstvena organizacija svrstala je u psihičke

ponašanje kod djece. Mala djeca danas su više

bolesti.

nego ikad izložena fizičkom i seksualnom nasilju u modernim medijima. Brojne igre i televizijske

Zračenje nije bezopasno

serije prikazuju eksplicitne scene seksa, ubojstva,

Svjetska

silovanja, mučenja i osakaćivanja. Sve veći broj

kategorizirala je mobitele i bežične uređaje kao

djece nije u stanju kontrolirati svoje agresivne

rizik kategorije 2B (mogući karcinogen). U

tendencije.

službenom priopćenju, WHO je upozorio da su

zdravstvena

organizacija

(WHO)

djeca znatno osjetljivija od odraslih na zračenje, jer im se mozak i imunosustav još uvijek razvijaju.

Ovakva budućnost nije održiva Način na koji su djeca danas odgojena i obrazovana uz tehnologiju više nije održiv. Djeca su naša budućnost, no nema budućnosti za djecu koja pretjerano koriste tehnologiju. Potrebno je

Dovode do ‘digitalne demencije’

hitno i zajedničko djelovanje kako bi se smanjilo

Brzi medijski sadržaji, osim što mogu doprinijeti

korištenje tehnologije kod djece. Dobar roditelj

poremećajima pažnje, mogu dovesti i do

će voditi računa o mentalnom zdravlju svog

smanjene koncentracije i slabljenja pamćenja, jer

djeteta i ne dozvoliti izloženost svog djeteta

mozak čisti putove koji vode do frontalnog

agresivnim igricama i sadržajima.

korteksa. Djeca koja ne mogu zadržati pažnju na nečemu, ne mogu ni učiti.

mr.sc. Jasna Relja, pedagoginja 8

RAZGOVORI

BROJ 14

EMOCIJE – POKRETAČI I PRODUKTI NASILJA Emocije,

emocionalna

inteligencija,

predstavljaju emocionalnu inteligenciju.

emotikoni… Koliko često se susrećemo s tim

Moderne

pojmovima i simbolima? Razmišljamo li o njima?

tehnologije

sve

nas

više

usmjeravaju na virtualnu komunikaciju u kojoj

Što nam oni predstavljaju, znače…?

šaljemo kratke i sažete poruke koje imaju samo

Za emocije kažemo da su prirodne i

verbalnu komponentu, odnosno ne vidimo i ne

spontane reakcije na osobu, mjesto ili situaciju

čujemo drugu osobu. To znači da ne dobivamo

koju doživljavamo ili o kojoj razmišljamo.

informacije koje se prenose neverbalnim i

Jednostavno rečeno, emocije su naša unutrašnja

paraverbalnim putem, ne vidimo stav tijela,

stanja koja nas pokreću na određena ponašanja.

geste, mimiku lica, jačinu glasa, ton, brzinu

Emocije postoje da nas zaštite i da se bolje

govora…, sve ono na temelju čega možemo

prilagodimo okolini. Ljutnja nam pomaže da se

prepoznavati emocije pa i potrebe te osobe.

obranimo. Ona je nagon za slobodom i

Stoga naše doživljaje i osjećaje često nastojimo

samoodržanjem. Tuga nam pomaže preboljeti

prenijeti simbolima koje predočavamo u obliku

gubitak. Strah nas priječi da se ne dovedemo u

emotikona. Emotikoni su likovni i grafički prikazi

nepotrebnu opasnost. Izražavanje ovih triju

ljudskog lica kojim se izražavaju osjećaji. S te

osnovnih osjećaja značajno utječe na našu sreću.

strane izražavanje emocija je često i prisutno u

Četvrtu emociju, radost, počinjemo iskazivati

svakodnevnim situacijama, no, s druge strane,

kada su zadovoljene sve naše potrebe. Emocije,

postavlja se pitanje mogućnosti dvosmjerne

same po sebi, nisu niti dobre niti loše. Možda je

razmjene informacija i dubljeg promišljanja.

najbolja podjela na ugodne i neugodne. Ono što

Kada ne postoji interakcija „licem u lice“,

je dobro ili loše su načini na koje se izražava

kao što je to u većini internetskih platformi,

pojedina emocija, a to su naučena ponašanja koja

smanjuje se osjećaj odgovornosti za izrečeno,

se, na svu sreću, mogu odučiti ili se mogu naučiti

može se pojaviti lažan osjećaj sigurnosti i moći

nova.

koji pridonosi poticanju mržnje, širenju nasilnih i Krajem prošlog stoljeća znanstvenici su

utvrdili da je za uspjeh u svim životnim područjima od velike važnosti razumijevanje vlastitih, ali i emocija i potreba drugih ljudi, kao i mogućnost odgode trenutnog zadovoljstva kako bi se postigli veći i dugotrajniji ciljevi. Te vještine 9

RAZGOVORI

BROJ 14

uvredljivih komentara, kreiranju internetskih

verbalno, emocionalno, seksualno, elektroničko.

stranica koje sadrže priče, crteže, slike i šale na

Dugo se mislilo da je najveći problem tjelesno

račun vršnjaka, slanju tuđih fotografija te

nasilje, ali novija istraživanja pokazuju da vrlo

traženju ostalih da ih procjenjuju po određenim

razorne

karakteristikama. Osobito djeca i mladi, koji još

emocionalno zlostavljanje i smatra se da je ono u

nemaju u potpunosti razvijene ili usvojene

srži svih oblika zlostavljanja. Uočavaju se trendovi

moralne vrijednosti i empatiju, lako prihvaćaju

da je sve više učenika koji svojim ponašanjem

negativne poticaje za ismijavanje, ruganje,

ometaju rad u razredu, djeca sve ranije pokazuju

efekte

ima

verbalno,

omalovažavanje i isključivanje vršnjaka.

Sva

ta

predstavljaju

ponašanja

nasilje

koje

nazivamo

elektroničkim.

osoba

izloženih

Kod takvim

situacijama kao posljedica se javljaju

različite

teškoće,

od

emocionalnih do zdravstvenih.

Emocionalne posljedice nasilja mogu biti strah, anksioznost i depresija,

smanjuje

samopoštovanje,

se

mogu

se

pojaviti psihosomatske smetnje (npr. glavobolje, mučnine, bolovi u trbuhu).

Emocionalno zlostavljanje u podlozi je svih oblika zlostavljanja Nasilje, u svim svojim oblicima, predstavlja sve veći društveni

problem.

Oblike

vršnjačkog nasilja s kojima se susrećemo možemo podijeliti u nekoliko

skupina:

fizičko,

Učenici u školskom projektu Svijet emocija 10

odnosno

RAZGOVORI

BROJ 14

ponašanje koje otežava rad, mnoga djeca

Svaki roditelj želi da njegovo dijete izraste

pokazuju manjak bilo kakvog osjećaja brižnosti

u zdravu, sretnu i uspješnu osobu. Mnogi se

prema

zbog

pitaju kako to ostvariti s obzirom na sve okolnosti

učinjenog, sve je više učenika koje učitelji opisuju

u kojima živimo. Svjesni smo činjenice da su neke

kao agresivne i neprijateljski raspoložene mlade

stvari izvan dosega naše moći. Ono što je u

osobe.

svakom slučaju uloga i dužnost roditelja je pružiti

drugima

ili

osjećaja

žaljenja

djetetu ljubav, sigurnost, jasna pravila i vođenje u

Postavlja se pitanje razloga i uzroka takvih

usvajanju temeljnih vrijednosti. Odrasli koji brinu

ponašanja. Iako nema jednoznačnog odgovora,

o djeci i odgajaju ih, prije svega roditelji i učitelji,

među brojnim faktorima koji utječu na pojavnost

stalno trebaju imati na umu da su oni modeli po

emocionalnog nasilja mogu se izdvojiti društveni,

kojima

okolinski i osobni faktor. Kada dijete promatra

Ako

se

u

znači

da

svojim

žele razviti kod djece.

retorika i na taj način se postiže učinak, uči da je učinkovito.

što

drugima i stavovima promoviraju vrijednosti koje

sadržaje, u kojima se koristi nasilna i gruba vrlo

uče,

ponašanjem, komunikacijom, odnosom prema

sportske događaje, političke debate ili medijske

nasilje

djeca

svom

Kako bismo kao roditelji razvijali emocionalnu

neposrednom okruženju, prije svega u obitelji,

inteligenciju kod djece i djelovali na smanjivanje

susreće s nepoštovanjem, omalovažavanjem,

emocionalnog nasilja, razmislimo:

neuvažavanjem osjećaja, bilo da se radi o

 Izražavamo li emocije i na koji način

članovima obitelji ili čak nepoznatim osobama,

Pokazujemo li empatiju?

usvaja takve obrasce kao normalne i ugrađuje ih

 Stvaramo li uvjete da dijete nauči

u svoje ponašanje. Neke osobe imaju teškoće u doživljavanju

emocionalnih

komponenata

u

odgoditi trenutno zadovoljstvo i uloži

međuljudskim odnosima kao što su empatija,

napor za ostvarivanje cilja?

krivnja i kajanje ili imaju problem odgađanja

 Kako usmjeravamo dijete u situacijama

neposrednog zadovoljenja svojih potreba bez

neuspjeha i razvijamo odgovornost?

obzira na posljedice za sebe ili druge. Imamo

 O čemu, koliko i kako u obitelji

priliku vidjeti djecu i mlade koji su nezadovoljni i frustrirani ili razdražljivi i impulzivni, teško podnose

neuspjehe

i

ne

mogu

razgovaramo?

prihvatiti

„Krenite odakle se nalazite. Koristite ono što imate. Učinite što možete.“

odgovornost, a upravo oni su najčešće inicijatori i izvršitelji

nasilja.

Njihovo

emocionalno

Arthur Ashe

nezadovoljstvo i nerazumijevanje može biti pokretač i poticaj za nasilje.

Renata Glavica, dipl. psihologinja 11

RAZGOVORI

BROJ 14

NENASILNO RJEŠAVANJE SUKOBA U svakodnevnom životu nailazimo na razne i brojne primjere nasilnog ponašanja, nerazumijevanja, sukoba i loše komunikacije. Naučiti rješavati sukobe na nenasilan način jedna je od važnih vještina koja nam treba cijeli život, a naučiti to dijete važan je zadatak svakog roditelja.

Stoga, odgoj za nenasilje započinje u obitelji, a zatim se proteže na sve odgojno-obrazovne ustanove. Od najranije dobi dijete uči i razvija vještine rješavanja i upravljanja sukobima,

transformacije, osobnog rasta, ali i straha, otpora, srama. Izbor nije na onima koji nam se suprotstavljaju, već na nama samima i našoj volji da se s njime suočimo i na njemu radimo.“

suradnje, komunikacije i upravljanja emocijama. Što je dob djeteta manja, dijete uči oponašanjem pa veći učinak imaju primjeri, nego riječi i pouke.

Odrastanjem djeteta i dalje raste odgovornost roditelja da bude svjestan odabira vlastitih

Međutim, na sukob najčešće gledamo negativno jer se taj pojam često veže uz nasilje i rat. Ali, sukob može biti i konstruktivan i donijeti promjene, omogućiti nam da naučimo više o sebi i drugima, o svojim i tuđim osjećajima te učvrstimo naše odnose. Brojni autori navode da sukob sam po sebi nije ni dobar ni loš te da je

reakcija, iskazivanja emocija, vlastite komunikacije i pristupa rješavanju problema i sukoba. Načinom na koji se roditelji ponašaju i rješavaju sukobe, djetetu daju primjer i uče ga kako se ponašati u sukobu.

zapravo neizbježan i nužan dio socijalnog života.

Ako tako promotrimo sukob, onda možemo prepoznati da problem nije u postojanju sukoba, već u tome kako se odnosimo prema njemu i njegovom rješavanju. On će biti negativan ako ga ne krenemo rješavati na vrijeme i na primjeren način ili kad preraste u nasilje.

Sukobi su dio života Najšire definirano, sukob označava neslaganje između dviju ili više osoba, ili ideja i mišljenja. Možemo reći da je svaki međuljudski odnos povremeno narušen sukobljavanjem i svađom. Da sukob može djelovati pozitivno ili negativno, dobro su izrazili Kenneth Cloke i Joan Goldsmith. Oni navode da „svaki sukob kroz koji prolazimo u životu ima svoje pozitivne i negativne strane. On može biti izvor inspiracije, učenja,

Vršnjački sukobi i obiteljski sukobi S obzirom na to da su sukobi svakodnevna pojava svugdje oko nas, tako se javljaju i među djecom, ali i između djece i odraslih. Vršnjački se sukobi razlikuju od nasilja, odnosno zlostavljanja po tome što kod sukoba djeca ne postupaju s 12

RAZGOVORI

BROJ 14

namjerom ozljeđivanja ili nanošenja štete, ne postoji nerazmjer moći i nema težih posljedica za

izboriti se i osigurati svoj položaj unutar obitelji ili u krugu vršnjaka, uvažavati druge, pregovarati i

djecu. Također, djeca mogu i navesti razloge

rješavati probleme.

zašto su u sukobu, ne inzistiraju da mora biti po njihovom po svaku cijenu, u stanju su pregovarati, ispričati se ili prihvatiti rješenje u kojem nema pobjednika i poraženog te mogu promijeniti temu i udaljiti se iz situacije u kojoj je došlo do sukoba. Znači, pojmovi sukob i nasilje

Bitno je da djeca razumiju da je sukob moguć, ali da sva ponašanja nisu dozvoljena. Često se sukobi pokušavaju riješiti primjenom nekog agresivnog ponašanja ili povlačenjem.

Sukob, u kojem je prisutno nasilje, vodi do gubitka bliskosti, povjerenja, osjećaja sigurnosti i

nisu istoznačnice.

dostojanstva između osoba. Nije rješenje niti kada se povlačimo iz sukoba ili se pravimo da problem ne postoji. Time samo produžujemo

Vršnjački sukobi ukazuju djeci da druge osobe imaju razmišljanja, osjećaje i stajališta koja

neugodne osjećaje i zapravo je ponovni sukob neizbježan.

Učenje konstruktivnog načina rješavanja sukoba omogućava djeci da istraže moguća

su drugačija od njihovih. Osim toga, sukobi pojačavaju dječju osjetljivost na to kako njihovo ponašanje utječe na druge. Sukob tako predstavlja važno iskustvo kroz koje djeca mogu

reagiranja u konfliktnim situacijama i osvijeste svoju ulogu u traženju izlaska iz sukoba, a ne traženje krivca. Da bi djeca mogla uspješno

učiti izražavati svoje želje i potrebe, procjenjivati sebe i druge, slušati i čuti druge, suosjećati, 13

RAZGOVORI

BROJ 14

rješavati sukobe, nužno je kod njih razvijati veći broj specifičnih socijalnih vještina kao što su: aktivno slušanje, iskazivanje vlastitih osjećaja, prepoznavanje i prihvaćanje tuđih osjećaja,

Pitanja za promisliti:

suradnju, vještinu pregovaranja i druge. Pokazalo se da djeca nauče i primjenjuju ove vještine kad su norme u njihovu okruženju pohvala i suradnja, a ne kritika i natjecanje te kada odrasle osobe iz njihova okruženja pružaju pozitivan primjer svojim ukupnim ponašanjem i odnosima. Stoga, kad se radi o sukobu roditelja i djeteta, roditelj



Jesam li danas imao/la neki sukob?



Kako najčešće reagiram kad se nađem u situaciji sukoba?



Je li mi važnije da izađem kao pobjednik iz sukoba ili da očuvam odnos s osobom u sukobu?



Stavljam li u središte sukoba problem ili osobu, tražim li rješenje za izlaz iz sukoba ili tražim krivca?



treba biti svjestan svog ponašanja i odgovornosti

Suočavam li se sa svojim neugodnim osjećajima ili im prepuštam da oni upravljaju sa mnom?

koje ima kao model svom djetetu kao i u odabiru načina rješavanja sukoba tako da i dalje očuva dobar odnos s djetetom. Također, treba biti svjestan da su sukobi između roditelja i djeteta na neravnopravnoj razini i to u smislu fizičke snage, emocionalne zrelosti, intelektualnih



Slušam li drugu osobu s namjerom da shvatim što osoba osjeća i što mi poručuje ili samo pričam i usmjeren/a sam samo na sebe?

sposobnosti, informiranosti, iskustvu,…

Tijekom sukoba s djetetom, vodite se ovim smjernicama:

Prepoznavanje primjera sukoba iz vlastitog života kao i stila rješavanja sukoba pridonosi boljem razumijevanju sebe, potiče osobni rast i usmjerava na preuzimanje odgovornosti za vlastito ponašanje te daljnje razvijanje vještina za nenasilno rješavanje sukoba.

 Poštujete sebe i dijete  Usmjerite se na rješavanje problema, a ne da pobijedite  Prihvatite i pokažite svoje osjećaje  Budite spremni slušati i zaista čuti dijete

Dijana Lukačić, prof. socijalna pedagoginja

 Držite se konkretne teme oko koje ste se sukobili

Korištena literatura:

 Odvojite vrijeme za rješavanje konfliktne

 Rezić L., Miharija Ž., Milanović M. Sukobi u obitelji:kako rješavati probleme, ostati blizak s djetetom, biti zadovoljan roditelj. Zagreb: Udruženje Djeca prva, 2010.

situacije I upamtimo, svaki sukob prilika je da djelujemo nenasilno – odaberemo razgovor, suradnju i usmjerimo se prema rješenjima.

 Ibišević Muminović J., Pijaca E. Možemo to riješiti: medijacijom prema kulturi demokratske komunikacije i rješavanja sukoba. Zagreb: Forum za slobodu odgoja, 2009.

14

RAZGOVORI

BROJ 14

OBILJEŽJA DJETETA ZRELOG ZA ŠKOLU ustanova, danas je u literaturi zamijenjen pojmom »spremnosti za školu«. Zrelost je rezultat procesa sazrijevanja koji je biološki uvjetovan, a pripremljenost, osim sazrijevanja, uključuje i sva iskustva i znanja koje je dijete do škole steklo zajedno s motivacijom.

Hrupelj, Miljković, Armano i sur. (2000) ističu da se zrelost djeteta za školu sastoji od određene tjelesne aktivnosti (visina, težina, mišićna snaga U literaturi nalazimo termine »spremnost za

itd.), dobre razvijenosti osjetnih organa, osobito

školu«, »zrelost za školu« i »priprema za školu«.

vida i sluha, dobro razvijenog govora, razvijene

Kada govorimo o spremnosti za školu, možemo

inteligencije,

govoriti

mišljenja, emocionalne zrelosti, socijalne zrelosti i

o

zrelosti

djeteta

kao

rezultatu

i

afektivnih

sposobnosti.

neće imati problema u usvajanju školskih

rad obitelji i vrtića na stjecanju specifičnih znanja

zadataka, uspješno će napredovati u učenju,

i vještina te pružanje djetetu povoljnih uvjeta za od

najranijeg

razvojnog

zadovoljit će

razdoblja.

Možemo

i specifičnih iskustava usvojenih učenjem čini dijete spremnim za školu. Spremnost za školu je

pripremljeno

minimum

podrazumijeva

stupnja

koji

zahtjeve učitelja, pokazivat će

rezultate u usmenim i pismenim provjerama.

Kombinacija djetetove zrelosti, općih sposobnosti

razvojnog

razvijenog

Ako je dijete spremno za školu, znači da

Spremnost za školu također uključuje i sustavni

razvoj

pažnje,

samostalnosti.

spontanog, biološkog sazrijevanja kognitivnih,

psihomotoričkih

razvijene

djetetu

reći za

da

dijete

mora

školu. Priprema za poučavanje

periodu.

Dijete

školu

djeteta bi

biti u

omogućuje da primjereno reagira na zahtjeve

predškolskom

moralo

škole (Lemelin i sur., 2007).

posjedovati određeni fond znanja s kojim će doći u školu, jer će mu ono pomoći pratiti nastavu i

Pojam »zrelosti za školu«, kojeg Furlan (1985) definira kao dovoljnu djetetovu razvijenost na svim onim područjima koja su bitna za njegov uspješan početak osnovnog školovanja, tj. za svladavanje zadataka i obveza što ih postavlja i određuje ta društvena odgojno-obrazovna

postizati bolje rezultate u učenju. Zbog toga priprema za školu podrazumijeva uvođenje školskih sadržaja u predškolsko učenje. Pripremiti dijete tako da raspoznaje boje, zna brojiti, prepoznaje slova i sve ostalo znanje koje stekne 15

RAZGOVORI

BROJ 14

prije škole, ne garantira djetetu da će biti bolji

ne samo boljem školskom uspjehu, već i razvoju

učenik. Učitelji su spoznali da prednost u znanju

osjećaja osobne kompetentnosti djeteta, u smislu

koja djeca imaju na početku školovanja nestaje

mogućnosti

do trećeg razreda. Potreban je kontinuirani rad uz

Kvalitetna priprema za školu može biti bitan

razvijene radne navike od prvog dana školovanja.

doprinos prevenciji stresa kod djece i njihovih

Ipak, znanje koje dijete stekne prije škole mjerilo

roditelja u procesu prijelaza iz vrtića u školu.

je njegove pripreme za školu.

svladavanja

školskih

zahtjeva.

U novije vrijeme sve veći naglasak u

Pripremljenost djeteta za školu ovisi i o

pripremi i uspješnosti djeteta u školi, stavlja se na

školskim kriterijima. Zahtjevi i očekivanja škole

postupke učitelja koji će na početku školovanja

različiti su, ovise o tijeku vremena, školi, a najviše

otkriti jake i slabe strane učenika i organizirati

o učitelju. Bitno je što pojedina učiteljica ili učitelj

rad u skladu s tim spoznajama. Tako se pojam

uzima kao kriterij pripremljenosti za školu

spremnosti djeteta za školu širi na pojam

(disciplinu, urednost, preciznost, brojanje, čitanje

spremnosti škole za dijete. Šira društvena

ili nešto drugo). Autori, koji se bave problemom

zajednica mora biti materijalna i organizacijska

spremnosti za školu, žele pronaći koja su to

potpora

elementarna znanja i vještine koja su znak da

spremnosti djece, roditelja, odgojitelja i učitelja.

dijete ima dovoljno razvijene kompetencije za polazak

u

školu.

Najviše

se

svim

aktivnostima

koje

doprinose

Na pripremu djeteta za školu utječe

spominju

obiteljsko

kompetencije misaonih aktivnosti, baratanja

okruženje,

kvalitetni

predškolski

programi, spremne škole, spremna šira zajednica,

simbolima, misaonim operacijama i prelaženje iz

suradnja roditelja s vrtićom i školom i suradnja

vanjskog u unutarnje mišljenje.

vrtića i škole, odnosno odgojitelja i učitelja.

U pripremi djeteta za školu veliku važnost

Iskustvo, ali i istraživanja, nam potvrđuju da

ima okruženje u kojem dijete odrasta. Školska

pripremljenost djece za školu ne ovisi o dobi

uspješnost ovisi o tome koliko se nadopunjuje

djeteta, već se u vremenu do škole moraju

obitelj, vrtić, škola i šira društvena zajednica.

odvijati određene aktivnosti kako bi došlo do

Učiniti svoje dijete zrelim, pripremiti ga za

kvalitetne pripreme za školu. Tako »uvažavanje

početak školovanja, zadaća je koja čeka svakog

zrelosti za školu, a ne samo pridržavanje

roditelja i odgojitelja jer će se samo zrelom i

administrativno određene kronološke dobi za

pripremljenom djetetu olakšati susret sa školom,

polazak, znatno pridonosi boljem školskom

a svima zajedno donijeti mnogo osjećaja radosti,

uspjehu

nasuprot strahu, strepnji i bojazni pred nečim

i

kompetentnosti«

novim i nepoznatim. Cjelovito razmatranje

razvoju (Hitrec,

1991,

osjećaja str.

97).

Veselinović (2006) ističe da je kriterij kronološke

pitanja spremnosti djeteta za školu pridonijet će 16

RAZGOVORI

BROJ 14

dobi za polazak u školu nedovoljno pouzdan jer

odnosno da ide u školu i bude veliko. Većina

ne vodi brigu o činjenici da se djeca razvijaju

djece tu želju i pokazuju, osim ako nisu zaplašena

različitim tempom i da se djeca iste kronološke

školom, a želju djeteta za znanjem i školovanjem

dobi nalaze na različitim stupnjevima razvoja.

ne smijemo izjednačavati sa željom za učenjem,

Pravilnik o upisu djece o osnovnu školu kaže da

odnosno s pripremljenošću za proces školovanja.

se prije upisa u osnovnu školu, obvezno utvrđuje

Dijete je usmjereno naročito na konačni rezultat

psihofizičko stanje djeteta. Utvrđuje ga komisija

toga procesa (želi znati čitati i pisati, želi znati

koju čine liječnik, psiholog ili pedagog, defektolog

računati, želi biti odraslo), niti najmanje nije

i učitelj. Kronološku dob kad djeca moraju krenuti

svjesno teškoća i napora koji će ga pratiti do tog

u školu, propisuje Zakon. To je dob između pet i

cilja. Roditelj mora biti toga svjestan. Da bi dijete

osam godina starosti, kako u kojoj zemlji. U

moglo bez teškoća svladavati nastavni plan, mora

Republici Hrvatskoj je to s navršenih šest godina.

biti zrelo jer postoji optimalno vrijeme učenja

Praksa zadržavanja djeteta od polaska u školu, u

pojedinih vještina koje su psiholozi nazvali

svijetu i kod nas, pokazala se neučinkovitom.

kritičnim vremenom za učenje. Ni najveći trud

Djeca koja se predlažu za odgađanje upisa često

neće dati zadovoljavajuće rezultate ako se

žive u nepoticajnom okruženju koje ih ne može

učenjem počne prije nego je postignut određen

kvalitetno pripremiti za školu, pa im čekanje neće

stupanj zrelosti živčanog sustava i organizma u

povećati pripremljenost. S druge strane postoje

cjelini. Poznato je da je posljedica slabog uspjeha

roditelji koji su obrazovani, imaju materijalne

gubitak motivacije za daljnje učenje. No i zbog

mogućnosti i žele djetetu produžiti vrijeme

kašnjenja s početkom učenja, ako se propusti

bezbrižnog djetinjstva. Odgađanjem polaska

prilika za vježbanje u pravo vrijeme, također se

zdravom i spremnom djetetu u školu povećava se

postižu slabiji rezultati (Hitrec, 1991).

razlika u startu među djecom u razredu, a upravo

Sanja Prelogović

te razlike žele se smanjiti predškolskim odgojem.

LITERATURA

Postoje roditelji koji svoju djecu žele upisati

Furlan, I. (1985), Čovjekov psihički razvoj. Zagreb: Školska knjiga.

u školu prije kronološke zrelosti. Kad njihovo

Hitrec, G. (1991), Kako pripremiti dijete za školu. Zagreb: Školska knjiga.

dijete sjedi za stolom, crta i počne pisati prve

Hrupelj, D. J., Miljković, D., Armano, L. G. (2000), Lijepo je biti roditelj.

Zagreb: Creativa.

brojke i slova, misle da je dijete spremno za

Lemelin, J. P., Bovin, M., Forget-Dubois, N., Dionne, G., Seguin, J. R. i sur.

(2007). The genetic-environmental etiology of cognitive school readiness and later academic achievement, Child Development, 78: 1856-1862.

školu. To ponašanje djeteta može biti samo prirodna želja da dijete bude učenik. Vonta

Veselinović, Z. (2006), Prijelaz iz vrtića u školu – procjena zrelosti djece za školu kod roditelja djece školskih obveznika i roditelja djece u prvom razredu. Školski vjesnik, god. 55, br. 1–2, str. 31-54.

(1999) naglašava da je ključna zadaća institucija i roditelja da pravilno razumiju prirodnu želju

Vonta, T. (1999), Mogućnost ostvarivanja kontinuiteta na prelasku djece iz vrtića u školu. Zbornik radova Učiteljske akademije u Zagrebu, Vol. 1, br. 1, str. 57-66.

djeteta za učenjem i za tim da bude školarac, 17

RAZGOVORI

BROJ 14

PRAKTIČNE SMJERNICE ZA PODRŠKU U OVLADAVANJU ČITANJEM KOD DJECE Budući da ulaskom u formalno obrazovanje, počinje poduka i sustavno ovladavanje čitanjem i pisanjem, a daljnje obrazovanje, stjecanje znanja i iskustva uvelike počivaju na čitanju i pisanju, u nastavku su opisane temeljne korisne smjernice za ovladavanje ovim vještinama.

One proizlaze iz logopedskog rada i savjetovanja roditelja djece s poremećajem čitanja (disleksijom), ali su korisne i za djecu koja imaju teškoće u njihovom početnom ovladavanju, kao i za vješte čitače čije se čitalačke sposobnosti žele unaprijediti.

kako bi djeca što više „brusila“ svoju tehniku i postizala točnost u čitanju, dok će svoj rječnik bogatiti i usložnjavati svoje rečenice čitajući lektirna djela, tekstove s kojima će se susretati tijekom nastave ili pak treba birati tekstove iznad djetetove razine čitanja, ali koje će mu čitati roditelj ili odrasla osoba.

Čitanje je vještina, prema tome razvija se vježbom. U prvim godinama školovanja, odnosno najviše tijekom prva dva razreda osnovne škole, djeca čitaju da bi uvježbala tehniku čitanja i dostigla određenu brzinu, odnosno tečnost tijekom čitanja. To bi značilo da djeca trebaju čitati puno i na glas. Za vježbanje čitanja kod kuće, uputno je da se biraju jednostavni i razumljivi tekstovi s malim brojem nepoznatih riječi i jednostavnijim sintaktičkim strukturama

Prilikom uvježbavanja čitanja, važno je da dijete čita na glas, a roditelj ispravlja dijete i time predstavlja povratnu slušnu spregu djetetu, a kasnije dijete razvija vlastitu slušnu spregu i samo uočava pogreške tijekom čitanja, detektira vlastitu zbunjenost i vraća se na prethodno pročitane rečenice kako bi pronašlo pogrešku ili razlog nerazumijevanja pročitanog. Roditelj čita s djetetom na način da u početku samo točno ponavlja za djetetom krivo pročitanu riječ, a kasnije intonacijom ili upozorenjem signalizira djetetu da je načinilo pogrešku i da se mora „vratiti“ da bi se ispravilo. Budući da postoji povezanost fonološke svjesnosti i čitanja, nakon ovladavanja početnim čitanjem, ne treba zanemariti i daljnji rad na glasovnoj analizi i sintezi koju dijete uvježbava ulaskom u prvi razred, ali i složenijih zadataka fonološke svjesnosti poput dodavanja i oduzimanja glasova 18

RAZGOVORI

BROJ 14

u riječima (npr. kada se riječi SOL doda T nastane STOL).

tekstova. Djeca uče na način da stvaraju poveznice između onoga što su pročitali i onoga što znaju. Jedna od glavnih metoda kojom roditelj može dodatno potaknuti stvaranje takvih veza, provođenje je vremena u zajedničkom čitanju na glas i objašnjavanju sadržaja pročitanog, tzv. „razmišljanja na glas“. Drugim riječima, roditelj i dijete razgovaraju, izražavaju misli o pročitanom i na taj način roditelj modelira djetetu misaone procese koje će dijete kasnije upotrebljavati tijekom samostalnog čitanja. Također, roditelj u kasnijim fazama može pomoći u učenju na način da odredi s učenikom plan učenja, prioritete u obvezama te da osigura „prenaučavanje“, odnosno ponavljanje naučenog sadržaja te da podrži učenje vizualizacijom.

Kako bi se dodatno poticalo razumijevanje pročitanog, prvenstveno treba birati knjige i tekstove koji su odgovarajući za djetetovu razinu čitanja. Ako tekst sadrži mnogo nepoznatih, neučestalih i nesvakodnevnih riječi, složene i višestrukosložene rečenice čiji redoslijed u rečenici nije uobičajen, odnosno ako je tekst djeci zahtjevan, sva će se djetetova energija usmjeriti na točnost čitanja i čitanje riječ po riječ, a manje na samo dohvaćanje značenja pročitanog. Testovi koje dijete može pročitati s 98-100% točnosti, prikladni su za poticanje razumijevanja. To bi značilo da se u poticanju razumijevanja kod određene djece treba krenuti od razine rečenice i kraćih odlomaka, a kasnije na duže tekstove.

Neke od korisnih smjernica za poticanje razumijevanja su upoznavanje s temom o kojoj će se čitati, listanje stranica i objašnjavanje slika te predviđanje događaja prije samog čitanja. Druga strategija je da dijete pročita rečenicu ili nekoliko rečenica teksta, a roditelj mu postavlja kraća pitanja kako bi provjerio razumijevanje. Također, pitanje se može postaviti i prije čitanja rečenica kako bi dijete tražilo odgovor u tekstu i usmjerilo se na traženje točnog odgovora. Slično, dijete može prepričati sadržaj i događaj kraćeg odlomka nakon pročitanog. Korisna je vježba predviđanje sljedećih događaja koji bi se mogli dogoditi ili završetka priče.

Za kraj slijede osnovni savjeti za pisanje. Prilikom pisanja, roditelj može imati važnu ulogu ne samo prilikom samog čina pisanja, odnosno pravilnog pisanja riječi i rečenica i njihovog ispravljanja, nego je uvelike potrebna podrška pri samim kognitivnim procesima u podlozi pisanja, a to je planiranje onoga što će se napisati, kao i u provjeravanju točnosti napisanog, dorađivanju i uređivanju napisanih rečenica i teksta (poznato kao 3P model - planiranje-pisanje-provjeravanje).

Mateja Gabaj, mag.logoped Literatura:

 

Nakon dvije godine sustavnog uvježbavanja čitanja, „čitanje radi čitanja“, postaje „čitanje radi učenja“. Drugim riječima, svrha čitanja postaje razumijevanje tekstova i samostalno učenje iz

  19

Kelić, M. (2015) Ovladavanje čitanjem – priručnik za logopede, učitelje i roditelje. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Kuvač Kraljević, J. (2015)Priručnik za prepoznavanje i obrazovanje djece s jezičnim teškoćama. Edukacijskorehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Reid, G. (2013) Disleksija – potpuni vodič za roditelje i one koji im pomažu. Jastrebarsko: Naklada Slap. http://www.readingrockets.org/ (5.4.2019.)

RAZGOVORI

BROJ 14

VOLONTIRANJE I MLADI Volontiranje je opisano u Zakonu o volonterstvu kao dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina u određene usluge i aktivnosti koje se obavljaju za dobrobit druge osobe ili za opću dobrobit, a bez primanja novčane nagrade ili nekog drugog oblika potraživanja. volontiranja o sebi stvaraju pozitivnu sliku jer sudjeluju u aktivnostima koje su korisne zajednici. Što je više programa volontiranja u zajednici, to će i kvaliteta života biti veća jer se svakom volonterskom aktivnošću rješava neki problem koji može biti lokalnog, ali i globalnog karaktera.

Potrebno je uključivati učenike u odgoj za volontiranje od najranije dobi kako bi njihov stil života bio prožet ovakvim aktivnostima.

Volonteri su osobe pozitivnog duha i pozitivne energije koja se širi na sve uključene sudionike, a da bi ovakav način funkcioniranja bio dugoročno održiv, potrebno je neprekidno povećavati broj sudionika jer time svi dobivamo veliku nematerijalnu korist – volonteri su aktivni građani koji prepoznaju probleme u lokalnoj zajednici i djeluju s ciljem rješavanja ovoga; razvijaju se socijalne vještine pojedinaca, a samim time i kulturni razvoj zajednice; volonteri su osobe potpuno tolerantne prema drugačijima u bilo kojem pogledu te su model formiranja učenika.

Puno je pozitivnih značajki kod volontera što bi trebao biti dovoljan razlog da roditelj svoje dijete usmjerava kako bi se aktivirao u odgoju za volontiranje i prati njegov razvoj u pozitivnom smjeru.

Volontiranje je pojam koji se veže uz punoljetne osobe, a maloljetne osobe, odnosno učenici naše škole sudjeluju u aktivnostima koje su definirane pojmom odgoj za volontiranje te njihove aktivnosti nisu u pravom smislu volonterske aktivnosti, već su usmjerene na razvoj pozitivnog stava prema volontiranju. Kroz odgoj za volontiranje, kod naših učenika razvijamo veliki broj pozitivnih osobina koje će ih u životu oblikovati u pozitivnom smjeru.

Svaki učenik koji sudjeluje u volonterskim aktivnostima razvija i iskazuje veliku količinu pozitivnih osjećaja prema drugima što je osnovni temelj za kvalitetnu socijalizaciju te se ovakve aktivnosti preporučuju učenicima koji su na bilo koji način marginalizirani. Učenici s niskom razinom samopouzdanja kroz odgoj za volontiranje i kvalitetno vođenje voditelja

Miroslav Kanisek, prof.

20

RAZGOVORI

BROJ 14

ROBOTIKA – NOVA IZVANNASTAVNA AKTIVNOST školskom natjecanju iz Tehničke kulture, u kategoriji Robotika. Tom prigodom dobili su zadatak sastaviti i programirati strujni krug.

Najuspješniji je bio Dinko Blažek, učenik 6. razreda, koji se plasirao na Županijsko natjecanje.

Na izložbi povodom Dana škole učenici, polaznici Robotike, imat će priliku pokazati svoja umijeća sastavljanja i programiranja robota. Tom prigodom planiramo izraditi nekoliko različitih modela robota, izraditi i programirati model robota koji prati crtu te izraditi model robota upravljan pomoću joysticka.

Nakon završenog projekta RoboTech, kojim smo

dobili

vrijedne robotske setove i edukaciju,

učenici naše škole od ove školske godine mogu sudjelovati u radu Robotike - nove iznannastavne aktivnosti. Nastavnice: Snježana Mihočka, Tijana Martić, Kristinka Fabić i Đurđica Lucek, provode edukaciju s učenicima trećih, četvrtih, petih i šestih razreda. Sudjelujući u ovoj iznannastavnoj aktivnosti, učenici se upoznaju s postupcima sastavljanja robotskih modela,

rješavanja

zadataka sa strujnim krugovima i pisanja

Izložba će biti otvorena za sve učenike naše škole

programa

i njihove goste, a bit će postavljena u

za

prostorijama škole.

upravljanje robotom.

Po prvi puta učenici

Đurđica Lucek, dipl. informatičar

petih i šestih razreda sudjelovali

su

na 21

RAZGOVORI

BROJ 14

OTVOREN JE I UREĐEN EDUKATIVNI KUTAK ZA UČENIKE RAZREDNE I PREDMETNE NASTAVE sudjelovanja

u

međunarodnim

projektima Erasmus+ i Znanje kao dar te upoznavanja sa školskim praksama europskih

zemalja.

ostvarenje

škole

One što

postižu otvorenije

stvarnom životu, opuštenom radnom ozračju

i

odgojno-obrazovnim

rezultatima zasnovanim na jedinstvu činjeničnog znanja i praktičnih životnih vještina. Tijekom siječnja 2019. godine otvoren je i kutak za predmetnu nastavu koji se nalazi u hodniku pored zbornice i postao je mjesto dobre U Dječjem tjednu otvoren je pedagoški kutak za

komunikacije i druženja. Postigli smo cilj, a to je

učenike u razrednoj nastavi. Cilj je tog prostora

da se veći broj učenika tijekom odmora druži uz

omogućiti učenicima provesti slobodne sate ili

kreativne igre koje znaju i sami nositi od kuće te

slobodno vrijeme u čitanju, edukativnim igrama i

smo tako ostvarili pozitivno školsko ozračje.

druženju. Formiranje kutka je planirano u

mr.sc. Jasna Relja, pedagoginja savjetnica

Razvojnom planu škole za školsku godinu 2018./2019.

s

namjerom

čitalačkih, komunikacijskih

poticanja

i suradničkih

vještina te stvaranja pozitivnog radnog ozračja u učeničko slobodno vrijeme.

Prostor se nalazi u jednom dijelu hodnika razredne postojećim

nastave

i

školskim

opremljen

je

namještajem

te

didaktičkim

materijalima

prikupljeni

donacijama

koji

su

učitelja,

pedagoginje i učenika četvrtih razreda.

Kutak

je

jednim

dijelom

i

rezultat 22

RAZGOVORI

BROJ 14

PREPORUČAMO PROČITATI

23

1. a

5. c

3. razred PŠ Vinica

2. b

1. razred PŠ Vinica

Djelatnici škole