Interliber knjizica

SKD PRO SVJ ETA

/////// 20112015.

SKD Prosvjeta 2011-2015.

1

I

zdavačka djelatnost SKD “Prosvjeta” prvi je organizovan institucionalni pokušaj književnog evidentiranja i zbrinjavanja kulturnog doprinosa Srba iz Hrvatske. Niko od naših prethodnika nije mogao tome poslu posvetiti potrebnu pažnju, naša je inteligencija brinula krupnije brige, neko jugoslavenske, neko i svjetske, a očito im je nedostajao i nama tako poznat paničan strah od brisanja svih tragova.

Naša je namjera u ovom poslu dvostruka; vratiti u život nepravedno zaboravljeno i potisnuto, i otvoriti vrata živim autorima, izbjeglim krajišnicima i onima koji su ostali, bilo da zapišu životnu muku, bilo da se omogući publikovanje njihovih stručnih radova. Očuvanje i oplemenjivanje onog speci∫čnog sloja našeg nacionalnog identiteta koji se temelji na porijeklu iz Sjeverne Dalmacije, Like, Korduna, Banije, Slavonije, poželjno je i moguće, bez obzira na trenutnu destinaciju stvaralaca i korisnika.

Razvojni niz koji smo slijedili bio je logičan, od novina i časopisa, preko Kalendara i čitave serije otvorenih biblioteka, do priprema za Leksikon Srba u Hrvatskoj.

(Ovom proslovu kataloga iz 1998. mi danas nemamo što dodati. Ovo izdanje prezentira rad našeg izdavaštva u posljednjih pet godina.)

2

Branko Čolović

Sakralna baština dalmatinskih Srba ...I nama su danas u tragično promijenjenim okolnostima na dnevnom redu poslovi Ivića, Kostića i Vasića. Sve što smo preživjeli ovdje govori, pored ostalog, o značaju poslova koje su oni željeli pokrenuti. Govori, doduše, i o značaju kontinuiteta u tom radu, ali kreće se i na dug put, onda kad se može. Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta” ovu trojicu zaslužnih i njihovu davnu diskusiju, broji u red svojih zaslužnih prethodnika. Ono što smo mi danas na tom tragu dužni, a vjerujemo i osposobljeni, napraviti je, evidencija dostignuća i ostataka. Ova serija knjiga je početak tog posla... (Iz predgovora Čedomira Višnjića)

Višnjić, Vujasinović, Roksandić Glina ∞ 13. maja 1941.

...Srbi u Hrvatskoj danas imaju jedinstvenu poziciju kad su sjećanja i podsjećanja u pitanju.

U kolu novonastalih država i kultura, oni su zapravo jedini koji moraju čuti i tuđu istinu o samima sebi, i čuti je u vrlo neprijatnoj, do neprijateljskoj verziji. Od difamacije do zaborava. Utoliko naša manjinska politika sjećanja ima prvenstveno obrambeni karakter. Ovaj je dio srpskog naciona ujedno u situaciji da prati i dijelom učestvuje u rekonstrukciji javnog sjećanja u svojoj matičnoj nacionalnoj kulturi i državi...

(Iz predgovora Čedomira Višnjića)

SKD Prosvjeta 2011-2015.

3

Mile Maksić

Život i sudbina mog rodnog sela Suha Mlaka Ovo je treća knjiga Mile Maksića “Život i sudbina mog rodnog sela Suha Mlaka”, kojom zaokružuje opisivanje života i rada ljudi svoga sela kroz prohujalo vrijeme od 17022010. godine.

Drago Roksandić U Nin-u i Danasu

...Što je sve pritom imalo utjecaja da mi budu otvorena jedna i druga vrata ja doista ne znam. Znam što je sve s moje strane s time u vezi moglo imati učinka i, dakako, znam koliki sam intelektualni napor ulagao da bih profesionalno bio na razini očekivanja. Bilo je to moguće ponajprije zato što sam u dugome razdoblju od 1969. do 1989/1990. godine ∞ kažem, dugome, bar kada je ljudski život u pitanju ∞ živio između Zagreba i Beograda. Ovisno o stjecaju okolnosti, za neke sam bio “zagrebački Beograđanin”, a za druge “beogradski Zagrepčanin”. (Iz predgovora Drage Roksandića)

Nedeljko Dragić Vinko

...Njegov strip koji su nazivali i antistripom nije bio samo strip nego i stripovsko preispitivanje samog stripa, njegovih osobina, dosega i ograničenja. Strip se zvao “Tupko”, obično su u jednom redu bila četiri kvadrata-

4

sličice, obično je u svakoj bio samo glavni lik.Tupko, jednostavno nacrtan karikaturalan lik kojem se svašta događalo, ali ono što mu se događalo nisu bile samo zgode moguće u stvarnom životu nego i pustolovine moguće samo u svijetu stripa... (Iz predgovora Pere Kvesića)

Grigor Vitez

Izabrana djela I Povjerenje životu Izabrana djela II Oči traže svjetlost ...Lepota Vitezove pesme je u njihovoj jezičkoj ekspresivnosti i slikovitosti, u očaravajućoj jednostavnosti i lakoći stiha i lepršavosti zvuka. Iako je ova jedinstvena poetska imaginacija trajala kratko, jer je prekinuta ranom pesnikovom smrću, ona je ostavila snažan, neizbrisiv pečat u hrvatskoj i srpskoj književnosti. Grigor Vitez je sinonim za dečju poeziju.

Neponovljivi pesnik apoteoze detinjstva. (Nikola Vujčić)

Milan Milišić Nastrana vrana Milišić je svoju Nastranu vranu zamislio kao niz pesama iz života i rada nastrane vrane ali je u taj niz uneo i neke druge pesme za koje je smatrao da pripadaju istom žanru.

SKD Prosvjeta 2011-2015.

5

Nastrana vrana je pomalo i njegova biogra∫ja ispričana u ključu poezije za decu, u ključu satirične, ironične vizije savremenog sveta sa komunističkim predznakom, sveta u čijem je znaku Milišić proživeo svojih pedeset godina.

Milan Milišić Mu∫ca Jedan rukopis iz autorove zaostavštine, nevelik po obimu, ali više nego značajan po svome sadržaju i razumijevanju dječje psihe, može samo obradovati sve koji drže do modernog poimanja dječjeg svijeta i njegovih fenomena.

Đorđe Nešić Luk i voda, zavičajni rječnik s ušća Drave u Dunav Drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje knjige Luk i voda zadržalo je oblik rječnika, sada podijeljenog u jedanaest tematskih područja radi bolje preglednosti sadržaja i proširivanja mogućnosti čitanja. U drugo izdanje uvršteno je stotinjak riječi kojih nema u prvom izdanju a koje upotpunjuju tematske cjeline, ne u cilju sakupljanja što većeg broja riječi, nego stvaranja reprezentativnog leksičkog izbora i mogućnosti literarizacije pojedinih odrednica.

Nebojša Devetak Kao kad sneg krvari “Zaranjajući u stihove zbirke Kao kad sneg krvari, spuštamo se na talasu poetske istine u dubine reči, u

6

iskon jezika, u vlastito prabiće koje smo nehotice izgubili u vrtlogu vremena. Poniranjem u liriku Nebojše Devetaka bolno otkrivamo svet koji su napustili zvuci, svemir koji je odavno obezljuđen, samo što okupirani svakodnevnim tričarijama uz čiju pomoć vešto bežimo od sebe, to nismo ni primetili...” (Dragica S. Ivanović)

Dejan Rebić Rukopis o dubravama Tekst zbirke “Rukopis o dubravama” objavljujemo prema prvom osječkom izdanju iz 1963. godine. Iz tog su izdanja preuzete ilustracije slikara Predraga Golla. Kako je jedan od motiva ove naše knjige i onaj zavičajni, rukopisu je pridodana i pjesma “Gomirski manastir” iz prve Rebićeve zbirke “Pjesme”, koju je kao srednjoškolac objavio 1955. godine.

Luka Šteković Praške i neke prethodne pesme Pre četrdesetak godina Luka je boravio u Pragu i otud te PRAŠKE pesme, no ima u toj skupini pesama, sada daleko većoj nego što je 2005. godine isprva nameravao, i pesama koje jesu beogradske. Poeziju je on, očito, u toku svog skoro dvodecenijskog boravka, ređe pisao jer je pre ove zbirke, objavio samo 1996. godine zbirku TAČNO VREME u izdanju Književne opštine

SKD Prosvjeta 2011-2015.

7

Vršac. Budući da je bio pre svega, po svojoj vokaciji pesnik, posve je pravedno da i njegova poslednja, konačno uobličena knjiga, bude zbirka pesama.

Živko Bjelanović Antroponimija Bukovice Zahvaljujući promijenjenoj izdavačkoj politici ovog izdavača, Antroponimija Bukovice izlazi u njegovu izdanju iako je u gotovo identičnom rukopisu knjiga bila ponuđena Prosvjeti prije nego što su bili objavljeni njezini dijelovi izdavača u Splitu i u Beogradu. Autorovo je zadovoljstvo potpuno ne samo zato što će mu poslije tolikih godina biti na jednom mjestu objavljeni rezultati nekadašnjih istraživanja, i to sa svom cjelovitošću, nego i zato što će antroponimskim znakovima evocirati jedno vrijeme u životu naroda koji se pred kraj prošloga stoljeća poput zgode iz turskih vremena kad je bio izgnan iz svog matičnog prostora još jednom našao na raspuću.

Boris Vrga Đorđe Petrović Akvareli Najnovijom studijom posvećenom akvarelnom opusu slikara Đorđa Petrovića, Boris Vrga se ponešto zemljopisno odmaknuo od svojih afektivnih težišta, ali ne toliko da bi izgubio tlo pod nogama. Naime, karlovačko četveroriječje organski se nastavlja na sliv što ga oplakuju vode Siska i Petrinje, pa je iskorak nevelik i logičan. Premda je Vrga otvoren i prema drugim i drugačijim motivskim preferencijama 8

ili stilskim izborima, neosporno je da ga posebno potiče program ”antejskog dodira” sa zavičajem i ekspresivne preobrazbe konkretnoga ishodišnog krajolika

Srpska pravoslavna mitropolija karlovačka ur. Mata Kosovac Popis Karlovačke mitropolije koji je sačinio Mata Kosovac bio je jedan od najdetaljnijih i najopširnijih popisa neke od autonomnih ili autokefalnih pravoslavnih crkava koji su nastali na prostorima na kojima je živeo i srpski narod. Knjiga se odnosi na autokefalnu pravoslavnu crkvu, koja je baštinila tradicije Pećke patrijaršije, i delovala kao jedna od pomesnih crkava u kanonskom jedinstvu sa vaseljenskim pravoslavljem.

Namera Uredništva i samog Kosovca bila je da Popis, zajedno sa Statističkim godišnjakom Srpske pravoslavne mitropolije karlovačke po podacima od 1905. godine, pruži iscrpnu i potpunu sliku stanja Karlovačke mitropolije i njenih eparhija u 1905. godini.

Milan Pribićević Grke kapi ... Danas, poslije svega, u književnom djelu Milana Pribićevića imamo jedinstveno i upečatljivo svjedočanstvo o životu banijskog seljaka s kraja osamnaestog i početka dvadesetog vijeka, ali i jednog relevantnog literaranog svjedoka jedne manje poznate srpske seobe dvadesetog vijeka ∞ one sa prostora današnje Hrvatske (Lika, Kordun, Banija) na Kosovo, koja se odigrala neposredno poslije završetka

SKD Prosvjeta 2011-2015.

9

Prvog svjetskog rata. Milan Pribićević je bio i ostao najveći pripovjedač Banije; kako njenih sela i seljaka, tako i varošica i varošana....

Čedomir Višnjić Gajeva 4 ∞ Bilješke i razmišljanja ...Cilj ovog rada je bio barem trostruk: —prezentovati novi “Srbobran” i “Srpsko Kolo” u cjelini njihove političke uloge i autorskog doprinosa, —objaviti jedan dobar izbor građe, gotovo primarnog karaktera za historiju Srba u Hrvatskoj, a relevantne i za historiju hrvatskog i srpskog naroda, —stvoriti hroniku zbivanja u Hrvatskoj i okruženju pred Prvi svjetski rat.

Znali smo pri tom da je drugima samo donekle zanimljivo ono što je Srbima i ovoj redakciji glavno; (pri) povijest o stvaranju nikad dovršenog, i izvana uglavnom negativno de∫nisanog etno-entiteta i identiteta Srba u Hrvatskoj...

Izabrana dela Mite Kostića I

Kulturno-istorijska raskrsnica Srba u XVIII veku Odabrane studije

Izabrana dela Mite Kostića II

Grof Koler kao kulturno-prosvetni reformator kod Srba u Ugarskoj u XVIII veku Srpska naselja u Rusiji: Nova Srbija i Slavenosrbija Srpske privilegije od 1690. do 1792. god. (koautor Jovan Radonić)

Izabrana dela Mite Kostića III Iz istorije Srba u Ugarskoj i Austriji XVIII i XIX veka

10

Miloš Kordić Šuma ... Puca mi oko od težine u koju se prije ovog vremena bojažljivo skupilo.

Sad papir podnosi onaj život za koji se nekad mislilo da nije tako gust i skroz počupanih obrva, bez kape. Drugačije je ovo vrijeme, učiće neka druga djeca: kako nam je bilo lijepo, s povezom preko očiju.

Branimir Kršić Razgovor sa Stevanom ...Željan sam svetoga, ali ∞ gorim od nevinog bluda! (Šta dušu mirom da zgrije, kad već je zalede vatre...)

Ja živim, Gospode, samo: tvoja da svjedočim čuda.

Ovo je udesna ura kad mrtvi kroče iz raka.

Dok dišem ∞ molim za čudo!

(Ali mu ne tražim znaka.)

Il‘ će i noći i mene ludilo sobom da satre...

SKD Prosvjeta 2011-2015.

11

Dara Sekulić Zapisi o bilju ...”Ja ne sjedim pa pišem, nego ja živim svoju poeziju.

Nosim olovku u ruci, hodam šumama, obalama rječica i hvatam svoju misao da mi ne pobjegne. Ako slučajno nemam papir i olovku, ja se već za deset minuta neću sjetiti svoje misli, ona je otišla, pobjegla”...

Branko Čolović Manastir Dragović Prva naučna monogra∫ja manastira koji je uz manastire Krka i Krupa nesumnjivo najznačajniji sakralni objekat pravoslavne provenijencije u Dalmaciji.

Pisana sa punom naučnom kritičnošću prema izvorima i uvriježenim istinama, opremljena brojnim kolor i crnobijelim ilustracijama, ova knjiga predstavlja kapitalan doprinos historiji crkve i kulture Srba u Hrvatskoj.

Miloš Kordić Komogovina “Ovdje, u prognaništvu, izbjeglištvu, svejedno, a ima tome već dobrih godina, počela su da me progone rasuta, sva u kojekakve komadiće izrezana i crno-bijela i u čudne boje prirode obojana sjećanja na Komogovinu koja me je rodila, hranila, učila, rasla. Počele su da me sustižu slike doline u koju se smjestila, slike njenih šuma, ptica, slike bregova, potoka, izvora, slike Sunje ∞ rijeke naše male... U isto vrijeme progonio me i žal za građom o Komogovini, koju sam godinama skupljao, a ona ostala”...

12

Goran Dakić Petodinarke Roman za djecu “Petodinarke” govori o Željku Niševiću, dječaku koji je sa porodicom, nakon “Oluje”, izbjegao u Dalj i čiju su potresnu priču njegovi razredni drugovi, koji ga do tada i nisu primjećivali, saznali nekoliko mjeseci nakon njegovog prvog ulaska u njihov razred. Roman je podijeljen u četiri poglavlja ∞ dva su iz dječjeg rakursa, dva govore odrasli, od kojih je jedan tamošnji nastavnik istorije, također prognanik. Roman ima 50 stranica, a priču prati i 12 crteža.

Srđan Orsić Čegrst i kamašne ∞ Eseji o delu Slobodana Selenića “U ovoj knjizi sakupljeni su eseji o delu našeg poznatog, čitanog i cenjenog romanopisca i dramskog stvaraoca Slobodana Selenića, koje sam u periodu od decembra 2010. do juna 2013. u okviru master i doktorskih studija na Odseku za srpsku književnost Filozofskog fakulteta u Novom Sadu pisao i u periodici objavljivao... U godini u kojoj obeležavamo osamdesetogodišnjicu od rođenja Slobodana Selenića, ovom knjigom nastojim da skrenem pažnju na svevremenost njegovih dela, koja od trenutka svoga nastanka do današnjih dana nisu izgubila ni malo na svojoj popularnosti, ali ni na aktuelnosti tema kojima se autor bavi, a kojima mi pristupamo teorijom novog čitanja ...”

SKD Prosvjeta 2011-2015.

13

Borivoj Čalić Tragovi u trajanju ∞ Portreti i skice ...Ova knjiga obuhvatila je nekoliko desetina ličnosti poniklih u vukovarskom kraju ili na druge načine vezanih uz njega. One su svojim delom i naporima ostavile vidan trag u srpskom duhovnom prostoru na području brojnih oblasti kojima su se bavile, od književnosti i umetnosti, do prosvete, politike i raznih grana nauke, uklapajući se i u glavne tokove kulture svog doba. Neke od njih danas nam izgledaju skrajnute u pamćenju, neke su i danas žive.

A sve su prikazane na tragu one osnove koja svoj izvor nalazi u školjki činjenica.

Miloš Okuka

U vrtlogu matice ∞ Doprinosi krajiških pisaca razvoju srpskog književnog jezika u prvoj polovini 19. stoljeća Razvoj književnog jezika kod Srba tokom 18. vijeka bio je određen opštim književnim tokovima i istorijskim i društvenim okolnostima koji su sadržavali snažne elemente diskontinuiteta.

Srbi su u 18. vijek ušli sa dva književnojezička izraza, sa srpskoslovenskim i narodnim.

Srpskoslovenski jezik je bio, praktično, okoštao i mrtav jezik, a narodni jezik nije bio toliko izgrađen da bi preuzeo sve funkcije u društvu koje ima jedan književni jezik, odnosno koje su namijenjene jednome civilizacijskom idiomu. U složenim društvenim i kulturnim okolnostima oko 1740. godine došlo je do prihvatanja i trećeg književnojezičkog izraza ∞ ruskoslovenskog jezika...

14

Tanja Oluić Musić Velik si onoliko koliko si mali ...Svaka od tih pjesama i priča na neki je način sjećanje na djetinjstvo i vrijeme odrastanja, igre i snova. Sabrali smo ih tokom osamnaest godina izlaženja ”Bijele pčele” u kojoj jedna rubrika nosi naslov ”Kad sam bio mali / Kad sam bila mala” i razvrstali u azbučnik. Neki su rođeni u Hrvatskoj, a žive i stvaraju u Srbiji, a drugi su rođeni u Srbiji i Republici Srpskoj, a žive i stvaraju u Hrvatskoj.

Autori ne pripadaju istoj generaciji, ni istom književnom pravcu. Ono što ih zbližava jeste želja da zauvijek ostanu mali, zapravo da budu ”veliki onoliko koliko su mali”.

Jelena Buinac Ostavila sam ključ srca pod kamenom ...Unatoč svemu, unatoč tugama i sjetama koje je nosila u sebi, unatoč svim zlima i nepravdama koje su joj učinili drugi ljudi u ono mirnodopsko doba i u ono ratno doba poslije 1990. godine ∞ Jelena Buinac je od svoga života uspjela napraviti pjesmu. Još kritički nedovoljno ocijenjena i nepravedno zaturena među pjesnicima druge polovice XX st. u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Njezino pjesništvo čeka svoje vrijeme, Jer, pjesništvo Jelene Buinac kao da nije od onoga i ovoga vremena. Od vremena kada je nastajalo, u drugoj polovici XX st., kao ni od vremena početka XXI st., kada se povuklo u tišinu knjiga i biblioteka.

Goran Babić Nebesa (jedan srpskohrvatski roman) Novi roman ovog posljednjeg jugoslavenskog pisca, kako često sam sebe naziva, bavi se zanimljivom temom na tom tragu. Sve je u ovoj knjizi, očekivani, izazov autora.

Od podnaslova, “jedan srpskohrvatski roman”, do forme, koja uključuje pjesme,

SKD Prosvjeta 2011-2015.

15

fotogra∫je, autorove političke stavove, autorove životne stavove i opredjeljenja, sadržana u teoriji i praksi slobodnog mišljenja i stvaranja boljeg svijeta kroz jugoslavenski komunistički pokret, tu udvostručenu utopiju...

Mladen Blažević Ilirik Novi Blaževićev roman obećava malo kompaktniji zalogaj za nešto zahtjevnije literarne apetite. Smješten u ovdašnji geografski prostor prvih godina takozvane nove ere, roman nudi temeljito proučen, ali i autorskom maštom spretno nadopunjen povijesni background ustanka Ilira protiv Rimskog Carstva, u čijem se podtekstu, međutim, jasno ocrtavaju i paralele s aktualnim stanjem na istim prostorima, što nikako ne treba tumačiti kao autorski bijeg u neku malčice sigurniju povijesnu metaforiku, nego kao jedan u nizu načina da se suvereno i neuvijeno progovori o stvarnosti, tek ovaj put na najmanje dvije međusobno duboko prožete razine.

Slobodan Grubač Pronađene pjesme Nova zbirka pjesama ovog dalmatinskog autora, po prvi puta u izdanju “Prosvjete”. Uz poeziju objavljivao je književne kritike, humorističke priloge i novinske članke u gotovo pedesetak časopisa i novina.

Grubač je zastupljen u desetak zbornika i pregleda poezije, te u nekoliko antologija. Za vrijeme rata, kao prognanik iz Drniša, sa suprugom Brankom boravio je u Baškoj Vodi, odakle je (u raznim 16

školskim godinama od 1991. do 1996., kada se vraća u Drniš) odlazio na posao u osnovne škole u Makarskoj, Podgori, Živogošću i Zaostrogu.

Aleksandra Kučeković Sakralna baština Srba zapadne Slavonije Novo izdanje u sklopu projekta Registar kulturne baštine Srba u RH, stvoriće dugo očekivani, potpuno naučno-istraživački zasnovan pregled sakralne baštine navedenog područja, uz značajnu napomenu da je riječ o poduhvatu “u posljednji trenutak”, s obzirom na nezavidne uslove u kojima pomenuta baština u najvećem dijelu nepovratno propada. Tek djelimična njena očuvanost, kao i značajno suženi dostupni, a ovom prilikom prvi put proučeni arhivski izvori, potrebu stvaranja i publiciranja ovako cjelovite studije čine još urgentnijom.

Johen Kelter Dogodine u Sarajevu ... Motivi s putovanja po nekadašnjim jugoslavenskim krajevima česti su u Kelterovim pjesmama. Nastojao sam da im se i u ovom izboru dade prikladan prostor. To su slike s putovanja po Dalmaciji, Mostaru, Sarajevu, Beogradu, Zagrebu, čitanje Crnjanskoga (Kelteru je omiljena knjiga ‘Dnevnik o Čarnojeviću’) i, posebno, stihovi Izeta Sarajlića. Posebno mjesto u odnosu Kelterovu prema Sarajevu ima gradsko Jevrejsko groblje, mjesto njegova podsjećanja na porijeklo (majka Kelterova je bila Jevrejka). Iz te veze je i naslov ovoga izbora ‘Dogodine u Sarajevu’...

SKD Prosvjeta 2011-2015.

17

Ljetopis SKD “Prosvjeta” (sv. I-XX) “Ljetopis” donosi izbor književnih, znanstvenih i publicističkih tekstova na osnovnu temu; prošlost, sadašnjost i perspektive Srba u Hrvatskoj. Da bi se naglasila trajnost i vrijednost pojedinih svezaka ovog almanaha SKD “Prosvjeta” će donositi i prijevode tekstova od važnosti za istoriogra∫ju Hrvata i Srba koje do sada nismo imali na našem jeziku.

Srbsko-dalmatinski magazin (sv. I-X) Od svog izlaženja, a evo već deseti broj pred čitaocima, Srbsko-dalmatinski magazin njegujući tradiciju svog slavnog prethodnika istrajava na obradi speci∫čnih tema. Gotovo u prosvjetiteljskom duhu iz pera istoričara umjetnosti, istoričara književnosti, teologa i spisatelja najširih interesovanja gradi sliku nas samih, nekada i sada.

Otvorenost, objektivnost i činjenička utemeljenost su one osobine koje su bez obzira na nacionalni predznak preporučivale ovaj godišnjak. Izlazi u Splitu naporom srpske zajednice, a pod pokroviteljstvom Savjeta za nacionalne manjine.

“Prosvjeta” (1994-2015) novine za kulturu Redizajnirano centralno glasilo Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta”. Ovaj časopis za kulturu i društvena pitanja pokrenut je 1943. godine pod nazivom “Srpska riječ”.

18

“Bijela pčela” (1994-2015) list za svu djecu Svojim bogatim, raznovrsnim edukativno-zabavnim sadržajem, “Bijela pčela” nije samo list za svu djecu, već i za cijelu obitelj, za sve, koji su bez obzira na godine, očuvali u sebi dijete...

“Slijepi putnik” (br. 1-2) Novi časopis za književnost i umjetnost SKD “Prosvjete” — Pododbora Rijeka, objavljen je u listopadu 2012. g. Uz standardne rubrike poezije i proze, časopis sadrži i međužanrovski uređene rubrike kao što su aforizmi, dramski tekstovi za uprizorenje, putopisi, članci iz ladice, eseji te likovnu izložbu. Podjednako zastupljujući književnike iz Hrvatske i književnike iz Srbije, časopis “Slijepi putnik” most je između dviju kulturno bliskih sredina, urbano orijentiran i usmjeren propitivanju suvremenih literarnih tema.

Artefakti (1994-2012) Izvori za historiju Srba u Hrvatskoj

Časopis “Artefakti” koji izlazi od 1994. godine, najznačajnija je publikacija za historiju srpske pravoslavne zajednice u Rijeci.

Znanstveno vrijedni dokumenti sadržani u časopisu, svjedoče o povijesti Srba u Hrvatskoj i pravoslavlju u gradu Rijeci, a neki od svezaka nose nazive: “Matica vjenčanih parohije Svetog oca Nikolaja u Rijeci 17821860”, “Knjiga krštenih 1781-1860”, “Knjiga umrlih 1782-1860”, “Gradnja hrama Svetog oca Nikolaja u Rijeci”, te “Inventar hrama Svetog oca Nikole u Rijeci”.

SKD Prosvjeta 2011-2015.

19

70

SKD “Prosvjeta” Zagreb, Berislavićeva 10 Tel. 00 385 1 4872 480 Faks. 00 385 1 4845 364 E-mail: skdprosvjeta@skdprosvjeta.com IBAN: HR3623600001101412121 SWIFT: ZABAHR2X Predsjednik Čedomir Višwić Generalni sekretar Срђан Татић www.prosvjeta.net 20