NAPORI I MJERE ZA OČUVANJE GLOBALNE BIORAZNOLIKOSTI U pola stoljeća izgubili smo dvije trećine populacija divljih životinja

– Sada kada imamo globalni sporazum, potrebna je hitna akcija! Ne smijemo dozvoliti da se ponovi situacija s pariškim klimatskim dogovorom, koji je godinama čekao na provedbu – ističe Petra Boić Petrač iz WWF Adrije.

Populacije divljih životinja u posljednjih 50 godina u prosjekusumanjeza69posto, a posebno se ističu populacije slatkovodnih vrsta koje su smanjene za nevjerojatnih 83 posto. Ovi podaci objavljeni su povodom ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog danabiološkeraznolikosti(22. svibnja), a rezultat su istraživanja kojeg provodi svjetska organizacijazazaštituprirode WWF (World Wide Fund for Nature).

Globalni sporazum

Iako je sredinom prosinca 2022. godine usvojen novi Globalni okvir za bioraznolikostizKunmingaiMontreala, pravi posao u zaštiti biljnog i životinjskogsvijetatenjihovih staništa tek predstoji. Globalni okvir za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala sadrži ključne ciljeve kojim obvezuje strankeKonvencijeobiološkoj raznolikosti na zaštitu 30 posto svjetskog kopna i mora, restauraciju 30 posto degradiranih kopnenih, slatkovodnih i morskih ekosustava, pokretanje hitnih mjera za zaštitu vrsta i očuvanje genetske raznolikosti, smanjenje rizika od zagađenja iz svih izvora, značajno smanjenje rizika od pesticida i štetnih kemikalija te osiguravanje održivog upravljanja površinama pod poljoprivredom, ribarstvom i šumarstvom uz primjenu praksi bliskih prirodi.

–Sadakadaimamoglobalni sporazum, potrebna je hitna akcija! Ne smijemo dozvoliti da se ponovi situacija s pariškim klimatskim dogovorom, kojijegodinamačekaonaprovedbu.Znanostjejasna,stanje prirode ozbiljno je narušeno, a donositelji odluka zaštitu prirode čim prije moraju uvrstitiuprioritetneteme–ističe Petra Boić Petrač, direktorica komunikacija u regionalnom uredu WWF Adrija.

”Bioraznolikost je mreža života na zemlji. Čak 80 posto ljudi koji žive u ruralnim područjimauzemljamaurazvoju oslanja se na tradicionalne biljne lijekove za osnovnu zdravstvenu skrb. Više od 70 posto prirodnih površina prenamijenjeno je u obradive površine. Bacanjem čak 40 posto hrane na globalnoj razini, uzalud smo uništili tu bioraznolikost”, piše u Izvještaju o stanju planeta kojeg je objavio WWF.

Krivci – Gubitak bioraznolikosti velika je prijetnja za sve nas. Tu treba posebno istaknuti i poslovni sektor koji snosi poveći dio krivnjeivrijemeje da se uključe u zaustavljanje uništavanja biološke raznolikosti. Zajedno s vladama, oni bi trebali namaknuti sredstva koja će osigurati provedbu Globalnogsporazumaiživotu skladusprirodom.WWFnudi ekspertizu i alate da pomogne korporacijama, ali nam iznad svega, uz odlučnost, trebaju i konkretne mjere – dodaje Boić Petrač.

Više od 70 posto prirodnih staništa pretvoreno je u obradive površine, a bacamo čak 40 posto proizvedene hrane

Prije samo deset godina WWF je u tadašnjem Izvještajuostanjuplanetaukazivao da su populacije divljih vrsta smanjene za oko 30 posto uodnosuna1970. godinu. Danas se pak govori o smanjenju od čak 69 posto! – Ubrzani tehnološki i industrijski razvoj, ali prije svega nebriga vlada, kompanija pa i svakoga od nas pojedinačno, dovela je čovječanstvo do vrlo zabrinjavajuće situacije i zato se moramo posvetiti prirodi da bi i ona bila tu za nas – zaključuju iz WWF-a.