UTJECAJ MODERNIH TEHNOLOGIJA NA MENTALNO ZDRAVLJE MLADIH

Današnje generacije odrastaju u cyber prostoru, moderni život nezamisliv je bez informatičkih tehnologija. Od trenutka kad postanu svjesni sebe, mladi su ljudi već u dodiru s računalom, mobitelom, internetom, te virtualni svijet postaje stvarnost…

RODITELJI − DOBAR MODEL PONAŠANJA Osim svih dobrobiti koje nam daju nove tehnologije, statistike koje su nam dostupne govore da većina djece ima pristup internetu - čak 89 % putem mobitela, a 68 % djece ima Facebook profil prije 13. godine. U kontaktu s ovim tehnološkim čudima provode dnevno i do 7 sati, a u školi oko 4 sata. Američka pedijatrijska akademija upozorava da djecu mlađu od 2 godine nije potrebno izlagati medijskim sadržajima.

Neosporno je da nove informatičke tehnologije imaju snažan utjecaj na mentalno zdravlje, pozitivan i negativan te se u ovom novom vrlom svijetu mlada osoba mora pažljivo kretati, živjeti i funkcionirati

UTJECAJ MODERNIH TEHNOLOGIJA UTJECAJ MODERNIH TEHNOLOGIJA

dr. sc. Vjekoslav JELEČ, dr. med., specijalist neurokirurg

Duži boravak uz TV kod djece usporava razvoj govora i jezika (nedovoljno razgovora i komunikacije), ali i pogoduje pretilosti zbog smanjene tjelesne aktivnosti. Opasnost donosi i izlaganje agresivnim sadržajima što dovodi do poremećaja spavanja kod djece u dobi od tri do pet godina, te agresivnosti. Više vremena provedenog uz ekran u ranoj dobi dovodi do poremećaja pažnje u dobi od oko sedam godina. Američka pedijatrijska akademija preporučuje ograničenje vremena uz ekran na sat-dva dnevno. Također, potrebna je uspostava soba bez ekrana (spavaća soba, blagovaonica). Utjecaj suvremenih tehnologija ovisi o: izloženosti, ravnoteži i sadržaju, a važna je i roditeljska uključenost. Važno je koliko se vremena provodi i koje je vrijeme korištenja TV-a, računala ili mobitela. Potrebno je naći ravnotežu u odnosu na tjelesnu aktivnost, čitanje, pisanje, crtanje, igru s vršnjacima i obitelji. U sadržajnom smislu važna je primjerenost dobi (izbjegavati agresivne i seksualne sadržaje, a potencirati edukativne). Edukativni programi učinkoviti su kod djece starije od dvije godine jer potiču socijalne i jezične vještine, kao i spremnost za školu. Tad se može razvijati podrška učenju i razvoj digitalne pismenosti. Roditeljska uključenost jako je važna jer potpomaže razvoju kontrole i usmjeravanju prema konstruktivnim načinima kori štenja tehnologije. Za razvijanje kritičnosti prema dostupnim sadržajima i podučavanje strategije sigurne upotrebe, roditelji su dobar model ponašanja. OVISNOST O INTERNETU − BIJEG OD STVARNOSTI Oko 30 % djece i samo kaže da bi trebalo manje vremena provoditi na internetu, a svako deseto dijete zanemaruje svoje obveze i nedovoljno spava zbog interneta. Danas sasvim sigurno postoji ovisnost o internetu i tako se tretira u praksi. Većina se stručnjaka slaže da postoji mogućnost razvoja ovisničkog ponašanja – ova ovisnost spada u grupu bihevioralnih ovisnosti.

Utjecaj suvremenih tehnologija ovisi o: izloženosti, ravnoteži i sadržaju, a važna je i roditeljska uključenost. Važno je koliko se vremena provodi i koje je vrijeme korištenja TV-a, računala ili mobitela. Potrebno je naći ravnotežu u odnosu na tjelesnu aktivnost, čitanje, pisanje, crtanje, igru s vršnjacima i obitelj

Prekomjerno igranje internetskih igara česta je pojava. Kriterij za ovu ovisnost ogleda se u pojavi zaokupljenosti internetom, osobe su nemirne i razdražljive kad nisu u stanju biti na inter netu. Dojam koji ostavljaju ovisne osobe ogleda se u tome da gotovo 1/3 njih misli da trebaju manje vremena provoditi na internetu, ali i oni koji su pored njih fokusirani su na internetske sadržaje i zapostavljaju druge interese i aktivnosti. Internet je često i bijeg od okruženja i stvarnosti, oblik emocionalne regulacije, bježe na internet od tuge i neugodnih osjećaja. Internet je svijet mogućnosti jer omogućuje učenje i razvijanje interesa, izvor je informacija o osjetljivim temama, pomaže u razvoju identiteta, omogućuje veću povezanost s vršnjacima, olakšava komunikacije s drugima djeci koja su sramežljiva, socijalno anksiozna ili marginalizirana. No, ovaj svijet izlaže mladu osobu i određenim rizicima. To se ponajprije odnosi na izloženost neprimjerenim sadržajima, elektroničko i seksualno nasilje, krađu identiteta, prekomjerno korištenje interneta, računalne viruse. Gotovo 85 % roditelja internet smatra najrizičnijim medijem, a 34 % djece prihvaća zahtjeve za prijateljstvom od nepoznatih osoba, dok čak 21 % iznosi da bi otišlo na susret s osobom koju su upoznali online. Delikatnost elektroničkog nasilja je u odnosu na ono licem u lice što može biti prisutno 24 sata, svih sedam dana u tjednu.

NA MENTALNO ZDRAVLJE MLADIH NA MENTALNO ZDRAVLJE MLADIH

Sadržaj postaje dostupan velikom broju ljudi, može povećati osjećaj ranjivosti i dovesti do težih posljedica. Odsustvo fizičkog kontakta (anonimnost) i nedostatak socijalnih i fizičkih znakova kontakta sa žrtvom otežava kod počinitelja prepoznavanje štete i smanjuje osjećaj kajanja i odgovornosti, te može produbiti nasilna ponašanja. Oko 35 % žrtava ne zna tko je počinitelj, osjećaj nesigurnosti se pojačava, a traumati zacija je veća. DJEVOJČICE SU ČEŠĆE ŽRTVE, A DJEČACI POČINITELJI Istraživanja govore da je dob 15-16 godina najrizičnija skupina za doživljavanje i činjenje nasilja. Djevojčice su češće žrtve, a dječaci počinitelji. Vrhunac nasilnih ponašanja je u 7. i 8. razredu osnovne škole. Počinitelji vršnjačkog nasilja šest puta češće postaju žrtve. Rizična ponašanja uz dijeljenje osobnih podataka i informacija povećavaju rizike. Smetnje povezane s doživljavanjem cyberbullynga emocionalne su, psihosocijalne (uznemirenost, ljutnja, tuga, depresivnost, anksioznost, narušeno samopoštovanje, suicidalnost), otuđenost, teškoće u ponašanju, ali i teškoće u školskom funkcioniranju (nagli pad školskog uspjeha, narušena koncentracija, frustracija, povećan broj izostanaka iz škole, doživljavanje škole kao nesigurnog mjesta). Kod djece je kao oblik prevencije važno znanje o sigurnosti interneta te negativni vršnjački stavovi o vršnjačkom nasilju. Uputno je imati i roditeljsku pomoć i potporu kod korištenja interneta. Od prvorazrednog značaja je i usmjeravanje dječjeg online po našanja. Znanje o tehnologiji daje sigurnost u odgovornom kori

Roditeljska uključenost jako je važna jer potpomaže razvoju kontrole i usmjeravanju prema konstruktivnim načinima korištenja tehnologije. Za razvijanje kritičnosti prema dostupnim sadržajima i podučavanje strategije sigurne upotrebe, roditelji su dobar model ponašanja

štenju, važna je edukacija o tom problemu roditelja i nastavnika. Važno je razvijati suportivnu školsku klimu i promjenu socijalnih normi, razvijati i preventivne programe u ovom smislu. Potrebna je dostupnost potpore odraslih, također i osnaživanje vršnjaka podizanjem svijesti o cyberbullyingu, podučavanje o korištenju i ispravnom reagiranju. Važno je mijenjati socijalne norme, tj. izraziti negativne stavove o vršnjačkom nasilju. Ako se već dogodi ovakav oblik nasilja, potrebno je uključiti roditelje, školu, policiju – Centar za socijalni rad, liječnike, psihologe, pružatelje usluga. Najlošiji su savjeti: Jednostavno isključi internet, Samo ih ignoriraj, Vrati im, Prestani se zamarati, Da nisi stavila takvu sliku online, ne bi bilo problema.

Istraživanja govore da je dob 15-16 godina najrizičnija skupina za doživljavanje i činjenje nasilja. Djevojčice su češće žrtve, a dječaci počinitelji. Vrhunac nasilnih ponašanja je u 7. i 8. razredu osnovne škole. Počinitelji vršnjačkog nasilja šest puta češće postaju žrtve

Roditelji u situaciji kad je dijete doživjelo nasilje trebaju obavi jestiti školu i policiju, osigurati čuvanje podataka koji dokazuju vršnjačko nasilje, tražiti potporu stručnjaka za dijete, osvijestiti posljedice ako je dijete činilo nasilje. Potrebno je također razgo varati o djetetovim motivima i shvaćanju situacije. Škola ima svoj dio odgovornosti – u prvom redu to je suradnja s roditeljima i poštivanje zakonskih okvira. Edukacijski su razgovori s djetetom koje čini nasilje obvezni. Najveći broj djece ignorira neprimjerena online ponašanja prema drugima (gotovo 90 % djece), a potpora nasilju može biti aktivna i pasivna. Neosporno je da nove informatičke tehnologije imaju snažan utjecaj na mentalno zdravlje, pozitivan i negativan, te se u ovom novom vrlom svijetu mlada osoba mora pažljivo kretati, živjeti i funkcionirati.