9 minute read

Životni stil

Intervju:

Vladislava Milovanović @in_love_with_artandfashion

Advertisement

Fotografije: ptivatna arhiva

U moru najrazličitijeg sadržaja na društvenim mrežama, vrlo brzo izdvoje se pojedinci koji u svojoj oblasti imaju sveobuhvatno znanje, ali su uvek spremni da uče, istražuju i sve to podele sa ljudima koji ih prate. Jedna od takvih je i Nevena Kovačević koju znamo kao autorku stranice „ Putevima srpske istorije“. Na svom profilu, Nevena nas kroz zanimljive priče upoznaje sa značajnim istorijskim ličnostima i mestima, ne samo u našoj zemlji, već i na svim onima mestima gde putuje povezuju- ći priče tih mesta sa pričama iz srpske istorije, tradicije i kulture. Na taj način, učimo i o tome koliko su razlike lepe, ali i tome da, koliko god bilo različitosti na svetu, mnogo je i sličnosti u različitim kulturama.

Kada si najpre osetila, a onda i odlučila da će istorija biti tvoj životni poziv i put? Istoriju sam zavolela sa pet godina, a po dobijanju istorije u osnovnoj školi ta ljubav je samo dodatno porasla. Već u osmom razredu sam bila sigurna da želim da upišem Filozofski fakultet u Beogradu, smer istorija.

Povezala si istoriju i putovanja, i tako je nastala Instagram stranica „Putevima srpske istorije” koja broji skoro 30.000 pratilaca. Kako si došla na ideju da znanja iz oblasti istorije našeg naroda, ali i nekih drugih kultura, prezentuješ na ovaj način?

U momentima kada smo često preplavljeni lošim vestima svima nam je potrebno utočište koje će nam pružiti nadu, a kako bismo shvatili šta nam se dešava, moramo razumeti i šta nam se dešavalo, te da bismo znali kuda dalje, svakako je potrebno biti informisan, ali i ispunjen smislenim sadržajima koji hrane dušu i vraćaju nas na put zajedništva, empatije i ljubavi.

Stranicu „Putevima srpske istorije“ sam napravila u avgustu 2021. godine, a mesec dana pre toga se desilo da mi je preminula baka za koju sam bila vezana, a kasnije se i kućni ljubimac kog sam neizmerno volela ozbiljno razboleo. To je bio veoma težak period u mom životu i želela sam da se okupiram nečim što volim kako bi mi to odvuklo pažnju. Kako mnogo volim da fotografišem, putujem, pišem i naravno obožavam istoriju, odlučila sam da sva navedena interesovanja spojim i napravim Instagram istranicu. Zamisao je bila da ljudima priblizim neke destinacije iz ugla zaljubljenice u istoriju i stavim akcenat na istoriju i kulturu nekog mesta, da pišem o nekim manje-više poznatim pričama, događajima i ličnostima iz nacionalne istorije, ali potkrepljena naučnom literaturom, izvorima i predavanjima profesora sa fakulteta. Videla sam da ogroman broj Jutjub kanala, sajtova i stranica koji se bave istorijom ne rade ljudi iz te struke, uglavnom su to pričanja i pisanja u stilu autohtonističke škole, te sam želela da ljubiteljima istorije i onima koji žele da saznaju više pružim jedno neformalno mesto sa tačnim informacijama. Uz nabrojano, cilj mi je bio da kada otputujem u neku zemlju napravim sponu sa istorijom te zemlje i Srbije, i objasnim recimo kakve su imale odnose kroz istoriju i tome slično. Kada sam bila u Budimpešti, ljudi koji prate stranicu su se oduševili koliko i tamo može da pronađe i obiđe zaostavštine Srba.

Verujem da na svojim brojnim putovanjima i sama dosta učiš. Nedavno si posetila Trebinje i Dubrovnik. Šta je najzanimljivije što si otkrila na ovom putovanju?

Tako je, gde god odem otkrijem dosta zanimljivosti. Posle putovanja vratim se bogatija novim saznanjima i iskustvima. Kao ljubiteljki istorije i starina, u Dubrovniku mi je bio fascinantan stari grad, moćne zidine koje ga vekovima krase, mnoštvo crkvi sa baroknim ukrasima, a poseban utisak na mene je ostavila crkva Svetog Ignacija u kojoj se nalazi retka (za ovaj deo Evrope) pećina posvećena Svetoj Bogorodici.

Što se tiče Trebinja, najveći utisak je na mene ostavio magični zalazak sunca sa brda Crkvine sa kog se vidi ceo grad i manastiri u okolni grada iz IV veka (Tvrdoš i Zavala).

U kojoj meri mladi ljudi danas imaju razvijenu svest o značaju istorije za naš život? Zbog čega je, prema tvom mišljenju, ona tako značajna?

Moje mišljenje je da danas postoje 3 grupe mladih, dece i tinejdžera kada je reč o razvijenosti svesti o značaju istorije. Jednoj grupi je istorija veoma dosadna, uče je zbog ocene u školi; druga grupa, pogotovu muška populacija koja je desničarski orijentisana, na društvenim platformama često prati ljude koji iznose laži o nacionalnoj istoriji i zaslepljena je pričom o Srbima kao autohtonističkom narodu na Balkanu. I postoji treća grupa koja je najređa, a to su mladi ljudi koji shvataju značaj istorije na pravi način i interesuju se za nju. Mislim da na to imaju veliki uticaj i roditelji koji od malih nogu decu mogu da podstaknu da imaju afinitete prema kulturi i istoriji time što će ih voditi u muzeje, dosta im čitati, voditi ih na putovanja ili izlete gde mogu videti verske objekte, tvrđave, dvorce, te se na taj način zainteresovati za istoriju. Naravno veliki uticaj na decu i mlade imaju i profesori istorije koji im mogu približiti ovu nauku na autentičan način i podstaći ih da razumeju značaj istorije. Prema mom mišljenju istorija je nezamenjiva jer ona nas uči raznim značajnim temama koje spadaju i pod opštu kulturu. Učenje istorije nije samo puko pamćenje godina, datuma, imena i ratova. Ona nas uči i o kulturi, epohama, književnosti, društvu, političkim, filozofskim i sociološkim idejama, filmu, muzici, slikarstvu, arhitekturi, religiji, ekonomiji, medicini, modi, čak i sportu. Apsolutno svaka nauka i sve što nas okružuje ima svoju istoriju, te zato istorija može biti veoma zanimljiva svakome.

Kako si došla na ideju da kreiraš majice „Putevima srpske istorije” sa različitim motivima iz srpske istorije i umetnosti, značajnim istorijskim ličnostima, umetničkim delima i zanimljivim situacijama o kojima smo učili?

Želela sam da napravim autentičan brend, kakav do sada nisam videla na našem tržištu. Cilj mi je bio da majice estetski izgledaju lepo, da mogu svakodnevno da se nose uz razne autfite, da idu i na sako, suknju, farmerke… Poseb- no mi je bilo važno da kreiram majice sa zanimljivim natpisima inspirisanim situacijama i ličnostima iz nacionalne istorije sa ženskim likovima, jer nisam videla da je iko dao na ovaj način akcenat slavnim i uspešnim Srpkinjama. Napravila sam majice kakve bih pre svega ja nosila da sam ih negde ranije videla u prodaji, a drago mi je što su za sada ljudi koji su ih kupili oduševljeni kako izgledom majica, njihovom jedinstvenošću, tako i kvalitetom izrade. više danas upijaju ono što vide, ređe čitaju i čitanje im slabije drži pažnju. Da je generalno više sadržaja i potenciranja u medijima o ženama koje su bile izgrađene ličnosti, imale manire, posedovale obrazovanje, bile autentične, prirodnog izgleda, koje su se same borile da sebi ispune svoje snove i želje, a da se manje plasiraju priče o rijaliti učesnicama, mislim da bi i deca i tinejdžeri imali bolje primere na koga da se ugledaju i kojim vrednostima da teže.

Privukao mi je pažnju tvoj post na profilu u vezi sa ženama koje su pro- menile srpsku istoriju. Da li misliš da danas dovoljno znamo o njima?

Mislim da ogroman procenat Srba zna ko je knjeginja Milica, ali ako bismo ih pitali ko je bila Jelisaveta Načić, Sofija Jovanović, Ksenija Atanasijević, verujem da 70% ljudi ne bi znalo, iako se radi o prvoj ženi arhitekti u Srbiji, heroini u Velikom ratu i prvoj doktorki nauka u Srbiji. O podizanju svesti kod mladih o značaju žena koje su menjale Srbiju na bolje, možemo ukazati većim pomenom njih pre svega kroz platforme koje mladi najviše gledaju. Možda i pravljenjem filma ili serije o nekoj od njih, jer mladi

Puno tvojih objava takođe je u vezi sa znamenitostima na Kosovu i Metohiji, ali i širom naše zemlje. Čini se da je u našem mentalitetu da se, upravo zbog istorije obeležene ratovima, nažalost često stidimo svog porekla, a zapravo je daleko više razloga da se istim ponosimo. Takođe, činjenica je da ne možemo zavoleti i prihvatiti ni druge kulture ukoliko ne počnemo od svoje. Koliko je važno da ne zaboravljamo na svoju tradiciju i korene, i šta je ono zbog čega bi trebalo da budemo ponosni na svoj narod?

Smatram da je bitno da na jedan zdrav način volimo svoje poreklo, korene i istoriju. Zbog autohtonista kojih je više nego ikada u Srbiji (pominjem ih treći put, ali je bitno ukazati na negativan uticaj ove pojave po Srbe) narod počinje da stvara averziju prema ostalim narodima, pogotovu prema susedima i stvara se doslovno kult kako su Srbi najstariji narod (te su zbog toga i bolji od drugih), kako nam je istorija izmenjena, kako su saznanja koja plasira nauka netačna… To nije zdrav način rodoljublja i treba povesti računa da se iskorene ili bar smanje na minimum mesta koja plasiraju ovakve štetne i netačne informacije. Treba da budemo ponosni i na jedinstvene i prelepe crkve i manastire kakvih je Srbija prepuna (Studenica, Sopoćani, Gračanica, Visoki Dečani, Pećka Patrijaršija, Manasija, Ravanica, Mileševa) koji su nešto po čemu smo jedinstveni u svetu.

Šta vidiš kao najlepše u svom poslu digitalnog kreatora koji ljudima približava vrlo značajne, ali i zanimljive istorijske činjenice, ličnosti i priče?

Od malih nogu sam znala da želim da se bavim istorijom, ali želela sam da se bavim njome na kreativan način, a većina poslova koji se mogu raditi po završetku studija istorije mi nisu delovali dovoljno kreativno. Stoga, meni je najlepše u ovom poslu što mogu da istoriju približim na kreativan način ljudima, pogotovu deci i tinejdžerima. Oduševe me poruke tinejdžera kada mi napišu da će razmisliti da i oni upišu studije istorije i da su je zavoleli prateći objave na mojoj stranici, a raduju me i poruke ljudi koji kažu da porodično prate moje objave i da kroz njih deci približavaju istoriju. Dobra strana ovakve vrste posla je što možete raditi gde god da se nalazite, nemate fiksno radno vreme, sami osmišljavate koncept, imate slobodu da budete autentični i da date svoj pečat pri kreiranju sadržaja. Naročito lepa stvar je što kroz ovaj posao često upoznajte kreativne ljude koji su motivacija i podrška za kvalitetniji rad.

Kolumna

Piše: Merima Aranitović @soul.blooming

Sunce nam miluje lica, a mora, jezera, reke i okeani nas pozivaju na osveženje. U nama raste osećaj radosti nakon dugih meseci kiše i sivila. Sigurna sam da i vi s nestrpljenjem iščekujete dane ispunjene smehom, toplotom i opuštajućom dokolicom.

Hajde da se podsetimo nekih situacija u kojima nam Bahove kapi donose olakšanje tokom letnjih dana. One nam pomažu da:

• lakše podnosimo vrućine

• da otklonimo stres pre odlaska na putovanje

• da uživamo u malim stvarima

• da prihvatimo svoje telo i ne osuđujemo sebe

• da se brže adaptiramo na tople noći, nove situacije, predele, krevete, ljude... tokom putovanja

Bahove kapi su posebni pokloni iz prirode. Prave se od bilja i svaka ima svoju ulogu u balansiranju našeg emocionalnog i mentalnog stanja. Zašto bismo leto proveli zaglavljeni u pogrešnim emocijama, bez radosti i energije kad nam Bahove kapi mogu pomoći da budemo zadovoljni sobom, a time i letom koje je pred nama. Koristeći Bahove kapi kao saveznike, možemo se pripremiti za letnje dane i uživati u svim blagodetima koje oni donose.

• da uživamo u onom što nam je dato ne misleći na prošlost ili neizvesnost budućnosti

• da svet vidimo u svim njegovim bojama i lepotama

• da ne dozvolimo da nam nebitni ljudi kvare raspoloženje

• da budemo samopouzdani i da bez straha upoznajemo nove ljude

• da budemo radoznali i otvoreni za avanture

• da bolje spavamo

• da razumemo da je radost u nama – gde god bili – ako smo dobri biće nam dobro

Pre nego što zakoračimo u vrelinu leta važno je da se posvetimo sebi, svom telu, umu i duhu. Prva stvar na koju treba da obratimo pažnju je nega tela, jer zdravo telo omogućava punije uživanje u svim letnjim aktivnostima. Redovna fizička aktivnost, uravnotežena ishrana i dovoljno sna pružiće nam dobru osnovu da se osećamo vitalno i budemo puni energije tokom sezone.

Podsetimo se – naše telo je naš hram koji moramo da negujemo kako bi nam pružilo snagu za sve što dolazi.

Kada je reč o umu, važno je da pronađemo načine da se opustimo i oslobodimo od stresa. Leto je idealno vreme za istraživanje različitih tehnika poput meditacije, joge ili prepuštanje šetnji prirodom. Tu ponovo mogu da pomognu Bahove kapi, sa svojim jedinstvenim sastojcima dobijenim iz cvetova koji će svojom nežnom snagom dodatno podržati naše mentalno blagostanje. Kapi poput Rescue Remedy-ja će nam pomoći u trenucima napetosti i nervoze, donoseći trenutni osećaj smirenosti i balan- sa. Zamislimo ih kao male, dragocene saveznike koji nas prate tokom celog leta i pomažu nam da se opustimo čak i u najizazovnijim situacijama.

Ono je vreme koje delimo sa dragim prijateljima, porodicom i voljenim osobama. Trenuci provedeni s njima su neprocenjivi. Budimo otvoreni za nove avanture, zajednička istraživanja, smejmo se i provodimo zajedno kvalitetno vreme. Osetimo lepotu života dok se družimo s prijateljima na plaži, dok plivamo u tirkiznom moru ili dok posmatramo zalazak sunca. Trenuci provedeni s dragim ljudima su ono što ostaje urezano u naše sećanje, donoseći nam toplinu i utehu kad leto prođe.

Osvestimo da je leto vreme kada možemo da se prepustimo blagodetima odmora, vreme kada možemo da na- đemo svoj unutrašnji mir i blagostanje, a Bahove kapi su uvek tu da nas u tome podrže.

This article is from: