Osmijeh br. 9 / rujan 2017.

BESPLATAN ČASOPIS ZA CIJELU OBITELJ

STRAHOVI U DJE»JOJ DOBI

U VRTI∆ S OSMIJEHOM NO∆NO MOKRENJE PRVI SPORT PREHRANA I IMUNITET

Broj 9/Rujan 2017.

E J U L O K Š U K I POLAZA

! A V A B A Z ČISTA

ČASOPIS ZA CIJELU OBITELJ

SADRŽAJ

impresum

U VRTIĆ S OSMIJEHOM................................................................ 4 STRAHOVI U DJEČJOJ DOBI........................................................ 6 NOĆNO MOKRENJE...................................................................... 8 ŠTO KAD DIJETE IMA POVIŠENU TEMPERATURU................... 10 BRONHITIS U DJEČJOJ DOBI..................................................... 12 PREHRANA I IMUNITET............................................................... 14 ZDRAVI RECEPT: VEGETARIJANSKI HAMBURGER................... 18 DJEČJI MODNI EDITORIJAL....................................................... 20 PRVI SPORT................................................................................ 25 RANO UČENJE STRANOG JEZIKA............................................. 30 NACRTAJ SVOJ OSMIJEH – ZADACI I NAGRADNA IGRA........................................................................ 32 RUŽIČASTI MJESEC – MJESEC PREVENCIJE RAKA DOJKE................................................................................ 34

NAGRADNA IGRA: Dragi naši mali čitatelji, početak je nove pedagoške godine, vrijeme je to novih izazova i novih iskustava. Neki od vas sjesti će po prvi puta u školske klupe, dok će se neki vratiti u svoje vrtiće. Pripremili smo vam nagradnu igru i prekrasne nagrade koje će vam pomoći da s osmijehom krenete u nove izazove.

Nacrtajte nam svoj osmijeh i uz pomoć roditelja napišite nam što vas najviše raduje. Svoje crteže i odgovore šaljite nam do 15. listopada na adresu: osmijeh@populus-duo.hr, zajedno s imenom i prezimenom, adresom i gradom, kako bismo vam mogli poslati nagrade. Nasumičnim odabirom nagraditi ćemo 10 djevojčica i 10 dječaka poklon paketom koji sadrži šampon, gel za tuširanje, te pastu i četkicu za zube. Dobitnike nagradne igre objaviti ćemo na facebook stranici Osmijeha. Igrajte se s nama i s osmijehom krenite u novu pedagošku godinu!

Stručni suradnici: Maja Vukoja, dr. med., specijalist psihijatar dr Iva Palčić, specijalist pedijatar, uži specijalist pedijatrijske nefrologije prim. dr. Alemka Jaklin Kekez, spec. pedijatar, uži specijalist pedijatrijske gastroenterologije mr.sc.dr. Zvonimir Zima, spec.pedijatar Lana Novota, magistar kineziologije Martina Gilja, nutricionist, dipl. ing. preh. tehn. Danijela Miri, bacc.med. techn. Sanja Bogovčič, magistra ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Silvija Topić, dipl. odgojitelj, DV Remetinec Đana Atanasovska, mag. oec., Upraviteljica Zaklade Nora Šitum

Izdavač: POPULUS-DUO d.o.o., ured: Štoosova 15, Zagreb, tel: 01 4647 621 e-mail redakcije: osmijeh@populus-duo.hr

Uredništvo: Jelena Sosa, mag.oec, e-mail: jelena.sosa@ populus-duo.hr Gosti urednici modnog editoriala: Fashion Team Kids

Grafičko oblikovanje: EPS FORMAT d.o.o.

Fotografije: www.123rf.com

Tisak: Uredništvo časopisa Osmijeh ne odgovara za eventualne pogreške u oglasima, kao ni za sadržaj objavljenih tekstova.

3

Grafički Zavod Hrvatske

ČASOPIS ZA CIJELU OBITELJ

U vrtić s

OSMIJEHOM Piše: Silvija Topić, dipl. odgojitelj, DV Remetinec

P

olazak u jaslice ili vrtić novo je i uzbudljivo poglavlje u životu svakog djeteta, ali i cijele obitelji. Iako je vrtić mjesto prvog osamostaljenja djeteta i mjesto na koje će u kasnijim periodima vrlo rado odlaziti, prvi polazak u vrtić ima i svoju manje lijepu stranu.

Kako pomoći djetetu da prilagodba na vrtić prođe što bezbolnije?

Dijete se u većini slučajeva prilikom polaska u vrtić po prvi puta na duže vrijeme odvaja od roditelja, te boravi u nepoznatom prostoru s nepoznatim ljudima, što naravno u djetetu izaziva intenzivan osjećaj straha. Strah od odvajanja je normalan i očekivan. Radi se o uobičajenoj fazi djetetovog razvoja koja se najčešće javlja između 6. i 24. mjeseca djetetovog života, te zapravo pokazuje koliko je roditelj djetetu siguran i važan oslonac.

U periodu prije samog polaska na prilagodbu potrebno je puno pričati s djetetom o onome što ga u vrtiću očekuje.

Odvajanje i prepuštanje brige i odgovornosti za dijete drugima može biti emocionalno vrlo teško za roditelje, osobito tijekom djetetove burne reakciju prilikom samog odvajanja. Roditelji svojim neverbalnim reakcijama, kao što je oklijevanje pri odvajanju ili otvorenim pokazivanjem tuge u tom trenutku, zapravo šalju djetetu dvosmislenu poruku, te otežavaju trenutak razdvajanja i sebi, a osobito djetetu.

Najvažnije je da roditelj ima pozitivan stav prema vrtiću, te da uspostavi dobar odnos s odgojiteljima, baziran na povjerenju i učestaloj razmjeni informacija.

Roditelj bi trebao djetetu skretati pažnju na pozitivne stvari kako bi se dijete veselilo novim prijateljima, igračkama, zajedničkoj igri i na taj način već prije samog polaska stvorilo pozitivnu sliku o vrtiću i njegovom okruženju. Svakako je vrlo važno da u tom periodu roditelj bude neopterećen i dostupan djetetu i osoblju vrtića. Stoga je uvažena praksa da roditelji tijekom procesa prilagodbe uzimaju nekoliko dana godišnjeg odmora kako bi bili uz dijete i na taj način mu pomogli da ti dani prođu što bezbolnije. Roditelj će na taj način biti fleksibilniji u planiranju djetetovog vremena provjedenog u kolektivu, te će omogućiti djetetu postupno produžavanje boravka iz dana u dan (u dogovoru s odgojiteljima).

4

Nekoliko važnih naputaka za roditelje tijekom prilagodbe • Važno je da opraštanje od djeteta traje kratko, te da roditelj ostane smiren na djetetove reakcije. Dugotrajna opraštanja teška su i za dijete i za roditelja, a nisu svrhovita. • Nikako se ne iskradajte kad se dijete zaigra, jer na taj način dijete ne razvija povjerenje u novu sredinu, te gubi povjerenje u roditelja. Takav pristup prouzročiti će sasvim suprotan efekt, te će se dijete slijedeći put vjerojatno grčevito držati za roditelja kako ne bi ponovo nestao. • Dopustite djetetu da ponese u vrtić omiljenu igračku ili neki važan predmet (dudu, dekicu, jastučić…), osjećat će se sigurnije! • Dođite po dijete u vrijeme u koje ste mu obećali doći. Nemojte kasniti, jer ne držite li se dogovora dijete će postati nesigurno i nepovjerljivo. • Važan je redovit polazak vrtića, jer se inače vrijeme prilagodbe produžava.

ČASOPIS ZA CIJELU OBITELJ

Važno je biti svjestan da je ritam i brzina prilagodbe različita za svako pojedino dijete i naoružati se strpljenjem. Reakcije djece u procesu prilagodbe mogu biti vrlo različite plakanje, odbijanje svakog kontakta, odbijanje aktivnosti, jela, spavanja, privremeno vraćanje na prethodnu razvojnu fazu (tepanje, ponovno mokrenje u gaćice i sl.). U većini slučajeva takve reakcije se javljaju odmah, te traju onoliko dugo koliko je djetetu potrebno da se prilagodi na novu situaciju, ali u nekim slučajevima će dijete isprva odlično prihvatiti vrtić, ali tek nakon što prođe nekoliko tjedana, kada shvati da je odlazak u vrtić svakodnevna rutina, javit će se ta odgođena reakcija. 5 9 2017

dječja linija osmijeh

Što je dijete starije, to će i reakcije uglavnom biti blaže i kraće, te će razdoblje prilagodbe trajati okvirno 2-3 tjedna. Ako je prilagodba djeteta teža, te traje duže od dva mjeseca, dobro je da se u tom slučaju posavjetujete s vrtićkim psihologom koji će vam pružiti stručnu pomoć. I za kraj, imajte na umu da su ove teškoće prolaznog karaktera, te da će vrlo brzo nestati. Zadržite pozitivan stav znajući da će dijete uskoro vrtić doživljavati kao mjesto igre, veselja, učenja, druženja s prijateljima, te povedite svoje dijete u vrtić s osmijehom!

210x148,5 + 3

!! Za ugodne trenutke odrastanja već od prvog dana! ! O

V O N

Adrialab Dječja kozmetika sadrži samo prirodna ulja jojobe, makadamije, badema i avokada uz dodatak visokovrijednih hranjivih sastojaka karite maslaca, pantenola, nevena, aloa vere i ostalih biljnih bogatstava. Pažljivo odabrani prirodni sastojci bez dodatka parabena, silikona, mineralnih ulja i alergena, garantiraju vrhunsku kvalitetu proizvoda i besprijekornu njegu nježne kože vaše bebe i male djece već od prvog dana života. Pulac 4a, 51000 Rijeka, Hrvatska tel 01 3095 217 I fax 01 3095 255 5 e-mail adrialab@adrialab.hr www.adrialab.hr

ČASOPIS ZA CIJELU OBITELJ

STRAHOVI U DJEČJOJ DOBI

Piše: Maja Vukoja, dr.med., specijalist psihijatar

Cijeli naš život prožet je strahovima, ni oni ne moraju uvijek biti loši, jer strah nas pokreće i potiče da svladamo prepreke, te nas čuva od opasnosti.

D

jeca, kao i odrasli, imaju strahove odnosno mogu patiti od anksioznih poremećaja. Kaže se da je prvi strah malog djeteta ostati sam, ostati u mraku i ostati bez majke. Tjeskobna reakcija u ranoj dobi naziva se primarna anksioznost i nalazi se u osnovi svih budućih oblika anksioznosti. Anksioznost ima tri osnovne karakteristike: • subjektivni osjećaj neugode • eferentni fenomen tj.manifestaciju na određene organe • aferentni dio koji podrazumijeva anksioznost kao posljedicu reprodukcije bolnog traumatičnog doživljaja iz prošlosti Kako izgledaju razvojni strahovi vezani uz dob djeteta? U dobi od 6-8 mjeseci dijete se boji nepoznatih osoba. Do kraja prve godine života dominira strah od odvajanja od roditelja, tj. primarnih figura u djetetovom životu. Zatim se krug straha počinje širiti te se oko druge godine života javlja strah od životinja. To mogu biti psi, mačke, ali i zmije, kukci i ostale životinje.Kako djeca rastu, od treće godine nadalje, javlja se i strah od čudovišta, vukodlaka, duhova, prirodnih katastrofa i ratova. Nemojte omalovažavati dječje strahove koliko god se oni vama činili beznačajni i smiješni, djetetu su oni itekako stvarni. Pozorno slušajte što vam dijete ima za reći, potom mu objasnite kako strah nije ništa sramotno i da vam se uvijek može povjeriti. Recite mu kako ste uvijek uz njega, te da mu se ništa neće dogoditi (npr.čudovišta ne postoje, mrak je sastavni dio noći, ako se uplašiš, slobodno nam dođi i reci, mama i tata su uvijek tu za tebe, sve će biti u redu).

sku u vrtić ili školu, lošiji uspjeh u savladavanju zadanog programa, griženje noktiju, smanjen apetit, poremećaji probave, mokrenja, teškoće pri disanju, znojenje, nemir, tremor. Posebnu pažnju treba obratiti kada su u pitanju proživljene traume u dječjoj dobi koje se kod djece mogu manifestirati na specifične načine: uz agitirano ili neorganizirano ponašanje, kroz igru ili crteže koji ponavljaju ili oponašaju traumu, kroz zastrašujuće snove neprepoznatljiva sadržaja, uz gubitak sjećanja na rano djetinjstvo. Najbolji rezultati u liječenju anksioznosti postižu se kod ranih intervencija kroz obiteljske terapije i terapije kroz igru uz potporu učitelja i pedagoga/ psihologa.Terapijski posebno naglašavamo sljedeće aktivnosti: pisanje, priče, igra uloga, psihodrama, ples, glazba, igra lutkama. Sportske aktivnosti su također od velike važnosti, te ukoliko za to postoji realna mogućnost, pokazalo se da kućni ljubimci blagotvorno utječu u liječenju strahova kod djece te im povećavaju osjećaj sigurnosti i samopouzdanja. Većina razvojnih dječjih strahova nije realna, ali djeci su itekako stvarni. I najmanji strah ili proživljena trauma, ako su neprorađeni na kvalitetan način, mogu rasti i nadograđivati se. Djeca anksioznih roditelja najčešće su i sama anksiozna. Vaša djeca upijaju vaše vlastite strahove i načine na koje se nosite s njima. Roditelji su primjer i obrazac ponašanja svojoj djeci, stoga radeći na sebi, budite pozitivan primjer svom djetetu!

Pored činjenice da je strah u dječjim očima itekako stvaran, način na koji se dijete nosi s njime u ranim godinama uvelike će utjecati na suočavanje sa stresom kroz cijeli život. Djeca koja se ne nauče nositi sa strahovima, imaju poteškoće u odnosu sa vršnjacima, ne mogu se opustiti kroz igru, te svakodnevicu doživljavaju kao vrlo stresnu. Anksiozni poremećaji koji se javljaju kod odraslih, prisutni su i u dječjoj dobi. Neki od njih su: socijalne i ostale (specifične) fobije, panični poremećaji, opsesivno-kompulzivni poremećaji, akutni i kronični stresni poremećaj, te generalizirani anksiozni poremećaj. Tegobe koje možete primjetiti kod anksiozne djece: tikovi, glavobolje, strah od boravka dalje od kuće i obitelji, strah da će se bliskim osobama nešto loše dogoditi, strah od neuspjeha, vrlo mali broj prijatelja ili izbjegavanje socijalnih situacija, prisilne misli ili ponavljajuće radnje, negativna predviđanja događaja u budućnosti, otpor pri odla-

6

ZA TORTE OD PAPIRA VE SVI ZNAJU, A DJECA IH OBOŽAVAJU ČASOPIS ZA CIJELU OBITELJ

nje Najbolje rješe slave za vrtićke pro rođendana!

enje koje Kreativno rješ djeca vole dna je Svaka kriška je umećete kutijica u koju ćete sitnice kojima uveseliti djecu lus poklon Torta za sve, p telja za svakog prija na rođendanu

specijalizirani proizvodi

SUPER CIJENA TORTI OD PAPIRA U SVIM INTERSPAR I SPAR TRGOVINAMA

za proslave dječjih rođendana

NA POLICAMA PARTY PROGRAMA

VELIKA TORTA (16 kriški) 49,99 MALA TORTA (12 kriški) 46,99 Za super rođendan u vrtiću!

Ukoliko tortu omotate ukrasnom vrpcom u njenoj ćete sredini dobiti prostor za umetanje svječice sa šiljastim završetkom. Umotajte sve u prozirni celofan i oduševite djecu na proslavi. Proizvedene prema strogim standardima sigurnosti sa certificiranim materijalima i bojama sigurnim za djecu.

Pratite nas na našoj facebook stranici: TORTI-torta od papira za sretan rođendan

Naše proizvode nabavite na sljede im prodajnim mjestima:

ČASOPIS ZA CIJELU OBITELJ

NOĆNO MOKRENJE Piše: Iva Palčić, spec.pedijatar, uži specijalist pedijatrijske nefrologije

N

oćno mokrenje ili enureza je čest poremećaj u dječjoj dobi. Nekad se smatralo da je enureza posljedica psihičkih čimbenika, no novija istraživanja pokazuju da psihičke promjene nisu uzrok već posljedica noćnog mokrenja, osobito kod one djece koja nisu nikada uspjela uspostaviti kontrolu. Ova saznanja promijenila su, zadnjih godina, pristup djeci s enurezom i danas se preporuča liječenje noćnog mokrenja nakon navršene pete godine života. U ovom ćemo broju reći nešto o definiciji, epidemiologiji i uzrocima noćnog mokrenja kao i njegovom utjecaju na razvoj djeteta.

Definicija i epidemiologija Kod djece se najčešće prvo uspostavlja kontrola mokrenja danju. Od druge godine života razvija se voljna sposobnost opuštanja vanjskog mišića mokraćne cijevi (sfinktera) i moguće je započinjanje mokrenja čak i bez nagona na mokrenje. Oko 4. godine života sva djeca sa normalnom funkcijom mjehura razvijaju ovu sposobnost. Kontrola noćnog mokrenja često se uspostavlja paralelno ili ubrzo nakon kontrole mokrenja danju. U toj kontroli postoje fiziološke varijacije i ako je sve u redu očekujemo da se ona također u potpunosti uspostavi najkasnije do pete godine života. Noćno mokrenje ili enureza se definira kao nehotično mokrenje u krevet tijekom sna u djece iznad 5 godina. Enurezu klasificiramo kao primarnu ili sekundarnu. O primarnoj se radi kada dijete mokri u krevet, a da ranije nikada nije uspjelo imati suhi period tijekom noći u trajanju barem 6 mjeseci. Sekundarna je, ako je dijete uspostavilo kontrolu mokrenja noću kroz radobolje od minimalno 6 mjeseci, no iza toga ponovo počinje mokriti u krevet. Ako je noćno mokrenje jedini simptom tada govorimo o monosimptomatskoj noćnoj enurezi. No, ako uz noćno mokrenje postoje i dnevni simptomi, poput učestalog i hitnog mokrenja, bjegova mokraće,

jako rijetkog mokrenja, otežanog započinjanja ili naprezanja kod mokrenja, te slabog ili isprekidanog mlaz urina, onda se radi o nemonosimptomatskoj noćnoj enurezi. Učestalost noćnog mokrenja u dobi 5 godina kreće se oko 15%, sa 7 godina oko 10%, dok u dobi 10 godina još uvijek oko 5% djece mokri u krevet. Problem postoji i u odrasloj dobi u oko 0.5-2% osoba. Postoje brojne studije koje istražuju pojavnost noćne enureze kod drugih članova obitelji djeteta s enurezom. Oko 56% očeva, 36% majki te oko 40% braće i sestara ove djece ima također u anamnezi enurezu. Noćno mokrenje ima oko 43% djece enuretičnih očeva, 44% djece enuretičnih majki i oko 77% djece čija su oba roditelja imala enurezu. Dakle, vidljiva je veća sklonost noćnom mokrenju, u obiteljima u kojima je neki od srodnika već imao takav problem. To govori da je nekada prisutna nasljedna sklonost za noćno mokrenje. Još 1995. godine, u jednoj danskoj obitelji, u kojoj je više članova imalo enurezu, prvi puta je locirano mjesto (lokus) na kromosomu 22 kao uzrok noćnom mokrenju. Opisano je još nekoliko obitelji u kojima se enureza povezuje sa lokusima na kromosomima 8, 12 i 13. Smatra se, da su tu smješteni geni koji kontroliraju glavne faktore u nastanku enureze, poput nemogućnosti buđenja na puni mjehur, pretjerano noćno stvaranje urina i snižen kapacitet mokraćnog mjehura za pohranu urina.

Utjecaj enureze na razvoj djeteta Danas se zna da enureza ima značajan utjecaj na psihološki razvoj djeteta. Brojne znanstvene i epidemiološke studije potvrdile su da je enureza uzrok, a ne posljedica psiholoških

8

problema u životu djeteta. Primarna noćna enureza utječe na razvoj djetetova samopoštovanja i djeca s noćnim mokrenjem imaju češće poremećaje ponašanja. Djeca se osjećaju različito od svojih vršnjaka, osjećaju ljutnju, stid, promjenljivog su raspoloženja, ne mogu sudjelovati u uobičajnim dječjim aktivnostima poput školskih izleta, maturalnih putovanja ili kampiranja. Roditelji ponekad nisu tolerantni prema noćnom mokrenju i primjenjuju metode kažnjavanja, neki osjećaju krivnju ili stid, a dio roditelja i strah zbog moguće bolesti kao uzroka enureze. Dodatni teret za obitelj predstavlja učestalo pranje posteljine i donjeg veša te kupovanje pelena. Studije pokazuju da uspješno liječenje noćnog mokrenja doprinosi povratku djetetovog samopoštovanja i uklanja važan uzrok stresa unutar obitelji.

Uzroci noćnog mokrenja Unazad dvadesetak godina brojna istraživanja su pokazala da je primarna noćna enureza uzrokovana sa više različitih čimbenika, kažemo da su razlozi multifaktorijalini.

ČASOPIS ZA CIJELU OBITELJ Dominiraju tri uzroka koja se međusobno isprepliću: povećano noćno stvaranje mokraće, smanjen funkcijski kapacitet mjehura i prečvrst san. Povećano noćno stvaranje urina ili noćna poliurija može biti uzrok noćnom mokrenju. Ona može biti prisutna iz više razloga: povećan unos tekućine u popodnevnim i večernjim satima, manjak izlučivanja antidiuretskog hormona u večernjim satima, povećano noćno izlučivanje topivih tvari zbog povećanog unosa krute hrane u večernjim satima. Kod zdravih osoba postoji cirkadijalno izlučivanje antidiuretskog hormona, koji kontrolira količinu lučenja mokraće. To znači da se on izlučuje pojačano u večernjim satima i tako noću dovodi do stvaranja manjeg volumena urina veće gustoće. Ako to nije tako onda se noću izlučuje i dalje puno mokraće. Druga skupina pacijenata ima manji funkcionalni kapacitet mokraćnog mjehura, to znači da ne mogu prihvatiti uobičajenu količinu urina koja se stvara tijekom noći dok spavaju. Ovi pacijenti ne moraju imati nikakve dnevne simptome osim češćeg mokrenja ukoliko unose više tekućine. Istraživanja pokazuju da iako je obrazac spavanja kod djece s primarnom noćnom enurezom normalan, mnoga djeca koja mokre noću u krevet imaju poremećaj buđenja uz puni mokraćni mjehur. To je treći rizični faktor koji je često pridružen predhodnom.

Tvrda i neredovita stolica može uzrokovati ili pogoršavati i primarnu i sekundarnu enurezu, te može dopinositi enurezi bilo koje etiologije. Iako mehanizam nije do kraja jasan, smatra se da zadržavanje stolice u završom debelom crijevu vrši pritisak na mokraćni mjehur i smanjuje mu kapacitet, te da peristaltika punog crijeva tijekom noći može potaknuti mišiće mjehura na stiskanje i uzrokovati potrebu za mokrenjem koju djeca ne osjete. Stoga prije početka liječenja bilo kojeg uzroka primarne ili sekundarne noćne enureze treba prvo tretirati opstipaciju ako postoji, tj. normalizirati konzistenziju i učestalost stolice. facebook.com/Trudi.Hrvatska www.trudi.hr www.salvus-maloprodaja.hr

TRU-ADV-COMPL-PAT1/01-RH/25_08_2017

U sekundarnoj pak noćnoj enurezi jedan od češćih uzroka su infekcije mokraćnog sustava. Stoga kod svakog djeteta koje počne ponovo mokriti u krevet treba napraviti prvo nalaze urina i urinokulture kako bi se ista mogla detektirati. Dalje sekundarna noćna enureza može biti posljedica poremećaja funkcije mokraćnog mjehura, no tada su često prisutni i dnevni simptomi poput hitnog mokrenja i bjegova urina danju. Manji dio pacijenata može imati psihološki uzrok noćnom mokrenju u vidu za njega nekog stresnog događaja, poput rođenja brata ili sestre, rastave roditelja, smrt u obitelji, preseljenje, problem u vrtiću ili školi. Takva enureza obično ne traje dugo. Bitno je istaknuti da u podlozi sekundarnog noćnog mokrenja također mogu biti i različite bolesti poput šećerne bolesti. Stoga je jako važno da prije nego li se problem proglasi psihogenim ipak isključimo patologiju. Kod svakog djeteta potrebna je detaljna anamneza, osobna i obiteljska, klinički pregled, a prema procjeni liječnika i odgovarajuća dijagnostička obrada.

ČASOPIS ZA CIJELU OBITELJ

KAD DIJETE IMA POVIŠENU TEMPERATURU…. Piše: Danijela Miri, bacc.med.techn.

Povišena tjelesna temperatura najčešće predstavlja odgovor organizma na infekciju bakterijama, virusima, parazitima, no može biti i posljedica manjka tekućine u organizmu (dehidracije) ili pak cjepiva.

U

gotovo tri četvrtine slučajeva povišena tjelesna temperatura posljedica je akutne infekcije dišnih organa. Postoje iznimno rijetke, takozvane neurogene vrućice, prouzročene bolestima središnjeg živčanog sustava, te vrućice koje su posljedica primjene lijekova. Povišena tjelesna temperatura znak je da bolest postoji, može nam pokazivati tijek bolesti, no ne i njenu težinu. Ona predstavlja prvi, nespecifični odgovor organizma, koji ujedno mobilizira i njegovu obranu. Najčešći su simptomi koji prate povišenu temperaturu su: nelagoda, glavobolja, groznica, tresavica, znojenje. Treba naglasiti da su pri porastu temperature u djece dlanovi i tabani (ponekad i cijele ruke i noge) hladni, dok tijelo “gori”, stoga stavljanje ruke na čelo ili stopala nije pouzdan način procjene ima li dijete povišenu temperaturu. Mjere za snižavanje temperature primjenjujemo u pravilu kada ona prijeđe 38 - 38,5 °C. Posebno su na febrilitet osjetljiva djeca u dobi do pete godine života, zbog nezrelosti središnjeg živčanog sustava, pa ona pri temperaturi tijela višoj od navedene mogu reagirati febrilnim konvulzijama (kratkotrajnim gubitkom svijesti uz grčenje tijela). Treba također spomenuti da novorođenčad i dojenčad do trećeg mjeseca života mogu biti bolesna, a da ne reagiraju povišenjem tjelesne temperature. U toj dobi opće stanje djeteta i uzimanje obroka mogu nas upozoriti kako nešto nije u redu. Pri svakoj povišenoj temperaturi organizmu prijeti opasnost od dehidracije, stoga je važno unositi dovoljno tekućine. Manjak tekućine u organizmu češće je posljedica nego

uzrok povišene temperature, tako da upravo taj manjak kao posljedica predstavlja poticaj za dalje podržavanje febriliteta. Borba s febrilitetom najčešće je simptomatska. Ako je liječnik propisao antibiotik, to ne znači da je time problem febriliteta riješen jer antibiotska terapija djeluje na uzročnika bolesti a simptom povišene temperature obično ostaje još par dana .

MJERENJE TEMPERATURE Za mjerenje temperature najčešće se koristi klasični medicinski humani termometar bez žive (ili digitalni) stavljen pod pazuh (aksilarno). Preporučljivo je uzeti dijete u krilo, staviti termometar u aksilu i pridržavajući djetetovu fiksiranu ručicu pod kojom je toplomjer uz tijelo mirovati 5-10 min kako bi se valjano izmjerila tjelesna temperatura. Nikako ne ostavljati dijete

10

samo s termometrom pod pazuhom jer će se termometar najvjerojatnije pomaknuti pa mjerenje neće biti objektivno, a postoji i mogućnost povrede ukoliko se termometar razbije. Temperatura se može mjeriti i rektalno, no taj se način ne preporučuje ukoliko je dijete nemirno, a osobito za djecu poslije dojenačke dobi. U dječjim vrtićima ova metoda nije preporučljiva i radi moralno- etičkih razloga. Pri ovoj metodi mjerenja pozitivno je što se brže može izmjeriti temperatura, a čim skala prestane rasti treba odbiti 0,5 C od izmjerene vrijednosti. Moderni toplomjeri za mjerenje temperature u uhu djeteta ne preporučuju se od strane liječnika otorinolaringologa jer postoji mogućnost rupture bubnjića prilikom mjerenjastavljanja toplomjera u zvukovod, ukoliko je dijete nemirno.

ČASOPIS ZA CIJELU OBITELJ

SKIDANJE POVIŠENE TEMPERATURE FIZIKALNE metode Prvi korak pri skidanju temperature više od 39° C, jest fizikalni način, močenjem, polijevanjem ili tuširanjem djeteta mlakom vodom (temperature oko 35 C). Dijete posjednite u kadu čije je dno (dva tri prsta) pokriveno mlakom vodom. Cijelu kožu osim lica i glave treba polijevati vodom uz pomoć trljačice ili tuša. Voda, koja na taj način hlapi s površine tijela, oduzima mu značajnu količinu topline. Trljanje kože frotirnim ručnikom natopljenim mlakom vodom ima slabiji učinak. Za skidanje temperature alkohol se kod djece ne preporučuje! Obloge od mlake vode primjenjujemo tako da vlažnom pelenom ili plahtom omotamo dijete od vrata do pete. Preko toga stavlja se deblji, suhi frotirni ručnik. Nakon četiri do pet minuta takav se oblog skida, dijete se potpuno razmota i istrlja frotirnim ručnikom. Postupak se može ponavljati, jedino valja upozoriti da držanje djeteta umotanog u takve obloge dulje od pet minuta može imati suprotan efekt.

SKIDANJE TEMPERATURE LIJEKOVIMA Lijekove za skidanje temperature zovemo antipireticima. Kod djece najčešće se preporučuje paracetamol u obliku sirupa ili čepića, dok se u posljednje vrijeme, kod visokih temperatura primjenjuju i diklofenak, odnosno ibuprofen u djece starije od godinu dana. Acetilsalicilna kiselina ( aspirin ) se ne primjenjuje kao antipiretik kod djece mlađe od šesnaest godina! Učinak nakon primjene antipiretika nastupa tek nakon pola sata do četrdeset pet minuta po davanju, stoga nakon njegove primjene ne smijemo zanemariti opisane fizikalne metode za skidanje temperature.

LAKTOFERIN

Prirodna potpora imunitetu za djecu i odrasle

Prirodno se nalazi u majčinom mlijeku i granulama leukocita odgovornih za imunitet. Dodaci prehrani na bazi laktoferina:

Mosiac kapsule

čis� laktoferin (200 mg / kapsula) prirodna potpora imunitetu

XFLOR kapsule

kombinacija čistog laktoferina (100 mg / kapsula) i lioliziranih živih kultura bakterija: L. Rhamnosus, L. Acidophilus, L. Reuteri, B. Infan�s pojačana dodatna potpora imunitetu Potražite u ljekarnama.

telefon: 01 / 6234-868 www.g-m-pharma.hr

ČASOPIS ZA CIJELU OBITELJ

Bronhitis u dječjoj dobi

Piše: mr.sc.dr. Zvonimir Zima, spec.pedijatar

Tema bronhitisa vrlo je opsežna, pa ćemo se ovaj put pozabaviti onim što se zove “akutni bronhitis”. Zimi je bronhitis u pedijatrijskim ordinacijama gotovo svakodnevni problem! Pod tim pojmom mislimo na upalne bolesti “donjih dišnih puteva”, od dušnika i glavnih bronha, što se dalje razgranjuju u čitavo stablo sitnih i uskih dišnih cjevčica, koje dovode zrak u plućne mjehuriće ili alveole.

B

ronhitis se obično nadovezuje na neku akutnu prehladnu bolest gornjih dišnih puteva, poput hunjavice, upale ždrijela ili grkljana, a uzrok su im razni respiratorni virusi. Bakterijski bronhitisi su rijetkost i obično nastaju nakon virusne upale, kad se na virusima oštećenu sluznicu nasele bakterije. No, uzrok bronhitisa može biti i nezarazan, kao što je mineralna ili biljna prašina, hlapljenje jakih kiselina i drugih kemikalija, razni okolišni faktori, ali najrašireniji je duhanski dim! Rekli smo da bronhitisu prethodi obično neka bolest gornjih dišnih puteva, pa su simptomi obično hunjavica, zimica, slabost, povišena temperatura, bolovi u leđima, mučnina, grlobolja. Uz sve navedene simptome ide i kašalj. U početku je suh i neproduktivan, a nakon nekoliko dana uz iskašljaj. Sluznica bronha je oštećena virusima, kad u nju “navali” krv, kažemo da je hiperemična, dolaze brojni leukociti i drugi obrambeni faktori, te brojne žlijezde u sluznici dišnih puteva počnu producirati sluz u prekomjernoj količini, kao neku vrstu zaštitnog pokrova. Stanice dišnih puteva na površini imaju sitne trepetiljke, koje tu sluz i sve druge strane faktore tjeraju prema usnoj šupljini. To je dodatan podražaj na kašalj, da bi se ta sluz uklonila. Dakle, nakon nekoliko dana iskašljaj postaje obilniji, jako sluzav ili gnojan.

Gnojan iskašljaj upućuje na bakterijsku superinfekciju koja je nastala nakon oštećenja sluznice virusima ili drugim faktorima. Kod nekih se bolesnika javljaju pečenje i bol iza grudne kosti, temperatura bude obično dosta povišena 3 do 5 dana, a duža vrućica ili vrijednost više od 390 C upućuju na moguću upalu pluća. Kod djece koja imaju neku drugu respiratornu bolest ili astmu, može se pojaviti i otežano disanje. Dječji dišni putevi su mali i nedovoljno razvijeni, pa nakupljanje sekreta u dišnim putevima otežava prolazak ili izlazak zraka, što je dodatni napor za mišiće, koji provode disanje, pa se oni jako naprežu, što je i vidljivo promatranjem grudnog

12

koša djeteta. Kako kod tih opisanih upalnih procesa obično sudjeluje cijeli sustav dišnih cijevi, obično govorimo o akutnom traheobronhitisu (zahvaćen je i dušnik i bronhi).

LIJEČENJE BRONHITISA KOD DJECE Preporuča se mirovanje dok ne padne temperatura, te obilno uzimanje tekućine (čajeva, vode). Ako je kašalj jako nadražajan i suh, u početku 3-4 dana treba uzeti sredstvo za umirenje kašlja, da bi se dijete moglo odmoriti i spavati noću. Kad počne iskašljavanje, obično za 4 do 5 dana poželjno je djetetu dati biljni sirup za iskašljavanje. Ukoliko je moguće,

ČASOPIS ZA CIJELU OBITELJ

dobro je provoditi inhalacije fiziološke otopine. Treba svakako kod jačeg kašlja i povišene temperature, a posebno ako uz to postoji i otežano disanje, konzultirati djetetova liječnika, da procijeni treba li primijeniti antibiotik (ako je poremećena krvna slika ili drugi nalazi krvi, gnojni iskašljaj i dugotrajna vrućica). Potrebno je također razlučiti bronhitis od upale pluća. Kod običnog virusnog bronhitisa (normalni leukociti, CRP, SE) antibiotik obično nema nikakve koristi, pa bi trebalo izbjegavati rutinsku primjenu antibiotika. Što se tiče okoline djeteta, treba paziti na čist i vlažan zrak, ne pregrijavati prostoriju u kojoj dijete boravi, češće je prozračivati, a ako je vanjska temperatura viša od „nule”, nema magle ili vjetra, slobodno se dijete može kratko izvesti na svježi zrak. Kod male djece do otprilike 4 godine bronhitis nije rijetkost, no ukoliko je svaki put praćen otežanim disanjem, dugotrajnim kašljem i iskašljavanjem, ili ako u obitelji ima bolesnika od astme, potrebno je uz konzultaciju s liječnikom obaviti pretrage u smislu alergije, da bi se na vrijeme otkrila astma i počelo provoditi liječenje.

13

ČASOPIS ZA CIJELU OBITELJ

HRANA U SLUŽBI IMUNITETA Martina Gilja, nutricionist, dipl. ing. preh. tehn.

B

ez obzira što nas sunčeve zrake još griju i izmamljuju osmijehe na naša lica, treba razmišljati o zimskim mjesecima koji su pred vratima i pripremiti organizme naših najmlađih da se što efikasnije obrane od raznih viroza i bolesti. Na imunitet i jačanje organizma uvelike možemo utjecati odabirom kvalitetne i nutritivno bogate hrane. Preporuka je u svakodnevnu prehranu uvrstiti hranu bogatu vitaminima, mineralima, antioksidansima, proteinima te kvalitetnim masnoćama. Izbjegavajte industrijski prerađenu hranu, prepunu dodanih šećera, aditiva i konzervansa koja loše utječe na ukupno stanje organizma pa tako i samog imuniteta.

Vitamini i minerali Od svih vitamina za podizanje imuniteta najčešće se spominje vitamin C. Vitamin C potiče rad našeg imunološkog sustava i ubija bakterije. Imunološki sustav pruža dobar odgovor na unos C vitamina što je dobro, jer je ponekad teško razlučiti virusne ili bakterijske upale pluća ili bronhitisa, a C vitamin se dobro nosi sa sa neugodnim infekcijama dišnih putova. Prisutan je u svježem voću i povrću, a pronaći ćete ga u šarenim citrusima, jagodama, ribizlu, paprici, brokuli, te kupusu.

Vitamin E najbolji je prijatelj vitaminu C u čuvanju imuniteteta, ova dva vitamina neprestano surađuju održavajući tjelesni sustav obrane. Vitamin E vrlo je koristan i nezaobilazan je čuvar našeg organizma, osobito kod djece. Potiče proizvodnju T-limfocita i stanica koje uništavaju bakterije. Kako bismo osigurali dostatne količine ovog vitamina potrebno je uvrstiti u prehranu kvalitetne integralne ugljikohidrate, biljna ulja, jaja, iznutrice, te orašaste plodove (naravno ukoliko nisu prisutne nikakve vrste alergija). Vitamin E vrlo je osjetljiv na industrijsku preradu i izlaganje zraku i svjetlosti, stoga birajte hladno prešana ulja te ih čuvajte na hladnom mjestu, dobro zatvorene u tamnim staklenim bocama. Vitamin D, možda i najvažniji vitamin u kontekstu imuno sustava. Razna istraživanja pokazuju kako se imunološki sustav ne može aktivirati bez prisutosti vitamina D. Sintetizira se u organizam kroz kožu uz pomoć sunčeve svjetlosti, stoga ga još nazivaju i sunčevim vitaminom, a ima ga i u plavoj ribi. Posebno je značajan kod regulacije apsorpcije kalcija i izgradnju zdravih kostiju, te se suplementira bebama od samog rođenja, pa čak još i za vrijeme trudnoće. Kako bi naše tijelo samo sintetiziralo vitamin D potrebna mu je pomoć

14

sunca. Najbolji i najprirodniji način unošenja vitamina D u organizam je izloženost sunčevoj svjetlosti stoga je preporuka provoditi što više vremena na otvorenom. Kada govorimo o mineralima u službi imuniteta nezaobilazni su selen i cink. Imaju snažno antioksidativno djelovanje i štite organizam od raznih štetnih utjecaja, slobodnih radikala, virusa i bakterija. Cink je neophodan za pravila rast i razvoj organizma i snažno je sredstvo za jačanje imuniteta. Cinkom su bogate namirnice i životinjskog i biljnog podrijela. Svakako svojoj djeci uvrstite u prehranu jaja, mlijeko i mliječne proizvode, integralne žitarice ali i crveno meso. Od biljnih izvora neka se na jelovniku nađu orašidi, grah, grašak, bućine i druge sjemenke. Najkvalitetniji izvori selena su također jaja, crveno meso, žitarice ali i ribe i plodovi mora.

Antioksidansi Začini raznih boja, kvalitetne masnoće, med, orašasti plodovi, čajevi, đumbir, povrće i voće duginih boja. Sve je to hrana bogata antioksidansima, vrijednim spojevima koji su snažni imunostimulatori. Antioksidativno djelovanje posjeduju pojedini vitamini, minerali, te biljni

ÄŒASOPIS ZA CIJELU OBITELJ

15

ČASOPIS ZA CIJELU OBITELJ

pigmenti. Pripremajte svojim mališanima razno crveno, žuto, zeleno i narančasto povrće i voće, koristite kvalitetne šarene začine, napravite čaj sa medom i limunom ili toplo mlijeko s kurkumom, a zobenu kašu obogatite cimetom i bobičastim voćem.

Probiotici

6,90 kn

13,90 kn

Znanstvena istraživanja pokazuju kako je glavnina imuno sustava sadržana u crijevima. Probiotici su dobre bakterije koje povoljno djeluju na naše zdravlje i na zdravo stanje naše mikroflore, te samim time i na naš imuno sustav. Iz tog razloga važno je obogatiti prehranu probiotičkim kulturama koje povoljno djeluju na rad i razvoj crijevne flore. Jedan od ključnih faktora za pravilno funkcioniranje imuno sustava je dobra crijevna flora i upotreba probiotičkih kultura. Kao prirodan probiotik svakako je preporuka koristiti domaći kefir koji vrlo jednostavno možete raditi i kod kuće. Ukoliko će vašem mališanu smetati njegov intenzivan okus, uvijek ga možete umiješati u jutarnji smoothie ili međuobrok sa svježim voćem i svježim sirom. Fermentirani mliječni proizvodi također sadrže probiotičke kulture tako da i oni mogu biti kvalitetan odabir za doručak ili užinu. Zobene pahuljice, banane, grah, grašak i ostale mahunarke samo su dio namirnica bogatih probiticima, stoga neka se što češće nađu u obrocima koje konzumirate.

Masti

9,90 kn

Masti predstavljaju, nakon ugljikohidrata, rezervni izvor energije za naš organizam. Pored toga ključne su za apsorpciju tvari topljivih u mastima, posebno vitamina A, D, E i K. Masti sudjeluju u izgradnji stanica, štite naše organe i organizam i bitan su izvor masnih kiselina. Istraživanja pokazuju da nezasićene kiseline uvelike pozitivno utječu na zdravlje krvožilnog sustava i zdravlje mozga te da su nezaobilazne kada govorimo o dobrom imunitetu. Posebno važnu ulogu imaju omega-3 masne kiseline koje su prisutne u ribi i ribljem ulju, lanenom ulju, chia sjemenkama te orašastim plodovima. Kroz jesenske i zimske mjesece više se vremena provodi u zatvorenim i grijanim prostorima stoga je vrlo važno prozračivati prostorije u kojima se boravi, redovito održavati urednu higijenu, ne samo ruku i lica već posebno nosa i cijelog respiratornog sustava. Svakako je preporuka boraviti na svježem zraku uz adekvatnu igru, šetnju ili vožnju biciklom. Osigurajte svojim mališanima dovoljno sna i odmora. Uvedite ravnotežu i raznolikost u prehranu vaših mališana, iskoristite šarene i vesele jesenske plodove, družite se i kuhajte zajedno!

� www.dm.hr � www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr

marka

ČASOPIS ZA CIJELU OBITELJ

JESENSKI RECEPT IMUNO BOOSTER Za buduće jesenske dane donosimo vam recept za juhu od butternet tikve s kurkumom koja će biti pravi imuno booster kako za velike tako i za male. Na luku prodinstati butternet tikvu narezanu na kockice, podliti vodom i kuhati dok ne omekša. Nakon što je kuhana izmiksati štapnim mikserom i vratiti na vatru. Začiniti s malo soli, papra, muškatnog oraščića i cimeta. Po potrebi dodati malo vode, mlijeka ili vrhnja za kuhanje. Pred kraj kuhanja začiniti s pola žličice kurkume. Servirati sa žlicom bućinog ili maslinovog ulja i šakom preprženih bućinih golica. Dobar tek!

Dječja mast s uljem lavande namijenjena je za svakodnevnu njegu nježne kože novorođenčadi i djece, a osobito za noćnu njegu pelenske regije radi svog umirujućeg djelovanja. Vlaži kožu i štiti od nastajanja neugodna crvenila, iritacije i upale kože u području pelena. Proizvod ne sadrži konzervanse, umjetne boje ni parfeme. Ljekarnička receptura!

PRVI IZBOR sv a k e m a m e

Pulac 4a, 51000 Rijeka, Hrvatska tel 051 546 001 I fax 051 546 024 e-mail adrialab@adrialab.hr www.adrialab.hr

ČASOPIS ZA CIJELU OBITELJ

VEGETARIJANSKI HAMBURGER Otkrijte što dmBio čini posebnim.

� www.dm.hr � www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr

Sastojci za 4 osobe: • • • • • • • • • • • • • • •

60 g kinoje 100 g slanutka 2 jušne žlice zobenih pahuljica, sitno mljevenih 2 jušne žlice maslinova ulja 1 jušna žlica koncentrata od rajčice malo kečapa 180 ml vode 1/5 čajne žlice soli 1 mrkva 1 jaje 1 češanj češnjaka 1 čajna žlica senfa 1/3 čajne žlice soli 1/3 čajne žlice paprike u prahu 1/2 crvenog luka

marka 18

• • •

4 peciva za hamburger 4 hrskava lista zelene salate 4 kriške velike rajčice

Priprema 1 Naribajte mrkvu, oljuštite češnjak i krupno nasijecite, ogulite luk i narežite ga na kolute. 2 Operite kinoju i ocijedite. Dodajte u lonac u koji ste prethodno ulili 180 ml zasoljene vode i pustite da prokuha. Potom smanjite temperaturu i pustite da se kuha još 20 minuta dok kinoja ne omekša do mjere da je možete gristi. 3 Isperite slanutak pod mlazom tekuće vode. Dodajte u sjeckalicu pa pomiješajte s mrkvom, jajima, zobenim pahuljicama, 1 jušnom žlicom maslinova ulja, češnjakom, koncentratom rajčice, senfom, solju i

ČASOPIS ZA CIJELU OBITELJ

paprikom u prahu i napravite pire. Potom pire dodajte u zdjelu i pomiješajte s kinojom. Smjesa mora biti vlažna, ali dovoljno čvrsta da se može oblikovati. Ako vam ipak ispadne prerijetka, dodajte još malo zobenih pahuljica. 4 Smjesu rasporedite u 4 porcije, rukama oblikujte kuglice pa ih pritisnite tako da dobijele tipične oblike ćevapčića. 5 Nauljite roštilj pa prepecite hamburger na srednje jakoj temperaturi. Na roštilj stavite i luk. Narežite peciva i premažite ih kečapom. Stavite list zelene salate, ćevapčiće od kinoje, krišku rajčice te prepečene kolute luka. Sve poklopite drugom polovicom peciva.

19

ČASOPIS ZA CIJELU OBITELJ

Modni editorijal BACK TO SCHOOL

Odjeća: Cool Club,Baby Center Obuća: Privatno vlasništvo Rekviziti: Baby Center

20

ČASOPIS ZA CIJELU OBITELJ Gosti urednici: Fashion Team Kids Fotograf: Bojan Zibar Modeli : Fashion Team Kids Frizura: GRANDE Hair Studio Prostor: Kulturni centar Dubrava

21

Odjeća: S.Oliver Obuća: Cipele Valek

ČASOPIS ZA CIJELU OBITELJ

Odjeća: S.Oliver Obuća: Cipele Valek

22

ČASOPIS ZA CIJELU OBITELJ ADRESAR: S.Oliver, Cenatr Cvjetni, Trg Petra Preradovićeva 6/I, Zagreb Cipele Valek, Ilica 47, Zagreb Baby Center, City Center One East, Slavonska avenija 11d, Zagreb GRANDE Hair Studio, Centar Kaptol, 2 kat, Nova Ves 17, Zagreb Fashion Team Kids, Martićeva 67/3, 01/580 44 41, ili 098/681 331 Kulturni centar Dubrava, Avenija Dubrava 51 a

23

Odjeća: Cool Club,Baby Center Obuća: Privatno vlasništvo Rekviziti: Globus, Baby Center

ČASOPIS ZA CIJELU OBITELJ

KOJI SPORT IZABRATI PRVI SPORT ZA DIJETE VRTIĆKE DOBI? Današnja djeca mogu s pravom očekivati da će doživjeti 70, 80, 90 ili više godina jer se životni vijek produljio, međutim kvaliteta života je sve lošija. Najdeblja smo generacija u povijesti čovječanstva, a alarmantno je da ta brojka iz dana u dan raste. Pretilost i „ne biti u formi“ je indirektan uzrok mnogih ozbiljnih bolesti poput zloćudnih tumora, srčanih bolesti i dijabetesa, kao i ozbiljnih društvenih i duševnih problema.

Z

drave navike i aktivan način života usvaja se od najranije dobi. Mi kao roditelji i odgojitelji smo ti koje djeca oponašaju i primjerom od nas uče. Cilj nije stvoriti profesionalne sportaše nego naučiti djecu da prihvate zdrave prehrambene navike i aktivan način života kao sastavni dio života.

odraslih „vuku“ ih na sjedenje i mirovanje. Biti tjelesno aktivan i njegovati aktivan način života ne znači samo bavljenje organiziranim sportom, nego zajedničke igre s vršnjacima ili odraslim osobama, odlazak do trgovine pješice i slične aktivnosti. Idealno bi bilo kad bi dijete bilo uključenu u obje vrste aktivnosti.

Djeca su prirodno aktivna i jedva čekaju priliku da budu aktivna. Oni kroz aktivnost uče o svijetu oko sebe i iskorištavaju svaku priliku da trče, skaču, vrte se i penju. Izazovi današnjice i tehnologija nametnuti od strane

Aktivna djeca imaju više samopouzdanja, okretnija su i spretnija i rjeđe pretila od djece koja nisu aktivna. Fizički aktivna djeca stvaraju mišićno tkivo, troše više energije i, baš kao i odrasli, tako se rješavaju stresa. U kasnijoj dobi

24

ČASOPIS ZA CIJELU OBITELJ

navika za fizičkom aktivnosti je izlaz u fazi kada bi dijete moglo prekomjerno sjediti pred računalom ili televizorom. Važna karika u stvaranju zdravog i aktivnog djeteta ste i vi kao roditelji ili odgojitelji. Kao roditelj možete organizirati obiteljski aktivno provođenje vremena, koja će osim fizičke dobrobiti imati i pozitivan utjecaj na vaš odnos s djetetom.

PREDNOSTI AKTIVNOG NAČINA ŽIVOTA ZA VAŠE DIJETE 1. Stvaranje mišićne mase i jačih kostiju 2. Kontrolirana količina potkožnog masnog tkiva 3. Prevencija od pretilosti i debljine 4. Prevencija dijabetesa tipa II 5. Prevencija kardiovaskularnih bolesti 6. Prevencija malignih bolesti 7. Kontrola krvnog tlaka i količine kolesterola u krvi 8. Više samopouzdanja 9. Veće šanse za uspjeh u životu

Biranje organiziranih kineziološih aktivnosti – uvođenje djeteta u sport Usmjeravanje djeteta u organizirane kineziološke aktivnosti preporučuje se već u vrtićkoj dobi, u dobi od djetetove treće i četvrte godine. Iznimno je važno da se bave sportom jer tako stvaraju zdrave navike od najranije dobi, ali nikako dijete ne treba usmjeravati u kineziološke aktivnosti koje obuhvaćaju jednostrano i strogo usmjerene oblike kretanja, odnosno ne preporuča se usmjeravanje u pojedine sportove. Redovita tjelovježba pomaže rastu, izgradnji mišićne mase, razvoju kostiju te razvoju važnih motoričkih vještina od kojih se neke najviše razvijaju u vrtićkoj dobi i nije ih moguće razvijati toliko značajno u starijoj dobi. Možda se pitate kad je dijete dovoljno staro da se počne baviti organiziranom kineziološkom aktivnosti ili ste mišljenja da organizirana fizička aktivnost u vrtićkoj dobi izgleda samo kao razbibriga i igra. Stručnjaci kineziolozi

ČASOPIS ZA CIJELU OBITELJ

i odgojitelji su educirane osobe koje znaju organizirati, izabrati aktivnosti i što je još važnije prilagoditi te aktivnosti djetetu vrtićke dobi da bi izabrani sadržaji imali najbolji efekt na dijete. U dobi od treće do šeste ili sedme godine djeca su doslovno mali zvrkovi koji ne mogu biti na jednom mjestu. Djeca vrtićke dobi bi svakog dana trebala imati minimalno 30 do 60 minuta organizirane fizičke aktivnosti. To su igre kineziološkog karaktera u vrtiću, na igralištu ili u sportskoj dvorani. U usporedbi s preporukom da maksimalno mogu kroz cijeli dan sjediti 60 minuta izvodeći aktivnosti kao što su crtanje, slikanje, slaganje slagalica, kockica i slično, zaključujemo da se djeca vrtićke dobi kvalitetnije razvijaju kroz kretanje. Mnogi roditelji žure svoje dijete upisati u sportski klub i momčadske sportove. Kod toga treba biti posebno oprezan i osim sporta uvijek birati trenera i sam način rada i razmišljanja trenera neovisno o tome o kojem se sportu radi. Kod djece vrtićke dobi nemoguće je razvijati određenu sposobnost dok dijete nije biotički zrelo. Iz tog razloga za žurbu s upisom u sportske klubove, a posebno u momčadske sportove, nema. Djeca vrtićke dobi da bi razvila motoričke sposobnosti u skladu sa svojom dobi moraju praktici-

rati osnovna motorička gibanja od kojih su značajnija: puzanja, hodanja, trčanja, penjanja, skakanja, dizanja i nošenja, bacanja i hvatanja. Ti motorički obrasci i sposobnosti su temelj za sve sportove u kasnijoj školskoj dobi, a time i postizanje boljih rezultata u određenom sportu. Osnovne motoričke sposobnosti koje se mogu razvijati kod djece vrtićke dobi su: koordinacija, ravnoteža, opća preciznost, opća snaga, opća izdržljivost, fleksibilnost, brzina reakcije na zvučne i vizualne podražaje (Izvor: Boris Neljak – Kineziološka metodika u predškolskom odgoju). Potrebno je voditi računa o takozvanim senzibilnim zonama razvoja sposobnosti, odnosno o sposobnostima djeteta koje su za svoj razvoj definirane sazrijevanjem različitih organskih sustava. Razvoj koordinacije je među svim motoričkim sposobnostima najznačajnija sposobnost na koju se nadovezuju mnoge sposobnosti. Međutim, sve ove sposobnosti se ne razvijaju zasebno već integrirano, kroz splet osmišljenih, ciljano usmjerenih i raznovrsnih kinezioloških aktivnosti.

26

Sportovi koji se preporučuju u vrtićkoj dobi Sportovi koji su primjereni vrtićkoj dobi su gimnastika, plivanje, plesovi i neki borilački sportovi, primjerice teakwondo. Univerzalne sportske škole pružaju najobuhvatniji utjecaj na motoričke sposobnosti za djecu vrtićke dobi. Raznovrsnost sadržaja koji su u opisu univerzalnih sportskih škola daje najobuhvatniji utjecaj na lokomotorni sustav djeteta i ispunjava sve uvjete za pravilan razvoj. Izrazito jednostrani i momčadski sportovi se ne preporučuju barem do djetetove osme godine života. Osim što djeca ne mogu shvatiti taktičke zahtjeve i zamisli momčadskog sporta, jednostrani sportovi loše djeluju na njihov razvoj lokomotornog sustava. Česti su slučajevi iz prakse da djeca koja su prerano usmjerena u jednostrani sport do svoje 12 godine razvijaju funkcionalna loša i nepravilna držanja. To se događa zbog pretjerane upotrebe jedne strane tijela. Forsiranje nekih stereotipa koje nalazimo kod profesionalnih sportaša također loše utječu na djecu, potrebno je sportu pristupati s aspekta zdravlja i zabave i tako graditi pozitivnu sliku prema kretanju kod djeteta.

ÄŒASOPIS ZA CIJELU OBITELJ

27

ČASOPIS ZA CIJELU OBITELJ

Aktivnosti i kretanja koja su nužna za pravilan razvoj lokomotornog sustava djeteta vrtićke dobi 1. Pokreti rukama i nogama 2. Upotreba raznovrsnih rekvizita i njihovo manipuliranje rukama i nogama 3. Okretanje oko svoje osi (kolutanje, prevrtanje, rolanje i sl.) 4. Skokovi i doskoci 5. Penjanja i silaženja 6. Hodanja i trčanja

Istraživanja i usmjerena fizička aktivnost kod vrtićke dobi Rezultati istraživanja pokazuju da djeca koja su uključena u usmjerene sportske aktivnosti postižu bolje uspjehe u školi. Veliko istraživanje na uzorku od 2 038 – ero djece pokazalo je značajnu korelaciju između motoričke sposobnosti, mišićne snage i kardiorespiratornih mogućnosti i uspjeha u školi. Kod djeteta vrtićke dobi motorički razvoj je presudan jer tako dijete uči o svijetu oko sebe i o sebi. Dijete kroz pokret i igru razvija svoje kognitivne sposobnosti. U organizaciji Udruge „SM SPORT“ provedeno je istraživanje u Dječjim vrtićima Livada i Suncokret iz Ivanić Grada. Cilj istraživanja bila je usporedba pažnje u izvođenju motoričkih znanja i sposobnosti između djece koja su vježbala u jutarnjim satima, prije podnevnog odmora, i popodnevnim satima. Istraživanje je provedeno na uzorku od 98 – ero djece i trajalo je 3 mjeseca. Provedeni su testovi preciznosti, ravnoteže i testovi za mjerenje brzine reakcije. Djeca koja su vježbala ujutro postizala su 30% bolje rezultate u odnosu na djecu koja su vježbala u popodnevnim satima. Najveća razlika je bila u testovima preciznosti ( veća

od 40% ) što se povezuje s boljom koncentracijom djece kod djece koja vježbaju ujutro. Postoje mnoga istraživanja slične tematike koja potvrđuju dodatnu beneficiju na vježbanje kada se ono odvija u jutarnjim satima. Dijete lakše i brže usvaja nova znanja zbog povećane cirkulacije, odnosno bolje opskrbljenosti središnjeg živčanog sustava kisikom. Druga korist od vježbanja u jutarnjim satima je povećanje dobrog raspoloženja, smanjivanje agresije i neprihvaćenih oblika ponašanja te povećanje pažnje i koncentracije kroz ostatak dana.To je rezultat povećanog dopamina i serotonina u tijelu, koji su poznati kao „hormoni sreće“.

Utjecaj ranog bavljenja sportom na razvoj djeteta Sazrijevanje mozga je intenzivno u najranijem razdoblju djetinjstva i više od 50 % razvoja završava do djetetove četvrte i pete godine. Ako se dijete ne potakne na razvoj nekih funkcija, one možda neće biti nikada razvijene ili će njihov kapacitet biti mnogo manji od mogućeg ostvarenja. To se odnosi i na motoričke sposobnosti čemu svakodnevno osobno svjedočim provodeći univerzalnu školu sporta. Postoji očigledna razlika uspoređujući znanje

28

i spretnost djece koja su bila potaknuta na razvoj osnovnih motoričkih oblika kretanja u odnosu na one koja nisu. Razlika se vidi i kod djece koja se primjerice uključe u univerzalnu sportsku školu kao predškolci. Kako između ostalog vodim i školu plivanja za djecu vrtićke dobi, vrlo često nailazim na slučaj da dijete koje je od svoje najranije dobi (treće godine) uključeno u program sporta propliva brže od onih koji to nisu. Okruženje koje je stimulativno za dijete primjereno za njegovu dob doprinosi razvoju velikog broja neuronskih putova i stvaranju bogate neuronske mreže, te povećava mogućnost za kasnije dostizanje urođenih potencijala. Djeca u vrtićkoj dobi trebaju u sklopu vrtića dnevno organiziranu fizičku aktivnost uz neizostavno i obaveznu obiteljsku aktivnost. Potrebno im je ponuditi što raznovrsnije sadržaje da bi se njihov lokomotorni sustav što bolje razvijao. Kao roditelj, osim što svoje dijete možete upisati u neki oblik organizirane kineziološke aktivnosti možete ga jedan dan odvesti na vožnju biciklom, jedan dan igrati nogomet ispred zgrade, treći dan igrati badmington, a za vikend prošetati Sljemenom. Da bi dijete usvojilo zdrave navike i aktivan način života potreban im je vaš primjer kao roditelja.

ČASOPIS ZA CIJELU OBITELJ

RANO UČENJE STRANOG JEZIKA DJECE PREDŠKOLSKE DOBI Piše: Sanja Bogovčič, magistra ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

Prateći današnju globalizaciju suvremenog društva, multikulturalnost Europe i uključenje u svjetske procese, možemo prepoznati važnost potrebe cjeloživotnog učenja. Dječji stvaralački potencijal prepoznat je već u predškolskoj dobi.

R

anim učenjem stranog jezika potičemo raznovrsne mogućnosti razvoja djeteta poštivajući osobnu, emocionalnu, odgojnu, obrazovnu, tjelesnu i socijalnu dobrobit djeteta. Senzibilizacija djece i razvoj sposobnosti djece za komunikacijom u višejezičnoj i multikulturnoj sredini postiže se stvaranjem navike slušanja stranog jezika, te ponudom da se već u predškolskoj dobi započnu s procesom nestandardiziranog učenja. Motivacijski čimbenik nastavka učenja i održanje daljnjeg interesa djece za drugi fonološki sustav ovisni su o osobnom razvoju, mogućnostima, potrebama i interesu djeteta kao i ponuđenim sadržajima i aktivnostima, metodama i oblicima rada, kvalificiranom kadru kao govornom modelu i organizaciji prostornog okruženja. Interkulturalna dimenzija znanja stranog jezika nema u konačnici samo cilj stjecanja kompetencija izvornog govornika stranog jezika, nego općenito razvoj sposobnosti slušanja, razumijevanja, komunikacije, sporazumijevanja, tolerancije, upoznavanja različitih ljudi, kultura, običaja i tradicija. Strani jezik koji se započne učiti u predškolskoj dobi dobro je kontinuirano nastaviti učiti i dalje u starijoj dobi. Koncept ranog učenja stranog jezika baziran je na situacijskom pristupu rada, razvoja slušne osjetljivosti, povezivanjem značenja, razumijevanjem poruke, uočavanjem i razlikovanjem intonacije, artikulacije, stanke, ritma, dužine i visine tona drugog jezika. Dječji mozak prima i obrađuje informacije osjetilima, a stimulacija i integracija osjeta utječe na cjelovit razvoj djeteta uz razvijanje funkcije za općenito uspješnu igru, učenje,

koncentraciju, socijalizaciju i rad. Osluškujući dječju inicijativu, uz fleksibilnost odgojno-obrazovnog procesa, primjenjujemo različite strategije nestandardiziranog učenja. Također se za različite strategije učenja djece aktivno stvaraju uvjeti za pravovremenom izmjenom svrhovitih aktivnosti, izričaja mimikom, gestom, pokretom, dodirom, glazbom i likovnim stvaralaštvom. Nadalje, prilagođavanjem konkretnim mogućnostima, djeca se prema svojim izražajnim sposobnostima postupno uključuju u aktivnosti i povezuju aktivnosti s verbalnim izražavanjem. Konkretne životne situacije su popraćene frazama na stranom jeziku. Njihovim aktivnim sudjelovanjem slijedi usvajanje osnovnog rječnika i jezičnih struktura, bogaćenje rječnika i komunikacijskih procesa. Značajnim djelovanjem igre u procesu učenja djeteta ne smijemo zanemariti praćenje igre, kao osnovne dječje spontane aktivnost, koja je dobar pokazatelj da već imamo preduvjete dječjeg interesa za nastavak razrade procesa učenja stranog jezika. Igrom se najbolje može produbiti radoznalost za oponašanjem komuniciranja na stranom jeziku. Kao kreatorima svojih interesa, djeci je potrebno ponuditi raznovrsne poticaje i sadržaje koji su predmet njihovog interesa, a onda ih popratiti stranim jezikom. Za situacijsko učenje stranog jezika, primjenom istog u stvarnim svakodnevnim situacijama, važan je transakcijski proces učenja koji se provodi istraživanjem, eksperimentiranjem, doživljavanjem raznovrsnih iskustva, on se oslanja na urođeni potencijal djece, učenjem onoga što rade, vide, čuju ili osjete. U iniciranim aktivnostima procesa učenja djeca sama dolaze u kombini-

30

ranu situaciju primjene stranog jezika što postupno proširuje jezični vokabular logičnim zaključivanjem, vizualnim, situacijskim pamćenjem riječi, rečenica i fraza. Oblikovanje procesa učenja po mjeri djeteta podrazumijeva sigurno i stalno poznato okruženje kao i osoba koja podučava. Evaluacija razine postignuća, dokumentiranje, kontinuirano praćenje i napredovanje usvajanja, učenja i stupnjevanja već naučenih pojmova, dobri su pokazatelji za dodatno planiranje procesa učenja stranog jezika. Da bi dijete prihvatilo novi strani jezik treba osjećati i doživjeti uspjeh popraćen potporom, podrškom i pohvalom. Dijete ne treba prisiljavati na govor i ne ispravljati ga dok govori, već ispravno ponoviti izgovoreno. Svojim osobnim uspjehom nadograđuju osjećaj samopouzdanja, sigurnosti i spontanosti u izražavanju. Mjerljivi rezultati učenja djece rane i predškolske dobi služe nama kao instrument daljeg rada i imaju za cilj održati motivaciju daljnjeg učenja. Ona su svakako ovisna i o prethodnim jezičnim iskustvima djece. Nakon što su prepoznali dobrobit za dijete samim uključenjem djeteta u proces ranog učenja stranog jezika, roditelji kao motivatori za napredovanje u učenju, trebali bi pokazati osobni interes o jezičnim postignućima djeteta, a nadogradnju i ispravke pogrešaka prepustiti kvalificiranom kadru. Iz navedenog se može zaključiti da je pretpostavka kvalitetnog procesa ranog učenja stranog jezika proces koji se usvaja isto kao što se usvaja i materinski jezik, te u konačnici spontano i smisleno koristi u različitim situacijama.

ÄŒASOPIS ZA CIJELU OBITELJ

31

ÄŒASOPIS ZA CIJELU OBITELJ

ÄŒASOPIS ZA CIJELU OBITELJ

33

ČASOPIS ZA CIJELU OBITELJ Piše: Đana Atanasovska, upraviteljica Zaklade Nora Šitum

RUŽIČASTI MJESEC

MJESEC POSVEĆEN PREVENCIJI RAKA DOJKE Bliži nam se listopad ili ružičasti mjesec koji je svugdje u svijetu posvećen prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke. Prema podacima Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, prošle godine je od raka dojke oboljelo 2644 žene, a umrlo je više od 1000 žena.

O

borbi s rakom dojke razgovarala sam s doc. dr. sc. Vesnom Ramljak, predsjednicom udruge Europa Donna Hrvatska i pročelnicom Zavoda za kliničku citologiju Klinike za tumore KBC-a “Sestre milosrdnice”. U kojoj životnoj dobi se najčešće otkriva rak dojke?

Najčešće se otkriva u žena iznad 50. godine, ali to nije pravilo. Sve češće dijagnosticiramo rak kod mladih žena, već u ranim dvadesetim godinama. Više ste puta rekli da je rak sve manje smrtonosna bolest, a sve više kronična bolest s kojom se može živjeti. Je li to doista tako? Točno. Rak se otkriva sve ranije upravo zbog dobrih dijagnostičkih metoda i sve veće osviještenosti žena da se odazivaju na preventivne preglede te i da usvajaju samopregled kao bitan dio dijagnostike. Jednako tako terapija karcinoma dojke je sve bolja, sve je više “pametnih“ lijekova s kojima se bolest bolje može držati pod kontrolom. Važno je istaknuti da je rak koji je otkriven u ranoj fazi izlječiv u gotovo 97 posto slučajeva.

naši pacijenti imaju potpuno dostupne lijekove koji su ekstremno skupi i mogućnosti zračenja. Država i zdravstveni sustav za sad još uvijek omogućuju adekvatnu terapiju našim onkološkim pacijentima. Liječenje u Hrvatskoj se provodi po algoritmima i protokolima liječenja koji se provode u svijetu i tu ne zaostajemo.

život prije i poslije raka nikada više neće biti isti. Sami smo gospodari svoje odluke, ogroman postotak i šansa za izlječenje je često naš odabir.

Koliko su žene uopće svjesne opasnosti od raka dojke? Što svaka od nas sama može učiniti u prevenciji?

Taj aparat omogućuje da žena primi jednokratnu dozu zračenja već na operacijskom stolu, nakon što se tumor odstrani. Na taj način, postupkom koji traje oko 20-ak minuta, zamjenjuje se zračenje koje bi inače trajalo 25-30 puta. Od raka dojke u Hrvatskoj oboli gotovo svaka deseta žena, a nabava aparata za intraoperativno zračenje uvelike bi im olakšala borbu s tom teškom bolešću. Prednosti ove terapije, kod žena kod kojih ovaj postupak bude indiciran, su prvenstveno medicinske, ali i socijalne jer je oporavak kraći te samim tim i brži povratak u obitelj i na radno mjesto. Ekonomski gledano, cijena liječenja je niža, nema ponovne hospitalizacije ili putnih troškova za poslijeoperacijsko zračenje.

Ponekad mi se čini da sam svima dosadila pričajući o raku dojke, no često se zaprepastim kad vidim da neke žene ne znaju i ne žele znati, pa dođu liječniku kad je bolest već uznapredovala. Svaka žena bi trebala razviti osjećaj neophodan za pridržavanje barem osnovnih naputaka za prevenciju i dijagnostiku karcinoma dojke koji su vrlo dostupni. Osnovna stvar je samopregled jednom mjesečno, promatranje svojih dojki te uočavanje bilo kakvih promjena, jer žene su te koje najbolje poznaju svoje tijelo. Ono na što mogu utjecati je prehrana, tjelesna aktivnost, nepušenje, održavanje normalne tjelesne težine.

Kako Hrvatska stoji u prevenciji i metodama liječenja raka dojke u odnosu na razvijene zemlje?

Što biste poručili ženama ako se suoče sa činjenicom da su oboljele od raka dojke? Je li to poziv na životne promjene? Da se više posvete sebi i svom zdravlju?

Što se terapijskih mogućnosti tiče, Hrvatska je jako dobra. Kod nas se terapija koja se određuje ženama oboljelim od raka dojke ne razlikuje od terapije koja bi se dobila u bilo kojoj razvijenoj zemlji. Hrvatska onkologija je izrazito dostupna. Karcinom se liječi kroz multidisciplinarne timove i

Nipošto nemojte klonuti duhom, borite se i vjerujte da je to samo privremena životna faza koja će proći. Dobro je to što većina žena počne promišljati o svom životu kao nečemu što je vrlo dragocjeno, lijepo i jedino što zaista imamo. Dobiju još jednu priliku da sebe stave na prvo mjesto jer

34

I za kraj nam recite nešto više o aparatu za intraoperativno zračenje za čiju kupnju Europa Donna Hrvatska skuplja novac? Zašto je on važan za oboljele žene?

Pozivom na broj

060 91 91 91

građani mogu donirati za kupnju aparata za intraoperativno zračenje. Cijena poziva je 6,25 kn.

Manje od jedne kave nekome znači život! Pomoći možete i uplatom na HR6423600001501239797

ÄŒASOPIS ZA CIJELU OBITELJ