Issuu

BESPLATAN ï¿½ASOPIS ZA RODITELJE

Broj 17/ Travanj 2019.

ČASOPIS ZA RODITELJE

SADRŽAJ

impresum

NAVIKE KOJIMA OTEŽAVAMO JEZIČNI RAZVOJ DJETETA....................... 4 KONFLIKTI U DJEČJOJ DOBI.....................................................................7 PREDUVJETI ZA POLAZAK U ŠKOLU.......................................................10

Stručni suradnici:

ŠTO NAS OČEKUJE U NOVOJ ŠKOLSKOJ GODINI................................ 12

Maja Vukoja, dr. med., specijalist psihijatar prim.dr. Alemka Jaklin Kekez, specijalist pedijatar, uži specijalist pedijatrijske gastroenterologije dr Iva Palčić, specijalist pedijatar, uži specijalist pedijatrijske nefrologije Lana Novota, magistar kineziologije Martina Gilja, nutricionist, dipl. ing. preh. tehn. Sara Kozjak Dragčević, mag. praesc. educ. Iva Radošić, mag. logoped Đana Atanasovska, mag.oec., upraviteljica Zaklade Nora Šitum Matea Josić, učiteljica Martina Sokač, odgojitelj Tarita Mašković, odgojitelj

ALERGIJE................................................................................................ 14 KRPELJI – OPASNOST KOJA VREBA IZ PRIRODE...................................16 DEFORMACIJE KRALJEŽNICE, KOLJENA I STOPALA ............................18 KIDS FASHION WEEKEND........................................................................21 USKRŠNJI PRILOG...................................................................................22 RECEPT: PLAZMA CHEESECAKE S BOROVNICOM................................ 25 RADOST POKLANJANJA..........................................................................26 MASTI U DJEČJOJ PREHRANI.................................................................27 PROLJETNE RAZVOJNE IGRE................................................................. 32 DAN NARCISA..........................................................................................34

Izdavač: POPULUS-DUO d.o.o., ured: Štoosova 15, Zagreb, tel: 01 4647 621 e-mail redakcije: osmijeh@populus-duo.hr

Draga djeco i roditelji, Figgy je eko furka i spika, od njega nema zabavnijeg lika. Nacrtajte Figgy lik i 3 najsretnija osvojit će ukusan Figgy namaz, slikovnicu i veselog Figgy plišanca iz Dida Boža stvaraonice.

Uredništvo: Jelena Sosa, mag.oec, e-mail: jelena.sosa@populus-duo.hr

Svoj crtež nam zajedno sa svojim podacima (ime i prezime, adresa, grad) pošaljite najkasnije do 15. svibnja na e-mail adresu

Grafičko oblikovanje: EPS FORMAT d.o.o.

osmijeh@populus-duo.hr Sretni dobitnici biti će objavljeni na našoj facebook stranici Osmijeh, pratite nas! Sretno!

Fotografije: www.123rf.com

Tisak: Grafički Zavod Hrvatske Uredništvo časopisa Osmijeh ne odgovara za eventualne pogreške u oglasima, kao ni za sadržaj objavljenih tekstova.

Osmijeh

ČASOPIS ZA RODITELJE

Navike kojima otežavamo djetetov jezi�no-govorni razvoj Iva Radošić, mag.logoped

edostatno komuniciranje velika je boljka današnjice, a u periodu djetetova razvoja jezika i govora, kvalitetna komunikacija s roditeljima upravo je ključni faktor urednoga razvoja. I iako postoje predispozicije za razvoj jezično-govornih teškoća na koje, nažalost, ne možemo direktno utjecati, iz životnih i komunikacijskih navika roditelja i okoline možemo izdvojiti, osvijestiti i promijeniti neka ponašanja koja mogu pomoći u prevenciji nastanka istih. Moderan stil života prisiljava roditelje da s djecom provode sve manje i manje kvalitetnog vremena. Osim samog manjka u direktnoj komunikaciji, nailazimo i na sve manje čitanja, prepričavanja, pjesmica, brojalica, govornih igara i sličnih aktivnosti kojima su roditelji dosad pozitivno poticali jezično-govorni razvoj svoga djeteta. Brojne obveze koje moderni stil života nameće roditelju i sveprisutnost koja se od te uloge traži, dovodi do ubrzanog stila življenja u kojem ostaje vrlo malo vremena za kvalitetnu i opuštenu interakciju s djetetom u kojoj se komunikacijske i jezično-govorne vještine najbolje razvijaju. Navike koje roditelji razvijaju, ne bi li im pomogle da se nose s izazovima današnjice, nerijetko otežavaju djetetov jezično-govorni razvoj. Roditelji, koji samo žele najbolje za svoje dijete, često uopće nisu svjesni ovih navika i njihovih negativnih utjecaja na djetetov razvoj. Na sreću, jednom kad ih osvijeste, roditelji takve navike mogu promijeniti, dopustiti jezično-govornome razvoju djeteta da teče svojim prirodnim tokom ili ga dodatno novostečenim navikama aktivno poticati. Kojim to navikama otežavamo djetetov jezično-govorni razvoj?

Reduciranje komunikacijske potrebe • Djeca počinju komunicirati iz potrebe. Roditelji ponekad žele svome djetetu potpuno ugoditi pa mu serviraju sve što bi mu moglo zatrebati, prije nego što dijete išta i zatraži. Tada dijete propušta priliku nešto poželjeti iskomunicirati i na taj način vježbati svoje komunikacijske sposobnosti. Dobro je dopustiti djetetu da nešto traži, stvoriti tzv. “komunikacijsku potrebu”, a onda mu pomoći u sredstvima i načinu na koji da nešto zatraži.

Protektivni roditeljski stil • Poneki roditelji skloni su pretjerano zaštićivati svoje dijete pa ga spontano štite od izlaganja različitim situacijama. Takvi roditelji razgovaraju

umjesto djeteta, odgovaraju umjesto njega na pitanja drugih i završavaju mu rečenice, ne dajući mu priliku da samo komunicira. Također, infantiliziranje djeteta, stalno tepanje, s iskrivljavanjem glasova i pretjerano simplificiranje jezično-govornih oblika nisu dobar poticaj razvoju.

Blendanje hrane • Proces žvakanja i gutanja hrane od iznimne je važnosti u razvoju govora. Senzorički input i motorički angažman struktura u usnoj šupljini prilikom uzimanja miksane, tj. blendane hrane nije dostatan da bi djetetu osigurao pravilni razvojni poticaj. Događa se da roditelji zbog straha od gušenja, iz navike ili neznanja dugo hrane djecu isključivo blendanom teksturom, dok se većina zdrave populacije djece već od 6 mj. starosti može samostalno hraniti mekanim komadima hrane.

ČASOPIS ZA RODITELJE

Duda varalica • U dojenačkom periodu, poneki roditelji na svaki pokušaj glasanja bebi stavljaju dudu u usta i na taj način zapravo “ušutkavaju” bebu, čime joj uskraćuju priliku za istraživanjem vlastitih vokalnih sposobnosti i vježbanjem govornih struktura. Također, roditelji često navode da koriste dudu kako beba ne bi stavljala druge predmete u usta, što je također kočenje prirodnog razvoja istraživanja okoline u oralnoj fazi. Produženo i često korištenje dude varalice može dovesti do nepravilnog razvoja čeljusti i zubi. Govor preko dude iskrivljava slušni i motorički obris glasova pa dijete pamti i utvrđuje takve nepravilne oblike. Duda prisiljava jezik da boravi u neprirodnom položaju u usnoj šupljini što, osim do teškoća u govoru, može dovesti i do nepravilnog obrasca gutanja.

Neresponzivnost • Boravljenje u istoj prostoriji s djetetom nije isto što i aktivno bavljenje s djetetom. Roditelj u komunikaciji mora biti responzivan, te od najrani-

je dobi odgovarati na djetetove pokušaje komuniciranja kako bi dijete shvatilo da su njegovi komunikacijski pokušaji svrhoviti i stvaraju neku reakciju u okolini. Odgovorljivost na dječji plač, oblikovanje bebina gugutanja i brbljanja u slogove i riječi svoga materinskog jezika, poticanje korištenja prirodnih gesti, imitacija mimike, pridavanje značenja vokalnim pokušajima i sl., radnje su koje roditelji intuitivno provode, ali se mogu potisnuti i izostati uslijed slijeđenja nekih trendova u odgoju, slušanju štetnih savjeta okoline i sl. Komunikacijska odgovorljivost i uvažavanje djeteta kao aktivnog sudionika u komunikaciji važan je aspekt jezično-govornog razvoja.

Ekranizacija • Kako bi dobio na vremenu ili tišini, roditelj djetetu daje tablet, mobitel, igricu, pušta crtić… Prema preporuci Američke udruge pedijatara dijete mlađe od 18 mjeseci ne bi uopće trebalo boraviti pred ekranima. Istraživanja pokazuju kako je vrijeme pro-

vođeno pred ekranom u ovoj ranoj dobi direktno povezano s kašnjenjem u govornoj ekspresiji. U periodu u kojemu je razvoj mozga vrlo intenzivan i osjetljiv, gledanje u ekrane može dovesti do nepoželjnog tijeka razvoja različitih vještina, pa tako može otežati uredan komunikacijski i jezičnogovorni razvoj. Osim toga, na taj se način gubi dragocjeno vrijeme koje se može provesti u drugim aktivnostima. I roditelji i djeca često su zaokupljeni vlastitim aktivnostima pred ekranima i gube naviku interakcije u zajedničkom provođenju vremena. Ekranizacija ne pogađa samo djecu direktno, već utječe na njihov razvoj indirektno preko njihovih roditelja. Iako je jedan od najvećih darova moderne tehnologije upravo jednostavnost komunikacije, čini se da sama komunikacija zbog nje najviše ispašta. Tehnologija nam danas dopušta da budemo duhom odsutni više nego ikada prije. Nerijetko se vidi situacija u kojoj dijete više puta pokušava ostvariti komunikacijski kontakt s roditeljem koji te pokušaje ni ne primjećuje jer mu je pažnja potpuno zaokupljena gadgetom u

TRU-ADV-COMPL-PAT3/04-RH/14_02_2019

Paket sadrži 3 istovrsna pakiranja pelena + Trudi vlažne maramice A72 GRATIS

ČASOPIS ZA RODITELJE rukama. Također, roditelji i djeca često zajedno gledaju sadržaje na koje se kasnije ne reflektiraju ili gledanjem sadržaja zamjenjuju direktnu komunikaciju. Tako se jedan od osnovnih filogenetskih komunikacijskih poriva “show and tell” (pokaži i kaži) sveo se samo na “show” (pokaži) jer, zašto bi dijete prepričavalo roditelju proživljeni sadržaj, kad ga je mobitelom snimilo i može mu ga pokazati bez i jedne utrošene riječi?

Forsiranje učenja stranoga jezika u ranoj dobi • U ovoj se situaciji ne radi o pravoj dvojezičnosti, već o forsiranju komunikacije i eksplicitnog usvajanja znanja na stranome jeziku, kod djeteta koje još nije usvojilo bazu materinskoga jezika. Tako dolazi do situacije gdje dijete, čija su oba roditelja izvorni govornici hrvatskoga jezika i koje živi u Hrvatskoj, prvu riječ izgovara na npr. engleskome jeziku. Dijete, osim što mu se obraća na engleskom, sluša engleske pjesmice, gleda engleske crtiće, uči engleske brojalice, usvaja englesku kulturu, uči nazive boja na engleskom i sve to propušta na materinskom jeziku. Problem nastaje i u odsutnosti prirodnosti i intuitivnosti komunikacijske situacije, koju roditelji kroz strani jezik ne mogu postići, ma koliko dobri priučeni govornici bili.

Fokusiranje na razvojno neprimjerene sadržaje • Poneki roditelji misle da će ranim podučavanjem nekih složenih vještina ili znanja dijete profitirati ili biti u prednosti pred vršnjacima. Tako se događa da se fokusiraju npr. na podučavanje čitanja i pisanja kod djeteta koje još nije razvilo potrebne predčitalačke vještine, na prepoznavanje brojki do 100 kod djeteta koje nema usvojen pojam količine itd. Inzistiranjem da dijete napamet nauči neke “reprezentativne” sadržaje ono propušta priliku da usvoji opća znanja o svijetu, koja su mnogo važnija pri izgradnji jezičnih kapaciteta.

Direktivni stil komunikacije

Roditeljski perfekcionizam

• Neki se roditelji uhvate u obrazac direktivnog stila komunikacije, pa se djetetu obraćaju pretežno uputama, zahtjevima i naredbama. S djetetom je potrebno imenovati, komentirati, opisivati, objašnjavati, prepričavati... Dijete ne smije zauzeti pasivnu ulogu u komunikacijskom odnosu pa ga je dobro i ispitivati, ali i poticati da i ono samo ispituje.

• Roditeljski perfekcionizam odnosi se na zahtijevanje savršenstva u jezično-govornome izričaju od djeteta koje za to razvojno još nije spremno. Ovdje podrazumijevamo očekivanje da dijete vrlo rano “čisto izgovara” sve glasove, stalno korigiranje djeteta, ispravljanje frazom: “Ne kaže se tako, nego…”, stalno komentiranje djetetovog govora, traženje od djeteta da ponavlja duge i komplicirane riječi, dizanje panike oko djetetova jezičnogovornog razvoja i sl. Ovakva ponašanja roditelja mogu zabrinuti dijete, ono može postati anksiozno oko svoga govora, izbjegavati govor i dr. Ukoliko se roditelj stalno fokusira na formu djetetova govora, umjesto na njegov sadržaj, kod djeteta se može stvoriti osjećaj manje vrijednosti. Ukoliko je roditelj zaista zabrinut za djetetov jezično-govorni razvoj, najbolje je da zatraži stručnu procjenu te da svoju zabrinutost pred djetetom ne iskazuje.

Preokupiranje djece • Danas se kod roditelja nerijetko javlja osjećaj potrebe stalnog animiranja djeteta pa djecu često “bombardiraju” sadržajima, igračkama, projektima i upisuju ih na brojne dodatne aktivnosti. U užurbanom svijetu današnjice rijetko nam ostaje vremena da zastanemo, promislimo i osvrnemo se na proživljene događaje, te da ih s djetetom zajedno prokomentiramo. Osim toga, dijete koje je stalno okupirano obradom prezentiranih sadržaja nema potrebu razvijati kreativno mišljenje. A upravo je jezična kreativnost govornika ono što ga čini dobrim. Zato je dobro djetetu priuštiti periode dosade te ga tada potaknuti da svoje misli i maštanja verbalizira.

Osamljenost • Većina djece danas živi u najužem obiteljskom krugu, uglavnom samo s roditeljima. Život daleko od šire obitelji, baka i djedova, obiteljskih prijatelja, izvan odgojno-obrazovnih sustava i dr. osamljuju dijete i dovode do situacije u kojoj je osuđeno na samo jedan ili dva govorna uzora. Osim što dijete manje ukupno komunicira, ima manje prilika vježbati komunikaciju s različitim komunikacijskim partnerima. U tim je situacijama i veća mogućnost prijenosa jezično-govornih teškoća s roditelja na dijete, s obzirom da je modeliranje toliko ograničeno. U nedostatku “sela” komunikacija trpi.

Samostalno upuštanje u terapiju • Roditelj koji se samostalno upušta u korigiranje djetetova govora, može načiniti veliku štetu. Jezično-govornu terapiju, kojoj prethodi detaljna dijagnostika, provodi logoped koji je za to fakultetski obrazovan i čiji je to životni poziv. I iako su različite vježbenice, liste riječi i popisi vježbi danas lako dostupni svima, roditelji moraju biti svjesni da materijal ne čini terapiju, te da ga oni, bez prethodne konzultacije s logopedom, ne znaju koristiti. Svaka logopedska terapija je individualizirana te je nemoguće univerzalni obrazac primijeniti na sve. Zbog toga treba biti oprezan i u prihvaćanju savjeta okoline. Zbog osjetljivosti razvojnoga perioda, oko svake se odluke i djelovanja najbolje konzultirati sa stručnom osobom, u ovome slučaju logopedom.

ČASOPIS ZA RODITELJE

KONFLIKTI U DJE�JOJ DOBI Djeca, jednako kao i odrasli, u svom životu doživljavaju razne situacije. S nekima se nose s lakoćom i ne pridaju im značajniju pažnju, dok se s nekim situacijama djeca teže nose i ne znaju kako im pristupiti te ih riješiti na zadovoljavajući i pozitivan način. Jedna od situacija s kojima se djeca teško nose su konflikti. Piše: Maja Vukoja, dr. med., specijalist psihijatar

eminovno je da će dijete u svom životu nailaziti na konfliktne situacije. Takva situacija može se dogoditi bilo gdje i bilo kada, ono što je važno jest da dijete pravilnom reakcijom riješi situaciju, te da konfliktna situacija na njega ne ostavi dublje tragove. Konfliktna situacija odgovor je na bilo koju vrstu negativnog poticaja u djetetovom okruženju. Ona ne mora biti vidljiva niti značajna nama odraslima, pa niti djeci u okruženju, no dijete iz nekog razloga na situaciju u kojoj se je našlo reagira konfliktnim ponašanjem i agresijom. Na žalost, agresija je način ponašanja koji sve više prožima društvo u kojem živimo, a doima se kao način i obrazac ponašanja kojim je moguće sve postići. Također, važno je kod ovakvih djetetovih stanja i ponašanja, naglasiti

kako dijete uči iz svoje okoline i kako su njegovi prvi i najvažniji učitelji roditelji. Stoga pripazite na koji način komunicirate pred svojom djecom, jer oni to upijaju i iako tako na prvi tren ne djeluje, uče iz vaših ponašanja. Kada govorimo o agresiji, prije svega moramo razlikovati razvojne i konstruktivne sukobe od agresije. Kroz sukob s drugom djecom ili braćom i sestrama dijete brani svoj položaj ili jasno izražava svoj stav. Iako na prvu ne zvuči tako, sukob predstavlja važno iskustvo gdje djeca uče izražavati vlastite želje i potrebe te kako u njih uvjeriti druge, pronaći svoje mjesto u skupini. Istovremeno uče sagledavati i tuđe stavove te kako podnijeti poraz i kada se povući. Djeca imaju snažan osjećaj za pravdu i sklona su burnom reagiranju na uskraćivanje i doživljaj nepravde.

Sukob često nastaje zbog djetetove reakcije na ono što mu je rečeno da smije ili ne smije učiniti. Često u takvim situacijama u trenutku može izbiti svađa, ali pojašnjavanjem pravila ona može biti i pravovremeno spriječena. Za sukob je uvijek potrebno dvoje, a kada se djeca svađaju mogući su i fizički obračuni ili da jedno od djece baci i razbije nešto što dalje može dovesti i do ozljeđivanja. Bitno je da djeca razumiju da je sukob moguć, ali da sva ponašanja nisu dozvoljena. Uloga odraslih je da pritom jasno postave granice što je u sukobu apsolutno zabranjeno, a to su u prvom redu fizički obračuni i razbijanje stvari. Ukoliko tijekom svađe dođe do takvih situacija, djeca trebaju preuzeti odgovornost za nastalu situaciju i snositi posljedice svojeg ponašanja. Ukoliko nešto razbiju potrebno je da zajedno sudjeluju u popravljanju nastale štete. Agresivno ponašanje je ono ponašanje kojemu je namjera nekome ili nečemu nanijeti štetu, neugodu, povredu ili pod svaku cijenu

ČASOPIS ZA RODITELJE nametati vlastite ideje, rješenja ili aktivnosti. Ovakva vrsta ponašanja ne donosi korist nikome, ni okolini ni samom djetetu i potrebno ju je izbjegavati, a ne poticati dijete na takvo ponašanje iz vlastite ideologije lakšeg kročenja kroz život. Agresija uvijek potiče agresiju i dijete od najranije dobi mora biti svjesno kako je takvo ponašanje neprihvatljivo.

Razlikujemo dvije vrste agresije: 1) verbalnu - vikanje, tužakanje, psovanje, vrijeđanje, omalovažavanje… 2) fizičku - udaranje, razbijanje i uništavanje imovine, čupanje, tučnjava, premlaćivanje... Niti jedan od navedenih oblika agresije ne može se smatrati prihvatljivim ponašanjem, osobito u dječjoj dobi, niti na nikakav način poticati. Uvijek pokušajte objasniti djetetu kako njegovo ponašanje djeluje na drugo dijete ili osobu koja je predmet konflikta i dati mu jasan model i način drugačijeg, mirnog rješavanja sukoba, rječnikom koji dijete može razumjeti u određenoj dobi. Agresija može biti namjerna, najčešće uzrokovana vanjskom uznemirujućom situacijom, primjerice otimanjem i uništavanjem stvari, povlačenjem za kosu, guranjem, pljuvanjem… Ovdje se radi o otvorenom neprijateljskom ponašanju kojim dijete nastoji ostvariti neku

dobit na štetu nekoga ili nečega drugog. Ovakvo ponašanje odmah treba zaustaviti i djetetu razumljivim jezikom objasniti zašto ono nije primjereno i kako svoje nezadovoljstvo izraziti na prihvatljiv način. Nenamjerna agresija uzrokovana je unutrašnjom napetošću. Radi se o nesvjesnom destruktivnom ponašanju koje odražava djetetove neugodne i intenzivne osjećaje, primjerice strah, tugu, radost, ljutnju. Ove emocije vrlo su teške za dijete i najčešće ono ne zna kako se s njima nositi, dok ih istodobno ne može ili ne želi imenovati, odnosno ne želi govoriti o njima pa se često ponaša neprimjereno. Moramo u jednoj stvari biti jasni i direktni, agresija je naučeno ponašanje! Dijete je negdje usvojilo navedeni obrazac ponašanja kao izlaz iz frustrirajućih okolnosti. Kao što smo i ranije naveli, dijete uči promatranjem i upijanjem onoga što rade ljudi i djeca iz njegove okoline! Ukoliko dozvolimo djetetu da koristeći agresivno ponašanje postiže cilj, dijete usvaja takav oblik ponašanja i koristi ga kao obrazac ponašanja u svim budućim sukobima.

Ukoliko dijete odrasta u obitelji gdje je agresivnost uobičajena, posebno ukoliko su članovi obitelji agresivni prema djeci, tada i ono počinje koristiti taj isti obrazac ponašanja u svakodnevnom životu kopirajući ponašanje u svome domu. Kada dijete odrasta sa strahom od agresije u vlastitoj obitelji, kako bi se zaštitilo, često se s vremenom počinje identificirati s agresorom te samim tim smanjuje strah, ali u pravilu i samo počinje biti agresivno. Agresivnost je najčešće usmjerena prema slabijima i manje zaštićenima. Vrlo često u djetetovom odgoju vlada pretjerana popustljivost te se ne postavljaju nikakve granice ponašanja od strane roditelja. Pretjerana popustljivost zbunjuje dijete i ono nema prilike naučiti da ne može sve dobiti, niti sve učiniti, kao niti svakome činiti što se njemu svidi. Djeca odgajana na ovaj način u momentu kada se nađu u situaciji otpora drugih, ne znaju na koji način reagirati niti riješiti nastali problem te postaju razdražljiva i novonastalu situaciju nastoje riješiti agresijom. Roditelji koji zanemaruju ovakve signale kod svoga djeteta čine pogrešku, jer ostavljaju dijete da samo pronalazi načine kako rješavati nesuglasice, a to je često upravo agresija prema drugim ljudima, stvarima ili životinjama. Dijete nikako ne smije steći dojam da je agresivno ponašanje prihvatljivo, jer agresivna djeca vrlo često ostaju i agresivni odrasli!

ČASOPIS ZA RODITELJE Kod agresivnog ponašanja uvijek imamo tri strane: - nasilnika - žrtvu - promatrače Sa sve tri grupe je potrebno na poseban način raditi na sposobnosti mirnog rješavanja konflikta. Ulogu u tome moraju imati odgojno-obrazovne institucije (vrtići i škole), ali naročito i ponajprije roditelji! Kod nasilnog ponašanja je potrebno koristiti disciplinu i usmjeravanje na pozitivno. Potrebno je reagirati što ranije, odnosno neposredno nakon nepovoljnog događaja! Tijekom komunikacije važno je zauzeti jasan stav, objasniti situaciju djetetu razumljivim jezikom i ponuditi mu mirne načine rješavanja sukoba, sukladno dobi, razumijevanju i vokabularu. Treba biti čvrst, no nikako ne agresivan. Nužno je uvijek ukazati na bolje načine rješavanja problema i pohvaliti svaki i najmanji napor i želju da dijete pokuša neagresivnim ponašanjem riješiti konflikt. Svaki napor djeteta da konflikt riješi mirnim putem, korak je prema naprijed i treba ga primijetiti i pohvaliti. Žrtve moramo podučiti da, ukoliko je to moguće, izbjegavaju nasilnika te da svakako ne prešućuju nasilje koje se vrši nad njima, jer ono treba biti rečeno i spriječeno. Žrtve treba poticati i educirati da smiju nasilniku reći ne i oduprijeti se nasilju. Promatračima treba ukazati da su odgovorni što nisu ništa učinili već samo promatrali nasilje, a posebno ukoliko su sami bili huškači i poticatelji nasilnog ponašanja. Obiteljska atmosfera u kojoj se redovito i otvoreno razgovara o problemima i u kojoj je dopušteno iskazivati svoje osjećaje, pa tako i ljutnju pojedinih članova obitelji prema drugima, prva je stepenica u prevenciji nasilja. Za dijete je važno da zna da su emocije nešto sasvim prirodno i da ima pravo biti ljuto na mamu, tatu, braću i sestre. Ljutnja je još jedna od emocija koje svi ljudi nose u sebi, no takvoj emociji ne smijemo pridavati veliku važnost, jer pridajući joj važnost ona raste i pretvara nas u osobe kakve u suštini nismo. Ljutnju treba prepoznati i verbalizirati kroz prihvatljivo ponašanje (razgovor, glasno pjevanje, šetnju, sportske aktivnosti, samoću….) i oprostiti ukoliko je to moguće. Zajednički razgovori o problemima pridonose razumijevanju sebe i drugih te pomažu djetetu da razvije alternativne načine reagiranja i rješavanja sukoba. S djetetom treba razgovarati o svim nesuglasicama jezikom koji ono može razumjeti u određenoj dobi, a vrlo je važno djecu podučiti da sama progovore o stvarima i situacijama u kojima se ne osjećaju dobro i koje im se ne sviđaju.

Mnoga djeca nisu u stanju izreći vlastitu ljutnju ili nezadovoljstvo, ali se prema njihovu ponašanju može zaključiti da nešto nije u redu. Za dijete je prvenstveno važno da spozna vlastito nezadovoljstvo i ljutnju upravo kako bi moglo naučiti izraziti takve emocije u prihvatljivom obliku. Važno je i da nauči prepoznati takve emocije kod drugih kako bi se moglo odmaknuti te na taj način izbjeći situacije u kojima bi moglo doći do sukoba. Roditelji mogu pomoći djetetu u učenju prepoznavanja ljutnje zajednički promatrajući ponašanje drugih ljudi i djece te kroz razgovor u stvarnim primjerima ponuditi djetetu mirno rješenje konfliktne situacije.

newlice_offset.pdf 1 26.5.2018 5:20:24 PM

Najvažnije od svega jest da roditelji svojim ponašanjem daju primjer djeci! Ukoliko roditelj u sukobu vrijeđa druge i gubi kontrolu, uči i dijete takvom ponašanju. Roditelj koji mirno iznosi svoje argumente i stavove te pri tome jasno izražava i priznaje vlastite osjećaje, bez pokazivanja agresije i ne ponižavajući pri tomu sugovornika, uči dijete da i sukob može biti zdravi dio života. Ukoliko emocije ipak nadvladaju važno je ispričati se zbog svojega ponašanja te tako i dijete podučiti da nakon sukoba ponovo dolazi vrijeme pomirbe i međusobnog slaganja. Naučite djecu da ne budu nasilnici! Naučite djecu da ne budu žrtve!

GUMICE ZA KOSU PROTIV UŠI U KOSI No-Lice® gumice za kosu,

djeluju protiv uši u kosi. Svaka gumica je aromatizirana raznim prirodnim mirisima čije djelovanje dokazano odbija uši, i to u trajanju do 3 tjedna.

CMY

Sadrže prirodna ulja ružmarina, neema, mente, citronele, lavande, komorača i kadulje. Djeluje aromaterapeutski, 100% je prirodan, ne sadrži biocide i nije toksičan. No-Lice kutijica sadrži 4 gumene trake, različitih boja, i dostupne su u ljekarnama, trgovinama BIPA i na www.crobebe.com. Samo jedna kutija štiti djevojčice i do 3 mjeseca, diskretno i praktično.

ČASOPIS ZA RODITELJE

EMOCIONALNI I SOCIJALNI PREDUVJETI ZA DJETETOV POLAZAK U ŠKOLU Odgojitelji: Martina Sokač Tarita Mašković

Polazak u školu predstavlja veliki događaj za cijelu obitelj, ali posebno za dijete. Škola je velika promjena za dijete, jer se mijenja cijela dosadašnja dnevna dinamika. Priznajmo također da su pri tom i očekivanja roditelja velika, jer su svjesni da je polazak u školu prvi djetetov samostalni iskorak u život. Ono što mnogi roditelji ne znaju jest da je to vrlo zahtjevan period u obiteljskom životu, a kako bi se taj prijelazni period svima olakšao, a naročito djetetu koje po prvi puta sjeda u školske klupe, potrebna je kvalitetna priprema.

oment prilagodbe roditelji doživljavaju na razne načine, međutim većina roditelja ima jednake strepnje, ista pitanja popraćena izazovima i strahovima. Naravno da pritom sve nedoumice, koje kao roditelji imamo, rješavamo tražeći dodatne informacije, savjete i odgovore. Svjesne činjenice koliko je to zahtjevan proces za sve sudionike, dijete, roditelja ali i odgojitelja i učitelja, želja nam je objediniti sve korisne informacije na jednom mjestu izdavši vodič „Od jaslica do škole“. Vodič je vrlo koristan za sve roditelje jer u njemu možete pronaći mnoštvo korisnih savjeta, kreativnih ideja i iskustava koji će polazak u školu učiniti što bezbolnijim za cijelu obitelj, a posebno malog prvašića. Prilikom pripreme, ali i samog polaska u školu, dijete najčešće nema jasnu predodžbu što ga tamo očekuje, već sliku o svojoj novoj okolini i školskom životu stvara iz pričanja odraslih. Kada, kao odgojitelji, pripremamo djecu za polazak u školu, najviše nas veseli kada vidimo da se djeca raduju školi, vesela i spremna za nove izazove. Naravno da radi djetetovog ushita i same motivacije treba govoriti pozitivno o školi i ne koristiti školu kao prijetnju da bi ih zastrašili ili ukazali djetetu na neka ponašanja koja više neće biti dozvoljena nakon polaska u školu. Mnogi roditelji upozoravaju dijete na suzdržavanje od upadanja u riječ, upozoravaju na mirnoću i sjedenje na mjestu, govore o sustavu nagrađivanja ocjenama, a da pri tom vežu školu uz ponašanje djeteta i to u negativnom kontekstu. Ono što je važno napomenuti jest da nikada dijete ne plašite školom! Dijete kroz predškolski

sustav i komunikaciju s roditeljima mora stvoriti pozitivnu sliku o školi i svemu što će se za vrijeme školskog dana događati. Pozitivna slika o školi bitan je preduvjet uspješnog i sretnog školarca što je zajednički cilj roditelja i sustava. Važno je napomenuti kako priprema za školu počinje puno ranije od zadnjih par mjeseci vrtića i male škole. Od prvih dana u vrtiću djecu pripremamo za život, a to ujedno uključuje i pripremu za školu. Tijekom predškolskog perioda dijete ovladava različitim kompetencijama koje će mu olakšati polazak u školu. Tako se velika važnost posvećuje samostalnosti, odgovornosti, emocionalnoj stabilnosti, samopouzdanju, ali i grafomotoričkoj zrelosti. Naravno da je nemoguće da dijete u nekoliko mjeseci stekne sve navedene kompetencije, ali ukoliko ga sustavno potičemo na razvoj, sukladno dobi i mogućnostima, na kraju imamo spremnog predškolca koji zna odgovoriti na izazove koje nosi škola. Takvo dijete je spremno za školu te je udovoljilo svim preduvjetima za upis. U priručniku koji smo sastavili za roditelje pod nazivom “Od jaslica do škole“ detaljno smo opisali proces pripreme za školu kroz poticanje grafomotorike, početnog čitanja, razvoja pred matematičkih vještina, razvoja krupne i fine motorike, što su sve zadaci koje odgojitelji imaju prilikom pripreme djeteta za školu, a dijete ih kroz igru i interakciju uspješno ispunjava. Ono o čemu danas želimo govoriti i svoje znanje podijeliti s roditeljima djece predškolske dobi jesu važni segmenti socioemocionalnog razvoja.

Iako se čini kako su oni negdje daleko na ljestvici potrebnih predškolskih znanja i sposobnosti, socioemocionalan razvoj djeteta vrlo je važan, a možda i najbitniji faktor za dobar start na samom početku školovanja. Naravno da je za pretpostaviti kako je dobar start i usvajanje školskih obaveza kroz pozitivnu sliku preduvjet daljnjeg uspješnog školovanja i ljubavi prema učenju i obrazovanju. Posljednjih se godina sve više piše i govori o emocionalnoj spremnosti djeteta za polazak u školu. Vjerujemo kako je većina roditelja upoznata sa važnošću emocionalne zrelosti djeteta predškolske dobi, iako je i dalje važno vršiti konstantnu edukaciju kako bismo dijete pripremili na taj važan korak. Vrlo je važno naglasiti kako emocionalno zrela djeca te dobi posjeduju određene vještine kao što su tolerancija, kontrola emocija i odgoda potreba i želja. Uz emocionalnu zrelost također se veže i socijalna zrelost. Socijalna zrelost važan je faktor razvoja djeteta i kreće se od faze egocentričnosti do usvajanja i poticanja društvenosti kod djeteta. Kako bi dijete bilo spremno za školu i razvijeno sukladno svojoj dobi važno je da pokazuje određene socijalne obrasce ponašanja kroz poštivanje i prihvaćenje pravila u igri, konstruktivno rješavanje sukoba, zauzimanja za sebe u određenim situacijama ne ugrožavajući pritom druge, verbaliziranju svojih potreba i emocija, pomaganju i dijeljenju s drugima. Vrlo je važno i da dijete ima razvijenu pozitivnu sliku o sebi. Pozitivna slika razvija se kroz pozitivne stavove kao što su znam, hoću i mogu. Gradi se od rođenja

ČASOPIS ZA RODITELJE kako bi dijete u predškolskoj dobi bilo sposobno prihvatiti neuspjeh, jednako kao i ponositi se uspjehom. Samostalnost je još jedan nužan i vrlo važan aspekt socijalno-emocionalne zrelosti, te je bitno da dijete pokaže određenu samostalnost u brizi o sebi i svojim stvarima te sposobnost odvajanja od roditelja i samostalnog funkcioniranja u nadolazećem školskom periodu života. Često se pitamo koja je uloga roditelja u toj velikoj pripremi djeteta za školu. Bez obzira što dijete prolazi program pripreme za školu u vrtiću, u ovom periodu ključna je uloga roditelja kao djetetovog primarnog odgojitelja. Roditelj djetetu može pomoći na razne načine, te ga ohrabriti na tom novom i vrlo važnom životnom puti. Poticaji roditelja u razvijanju predškolskih kompetencija djeteta: - Ohrabrite dijete u svakoj prilici kad svlada nešto novo. - Dajte djetetu do znanja kako je za svako postignuće potreban trud i cijenite pritom njegov trud bez obzira na re zultat. - Osigurajte djetetu određena zaduženja u obitelji, adekvatna njegovoj dobi, kao što su primjerice briga o svojim stvarima, briga o igračkama i njihovo redovito pospremanje, postavljenje stola, samostalno oblačenje i svlačenje. - Prošećite s djetetom nekoliko puta do škole i upozorite ga na sva opasna mjesta na putu do škole. - Razgovarajte i proigravajte problemske situacije kao što su razgovori s nepoznatim ljudima. - Naučite ga potrebne osobne informacije: adresa, važni telefonski brojevi… - U slučaju potrebe, uputite dijete na osobe koje mu mogu pomoći. - Vježbajte zaključavanje i otključavanje stana. - Budite dosljedni u stvaranju pravila, radnih navika i jasnih granica. - Dopustite djetetu da uči na vlastitim iskustvima, time jača samosvijest i samostalnost. - Inzistirajte na obavljanju zadataka koje ste mu povjerili, dosljednost je ovdje izuzetno važna. - Držite se dogovora i obećanja te na taj način služite primjerom svojoj djeci. - Verbalizirajte svoje emocije, ali zatraži-

te i od djeteta da to radi, nemojte pretpostavljati što bi ono htjelo ili trebalo. - Inzistirajte u određenim situacijama da se zna suzdržati, da se drži reda i pravila i da slijedi verbalne upute. - Kroz zajedničku igru potičite dijete na uočavanje različitosti i sličnosti među predmetima, igre na početni glas, potičite ga na glasovnu analizu i sintezu, redovito pronađite vremena za čitanje i razgovarajte o pročitanom, pjevajte pjesmice. - Igrajte društvene igre, na taj način dijete usvaja osnovne matematičke pojmove, vježba pamćenje i razvija koncentraciju - Redovito potičite dijete na crtanje i pravilno držanje olovke. - Pružite mu mogućnost da i u svom obiteljskom okruženju, u opuštenoj atmosferi, vježba različite grafomotoričke zadatke i na taj način usvaja prijeko potrebne vještine za školu. Većina roditelja susreće se s istim ili sličnim izazovima, brigama i pitanjima prilikom djetetovog polaska u školu. Često roditelji postavljaju pitanje hoće li dijete u školi uspjeti savladati sve što se od njega očekuje, kako će se uklopiti među vršnjake, hoće li učiteljica imati dovoljno razumijevanja za dijete, hoće li naučiti čitati i pisati, ometati nastavu? Sva pitanja koja se roditeljima nameću sasvim su prirodna. Kako bi na njih odgovorili i pripremili dijete na određene situacije, potrebno je kroz igru prorađivati situacije koje nas brinu i raditi na dječjim kompetencijama. Na kraju, treba imati povjerenje u svoje dijete, posvetiti mu se i uživati zajedno s djetetom u svim uspjesima, a biti mu potpora ukoliko nešto nije onako kako smo očekivali. U današnje se vrijeme roditelji dodatno propituju i istražuju koja je najbolja škola za njihovo dijete, čitaju

kurikulume škola, traže preporuke za učiteljice ne znajući pritom kako postoji opasnost da, od velike želje, nametnu djetetu prevelika očekivanja i stvore nepotrebnu frustraciju. Svoje strahove nesvjesno prenosimo na djecu što dovodi do njihove nesigurnosti. Školu treba s veseljem iščekivati, to je novo poglavlje djetetova života. Imajmo povjerenje u njega i ne razmišljajmo, već na početku školovanja, o prosjeku i ocjenama. Budite sasvim realni i objasnite djetetu što ga u školi očekuje, bez preuveličavanja i uljepšavanja. Uljepšavanjem zapravo varamo dijete stvarajući u njegovoj glavi idealnu sliku koja će se urušiti kada dijete shvati kako škola nije igra i kako ga tamo očekuju neke dužnosti koje neće uvijek rado izvršavati, a morati će. Dijete bi trebalo biti svjesno kako je škola njegova obaveza i da više neće moći baš sve birati, nego da će određene stvari morati izvršavati korektno i na vrijeme. Ukoliko vam odgojitelji i stručni tim vrtića sugeriraju kako bi za dijete bilo najbolje da se polazak u školu odgodi, svakako njihovo mišljenje uzmite u obzir. Oni dobro poznaju vaše dijete i u mogućnosti su objektivno procijeniti njegove sposobnosti. Sve češće roditelji žele odgodu jer procjenjuju da je dijete nezrelo, organizacijski im je lakše, čekaju ostale prijatelje iz grupe da zajedno krenu. Svakako u dogovoru s djetetovim odgojiteljima i stručnim timom donesite ove važne odluke.

ČASOPIS ZA RODITELJE

ŠTO NAS O�EKUJE U NOVOJ ŠKOLSKOJ GODINI Učiteljica Matea Josić

čenici koji će ove jeseni po prvi puta sjesti u školske klupe upoznat će se s kurikularnom reformom koja kao svoj osnovni cilj postavlja motivaciju za aktivniji pristup konceptu cjeloživotnog učenja i to nastoji proizvesti modernim metodama rada. Uvedene novosti ne znače da će dosad korištene metode učenja i poučavanja pasti u zaborav, ona predstavlja početak suvremenih metoda koje podrazumijevaju aktivnije učenje i češću upotrebu informacijskih tehnologija. Sadržaji iz većine predmeta u prvom razredu u odnosu na ranije sadržaje, nisu bitnije promijenjeni. Međutim, sadržajne promjene u nastavi hrvatskog jezika prilično su velike, a struka ih uglavnom pozdravlja, kao korisne i potrebne. Najveća promjena je preseljenje usvajanja pisanih slova u drugi razred osnovne škole. Ova novost učiteljima pruža mogućnost da se više i bolje posvete kvalitetnijem razvoju početnog čitanja i pisanja, a učenicima daje više vremena za svladavanje analize i sinteze, temeljitiji razvoj čitanja i pozitivniji stav prema čitanju. U dosadašnjem programu su se mala i velika tiskana slova učila u prvom polugodištu, dok se već u drugom polugodištu prešlo na učenje pisanih slova. Takav je program ostavljao značajno manje prostora i vremena za vježbe čitanja, pa se očekuje kako bi novi program trebao rezultirati boljim i kvalitetnijim rezultatima u početnom čitanju i pisanju. Također, za pretpostaviti je kako bi doživljaj djeteta prema čitanju općenito trebao biti pozitivniji. Najavljene promjene koje očekujemo u nastavi, a koje obuhvaćaju primjenu informacijskih tehnologija, podrazumijevaju da će svaki učenik

prvog razreda dobiti vlastiti tablet na kojem će se nalaziti digitalni udžbenici. To ne znači kraj udžbenicima kakve smo poznavali već predstavlja njihovu suvremenu nadopunu. Udžbenici u papirnatom obliku i dalje će postojati i djeca će ih nositi u školu, a prema onome što nam izdavači trenutno predstavljaju većina će ih biti radnog tipa, učenici će u njima popunjavati zadatke. Novost je da više neće biti radnih bilježnica, odnosno da one više neće biti obavezne. Valja naglasiti kako u ovom trenutku zakonski okvir za novu kurikularnu reformu službeno nije donesen i kako je sve što se najavljuje još uvijek samo najava. Učitelji se educiraju, izdavači pripremaju nove udžbenike, a na roditeljima i svima nama je da vidimo što će od toga doista biti ostvareno.

ŠTO SE OD UČENIKA OČEKUJE PRI POLASKU U PRVI RAZRED Ne postoji jasna smjernica, niti univerzalno pravilo, što bi učenik prilikom polaska u školu trebao moći i znati. Očekivanja učitelja se u tom smislu prilično razlikuju. Neki priželjkuju učenike koji imaju razvijene predčitalačke vještine, znaju računati u skupu brojeva do 10 i slično… Nekim učiteljima takva vrsta pripremljenosti nije važna. Ono u čemu se većina učitelja slaže jest da je poželjno kod djeteta razviti određene socijalne i motoričke vještine koje su preduvjet za učenje u skupini vršnjaka. Poželjno je s djetetom predškolske dobi vježbati

ČASOPIS ZA RODITELJE aktivnosti koje od njega zahtijevaju da sjedi oko pola sata, aktivnosti koje obuhvaćaju korištenje različitih likovno – tehničkih sredstava (poput rezanja škara, pravilnog držanja olovke/ bojice i sl.) te poticati dijete na aktivnu igru s vršnjacima. Od velike je koristi u prvom razredu prethodno vladati s pojmovima prostornih odnosa, jer ta sposobnost uvelike olakšava djetetu snalaženje među zadatcima (poznavati pojmove gore-dolje, lijevo-desno, unutravan,…).

ši

pro

be d o ces prilag

, vr lice tić i s a j na

o lu šk

a la

Većina djece proizašle iz vrtićkog sustava ovlada gotovo svim navedenim vještinama radi predanog i kvalitetnog stručnog rada odgajateljica. Na roditeljima je da se pobrinu kako emocionalno pripremiti svog malog đaka za njegovu novu društvenu ulogu. Korisno je psihološki osnaživati dijete i pokazivati mu vjeru u njegove sposobnosti, graditi kod djeteta pozitivnu sliku o sebi, ne uspoređivati dijete sa braćom i sestrama ili djecom prijatelja/poznanika, graditi u djetetu samosvijest kako je ono samo najzaslužnije za vlastiti napredak.

Vodi

čz

Kod pripreme djeteta za prvi razred osnovne škole valja imati na umu da svladavanje određene vještine poput glasovne analize i sinteze ili razvoja grafomotorike, ima i organske preduvjete, poput razvojne dobi, pa da ih nije moguće uvijek svladati onda kada bismo mi to željeli. Neka će djeca s četiri godine pokazati interes i svladati vještinu analize i sinteze, dok će kod neke djece to biti teško postići i sa šest godina usprkos nastojanju roditelja i samog djeteta da razvije tu vještinu. Većina djece za vrijeme sedme godine ovlada tom vještinom, potrebno je samo da dovoljno sazriju za svladavanje konkretne vještine. Ukoliko roditelji uoče da dijete ne artikulira sve glasove točno uputno je posjetiti logopeda i prije polaska u prvi razred kako bi se problem što prije riješio.

Roditelji bi trebali posjetiti s djetetom školu u koju kreće, upoznati dijete s novom okolinom, pokazati mu put do škole. Neka mali prvašić bude aktivni sudionik promjene koja se, polaskom u školu, događa njemu samom, ali i cijeloj obitelji. Ukoliko mogućnosti to dozvoljavaju, roditelji mogu uključiti dijete u uređenje njegovog novog radnog mjesta u domu. Također mogu povesti dijete u nabavku školskog pribora u skladu s uputama učitelja i mogućnostima. Neka dijete osjeti kako je njegova nova društvena uloga uistinu njegova. I na kraju posebno je važno, a vjerujem da će se s tim složiti svi učitelji, kad đak prvi dan sjedne u svoju novu školsku klupu neka bude – sretno dijete. Sve ostalo naučit ćemo usput…

ČASOPIS ZA RODITELJE

ALERGIJE – ODGOVOR NAŠEG IMUNOLOŠKOG SUSTAVA NA VANJSKE UTJECAJE Proljeće je doba godine kada se cijela priroda, pa i ljudski organizam, budi iz zimskog sna. Pojavom prvih zraka sunca i toplijeg vremena, nakon hladne i suncem siromašne zime, u nama se rađa želja za provođenjem što više vremena na otvorenom. Priroda, parkovi, šetnice i svi sadržaji koji nam nude zadovoljstvo mirisanja procvalih biljaka i upijanja sunčevih zraka blagotvorno djeluju na cjelokupan organizam. Međutim, predivna proljetna čarolija brzo prerasta u noćnu moru ukoliko nas za vijeme boravka na zraku uhvati hunjavica radi sitnih čestica peluda koji se u proljeće nalaze u zraku.

eđu zdravstvenim problemima koji su u sve većem porastu u dječjoj populaciji svakako su alergije. Alergija se manifestira kao reakcija preosjetljivosti organizma na uzročnike iz okoliša koje nazivano antigenima ili alergenima. Razlozi sve veće pojave alergija od dojenačke pa sve do odrasle dobi su brojni. Uzroke treba potražiti u okolišu, ali i genetskim čimbenicima. U današnjem modernom društvu kada živimo užurbanim tempom i naš je život sve manje u skladu s prirodom, razloge sve češće pojave alergija možemo pronaći u okolišu koji nas okružuje, kao i načinu života koji vodimo. Čovjekov organizam neprilagođen je velikom broju dodataka u prerađenoj hrani koji se dodaju kako bi ona što duže održala svježinu, kao i mnogobrojnim pesticidima kojima se hrana tretira od uzgoja do skladištenja. Zagađenost tla, vode i zraka svakako daje svoj prilog reakcijama organizma, a na kraju tu je i genetski modificirana hrana iz genetski modificiranog sjemena koje sve više uzima maha. Mnogi od spomenutih spojeva zadržavaju se u organizmu i mogu imati trajne posljedice na zdravlje. Imunološki sustav se buni, a tijelo ukazuje na problem simptomima raznih vrsta alergija. U današnje vrijeme pojava alergija kod odraslih ljudi, ali i kod djece

u sve je većem porastu. One se manifestiraju kroz utjecaj više alergena (uzročnika). Alergen može biti bilo što iz prirode ili okoline u kojoj obitavamo. Gotovo svaka tvar iz okoliša može uzrokovati alergijsku reakciju, ali ipak u mnoštvu uzročnika najzastupljeniji su pelud, prašina, grinje, lijekovi, hrana, toksini kukaca, životinjske dlake, sunce, aditivi, konzervansi, boje, čestice metala ili mikrolimatski uvjeti. O samoj vrsti uzročnika alergije ovise i njeni simptimi, međutim možemo svakako izdvojiti one najčešće a to su problemi dišnog sustava. Simptomi alergije mogu se manifestirati i kroz niz drugih smetnji kao što su promjene na koži, probavnom sustavu, očima. Učestalost promjena koje se odnose na dišni susav je najveća, a najzastupljeniji alergen takve vrste je pelud. Stoga se treba pridržavati upozorenja i kalendara pojave peludi. Pelud je u zraku najviše koncentrirana u proljeće, međutim kontinuirana zasićenost česticama peluda u zraku traje od mjeseca travnja, pa sve do lipnja. NAJČEŠĆE MANIFESTACIJE ALERGIJSKIH REAKCIJA KOŽE: ekcemi, osipi, urtikarije DIŠNOG SUSTAVA: kašalj, kihanje,

curenje ili začepljenost nosa, edemom sluznice PROBAVNOG SUSTAVA: proljevi, nadutost OČIJU: svrbež, peckanje, crvenilo, suzenje Razvoj i jačina simptoma peludne alergije uvelike ovisi o osjetljivosti organizma na koncentraciju peludnih zrnaca u zraku. Tako će se kod jako osjetljivih osoba simptomi javiti već pri niskoj razini peludi u zraku, kod većine osjetljivih osoba pri umjerenoj, dok će pri visokim i vrlo visokim razinama sve osobe osjetljive na pelud osjećati nelagodu i razviti simptome alergijske reakcije. Poznavanje prostorne i vremenske dinamike pojave peludnih zrnaca tijekom godine jedan je od glavnih čimbenika za prevenciju i liječenje peludnih alergija. U tom kontekstu, najbolja preventiva je smanjenje izlaganja alergenima, što je u praksi vrlo teško izvodivo. Zbog svega toga nužno je pravovremeno se informirati o početku sezone cvjetanja alergenih biljaka.

ČASOPIS ZA RODITELJE

I poklon bojice

Paket imunitet

ZA PET

SAL-ADV-BG-PAT1/15-RH/03_04_2019

*Cink doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava

ČASOPIS ZA RODITELJE

KRPELJI – opasnost koja vreba iz prirode Najveća opasnost za djecu tijekom boravka u prirodi uz ozljede i alergijske reakcije su krpelji. Ti sitni insekti često izazivaju oprez i strah u bezbrižnoj i nesputanoj igre djece u prirodi. Krpelji žive u travi, niskom grmlju i raslinju, te na vrhovima grana. Postoje određena pravila koja je dobro slijediti namjeravamo li provesti dan u prirodi kako bi naša korisna aktivnost bila što ugodnija i s manje rizika da se kući vratimo s krpeljem na sebi.

Opće mjere zaštite U prirodi je poželjno hodati obilježenim i od žbunja očišćenim stazama. Izbjegavajte nepotrebno hodanje kroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganje odjevnih predmeta na grmlje.

Nosite prikladnu odjeću dugih rukava i nogavica, svijetlih boja ( krpelj se lakše uočava), te zatvorenu obuću. Krpelji se lako prihvate na odjeću od materijala s dlačicama (vuna, flanel), stoga takvu odjeću treba izbjegavati kod odlaska u prirodu.

Koristite repelente, sredstva koja odbijaju krpelje i sprječavaju njihovo prihvaćanje na čovjeka. Otkrivene dijelove tijela i odjeću valja poprskati (ili premazati) nekim od repelenata. Imajte u vidu da odbojnost repelenata traje 4-6 sati.

Pri povratku iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć druge osobe radi neuočljivih dijelova tijela). Važno je pregledati mjesta gdje je koža najtanja (pazuh, ispod dojke, oko pupka, prepone, na glavi i iza uha).

Krpelj će se kod djece često naći na glavi iz razloga što što je dijete nižeg rasta i više se igra u travi nego odrasli. Na taj način dijete može lakše „pokupiti“ krpelja gornjim dijelom tijela. Važno je da se eventualno otkriveni krpelj odstrani s kože na ispravan način i u što kraćem vremenskom roku.

Uklanjanje krpelja POSTUPAK OTKLANJANJA KRPELJA

Uklanjanje krpelja u što kraćem vremenskom roku najvažnija je zaštita za smanjenje rizika od infekcije. Što je krpelj duže na tijelu i siše krv rizik od infekcije je veći. Dobro je znati da krpelj nakon što dospije na „domaćina“ prvih nekoliko sati traži mjesto za hranjenje. Nakon toga još neko vrijeme radi prolaz kroz kožu, a potrebno je i nekoliko sati da siše krv kako bi se osoba zarazila, naravno ukoliko je krpelj bio zaražen. Krpelja je najlakše odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda. Treba ga izvaditi cijelog skupa sa rilcem kojim se drži za kožu što nije uvijek lako.

• Budite smireni i ne žurite!

Važno je da na krpelja, kao niti na kožu oko njega, ne nanosite nikakva sredstva (premazivanje uljem, lakom za nokte i sl.), jer takva metoda uzrokuje grčenje krpelja te pojačano izlučivanje sline, što može uvjetovati i ubacivanje veće količine virusa i bakterija u organizam čovjeka ukoliko je krpelj inficiran.

• Ukoliko u koži zaostane rilce, koje se prepoznaje kao sitna tamna točkica na koži, odstranite ga sterilnom iglom. Najvažnije je odmah odstraniti tijelo krpelja.

• Natopite krpelja vatom namočenom u alkohol, te ga pincetom ili prstima uhvatite neposredno uz kožu. • Laganim povlačenjem u više smjerova (obrnuto od kazaljke na satu) polako izvucite krpelja iz kože. Ne povlačite naglo, ne stišćite i ne gnječite krpelja! • Nakon odstranjivanja krpelja mjesto uboda i ruke dobro operite i dezinficirajte.

ZAŠTITI SE I UŽIVAJ U PRIRODI! ČASOPIS ZA RODITELJE

Cijepljenje – postoji pasivna imunizacija od krpeljnog virusnog meningoencefalitisa, koja je osobito preporučljiva ugroženim skupinama tj. djeci i ljudima koji često i intenzivno svoje vrijeme provode u prirodi i predjelima gdje krpelji obitavaju. Cijepiti se mogu djeca starija od godine dana, uz pretpostavku da nisu alergična na neki od sastojaka cjepiva. Primarno cijepljenje sastoji se od tri doze (prve dvije u razmaku mjesec dana i treća za godinu dana). Docjepljivanja se provode jednom dozom nakon 3 godine. Cijepiti se preporuča prije no što do uboda dođe. Savjet i dogovor o potrebi takve vrste zaštite može se potražiti u Epidemiološkoj službi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Nakon što ste uspješno uklonili krpelja s površine kože potrebno je neko vrijeme promatrati ubodno mjesto. Ukoliko je krpelj bio inficiran postoji vjerojatnost da se dogode određene reakcije i komplikacije koje zahtijevaju liječničku pomoć i nadzor. Najčešće komplikacije koje se mogu pojaviti ukoliko je krpelj zaražen Meningoencefalitis je bolest sezonskog karaktera, koja postaje aktualna u proljeće i ljeto, a prijenosnik je krpelj zaražen virusom krpeljnog meningoencefalitisa. Krpelji zaraženi virusom krpeljnog meningoencefalitisa najčešći su u kontinentalnim dijelovima Hrvatske, posebno u području između rijeke Drave i Save. Simptomi bolesti vrlo su slični simptomima gripe i upravo zato treba biti posebno oprezan. Ukoliko dođe do pojave povišene tjelesne temperature, glavobolje, povraćanja, bolova u mišićima ili nekog drugog simptoma obavezno potražiti pomoć liječnika. Lajmska borelioza je sljedeća najzastupljenija bolest koju uzrokuju krpelji zaraženi bakterijom borrelia burgdorferi. Zahvaća kožu, živčani sustav, srce i zglobove. Krpelji zaraženi bakterijom koja uzrokuje lajmsku boreliozu mogu se naći na čitavom području Grada Zagreba i šire okolice, međutim ponavljamo nije svaki krpelj zaražen, prema tome nema mjesta panici, važno je samo dobro pratiti promjene nakon njegovog vađenja. Simptomi koji uzrokuju pojavu navedene bolesti su: crvenilo, osip i upalne reakcije. Ukoliko primijetite navedene reakcije obavezno se javite liječniku.

� www.dm.hr � www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr

ČASOPIS ZA RODITELJE

Kriva držanja i deformacije kralježnice, koljena i stopala kod djece

Piše: Lana Novota, mag. kineziologije

KRIVA DRŽANJA I DEFORMACIJE KRALJEŽNICE Kralježnica se sastoji od nekoliko dijelova; vratnog, prsnog, lumbalnog, sakralnog i trtičnog dijela. Ona se mijenja tijekom života. Nakon rođenja, kralježnica je ravna, na njoj se ne vide krivine, dok kod odraslog čovjeka ima oblik slova „S“. Nakon 3 do 4 mjeseca pojavljuju se prvi „zavoji“. Prsni dio se razvija kada dijete počne sjediti, a nakon toga se razvija i vratni dio. Lumbalna krivina razvija se nakon što dijete počne stajati i hodati. Od 15–e godine sakralna kralježnica postaje sakralna kost, a trtična kralježnica postaje trtična kost. Kralježnica je oslonac i „stup“ tijela koja svojim fiziološkim zavojima stabilizira tijelo, pruža zaštitu kralježnoj moždini i omogućuje pokretanje trupa. Cijelo tijelo je povezano takozvanim kinetičkim lancima i dijelovi tijela međusobno utječu jedni na druge. Primjerice, spušteno stopalo može nakon niza godina utjecati na koljeno, što se preko kuka prenosi na kralježnicu i izaziva negativne posljedice. Bolovi u kralježnici su danas vrlo čest problem kod odraslih ljudi, naime čovjek kada prijeđe 30-u godinu počinje osjećati prve disbalanse koji se očituju kao bol u nekom dijelu kralježnice. Stečena krvi držanja datiraju od najranije dobi, čak i od vrtićke. Najčešća loša držanja i/ili deformacije su skolioza ili skoliotično loše držanje, kifoza ili kifotično loše držanje i lordoza ili lordotično loše držanje. Razlika između lošeg držanja i deformacije je ta da loše držanje nije ostavilo posljedice na koštanim strukturama, odnosno ispravljanjem disbalansa mišića ona se mogu ispraviti.

SKOLIOZA I SKOLIOTIČNO LOŠE DRŽANJE To je položaj kralježnice kada kralježnica zauzima položaj u obliku „blagog“ slova C u lijevu ili desnu stranu. Postoje strukturalne i nestrukturalne skolioze. Strukturalne osim postraničnog iskrivljenja imaju i rotaciju kralježaka, dok toga kod nestrukturalnih nema i iskrivljenje se vidi samo u pretklonu. Roditelj može prepoznati skoliozu ili skoliotično loše držanje ako primijeti sljedeće disbalanse kod djeteta: • jedno rame je više od drugoga • jedna lopatica je izbočenija od druge • spine iliace (koštana izbočenja na prednjoj strani zdjelice) su asimetrične – jedna je viša od druge ili je jedna ispred druge • pri pretklonu trupa jedna strana leđa je izbočenija od druge

Stupanj skolioze određuje se prema Cobbu, pa tako u slučajevima do 20 stupnjeva se liječe isključivo kineziterapijom, iznad toga do 50 stupnjeva nošenjem ortoze i kineziterapijom, a iznad 50 stupnjeva se uglavnom preporučuje i kirurško liječenje. Cilj kineziterapije je produžiti skraćeno mišičje i ojačati istegnuto (slabo) mišičje i tako postići mišićni disbalans i prevenirati prelazak iz lošeg držanja u deformaciju kralježnice. Planiranje i programiranje vježbi mora biti isključivo individualno u prvom redu jer se radi o određenoj strani tijela koja je skraćena, odnosno istegnuta. Vježba za istezanje desne strane može se izvoditi pomoću štapa i na pilates lopti. Štap će osigurati pravilnije držanje trupa i kvalitetnije istezanje, a pilates lopta zahtijeva koordinaciju i ravnotežu održavanja položaja što će aktivirati stabilizatore kralježnice.

ČASOPIS ZA RODITELJE

KIFOZA I KIFOTIČNO LOŠE DRŽANJE Kifoza je pretjerano izbočenje kralježnice prema nazad. Najčešće do kifoze ili kifotičnog lošeg držanja dolazi u prsnom dijelu kralježnice. U prsnom dijelu kralježnice nalazimo i prirodnu kifozu (od 20 do 45 stupnjeva), međutim kada ona prelazi 45 stupnjeva smatra se nepravilnim držanjem, a kasnije i deformacijom. Roditelj može primijetiti nekoliko stanja koja bi mogla upućivati na kifotično loše držanje ili kifozu: • „grba“ ili pogrbljeno držanje u prsnom dijelu kralježnice • unutarnja rotacija ramena prema sredini prsne kosti na prednjoj strani trupa Kliničkim pregledom se može ustanoviti, a radiološkim snimanjem se može potvrditi i odrediti stupanj. Kod pojave pogrbljenog držanja u prsnom dijelu kralježnice dobro je reagirati da bi se izbjegle trajne posljedice. Naime, kod odraslih se često zbog spomenutog lošeg držanja javlja bol u vratu, ramenima, u području lopatica, kao i pojava tenzijskih glavobolja. Kifotično loše držanje postaje najveći problem kod osoba koje dugotrajno sjede za računalima, ali ono što je alarmantno je da se sve više pojavljuje i kod djece već u osnovnoj školi. Statistički podaci pokazuju za 40 % djece pri završetku osnovne škole razvija jedno od loših držanja, a pogrbljeno držanje u prsnom dijelu kralježnice je najčešće. Potrebno je ciljanim i laganim vježbama djelovati na bolje držanje i usvajati pravilno držanje da10:01:27 bi se PM očuvala zdrafa_new_print.pdf 1 31-May-18 va kralježnica.

Vježbe moraju biti osmišljene tako da istežu skraćene mišiće a jačaju oslabljene mišiće. Mala pilates lopta će u ovom položaju spriječiti nepotrebno uvijanje u donjem dijelu kralježnice, a zadovoljiti zahtijeve za ispravljanje kifotičnog lošeg držanja i/ili kifoze.

LORDOZA I LORDOTIČNO LOŠE DRŽANJE U području slabinske ili lumbalne kralježnice dolazi do pretjeranog uvijanja prema naprijed. Ovo nepravilno držanje je uzrokom najčešćih bolova kralježnice, odnosno lumbaga. Kao temelj za svaki pokret je funkcionalan core, u što pripadaju mišići trbuha. Kod pretjerane lumbalne lordoze pojavljuje se izrazito „guranje“ trbuha prema naprijed zbog slabosti mišića trbuha i pretjerano uvijanje u donjem dijelu leđa. Pravilnim izborom sporta, posebice u vrtićkoj i mlađoj školskoj dobi, može se postići dobra baza za nesmetano bavljenje sportom u kasnijim godinama i preventivnim djelovanjem na bolna stanja i ozljede. Roditelji mogu primijetiti nekoliko stanja koja mogu upućivati na lordotično loše držanje ili lordozu: • izbočenje trbuha prema naprijed • pojava kile (hernija ili bruh) u području prepone ili umbilikusa (pupak) Vježbama je potrebno ojačati mišiće trbuha i duboke stabilizatore kralježnice te produžiti velike mišiće leđa

SPUŠTENO STOPALO Dječje stopalo se uvelike razlikuje od stopala odrasle osobe, po sastavu i po razvijenosti mišića. Mogućnost da se deformira je jednako velika kao i mogućnost da se dobro razvije. Zbog procesa okoštavanja, mekoće kostiju te utjecaja koje stopalo ima na preostali lokomotorni sustav djeteta potrebno je pažnju usmjeriti na pravilan razvoj dječjeg stopala. Stopalo novorođenčeta i dojenčeta ostavlja dojam „ravnog stopala“, nema formirane svodove i pretežno je hrskavične građe. U dobi od 3 godine svodovi stopala se počinju formirati i razvijati što traje do djetetove 18-e godine života. Kada djeca počinju hodati često hodaju po unutarnjem ili vanjskom rubu, što se u velikom postotku ispravlja u narednih godinu ili dvije. Neki podaci pokazuju da djeca do 10-e godine uglavnom razviju mišiće stopala i nemaju više spušteno stopalo. Međutim, novija istraživanja upućuju na to da taj razvoj sve više izostaje i da sve više djece završetkom osnovne škole i dalje ima spušteno stopalo. To je posljedica smanjene fizičke aktivnosti djece u ključnim godinama lokomotornog razvoja djeteta (predškolsko doba – 4 razreda osnovne škole), prekomjerne tjelesne težine i neadekvatne obuće. U vrtićkoj dobi 80 % djece ima spušteno stopalo. Okvirna dijagnoza se može napraviti od doma. Umočite dno stopala u obojenu tekućinu, recimo otopinu tinte. Zatim neka stane na bijeli papir punom težinom. Maknite nogu. Na papiru će ostati otisak stopala. Ako vidite otisak punog ili skoro punog

ČASOPIS ZA RODITELJE

stopala znači da vaše dijete ima ravna stopala i da biste trebali poduzeti ciljane i specifične mjere. Postoje 3 vrste spuštenog stopala: 1. Fleksibilni oblik spuštenog stopala 2. Fleksibilni oblik spuštenog stopala sa skraćenom Ahilovom tetivom 3. Rigidno spušteno stopalo (uglavnom urođene deformacije kostiju) Ako doktor na pregledu za prvi razred osnovne škole primijeti spušteno stopalo kod predškolskog djeteta roditelj bi svakako morao reagirati. Preporučujem da dijete bude što više bosonogo, posebno po neravnim površinama, da nosi adekvatnu obuću primjerenu njegovoj veličini, obliku i građi stopala te da se provode 10 minutne vježbe za stopala.

X NOGE X noge su deformitet koljena koji se u većini slučajeva javlja zbog slabije razvijene muskulature s vanjske strane koljena ili zbog poremećene statike uzrokovane deformitetima bokova ili stopala. Mišičje gluteus i stražnja strana natkoljenice su u preslabom funkcionalnom omjeru u odnosu na prednji dio natkoljenice. Zbog toga dolazi do unutarnje rotacije kuka (prema sredini zdjelice) što kasnije može vrlo loše utjecati na koljena, kuk, skočni zglob i kralježnicu. Kod ovog deformiteta koljena su priljubljena, a stopala razdvojena. Oslonac je na unutrašnjoj strani stopala, zbog čega su svodovi spušteni. Kod težih oblika deformiteta koljena se preklapaju. Kada su koljena spojena, razmak između stopala trebao bi

biti manji od pet centimetara. Ako je veći, može se govoriti o deformitetu. Potrebno je ojačati vanjsku i glutealnu muskulaturu, da bi položaj kuka i koljena došao do neutralne pozicije, koja najmanje opterećuje koštane i mekane strukture lokomotornog sustava.

O NOGE Ova deformacija se uglavnom javlja na oba ekstremiteta u području koljena. Noge imaju karakterističan položaj u obliku slova “O”. Najčešće se radi o urođenom stanju, a može biti i posljedica rahitisa. Rjeđe se javlja zbog preranog postavljanja djeteta na noge u ranoj dobi koje prethodi prohodavanju ili zbog forsiranja djeteta na prohodavanje. Deformacija se ispravlja nošenjem ortoza tijekom noći i korektivnim vježbama kojima se jača oslabljena muskulatura. Važno je prvenstveno ojačati aduktornu muskulaturu. Postoje tri kritična doba u kojima se može steći neko od loših držanja ili deformiteta. Prvo doba je doba prohodavanja, odnosno kada iz četveronožnog položaja dijete prelazi u uspravan hod i prve korake. Mnogi roditelji ne mogu dočekati da dijete počne sjediti ili da prohoda pa motorički nezrelo dijete postavljaju u sjedeći položaj ili ga uče kako da prohoda. Dijetu treba što više omogućiti vlastiti motorički razvoj. Prerano nastojanje može dovesti do ozbiljnih posljedica na kralježnicu i nepravilan razvoj stopala. Drugo kritično doba za nastanak deformacija je polazak u školu zbog

prelaska iz cjelodjevne aktivnosti u fazu pasivnog sjedenja u školi. Djeca sjede 45 minuta u definiranom položaju što izdužuje mišiće na leđima i skraćuje prednje prsne mišiće te nastaje kifotično (pogrbljeno) držanje u prsnom dijelu kralježnice. Treći kritičan period za nastanak deformacija je pubertet. U tom periodu dolazi do naglog rasta kostiju koji ponekad razvoj muskulature ne može pratiti što dovodi do nestabilnog koštano – mišićnog odnosa. Slaba tjelesna aktivnost djeteta svrstava dijete u rizičnu skupinu za pojavu nepravilnih držanja. Nepravilno držanje nema neke posebne kliničke važnosti, ali dugotrajno nepravilno držanje ostavlja strukturalne promjene na kosturu što dovodi do brzog zamaranja i bolova u pojedinim područjima tijela u kasnijim godinama. Roditelj bi trebao dijete usmjeriti prema aktivnom načinu života. Kada se radi o djetetu vrtičke dobi svakako se ne preporučuje pojedinačni sport, eventualno dolaze u obzir bazični sportovi. Univerzalna sportska škola je odličan izbor jer ima obuhvatniji razvoj na lokomotorni sustav djeteta. Ako je potrebno ili ako se primijeti neko nepravilno držanje, dovoljno je vrlo malo dnevnog vježbanja, od svega 10 – ak minuta koje će ciljano djelovati na slabu muskulaturu i stvarati automatizam u upotrebljavanju iste. Uvijek je potrebno savjetovati se sa stručnjakom, da bi se odredile vježbe koje su usmjerene na zahtijeve lokomotornog sustava svakog djeteta pojedinačno.

ČASOPIS ZA RODITELJE

NAJVAŽNIJI JE DJE�I TREND ZA PROLJEĆE 2019.

Koji su ključni komadi za sezonu proljeće/ljeto 2019. za djevojčice i dječake otkrili smo protekli vikend na Kids Fashion Weekend Showroomu, a na kojem su svoje kolekcije predstavili dječji dizajneri i brendovi

areni casual cvjetni modeli, ali i oni nešto elegantniji i monokromatski, okupirali su piste Kids Fashion Weekend Showrooma. Proljeće je mnogima najposebnije doba godine, dani su sunčani i sve topliji i jedva čekamo isprobati nove modne kombinacije. Baš kao i naši najmanji! Roditelji se prilikom odabira odjeće za djecu, prvenstveno vode udobnošću, kvalitetom, ali svakako i dizajnom, čiji odabir u velikoj mjeri odražava njihov vlastiti stil. S druge strane i djeca sve više vole biti uključena u odabir onoga što će nositi, jer na taj način i ona razvijaju svoju osobnost i kreativnost. Jedni i drugi, došli su na svoje tijekom netom završenog Kids Fashion Weekend Showrooma, a na kojem su im izbor i odluku o odabiru proljetnih komada olakšali dječji dizajneri i brendovi. Kako bi se potaknula upravo dječja kreativnost i mašta u sklopu programa, organizirane su i radionice „Budi dizajner nakita“, „Modni makeover“, „Potraga za blagom“, te druženje i fotografiranje s omiljenim animiranim likovima, ali i kazališna predstava „Dan u laboratoriju maloga znanstvenika“ Kazališta La La Land. Dok su roditelji su u sklopu radionice „Bezbrižno u ljeto!“ mogli poslušati savjete nutricionistice te saznati sve o pravilnoj prehrani i kako ojačati imunološki sustav i obogatiti prehranu cijele obitelji prije izlaganja suncu. kfw-plakat-2019-b1.indd 1

28/03/2019 12:20

ČASOPIS ZA RODITELJE

Uskrs U mjesecu travnju nestaju posljednji tragovi zime, a sunce nam se sve češće pokazuje i svojim toplim zrakama uveseljava svaki boravak na otvorenom. Vrijeme je to kada se priroda budi i oslikava svaki novi dan svojim čarobnim bojama. Pod utjecajem proljeća svi navučemo osmijeh i stavimo ružičaste naočale, te uz zelenilo trave i procvale krošnje svijet gledamo iz sasvim druge perspektive.

očetak proljeća često vežemo uz blagdan Uskrsa. Uskrs je najveći kršćanski blagdan koji slavi uskrsnuće Gospodinovo. Priprema za Uskrs počinje korizmom. Nakon završetka korizme dolazi Cvjetnica ili Cvjetna nedjelja, slijedi Veliki tjedan kojim završava korizma i počinju pripreme za Uskrs. Veliki tjedan uključuje Veliki petak, Veliku subotu i Uskrs. Nakon Uskrsa slijedi Uskrsni ponedjeljak. Na sam Uskrs odlazi se na jutarnju misu gdje se slavi uskrsnuće Kristovo i njegova pobjeda nad smrću i grijehom. Na sam blagdan Uskrsa tradicijski se blaguje šunka, jaja, mlado proljetno povrće, a pored sitnih kolača često se peče domaći kruh, pinca ili sirnica te voćne uskršnje torte. Hrana se prije blagovanja nosi u crkvu na jutarnju uskrsnu misu, gdje je svećenik blagoslovi. U hrvatskoj uskrsnoj tradiciji važno mjesto zauzima bojanje jaja ili kako ih volimo nazvati pisanica. Šarene pisanice, zečevi i pilići simboli su ponovnog rođenja i obnove života, te su uobičajen motiv uskrsnih blagdana. Postoji mnogo načina bojanja pisanica, no sve se više u naše domove vraća trend tradicionalnog bojanja pisanica na prirodne načine. Pored činjenice da je ovakav način bojanja najzdraviji, kreacije koje nastaju takvom vrstom bojanja jako su zanimljive. Najčešće se jaja bojaju pomoću ljuske crvenog luka (smeđa boja), ciklom (crvena boja), bobicama bazge ili duda

(crna boja), špinatom ili koprivom (zelena boja). Jaje se može tijekom ili prije bojanja prošarati voskom kako bismo dobili prekrasne prošarane pisanice. Nakon bojanja s jaja se skida sloj voska ispod kojeg ostaje njegova prirodna boja. Jaja prije bojanja možemo umotati u primjerice najlonsku čarapu i na željeno mjesto umetnuti listić, travku, djetelinu ili neki drugi oblik koji želimo da se ocrtava na pisanici.

Veseli proljetni ukrasi za vaš dom Kruna proljeća i proljetnih događanja svake je godine najveći kršćanski blagdan Uskrs. Vrijeme je to kada možemo uposliti vrijedne dječje ručice kako bi zajedno s vama izradile predivne ukrase koji će krasiti vaš dom, ali i obojili jaja u nezamislive kolorite samo ako im dopustite da uskršnji ukrasi dolete na krilima nihove mašte.

Donosimo vam nekoliko prijedloga za izradu ukrasa koji će za Uskrs krasiti vaš dom, ali i nekoliko načina kako obojiti pisanice na zabavan i kreativan način. Uključite djecu u sve aktivnosti i uživajte u zajedničkom vremenu, iznenaditi će vas kakve kreacije će njihove male ručice izraditi.

Vesele ukrasne proljetne grane Tijekom uskrsnih blagdana dašak proljeća možemo unijeti u naš dom na živopisan i vrlo kreativan način. Pored raznog cvijeća koje možemo staviti u vazu, možemo sami izraditi predivne proljetne grane ukrašene na bezbroj fantastičnih načina. Izradimo s djecom ukras koji će unijeti proljeće u naš dom, ali i ukras koji ćete rado pokloniti obitelji ili prijateljima. Za ovaj će vam ukras trebati grana nekog drveta koja ima lijepo oblikovane grančice na sebi, kantica bijele boje (ili neke druge

ČASOPIS ZA RODITELJE koju volite), kojom ćete obojiti granu, te kist, škarice i ukrase kojima ćete ukrasiti granu. Potražite i obojite s djecom lijepe grane i ostavite ih da se dobro osuše (otprilike jedan dan, ovisi o vrsti boje koju koristite). Važno je da grane prilikom sušenja objesite da vise naopako. Nakon što su grane suhe, vaš je posao skoro gotov. Jedino što vam preostaje jest da ih stavite u vazu i ukrasite nebrojenim mnoštvom ukrasa. Grane možete ukrasiti sitnim cvjetićima ili listićima koje ćete pričvrstiti običnim koncem ili na njih možete objesiti ukrasne pisanice kao simbol Uskrsa u vašem domu. Ovako ukrašene grane biti će odličan uskršnji poklon kojim ćete najviše obradovati djedove i bake, osobito ukoliko su u njihovoj izradi sudjelovale ručice njihovih malih unučića.

Uskršnji vjenčić za vrata Izradite zanimljiv uskršnji vjenčić za vrata, neka bude što šareniji kao što nam je šareno i proljeće. Za izradu će vam trebati: Kolaž papir u boji i nekoliko listova papira s uzorkom, škarice, ljepilo, tvrđi karton od kojeg ćete izrezati krug. Izrežite krug površine koju želite da vjenčić zauzima na vašim vratima. Boja kruga nije važna, jer on služi samo kao podloga za cvijet. Od papira u boji i onog s uzorkom režite kvadrate (što idete bliže sredini kruga, kvadrati neka budu manji). Krenite s kvadratom čija duljina stranice će biti npr. 20 cm. Kvadrat smotajte u tuljac i tuljac nalijepite na kartonski krug. Pri tom pripazite da

tuljac nalijepite tako da se ne rastvara, ukoliko vam je nezgodno zalijepite prvo tuljac, te ga naknadno nalijepite na kartonski krug. Krenite od vanjskog ruba prema unutra. Uskršnji vjenčić objesite na vata i oduševite sve ukućane, ali i vaše drage goste. Sigurno smo da ćete imati univerzalan ukras koji će krasiti ulaz u vaš dom.

Uskršnja girlanda Za ovu proljetnu dekoraciju trebati će vam špaga, loptice vate, ukrasne pisanice, pilići ili ptičice. Izrada uskršnje girlande vrlo je jesnostavna i ne zahtjeva mnogo vremena. Odrežite špagu na duljinu koliko želite da vam girlanda bude dugačka. Na špagu nanižite ukrase i zalijepite ih vrućim ljepilom ili običnim malo čvršćim ljepilom kako bi fiksno stajali na špagi. Upotrijebite maštu i zajedno s djecom izradite ukrase za girlandu i na taj način pokažite djeci kako mnoge stvari ne moraju biti kupljene, nego se uz malo mašte i truda lako mogu izraditi. Uskršnja girlanda zgodno je rješenje za uskršnje ukrašavanje dječje sobe.

Vesela uskršnja košarica Za veselu uskršnju košaricu biti će vam potrebna plastična kantica s ručkom (kao ona od jogurta), krep papir u dvije boje (za oblaganje kantice i za oblaganje ručke), te ljepilo, škare i sadržaj koji želite staviti u košaricu. Za početak obložite ručku od kantice krep papirom i zalijepite na rubovima kako vam se ne bi razdvajao. Krep papirom u drugoj boji obložite kanticu na način da u njezinu unutražnjost umetnete ostatak papira koji prelazi preko rubova. Malo zalijepite s unutrašnje strane, pazeći pri tom da je krep papir pokrio sve vidljive dijelove kantice kako se njen izvorni izgled ne bi nadzirao. U sredinu kantice umetnite umjetnu travu ili travu izrađenu od trakica krep papira, a na nju posložite čokoladne zečiće, čokoladna jaja ili ostale ukrase prema vašoj želji. Ovako dekorirana košarica može biti idealan uskršnji poklon za djecu koji će u sebi sadržavati razne igračke ili neke druge uskršnje poslastice.

ÄŒASOPIS ZA RODITELJE

ČASOPIS ZA RODITELJE

RADOST poklanjanja

ostoje ljudi koji najveću radost pronalaze u darivanju drugima. Pokloniti se može zaista mnogo, pa čak i kada nemamo ništa materijalno za darovati. Pokloniti možemo riječ ohrabrenja, pokloniti možemo nekome svoje vrijeme na način da ga saslušamo u teškim trenucima. Pokloniti možemo osmijeh, zahvalnost, jedan cvijet koji smo putem ubrali. Poklon doista ne mora imati materijalnu vrijednost, ali može biti od izrazite emocionalne vrijednosti. Možemo nekome pokloniti dobru ideju, obaviti neki posao za njega, prenijeti mu svoje znanje o nečemu. Najdragocjeniji pokloni su oni koji dolaze od srca i bez očekivanja za uzvraćanjem usluge. Zastanite na tren, pogledajte oko sebe. Pogledajte svoje bližnje, svoje susjede, starije ljude, pitajte ih da li im je potrebna pomoć. Poklonite im svoju pažnju, pokažite im da mislite na njih i da nisu sami. Pitajte ih da li im je možda potrebno nešto što vi više ne upotrebljavate ili stoji godinama zabačeno i ne ispunjava svoju svrhu. Jedan od najboljih osjećaja je znati da ste nekoga usrećili. Poklanjanje je brižnost prema drugima, na taj način pokazujemo da nam je stalo i da mislimo na druge. Ako želite radost u svom životu, činite druge ljude radosnima. Razveselite ih, čak i ako niste u mogućnosti pokloniti im ništa materijalno, poklonite im svoje razumijevanje njihovih potreba. Pokušajte svijet vidjeti njihovim očima. Motivirajte druge ljude da poklanjaju, pokrenite taj neopisivi lanac sreće, humanosti, suosjećanja, vlastite ispunjenosti i međusobne povezanosti. Poklanjanje je ujedno i način komunikacije kroz radost s drugima. Pokušajte osjetiti tu neprocjenjivu vrijednost vrline poklanjanja. Budite uzor velikodušnosti i nesebičnog

Zastanite na tren, pogledajte oko sebe. Pogledajte svoje bližnje, svoje susjede, starije ljude, pitajte ih da li im je potrebna pomoć. Poklonite im svoju pažnju, pokažite im da mislite na njih i da nisu sami.

Nije stvar koliko darujemo, već koliko ljubavi posvećujemo darivanju Majka Tereza

davanja, pokušajte izgraditi naviku poklanjanja drugima. Svi smo mi međusobno povezani i ono što poklonimo drugima istodobno poklanjamo i sebi. Činom poklanjanja dodajete vrijednost svom životu, a ujedno činite sretnim druge ljude. Nije dovoljno u životu samo uzimati, potrebno je i davati kako bi smo bili potpuni. Sjetite se koliko ste se dobro osjećali zadnji put kad ste nekome nešto poklonili, koliko je radosti u vama bilo. Obnovite i osjetite tu prekrasnu emociju koja vas je preplavila, koliko ste samo bili ispunjeni tim pozitivnim činom prema drugoj osobi. Za pokloniti ono što ne koristite ne treba vam puno vremena, novca, pa niti truda. Dovoljno je da

posjetite stranicu www.poklanjam. com.hr i u nekoliko klikova riješite se stvari koje godinama zauzimaju mjesto u vašem domuž a ne koriste se. Upravo ono što vama više ne treba, potrebno je nekom drugom. Stranica poklanjam.com.hr isključivo je humanitarnog karaktera. Ova divna inicijativa pokrenuta je od strane šačice entuzijasta koji su željeli ostaviti svoj trag i pokrenuti val promjene u društvu. I uspjeli su! Lanac dobrote i poklanjanja mora se nastaviti, zato pogledajte oko sebe i poklonite ono što više ne koristite, jer upravo to nekome nedostaje!

ČASOPIS ZA RODITELJE

MASTI u prehrani djece Piše: Martina Gilja, nutricionist, dipl. ing. preh. tehn.

ŽIVOT BEZ UNOSA MASTI NE BI BIO MOGUĆ! Masti su hranjive tvari koje tijelo koristi za izgradnju živčanog tkiva, uključujući mozak, živce i hormone. Tijelo također koristi masti kao gorivo, odnosno energiju.

rana koju svakodnevno unosimo u sebe sastoji se od raznih nutrijenata koji imaju niz metaboličkih učinaka na naše tijelo. Nutrijente možemo podijeliti na dvije osnovne skupine: makro i mikronutrijente. U mikronutrijente ubrajamo vitamine i minerale, a potrebni su našem organizmu u manjim količinama. Međutim ne smijemo zato umanjivati njihovu važnost, jer bez njih ne bi bila moguća niti jedna metabolička reakcija u našem tijelu, budući oni djeluju kao katalizatori i prekursori u metaboličkim proce sima. U makronutijente ubrajamo ugljikohidrate, prehrambena vlakna, proteine, masti i vodu. Potrebni su našem organizmu u većim količi-

nama, osiguravaju nam energiju i esencijalne nutrijente nužne za rast, razvoj te održavanje aktivnosti. Odabir kvalitetnih vrsta i optimalnih količina ovih nutrijenata bitna je stavka u prehrani naše djece od samih početaka dohrane.

Što su masti? Masti su hranjive tvari koje tijelo koristi za izgradnju živčanog tkiva, uključujući mozak, živce i hormone. Tijelo također koristi masti kao gorivo, odnosno energiju. Ukoliko se pojedene masti ne troše kao energija tijelo ih pohranjuje u masne stanice. To je način na koji tijelo razmišlja, unaprijed štedeći masnoće za buduću uporabu, kada bi hrana mogla biti oskudna. Masnoća daje okus i tek-

sturu hrani, ali je također bogata kalorijama stoga oprezno s masnoćama. U današnjoj prehrani većine djece i mladih deserti i grickalice značajan su izvor masnoća. Brza hrana i hrana koju konzumiramo u restoranima imaju više masnoće nego domaća kuhinja, dok pržena jela imaju najviše udjele masti u sebi. Svakako je važno kontrolirati količinu masti koju unosimo u organizam, no ono što moramo znati jest kako nisu sve masti loše, postoje i one dobre masti kojima je mjesto u našoj svakodnevnoj prehrani. Upravo ćemo o zdravim mastima govoriti u nastavku ovog članka.

Što su to zdrave masti? Danas ćemo se upoznati sa mastima kao važnim makronutrijentom u prehrani naše djece. Unos dovoljne količine zdravih masti u organizam ključan je faktor za rast i razvoj djece i mladih. Posebno treba izdvojiti mlađu djecu u procesu razvoja kojoj su zdrave masnoće potrebne za pravilan razvoj mozga i živčanog sustava. Pored činjenice da su masti gorivo za tijelo, odnosno energija, one također pomažu tijelu da apsorbira neke vitamine. Primjerice vitamini F, A, D, E i K su topljivi u masnoći, što znači da se mogu apsorbirati samo ako u organizam unosimo masti u prehrani. Pored apsorpcije određenih vitamina masti su i građevni blokovi hormona. Život bez unosa masti ne bi bio moguć! Masti možemo podijeliti na: zasićene, jednostruko nezasićene i višestruko nezasićene masne kiseline. Takva podjela nastala je radi njihove kemijske strukture što znači da kod zasićenih masnih kiselina ne postoji između kisika i ugljika niti jedna dvostruka veza dok kod nezasićenih postoji jedna ili više dvostrukih veza.

ČASOPIS ZA CIJELU OBITELJ

U zasićene masne kiseline ubrajamo masti životinjskog podrijetla uz izuzetak kokosovog i palminog ulja, a u nezasićene masti biljnog podrijetla, masti prisutne u orašastim plodovima, žumanjku ili avokadu. Masti su u prehrani naše djece vrlo važne, jer igraju značajnu ulogu u razvoju mozga, daju potporu imunitetu te pružaju osjećaj sitosti. Prema nekim istraživanjima, masti smanjuju glikemijski indeks hrane te time smanjuju nagli porast razine šećera u krvi te produžuju vrijeme probave. Masti su važne u stvaranju hormona koji reguliraju probavu, krvni tlak, upalne procese te imunološke reakcije. U prehranu djece treba uvrstiti sve vrste masnoća, naravno, u skladu s dobi i potrebama, eventualnim alergijama te raznim smetnjama s kojima se u današnje vrijeme sve više djece susreće. Zasićene masti možemo pronaći u svinjskom masti, maslacu i kokosovom ulju. Nezasićene masti, bile jednostruko ili višestruko nezasićene, možemo pronaći u kvalitetnim biljnim uljima kao što su maslinovo, repičino, suncokretovo ali i u avokadu, bademima, chia te lanenim sjemenkama. One najpoznatije ali i najzdravije masti pripadaju skupini višestruko nezasićenih masnih kiselina a to su omega-3 i omega-6 masne kiseline. Vrlo su važne za ukupno zdravlje našeg organizma, posebice za zdravlje mozga, kože, imunitet te krvožilni sustav. Nazivaju ih esencijalnim jer ih organizam ne može sam proizvesti nego se unose isključivo prehranom. Kako su masnoće glavni sastojak membrane moždanih stanica i mijelinske ovojnice svakog

živca, uzimanje dovoljne količine kvalitetnih masnoća može jako utjecati na razvoj i rad mozga. Udio energije u majčinom mlijeku koji potječe iz masti je preko 50%, a sama ta činjenica nam govori koliko su masti važne za normalan rast i razvoj naše djece. Zanimljiva je, također, činjenica kako je majčino mlijeko siromašno zasićenim masnoćama koje izgrađuju tijelo, a bogato masnoćama koje izgrađuju mozak, kao što je dokosaheksaenoična masna kiselina DHA. Ispitivanja su također pokazala da DHA u prehrani prerano rođene dojenčadi popravlja razvoj vida i kognitivnih funkcija na razinu kao kod djece koja su bila isključivo na majčinom mlijeku. Razlika je uočena i kod djece koja su zbog poremećaja pažnje imala slabiji uspjeh u školi te je potvrđeno kako su konzumirala su nedovoljno esencijalnih masnih kiselina u svojoj prehrani. Neke od namirnica koje utječu na razvoj mozga i trebalo bi ih uvrstiti u svakodnevnu prehranu su: jaja, jogurt (posebno grčki), banane, mahunarke, losos, mlijeko, avokado, brokula, govedina, grašak, kelj, krumpir, piletina, pivski kvasac, pšenične klice, prokulice, puretina i sir. Naravno ono na što valja pripaziti prilikom odabira namirnica jest njihovo podrijetlo i sezonski karakter. Birajte za svoju djecu raznolike izvore masnih kiselina te povoljan omjer omega-3 i omega-6. Istraživanja pokazuju da bi omjer trebao biti 1:1. Izbjegavajte u prehrani nepoželjne masnoće koje se kriju pod nazivom trans masnoće. Trans masti se dobivaju kao rezultat industrijski prerađene hrane i vrlo su

štetne za naše zdravlje. Nalaze se u prženoj hrani, visokoprocesuiranoj hrani, instant juhama i gotovim jelima te rafiniranim uljima. Znanstvenici smatraju da ometaju metabolizam korisnih masnoća te se ugrađuju umjesto njih i djeluju štetno na naše zdravlje. Pokušajte od samih početaka dohrane što više obroka pripremiti kod kuće. U što većoj mjeri izbjegavajte gotove obroke, kašice, gotove deserte, pudinge, industrijske sokove i grickalice. Pripremajte hranu kod kuće sa sezonskim namirnicama provjerenog podrijetla. Kuhajte povrće, ali i ponudite svaki dan djetetu svježe voće i povrće. Neka se na vašem jelovniku nađu domaće juhe i variva, riba i riblja ulja, hladno prešana ulja i masnoće. Ne bojte se namirnica bogatih masnoćama, jer one utječu na zdravlje mozga, kože, ali i ukupno zdravlje našeg organizma. Povoljno djeluju na srce i krvožilni sustav i njihov svakodnevni unos vrlo je važan za naše zdravlje, ali i zdravlje naše djece. Od samih početaka dohrane birajte raznovrsne nutrijente za vaše dijete, a većina energije neka dolazi iz masnoća te kvalitetnih i integralnih ugljikohidrata.

ČASOPIS ZA RODITELJE

Evo nekoliko načina kako zadržati unos masti u preporučenim rasponima: • Pokušajte prehranu bazirati na namirnicama koje prirodno sadrže nisku razinu masnoće kao što su voće i povrće, cjelovite žitarice, nemasno meso i riba. • Prilikom pripreme obroka odaberite zdravije, nezasićene masti i smanjite količinu koju koristite. • Prilikom pripreme mesa, ribe ili peradi, odlučite se za kuhanje na pari ili pečenje na stalku. Ove metode omogućuju kapanje masnoće tijekom pripreme što smanjuje i kalorije. S druge strane, prženjem dodajete masnoću svojoj prehrani. • Izbjegavajte industrijski rafinirane proizvode smanjene masnoće. Ovi proizvodi često imaju više šećera i isto toliko kalorija.

• Spakirajte obroke za obiteljske izlete unaprijed, umjesto da posjećujete restorane brze hrane. • Kada jedete vani pomozite djeci da naprave uravnotežene izbore koji ne uključuju velike količine masti. • Potaknite odabir senfa umjesto majoneze na sendvičima. Najučinkovitiji način podučavanja djece zdravim prehrambenim navikama je da sami postavite dobar primjer. Stvaranje smislene prehrane kao navike, mudar odabir namirnica i redovito vježbanje/kretanje ključevi su zdravog načina života od najranije dobi.

Avok ado čoko puding 2 avokada ogulite i zdrobite vilicom. Dodate dvije žličice meda, žličicu kakaa, malo ekstra djevičanskog kokosovog ulja te sve zajedno pomiješate i dobro ohladite. Možete servirati uz sezonsko voće ili malo tučenog vrhnja za šlag, a po želji pospite tostiranim lješnjacima. Uživajte u zdravom desertu koji će vam, uz to što je zdrav, ponuditi i senzaciju okusa.

Donosimo vam jednostavan recept za zdravi desert, vjerujemo da mu niti vi, kao ni vaša djeca, nećete moći odoljeti. www.didaboza.hr

! O V O N Figgy je eko furka i spika, od njega nema zabavnijeg lika! Krenimo s njim u avanturu iz snova, ovo će biti super priča nova!

Ekološki namaz od smokve, lješnjaka i kakaa

bez glutena • bez emulgatora • bez laktoze 29 • bez dodanih ulja (sojino, biljno, palmino) • samo 9% masti • 40% smanjena energetska vrijednost • eko proizvod

SAVRŠEN DAN ZAP KVALITETNIM DOR

� www.dm.hr � www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr

POČINJE UČKOM

ČASOPIS ZA RODITELJE

PROLJETNE RAZVOJNE IGRE

Pišu: Sara Kozjak Dragčević, mag.praesc.educ. i Iva Radošić, mag.log.

Dragi roditelji, počelo je proljeće! Vjerojatno najočekivanije godišnje doba. Dani su duži, vrijeme je nepredvidljivo, sve cvjeta, bliže nam se Uskršnji blagdani i školski praznici. Iskoristite to vrijeme kako biste izradili ukrase za vaš dom, uživali u zajedničkoj igri s vašim djetetom, pripremili unikatne poklone, ali i dobro se zabavili. Sljedeće aktivnosti namijenjene su djeci predškolske dobi i većinu njih možete već danas isprobati od sastojaka koje obično imate kod kuće. Možda do sada već jeste organizirali lov na jaja, ili zajedno s djecom ih bojali, ali i te aktivnosti nude pregršt varijacija koje ne samo da će djetetu biti zabavne nego su i prilika za poticanje taktilnog, psihomotornog i govornog razvoja. Djeca uče iskustvom, a osim toga, obojani lonac idealan je poklon za baku…

1. Pisanice od slanog tijesta Potrebni materijali: brašno, sol, voda, valjak, ovalna modlica za kekse, špaga i tempere. Postupak: Zajedno s djetetom umijesite slano tijesto te ga razvaljajte kao da ćete izrađivati kekse. U smjesu možete ubaciti i neki začin ili kap eteričnog ulja. Miješenje tijesta dobar je poticaj za razvoj motorike i senzomotorike šake i prstiju stoga ne žurite već dopustite djetetu da dugo mijesi i uživa u igri. Uzmite ovalnu modlicu za kekse ili malo savinite onu okruglu, pa izrežite ovale iz tijesta. Na svakom ovalu napravite rupicu pri vrhu i pustite ga da se osuši nekoliko dana. Tijekom sušenja ih nekoliko puta okrenite. Potaknite dijete da temperama kreativno

ukrasi svoje pisanice. Kada se boja osuši, kroz rupicu provucite špagu i pisanicama ukrasite dom ili neka vam posluže kao poklon za nadolazeći Uskrs dragim osobama.

2. Koka i pile Potrebni materijali: dvije drvene kuhače, bijela tempera, plastične oči, filc ili kolaž, ljepilo. Postupak: Obojite jednu kuhaču u bijelu boju -koka, a drugu u žutu boju - pile. Od narančastog filca ili kolaža izrežite dva kljuna i zalijepite na sredine kuhača. Koki iz crvenog filca izrežite krijestu, a piletu iz žutoga krila te ih zalijepite. Potom i koki i piletu zalijepite plastične oči ili ih jednostavno nacrtajte flomasterom. Pomozite djetetu u planiranju i izvedbi. Lutkice od kuhača možete iskoristiti za igru ili ih za ukras držati u vazi na stolu. Pored poticanja kreativnosti, potičite dijete da samo izmisli priču, malu lutkarsku predstavu ili jednostavno da oponaša životinje. Potičite slušanje i prepričavanje priči.

3. Mekani zečić Potrebni materijali: vuna ili pomponi, filc, škare, ljepilo.

Postupak: Za izradu zečića biti će vam potrebna dva pompona, jedan veći i jedan manji koje možete i sami napraviti od vune. Pompone možete napraviti tako da namatate vunu oko dlana, kartona ili vilice, zavežete sredinu namotaja i prerežete krajeve. Pomozite djetetu da koordinira rad ruku. Manji pompon (glavu) zavežite ili zalijepite za veći (tijelo). Od filca izrežite i zalijepite zeki uši, oči, nos, zube i repić. Pomozite djetetu u razvoju taktilne percepcije kroz dodir i rad s vunom.

4. Pompon aranžman Potrebni materijali: šareni pomponi, grane breze, ljepilo. Postupak: Na grane breze zalijepite šarene pompone. Pomozite djetetu u svladavanju otvaranja i nanošenja ljepila, te ga usmjeravajte u količini ljepila koja mu je potrebna. Kad se ljepilo osuši, grane stavite u vazu i aranžmanom ukrasite stol. Pomponi su malene kuglice i potrebno je puno koordinacije i preciznosti u baratanju njima da biste uspjeli dobiti šareno drvo.

5. Cvjetići od otisaka prstiju Potrebni materijali: tempere, papir. Postupak: Na paletu istisnite žutu temperu i djetetu objasnite da kažiprstom radi otiske po cijelom papiru. Takvi žuti otisci bit će tučak cvjetićima. Kad se žuti otisci osuše, na paletu istisnite ostale šarene tempere kojima će

ČASOPIS ZA RODITELJE Njegov zadatak je ispod svake mrkvice staviti onoliko čepova koliko ima točkica. Kroz ovu igru vaše dijete vježba razvrstavanje, pridruživanje i grupiranje prema zadanom kriteriju.

10. Bojimo lonce, kamenčiće… Potrebni materijali: akrilne boje, kistovi, vrtne posude za cvijeće, oblutci Postupak: Potrebno je temeljito očistiti posude i kamenčiće prije slikanja. Akrilnim bojama potaknite dijete da ukrasi lonce za sadnju biljaka. Na kamenčiće možete nacrtati bubamare, pčele ili pak napisati početno slovo povrća koje ste upravo posadili. Razgovarajte s djetetom o aktivnostima u vrtu, imenujte alate i radnje. dijete otiskivati latice oko tučaka. Potaknite dijete da za različite boje koristi različite prste kako bi svi dobili poticaj. Slikanje prstima je taktilna aktivnost u kojoj će vaše dijete sigurno uživati, a smještanjem cvjetića na papir dijete uči o prostornom planiranju.

6. Lov na jaja/potraga za jajima Potrebni materijali: uskršnja jaja, papir, flomasteri, bojice, olovke. Postupak: Sakrijte nekoliko uskršnjih jaja po dvorištu, nacrtajte kartu s detaljnim tlocrtom vašeg dvorišta. Cilj je pronaći uskršnja jaja koristeći tlocrt. Ako želite dodajte i neke zagonetke ili zadatke koje dijete mora obaviti prije nego može nastaviti dalje. Možete uključiti i više djece pa napraviti dvije ekipe. Osim razvoja suradništva, poštivanja drugih, učenja na kompromis, ova igra pomaže pri razvoju prostorne percepcije.

7. Slikanje kiše spužvicama Potrebni materijali: spužvice za pranje suđa, tempere, karton, škare, konac. Postupak: Pomozite djetetu da prereže spužvice na pola. Pripremite karton, istisnite tempere i pustite dijete da uživa. Stjecanje iskustva dodirom različitih materijala i tekstura je jedan od važnih koraka u razvoju. Kad se boje na

kartonu osuše, iz njega izrežite šareni oblak i kapljice kiše, pa ih međusobno povežite koncem. Razgovarajte s djetetom o vremenskim promjenama koje proljeće sa sobom nosi.

8. Vježbe škaricama - izreži pisanicu Potrebni materijali: papir, flomaster, bojice, dječje škarice Postupak: Na A4 papir nacrtajte veliko uskršnje jaje. Povežite rubove sa što više crta. Valovite, kose, isprekidane linije. Vaše dijete može prvo pobojati jaje, a potom ga izrezati prateći linije. Pokreti koje prsti i šaka proizvode rezanjem pomažu razvijanju mišića prstiju i šake. Ti mišiću su kasnije ključ za držanje olovke i manipuliranje predmetima.

9. Brojimo mrkvicama Potrebni materijali: narančasti i zeleni papir u boji, ljepilo, flomaster, sitnice (kovanice, čepovi, kamenčići) Postupak: Iz papira izrežite jedan narančasti i jedan zeleni trokut i zalijepite ih kako biste dobili oblik mrkve. Na svaku mrkvicu napravite točkice s flomasterom. Mrkva s jednom točkicom predstavlja broj jedan, mrkva s dvije točkice broj dva… Poredajte ih jednu do druge i ponudite djetetu neke sitnice, npr. čepove od plastičnih boca.

11. Sadimo grah Potrebni materijali: sjemenke graha, plastična čaša, staklenka, vata ili toaletni papir Postupak: Sušene sjemenke graha stavite u čašu vode i ostavite da se natapaju preko noći. Sjemenke zamotajte u komadić vate ili papira. Pazite da papir bude vlažan. Kroz par dana grah će pustiti korijenje. Promatrajte rast graha s vašim djetetom. Opažanja možete bilježiti ili crtati. Obavezno imenujte s djetetom sve dijelove biljke.

12. Bojimo jaja Potrebni materijali: boja za jaja, ocat, riža, plastična posuda, zip vrećica, tvrdo kuhano jaje Postupak: pripremite boju za jaja prema uputama na pakiranju, prah istresite u posudu i dodajte malo octa. U posudu stavite nekoliko žlica riže i dobro promiješajte da se boja primi za rižu. Ubacite jaje i poklopite posudu. Dobro protresite posudu da riža ostavi otiske po jajetu. Dobit ćete uskršnje jaje zanimljivog uzorka. Postupak možete raditi i u plastičnoj zip vrećici. Dijete može samo tresti i mijesiti vrećicu. Obojanu rižu kasnije možete osušiti i iskoristiti za igru. Osim taktilnog doživljaja, vaši mali pomagači na ovaj način sudjeluju u pripremi obroka i stječu pozitivne radne navike.

ČASOPIS ZA RODITELJE

DOBRO JE �INITI DOBRO

DAN NARCISA

Piše: Đana Atanasovska, mag. oec., upraviteljica Zaklade Nora Šitum

Uz prodaju narcisa na zagrebačkom Cvjetnom trgu, udruga Europa Donna Hrvatska obilježila je 23. ožujka Dan narcisa odnijevši buketić pacijentima onkologije Klinike za tumore, kao znak potpore i poruke nade, u skladu sa simbolikom ovoga cvijeta.

radovi širom Hrvatske i ove su godine, prve subote u proljeću, osvanuli u znaku narcisa. Taj jednostavni cvijetak, koji simbolizira nadu i buđenje novoga života postao je zaštitni znak borbe protiv raka dojke te poruka o važnosti redovitih pregleda i ranog otkrivanja ove bolesti. Udruga Europa Donna Hrvatska i ove je godine Dan narcisa započela konkretnom gestom pažnje i potpore svim oboljelim ženama i muškarcima. Posjetivši odjel onkologije Klinike za tumore, predsjednica Udruge Europa Donna Hrvatska, doc. dr. sc. Vesna Ramljak, odnijela je svima koji se bore s tom opakom bolesti ne samo buket narcisa nego i poruku nade kako taj dan te sva nastojanja i rad Udruge pripadaju njima – jakim ženama i muškarcima koji ne posustaju i ne gube vjeru.

doc. dr. sc. Vesna Ramljak, predsjednica udruge Europa Donna Hrvatska, kojoj su se u posjetu Klinici pridružili ministar zdravstva prof. dr. sc. Milan Kujundžić, izaslanik predsjednice Republike Hrvatske dr. Tomislav Madžar, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo dr. sc. Vjekoslav Jeleč te prof. dr. sc. Danko Velimir Vrdoljak, predstojnik Klinike za tumore. Drugi dio javno-zdravstvene kampanje posvećene oboljelima od raka dojke bio je u znaku prodaje narcisa na Cvjetnom trgu od 10 do 14 sati. Program je vodila Renata Končić Minea, a podršku udruzi Europa Donna Hrvatska došle su dati brojne osobe iz javnog života.

Prema najnovijim statistikama, Hrvatska bilježi pad smrtnosti od ove opake bolesti s 990 na 853 preminule žene i stopa smrtnosti je napokon u padu. Možda se čini malo, ali taj napredak je velika stvar i rezultat zajedničkoga rada svih udruga koje pomažu oboljelima od raka dojke. Sve snage i znanja trebaju se udružiti jer svi imamo isti cilj – pomoći oboljelima i vratiti im nadu – rekla je

Prema starome vjerovanju, za sreću treba darovati buket narcisa. Protekle subote, brojni građani Zagreba kupili su bukete i prenosili pozitivnu poruku.

ČASOPIS ZA CIJELU OBITELJ

Akcija traje do isteka zaliha

DODATAK PREHRANI ZA ZDRAV IMUNITET DJECE

12 vrijednih vitamina

Za zdrav imunitet, apetit i energiju djece

3 važna minerala

Za normalan kognitivni razvoj te pravilan rast i razvoj dječjih kostiju

Vrhunske kulture

HOWARU® Bifido i HOWARU® Rhamnosus Sigurnost i učinkovitost ispitana kod djece Za povećanje broja dobrih* bifidobakterija i laktobacila u probavnom sustavu – crijevnoj mikroflori

Ukusna mliječna čokolada

Omiljeni oblik za djecu Jednostavno uzimanje

POTRAŽITE USKRŠNJE PAKIRANJE I SUDJELUJTE U NAGRADNOM NATJEČAJU NATJEČAJ TRAJE DO 28.4.2019. SAZNAJTE VIŠE NA

www.biorela.hr

U ljekarnama / Savjetovalište tel. 01 6379 400 / www.biorela.hr Vitamin D doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava djece i odraslih. Željezo je potrebno za normalan kognitivni razvoj, a jod za normalan rast djece. Kalcij i vitamin D su potrebni za normalan rast i razvoj dječjih kostiju. Vitamin B6 doprinosi normalnom metabolizmu stvaranja energije. *nepatogene bakterije prirodno prisutne u probavnom sustavu; **prema podacima IQVIA za 2018.