Retko

RETKO 2018./2019.

Tema broja: Kulturna baĹĄtina

List Osnovne škole Retkovec Godina VII, broj 7.

2018./2019 školska godina Svibanj, 2019.

Izdavač Osnovna škola Retkovec Aleja javora 2 10 040 Zagreb

Jako Šuker, ravnatelj Naslovna stranica Barbara Crnjac, 8. f Zadnja stranica

Uvodnik Samo jedan pogled na ovu policu u škol-

Radovi učenika 8. i 7. razreda

skoj knjižnici dao nam je veliki poticaj da i ove

Novinarska skupina

godine prihvatimo izazov stvaranja novog Ret-

Novinari suradnici

ka. Svi oni koji su dio neke novinarske skupine znaju dobro što mislimo kada kažemo da je to

Voditeljica novinara i grafička urednica

pravi izazov. Od ideje do realizacije školskog

Slavica Knezović, prof., knjižničarka

lista je dug i zanimljiv put. Ideja za temu broja

Fotografije

nam je brzo došla. Ove smo školske godine pu-

Novinarska skupina i suradnici Lektor Kristina Končurat, prof., knjižničarka

no aktivnosti posvetili kulturnoj baštini tako da je odabir teme bio logičan. Sudjelovali smo u velikim projektima, družili smo se sa zanimljivim ljudima, putovali smo i međusobno pomagali jedni drugima. O svemu tome i još više na

Iz sadržaja izdvajamo...

stranicama koje slijede.

3 - 20 Ako ste propustili...

44 - 46 Uspjesi i natjecanja

21 - 31 Tema broja: Kulturna baština

47 - 55 Kreativnost na djelu

32- 37 Prevencija…

56 - 59 Fotoreportaža

38- 43 Neka se čuje i naš glas 2

RETKO

DOBRO NAM DOŠLI

Novi razredni odjel i naši novi prijatelji Osnovna škola Retkovec od 2018./2019. godine postala je bogatija za jedan razredni odjel i to poseban razredni odjel, u kojemu se obrazuju i odgajaju i posebna djeca.

T

S druge strane, djeca su u kontaktu sa svoijekom školovanja pojedini učenici jim vršnjacima u redovnom razredu u kojem usvaimaju poteškoća u svladavanju po- jaju materiju odgojnih predmeta. Redovan razredni

nekih nastavnih sadržaja. Tim učenicima je omo-

odjel na njih djeluje vrlo poticajno u smislu mo-

gućeno školovanje u skladu s njihovim sposobnos- gućnosti imitacije nekih pozitivnih ponašanja i učetima. U razredom odjelu koji pohađaju sadržaji se obrađuju načinom i dinamikom koji odgovara svakom pojedinom učeniku. Učenici vrlo lijepo prihvaćaju takav program jer su oslobođeni vremenskog pritiska u kojemu bi se određeni sadržaji morali svladati. Takav način rada rezultira dobrom atmosferom i ugodnom klimom unutar razrednog

nja vrijednih socijalnih vještina.

Uvijek smo radno aktivni, ali kod pada koncentracije i motivacije imamo na izbor mnoštvo didaktičkih igara koje nas zabavljaju, a istovremeno koriste u edukativne svrhe.

Lukrecija Marušić, prof. rehabilitator

odjela.

U znak dobrodošlice novom učeniku 3. b razreda, učenici su zajedno s učiteljicom Jadrankom Šilović, 21. ožujka obilježili Svjetski dan osoba s Downovim sindromom.

3 RETKO

MEĐUNARODNI PROJEKT

U našoj školi se od školske godine 2017./2018. provodi projekt Multilin-

Multilingualni akcelerator

gualism accelerator u sklopu Erasmus+.

Projekt se odvija u sklopu programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport, a u suradnji s Agencijom za mobilnost i programe Europske unije.

M

ultilingualni akcelerator je

metoda razvijena u svrhu bržeg

U projektu sudjeluju učenici četvrtih raz-

reda, a provode ga učiteljice Marina Vuković i

učenja stranih jezika i povećanja svijesti o jezici- Marina Samošćanec te Sonja Burić, socijalna ma. Učenici uče Esperanto metodama koje su

pedagoginja. Nastava se odvija jedanput tjedno.

drugačije od učenja drugih stranih jezika. Na

Nastava Esperanta je dinamična, opuštena i za-

kraju projekta istražit će se mogu li učenici

bavna. Učenici s radošću sudjeluju u svim ak-

naučeno primjeniti na stranim jezicima koji im

tivnostima vezanim za projekt. Osim naše škole,

nisu poznati.

u projektu još sudjeluju škole iz Slovenije, Slovačke i Bugarske.

4

RETKO

Cilj projekta je razviti “višejezični akcelera- brzinu svladavanja drugih jezika za 30%! Razlog tor“ koji će omogućiti djeci da brže postanu više-

tome je činjenica da je model - jezik vrlo jednos-

jezična i da razviju samopouzdanje pri govoru

tavan, nema iznimki i djeluje kao logična konstru-

stranih jezika. Stoga radimo na razvijanju zamisli kcija koja omogućava djeci da se igraju s jezikom u kojoj bi jedan model-jezik, u našem slučaju to je i da lako razumiju osnovne jezične principe kroz osnova esperanta smanjena na samo 200 morfe-

izgradnju i razgradnju riječi i rečenica. Stoga ih to

ma, mogao potaknuti jezične vještine djece. Ne-

motivira da samostalno uče slagati rečenice mno-

koliko je istraživanja pokazalo da jedna godina

go lakše nego što se to moglo kod drugih jezika.

učenja esperanta kao model - jezika povećava U travnju 2019. godine ugostili smo i

našoj školi. Kasnije smo zajedno imali natjecanja,

prijatelje iz Slovenije, a o tome je napravljena

gdje su učenici imali priliku pokazati naučeno.

reportaža u emisiji Dobro jutro Hrvatska. Bio je

Učenici su komunicirali međusobno na esperantu,

to susret pun izazova i zanimljivosti. Učiteljice

slovenskom i hrvatskom jeziku. Poslije nastave

četvrtih razreda su s učenicima priredile kratku

smo otišli u obilazak središta našeg grada i na

priredbu i poželjele im dobrodošlicu. Pokazali

izložbu esperanstkih slikovnica. U lipnju planira-

smo našim prijateljima kako izgleda nastava u

mo posjetiti naše prijatelje u Šentilju.

Marina Vuković, uč., Marina Samošćanec, uč. i Sonja Burić, soc. ped.

5 RETKO

PROJEKT O MULTIKULTURALNOSTI I MULTILINGUALNOSTI U OSNOVNOJ ŠKOLI RETKOVEC

Jednaki u različitosti

Sudjelovanjem u projektu učenicima se

omogućuje pozitivna afirmacija u lokalnoj sredini, a osvješćivanje prisutnosti multikulturalnosti i multilingualnosti u svakodnevnom životu stvara osjećaj povezanosti i daje poruku da smo svi jednaki u različitosti.

U Osnovnoj školi Retkovec se tijekom ove školske godine provodio projekt o multikulturalnosti i multilingualnosti Jednaki u različitosti.

Cilj projekta bio je pokazati multikulturalnost učenika naše škole, odnosno stanovnika naselja Retkovec, a zamišljen je tako da učenici fotografiraju različite predmete i imenuju ih riječima svog materinjeg/zavičajnog govora ili jezika ili govora svojih baka/djedova, a uz to i književnom riječju. Učenici su na taj način osvijestili bogatstvo i različitost našeg jezika a učimo ih prihvaćati različitosti jezika i kultura drugih učenika naše škole i lokalne zajednice.

U realizaciji projekta sudjelovale su učiteljice razredne nastave Danijela Lang, Karmenka Hrvoić, Gordana Miskin i Vesna Jakas te profesorica hrvatskog jezika Branka Ćurlin, profesorica tehničke kulture Valentina Dijačić, učiteljica informatike Jasmina Purgar te stručna suradnica socijalna pedagoginja Sonja Burić.

Kao rezultat projekta pripremljena je izložba plakata s fotografijama predmeta i različitim nazivima te književnom riječi, izložba starih predmeta te izložba dječjih radova.

Sonja Burić, soc. pedagoginja, Branka Ćurlin, prof. i Jasmina Purgar, uč. informatike 6

RETKO

7 RETKO

SURADNJA S OSNOVNOM ŠKOLOM VELIKO TRGOVIŠĆE

„Igra potiče maštu i kreativnost, spontana je i dragovoljna i ima velik utjecaj na dječji razvoj. Igranjem djeca uče o svijetu oko sebe, istražuju okolinu i svoje tijelo, uče o osjećajima, prevladavaju strahove, socijaliziraju se, stječu samopouzdanje.„ Da život može biti igra, dokazali su nam

Stjepan Prekrat. Tada su nam pokazali tradicio-

naši prijatelji iz Velikog Trgovišća koje smo pos- nalne igre svojeg kraja koje smo i mi imali prilijetili u utorak, 21. svibnja 2019. Tog smo dana

ku zaigrati. Nakon razgledavanja vratili smo se u

krenuli u posjet svojim dugogodišnjim prijatelji-

njihovu školu gdje smo pokazali iznenađenje pri-

ma. Okupili smo se pred školom: drugi razred s

premljeno za naše stare prijatelje iz Velikog Tr-

učiteljicom Snježanom Krišto, četvrti razred s

govišća. Drugi razred pokazao je edukativnu igru

učiteljicom Karmen Jurčević, članovi Debatnog

Robomet, a četvrti su razredi nakon vlastite

kluba i Bisera. Autobusom smo krenuli u maleno predstave Šuma Striborova zaigrali igru Skriveno mjesto Veliko Trgovišće u pratnji svojih učitelji- blago. Čitavo smo vrijeme svojeg boravka igrali ca, profesorica, pedagoginje, logopedinje i ravna- razne edukativne i zabavne, stare i nove igre. Netelja Škole.

Vani je bio kišan, tmuran i prohladan dan, no učenici i djelatnici OŠ Veliko Trgovišće pripremili su nam vedar i topao pozdrav pa smo se

odmah bolje osjećali. Na Dan njihove škole, do-

ke su se odvijale u samoj školi, a neke izvan nje.

Naš je posjet nažalost i ubrzo završio, no ponijeli smo tople pozdrave. Pri povratku posjetili smo i rodnu kuću Franje Tuđmana.

Na izletu smo puno naučili o prvom pred-

čekali su nas govorom dobrodošlice, zavičajnim sjedniku i njegovom rodnom mjestu. Upoznali predstavama i plesnom točkom. Bili su uistinu

smo neke nove prijatelje, produbili ona stara pri-

odlični i takva dobrodošlica svima nam se dopa-

jateljstva te u igri i veselju proveli divan dan. Svi

la. Također su nas poveli u razgledavanje njihove se veselimo našem sljedećem susretu s prijatelji„stare škole“ koju je pohađao sam Franjo Tuđman, prvi hrvatski predsjednik. Kroz cijeli memorijalni centar proveo nas je vodič, gospodin

ma OŠ Veliko Trgovišće.

Karla Tome, 8. a 8

RETKO

9 RETKO

PROJEKT

Čitam svoju knjigu

Volim čitati. Čitali smo priče u kojima je bilo smiješnih događaja. Pa smo se često smijali. Na početku sam se bojala čitati pred razredom, ali na kraju sam shvatila da to i nije tako strašno.

Karla Čibarić, 2. d

O

d listopada 2018. godine učenici od 2. do 4. razreda

sudjeluju u projektu pod nazivom

Ja mislim da je ovaj projekt čitanja dobro utjecao na drugašiće. Pročitali smo puno knjiga.

Matija Škugor, 2. d

Čitam svoju knjigu.

Svaki dan, uglavnom prvi školski sat, učenici 15 minuta čitaju knjigu po vlastitome izboru. Knjigu odabiru u školskoj knjižnici, odakle je projekt i započeo, ali mogu donijeti i svoju omiljenu knjigu koju će čitati.

Ovo čitanje je odlično za odmaranje. Svidjele su mi se knjige koje smo čitali. Bilo je zabavno čitati knjige i sada bolje čitam. Želim da i dalje nastavimo čitati.

Tonka Tambić, 2. d

Nakon svakog ciklusa čitanja, koji traje dok učenici ne pročita u knjigu, u školskoj se knjižnici organizirao okrugli stol gdje su učenici razgovarali o pročitanim knjigama i preporu-

Bilo mi je zabavno i zanimljivo zato što volim čitati. Najviše mi se svidjelo kada sam ja čitala.

Natali Filipović, 2. d

čivali jedni drugima svoje omiljene naslove.

Smisao i cilj projekta jest širiti znanje i zavoljeti čitanje. Školski novinari

Bilo mi je smiješno, dobro i zanimljivo.

Naučio sam nekoliko novih riječi.

Luka Treščec, 2. d

Najčitaniji naslovi: 1. Sanja Pilić: Maša i ...

2. Liz Pichon: Tom Gates 3. Jeff Kinney: Gregov dnevnik 4. Božidar Prosenjak: Sijač sreće 5. Hrvoje Kovačević: Tajne…

10

RETKO

NACIONALNI DAN BORBE PROTIV VRŠNJAČKOG NASILJA

Dan ružičastih majica

4. a razred

Nasilje prestaje ovdje

Nasilje nema svrhe.

Kad nema nasilja, nema ni frke.

Nasilje nije hrabrost, nasilje nije cool.

Prema drugima dobar biti, pomagati, hrabriti i uzajamno se poštivati.

Nasilje nije fora, to svatko zna.

Nasilje je gubljenje vremena, nasilje nije cool, nasilnik nije drug.

Nasilje nije in, prema svima uvijek moraš biti dobar i fin.

Tin Leko, 4. a

Nasilje je kazneno djelo, loše je kao i prepečeno jelo.

Nebitno je jesi li nasilnik ili žrtva, treba ti pomoć.

Kad si u takvoj situaciji, viči: „U pomoć!“.

Ako ti se nasilje desi, moraš reći odraslima, jer ako žrtva jesi, trebaš potražiti pomoć na prvoj adresi.

Treba znati da će se svakom nasilju na kraj stati.

Leopold Mihaljević, 4. a 11 RETKO

PROJEKT STARE IGRE

Igre naših predaka

K

Tijekom školske godine učiteljica 2. a Snježana Krišto i učenici provodili su projekt Igre naših predaka.

ako naši učenici sve manje komuni- rim igrama kao što su: gumi-gumi, pikulanje, štaciraju i sve se manje igraju u priro-

fetne igre, skakanje u vrećama, nošenje krumpira

di, pokušali smo vratiti zaboravljene igre na

u žlici i slično. Učenici su uživali u igri te razvi-

dječje igralište. Istraživali smo kako su se igrali

jali spoznaje o važnosti očuvanja svega što nam

naši djedovi, bake i roditelji. Uključili su se i sa-

je ostalo u nasljeđe.

mi roditelji te upoznali naše učenike s nekim sta-

Snježana Krišto, učiteljica

12

RETKO

Dan kravate

18. listopada

O

Dan kravate 18. listopada. Kravata je izvorni hrbilježili smo dan kravate! Mladi

vatski proizvod, a raširila se Europom posred-

knjižničari su u školskoj knjižnici

stvom hrvatskih vojnika. Među prvima su je prih-

izradili plakat sa zanimljivim informacijama o

vatili Francuzi, a kasnije i drugi europski narodi.

kravati, a isti su prezentirali na satu razrednika

S obzirom da je Hrvatska domovina kravate, a

učenicima petih razreda. Na plakat smo zalijepili Zagreb prijestolnica kravate, obilježili smo taj kravate od papira koje smo izradili u knjižnici.

dan tako da smo i mi stavili kravate.

Hrvatski sabor je 17. listopada 2008. godi-

Marija Brkić i Marta Šoštar, 5. c

ne iskazao kravati posebnu počast proglasivši

Promocija zbirke pjesama Učenica 4. d razreda Katja Veseljak, napisala je svoju prvu zbirku pjesama Tajna žutog fascikla.. Tom prigodom učenici njezinog razreda i učiteljica Karmen Jurčević pripremili su joj početkom svibnja promociju. Čestitamo!

13 RETKO

ABECEDA JAVNIH TROŠKOVA

Uz manje troškove do veće kvalitete života Radionicu pod nazivom „Uz manje troškove do veće kvalitete života“ krajem studenoga 2018. godine u našoj školi su održale Ana Vrbošić i Danijela Princi Grgat, djelatnice Hrvatskog instituta za financijsku edukaciju. Sudionici radionice su bili učenici 6. d razreda, a radionica je trajala dva školska sata.

Upravljanje osobnim financijama jedna

redovni priljevi ostvaruju od rada oni su najčešće

je od ključnih vještina koja se počinje učiti od

mjesečni, ali mogu biti i povremeni ili izvanred-

najranije dobi. To je posebno važno ukoliko smo

ni. Rashodi kućanstva su svi novčani odljevi

svjesni činjenice da količinu novca s kojom ras-

kućanstva tijekom određenog vremenskog razdo-

polažemo i financijsku pismenost ne dijeli znak

blja, najčešće unutar jedne godine. Najčešći ras-

jednakosti. Nedostatna primanja i / ili slaba kon-

hodi kućanstva su: režije, prehrana i higijena, pri-

trola troškova mogu rezultirati financijskim pote- jevoz, odjeća i obuća, obrazovanje, rekreacija i škoćama i materijalnom deprivacijom. Upravlja-

zabava, zdravlje te financijske obveze.. Važno je

nje kućnim budžetom omogućuje nam kontrolu

znati da ovisno o potrebama i mogućnostima sva-

nad troškovima kućanstva i uspostavu ravnoteže

ke obitelji te njezinim preferencijama i broju čla-

između prihoda i rashoda kućanstva. Prihodi

nova obitelji ovisi kućni budžet. Stoga ne postoje

kućanstva su svi novčani pr iljevi kućanstva

dva ista kućna budžeta, pa tako niti troškovi nisu

tijekom određenog vremenskog razdoblja. Ako se jednaki u svim obiteljima.

C

Ana Vrbošić i Danijela Princi Grgat ilj je radionice bio da se kroz izradu

kućnog budžeta djeca upoznaju s osnovnim troškovima s kojima

U

čenici su naučili izrađivati kućni budžet, analizirati prihode i troškove s posebnim naglaskom na

se suočava prosječno kućanstvo.

upoznavanje s računima za režije (električna energija, voda,

Svrha radionice je bila osvješći-

plin, pričuva, ostale komunalne usluge, telekomunikacijske

vanje djece da se novac treba

usluge i drugo . Proučavali su sadržaj računa i način obračuna

kontrolirano trošiti te skrenuti

troškova. Zaključili su kako je potrebno racionalizirati troškove

pažnju na prava koja imaju kao

kućanstva kroz mjere poboljšanja energetske učinkovitosti, a

potrošači kako bi donosili is-

samim tim ostvariti veću kvalitetu života i stvaranja viška pri-

pravne odluke o potrošnji i zašti-

hoda koji se mogu dalje uložiti ili štedjeti.

tili svoja prava.

Školski novinari 14

RETKO

DAN PLANETA ZEMLJE

Vrijeme je…

Mnogi će se sa mnom složiti da je danas u svijetu jedan od najvećih problema zagađenje okoliša. Situacija

je danas već izvan kontrole, a mnogi ljudi i dalje nisu svjesni što čine. Ovim problemom pogođen je cijeli svijet.

L

moći sebi i svima onima koji dolaze poslije nas, inače oni neće imati mjesto za život na Zemlji. iste ekoloških problema svakim

Krenite od sebe, pokušajte što manje kupovati i

su danom sve veće. Sami možemo vidjeti kako su upotrebljavati plastiku ili ako baš kupite plastičnu brojne rijeke, mora, ulice, livade... pune smeća, a vrećicu, iskoristite ju više puta. Koristite javni živi svijet kojemu je tamo dom, izumire. U grado- prijevoz ili još bolje pješačite ili vozite bicikl. vima i selima, općenito, svi su pogođeni ovim

Razvrstavajte otpad! Odložite li plastiku u priro-

problemom. Osim životinja i biljaka s posljedica- du trebat će joj stotine i stotine godina da bi se ma višestoljetnog zagađivanja okoliša mora se

razgradila. Također u svijetu se često organiziraju

nositi cijeli ljudski rod. Pogledajte samo vrijeme

akcije čišćenja smeća. Potražite u svome mjestu

ovih dana. Prije nekoliko godina u ovo je doba

neke od tih akcija. Iako takve akcije postoje, ne-

još bio snijeg, no nekima ni to nije dovoljno da

ma dovoljno ljudi koji bi im se pridružili.

shvate ozbiljnost ovog problema. Moramo prestati zagađivati okoliš, iako ste ovu rečenicu zasigurno čuli već puno puta u svome životu i dalje ništa ne poduzimate, i dalje bacate papiriće na tlo, misleći kako jedan papirić neće zagaditi okoliš, ali takvih ste papirića u životu bacili previše. Zamislite tako za većinu ljudi na svijetu, da svi bace papirić s mišlju da s jednim papirićem neće ništa biti. Ali bit će, tj. bilo je i trenutno je. Svatko od

Kao jedno od glavnih rješenja ovog proble-

ma predložila bih da se uvedu puno strože kazne za nepoštivanje pravila o zaštiti okoliša. Gradovi i općine bi trebali povećati broj spremnika za odlaganje otpada i uvesti plansku proizvodnju koja bi smanjila bacanje, ponajviše hrane. Mislim da je vrijeme da se osvijestimo dok ne bude prekasno.

Tijana Čačić, 8. d 15

nas može pomoći okolišu, u krajnjem slučaju poRETKO

KNJIŽEVNI SUSRET S TIHOMIROM HORVATOM

Ja sam dečko iz Zagreba „Volim reći da me je Bog dotaknuo čarobnim štapićem. Znam pisati, znam slikati, svirao sam u bendu, a posebno volim astronomiju.“

D

ružili smo se s autorom dječjih romana Tajna Gornjeg Grada,

Frka u Ščitarijevu, Mali ratnik… Učenici 5. c i 7. d razreda OŠ Retkovec i još nekoliko razreda iz susjednih škola sudjelovalo je na književnom susretu koji se održao u prostorima Knjižnice Dubravi. Pisac je započeo susret tako što se predstavio kao dečko iz Zagreba, što je izazvalo lavinu smijeha među učenici-

ma. Zatim je nastavio govoriti o svom školovanju i radu. Saznali smo kada je napisao prvu prču, da mu je mama radila u knjižnici i da u životu nema slučajnosti. Za sebe voli reći da je pisac, a ne književnik i objasnio nam razliku. Napisao je sedam dječjih romana i dobio mnoge nagrade.

Tihomir Horvat o sebi:

„Odrastao sam na Kvatriću. Išao sam u Osnovnu školu Ivana Filipovića, a kasnije u II. Križaničevu gimnaziju. Želio sam studirati medicinu, ali sam dokumente za upis ipak predao na Farmaceutski fakultet. Nisam ljekarnik, završio sam smjer za prehrambeno analitičkog inženje-

Spisateljica Maja Brajko-Livaković i Tihomir Horvat

ra.“ 16

RETKO

U kakvom ste okruženju odrastali?

Kažu da u životu nema slučajnosti. Moja majka je radila u biblioteci. Često je kući donosila knjige. Proučavao sam ih i rado čitao komentare koje su čitatelji pisali po njima. Tada sam imao dvanaest ili trinaest godina i već sam onda govorio da ću biti pisac. Uzeo bi komad papira iz prošlogodišnje bilježnice i pisao bi sastavke. Ta potreba za pisanjem u meni je rasla sve više. Svako dijete nešto privlači. Potrebno je slijediti tu iskru u sebi, bez obzira bila ona ljubav prema sportu, glazbi, pisanju pjesama… Volim reći da me je Bog dotaknuo čarobnim štapićem. Znam pisati, znam slikati, svirao sam u bendu, a posebno volim astronomiju.

Kada ste prvi put nešto napisali?

Počeo sam pisati u osnovnoj školi. Najviše sam pisao slobodne sastavke poput izvješća s izle-

a samo pedeset dvije objave. Naime, toliko ima subota u godini, a samo su subotom objavljivali priče. Dobio sam treću nagradu! To me protreslo!

Osjećao sam da se od mene očekuje da i dalje objavljujem. Nastavio sam i dalje pisati. Zato volim reći da sam ja pisac, a ne književnik. Pisac je osoba koja samo piše, a književnik piše i prozu i poeziju, a poznaje dobro i povijest književnosti. Kada bi me netko pitao nešto iz književnosti možda bi se i osramotio pa zato za sebe volim reći da sam

pisac, ali dobar pisac.

Koliko ste romana napisali' Nemam puno romana ali svi su dobri i kvalitetni. Napisao sam sedam romana za mlade. Svaki mi je roman jedno malo dijete, moje djelo, u svaki je utkan dio mene. Prvi je Tajna gornjeg grada.

Godine 2015. Društvo hrvatskih književnika

ta, susreta s književnicima i slično. Prijatelji iz ra- je raspisalo natječaj za roman za mlade koji mora zreda često su me molili da im pod odmorom napi- imati sto pedeset stranica i treba biti na temu Nišem sastavak koji smo dobili za domaću zadaću.

kole Zrinskog i Sigetske bitke. Naime, 2016. godi-

Zahvaljivali su mi se tako što bi me počastili kola- ne se obilježavala 450. godišnjica te velike bitke. čem. Na uglu je bila slastičarnica, a najbolji kolač

Pred kraj 2015. godine sam se teško razbolio i

se zvao štefani kocka, pita punjena orasima, a koš- morao sam se liječiti kod kuće. Rok za predaju tala je dva tadašnja dinara. Uglavnom do kraja go- rukopisa je bio 1. svibanj 2016. godine. Unatoč dine ja sam dobio pet kilograma od tih kolača i od bolesti roman sam predao na vrijeme, a napisao tada je puno prijatelja prošlo kroz moju radionicu

sam ga za samo dva mjeseca. Na natječaj je pristi-

pisanja malih sastavaka. Kasnije u gimnaziji zapo- glo više rukopisa, ali Mali ratnik je osvojio prvo stavio sam pisanje.

Kada ste se ozbiljnije počeli baviti pisanjem?

mjesto. Dobio sam novčanu nagradu, a knjiga je još osvojila nagradu Grigor Vitez kao najbolji roman za 2016. godinu.

1974. godine otišao sam u vojsku. U vojsci sam napisao svoju prvu priču. Poslao sam je u Večernji list i tada mi je samo bilo važno da je ob-

Školski novinari

jave. U Večernjak dođe sedamsto do tisuću priča, 17 RETKO

TOKIĆEV DJED BOŽIĆNJAK

Radost darivanja

STIGAO U NAŠU ŠKOLU

U

predbožićnom duhu, tvrtka Tokić

rajuće narukvice koje skreću pozornost na djecu u

odlučila je razveseliti i darivati dje- prometu i povećavaju oprez vozača.

cu. Tom prilikom zaposlenici tvrtke Tokić posjetili su našu školu, jednu od najvećih škola u Zagrebu. Ovo događanje nikako nije moglo proći bez neizostavnog Djeda Božićnjaka, božićne pjesme i dječje igre. Djed Božićnjak je uz pomoć svo-

jih asistenata podijelio božićne poklone prisutnim školarcima: nogometne lopte, bombone i reflekti-

Učiteljice četvrtih razreda Osnovne škole Retkovec su u ime zadovoljne djece pozdravile ovu inicijativu koja je njihove učenike jako razveselila,. Tokićeve nogometne lopte su preplavile školsko igralište. Djeca su s osmijehom radost darivanja ponijela svojim kućama. Školski novinari

Jedan razred - jedna obitelj - jedan dar Razlog za osmijeh U prosincu 2018. godine prikupljali smo hranu, odjeću, higijenske potrepštine i školski pribor za obitelji naših učenika koji su u potrebi. Na taj način uljepšali smo blagdansko ozračje za četrdesetak obitelji.

Od malena nas uče

da su isto shvatili,

da ne živimo svi jednako.

i koji su prikupljanjem hrane

Uče nas roditelji i učitelji, da nije svima u životu lako.

Zato sam sretna kad vidim svoje vršnjake

i higijenskih potrepština nekim obiteljima, osmijeh na lice vratili.

18

RETKO

ŠKOLSKA BOŽIĆNA PRIREDBA

N

Jabuka božićnica

a kraju prvog polugodišta prije

Scenografiju za Božićnu priredbu 2018. godine su osmislile učiteljice Ksenija Župan i Marina Samošćanec.

odlaska na zaslužene praznike vri-

jedne učiteljice i učenici upriličili su još jednu božićnu priredbu. Tom prilikom sa svojim nastupom posebno se istaknuo Marin Kelenc, učenik 2. d razreda. Njegova učiteljica Gordana Fašnik napisala je tekst Jabuka božićnica. Tekst je nastao kao rezultat rada grupe izvannastavnih aktivnosti Pričoljupci u projektu Običaji našeg zavičaja. Marin je također tekst upriličio na LiDraNu u kategoriji dramsko scenskih izričaja. Tom prilikom se plasirao na Županijsku razinu smotre. Čestitamo! Školski novinari

Marin Kelenc, 2. d

19 RETKO

Dober večer!

Faljen Isus i Marija! Jooooj, kulike vas je!

Ja sem Tomek. Ja sem z Laza, a to vam je na pol puta od Sesvet do Majkice Božje Bistričke, tam na bregu gde se naše lepo zeleno Zagorje najlepše vidi.

Tam je i moja mala hižica. Ni ona tak mala, za pedenj je vekša od hiže suseda Franca, tak je moj dedek htel.

A kraj hižice je velki voćnjak, a v voćnjaku je puno jabuk, krušek i sliv. Od sega toga bi moj dedek Joža spekel puno kotlov rakije, al babica Marica ne da.

Ona zeme najlepše jabuke z voćnjaka i spravi ih za Božić. Denemo ih pod bor na Badnjak.

To su jabuke božićnice, a one su lepe kak nacrtane.

Ali, nisu one same lepe, one su i jako važne. Kad se pri nas dečko onak jako i pošteno zalubi v curu, za Božić joj da jabuku. Ak ona zeme jabuku, to znači da zima i njega za dečka, a možda i za muža.

Ste vidli kak su te jabuke važne, a dedek bi od njih napravil rakiju.

I tak se ovega leta moj najstarejši brat Ivek zalubil v Katicu, našu susedu. I gledeli su se celo leto i jesen. I v kino su išli, a ja sem išel za njimi na beciklinu, al su me sterali.

I prije samega Badnjaka Ivek se ošišal, čak se je i opral. Dvaput. I zel je najlepšu jabuku z babičinog ormara. Opral ju je, zglancal, zamotal v rupček i zutra ju je na meši htel dati Ka-

tici.

Ja sem samo išel pogledati jabuku. Razmotal sam rupček, a ona lepa, črlena, se se blešči, velka, čista, diši kak rojžica. Zvala me je da je same male vgriznem.

I kaj, jesem. I kaj mogu, jenput, dvaput, triput i onda sem se splašil i brže zamotal tak nagriženu jabuku v rubec i del je na stol. I htel sam sve reći Iveku vjutro.

Al vjutro se Ivek rano digel, zel rupček s jabukom i otišel k ranoj meši jel na nju uvek ide Katica s svojom babicom Rezikom.

Joooj, onda je se počelo.

Jabuku je dal Katici, a kad je Katica razmotala rupček i vidla nagriženu jabuku, rasrdila se i hitila ju natrag Iveku.

Kaj se posle zgodile, morete si misliti...

I tak, Katica ni dobila jabuku božićnicu, Ivek ni dobil curu, a ja, ja sem dobil batine kad me je Ivek vlovil.

Gordana Fašnik, učiteljica 20

RETKO

21 RETKO

Kulturna baština gradi mostove „Europska kulturna baština omogućuje nam da bolje razumijemo prošlost te da na taj način ujedno stvaramo čvrsto polazište za zajedničku budućnost.“

E

uropskom godinom kulturne baštine proglašena je 2018. godina.

Dani europske kulturne baštine obilježavaju se svake godine u 9. i 10 mjesecu. Europskom

Djelatnici i učenici naše škole na različite nači-

godinom kulturne baštine proglašena je cijela

ne sudjeluju u obilježavanju godine posvećene

2018. godina.

kulturnoj baštini. Organizirali smo predavanja, radionice, izložbe, sudjelovali smo u kvizu.

Jedno od predavanja je i ono gospođe Mirele Hrovatin koja je zaposlena kao etnolog i kulturni antropolog u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske. U svom izlaganju gošća je stavila naglasak na nematerijalnu kulturnu baštinu te je na djeci razumljiv i prihvatljiv način prezentirala

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske izrađuje jedan popis koji se zove Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Na popisu su nepokretna kulturna dobra (građevine), pokretna

kulturna dobra (predmeti) i nematerijalna kulturna dobra (tradicijska kultura). Sve skupa je više od osamsto dobara u registru. Školski novinari

naše kulturno bogatstvo.

„Hrvatska kulturna baština skup je svih običaja, tradicija i dobara u hrvatskoj povijesti.“ Ciljevi Europske godine kulturne baštine

Potrebno je istaknuti:

2018. su: 

kulturna baština gradi snažnija društva

novrsne kulturne baštine Europe



stvara radna mjesta i napredak





važna je za naše odnose s ostatkom svijeta



zaštita kulturne baštine



potaknuti građane na istraživanje bogate i raz-

slaviti, razumijevati i štititi njezinu jedinstvenu

vrijednost



promišljati o mjestu koje kulturna baština zauzima u našim životima

(Ministarstvo kulture Republike Hrvatske)

(Ministarstvo kulture Republike Hrvatske)

22

RETKO

23 RETKO

Iz hrvatske narodne baštine

U

mjesecu listopadu 2018. godine bili smo na još jednom poučnom i zabavnom predavanju u Gradskoj knjižnici Dubrava. Učenici četvr-

tih razreda u pratnji svojih učiteljica i knjižničarke sudjelovali su na iscrpnom i korisnom predavanju etnologinje Lucije Franić Novak. Imali smo priliku čuti što je to

baština, kako je dijelimo i što sve obuhvaća. Izlaganje je bilo interaktivno tako da su učenici imali priliku postaviti pregršt pitanja.

Etnologinja dr. sc. Lucija Franić Novak

baština krajolika itd. Ona je sveukupno bogatstvo

objasnila je da pojam baština podrazumijeva u-

čovječanstva u svojoj posebnosti i raznolikosti.

kupna sačuvana ili naslijeđena dobra jednog na-

Zaštita baštine i njeno prepoznavanje, istraživa-

roda. Najjednostavnija podjela cjelokupne bašti-

nje, dokumentiranje, održanje i korištenje neop-

ne može se podijeliti na nekoliko posebnih gru-

hodni su postupci procesa rada ustanove Minis-

pa. Baština može biti prirodna, kulturna, nacio-

tarstva kulture Republike Hrvatske.

nalna, svjetska, povijesna, geološka, arheološka, 24

RETKO

Nama je bila zanimljiva podjela na materi-

UNESCO je svjetska or ganizacija koja

jalnu i nematerijalnu nacionalnu kulturnu baštinu.

brine i materijalno pomaže u obnavljanju i očuva-

Materijalna baština obuhvaća kulturna dobra od

nju svih onih rijetkih kulturnih i prirodnih dobra

umjetničkog, arheološkog, povijesnog ili antropolo- koja su svojom posebnošću i prepoznatljivošću upiškog značenja. Nematerijalna kulturna baština od-

sana na njenu reprezentativnu listu svjetske i/ili na-

nosi se na obilje duhovnog stvaralaštva u povijesti

cionalne baštine. Duhovni, društveni običaji, pleso-

očuvane i dokumentirane u kulturnim ustanovama.

vi, pjesme, festivali, narodne vještine, tradicijski

Ovdje se ubrajaju brojna umijeća, narodna znanja i

obrti i sl su upravo dobri primjeri nematerijalne

vještine koje su se u kontinuitetu očuvale i prenijele baštine. na nove naraštaje do današnjih dana.

Školski novinari

Neka hrvatska dobra postala su dio nacionalne, ali i svjetske baštine poput:

7. Umijeće izrade drvenih tradicijskih igračaka u

1. Vještina čipkarstva u Lepoglavi i na Pagu

Hrvatskom zagorju

2. Način pjevanja u dvoglasnim intervalima u Istri i 8. Medičarski obrt na području Hrvatske

u Hrvatskom primorju

9. Sinjska alka, viteški turnir u Sinju

3. Festa Svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika

10. Klapsko pjevanje

4. Godišnji ophod kraljica ili ljelja u selu Gorjani

11. Bećarac – vokalno-instrumentalni napjevi s po-

kod Đakova

dručja Slavonije, Baranje i Srijema

5. Godišnji pokladni ophod zvončara

12. Nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore

6. Procesija za križem na otoku Hvaru

13. Mediteranska prehrana na Hrvatskom Jadranu, obali, otocima i dijelom zaleđa 25 RETKO

Do baštine na krilima mašte

Z

avršna svečanost Nacionalnog kviza za poticanje čitanja, pod mo-

tom Do baštine na krilima mašte, održala se u četvrtak, 15. studenog 2018. godine u 12 sati u

predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Učenice Chyara Orešić, 6. e i Lucija Či-

Nacionalni kviz za poticanje čitanja je natjecanje za mlade čitatelje. Provodi se u

barić, 6. c uspješno su riješile online kviz nakon što su pročitale zadane naslove: Snježana Babić Višnjić, A ndautonac, Nena Lončar, Sve o Evi i knjigu Melite Rundek, Letači srebrnih krila. U

okviru Mjeseca hrvatske knjige

pratnji knjižničarke škole učenice su sudjelovale

koji je ove godine posvećen kul-

na dodjeli nagrada za mlade čitatelje. U kulturno-

turnoj baštini. Glavna je te-

umjetničkom dijelu programa nastupalo je Kultur-

no umjetničko društvo Ivan Goran Kovačić s iz-

ma bila Baš baština, a mo-

borom hrvatskih tradicijskih pjesama i plesova

to (U)čitaj nasljeđe!, pri čemu

koje je upriličio ansambl od 30 plesačica i plesača

je osnovni motiv bio glagoljica.

te 10 članova orkestra.

26

RETKO

Mala radionica glagoljice

N

a samom kraju Mjeseca hrvatske knjige 2018. godine posjetili smo

Knjižnicu grada Zagreba u Dupcu. S nama su išle razrednica Nikolina Šavorić i knjižničarka.

Posjet knjižnici bio je vrlo zanimljiv. Sudjelovali smo u radionici s temom glagoljice na kojoj smo na kreativan i zanimljiv način naučili mnogo toga o našem najstarijem pismu. Podsjetili smo se svih povijesnih podataka vezanih uz glagoljicu, spomenika pismenosti Bašćanske ploče, prve tiskane knjige Misala po zakonu rimskoga dvora i još mnogo toga. Na kraju smo se i sami okušali u pisanju svojih imena na glagoljici. Posjet je protekao u ugodnoj atmosferi.

Leonarda Ćuro, 7. d

Čipkarstvo i licitarstvo u Hrvatskoj i u Europi

B

udući da se 2018. godine održavala manifestacija Dani europske

Učenici su istraživali čipkarstvona našim otocima Hvaru i Pagu, u Lepoglavi, u Slavoniji

baštine, učenici sedmih razreda odlučili su se

(sunčana čipka) ali i u Grazu (Austrija), Podman-

uključiti u tu manifestaciju putem projekata na

icku (Slovačka), Bobovi (Poljska), u Francuskoj.

satovima hrvatskoga jezika. Cilj projekata bio je

Isto tako su istražili licitarstvo u Hrvatskoj (Marija

otkrivanje i istraživanje europske kulturne baštine, Bistrica, Samobor) te u Europi (Austrija, čiji je i hrvatska baština dio, te tako ojačati osjećaj Njemačka, Češka, Slovačka, Slovenija). pripadnosti zajedničkom europskom prostoru, kao i jačati vlastiti identitet. Učenici su istražili što sve čini kulturnu baštinu Hrvatske te odlučili detaljnije istražiti čipkarstvo i licitarstvo u Hrvatskoj i u Europi te pokušati pronaći što im je zajedničko i po čemu se razlikuje naše čipkarstvo i licitarstvo od europskog.

Učenice su same izradile licitarske ukrase i objasnile postupak izrade. Rezultate svog istraživanja prezentirali su drugim učenicima power point prezentacijama te su pripremili izložbu u učionici hrvatskoga jezika.

Mirella Boehm, prof, 27 RETKO

Očuvanje hrvatskog jezika i običaja Saznali smo nešto o projektu suradnje s Hrvatima iz Mađarske koji se provodi u Osnovnoj školi Retkovec od školske godine 2017./2018. Od voditelja projekta dobili smo najvažnije informacije kakav je to projekt, koji su mu ciljevi i kako se provodi.

U

Osnovnoj školi Retkovec se već drugu godinu provodi projekt suradnje naših učeni-

ka s učenicima Hrvatima Osnovne škole Nikola Zrinski, koji žive u Murakereszturu, u Republici Mađarskoj. Riječ je o suradnji domovinske škole s Hrvatima iz dijaspore. Projekt su pokrenule profesorice Marica Motik, Zrinka Katalinić, Katarina Skupnjak i ravnatelj Osnovne škole Retkovec,

Projekt uključuje tjedni boravak učenika iz Osnovne škole Nikola Zrinski u našoj školi i naš uzajamni posjet njima u Mađarskoj. Za vrijeme njihovog posjeta našoj školi učenici se uključuju u redovnu nastavu i za njih se svaki dan poslije nastave organiziraju zanimljive radionice hrvatskog jezika te različiti kulturni sadržaji.

Jako Šuker s potporom svih predmetnih nastavnika i ostalih djelatnika.

Fotografije nastale na susretu u Mađarskoj RETKO

28

Školske godine 2018./2019. kao jedna od

potreban poticaj i pomoć u učenju materinskog jezi-

nositeljica projekta je učiteljica Karmen Jurčević s

ka, mi ćemo se potruditi da ovaj zadatak ispunimo

učenicima 4. d razreda koji su tijekom godine

što bolje, a da zadatci našim gostima budu zabavni,

provodili zanimljive i opsežne istraživačke ak-

zanimljivi i korisni.

tivnosti pri čemu su se bavili likom i djelom Ivane Brlić-Mažuranić. Tako su nastale i scenske izvedbe Ivaninih bajki koje će biti polazište za radionice hrvatskog jezika i književnosti, a vodit će ih učenici osmih razreda: Tina Lujić, Tijana Čačić, Lorena

Friganović, Lovro Milišić, Karla Tome, Lucija Ostijić, Laura Zovko, Marija Jurić, Lucija Čular.

Gostima će se nakon dnevnog sudjelovanja u nastavi opet organizirati radionice. Svakodnevno će radionice početi s jednom predstavom, a u nastavku će učenici osmih razreda sudionicima ponuditi zanimljive kreativne igre. Budući da je našim gostima

Sva ova godišnja događanja bilježi kamera medijske skupine učenika koji će uz to improvizirati susret s Ivanom Brlić-Mažuranić u vjernom kostimu za koji možemo na donaciji zahvaliti poznatoj dizajnerici šešira gospođi Nadi Kobali i našoj dra-

goj učiteljici Jadranki Biruški koja nam je sve to organizirala.

Nadamo se da će Osnovnu školu Retkovec naši gosti iz Mađarske napustiti obogaćeni ugodnim iskustvima i novim prijateljstvima.

Lucija Čular i Marija Jurić, 8. d

4. d

29 RETKO

IZLOŽBA U ŠKOLSKOM HOLU

Kulturna baština iz perspektive učenika

30

RETKO

Učenici sedmih i osmih razreda naše škole i 2018./2019. godine bili su vrijedni na satu likovne kulture. Pod budnim okom mentorice Jadranke Madunić nastali su ovi prelijepi radovi koji su dugo krasili hol naše škole.

31 RETKO

VAŽNOST ODGOVORNOG PONAŠANJA NA INTERNETU

Neću biti ROBoT Socijalna pedagoginja Sonja Burić već dugi niz godina provodi radionice na temu važnosti odgovornog ponašanja na internetu. Razgovara s učenicima o načinima kako se zaštititi na internetu i kako se ponašati kada dožive ili vide nasilje na internetu.

U svakom nasilju su tri uloge: žrtva, na-

Shvatili smo da je velika odgovornost i

silnik i promatrač. Educiramo se kako pomoći

promatrača kada vide bilo kakvo nasilje i u re-

žrtvi, ali shvaćamo da treba pomoći i nasilniku

alnom svijetu i u virtualnom svijetu. Zbog toga

da promijeni svoje ponašanje. Treba shvatiti

su učenici u suradnji sa socijalnom pedagogi-

kako se osjeća žrtva, koje su posljedice njego-

njom osmislili pjesmu Hrabri čuvari već davne

vog ponašanja kao i da nasilje ništa dobroga ne 2013. godine u sklopu projekta osmišljenog od donosi već stvara puno tuge, boli, osjećaja od-

Hrabrog telefona i Poliklinike za zaštitu djece i

bačenosti, usamljenosti, straha, poniženosti što

mladih, koja ima poruku da svi trebamo biti

utječe na samopouzdanje.

hrabri čuvari virtualnog prostora i skrbiti jedni za druge.

Hrabri čuvari virtualnog prostora Bilo bi dobro da je danas više "in", biti dobar, pažljiv i fin.

Bilo bi dobro da nije kul i fora

Putevi prijateljstva (suradnja Udruge TI SI OK i Osnovne škole Retkovec)

kad je ispred škole šora.

No ima nešto i od šaka gore, jer riječi nekad više bole.

Uspješno surađujemo i s udrugom Ti si

Iza svakog ekrana skriva se netko,

OK s ciljem realizacije preventivnog programa

Onaj tko plače

učenja nenasilja Putevi prijateljstva. Namjena

i onaj tko je prijetnju rek'o.

učenja igre Putevi prijateljstva je potaknuti djecu

A iza njih HRABRI ČUVARI stoje,

na razvijanje dobrih odnosa s vršnjacima, izbje-

pomoći obojici nikad se ne boje!

gavanja nasilnih oblika ponašanja i poticaj na

Oni su hrabri, a hrabar si i ti,

primjereno i nenasilno ponašanje. Sudjelovali su

zato se ne boj pomoć zatražiti.

učenici iz šestih razreda i naša socijalna pedago-

Obratite se nama Hrabrim čuvarima,

ginja. Grad Zagreb je donator projekta te su radi-

jer najbolji smo u takvim stvarima.

onice za učenike i edukativan materijal za školu

Ako ti pomoć treba,

besplatni.

mi ćemo ti pomoći

Sonja Burić, soc. pedagoginja 32

i bit ćeš sretan do neba.

RETKO

A ovo je pjesma NO LIFER – NO

BITI koja je nastala u sklopu kampanje Neću biti ROBoT posvećena ovisnosti o tehnologiji u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i Humanitarne organizacija Zajednice Susret u suradnji s osnovnim školama Grada Zagreba.

NO LIFER – NO BITI Vidi me di sam. Živim snove.

Zbog kompjutera blistam.

Drugačiji život nema smisla.

U kući sjedim po cijele dane i mislim da moj život nema mane.

Ali situacija nije skroz čista, jer problema imam, doista.

Prijatelji me zovu.

Ja ih ignoriram i umjesto njih, igrice biram.

U tom svijetu izgubljen sam sav.

Ekran mi krade san.

Više nisam zdrav, a imam osjećaj da sam kao lav.

Sve je to varka

dok god sam u svijetu mraka.

Svjetlosti mi treba sad, jer ja sam premlad.

Trebam voljet' život svoj, zato ti stroju stoj.

Odreć' te se neću ja, al' znat' ću koliko i kad.

33 RETKO

PROJEKT

Zajedno stvaramo ritam

Tijekom školske godine 2018./2019. započela je suradnja između Osnovne škole Retkovec i Centra za autizam u Zagrebu. Jednom mjesečno, socijalna pedagoginja Sonja Burić i članovi bubnjarske skupine održali su radionice bubnjanja u Centru za autizam.

S

U travnja 2019. godine, u radionici su suuradnici projekta su Ljiljana Umiće- djelovali i učenici iz posebnog razrednog odjela iz vić, prof. defektolog, Janja Matić,

prof. glazbene kulture, Jasminka Knežević, vodi-

Osnovne škole Retkovec zajedno s razrednicom Lukrecijom Marušić, edukacijskom rehabili-

telj glazbene stimulacije, edukacijski rehabilitato- tatoricom i asistenticama. Zajednička radionica ri, suradnici u odgoju te Darko Mladić, prof.

bubnjanja u velikom krugu bila je jedna od aktiv-

glazbene kulture iz Osnovne škole Retkovec.

nosti koje su se tijekom mjeseca travnja odvijale u

Pomoću aktivnosti bubnjanja u skupini se

okviru programa obilježavanja Svjetskog dana

poticalo razvijanje potencijala i isprobavanje glaz- svjesnosti o autizmu u organizaciji Centra za autibenih sposobnosti učenika s autizmom i učenika s zam i susjednih škola, ustanova i drugih dugogointelektualnim teškoćama. Ciljevi ovog projekta

dišnjih suradnika u užoj i široj zajednici. Planira

su stvaranje osjećaja zajedništva s drugima u gru- se i dolazak učenika Centra za autizam u Osnovnu pi, razvijanje senzibiliteta učenika redovne škole

školu Retkovec tijekom svibnja 2019., a u lipnju

prema različitostima i suradnja između dviju ško- 2019. planiramo prikaz naučenih aktivnosti na la. Usvajanjem osnovnih ritmičkih vještina, izvođenjem dječjih pjesama uz ritam, igranjem so-

završnoj priredbi u Centru za autizam.

Zajedničkim druženjem i stvaranjem grup-

cijalizacijskih igara u skupini utjecalo se i na us-

nih ritmova uz pjevanje i ples pokazali smo da

vajanje komunikacijskih i socijalnih vještina te

bubanj, odnosno ritmovi koje smo zajedno odsvi-

jačanje osjećaja zajedništva i samopouzdanja uče- rali zbližavaju ljude i čine ih posebnima i zato nanika.

ša poruka ovog projekta je: Učenici iz Centra za autizam su s veseljem

iščekivali svaku novu radionicu. Želja nam je da Centar za autizam nabavi potrebne instrumente, đembe, šuškalice, drvene štapiće, te nastavi u kon-

Nije važno činiti velike stvari, već male stvari s velikim srcem.

tinuitetu ovakav način rada sa svojim učenicima.

Sonja Burić, soc. pedagoginja 34

RETKO

Festival jednakih mogućnosti Retkovečki bubnjari i žongleri nastupali su na 18. Festivalu jednakih mogućnosti, koji se održavao od 21. - 23. svibnja 2019. godine na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu.

Svojim nastupom poslali su nam poruku kako kvalitetno provoditi slobodno vrijeme razvijanjem novih vještina (bubnjanje, žongliranje). Višebrojna publika u kojoj je bilo puno naših roditelja

oduševljeno je pljeskala i dala podršku našim spretnim i kreativnim učenicima.

Navedeni projekt organizira Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport u suradnji s Društvom tjelesnih invalida.

Sonja Burić, soc. pedagoginja 35 RETKO

USPJEŠNO RJEŠAVANJE SUKOBA BORILAČKOM VJEŠTINOM

Capoeira za toleranciju i nenasilje U rujnu 2018. godine u Osnovnoj školi Retkovec počelo se događati nešto neobično. Ponedjeljkom i četvrtkom u 18:20, neki novi ljudi su počeli dolaziti u školu i okupili su djecu na aktivnost Tribo Moderna ili Moderno pleme. Možda ni sada nitko u školi, osim Modernog plemena, ne zna što je to Moderno pleme i što to oni tamo rade. Zanima li Vas nešto o tom plemenu?

T

renerica Teodora Tara Tadej i

Da ne bi sami sebe hvalili, imali smo i do-

trenerica socijalna pedagoginja sta težak test, kojim smo morali dokazati što smo Mia Sirać odlučile su u našoj zaista naučili - Batizado. Batizado je ceremonija

školi napraviti jedno malo Pleme! Objasnile su da svečane dodjele pojaseva na koju dolazi naš glavće u tom Plemenu djeca trenirati capoeiru, borila- ni trener, Mestre Pontape iz Brazila! Pokazati čku vještinu koja podrazumijeva međusobnu igru, smo da znamo igrati capoeiru, imali smo trening, zabavu, povezanost, suradnju i komunikaciju, a pjevali smo, održavali ritam i onda je svatko od ne borbu i natjecanje.

Kako bismo naučili capoeiru, postavili smo neka grupna pravila, postati međusobno prijatelj, „čuvati jedni drugima leđa“. Naučiti smo

nas morao igrati s Mestreom ili nekim drugim

profesorom capoeire i tek tada, kada bi nas oni u igri nadmudrili i „srušii“- mi smo dobili pojas.

Zamislite, i naši roditelji i prijatelji i trene-

kako se nositi sa sukobima, s različitim mišljenji- ri i pedagoginja škole, svi su nas gledali! Nije bima. Naučili smo i kako drugome pomoći da raste lo baš lako ali smo pokazali da smo se kroz cijelu i postane bolja verzija sebe, kako nekome reći da

školsku godinu trudili i puno postigli! Eto to Vam

nam se ne sviđa neko ponašanje, a da pri tome ne je Tribo Moderna u Retkovcu - capoeira, družepovrijedimo osobu i ujedno joj pomognemo da popravi neku manu. Puno smo naučili o sebi ali i o drugima. I tek kad smo to naučili, naučili smo i capoeiru. Naučili smo passa pe, armadu, au, bananeiru, negativu, role, cocorinho. Da vas ne zamaramo s portugalskim jezikom, koji nam je kroz pjesme i nazive postao poznat i malo razum-

nje, učenje, igra, zabava, velik rast i razvoj!

*Projekt se provodi uz financijsku potporu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Vlade Republike Hrvatske i Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Voditeljice

ljiviji. Naučili smo mnogo!

36

RETKO

37 RETKO

RAZMIŠLJANJA UČENIKA

Neka se čuje i naš glas

Jesu li mobiteli

roditelji. Profesori se prema mo-

korisni?

kritički. U današnje vrijeme sve

M

bitelima učenika često odnose je više djece na mobitelima i za

obiteli danas

vrijeme nastave, ali mislim da to

kvare mla-

nije razlog da se u školama mo-

dež! Barem tako govore od-

biteli zabrane. Ako profesori do-

rasli. Ja iskreno ne mislim

zvole, mobiteli se mogu koristiti za istraživanja u grupnim radovi-

tako. Mobitel je korisna

ma ili u kvizovima. Korištenje

stvar. Može biti opasan ako

mobitela za vrijeme nastave mo-

se njime ne naučimo pravil-

že se spriječiti ostavljanjem mo-

no koristiti.

bitela na profesorov stol.Većina ljudi će i nakon čitanja ovog

Većina odraslih misli samo najgore o mobitelima jer u medijima čuju priče u kojima se

spominje nasilje, ovisnost i slično. Nitko ne govori o tome kako mobiteli mogu biti korisni. Djeca

Treba li promijeniti način učenja?

G

članka misliti da je mobitel nešto mogu istraživati, družiti se i za-

loše, ali to nije istina. Ključ kori-

bavljati. Samo, kao uostalom i u

snog korištenja su ograničenja.

svemu, treba imati mjeru. Kod

Jan Gerić, 8. d

toga trebaju važnu ulogu odigrati Smatram da bismo

govoriti učenike da više rade

trebali promijeniti način učenja.

svoja istraživanja, dolaziti do

Učenici su nezainteresirani za

svojih saznanja i odgovoriti na

školu i njihove ocjene su sve sla- više pitanja. bije. Predlažem modernizaciju

Od problema slabog intereledajući ocje- školstva. Trebali bismo više korisa za učenje došli smo do moderne ovogodiš- stiti digitalne udžbenike, unijeti

njih osmaša, znanje u ne-

tablete u učionice. Koristiti pa-

kim područjima i nije naj-

metne ploče. Već idemo u tom

bolje. Kako bismo trebali poboljšati situaciju u školi?

smjeru. Mislim da bismo mogli i uz pomoć tehnologije stvarati

niziranja školstva. Hrvatska je

dobro prepoznala prednosti ovog rješenja. Jedva čekam vidjeti učionicu budućnosti.

testove koji bi bili sastavljeni od

Kako gradivo učiniti privla- pitanja koja su nasumično odabčnijim za učenje? rana iz neke skupine pitanja. Na-

Lovro Milišić, 8. d 38

RETKO

gu raditi na manje plaćenom rad-

Ocjenjivanje u školama nije

nom mjestu te živjeti lošijim životom. Mogu imati i problema s

pravedno

roditeljima pa čak i komplekse kako nisu dovoljno dobri i kako

D

su manje važni te zapostavljaju

anašnje ocje-

život i društvo i samo uče. Mis-

njivanje u

lim da su rješenja tom problemu

školama je uglavnom neob-

samo pisani ispiti bez odgovara-

jektivno odnosno nerealno.

nja gdje se ocjene ne mogu

Neki profesori favoriziraju

„pokloniti“, te prijemni ispiti u srednjim školama gdje se pokaže

pojedine učenike te tako

pravo znanje svih učenika. Mis-

imaju bolje ocjene od dru-

lim da je to sve češći problem u

gih, a manje znaju.

Učenici koji nisu favoriti,

našim školama, ali se može riješitoga mogu imati manje bodova za

mogu imati slabije uspjehe u ško- upis u srednju školu pa tako i slali od onih koje zaslužuju te zbog bije obrazovanje. Zbog toga mo-

Pravda mora biti zadovoljena!

U

U svim školama nije pot-

ti.

Marko Mijić, 8.d

bismo riješili taj problem, potre-

reban jednak trud i rad za istu

bno uvesti prijemne ispite u sre-

ocjenu. To se može uočiti po

dnje škole kako bi se sa sigurno-

ocjenama prvaša u srednjim ško- šću utvrdilo znanje učenika te

zadnje se vrijeme u

medijima često dotičemo teme školstva. To se kon-

lama već pri početku prvog po-

ispunjava li on određene uvjete

lugodišta. Naime slabiji učenici

za upis u odabranu srednju ško-

dobivaju odlične ocjene te time

lu. Na temelju svega ovoga mis-

oduzimaju mjesta odličnim uče- lim kako možemo zaključiti da nicima s četvorkama pri upisiva- je potrebno hitno nešto poduzeti,

kretno odnosi na provođe- nju u željene srednje škole. U

tj. uvesti jednake kriterije ocje-

nje reformi u javnim škola- školama sa strožim profesorima njivanja u osnovnim školama te ma. Jednom od najvećih problema jesu nejednaki kriteriji u školama, ponajprije u osnovnim.

ne znači uvijek kako učenik ima uvesti prijamne ispite kako bi se manje znanja od odlikaša iz ško- provjerilo i utvrdilo učenikovo la s nižim kriterijima, ali kao što (ne)znanje prilikom upisivanja u sam rekla ta mu ocjena može negativno utjecati na upis u željenu školu. Smatram da je, kako

srednje škole.

Anastasija Antea Predovan, 8. d 39 RETKO

Položaj žena u društvu

P

odrediti žele li prodati, istući

moraju sakrivati lice od muška-

ili ,čak ono najgore, ubiti svoju

raca čadorom ispod kojega je

ženu i djecu. Možemo reći da su jako vruće. Mogu izlaziti van bile vlasništvo muškaraca. Čak i jedino uz mušku pratnju, ne smi-

oložaj žena u

nedavno, prije stotinjak godina,

društvu kroz

u Hrvatskoj i diljem svijeta žene odvojene pregradama.

stoljeća se

nisu imale pravo glasa. No na

znatno mijenjao.

Dok su očevi cijeli dan

sreću to se promijenilo. Za manje od jednog stoljeća žene su se polako izborile za pravo glasa te

radili svoj posao vani, žene su

tako popravile svoj položaj u

bile kod kuće, čuvale i odgajale

obitelji i društvu.

djecu, kuhale ručak te čistile svoj dom. One su tijekom cijele povijesti bile sluškinje, glavni u kući bio je muž. On je o svemu odlučivao. Još u doba Rimljana se govorilo da su muškarci mogli

Svađe s prijateljima

S

Danas nažalost u nekim

ju voziti, u restoranu su obitelji

Mislim da bi svatko trebao imati pravo glasa bez obzira na spol, vjeru, boju kože. Zadovoljan sam što su žene konačno uspjele i dobile pravo glasa te se izborile za ravnopravnost. U današnje vrijeme zahvaljujući sve-

zemljama, kao primjer ću navesti mu tome možemo naći domove Afganistan, žene i dalje nisu u ravnopravnom položaju s muškarcima, nemaju pravo glasa,

u kojima su žene glava kuće.

Matija Markoč 7. a

Prvi bi htio igrati nogom- se ponudi i ne biti tvrdoglavi, a et, drugi košarku, treći rukomet i takvih je vrlo malo koji ta pravi-

ve je odlično! započne svađa. Krene se ogova- la poštuju. No dobro! Svi se Svi se slažemo rati, klevetati, zlostavljati, tuža- ponovno pomirimo i krenemo

i družimo, pjevamo i plešemo, častimo i navijamo za Hrvatsku, a onda uvijek nešto krene krivo.

kati. Svaki dan saznamo nešto

ispočetka. Tako se sve to

novo o prošlome prijatelju,

ponavlja iz mjeseca u mjesec, iz

današnjem protivniku i nepri-

godine u godinu, iz dana u dan.

jatelju. Trebali bi svi, odnosi se i na mene, prihvatiti što god nam

Erik Trupina, 5. e

40

RETKO

Loše ocjene

U

čenike u mom razre-

du muče loše ocjene koje nikako ne uspijevamo popraviti.

Jednoga dana imali smo povijest. Profesorica je rekla da će danas ispitivati.

Gospodin Slučajni Odabir izabrao je mene, baš sam mu se ja sata mama je došla kući. Koli- sobi, ali bilo je zanimljivo. svidjela. Došla sam pred ploču, ko dugo mi je trebalo da smis- Svakih pola sata netko bi ulaa ništa nisam znala. Bila sam lim govor? Kada sam joj rekla, zio, a ja sam morala slušati postiđena. Možete si misliti

bila je ljuta. Rekla mi je da o-

prodike. Shvatila sam da tre-

koliko sam dobila? Ono najgo- dem u sobu i da naučim sve od bam učiti, zato i vi učite jer, re nije, dobila sam dva. Cijeli A do Ž, također da ne učim niste popularni i zabavni ako dan sam razmišljala kako ću to samo povijest, nego i ostale dobivate loše ocjene. reći mami. Došla sam kući i

predmete. Cijeli dan sam bila u

napisala zadaću. Nakon dva

Plovim u moru želja

S

Mira Antunović, 5. e

Razmišljala sam i poželje- Stvarno je ne razumijem. Svake la mnoštvo želja. Nisam se mogla godine zaželi istu želju. Želi da

ve je počelo jednog

odlučiti za samo jednu želju. Žel-

Kiara i ja budemo dobre i

zimskog jutra. Probu- jela sam da mama napravi ukusnu poslušne. Njoj je stvarno jed-

dila sam se i vrlo iznenadila.

Sve je tako čarobno. Pao je snijeg i sve zabijelio. To me

makovnjaču, novi rozi bicikl iz

nostavno. Da barem i ja imam sa-

Konzuma, novu plavu majicu,

mo jednu želju. Nakon dugog

božićno drvce, bijelu kapu, da ba- razmišljanja napokon sam odka ozdravi, da nas posjete stric i

lučila. Želim ovaj Božić provesti s

podsjetilo na Božić i poklo-

strina te da Kiara malo manje

obitelji u miru i veselju. Sada mi

ne.

priča. Svi ljudi u vrijeme darivan- je svejedno što ću dobiti za ja imaju puno želja i troše puno novaca. Svi osim moje mame.

poklon.

Veronika Bulaku, 5. d 41 RETKO

OSMAŠI U VUKOVARU

Bilo je, ali nije prošlo

Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar , u sklopu svog odgojno obrazovnog rada, provodi program obaveznih jednodnevnih ili dvodnevnih posjeta Vukovaru učenika osmih razreda svih osnovnih škola u Republici Hrvatskoj. Učenici uče o vrijednostima Domovinskog rata i važnosti Bitke za Vukovar u nastanku suvremene Republike Hrvatske. Nakon teorijskog dijela učenici posjećuju memorijalna mjesta. Osim memorijalne povijesti Domovinskog rata učenike se educira o povijesnoj i kulturnoj baštini grada Vukovara. Terenska nastava završava Školom mira u kojoj se učenike uči toleranciji, miru, nenasilju te kvizom znanja. Nakon posjeta Vukovaru nastali su mnogobrojni antiratni tekstovi. U nastavku vam donosimo neke od njih.

Rat donosi zlo

R

at, nasilje, ubijanje, muče-

ju osigurati svojoj djeci budućnost.

a budućnost im je mutna. Oni imaju

Budućnost u nekom drugom gradu

samo sadašnjost, a u sadašnjosti

ili drugoj državi i u drugoj okolini.

nemaju ništa. Sve su izgubili u ratu,

A muževi? Muževi moraju kao voj- čak i jedni druge. Imaju samo groznici ići u rat da bi branili svoju dr-

na sjećanja, ali bilo bi im bolje da ni

žavu. Najčešće se više ni ne vrate

to nemaju.

nje, svađe, plač...Zašto?

svojim obiteljima. Rijetki ipak us-

Zašto ljudi ratuju? Što rat

piju, ali više nisu ista osoba kao

sna, ali doista ne razumijem zašto

dobro donosi? Zašto nevi-

prije. Neki imaju ratne traume, ne

ljudi ratuju. Moj zaključak je da u

ni stradavaju?

Možda sam mlada i neisku-

uspiju se vratiti u svoju rutinu i zna- ratu nema pobjednika. Ima samo ju da to nije kraj. Kraj rata! Kad sve gubitaka. U njemu nema kraja. On

Mislim da nitko nikad ne bi završi, ljudi se moraju vratiti u svoj je vječan. Njegove posljedice su trebao ratovati. Problemi se mogu i život. Kako to napraviti kad nemaju tragične i ne zacjeljuju. na druge načine riješiti. U ratu ne- svoj dom, prijatelje, fotografije? ma pravila i većinom nevini poginu. Osjećaju se kao da nemaju prošlost, Obitelji se raspadaju jer žene treba-

Ema Radić, 8. a 42

RETKO

4. e

Što čini rat

H

odala sam

kroz mračan

prolaz. Samo mi se nekoliko ljudi od njih mnogo obraćalo, ali ja ih nisam čula. U

do kuće kada se oglasila sirena. Bilo

zazvonilo za početak nastave, a ona

je to sirena za zračnu opasnost. Potr-

još nije došla. Pretpostavila sam da je

čala sam kući i već za nekoliko minu- bolesna te da će se za dva-tri dana ta bila u podrumu. Bila sam sama do- vratiti u školu. Prošlo je skoro tjedan ma, ali sam do sad već naučila što

dana, a ona se još nije vratila u školu.

trebam raditi. Upalila sam svijeću,

Danas je u školu došla njezina majka.

izvadila knjige iz torbe i počela pisati Krenula sam ju pozdraviti, ali ona kao zadaću. Kada sam čitala drugu lekciju da me nije vidjela. Na zvuk zvona iz povijesti, ponovo sam čula sirenu.

ušla sam u razred dok je učiteljica

ušima mi je tutnjilo. Pribli-

Ovaj put je značila kraj opasnosti te

ostala pričati s majkom moje prijate-

žavala sam se svjetlu. Našla

da smijem izaći iz podruma. Otišla

ljice. Učiteljica se vratila u razred

sam se pred dvoranom pu-

sam u kuhinju i uzela ono malo suhog petnaest minuta poslije. Bila je u šoku kruha što je ostalo. Nije mnogo trgo-

te je izgledala kao da je plakala. Okre-

nom ljudi. S obje strane vis-

vina radilo pa je najbliža bila nekoliko nula se prema nama i počela govoriti.

jele su zastave svih država

kilometara odavde. Bila sam sretna

članica UN-a. Došla sam do

što je kuća još bila na mjestu. Rodite- niz moje obraze.

sredine pozornice, okrenula

lji su se brzo vratili s posla. Počeli su me ispitivati jesam li dobro i kako im

se publici, predstavila se i

je drago što sam živa i zdrava. Ubrzo

započela svoj govor:

je pao mrak pa smo se uputili u podrum. Još prije nekoliko tjedana je moj

Zazvonilo je školsko zvono.

otac odlučio da ćemo spavati u podru-

Sva djeca su već bila spremna te potr- mu kako bismo bili sigurniji. Ove čala prema vratima da izađu iz škole. noći sam se dobro naspavala jer nije Moja prijateljica i ja se nismo htjele

bilo uzbuna. Ujutro sam pozdravila

gurati pa smo polako, razgovarajući,

roditelje i već sam bila na putu u ško-

krenule kući. Imale smo dugo za ho-

lu. Došla sam do mjesta na kojem

Svakom riječju sve je više suza teklo

To je bio dan kada sam saznala da moja najbolja prijateljica par dana prije nije došla doma iz škole.

Ali, nisam samo nju izgubila. U ratu sam izgubila dom, prijatelje, obitelj.

Izgubila sam sretna sjećanja i djetinjstvo. I najvažnije - izgubila sam samu sebe. To rat čini. Uzima, uzima i uzima dok ti više ništa ne preostaje.

To je učinio meni, a čini i ostalima.“

dati, ali smo pola puta išle skupa pa

Završila sam svoj govor, okresam se nalazila s prijateljicom, ali ona nam nije smetalo. Zabavljale bismo se nije bila tamo. Inače sam ja bila ta nula se leđima te suznih očiju ostavii pričale kao i svaki drugi desetogodi- koja kasni. Pričekala sam nekoliko la publiku u tišini. šnjaci. Stigle smo do raskrižja i poz- minuta, ali sam zatim nastavila prema Petra Alimović, 8. a dravile se. Svaka je krenula na svoju školi kako ne bih zakasnila. Zvono je 43 stranu. Imala sam još desetak minuta RETKO

DRŽAVNA RAZINA NATJECANJA

Znanjem i upornošću do uspjeha

Državno natjecanje iz engleskog jezika održalo se od 1. do 3. travnja 2019. godine u Poreču. Iza samog natjecanja i moga rezultata stajale su četiri godine truda i rada, samostalnog i uz pomoć moje mentorice, prof. Zrinke Lanović. U samo natjecanje sam krenula „hladne glave“, nisam osjećala strah i jednostavno sam se pouzdala u

sve što sam znala. Atmosfera u Poreču je bila ugodna. Svi smo se brzo sprijateljili i našli zajedničke teme. Prvoga dana smjestili smo se u hotel, zatim smo imali kratki program otvaranja natjeca-

Josip Gabud, 7. b, 6. mjesto na Državnom natjecanju iz tehničke

nja. Prvi i drugi dio natjecanja su prošli u tren o-

kulture u kategoriji

ka, a učenici su zajedno sa svojim mentorima poš-

Radiokomunikacija

li u obilazak grada domaćina uz turističke vodiče.

Po povratku u hotel, saznali smo i privremeni po-

Radioamaterizam je svako samostalno i

redak sudionika. Trećeg, ujedno i posljednjeg da-

organizirano bavljenje radiotehnikom, telekomu-

na, svi sudionici morali su proći i usmeni dio na-

nikacijama, elektronikom i sličnim radnjama bez

tjecanja kojega se većina i pribojavala. Svaki na-

financijske i materijalne koristi. Cilj je naučiti

por se isplatio kada smo vidjeli konačne rezultate

kako pomoću radio stanica, odašiljača i prijemni-

natjecanja. Međusobno smo si čestitali i uputili se

ka komunicirati i snalaziti se na terenu te možda i

na svečanost objavljivanje pobjednika. Ovo isku-

nekome pomoći. U suradnji s članovima Radio-

stvo stvarno ne bih mijenjala ni za što jer sam u-

kluba Hrvatska Flora Fauna, Ivicom Vrbanović i

poznala puno predivnih ljudi i stekla mnogo zna-

Emirom Mahmutović provedene su radionice i

nja.

pripreme za 61. Natjecanje mladih tehničara Ana Marija Josipović, 8. e

2019. Natjecanje iz Radiokomunikacije sadržano je u tri cjeline: pismeni dio, izrada tehničke tvorevine te pronalaženje skrivenoga odašiljača.

Josip Gabud, 7. b

Ana Marija Josipović, 8. e, 4. mjesto na Državnom natjecanju iz engleskog jezika 44 RETKO

Državno prvenstvo školskih sportskih društava Na tom natjecanju sudjelovali su i učenici

Od 20. ožujka do 22. ožujka 2019. godine u Poreču je, u organi-

naše škole, koji su se natjecali u atletici i u stolnom tenisu. učenici su se dokazali odličnim rezultatima

zaciji Hrvatskog športskog saveza,

i uzornim ponašanjem. Posebno smo ponosni na

održano Državno prvenstvo školskih

našu Anamariju Čibarić, učenicu 7. razreda, koja

sportskih društava Republike Hrvat-

je u utrci na 80 metara osvojila brončanu medalju.

Lukrecija Marušić, prof. rehabilitator

ske.

Zovem se Dorja Salopek,

dalju sam osvojila na državnom prvenstvu

treniram atletiku i

mlađa kadetkinja u kategoriji cestovno na-

orijentacijsko trčanje.

Dugoprugašica sam što znači da se natječem na disciplinama više od 2000 m.

Moj trener je Slavko Petrović. Svaki dan imam trening, osim nedjelje, a četvrtkom imam orijentacijski trening. Vikendom često putujemo izvan Hrvatske zbog orijentacijskih natjecanja. Na državnim natjecanjima sam osvojila dvije zlatne medalje. Prvu me-

Hrvatske za kadetkinje, iako sam još uvijek tjecanje od 3 km. Moja druga zlatna medalja je bilo najveće iznenađenje. Na državnom prvenstvu Hrvatske za mlađe juniorke bila

sam prva na 3000 m. Također sam 13. travnja 2019. godine pobijedila na školskom natjecanju Kros Sportskih Novosti na 1000 m. I to je bilo jedno veliko iznenađenje jer sam dugoprugašica, a 1000 m je srednja pruga stoga sam sve iznenadila, pa i samu sebe.

Dorja Salopek, 6. a 45 RETKO

25. veljače 2019. godine Osnovna škola

TEHNIČKA KULTURA

Modelarska liga

Retkovec je bila domaćin 2. kola Modelarske lige Grada Zagreba. Sudjelovalo je 23 ekipe tj.

46 učenika. Našu školu predstavljali su Lovro Grden i Nikola Gegić.

Modelarska liga je ekipno natjecanje učeni-

Na županijskoj razini svake školske godine

ka, dvoje učenika u paru, u području modelarstva/

održavaju se tri kola Modelarske lige. Natjecatelji

maketarstva koje Hrvatska zajednica tehničke kul-

unutar svake ekipe izrađuju jedan projektni zadatak

ture provodi u suradnji sa županijskim i gradskim

tijekom 3 puna sata (180 min).

zajednicama tehničke kulture, društvima pedagoga tehničke kulture i osnovnim školama.

Prilikom ocjenjivanja povjerenstvo vrednuje sljedeće elemente: preciznost i urednost izrade po-

Liga je pokrenuta početkom školske godine zicije uratka, preciznost i urednost spajanja pozicije 2012./2013., s ciljem poticanja učenika za izvanna- uratka, organizacija radnog mjesta, inovativnost i stavno stjecanje i razvoj tehničkih znanja i vještina, dizajn dovršenog uratka, pravilna uporaba alata i motorike, kreativnosti, inovativnosti, i timskog ra-

strojeva i funkcionalnost. Bodovi se zbrajaju iz sva

da. Također i pomoć pri izboru srednjih strukovnih tri kola i prve dvije ekipe se pozivaju na državnu i tehničkih škola i zanimanja te razvoj poduzetništva.

razinu natjecanja.

Valentina Dijačić, prof.

46

RETKO

PROJEKT

Generacija Next Iako smo već treću godinu uključeni u STEM područje, prvi puta smo prijavili projekt za ovogodišnji donacijski natječaj Hrvatskog Telekoma Generacija Next, u kojem je škola dobila donacijsku opremu

te edukaciju za korištenje IoT opreme.

Natječaj Generacija Next kroz edukaciju učenika pruža mogućnost korištenja suvre-

Simulacija parkirališta s Arduinom

menih tehnologija na kojima se razvijaju nova, kreativna i inovativna rješenja. Cilj je bio osmisliti projekt upravljanja na Arduino platformi na slobodnu temu. Tijekom rada na kreativnom natječaju korištena je opremu koju smo dobili. Izrada projekta je bila kroz nastavnu godinu 2018./2019. Odlučili smo se za izradu simulacije parkirališta.

Naš rad je izabran među 15 najboljih od svih sudionika natječaja i sudjelovati će na završnoj izložbi 3. lipnja 2019. na kojoj će se dodatno prezentirati.

S ovim radom sudjelovali smo i na izložbi INOVA-MLADI, izložba inovacija učenika

zagrebačkih osnovnih, srednjih škola i studenata s međunarodnim sudjelovanjem koja se održala 4. svibnja 2019. godine u auli južne zgrade Fakulteta strojarstva i brodogradnje.

Za inovaciju i funkcionalnost praktičnog rada osvojili smo zlatnu medalju.

Valentina Dijačić, prof.

Lovro Milišić, nositelj Projekta

47 RETKO

POVRATAK

SNOVI

Noću lutam ulicama grada

U plavim snovima čujem zov.

i tražim sunčev sjaj

Prelazim preko mosta

da me obasja

i sjednem s druge strane rijeke.

i vrati u bolji i lakši život.

Osluškujem tajnu poruku neba

Tin Džinić

dok gledam zvjezdanu noć!

Luka Jurakić

VALOVI Slušam valove koje mi donose samo istinu i ljubav svijeta.

SNJEŽNA NOĆ

Sjedim na klupici skrivenoj.

Gledam u daljine i slušam jeku tišine.

Čuju i oni mene

A onda mir.

i moje priče pripovijedaju dalje

Nedugo zatim zapuše lagan vjetar.

s ljubavlju.

Udahnem noćne mirise.

Marija Magdalena Halužan

I pogledam u zvjezdano nebo.

Milina.

Sara Šoštarić RETKO

48

DALJINE Odlaziš u daljinu.

Sve se lomi.

Dio mene odlazi i nestaje žar u očima.

Elena Prevarek SUNCE Pojavi se iza brda i proviri …

Nagne glavicu i obasja zemljicu a u nama zavlada toplina!

Navečer se iza brijega sakrije i sve nas tama prekrije!

Tara Ničota IGRA Slušam kapi kiše.

Vjetar piri

sunce žmiri skriva se iza oblaka i čeka da opet proviri.

Helena Suman TAJNA ŠUMA MOGA DJETINJSTVA U svoju šumu uđem jako sretan i uvijek se penjem po drveću

par grana zavežem starom špagom što sam je ocu uzeo i to je moje skrovište.

JUTRO

Sjednem u skrovište i odmah mi je toplo.

Takvo je bilo djetinjstvo moje no toga više nema, a neće ni biti. Žarko Anušić

Kad se rano probudim ugledam travu rosnu i sunce koje žari na nebu.

Dino Kaljoši

49 RETKO

4. d DAN I NOĆ

Djevojčice šapuću ljubavne tajne

SLOBODA

Tajnovite, najtajnije…

Što me osvaja?

U očima im se pojavi žar

Pjev ptice

jer su saznale za novi par

ili njezin put kojim leti

zaželjele su im sreću i ljubav najveću.

žamor djece u igri

Sara Adžić

ili možda šaputanje tajni?

Lea Glavaš

NEMIR

GLAZBA

U daljini gledam titraj dana

Slušam note čarobnog sjaja,

i želim istinu

zov srca postaje sve jači.

dok letim prema nitima svjetlosti

U meni se probudi sreća

zvjezdanog neba!

Patrik Prugovečki

sjena glazbe osvaja moj raj.

A zatim iznenada još slušam sve je tiša dok ne utihne zauvijek!

Ana Brkić 50

RETKO

LJUBAV Moja si želja ti.

U skrovištu si mog srca.

Prolaziš kroz svaku nit mog života.

Ivan Matan SAN Gledam u daljine svojih snova i letim u nebo zvjezdano dok slušam glasove iz dubine duše nemirne.

Fran Petreković TAJNA Svijetli žar svjetiljke u noćnom nemiru dok hodam ulicom s velikom tajnom u srcu.

Dubina duše moje ispunjena je a on istinu nikad saznati neće.

Laura Znika

ŽELJA

Moja je želja bila da se zaljubim onako jako, jako, kao nikada da nekog zavolim i nikad ga ne napustim.

Ali to je samo moja puka želja.

Laura Lovrić

4. d 51 RETKO

LJUBAV To je najljepše što se može dogoditi u našem životu.

Lijepo je pokazivati nekome ljubav.

Također je lijepo biti voljen i voljeti.

Maja Tomkić

RADOST Kad začujem čudesni zvuk? u dubini moga srca radost je i ponos.

Tad slušam… i dugo slušam tu divnu čarobnu pjesmu!

Marta Cimkić

ISTINA Nemam tajni uvijek govorim istinu.

Prijatelji u meni vjeru imaju nikad ne bih lagao jer istina je vrlina!

Ante Bono Babačić

4. d

52

RETKO

4. d razred 53 RETKO

Moja mama Moja mama,

Majčine riječi su kao topli

čistačica je jedna,

kakao. Majčine riječi su kao

Jako lijepa

procvala trešnja.

i tako vrijedna.

Katrin Perković, 2. a

Njena se smjena, stalno mijenja.

Majčine riječi su tople poput

Zbog toga je ona,

sunca. Majčine riječi su meke

malo blijeda.

kao perce.

Kad dođe doma,

Erlisa Gjugja, 2. a

svoj muci je kraj.

Neodgovorni

Ali za nju, njezin posao je raj.

ljudi

Martina Likokur, 4. b

Vidjela sam danas, psića kako luta.

Majčine riječi su nježne kao bebina koža. Majčine riječi su

Ostavio ga vlasnik,

toplije od sunca. Majčine rije-

samog nasred puta.

2. b

či su kao da jedeš sladoled.

Majčine riječi su slatke kao šećer.

Luka Horvat, 2. a

Sretno djetinjstvo Odat ću vam tajnu.

Posjećuju me djeca iz romana.

Gledao me tužno i cvilio tiho.

Kao da me pita: što je uredio krivo?

Često mi dolaze likovi iz Vlaka u snijegu.

Odlučila sam tada,

Majčine riječi su kao med

Pričaju mi o svojim pustolovinama.

bit će samo moj.

slatke. Majčine riječi su me-

A ja njima pričam o svemu:

Pružit ću mu ljubav

kane kao sljez. Majčine riječi

o mobitelima, računalima, videoigrama i

i pravi topli dom.

su tople kao vruća čokolada.

društvenim mrežama.

A ljudi koji

Majčine riječi su šarenih boja.

Svemu se čude,

Majčine riječi su krhke kao

ovo radit mogu,

ali nikako ne mogu zamisliti da toliko

balon.

Borna Horvat, 2. a

vremena provodim u kući.

Oni se stalni igraju vani, u prirodi.

želim da mi nisu ni u kakvom rodu.

Marta Krešić, 4. a

Lara Zekić, 4. d

54

RETKO

Vesela baka

Što je život?

Moja baka je presmiješ-

Na pitanje što je

na. Svake zime boravi kod nas.

život, nije teško odgovo-

Baka ne razumije strane riječi, a

riti. Predmete vidimo, ali

ima poteškoća i s hrvatskim rije-

život trebamo zamisliti.

čima. Uvijek izgovara kako se

Svaki čovjek drugačije

taj trenutak sjeti te na kraju to

vidi život. Neki ga vide

što kaže, nitko ne razumije. Jed-

kao cvijet ili ptičicu. Ja

nom zgodom gledala je kviz Po-

život vidim kao malog

tjera pa pokušavala odgovarati

veselog psića. On živi u

na pitanja, umjesto Bethovenova

mom srcu i pokazuje mi

simfonija, njen odgovor je bio

put. Moj psić je uvijek

Bethovenova simpozija. Talijan-

sretan i zaigran. Zato

skog premijera Berlusconija,

sam i ja takva. U svemu

ona uvijek naziva Deluscani.

tužnome i ružnome moj

Jednom zgodom pala sam i raz-

psić vidi nešto dobro.

bila koljena, ona je mamu tražila

Vodi me tim putem. Moj

vibacin sprej da to našprica, a

psić u svemu vidi nešto

2. b

dobro i u tami prepozna

Najljepše je kada naša baka pre-

svjetlo. Zato sam i ja uvijek sretna, vedra i u svemu vidim nešto lijepo. Moj život je lijep!

zapravo se radilo o bivacinu.

Rana jesen

pričava filmove koje je gledala i kako su joj se svidjeli. Ona kaže da joj je najdraži glumac Čiki

U našem gradu,

Šajn, naravno ni sestra ni brat ni

Jako Lijep! Kakav je

prerano pala prva kap rujanske kiše.

tvoj? Što za tebe znači

Zapuhao vjetar,

život? Na to pitanje od-

a na drveću se lišće još

timo da se radi o Jackie Chanu.

uvijek od srama zeleni.

Nama su njezine zgode zabavne

Uranila kiša,

i ponekad nevjerojatne kao što

zakasnile boje.

onaj slučaj kad je u ljekarnu išla

govori sam!

Karla Ćosić, 4. e

ja nismo nikad čuli za tog glumca. Dugo nam je trebalo da shva-

Ljeto ukratilo svoje dane, ali nakon kiše uvijek sunce svane.

po Kafetin i tražila Bingo.

Marta Pupovac, 6. b

Katja Veseljak, 4. d 55 RETKO

Smiljan, Rizvanuša, NP Kornati, Šibenik, NP Krka i Zadar 19. – 21. rujna 2018.

Krenuli smo jaaaaako rano pa nemamo fotki, ali bili smo veseli!!!

Želite li saznati kako je osmašima bilo na maturalcu?

Nakon razgledavanja - zabava!

Podsjetnik - obećanja se moraju izvršiti

RIZVAN CITY Večer smo proveli u Vodicama

A što su radili profesori?

56

RETKO

NP KORNATI!!! 

Dan 2.

NP Kornati, Šibenik

STIGLI SMO SE I OKUPATI!

PARTY TIME!

57 RETKO

NP Krka

Dan 3.

NP Krka, Zadar

ZADAR Prvo smo se rashladili u moru, a zatim obišli Zadar.

NAŽALOST, MORALI SMO SE VRATITI U ZAGREB, A EVO I JEDNA FOTKA!

Laura Zovko i Barbara Crnjac, 8. f RETKO

58

Nina Božić, 8.59 e RETKO