Retko 2016

List Osnovne škole Retkovec 2015./2016.

TEMA BROJA „Ono si što čitaš“

Otok čitanja Znanjem do uspjeha

Naš prvi crtani film Čitanje na glas

Roditelji čitaju Prijateljski petak

Impressum List Osnovne škole Retkovec 2015./2016. godine IZDAVAČ Jako Šuker, ravnatelj UREDNIŠTVO Stela Tonner, Ema Dugonjić, Dinko Jurin, Maks Vincek, Lana Salaj NASLOVNICA Učenici 6. e razreda ZADNJA STRANICA Učenici 4. b razreda FOTOGRAFIJE Novinarska skupina i suradnici LEKTOR

Luka Baniček, 8. c GRAFIČKA OBRADA Jakša Bilać, 8. b UREDNICA Slavica Knezović, prof.

D

obro došli u naš svijet! Na stranicama koje

cjelokupni razvoj. Što nam je o svome životu otkrila

slijede naći ćete pregršt zanimljivih tekstova

Sanja Polak, te kako smo obilježili Mjesec knjige

koji jedva čekaju da ih pročitate. I ove školske

saznajte u središnjoj rubrici pod nazivom „Ono si što

godine u našoj školi bilo je jako živo. Primali smo

čitaš“ čiji je cilj poticanje čitanja.

goste, organizirali pregršt susreta, putovali smo po

Još jedna od posebnosti ovoga broja je i Podlistak

cijeloj domovini. Jedna od posebnosti je ta da smo dobili novog tajnika škole i naravno da smo se potrudili za vas saznati nešto više o njemu. Sudjelovali smo u raznim akcijama, od skupljanja čepova za oboljele do osvješćivanja okoline o važnosti sortiranja otpada. O događajima koje ste propustili pročitajte u prvoj rubrici.

Kao temu broja izabrali smo čitanje jer smatramo da je to najsloženiji misaoni proces o kojem ovisi naš

nazvan Prijateljski petak koji je nastao kao rezultat druženja naše škole i OŠ Veliko Trgovišće. Otkrijte koje su rezultate postigli naši učenici na natjecanjima, a na kraju se opustite uz zabavnu rubriku i likovno literarne radove naših talentiranih učenika. Zabava počinje na sljedećoj stranici, uživajte! Vaši školski novinari

Dobro otvorite oči da vam nešto ne promakne!

Magdalena Juriša,

7. d

AKO STE PROPUSTILI……….4

TEMA BROJA „Ono si što čitaš“………..23

Dobro došli…

Pismo

Plastičnim čepovima do skupih lijekova…………………...5

Roditelji čitaju u 1. d

Dan župe

Čitanje na glas

Večer matematike

„Putovanja do znanja“

Dinamo

Lidrano

Otok čitanja………………………………26

Jumicar

Intervju sa Sanjom Polak………………...28

Križni put od svijeća……………...8

Druženje s književnikom

Mogu, ako hoću

Susret sa spisateljem

Zajedničko nam je da smo različiti

Šestaši u knjižnici?!

Plitvička jezera Bilo kuda smeće svuda………….12

Prijateljski petak ……………………….34

Povijesno-geografska grupa

Debata

Nova prijateljstva

Iz gledišta lutke

Karitativci uvijek u akciji

Od koda do igre

Zajedništvo čini najbolje rezultate

Tragovi prošlosti

Naši mali umjetnici……………..17

Viteške filmske priče

Pisci grada Zagreba

Noć muzeja Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva za djecu

NATJECANJA………………………..42

Naš prvi crtani film

LIKOVNO-LITERARNI KUTAK…..46

U spomen….

ZABAVNA RUBRIKA…………….....59

3

Ako ste propustili…. DOBRO DOŠLI... Ove školske godine dobili smo novog tajnika. Naravno da nismo propustili priliku saznati nešto više o njemu. Recite nam nešto o sebi. Ja sam Karlo Gašparić, bivši učenik Osnovne škole Retkovec. Školu sam završio 1991. godine, a krenuo sam od drugog polugodišta prvog razreda. Živio sam u Dubravi na broju 216. Što se u školi promijenilo? Pa promijenilo se dosta učitelja, djeca su se promijenila, škola se modernizirala, imate računala kojih u moje vrijeme nije bilo, imate nove bijele ploče, projektore. Mislim da danas imate više mogućnosti za učenje nego što smo mi imali. Mi smo imali klasičniji pristup nastavi, kreda, šestar i trokut. Da bi neko bio tajnik škole, koje obrazovanje i kvalitete treba imati? Mora imati završen pravni fakultet i mora biti spreman raditi različite poslove, treba biti susretljiv prema učiteljima, djeci i roditeljima. Što vam se najviše sviđa u vašem poslu i kako izgleda jedan vaš radni dan? Pa najviše mi se sviđa pozitivna radna atmosfera i lijepo je raditi s učiteljima i djecom. Jedan moj radni dan izgleda tako da kad dođem u ured, prvo pogledam pristiglu poštu, na što treba hitno odgovoriti, a zatim svakodnevna poslovi oko dokumentacije, prijave, odjave radnika, davanje potvrda i ostalo. Kakvim ste uspjehom prolazili osnovnu školu? Osnovnu školu prolazio sam s odličnim uspjehom. Kojih profesora se sjećate iz svoga vremena? Učiteljica mi je bila Zorica Karanović, a Nadica Rusak mi je bila u popodnevnoj smjeni. Poslije, od petog razreda razrednik mi je bio Branko Šarkanj. Sjećam se i Jasne Dobrenić, profesora Varge i profesorice Novaković iz tjelesnog.

Je li se kvart Dubrava promijenio? Pa načelno, sama Dubrava se dosta promijenila. U to doba uopće nije bilo Poljanica , izgrađene su tek 90-ih, a do tad su zadnje zgrade bile one iza Konzuma. Branimirova je završavala tamo gdje je Billa, a tamo gdje je Branimirova ulica nekoć je bilo veliko igralište Retkovca, tamo smo igrali nogomet. Sve u svemu, kvart se dosta promijenio. Bude li vam se sjećanja sad kada ste ponovo tu nakon toliko godina? Pa sjetim se nekih stvari, pogotovo iz nižih razreda, iz boravka, sjećam se da smo se svako popodne igrali na onom brdu iza škole s autićima. Postojalo je i dežurstvo od 6 sati, pa oni koji su ranije dolazili, mogli su malo i odspavati. Bila je i jedna posebna prostorija koja nije bila namijenjena učenju, nego igri. Knjižnica je bila na istom mjestu, kod kuhinje nam je bio predmet domaćinstvo. Predmeti su uglavnom ostali isti, osim što se ukinulo domaćinstvo, a informatika je bila u sklopu tehničkog odgoja.

Ema Dugonjić, 6. d

Udruga oboljelih od leukemije i

HUMANITARNA AKCIJA

limfoma Hrvatske (UOLL) provodi projekt pod nazivom „Plastičnim

Plastičnim čepovima do skupih

U

čepovima do skupih lijekova“.

lijekova čenici 1. d razreda s učiteljicom Karmen Jurčević priključili su se ovoj humanitarnoj i hvale

vrijednoj akciji. Prikupljanje čepova započelo je u veljači 2016. godine, a do početka svibnja skupljena je količina od oko 30 kg . Učenici su uz podršku roditelja,

koji su vrlo rado prihvatili i podržali ovu akciju, marljivo prikupljali čepove kako bi se skupila što veća količina. Znajući da odvajanjem čepova čine dobro za

1. d

okoliš, još su bili više motivirani time što na taj način pomažu ljudima kojima je potrebna pomoć. Čepovi su predani tvrtki e–KOLEKTOR s kojom Udruga ima ugovor o preuzimanju čepova. Karmen Jurčević, učiteljica

DAN ŽUPE Zaštitnik novinara, pisaca, biskupa, Rima i naravno, naše župe U našem je naselju 25. siječnja proslavljena župna svetkovina, blagdan Obraćenja sv. Pavla.

I

mali smo skraćenu nastavu da stignemo na misu u

To iskustvo je toliko jako djelovalo na njega da je

11 sati. Crkva je bila puna do zadnjeg mjesta. Bilo je

prihvatio kršćanstvo i počeo propovijedati Evanđelje te

djece, učenika, baka, djedova, roditelja i djelatnika

putovati svijetom. Ostatak života posvetio je širenju

škole. Misa nije dugo trajala. Poslije mise išli smo kući,

kršćanske vjere.

a neki u školu. I tako smo proslavili blagdan sv. Pavla.

Ema Dugonjić, 6. d

Leonarda Karadakić, 6. a

S

v. Pavao bio je vjerni Židov i žestoki progonitelj kršćana. Prije nego što je susreo Krista gorio je za

zakonsku pravednost, a nakon obraćenja na prvo mjesto ne stavlja više zakon, nego vjeru. Jednoga dana, na putu za Damask, nevjerojatna svjetlost ga je obasjala. Čuo je

Isusove riječi: „ Savle, zašto me progoniš?“.

5

Ako ste propustili….

Program preventivnog odgoja

JUMICAR

djece u cestovnom prometu

U ponedjeljak 11. travnja 2016. godine u

No, puno više vole drugi dio Programa

našoj

preventivni

primjenjuju teorijsko znanje koje su naučili. Vjerojatno

program u cestovnom prometu, Jumicar.

prvi puta se nalaze u ulozi vozača, postaju svjesniji

Sudionici

kako je bitno poštivati prometne znakove, zatim kako

je

školi

održan

programa

bili

su

učenici

u kojem

drugih razreda.

je teško zaustaviti automobil kada je potrebno i o to

J

me koliko je bitno zavezati sigurnosni pojas. “Djeca s

umicar, program preventivnog odgoja djece u cestovnom

prometu

je

jedinstven

koncept

edukacije, gdje djeca na zabavan i edukativan način uče o sigurnosti u cestovnom prometu. Program Jumicar je u skladu s međunarodnim licencama i provodi se u svim većim europskim zemljama u kojima je izuzetno uspješan i široko podržan.“

oduševljenjem sjedaju za volan malih automobila te na taj način mogu

cestovni promet. Isprobati

oprezno ponašati u prometu i ocijeniti razne prometne situacije iz vidokruga jednog vozača neprocjenjiv je osjećaj za male vozače. “

Katarina Skupnjak, pedagoginja

kako se ponašati u prometu kao pješaci i kao biciklisti.

Večer matematike Potaknuti prošlogodišnjim iskustvom i ove smo godine

sudjelovati

u

zvanom

Večer

projektu

koji

u

gas, kočnice, upoznati

semafore, značenje prometnih znakova, kako se treba

Prvi dio programa je onaj teoretski, gdje su djeca uče

školske

uvidjeti kako funkcionira pravi

studenom

projektu

Društva

matematike. pokazuje

opet

pravo

odlučili

matematičara

Dakle, lice

riječ

je

o

matematike.

Matematika je zapravo vrlo zabavna i zanimljiva znanost! Novinarska skupina

Našu školu su posjetili igrači Dinama. Kao pravi

DINAMO

gosti sa sobom su naravno donijeli i darove i razveselili naše učenike. Među darovima su bili

Druženje s igračima

albumi, bilježnice, karte za utakmice i naravno neizostavni autogrami.

Nogometaš Marko Pjaca oduševio je djecu svojom pristupačnošću tako da smo i mi novinari iskoristili priliku i postavili mu nekoliko pitanja.

Kada ste počeli trenirati nogomet i kako ste stigli

Kako izgleda jedan dan Dinamovog igrača?

u Dinamo?

Pa obično rano ustajem, doručkujem, pa nakon toga

Nogomet sam počeo trenirati u prvom razredu

trening. Ovisi imamo li jedan ili dva treninga u

osnovne škole. Prvo sam počeo u lokalnom klubu sa

danu, a kada imamo dva, ručak je u klubu, odmor i

nekih 7 godina, onda sam otišao u Dinamo u

poslije toga ponovno trening. Nakon toga se družim

mlađim kategorijama i tamo sam bio 5 godina i

s prijateljima i odmaram.

onda sam se vratio u lokalni klub. Zatim sam otišao

Trenirate li više vremena ili ste slobodni?

u Lokomotivu pa natrag u Dinamo. Malo po malo

Pa više imamo slobodnog vremena, naravno.

kroz razne mlade kategorije došao sam do seniora i

Novinarska skupina

evo završio sam u Dinamu. Ukratko to je bio moj

put. Imate li nogometni uzor? Nogometni uzor mi je: Pogodi tko sam! Hvala Marko!

7

Ako ste propustili….

KRIŽNI PUT SVIJEĆA ZA VUKOVAR Kako bismo iskazali poštovanje prema svojoj domovini, 18. studenog imali smo svečanu priredbu u kojoj su predstavnici iz svih razreda u školi govorili o stradalnicima u ratu, od djece do odraslih. Nakon priredbe, zapalili smo lampione u dvorištu škole. 8. svijeća – Jedan je novinar išao na zadatak i pao pogođen metkom. Život je dao za našu slobodu. Neka mu bude pokoj vječni. 9. svijeća – Jedan je liječnik trčao do ranjenika i sam poginuo na putu. Život je dao za našu slobodu. Neka mu bude pokoj vječni. 10. svijeća – Vojnik je išao na zadatak i nije mogao izvršiti naredbu, jer mu je život prekinula granata. 1. svijeća – Danas se sjećamo kad je neprijatelj uperio oružje i čovjek se srušio. Dao je život za našu slobodu.

2. svijeća – Pala je granata i jedna je poginula baka. Život je dala za našu slobodu. Neka joj bude pokoj

domovine i položio život. Život je dao za našu slobodu. Neka mu bude pokoj vječni. 12. svijeća – Jedan je siromah išao tražiti zalogaj kruha

vječni. 3. svijeća – Otac je išao ulicom i snajper ga neprijateljski pokosio. Život je dao za našu

slobodu.

4. svijeća – Dječak je krenuo u školu i pod neprijateljskom rukom poginuo. Život je dao za našu

Stradala

je

jedna

djevojka

od

neprijateljskoga metka. Život je dala za našu slobodu. Neka joj bude pokoj vječni. 6. svijeća – Jedna je majka krenula na posao, ali nikad nije stigla jer je poginula. Život je dala za našu slobodu. Neka joj bude pokoj vječni. 7. svijeća – Moj djed je krenuo na jutarnju šetnju,

srušio se mrtav na ulici. Život je dao za našu slobodu. Neka mu bude pokoj vječni.

dao za našu slobodu. Neka mu bude pokoj vječni.

do nje jer ga je spriječio neprijateljski metak. Život je dao za našu slobodu. Neka mu bude pokoj vječni. 14. svijeća – Medicinska sestra je trčala na posao da

slobodu. Neka mu bude pokoj vječni. –

i nije ga dobio jer mu je tijelo raznijela bomba. Život je

13. svijeća – Svećenik je krenuo put crkve i nije stigao

Neka mu bude pokoj vječni.

svijeća

vječni.

11. svijeća – General je krenuo u upravu za spas

Neka mu bude pokoj vječni.

5.

Život je dao za našu slobodu. Neka mu bude pokoj

spasi jedan ugroženi život i nije stigla. Život je dala za našu slobodu. Neka joj bude pokoj vječni. 15. svijeća – Student je krenuo na ispit i nije ga položio jer je ostao ležati na cesti pogođen gelerom. Život je dao za našu slobodu. Neka mu bude pokoj vječni. 16. svijeća – Profesor je krenuo u školu do koje nije stigao jer ga je raznijela granata. Život je dao za našu slobodu. Neka mu bude pokoj vječni.

17. svijeća – Mladić je krenuo djevojci s cvijetom

preduboke i prenio Bogu kao dar i žrtvu za slobodu

u ruci, ali se nisu sreli jer ga je spriječio neprijatelj

svoga ljubljenog hrvatskog naroda.

smrtonosnim hicem. Život je dao za našu slobodu.

s. Ana Čajko-Šešerko

Neka mu bude pokoj vječni. 18. svijeća – Ratar je krenuo na svoju njivu, na putu je stao na minu. Život je dao za našu slobodu. Neka mu bude pokoj vječni. 19. svijeća – Dijete je krenulo u potragu za svojom majkom. Kad su se pronašli rafal ih je pokosio.

Život su dali za našu slobodu. Neka im bude pokoj vječni. 20. svijeća – Anđeo pobjede je obišao Vukovar i pokupio sve suze neisplakane, prihvatio sve molitve

izrečene

i

neizrečene,

sve

uzdahe

SVJETSKI DAN ROMA Zajedničko nam je da smo različiti

8

. travnja obilježili smo Svjetski dan Roma,

Učenici produženog boravka imali su prilike

izradom plakata, informiranjem učenika o

upoznati učenice Kiaru Vrljić i Mateu Skenderiju,

posebnosti kulture i identiteta Roma te su učenici

učenice 8. razreda, koje su ih poučavale osnovama

pisali sastavke. Na Učiteljskom vijeću psihologinja

hrvatskog znakovnog jezika.

Sanja Brajković održala je predavanje na temu

Sonja Burić, soc. pedag.

„Poučavanje učenika kojima hrvatski jezik nije

prvi jezik“.

6. a

9

Ako ste propustili….

INFORMATIVNI CENTAR ZA PREVENCIJU Mogu, ako hoću „Potprogram MAH-2, namijenjen roditeljima učenika 6. razreda osnovnih škola, isto tako su realizirali policijski službenici ICP-a putem predavanja na zajedničkim roditeljskim sastancima u OŠ, a na temu prevencije ovisnosti o opojnim drogama i zakonskim posljedicama njihove zloporabe.“

U

siječnju ove godine djelatnici policijske

nam pokazali pušačeva pluća i čovjeka koji ne puši.

postaje u Dubravi održali su u našoj školi

Svi smo bili u šoku. Zbog upotrebe droge

zanimljivo i korisno predavanje. Napravili su

pojedinaca pati cijela obitelj i zajednica. Jedno od

prezentaciju na kojoj se vidi da su se stvarno

rješenja da se osoba izliječi je odlazak u komunu. To

potrudili. Prvo, o čemu su nam govorili, jesu zakoni.

je mjesto gdje ovisnici skoro cijeli dan rade i bude

Saznali smo da se zakoni određuju u saboru i ako se

se jako rano. Neki se mogu rješavati ovisnosti 2

zakon prekrši, da slijedi kazna. Sljedeće o čemu smo

godine, a neki 10, pa čak i više. Policajcima se

pričali je nasilje. Nasilje nikad nije dobro. Najgore

stvarno treba zahvaliti jer sada nitko neće ni

je što, kada se vrši nasilje nad nekim, sigurno će

pomisliti na drogu.

poslije doći osveta, ali ne uvijek. Zatim je na red došla droga. O tome smo pričali najviše. Prvo su

Lana Salaj, 6. a

Sedmaši otkrili lijek protiv ovisnosti Učenici sedmih razreda projektirali su zgradu, naselje ili ustanovu za liječenje od ovisnosti. Najvažniji su sadržaje i programe kojima bi, tvrde, bez iznimke mogli izliječiti i one najteže slučajeve, ovisnike o tehnologijama.

Z

grada je zatvorenog tipa. Tko se odluči za

liječenje, najprije ulazi kroz hodnik koji ga

odvodi u glavne i sporedne prostorije. S lijeve strane je teretana, a ispred teretane kupaonice pa učionice u kojim bi morali učiti. Između učionica i sobe za spavanje nalazi se soba za smirenje. Tamo bi se smirivali od uzbuđenja nakon silnog učenja i stjecanja znanja. Radionice su smještene ispred kuhinje. I da se razumije, sami bi kuhali. Izvan zgrade bi bile trake za trčanje, vrt i dvorište za nogomet i odmor s ležaljkama na drveću. Ne bi bilo interneta, ali nikad ne bi bilo dosadno. Novinarska skupina

IZLET NA PLITVIČKA JEZERA U rujnu smo posjetili Nacionalni park Plitvička jezera.

N

acionalni

park

Plitvička

jezera

To je najstariji, najveći i najposjećeniji hrvatski

osobita je geološka i hidrogeološka

nacionalni park. Predstavlja šumovit planinski kraj u

krška pojava. Proglašen je nacionalnim

kojem je nanizano 16 manjih i većih jezera kristalno

parkom 8. travnja 1949. godine.

modrozelene boje. Jezera dobivaju vodu od brojnih rječica i potoka, a međusobno su spojena kaskadama. Paola Peša 4. b

Vodopad Nalazim se kraj riječnih slapova. Vidim jedan veliki i dva mala slapa. Teku brzo, žurno i prskaju na sve strane. Na najvećem Tata Slapu obrasla je gusta, zelena kosa. Oko njega su šareni prijatelji. Bio Prijatelj svojim bodljikavim ručicama dodiruje Tatu Slapa. Iza, kod Djece Slapova su mali prijatelji ogoljelih grana. Oni se igraju sa žarkim suncem. U daljini je gusta šuma. To je vrtić pun Bio Prijatelja. Obasjan je suncem. Čujem žubor slapova i prskanje kapljica. Voljela bih tu biti svaki dan. Ivana Zdilar, 4. c

Opis slapa

N

a fotografiji su tri riječna slapa. Male kapljice poigravaju se dok misle da se spuštaju niz

tobogan. Voda lagano prska dok se odbija od kamenje. Zelena gusta mahovina podsjeća me na kosu. Uz slapove je razno grmlje i drveće. Jedno drvo se nagnulo kao da će pasti u nesvijest. Žuto toplo sunce obasjava dva slapa u daljini. Sunce želi zagrijati zadnja dva slapa, ali ne može jer teku kao da ih netko tjera. Iza slapa je ogoljelo drvo, slap je svojom brzinom ogolio lišće s grana. Iza tog drveta poigrava se radoznalo drveće. Ptice veselo pjevaju

svoju prvu proljetnu pjesmu. Lara Uroić, 4. c

11

Ako ste propustili….

EKO PROJEKT Bilo kuda, otpad svuda!

T

Uvidjevši trenutnu situaciju u naselju i pričajući s građanima, odlučili smo se za temu otpad.

renutni problem je velika količina otpada koji se ne reciklira, ne razvrstava i često se odlaže

na nepropisanim mjestima i van kontejnera, zbog čega se mnogo štetnih tvari taloži u tlu. U naselju je također veliki problem nedostatak kontejnera za

odlaganje otpada. Svako kućanstvo u naselju prosječno proizvede 50 kg otpada, pa samo možemo zamisliti koliko štetno utječemo na naš okoliš. Još je poražavajuća činjenica da se Hrvatska nalazi pri dnu europskih zemalja po recikliranju otpada, malo više od 20% otpada se reciklira. Stoga naš cilj je kroz ovaj eko projekt podići ekološku svijest u školi i u naselju, potaknuti građane u naselju na razvrstavanje i recikliranje otpada, potaknuti ih na uključenje u brigu za okoliš i djelovanje te postaviti više kontejnera u naselje.

provjeriti smanjenost otpada po kućanstvu, te

Aktivnosti kojima ćemo provesti projekt su:

provjeriti količinu otpadnih tvari u tlu.

anketirati susjede recikliraju li i razvrstavaju li

Napravit ćemo eko snimku u svrhu osvješćivanja

otpad, provjeriti u suradnji s mjesnim uredom broj

sumještana o zbrinjavanju otpada i poticaja na brigu

kontejnera u naselju, prosječni otpad po kućanstvu,

o okolišu, te eko letke izrađene od starog papira i

provjeriti količinu otpadnih tvari u tlu u vrtu škole,

podijeliti po naselju.

oko kontejnera, u vrtovima nekih kućanstava u

METODE koje ćemo koristiti : anketa građana,

naselju, u suradnji s mjesnom zajednicom tražiti više kontejnera za odlaganje otpada, kontejnere za razvrstavanje otpada, razvrstavati školski otpad, reciklirati školski otpad, npr. plastične boce kao tegle za cvijeće ili čašice za olovke, stare kutije ukrasiti decoupage metodom i upotrijebiti kao ukrasne kutije, plastične poklopce šaljemo za

ispitivanje štetnih tvari u tlu, recikliranje i razvrstavanje otpada. Očekivani REZULTATI: smanjenje smeća u naselju, manje otpadnih tvari u tlu, smanjenje otpada kg po kućanstvu, povećanje recikliranja i razvrstavanja otpada u naselju.

humanitarnu akciju Udruge za leukemiju. Ako ne dobijemo više kontejnera, možemo li načiniti vlastite. Na kraju ćemo ponovno anketirati građane, u suradnji s mjesnom zajednicom i

Manuela Mamić, prof.

Djelomični postupak

Volimo li svoj grad

recikliranja papira

P

roblem s otpadom je sve veći. Svakodnevno možemo

naći

otpatke

od

hrane,

opuške,

konzumirane žvakaće gume i plastične vrećice, ali također i prazne koševe. S tim problemom se susreću i zaposlenici i djeca škole. Poduzetno rješenje je organiziranje akcije pa da barem jednom godišnje svi skupljamo smeće. Moguća su i bolja i dugotrajnija rješenja. Na primjer kamere koje bi snimale osobe koje bacaju smeće. Ne bi bilo loše postaviti reciklažne kontejnere i posvetiti jedan sat tjedno

ekološkoj

osviještenosti. Dobra je ideja uvođenje dodatnog izbornog predmeta „Ekologija“ koji bi se bavio organizacijom čišćenja otpada te bi taj predmet donosio dodatne bodove za upis u srednju školu. U slučaju da je problem novac, može se naći puno volontera koji bi bili redari i pazili kamo se odlaže smeće. S obzirom na tolike mogućnosti pomalo je neprihvatljivo da je toliko malo poduzeto. Neki misle da za to nema novca, neki da nema vremena, no najveći problem su nemar i nepoduzetnost. Jakov Babić, 7. e

13

Ako ste propustili….

POVIJESNO - GEOGRAFSKA GRUPA Povijesti i geografija u teoriji i praksi U mjesecu rujnu osnovana je povijesno-geografska grupa. Grupu su osnovale prof. Branka Sakač-Janković i prof. Valentina Mihić. Prvo su se svi okupili i dogovorili o pravilima koja se moraju poštovati na svakom izletu. Svatko je dobio neki zadatak koji je trebao izvršiti.

Grb obitelji Tahy

Viteški turnir Franje Tahyja

D

ošla je subota kada treba ići na prvi izlet. Prvo

U subotu u 9 sati krenuli smo tramvajem do Črnomerca.

smo se svi okupili i uputili se u Susedgrad, na

Tamo smo busom krenuli preko Vrapčanske aleje i

Viteški turnir Franje Tahyja za ruku Jelene Zrinske.

Gajnica do podsusedskog trga gdje smo krenuli prema

Franjo Tahy je bio plemić koji se borio protiv Turaka.

staroj tvrđavi Susedgrada. Čuli smo zanimljive činjenice

Popis njegovih zločina bio je dugačak 6.50 metara, ali

o srednjovjekovnom životu, prehrani, društvu, medicini,

većina, odnosno nijedan nije dokazan jer je imao

umjetnosti, književnosti, plemstvu i kmetovima.

potporu Habsburgovaca. No, vratimo se u sadašnjost.

Maks Vincek, 6. e

eTWINING SKUPINA Nova prijateljstva U povodu Europskog dan jezika ove je školske godine naša eTwining skupina sudjelovala u projektu „Exchanging postcards on the occassion of the European Day of Languages“ u kojem su učenici proširivali svoja saznanja o drugim kulturama putem pisanja razglednica na engleskom jeziku. Na ovaj način koristili su engleski jezik u komunikacijske svrhe.

K

omunicirali su sa svojim europskim prijateljima

poznavanja

te

stranih

uočavali jezika

za

važnost uspješniju

komunikaciju na globalnoj razini. Za Božić smo sudjelovali u projektu „Christmas is coming, we write postcards“. Učenici su izrađivali božićne čestitke i razmjenjivali ih s prijateljima iz raznih europskih škola. Na taj način predstavljali su običaje proslave Božića u svojoj zemlji i

upoznavali se s božićnim običajima u ostalim europskim zemljama. Također smo sudjelovali u projektu „Welcome to my marvellous city“ u kojem su učenici imali prilike predstaviti kulturne znamenitosti svoga grada, a ujedno upoznati znamenitosti, kao i ostale kulturne aspekte i obilježja raznih gradova koje do sada nisu poznavali. Osim toga sudjelujemo u projektu „Let s send postcards“ u kojem učenici

uz pomoć online alata samostalno izrađuju i pišu razglednice

na

engleskom

jeziku

te

ih

razmjenjuju s europskim prijateljima. Na taj način proširuju vidike o različitim kulturama, osnažuju svoje komunikacijske vještine te postaju kompetentniji pri uporabi informacijsko komunikacijskih tehnologija.

Ksenija Todorović, prof.

15

Ako ste propustili….

DEBATA

Zajedništvo čini najbolje rezultate

U petak 22. siječnja ove školske godine članovi Debatnog kluba OŠ Retkovec

krenuli su u

Osnovnu školu Sesveska Sopnica na debatni okršaj s prijateljskim skupinama Debatnog kluba. Željeli su i na ovaj način usavršavati svoje debatne vještine, ali i steći nova praktična iskstava u debati.

D

očekale su ih ravnateljica i profesorica psihologinja

su se još neko vrijeme družili. Ovaj događaj je sjajan primjer

Marija Mikulić te članovi Debatnog kluba Sopnice sa

prijateljstva i suradnje dviju susjednih škola.

sendvičima i toplim čajem. Nakon kratkog upoznavanja

David Bajs, 7. d

profesorice Motik, Katalinić i Mihulić ponudile su učenicima tri teze. Debatanti su odabrali treću koja je glasila: "Društvene mreže štete djeci". Podijelili su se u dvije afirmativne i dvije negacijske skupine, razmjestili po učionicama i dali na posao. Iako su bili malo zbunjeni i zaplašeni jer nikad dotad nisu debatirali na ad hoc tezu, brzo su se snašli. Ad hoc tezu obično učenici sami pripremaju u roku od sat vremena bez ikakvih pomagala. Za to vrijeme profesorice su pripremile učionice gdje su se debate na kraju i predstavile. Profesorica Mikulić je fotografirala sudionike. Debate su bile dobre, čak i odlične. Kada je debata završila, profesorice su im ukazale na probleme i nedostatke. Debatanti

KARITATIVCI UVIJEK U AKCIJI Kako je ovu godinu sveti Otac, papa Franjo, proglasio Godinom milosrđa ona je postala misao vodilja i za naš ovogodišnji rad. njegove žrtve u domovinskom ratu obilježili smo molitvom, prigodnim programom i paljenjem svijeća. U Došašću su karitativke Monika i Sara iz 4. e izradile veliki adventski vijenac koji je krasio hol škole. Za Božić smo izrađivali tradicijske ukrase za bor koji su se nekada ručno radili te smo ih poklanjali gostima koje smo dočekivali u holu škole. Također je bilo i lijepih i ukusnih domaćih jabuka. I ove smo školske godine surađivali s grupom naprednih engleza i prijateljima e-tweeninga kojima smo

slali ručno izrađene

božićne čestitke. Kroz korizmu smo svaki tjedan posvećivali pažnju jednom od naših članova izrađujući predmete po osobnoj želji. Tako su nastale razne lijepe narukvice, pjesme,

N

likovni radovi uvezeni u knjige darovnice, kutijice za nakit i ajprije smo priredbom za Dane kruha izradili likovne

drugi darovi uz koje smo se i međusobno bolje upoznavali. Za

uratke kojima smo prikazivali ljepote stvorenog Božjeg

rastanak s osmašima spremili smo ručno izrađene narukvice

svijeta o kojima bi čovjek trebao brinuti. Darivali smo i

koje će ih sjećati na nas i našu školu. Kraj školske godine

bočicu čiste vode razrednici 4. e da joj zahvalimo što nas u

obilježavamo kao i uvijek zajedničkim druženjem u prirodi.

nastavi na to često podsjeća. Poštovani gospodin kapelan je pak dobio fini domaći kruh. Dan sjećanja na Vukovar i

Ljiljana Presečki, prof.

NAŠI MALI UMJETNICI

U

POSJET IZLOŽBI LEONARDA

čenici 1. d, Filip Dominić, Kiara Rusan, Petra

DA VINCIJA

Šimić i Paola Vidović s učiteljicom Karmen

Jurčević nagrađeni su u kategoriji "osnovna škola" na literarno-likovno - filmskom natječaju "Kaštelanske

Učenici 7. d i 7. c razreda Osnovne

štorije 2016." za likovni grupni rad "MASLINA".

škole Retkovec krajem 2015. godine posjetili su izložbu „Leonardo Da Vinci“.

N

a tu uzbudljivu izložbu učenici su krenuli autobusom, koji je krenuo u večernjim satima.

Izložba se nalazila kod Zagrebačkog Velesajma. S učenicima su išle njihove razrednice. Uz razrednice su bili stručni vodiči koji su učenicima objašnjavali važnost Leonarda Da Vincija. U razgovoru s djecom saznali smo da su im se najviše svidjeli drveni tenk i soba sa zrcalima. Također su nam otkrili da su se zabavili, ali i ponešto naučili. Na izložbi su mogli vidjeti izume i slike Leonarda Da Vincija. Uživali su i sigurni smo da im se jako svidjelo i da bi to rado ponovili. Lijepo su se i zabavili u autobusu na putu kući. Bilo im je drago što su mogli isprobati izume i što su saznali puno pojedinosti o ovom nevjerojatnom kreativcu, umjetniku i vizionaru, čovjeku koji je

osmislio i otkrio bezbroj izuma. Petar Grujoski, 7. d

17

Ako ste propustili….

NOĆ MUZEJA Tema jedanaeste noći muzeja bila je Utemeljitelji i reformatori – Josip Juraj Strossmayer , hrvatski mecena.

T

ema je odabrana s ciljem odavanja počasti

posebno

naglasio

utjecaj

biskupa

J.

J.

jednom od najznamenitijih i najutjecajnijih

Strossmayera na formiranje pojedinih muzeja i

hrvatskih ličnosti 19. st., političaru i biskupu čija

stvaranje zbirki, kao i na ozbiljnu namjeru

je dvjestota godišnjica rođenja obilježena prošle

otvaranja sakralnih muzeja.

godine. Stoga se u Noći muzeja 2016. još jednom

29. siječnja 2016. od 18:00 sati do 01:00 sat održavala se Noč muzeja. Lana Salaj je za vas obišla muzeje grada Zagreba

P

rvo sam posjetila Tehnički muzej „Nikola

Mimara prikupljao vrijedne stvari i donirao ih

Tesla“. Iako sam u tom muzeju bila već dva

muzeju i zbog njega je taj muzej nazvan po njemu.

puta i ovaj put sam vidjela neke zanimljive stvari.

Umjetnine su bile zanimljive, a neke i smiješne. U

Vidjela sam mnoge izume i najviše su mi se

tome muzeju sam ostavila jedno jako lijepo

dojmili avioni. Jedina mana toga bila je to što je

sjećanje jer sam srela poznatu osobu, youtuberku

bilo previše ljudi, ali to je bilo i za očekivati

Petru iz The LazyWave-a.

Saznala sam da je muzej izgrađen 1954. godine, a otvoren za javnost 1963. godine.

Sljedeća lokacija bila je Dolac. Htjela sam posjetiti Memorijalni stan Marije Jurić-Zagorke, ali se zatvorio u 22:00 i zakasnila sam, pa sam posjetila Sljedeći muzej koji sam posjetila bio je Muzej grada Zagreba. Po meni to je bio najzabavniji i najpoučniji muzej. U njemu se moglo vidjeti puno povijesnih izvora koji su obilježili Zagreb kao grad. Zatim sam posjetila Muzej Mimara. Vrlo elegantan i zanimljiv muzej. Nastao je tako što je Ante Topić

Edukativni centar Svijet gljiva. U tome muzeju je bilo vruće, zagušljivo i osjetio se miris gljiva koji me se nije dojmio. To je bio kraj mojoj Noći muzeja. Zabavila sam se i svima preporučujem da iduće godine

obavezno

odu

jer

očekuje

ih

puno

zanimljivosti. Lana Salaj, 6. a

poštovanjem. Kazne su bile uistinu domišljate. Učenici su za svoje nepodopštine morali klečati na

kukuruzu i dobivali su udarce šibom po dlanovima ruke. Danas je puno toga drugačije. Odrasli često žale za starim vremenima. No, ja kažem, ipak neka ostane ovako. Posjet Hrvatskom školskom muzeju

H

Ella Sejdić, 6. b

rvatski školski muzej otvoren je 1901. godine. Osnovao ga je Antun Cuvaj. Osnovna mu je

zadaća sustavno prikupljanje, proučavanje i izlaganje građe iz prošlosti i sadašnjosti hrvatskoga školstva i

Posjet muzejima

S

vi učenici drugog razreda posjetila su dva muzeja u centru Zagreba. U Etnografskom

pedagogije. U muzeju postoje zbirke učila, nastavnih muzeju svidjele su mi se priče o vješticama i vilama. pomagala i školske opreme, radova učenika i Ljudi su vjerovali da je žena čija krava ima puno nastavnika, likovnih radova, udžbenika i priručnika, mlijeka vještica. Vjerovali su i da postoje vile iz školskih propisa, arhivska zbirka, zbirka fotografija te šume koje su bile dobre ili zle. Iz rijeke su bile zle, a dokumentacija o školstvu. U sastavu muzeja je i iz planina dobre. U Školskom muzeju bilo mi je jako Pedagoška knjižnica Davorina Trstenjaka.“

zanimljivo gledati kako su u prošlosti djeca učila i

Jeste li znali da postoji Školski muzej? Naravno da postoji, mi smo ga posjetili i za sve one koji nisu bili,

donosimo ukratko nekoliko detalja. Na početku nam je kustosica govorila o školovanju u prošlosti.

pisala, ali i dobivala kazne. Kazne su bile klečanje na kukuruzu pola sata ili manje, a i bilo je udaranja šibom po dlanu. Njihov učitelj je čak bio pisac Mato Lovrak. Vidjeli smo njegov ured i učionicu djece.

Učenici su nosili odore, umjesto bilježnica imali su pločice.

Učiteljici

su

se

obraćali

s

velikim 19

Iva Krešić, 2. c

Ako ste propustili….

53. REVIJA HRVATSKOG FILMSKOG STVARALAŠTVA DJECE Od 30. rujna do 3. listopada 2015. godine, održala se 53. Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva djece u Rijeci. cilj poticati dječje filmsko stvaralaštvo, već je i jedna od najdugovječnijih kulturnih manifestacija Hrvatske. Revija se provodila u organizaciji Hrvatskog filmskog

saveza. Svi su se filmovi

prikazivali u Art – kinu Croatia. Prva tri dana su bile podijeljene revijske projekcije i razgovor s autorima svakog filma. Ove godine je za OŠ Retkovec film „Iza pruge“ na Reviji predstavljala Lara Lijić, učenica 7. d razreda i članica medijske skupine Biseri koji uspješno stvaraju mnoge filmove. Četvrti dan je bila dodjela nagrada najboljih filmova iz svake kategorije filmova o čemu su odlučivali međunarodni dječji žiri te

R

stručni ocjenjivački sud (ugledni filmski djelatnici). evija hrvatskog filmskog stvaralaštva djece je

Zanimljivo je i to što su se 1. i 2. listopada održale

jedina manifestacija u Hrvatskoj koja je

filmske radionice za sudionike Revije. Tamo su

posvećena

filmskom

osnovnoškolaca.

stvaralaštvu

djece,

tj.

mogli naučiti više o filmu i njegovom stvaranju.

Ovaj

program

uključuje

Svi filmovi su bili posebni na svoj način. Neki su

najboljih

filmova

hrvatskih

nas mogli nasmijati, a neki i rastužiti, ali važno je to

osnovnoškolaca. Ove je godine bilo 92 filma u što

što su se svi filmoljupci okupili na jednom mjestu i

se uključuju kategorije animiranih, dokumentarnih,

razmijenili svoje znanje i čaroliju kojom su stvorili

TV reportaža, igranih filmova i drugih. Ne samo što

svoje filmove. Jedva čekamo sljedeću Reviju!!!

prikazivanje

je Revija jedina manifestacija u Hrvatskoj koja ima

Lara Lijić, 7. d

NAŠ PRVI CRTANI FILM Dobro poznata skupina Biseri i ove je školske godine odlučila svoju publiku iznenaditi novim osvježenjem u filmskom stvaralaštvu. Gledajući

ih

kako

s

velikim

interesom

Tijana Čačić, Lucija Čular, Lorena Friganovioć,

svakodnevno ulaze i izlaze iz kabineta za medijsku

Marija Jurić. Tina Lujić, Lovro Milišić, Ivona

kulturu, poželjeli smo ih bolje upoznati i predstaviti

Petrović i Erik Pondeljak Matijević za naše čitatelje

ih vjernim čitateljima Retka. Najmlađi filmaši

spremno su odgovorili na naša pitanja:

Kako nastaje animirani film? Pr vo se sastajemo, planiramo, dogovaramo, smišljamo priču, a potom crtamo tisuće crteža, fotografiramo ih, to sve ponavljamo, kad shvatimo da nam se kadrovi tresu, odnekud zaluta nečija ruka ili crta i sl. Kad sve uredno fotografiramo, slijedi montaža, i to nekoliko puta jer i ovdje nas čekaju mnoge zgode i nezgode za koje ne želite znati. Kad je film gotov? Kad smo svi sigur ni da je to ono što želimo. Kakav je to osjećaj? Divan, uzbuđenju nema kr aja. Nije bilo lako. Baš smo ponosni! Novinarska skupina

SVECI

Apostol crkvenog jedinstva i ispovjedaonice

S

vetac je osoba koja je proglašena svetom zbog

u državi iz koje potječe to jest u Hrvatskoj, ali

načina

Njih

Talijani to nisu dopustili i Hrvatskoj su nakon

svetima proglašava Sveti Otac, to jest Papa

njegove smrti odrezali jednu ruku. Njegovo tijelo je

postupkom kanonizacije. Svetac se štuje u općoj

neraspadnuto, to ne shvaćaju ni liječnici, a ni

Crkvi. Jedan od hrvatskih svetaca je sv. Leopold

znanstvenici. Tijelo sv. Leopolda bilo je u posjetu

Bogdan Mandić. Njega je Sveti Otac proglasio

Zagrebu gdje je prvo bilo izloženo u zagrebačkoj

zaštitnikom godine milosrđa, zajedno sa sv.

katedrali, a zatim u zagrebačkoj Dubravi u Župi sv.

Leopoldom zaštitnik je i Padre Pio iz Pietrelcine.

Lepoloda Bogdana Mandića. Dolazili su ljudi

Sveti Leopold Bogdan Mandić rođen je 12. svibnja

diljem Europe kako bi ga vidjeli. Svi su bili

1866. godine u Herceg Novom. On je od malena

uzbuđeni i nestrpljivi. Nitko nije mogao dočekati taj

učio mnogo moliti, zato je već s 16 godina pošao na

trenutak zato što je ljudima bilo nezamislivo da se

nauke u Udine u sjevernoj Italiji. Nakon nekog

tijelo ne raspadne nakon mnogo godina. Bila je

vremena kardinal Domenico Agostin zaredio ga je

gužva, trebalo se čekati mnogo vremena, ali nitko

za svećenika. Bio je određen za Padovu. Nazvan je

nije odlazio.

"apostolom

života

posvećenom

crkvenog

jedinstva"

Kristu.

i

"apostol

Ivona Petrović, 5. d

ispovjedaonice". Sveti Leopold preminuo je 30. srpnja 1942. godine u Padovi. Htio je biti pokopan 21

Ako ste propustili….

P

U SPOMEN

rvi roman spisateljice bio je Bilješke jedne gimnazijalke

je

ubrzo

po

objavljivanju

uvršten u lektiru osnovne škole. Na hrvatski radiju Nada Mihelčić (1946.–2015.), hrvatska

imala je dječju radio-dramu Arno i zlatna ribica.

prevoditeljica i književnica za djecu i mlade.

Drugi roman, objavljen pod nazivom Zeleni pas, dokaz je da njezin previjenac nije slučajnost. Zeleni pas, napisan i objavljen 2009. godini osvojio je sve četiri prestižne nagrade za koje je

bio nominiran, a to su Nagrada Grigor Vitez, Nagrada Anto Gardoš, Nagrada Mato Lovrak i naposljetku, ali ne manje važnu godišnju nagradu Mali

Princ.

Spisateljica

je

uvrštena

na

međunarodnu Časnu listu pisaca za djecu i mlade za 2012. godinu. Pajo Kanižaj (1939. – 2015.) značajan je hrvatski književnik

i

pjesnik,

najpoznatiji

po

svojim

pjesmama i prozi za djecu i mlade, pisane žargonom ili na kajkavštini.

Z

a djecu i omladinu napisao je 42 slikovnice u stihu. Pisao je televizijske i radijske emisije i

dva cjelovečernja filma. Njegove radio i televizijske drame bile su nagrađivane. Najpoznatije knjige za djecu su Bila jednom jedna plava, Prsluk pucam, Šarabara, Zeleni brkovi,

Zdrprmapan, Zapisi odraslog limača, Kad sam bio odrastao, Ta divna čudovišta, Druge i treće priče, Prozor u prozu, te zbirke pjesma 3čave pjesme i Čudo u djetetu. Njegova djela namijenjena djeci odlikuju se žargonskim govorom, često pomiješan s kajkavskim dijalektom. U tekstu, osim humora i jezičnih igara, primjećujemo i igranje grafičkim simbolima. Novinarska skupina

BR, BR BROJALICA Stoja, trica, brojna lica pa nastane brojalica! Sto mornara svi sa Hvara, brojalica tu se stvara! Zumba, zumba, a bez gumba, tu se pleše samba, rumba! Eci, peci i pereci! Mjesto peci reci leci!

TEMA BROJA „ONO SI ŠTO ČITAŠ“

I ove školske godine trudili smo se na različite načine potaknuti naše učenike da više čitaju. Organizirali smo večeri čitanja, natjecali smo se u kvizovima, organizirali smo književne susrete. Rezultati

su nam več sada vidljivi. Učenici sve više vremena

provode u školskoj knjižnici i sve su zainteresiraniji za pisano slovo. Novinari

PISMO

Tema broja ovogodišnjeg školskog lista je čitanje. Da bi ljudi nešto čitali, potrebno je poznavanje pisma i jezika.

N

o, kako je nastalo pismo? Oko 3500. god. pr.

je kinesko pismo i pismo starih Indijca (Dravida), koje

Krista smatra se da je izumljeno sumeransko

nije u potpunosti odgonetnuto. Njihovi osvajači Arijci

klinasto pismo. Klinasto pismo nije izgledalo kao

govorili su i pisali na sanskrtu. U malo kasnijoj

današnje pismo, ono spada u skupinu slikovnih pisama.

povijesti razvija se grčki alfabet i etrušćansko pismo

Jedno od prvih pisama bilo je i egipatsko pismo,

čiji se najdulji zapis čuva u Arheološkom muzeju u

poznati hijeroglifi. To su bili znakovi koji su značili

Zagrebu. U srednjem vijeku s dolaskom Slavena javlja

neku riječ. Tijekom osvajanja Egipta od strane

se glagoljica i ćirilica. Glagoljicu je razvio Konstantin

Francuza,

Francois

(Ćiril), a ćirilicu Kliment Ohridski. Jedno od danas

Champolion otkrio je i preveo hijeroglife uz pomoć

poznatijih pisama je i arapsko pismo. Latinica je danas

kamena iz Rossete. Na Bliskom istoku razvila su se i

najraširenije pismo, a njime su danas pisali stari

brojna druga pisma. Feničani su otkrili prvo glasovno

Rimljani.

francuski

istraživač

Jean

pismo, alfabet. Od pisma na Dalekom istoku poznato

Maks Vincek, 6. e

Tema broja: Ono si što čitaš

NAJSLOŽENIJI MISAONI PROCES „Čitanje je vrlo složena vještina, a podrazumijeva razumijevanje pisane poruke. Temelji se na prožimanju jezično-govornih, vidnih, slušnih i spoznajnih sposobnosti i mnogih znanja. Za razumijevanje napisanog, odnosno pisane poruke dijete treba prije svega vidjeti grafem (slovo), povezati ga s fonemom (glasom), izdvojiti glasove u riječima, te ih kasnije spajati u smislene i razumljive cjeline, odnosno riječi.“ „Pisanje kao najsloženija vještina zahtjeva integraciju pažnje, memorije, motornih

vještina, jezika i znanja.“

Č

itanje i pisanje su vještine za koje se smatra da ih djeca

„Disleksija je jezično utemeljen poremećaj konstitucijskog

svladavaju kada krenu u školu, ali da bi ih uspješno

podrijetla koji obilježavaju poteškoće u kodiranju pojedinih

svladali potrebno je da prije toga usvoje predvještine čitanja i

riječi, a koje obično odražavaju nedostatne sposobnosti

pisanja. To znači da dijete ima uredan govorno-jezični razvoj,

fonološke obrade. Poteškoće u dekodiranju pojedinih riječi su

uredan razvoj pažnje, pamćenja, auditivne i vizualne

neočekivane s obzirom na dob i ostale kognitivne i akademske

percepcije. Bilo kakva odstupanja mogu biti pokazatelji

sposobnosti, one nisu rezultat općih razvojnih ili senzoričkih

poteškoća pri usvajanju ovih dvaju spomenutih vještina. Ako

teškoća.“ Orton Dyslaxia Society, 1996. Disleksija nije bolest.

dijete u predškolskoj dobi teže prepoznaje riječi koje se rimuju

To je sindrom koji obuhvaća niz simptoma, nije vezana za

to može biti jedan od pokazatelja poteškoća u svladavanju

dob, obrazovanje niti inteligenciju. Dijete s disleksijom teže

predvještina čitanja i pisanja. Najnovija istraživanja pokazuju

čita i piše pa samim time teže usvaja školsko gradivo. Teže

da većina djece brzo svladavaju vještinu čitanja ipak oko 10%

svladavanje vještine pisanja nazivamo disgrafija, dok je

dječje populacije ima disleksiju, poteškoće u usvajanju

diskalkulija poteškoća vezana uz matematičke oper acije.

vještine čitanja. Martina Erić, logoped

Š

Ja sam slovo Š. Jako sam šuškav i šaljiv. Volim jesti kašu i šetati šumom. Zakrivljena sam crta. Na vrhu glave imam kvačicu. Ove riječi ovise o meni. Kaša, šuma, škare, šuškavci, štikla, Šimun, Šime, šablona, škakljivo…. Katja Veseljak, 1. d

P

Ja sam slovo P. Volim se penjati po planini. Jako volim pjevati. Padam s pahuljicama. Volim plivati u potoku. Ja sam Petra. Petra Šimić, 1. d

1. a

PROJEKT Roditelji čitaju u 1. d “Voljeti čitati znači otključavati uvijek nova vrata koja vode prema znanju, dobroti i samopuuzdanju. “ Željka Horvat-Vukelja

vježbali su metodu glasnog čitanja, koja je ključna za razvijanje čitalačkih navika i kasniji uspjeh u školi, te općenito uspjeh u stjecanju znanja i vještina.

N

a početku moram reći da sam bila dosta uzbuđena zbog posjete našem razredu.

Kada sam ušla u razred, trema je polako popuštala dok sam gledala sva ta vesela lica naših prvašića. Pitala sam ih primaju li me k sebi, a oni su bez zadrške potvrdno odgovorili. Također mi je bilo lijepo vidjeti ponos i uzbuđenje moga djeteta dok svojim prijateljima govori da je mama došla čitati. Ugođaj u razredu bio je doista čaroban, lučice, žaruljice, divno!

O

Djeca su sjedila u krugu, a ja sam se osjećala počašćeno što

d 15. 10. do 15. 11. 2015. obilježili smo Mjesec

mogu biti dio tog kruga. Čitajući sam svako toliko pogledala

hrvatske knjige pod geslom "Svjetlo i tehnologije

njihova lica koja su mi govorila da im je lijepo i zanimljivo. I

zasnovane na svjetlu". Učenici, roditelji i učiteljica Karmen

tako je počelo naše putovanje u priču. Čitajući priču Dječak u

Jurčević uključili su se s projektom "Roditelji čitaju u 1. d".

zvjezdanim čizmama,

Tijekom prvih pet susreta učionicu smo pretvorili u zvjezdano

osjećaj da sam s našim razredom doista ušla u nju. Neću

nebo. Roditelji su čitali priče na temu svjetla, zvijezda,

duljiti, kao „odrasloj“ osobi bilo mi je zadovoljstvo provesti

Mjeseca, Sunca, ali su i sami napisali priču i odglumili je.

vrijeme s dječicom, čuti njihova promišljanja, dijeliti

Susreti su se nastavili tijekom cijele školske godine. Nakon

mišljenja. Na odlasku sam im rekla da su me učinili

svake pročitane priče, roditelji su pripremili i radionicu. Tako

bogatijom. I doista to mislim! Ispunili su me srećom i

smo izrađivali slikovnice, crtani film, svjetiljke, svijeće i

zadovoljstvom osjećaja bliskosti koji je vladao tijekom mog

mačke. Pisali smo čestitke nepoznatim prijateljima. Izrađivali

boravka tamo. Kao majka, osjećala sam se prekrasno kada je

smo i postavili hranilice za ptičice. Sudjelovali smo u

Ivano

kvizovima iz matematike i prirode i društva. Napravili smo i

na

kraju

došao

i

presretan

me

zagrlio.

Jedno prekrasno iskustvo za mene, a nadam se i za 1. d!

lutkarsku predstavu. Roditelji su uvijek napravili i slatko

Od srca zahvaljujem na prilici i veselim se da i drugi roditelji

iznenađenje. Na kraju su imali zadatak, napisati kratki osvrt o

koji su u prilici provedu divno vrijeme u čarobnom ugođaju s

boravku u 1. d, u kojem su iznijeli svoje doživljaje. Svako

dječicom.

druženje je bilo jedno veliko iskustvo za sve nas. Vjerujemo

Ivanova mama, Ivana Rogar Gojević

da smo mnogo toga postigli. Roditelji su svoju ljubav prema knjizi prenosili na djecu, bili im uzor u čitanju, prenosili im vrijednosti knjige. Družili su se s prijateljima svog djeteta .i

u nekoliko navr ata imala sam

na kraju, ne manje važno,

25

Tema broja: Ono si što čitaš

OTOK ČITANJA

2. travnja: Međunarodni dan dječje knjige.

Sretan rođendan gospodine Andersen!

T

o je dan kada se želi ukazati na važnost dječje knjige, te potaknuti i razviti ljubav prema čitanju. Kao datum

izabran je rođendan Hansa Christiana Andersena. Mi, učenici 1. c i 1. d

sa svojim učiteljicama Marijom i Karmen i

knjižničarkom Kristinom sjeli smo na livadu, "na otok". Odabrali

smo

slikovnicu

Željke

Horvat-Vukelje,

"Leteći glasovir". Izmjenjivali smo se u čitanju, i učenici i učiteljice, i pročitali priču. Učiteljica Marija je donijela klavijature, pa smo i zapjevali. Karmen Jurčević, učiteljica

PROJEKT Čitanje na glas Studeni. period

Mjesec godine

čitanja.

kad

se

Prekrasan

zavučeš

pod

dekicu, upališ svjetiljku i čitaš neku dobru knjigu.

U

pravo smo to i učinili, samo što je ovaj put mjesto radnje bila škola, a ne naš dnevni boravak. Tri šesta

razreda stisnula su se u učionicu 27 hrvatskog jezika i čitali. Imali smo lampice i zamračili smo učionicu da bi dobili tu posebnu atmosferu. I tako je avantura počela. Družili smo se s Djevojčicom iz Afganistana, Agathom Christi, glavnim likovima Maturalca, Sanjom Pilić, doktorom Proktorom i mnogim drugima. Jedan je dječak čak čitao na češkom. Priča po priča, avantura po avantura došli smo do kraja te se dodatno opustili uz šalicu čaja. Uživali smo svi i jedva čekamo

sljedeći

studeni,

sljedeći

mjesec

čitanja.

Istu su stvar učinili i učenici petih razreda, u svojoj smjeni. Istina u manjem broj, ali ne i s manje uzbuđenja i doživljaja. Stela Tonner 6. d

Putovanja do znanja

KVIZ ZA POTICANJE ČITANJA

“U mjesecu knjige išli smo na završnu svečanost Nacionalnog kviza za poticanje čitanja. Učenik naše škole Dinko Jurin ušao je u finale izvlačenja nagrade za poticanje čitanja.

Z

adatci za kviz nalazili su se na internetskoj stranici, tako da su ih svi mogli riješiti. Iz svake škole izabran je jedan

finalist koji je točno riješio kviz. Trebali su pročitati sljedeće da bi mogli riješiti kviz knjigu Jasne Bagić Ljubičić - Mali fizičar, Milan Sikirica—77 kuhinjskih pokusa te koristiti se On-line enciklopedijom Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. No vratimo se na početak puta. U pratnji knjižničarke uputili smo se u Kino Europa. U prigodnom programu Alkemija svjetla, Iskra života kroz 45 minuta svjetlosne avanture vodila nas je umjetnica Helena Bulaja Madunić. Provela nas je kroz ulogu i posebne tehnike korištenja svjetla u animiranom filmu. Pogledali smo i nekoliko kratkih animiranih filmova iz međunarodnog eksperimentalnog dokumentarnog filma: "Mehaničke figure - Inspirirani Teslom", u kojima je pokret kreiran animacijom svjetla. Saznali smo nešto više o tome na koji način svjetlo na filmu postaje lik i objekt u pokretu. Nakon kratkih klipova krenulo je izvlačenje. Bilo je deset utješnih nagrada, a glavna nagrada bila je tablet. Nažalost učenik naše škole nije bio izvučen, ali to nas neće spriječiti da se i iduće godine sudjelujemo u kvizu. Maja Vrljić, 6. e

LIDRANO

Literarno, novinarsko i dramsko – scensko stvaralaštvo

U srijedu 10. veljače 2016. godine održao se okrugli stol s učenicima literarnih i novinarskih družina u prostoru OŠ Lovre pl. Matačića

u Zagrebu povodom općinske smotre

Lidrano. Našu školu su predstavljali sljedeći učenici. Tijana Čačić, 5. d s literarnim radom Djetinjstvo , Jelena Levar 7. c s pjesmom Dođi u moju obitelj, Marija Bihar 7. c s radom Dan koji nema kraja i Dinko Jurin 6. e s intervjuom Čitanje su moje tabletice za petice. Prosudbena komisija za novinarske radove u sastavu Tatjana Jolić, urednica i novinarka na Hrvatskom radiju, Sanja Ilčić, prof. i Marina Krpan, prof. odlučila je na županijsku razinu susreta poslati intervju sa Sanjom Polak. U komisiji za literarne radove bila je naša poznata spisateljica Melita Rundek. Naravno da nismo propustili priliku da zabilježimo taj trenutka. Svima nam je to bilo jedno novo i ugodno iskustvo. Novinarska skupina 27

Tema broja: Ono si što čitaš

INTERVJU SA SANJOM POLAK Čitanje su moje “tabletic za petice”! Na ramenu imam jednog anđelčića koji me svaki dan podsjeća da trebam putovati kroz cijelu Hrvatsku jer moj je posao i životni zadatak da djeci otkrivam jedno najveće ljudsko bogatstvo, jedno najveće ljudsko dostignuće, a to je čitanje, to su knjige. Danas sam ovdje da vam pričam o ljepoti knjiga i čitanja i o načinu kako da postanete bolji učenici.

Imate li neka očekivanja od ovog našeg dobrim ljudima.

i da je to samo petnaest minuta, a dan

susreta?

traje dvadeset i četiri sata. Možete li

Kako nam može pomoći susret s Vama,

Kada sam bila djevojčica poput vas pogotovo ako mnogi od nas i ne vole sudjelovala sam na književnim susretima. čitanje? Sada imam 47 godina, ali bez obzira na to što je prošlo četrdeset godina od tada kada sam ja sudjelovala na književnim susretima i kao đak slušala pisce, još se toga sjećam. Sjećam se što mi je govorila Sunčana

Škrinjarić,

Hrvoje

Hitrec,

Zvonimir Balog i ostali. Tako se i ja sada nadam da ćete se i vi sjećati ovih trenutaka. Ovo je poseban trenutak koji nemate svaki dan i zato ima svoju posebnu vrijednost zato što razgovaramo o divnim stvarima i zato što sam ja sada ovdje i tko zna kada ću opet doći. Želim da svaka moja riječ zaista dođe do vašeg srca, do vašeg uma i do vaših ušiju. Sada krenimo u priču o knjigama, čitanju i

zamisliti tu muku? Nakon dva tjedna vidjela sam da mi sve bolje i bolje ide, bilo mi je lakše čitati. Treći sam tjedan

Tko od vas želi imati puno petica? Osim primijetila da mi se čitanje počelo i što sam književnica i učiteljica, ja sam sviđati.

Nakon

dva

mjeseca

vam i doktorica koja je osmislila tabletice svakodnevnog čitanja jedan dan navečer za petice. Ja sam te tabletice za petice dogodila se nestašica priča. Mama mi je danas donijela ovdje i o njima ću s vama rekla da sam dosta čitala da jedan dan razgovarati. Kada sam bila mala ni ja mogu u krevet i bez priče. Onda sam se nisam voljela čitati. Zapravo uopće nisam dosjetila da uzmem staru priču i pročitam voljela čitati i to mi je bio veliki problem. je još jednom. Priča mi je izgledala skroz Dobivala sam trojke i četvorke i onda drukčije. Kada sam je čitala treći put bila dobrotom jedne tete Vide koja mi je rekla mi je još bolja. Tek tada sam shvatila da da ću petice dobivati ako svaki dan se jedna priča može pročitati i više puta. pročitam jednu priču za djecu, dogodilo Nakon tog silnog čitanja u školi smo se čudo. Bilo mi je dosta teško. U početku imali diktat koji sam riješila bez greške. sam se bunila, čak sam mislila da je teta Kad sam to rekla teti Vidi i mami, one su Vida staromodna, a moja mama je bila mi rekle da je to čitalačka čarolija. Dok si jako stroga i ona je rekla da tako mora biti ti čitala te priče, tvoj je mozak pamtio sve

riječi sa č i ć. Za par dana pisali smo Možete ga staviti pod jastuk, možete s djevojčici u čiji sam lik uvrstila što više sastavak iz kojeg sam dobila pet. Opet mi njim ići bilo kamo, za svakoga ima osobina jedne djevojčice. Tako da se nije bilo jasno što se događa. Mama mi je ponešto. Važno je čitati dječje časopise. mnoge

djevojčice

mogu

u

njoj

rekla: Ti, kada čitaš, gledaš rečenice koje Unatoč čitankama i časopisima, i dalje je prepoznati, a mi smo djevojčice u tvoj mozak pamti. Nakon toga je slijedila nedostajalo priča za djecu i tako sam ja mnogim stvarima vrlo slične. Ova knjiga petica iz matematike. Shvatila sam da ako počela pisati knjige. Vi želite upoznati nije samo za djevojčice jer se u njoj svaki dan čitam jednu priču, dobivam mene pa ću vam ja danas govoriti o spominju i dječaci koji se isto tako mogu petice iz svih predmeta i taj trenutak svojim

knjigama,

ali

ujedno

vas prepoznati u različitim situacijama. Za

nisam nikada zaboravila. To me jako nagovaram da čitate knjige i drugih dvadeset i tri godine ovu je knjigu usrećilo.

pisaca.

Što ste poduzeli kako bi djeca počela više čitati? Kada sam odrasla, odlučila sam proučiti što su sve mudri ljudi napisali o čitanju i

Knjižničarka

preporučiti

koje

su

će

vam

vam

rado pročitalo više od pola milijuna djece, a

dobre

i isto je toliko djece čitalo i Prvi izbor.

primjerene.

Kada se podružite s Paulinom P., onda je

Koliko ste knjiga napisali i možete li nam reći ponešto o svakoj?

red da upoznate Petricu Pričalicu. Tu sam knjigu napisala jer su se moji učenici u razredu počeli jako svađati. I onda sam

književnosti. Znanstvenici su u svojim Za sve one kojima je čitanje teško im bez obzira na to što su različiti, htjela velikim istraživanjima otkrili da od napisala sam Mali Jan ima plan i Mala pokazati

da

mogu

biti

jako

dobri

prvoga do četvrtoga razreda dnevno treba Ema straha nema. To su knjige o dječaku prijatelji. Ona ide u razred koji je vrlo čitati minimalno petnaest minuta. Svaki Janu i djevojčici Emi koje su otisnute šarolik. U knjizi su dvadeset i četiri priče, dan jedna priča.

U čitankama imate velikim slovima i s velikim razmakom o dvadeset četiri učenika, što djevojčica,

četrdeset priča i to pročitate za četrdeset tako da su lakše za čitanje. U knjigama su što dječaka. Svaka priča počinje imenom dana, a godina traje 365 dana. To mi je crteži koje možete obojiti kada pročitate glavnog lika. Pa tako se jedna priča zove bio veliki problem. Odrasli govore da priču i tako onda znate da je priča Karla, jedna Božo, Luka itd. Čitajući te djeca trebaju čitati, a ne pomažu im u pročitana. Kada je neka priča pročitana, priče saznajemo koliko smo različiti i tome. Zubari se svim silama trude da ona je najsretnija na svijetu i sve se kako

se

s

tim

različitostima

djeca nauče prati zube, zato sam ja pretvori u šaroliki spektar boja. Jako je nadopunjujemo. Ako je netko šutljiv, odlučila biti poput zubara za čitanje. A važno

da

djeca

žive

bez

straha. dobro da je šutljiv. Ako je netko glasan,

onda sam postavila pitanje, a što će djeca Djevojčica Ema nas uči kako da budemo dobro da je glasan. Onaj koji je glasan čitati? I tada sam odlučila da ću pisati neustrašivi i da strah nije dobar, dok pojačat će onoga koji je šutljiv, a onaj priče. Prije dvadeset godina kao učiteljica dječak Jan da bi izbjegao probleme, sve koji je šutljiv stišat će onoga koji je svom drugom razredu koji nije volio planira unaprijed. Knjiga je nastala jer me glasan.

Zato

trebamo

poštivati

te

čitati odlučila sam napisati prvu priču. jedan dječak zamolio, koji se zaista zvao različitosti. Oni su rekli da žele još priča i tako sam Jan, da napišem knjigu o njemu. Njegova napisala i drugu priču, pa treću priču itd. mama se bavi pisanjem pa je poželio da

Kako ste došli na ideju za pisanje

Onda sam uvidjela da djeca vole čitati. napiše knjigu o njemu, a mama mu je Dnevnika dobrih anđela? Svi moji učenici odlaze kući s jednom odgovorila: „ Jane što je tebi? Ja pišem pričom više. Tako sam vam ja počela samo ozbiljne knjige.“ Meni je to bilo stvarati tabletice za petice. Časopis Prvi jako tužno. Zatim je zamolio mene i izbor čija sam urednica u svakom broju pristala sam. Da me Jan nije zamolio da o ima desetak novih književnih priča, njemu napišem knjigu, ta knjiga ne bi ni pjesama i igrokaza koje pišu književnici. nastala. Tako da svoje želje slobodno Književnost je umjetnost riječi. Naš jezik izražavajte bez obzira na rezultat. Kada je jako bitan i kaže se da su nam granice pročitate ove dvije knjige spremni ste se tamo gdje su nam granice jezika. Čitajući upoznati s Paulinom P. Sanja Polak je razvijamo naš jezik. Svaki susret s postala poznata upravo po toj djevojčici. pričom je dnevni draguljčić. U Prvom Taj književni lik osmislila sam prije izboru ima puno književnih tekstova. dvadeset i tri godine. Riječ je od

29

Meni je jako važno da djeca budu dobra jer vi niste ništa krivi. To kako se vi ponašate, samo je odraz onoga što vidite od odraslih. Moj životni poziv je da djecu učim kako da budu dobri ljudi. Pa sam tako jednom zgodom pitala djecu što znači biti dobar čovjek? Djeca su mi odgovarala da biti dobar znači slušati mamu i tatu i da treba biti pristojan. Onda sam shvatila da djeca zapravo ne znaju što znači biti dobar. U ovoj knjizi u jedan

Tema broja: Ono si što čitaš

treći razred dolaze 24 anđela i promatraju vide kako to otprilike izgleda.

računajte da je piscu trebalo 100 minuta

kako se učenici ponašaju. U knjizi

da ga napiše. Zato neka vam više nikada

opisujem 24 dobre osobine, a kada

Koliko ste knjiga pročitali?

ne bude žao čitati.

posjedujete te osobine onda ste vi dobri. Netko voli kupovati cipele, netko odjeću, Kada ste hrabri, odvažni, kada imate a ja volim kupovati knjige. Do sada sam ljubav u srcu, kada ste pošteni, ustrajni i kupila oko 3500 knjiga. Kako vam se strpljivi. pozovete

Ako

ste

nestrpljivi,

Koja je najveća prednost onih koji čitaju?

onda činim? Izgledam li vam normalno? Da ste Kada puno čitate, onda vam se razvija

u pomoć anđela strpljenja. čuli za neku Sanju Polak koja je pročitala mašta. Mašta vam je jedno mišljenje koje

Čitanjem ove knjige možete naučiti kako 3500 knjiga, vi bi ste rekli, pa ta nije znanstvenici

nazivaju

divergentno

normalna. Onda vam dođe Sanja Polak i mišljenje, a to mišljenje vam pomaže da

se postaje dobar. Vaše su knjige vrlo slične djeci, znači li to da mogu i rasti?

zbilja se trudi pokazati vam da je jednog dana budete jako pametni. Svaki normalna, čini

mi se čak da vam se i problem ima nekoliko rješenja. Oni ljudi

sviđam. Nisam vam došla da bih vam se koji puno ne čitaju, misle da neki problem

Nakon svake moje knjige djeca kažu sviđala nego da vas nagovorim da svaki ima samo jedno rješenje, a oni koji puno hoćemo još. Upitala sam se što bi više dan odvojite 15 minuta za čitanje i da čitaju na svako pitanje imaju puno mogla

napisati

o

Paulini

nakon budete pametni ljudi, da prestanete samo odgovora i za svaki problem nađu

sedamdeset priča? Onda sam se sjetila da gledati

televiziju.

Dok

čitate,

dok rješenje. Vježbam svaki dan, puno čitam i

ne postoji nijedna knjiga o školama u razgovarate s ljudima, tada vaš mozak kroz čitanje dobivam snagu. prirodi. Zatim sam napisala knjige o radi. Paulini P. koja opisuje što joj se sve dogodilo na Sljemenu i u školi u prirodi

Kako je biti književnica?

Možete li napisati priču i o nama? Nažalost, od sutra je radionica pisanja

na moru. Tako su nastali Gorski i Morski Biti književnik je jako teško i jako dobro. Sanje Polak zatvorena. Odlazim se na dnevnik Pauline P. Djecu je zanimalo što se dogodilo s Paulinom kada je postala velika, znači u 7. i 8. razredu i onda sam se odlučila napisati Pobunu Pauline P. Sada kada sam vam predstavila svih svojih devet knjiga, otkrit ću vam jednu tajnu. Završila sam novu knjigu i zove se Skijaški dnevnik Pauline P. Kako inače puno čitam, shvatila sam da ne postoji knjiga za djecu o skijanju. To je baš tužno jer skijanje je odličan sport. Za djecu koja ne skijaju knjiga je prilika da

Trebaš puno pisati, ali ako su ti knjige godinu dana baviti sasvim nečim drugim. dobre, onda stalno upoznaješ puno ljudi Posvetit ću vrijeme razmišljanju kako biti kao ja danas. Nijedan književnik nema još bolji učitelj i kako djecu nagovoriti da puno novaca, ali on je bogat doživljajima. još više čitaju. Sljedeće jeseni možemo se Za sebe kažem da sam velika bogatašica. čuti pa onda možete naručiti priču. Ali Što mislite koliko treba vremena da se doista mislim da zaslužujete roman koji pročita Petrica Pričalica? Vašom brzinom počinje rečenicom: „Vani je kišilo. Breze čitanja potrebno je otprilike tri sata. Znate su pokazivale svu raskoš jeseni. U koliko je potrebno piscu da napiše taj učionici je bilo tako sjajno. Tiskala su se tekst? Treba mu 300 sati. Za sve tekstove djeca Osnovne škole Retkovec…“ koje imate u čitankama omjer je 1:100. Ako tekst čitate jednu minutu, onda

Želim vam da svi poželite svaki dan pročitati barem jednu priču! Dinko Jurin, 6. e

KNJIŽEVNI SUSRETI

Pisac nam je savjetovao da se igramo i učimo, ali ne u isto vrijeme!

Susret sa spisateljem Božidarom U ponedjeljak 18. travnja 2016. godine u našu školu došao je zanimljiv gost. Svi četvrti razredi okupili su se u jednoj učionici i nestrpljivo iščekivali druženje.

P

isac je govorio o svome veselom djetinjstvu i ljubavi učiteljice prema njemu. Recitirao je neke od

svojih šaljivih pjesmica i priča koje je napisao s ljubavlju. Dao nam je dobre savjete koje bi trebalo poslušati. Na kraju su ga djeca mogla pitati zanimljiva pitanja, a uslijedili su još zanimljiviji odgovori. Svi smo ga pažljivo slušali. Bio je to za sve nas jedan uzbudljiv i lijep događaj. Ivan Hegedić, 4. c

Druženje s književnikom Neizostavna stanica učenika naše škole povodom Mjeseca knjige je Narodna knjižica Dubrava. Uvijek se rado odazovemo pozivu knjižničarki i slobodno možemo reći da se u tom prostoru osjećamo kao kod kuće.

P

rigodom ovoga posjeta knjižnici bilo je druženje s književnikom Jadrankom Bitencem. Predstavio nam je

svoje

knjige,

govorio

o

svom

djetinjstvu

i

radu.

Jadranko Bitenc napisao je puno knjiga, ali neke od njih nisu objavljene. Najpoznatiji naslovi su Twist na bazenu, Lanagodina mački i Ljeto na koljenima. Počeo je pisati s trinaest godina. Jedno od mjesta gdje je živio je Gospić te se stalno selio. Radio je kao učitelj i školovao se za vojnog pilota. Književnik nam je govorio o svojim djelima i životu. Na povratku iz knjižnice lijepo smo se zabavili i što je najvažnije na vrijeme smo stigli na nastavu. Karla Tome, 5. a

U

poznala sam pisca. Njegovo ime je Jadranko Bitenc. Ostavio je snažan dojam na mene. Govorio nam je o

svom teškom djetinjstvu i o tome kako je inspiraciju pronalazio u čokoladi. Nakon očeve smrti, u potrazi za izvorom zarade, majka je otišla raditi u Švicarsku u tvornicu čokolade. Nakon svakog povratka donijela bi puno Lind čokolade.

Mona Barišić, 5. a

31

Tema broja: Ono si što čitaš

Rječnik lokalizama Tijekom ožujka i travnja učenici 6.d razreda čitali su dijalektne tekstove na kajkavskom, čakavskom i štokavskom narječju. Cilj je bio osvijestiti i potaknuti kod učenika ljubav prema zavičajnom govoru, osvijestiti kulturno, jezično

bogatstvo koje

nam naša narječja daju. U sklopu mjesečnog projekta učenici su se uključili u izradbu

ih abecednim redom popisali u svoje dvojezične rječnike.

svojih rječnika lokalizama. Njihov zadatak je bio prikupiti i

Prilikom istraživanja, učenici su mnogo toga naučili o

zapisati što veći broj lokalizama u što su uključili svoje bake,

hrvatskim narječjima i zavičajnim govorima, a pritom se

djedove i obitelj. Vrijedno su zapisivali, istraživali i na kraju

družili i zabavljali.

Ancug - odijelo

Hruška – kruška

popevka – pjesma

Bići – tuči

Jeni – neki

ponoreti - poludjeti

Bormeš – zaista

Jezuš Kristuš – Isus Krist

rafung – dimnjak

Buča-bundeva

Kaj – što

rešt – zatvor

Bogek – Bog

Kesno – kasno

robača – košulja

Cajger – kazaljka

Kotec – svinjac

saki – svaki

Napravile:

Canjek – istrošena odjeća

Kujsek – psić

sejeno – svejedno

Vida Belošević

Cucek – pas

Kujsnica – pseća kućica

sikak – svakako

Laura Breber

Cuker – šećer

Kola – kotač

sikam – svuda

Ivona Stambolija, 6. d

Či – ako

Klobuk – šešir

spominati se – razgovarati se

Čube – usne

Luknja – rupa

sprevod – sprovod

Črno – crno

Lajbek – prsluk

škatula – vrećica

Črleno – crveno

Lamar – ormar

škrlak – šešir

De – gdje

Lampuš – svijećnjak

štumf – čarapa

Dešč – kiša

morti – možda

škornja – čizma

Duha – neugodan miris

nemre – nemože

tuliki – toliki

Dol – brijeg

negdar – nekad

tičeki – ptičice

Deska – daska

nigdar - nikad

tenko – tanko

Drač – korov

nor – lud

vanjkuš – jastuk

Drevlje – drveće

nucati – koristiti

vugorek – krastavac

Delati – raditi

navek – stalno

vuni – vani

Dopelati – dovesti

oblok – prozor

veli – kaži

Ftič – ptica

pehati – smetati

vura – sat

Furt – uvijek

penezi – novci

vužgati – upaliti

Firunge – zavjese

poiskati – potražiti

zapreti – zatvoriti

Fest – jako

povedati – govoriti

zdenac – bunar

Gibanica – kolač od maka

pozabiti – zaboraviti

zazvedat – saznati

Ganjk - predsoblje

pajdaš – prijatelj

zrihtat – srediti

Gujcek – svinja

pinklec – zavežljaj

zuti – izuti se

Hmreti – umrijeti

puca – djevojka

zibalka – zipka

Hiža – kuća

pištola – pištolj

Rječnik kajkavskog narječja prevedena na standardni hrvatski jezik.

Katarina Matić, 4. b

Čitaonica u kući Marije Jurić Zagorke Svatko od nas čuo je za poznatu autoricu mnogih romana Mariju Jurić Zagorku. Njena kuća pored Dolca bila je zapuštena do sve češćih dolazaka učenika koji su željeli saznati nešto više o njoj. Nekoliko učenika Osnovne škole Retkovec imalo je priliku kročiti u njezinu kuću i saznati nešto više o književnosti i samim djelima cijenjene autorice. Kasnog poslijepodneva, dana 16. veljače 2016. godine u 17

organizatorica Maja Zrnčić na nas je uspjela prenijeti još veću

sati tramvajem smo krenuli prema Trgu bana Josipa Jelačića.

ljubav prema djelima Marije Jurić Zagorke. Nakon radionice

Na ulazu u kuću Marije Jurić Zagorke dočekala nas je

smo imali želju detaljnije upoznati i pročitati svjetski poznata

ljubazna i nasmijana književnica i profesorica na fakultetu

djela Marije Jurić Zagorke.

Evelina Rudan. Započeli smo radionicu čitanjem divne

Na izlasku iz kuće voditeljica i organizatorica su nas ugodno

pjesme na kajkavskom narječju Oj, ti tožni človek. Zatim smo

ispratile, a mi smo stigli u školu puni dojmova i još većeg

svojom kreativnošću u paru ili samostalno smislili pjesmu o

zanimanja za svjetsku, ali i hrvatsku književnost.

životu i smrti. Kako je tema radionice bila književnost, nismo mogli ne dotaknuti se poznate knjige Ana Karenjina čije smo

Martina Stekovac i Hana Pezerović, 7. d

isječke i pogledali. Dvosatna radionica prošla je jako brzo, a

33

Prijateljski petak Propustili ste „Prijateljski petak“? Ne brinite! Naši vrijedni novinari pobrinuli su se da vam ni jedan jedini detalj ne promakne .

P

rije svega saznajte kako su tekle pripreme za

na bijelim konjima i princeze iz bajki. Mislim da su

najveseliji petak u ovoj školskoj godini te,

riječi suvišne. Snimajte s profesoricom Motik i

naravno, kakvi su sveukupni dojmovi. Pričljivi,

njezinim filmašima. A bez koga nikako ne možemo jest

pametni i ponekad svojeglavi debatisti i njihova

naša tehnička podrška zajedno s profesorom Čorom

profesorica Katalinić bili su jedna od zanimljivijih

koja iza svojih kulisa vrijedno radi kako bi sve

radionica ovog našeg Prijateljskog petka. Zanima li vas

savršeno funkcioniralo. Dizajnerske akreditacije naših

kako se izrađuju lutke? Vrijedni lutkari s profesoricom

vrijednih prvašića koje će nam ostati za uspomenu

Bohm rado će vam pokazati. Zabavite se i naigrajte sa

izradila je pripravnica Nataša Klarić. Veliko joj hvala,

skupinom Od koda do igre koju vodi profesorica Vujić

kao i našem ravnatelju Jaki Šukeru koji nam je dao

–Teskera.

veliku podršku prilikom priprema i naravno svim

Najdraži predmeti su vam povijest, geografija i

ostalim suradnicima.

biologija? Ovo je pravo mjesto za vas. Krenite Tragovima prošlosti uz profesorice Mamić, Mihić i Sakač-Janković.

Pronađite

svoga

najdražeg

zagrebačkog pisca uz profesoricu Šavorić i njezinu ekipu.

Svi volimo gledati filmove, a još kada spojimo vitezove

A nakon svega, radionica, ručka, prezentacija, slijedi razgibavanje uz tradicionalne igre koje je osmislila profesorica Novaković. Novinarska skupina

IZ GLEDIŠTA LUTKE Nakon što se voditeljica radionice, prof. Bohm predstavila, najavila je početak svoje radionice. Ukratko je progovorila o vrstama lutaka i njihovoj animaciji.

S

lijedila je demonstracija, izrada lutaka od papira. Članovi radionice predstavili su se kroz dramsku igru pomoću

lutaka (kihanje, štucanje, mucanje itd.). Zahvaljujući mašti učenici su se vratili u prošlost i diskutirali o problemima nekad i sad. Danas svaka djevojčica ima svoju najdražu lutkicu iz djetinjstva. Najčešće su to lutke koje imaju mogućnost govorenja, pjevanja neke čak i kretanja, no tako u prošlosti nije bilo. Lutkice su najčešće bile rađene od drveta, vunenih krpica, tkanine, vate i mnogih drugih materijala. Upravo danas na ovoj radionici učenici su imali mogućnost upoznati se s takvim tipom lutkica izrađujući ih. Rukama su oblikovali oči, nos, usta na kuglici od stiropora i tako se to postupno pretvaralo u glavu lutkice. Iako se učenici nisu

M

poznavali, sprijateljili su se i radili s osmijehom na licu. Dobivali su savjete profesorice Bohm i pozorno ih slušali. Za izradu lutaka koristili su zavoje, gips, kartone, kuglice,

nogi su od nas puno puta slušali jaukanja baka i djedova kako je u njihovo vrijeme sve bilo bolje.

Česta tema im je upravo škola. Teza današnje debate bila je

stiropor, tempere i ostalo. Nakon završetka izrade, učenici su

„Ljudi su u našim krajevima u prošlosti živjeli bolje nego

razmaknuli zastore kako bi se tek napravljene lutkice što prije

danas“. Debata je organizirana kao turnir u kojem se

osušile. Svi su se zabavili, naučili nešto novo i stekli nova

natječu tri ekipe iz OŠ Retkovec i tri ekipe iz OŠ Veliko

prijateljstva.

Trgovišće. Debatirale su prvo dvije škole međusobno, a potom pobjedničke ekipe. Sudjelovale su voditeljice kluba,

Antonija Radošević, Marta Pudić, 8. a

bivše članice kluba i članovi ekipa iz obiju škola. Debatiralo se istodobno u tri učionice. Iako nismo pratili

DEBATA

sve debate, uvidjeli smo njihove argumente. Na prvoj debati iz Osnovne škole Veliko Trgovišće, prva koja je argumentirala bila je Lucija Seljan. Njezini argumenti su govorili o zdravijoj hrani i o aktivnijem i društvenijem

Svi smo htjeli bar jednom u životu vratiti se u prošlost...

životu te o socijalnoj jednakosti točnije o razlikama između siromašnih

i

bogatih.

Osnovnu školu Retkovec prva je predstavljala Marija Bihar koja je pobila njihove argumente i teze. Govorila je o onečišćenju okoliša, aktivnijem životu i također o socijalnoj jednakosti. Na sljedećoj debati sutkinja nam je rekla da obje strane napreduju, ali da su nesigurni jer je većini to prva debata. Prvi argument domaćina je bio da se danas manje fizički radi te je duži životni vijek. Osnova škola Veliko Trgovišće iznijela je argumente da život je bolji danas te da se slažu sa svim definicijama te su time pobili svoje argumente. Na kraju smo saznali da gosti odlaze kući s dvije pobjede i jednim porazom. Klara Mesarić 8. d i Vanessa Mudrić, 8. c 35

Prijateljski petak

OD KODA DO IGRE Jeste li se ikad zapitali koliki je značaj bjelančevina u našem tijelu i kakva je složenost stvaranja bjelančevina? Od čega one nastaju? Gdje se to događa? Mogu li nastati pogreške? Kako naše tijelo zna koju bjelančevinu proizvesti?

Mali zadatak: saznajte značenje pojmova iz teksta, naravno ako ih još niste naučili… BJELANČEVINE RNA, DNA, KOD MOLEKULA, MIKROSKOP JEZGRA, STANICA, GENSKI ZAPIS AMINOKISELINE IMUNOLOŠKI SUSTAV

Z

a takva pitanja treba upoznati

tajni zapis DNA,

molekule koja je otkrivena tek u 20. stoljeću u kojem

je otkriven i elektronski mikroskop (mikroskop koristi zraku elektrona). Treba poznavati građu jezgre i ostalih dijelova stanice. Naša je mašta upotrijebila svoj elektronski mikroskop, učionicu biologije pretvorila u stanicu jedinstvene

te igrom stvorila

bjelančevine. U našoj smo igri suprostavili

RNA timove koji su trebali prepisati jedinstvene genske zapise, razdijelit ga u kodove, a zatim prevesti jezik kodova u jezik aminokiselina, koje naravno treba pronaći u stanici, i na kraju sastaviti bjelančevinu. Zvuči složeno? Djelomice i jest, ali uz pomoć mašte sve je moguće. I na kraju, saznat ćemo što se u našem tijelu događa ako prestanemo jesti. Ako prestanemo jesti kosti nam slabe, imunološki sustav je oslabljen i velika je mogućnost smrti od zaraznih bolesti. Nakon 70 dana gladovanja dolazi do smrti. Ovo zanimljivu radionicu vodila je prof. VujićTeskera. Ivona Ugrin, Lucija Glasnović 8. a

ZARAZNE BOLESTI

TRAGOVI PROŠLOSTI Kažu da treba živjeti za trenutak u sadašnjosti. Ipak nije se loše pokatkad vratiti u prošlost jer se tamo može pronaći štošta zanimljivo i poučno. je izrađivao drvene mačeve i bodeže. Sve je vrvjelo od vještica koje su spravljale razne ljubavne i magične napitke. Učionica je svakako zamirisala od prefinih kolača, a srednjovjekovni dojam ostavili su oklopi i oružje hrabrih vitezova. Naši vrijedni maketari su u točnom mjerilu od stiropora izradili makete Susedgrada i Medvedgrada služeći se topografskom kartom, a na kraju su kao uspomenu gostima poklanjali ručno rađene sapune. Ipak najveće i najvrjednije uspomene nisu ni sapuni ni kolači, nego novostečena prijateljstva i znanje koja će nas obogatiti za cijeli život.

T

Makja Krajinović, Lejla Kajkuš 8. d ragovima prošlosti pošli su i naši učenici pod stručnim vodstvom profesorica Mamić, Mihić i

Sakač-Janković kako se ne bi izgubili. Što su sve novo naučili saznajte u tekstu koji slijedi. Učenici su imali priliku naučiti mnogo toga o životu u srednjem vijeku kao što je prehrana, medicina i time povezana vjerovanja, tj. predrasude, o životu žena i djece u srednjem vijeku, o položaju seljaka i njihove obaveze, život plemstva, vitezova i drugih povlaštenih slojeva i o izradi srednjovjekovnog oružja i za kraj imali su priliku gađati

lukom

i

strijelom.

U ovoj radionici sudjelovali su svi 6. razredi OŠ Retkovec uz malu pomoć 8. razreda iz OŠ Veliko Trgovišće. Ta je radionica objedinila čak tri školska predmeta: povijest, biologiju i geografiju. Neki učenici su se maskirali u kmetove, neki u kuharice, neki u feudalce, a neki u svećenike. Bilo je vrlo zanimljivo, vještice su pripravljale zanimljive pokuse, čajeve i zanimljive napitke. Kuharice su radile odlične kolače, jako ukusne medenjake i paprenjake. Učenici su se uživjeli u uloge pojedinih povijesnih likova. Bilo je vrlo zanimljivo, na kraju je održan turnir streljaštva, a u radionicu je bio uključen i gospodin koji

37

Prijateljski petak

VITEŠKE FILMSKE PRIČE Viteške su nam filmske priče danas stvarali Biseri. Oni su članovi medijske skupine i nisu bez razloga Biseri. S vremena na vrijeme prosipaju i prave bisere, a ponekad naprave i dobar film.

D

anas je u njihovoj kuhinji nastale filmske priče o

„Dođe do svađa jer svi žele biti sve, ali na kraju se svi

princezi za čiju su se ruku mačem borila dva viteza, a

dogovorimo.“ kažu naši Biseri. Oni su vrlo složna ekipa koja

njezino

je

srce

osvojio

treći.

svojim radom i svojom maštom stvaraju umjetnička djela. Na

Medijska skupina Biseri bavi se filmom i snimanjem filmova

taj način razvijaju svoju kreativnost i pospješuju svoje

već oko desetak godina, a snimili su desetak zanimljivih i

stvaralaštvo.

uspješnih filmova. Ove su godine s jednim filmom sudjelovali na Festivalu filmskog stvaralaštva u Rijeci.

Martina Šola, Lana Kovačić 8. a

„Nastajanje filma je dugotrajan i zamoran posao.“ rekla je profesorica Motik koja vodi medijsku skupinu imena Biseri. Za dobru minutu filma potrebno je najmanje tjedan dana rada. Za film koji traje tri do pet minuta potrebno je pola godine presnimavanja, uređivanja i mukotrpnog rada kako bi film bio što bolji, uspješniji i zanimljiviji. Film koji Biseri danas snimaju je o djevojci koja je pozvana na bal gdje se za njezinu ruku bore dva viteza, a na kraju njezinu ruku uzima treći vitez s kojim se vjenča i zauvijek žive sretno. Kako bi nastao film mora se snimati puno kadrova i to po više puta kako bi sve bilo točno i uredno te logično. Za snimanje filma potrebno je mnogo znanja i vještine, a Biseri upravo to imaju.

PISCI GRADA ZAGREBA Još jedna od iznimno zanimljivih i poučnih radionica Prijateljskog petka je i Pisci grada Zagreba.

P

od vodstvom profesorice Šavorić učenici su izrađivali

Učenici su radili u parovima. Svaki par dobio je jednog pisca

plakate na temu zagrebačkih pisaca koje su nam na

sa svim potrebnim materijalima. Na kraju istraživačkog rada,

kraju druženja i prezentirali. Sudionici radionice u potpunosti

učenici su ukratko prezentirali svoje uratke na plakatima.

su okupirali učionicu hrvatskog jezika. Istraživali su

Novinari su prisustvovali vrijednom izrađivanju plakata te

biografije pisaca grada Zagreba te proučavali njihovo

međusobnoj suradnji učenika dviju prijateljskih škola.

stvaralaštvo

i

najvažnija

djela.

Odvijao se vrlo zanimljiv intervju pisca Miroslava Krleže te upoznavanje Marije Jurić Zagorke, Vjekoslava Majera, Augusta Šenoe, Sunčane Škrinjarić, Zvonimira Milčeca, Hrvoja Hitreca i Mladena Kušeca. Zajedničko svim navedenim književnicima je da su rođeni u Zagrebu i da u svojim djelima pišu o Zagrebu, zagrebačkim naseljima.

Svrha ove radionice bila je da se upoznaju pisci čija djela volite čitati. Sveukupan dojam bio je odličan, a atmosfera radna. Profesorica Šavorić stvarno zna organizirati i odraditi posao kako treba, naravno uz pomoć marljivih učenika. Sara Rivić-Carević, 8. c i Franka Križanec, 8. d

Marija Jurić Zagorka

Intervju s Miroslavom

sredine i podneblja.

Krležom

Što zapravo znači njegovo ime

(Zagreb, 1893. – Zagreb,

Kerempuh? Objasnite nam

Ja Vam zapravo i nisam prava Zagrepčanka ili kak bi

1981.)

malo podrijetlo.

rekli stari Zagrepčanci frajla. Sudbina je htjela da se

Dobar dan, g. Krleža! Dobar

Ovako! Značenje riječi

dan!

„Kerempuh nije potpuno

(Negovec, 1873. – Zagreb, 1957.)

rodim par kilometara od Zagreba u Negovcu pokraj Vrbovca. Većinu svoga ne tako sretnog života,

jasno. Kerempuhi su crijeva,

provela sam u Zagrebu. Moj život oduvijek je bio težak i vrlo trnovit, no ne kaže se uzalud: Preko trnja

Volio bih da nam objasnite o

drobina, trbuh. U prenesenom

čemu se zapravo radi u vašoj

smislu Kerempuh je lukavac,

novoj knjizi Balade Petrice

spretan čovjek, lakoumnik,

Kerempuha?

vragolan.

Pa evo, pokušat ću biti što

Zanimljivo nadasve! Petrica

znala da želim i moram pisati. To je bio moj put! Da

kraći. U Baladama je zapravo

nam prenosi poruke vrlo jasne

Vam bude malo jasnije kako je bilo živjeti i

riječ o ljudskoj patnji,

i konkretne.

obrazovati se ženskom djetetu u to vrijeme, samo ću

stradanju, stalnoj ugroženosti,

Kome su one upućene i o čemu

Vam reći kako sam se potpisivala muškim imenom da

socijalnoj inferiornosti, a

se radi ovdje?

bi se moji tekstovi objavljivali. Uređivala sam časopis

zvijezda!

Nikako se nisam mogla uklopiti u to malograđansko društvo, klišeje i stereotipe koji su me okruživali svakodnevno i pratili na mom putu. Oduvijek sam

ključni protagonist djela je Petrica Kerempuh.

do

Obzor, no tajno, a za svoj posao bila sam dvostruko

Zapravo, ja sam imao viziju

manje plaćena od svojih muških kolega, iako se u

dok sam pisao Balade.

redovima čekalo na nova izdanja novina u kojima su

Upravo se na Petricu

Najbolje o svemu zapravo

Kerempuha odnosi moje

govori Petrica u uvodnoj

drugo pitanje. Tko je zapravo

baladi kada se pojavljuje ispod

on? Odakle nam dolazi? Čini

vješala kao simbola kmetske

mi se neobično zabavan i

sudbine, baladični komentator

smiješan, a opet tako poznat i

pučke i cjeloukupne hrvatske

katkada ozbiljan…Lakrdijaš

drame kroz stoljeća, kao vodič

čini mi se pomalo?

kroz mučna i tamna razdoblja

Tek dugo nakon moje smrti počela se pridavati

Ha, ha, ha! Sad ste me

hrvatske povijesti.

važnost meni i mojim djelima. Možda se najbolje o

nasmijali. Da, zapravo točno

Uistinu impresivno. I na kraju

je sve što ste i sami rekli.

ovog razgovora ugodnog, g.

Petrica je spoj pučkog

Krleža, molim Vas pročitajte

lakrdijaša, zabavljača,

nam svoju baladu Ni med

dovitljivca i on je zapravo na

cvetjem ni pravice! Hvala

neki način kažnjavatelj ljudske

Vam!

izlazile moje priče. Svima su poznata moja djela

Sa zadovoljstvom! Hvala

kajkavskim pučkim

Vama što ste me pozvali.

mnogo povijesnih romana Grička vještica, Gordana, Kći Lotrščaka, Kraljica Hrvata, Kneginja iz Petrinjske ulice, Kamen na cesti; zatim drame Kalista i Doroteja, Filip Košenski, Evica Gupčeva.

mojoj vrijednosti izrazio Pavao Pavličić koji je u Pismima slavnim ženama rekao: „Vi ste uranili u svemu, i možda bi tek ovo bilo pravo vrijeme za Vas!“ Učenici 8. b razreda

gluposti. Vrlo je sličan Tillu Eulenspiegelu, ali u

unatoč negiranju i omalovažavanju. Napisala sam

legendama i predajama poprimio je mnogobrojne karakteristike kajkavske

39

ZNANJEM DO USPJEHA INTERVJU S MAKSOM VINCEKOM Najbrži natjecatelj i najljepši osmjeh na Državnom natjecanju iz geografije se preko zimskih praznika.

Ovisi koji razred. U sedmom

Što si još radio u Krapinskim

razredu predmeti su podjednako

toplicama osim učio, jesi li uopće učio? Nisam baš učio, ponovio sam gradivo

malo

prije

testa.

Zabavljali smo se i išli u Dom

zanimljivi,

jer

su

teme

na

natjecanjima jednako zanimljive. Ako netko želi doći do državne razine

natjecanja,

što

mora

raditi?

kulture, spuštali se niz tobogan u

Pa treba učiti, ali i zaključivati.

bazen, tukli se s jastucima i

Treba, dakle, učiti, zaključivati i

kartali.

čitati.

Učenik šestog razreda Maks

Tko ti je bio najveća podrška?

Zahvaljujem

Vincek našu je školu promovirao

Najviše

Mihić na mentorstvu i uloženom

time što je postigao treće mjesto

razred, knjižničarka, prof. Mihić

trudu.

na

i prof. Sakač i dr.

Mi

Državnom

natjecanju

iz

geografije koju Maks obožava.

Znamo

me

da

podupirao

jednako

moj

voliš

i

Maks, postigao si visoko treće

povijest i geografiju, ali da

mjesto na Državnom natjecanju,

možeš

kako se osjećaš?

natjecanje, koje bi odabrao?

Osjećam se odlično i sretan sam. Sljedeći put moram pripaziti na rukopis, ne smijem biti prebrz, te puno brisati i šarati. Koliko si se dugo pripremao za Školsko, koliko za Županijsko, a koliko za Državno natjecanje? Najviše sam se pripremao za

Županijsko i Državno, a za prvu razinu natjecanja pripremao sam

ići

na

samo

jedno

se

čestitamo

zahvaljujemo

profesorici

Maksu mu

se

razgovoru. Dinko Jurin i Maja Vrljić, 6. e

i na

ŽELJA MI JE STUDIRATI NA PMF-U Patrik Juri’ć, učenik

7. d razreda

ove je školske godine

s lakoćom prošao na Školskom i

Županijskom natjecanju iz biologije, a na Državnom je osvojio zadivljujuće sedmo mjesto. Poticaj mu je bila, kaže, profesorica koja ga je motivirala za dodatni rad potreban da se ostvare ovakvi rezultati.

Z

auzevši

1.

mjesto

na

Školskom natjecanju, bacio

Jambrošić .

Kada su

dobili

Državnom natjecanju

među 15

testove na čak sedam stranica,

učenika

se na posao i započeo veće

usredotočili

znaju gradivo iz biologije. Tu

pripreme za sljedeću višu razinu.

rješavati test koji je trajao 90

su se i krenuli

vijest

u Državi koji najbolje je

prenijela

Patrikova

Istina je da je Patrik kod

profesorica

kuće uporno učio dok su se

jezika u razredu grupu na

njegovi vršnjaci i kolege iz

Whats

škole zabavljali.

urnebesno veselje u društvu,

- Niti u jednom trenutku

u Patrikovoj obitelji pa tako i

nisam

pomislio

da

iz

hrvatskog

app-u.

Nastalo

među profesorima.

ću

odustati, želim postići što

-Hvala

bolje rezultate – rekao nam

Patrikove prve riječi kada

je kad smo ga pitali ima li

smo mu čestitali.

vremena

To ga je potaknulo da radi još

za

igru.

Igra

nastupa nakon što se ostvare

ali

voli biologiju, informatiku,

iz

isplatio. biologije

i

redovito sa svojim učenicima

u školovanju kao što su matematika i fizika. Profesori se zadive

Patrikovim bistrim zaključcima i pamćenja.

se

kemije Kristna Vujić Teskera

ostaloj djeci velika prepreka

mogućnostima

trud

Profesorica

kemiju te predmete koji su

ponovno

su

Dosta je izostajao s nastave,

studirati na PMF-u jer jako

put

bile

više te da se još više trudi.

željeni ciljevi. Želja mu je

svaki

svima!-

Na

županijsko natjecanje zajedno s Patrikom iz naše su se škole

plasirali i učenici: Dora Fašnik, Melita Dubravčić, Ana Petrović, Hana Pezerović i Magdalena

minuta. Nestrpljivo su čekali rezultate, najprije sa Županijskog natjecanja, a zatim i odluku o učenicima pozvanim na Državno natjecanje.

Od

čak

natjecatelja iz cijelog

150

Zagreba

prema konačnoj odluci Državnog povjerenstva Patrik je bio drugi i time se plasirao za

41

nastup na

ostvaruje ovakve rezultate pa zavrjeđuje sva naša divljenja i čestitke. Ove je godine puno vremena provela kabinetu

s Patrikom u

pripremajući

ga

za

veliki susret. Marko Čorluka, 7. d

Znanjem do uspjeha

NATJECANJA NE MORAJU UVIJEK BITI TEŠKA Iako se natječemo s najboljima u državi, to treba prihvatiti kao zabavu i korisno iskustvo.

N

akon mnogo rada i truda, prošao sam na

prepoznao nekoliko prijatelja pa sam s njima

Državno

proveo slobodno vrijeme u hotelu.

natjecanje

iz

Od

četiri

informatike

u

Primoštenu, jedan dan bio je

kategoriji Logo. Uložio

posvećen

sam puno truda pa sam

rješenja

bio

vremena

jako

sretan

i

dana

provedenih

natjecanju pa

smo

i

obradi

se

većinu

zabavljali,

kupali

i

iznenađen. Prošlo nas

upoznavali. Plasirao sam se na

je samo šest pa sam

peto

znao

će

zadovoljan jer je to ipak državna

konkurencija biti jaka i

razina natjecanja. Bilo mi je jako

zato

lijepo i svima preporučujem da

da sam

morao

mjesto,

s

čime

sam

provesti još više vremena vježbajući. Brzo nakon

iskoriste svoj potencijal jer iz sličnog iskustva

što sam saznao za rezultat, došlo je natjecanje. Moj

mogu dobiti samo dobro te će im biti zabavno i

mentor profesor Čor i ja autobusom smo krenuli u

puno će naučiti.

Primošten.

Putovali

smo

sa

svim

drugim

natjecateljima i njihovim mentorima. Već tada sam

PONOSAN SAM ŠTO SAM I OVE GODINE PREDSTAVLJAO NAŠU ŠKOLU

S

udjelovao sam na Državnom natjecanju iz engleskog jezika koje se održavalo na otoku

Krku. Bilo je zanimljivo i naučio sam nešto novo. Upoznao sam grad Krk i njegove znamenitosti. Drago mi je što sam predstavljao našu školu. Želio bih se

zahvaliti profesorici Kseniji Todorović što me pripremala za to natjecanje. Luka Baniček, 8. c

Jakša Bilać, 8. b

DRŽAVNO NATJECANJE IZ TEHNIČKE KULTURE Orijentacija i komunikacija

J

edna od primarnih djelatnosti

prva dva učenika sa županijskog

bila učenica Petra Alimović. Već

Radiokluba

Sova

je

natjecanja nastupila na Državnom

drugu godinu Osnovna škola

aktivnost

iz

natjecanju mladih tehničara koje

Retkovec ima svog predstavnika

Tehničkog odgoja, Orijentacija i

se održalo u Primoštenu. Iako

na Državnom natjecanju, gdje oni

komunikacija u kojoj tijekom

nisu osvojili ni jedno od prva tri

uz pomoć svoje profesorice iz

cijele školske godine mentori u

mjesta,

Tehničke

Klubu predaju i pripremaju djecu

znanje

na

Dijačić i mentora Kluba, Livia

za natjecanje u P kategoriji

iz

nepoznatom terenu. Iz Osnovne

Plavca i Dražena Tereka, postižu

ovog predmeta. I ove godine su

škole Retkovec na natjecanju je

zavidne rezultate.

izvannastavna

pokazali i

su

zavidno

orijentaciju

kulture,

Valentine

Moji dojmovi s natjecanja

D

vosobni

apartman

Slijedio je treći dio natjecanja

dijelila sam s još tri

i na kraju objava rezultata.

djevojčice

iz

županije

Bila sam dvanaesta što i nije

Grad Zagreb. Prvi dan

tako loše za prvi put.

smo se odmarali, ali već

Kako god bilo, meni su ova tri

sutradan natjecanje.

je Prvi

počelo

dana bila prekrasna i voljela

dio

bih da se ovo ponovi i sljedeće

natjecanja je počeo u rano

godine, naravno s malo boljim

ujutro, a drugi sam bila tek

rezultatom.

19. po redu. Za drugi dio natjecanja, Orijentaciju i

Petra Alimović, 5. a

komunikaciju, imali smo 45 min. No uspjela sam!

43

NEISCRPIVI IZVOR

DOĐI U MOJU OBITELJ Uđi u kuću, vidjet ćeš vrata,

niti neka obitelj glupa,

iza njih žive moji deda i baka.

već da činimo zajednicu jaču od stupa.

Moja je baka pobožna jako,

Iz kuće bi izašao van

nju u crkvi pozna svatko.

i posjetio neki drugi stan,

Moj je djed čovjek od rada,

ali mu ni jedna obitelj neće biti kao moja,

izgradio je već puno zgrada.

toliko opuštena i toliko svoja.

Na ručak uvijek prijatelje pozove

Jelena Levar, 7. c

da kušaju bakine recepte nove. Kad bi Isus krenuo stepenicama gore, vidio bi vrata od hrastove kore. Moju bi sestru upoznao prvu, ona u crkvu ide za svaku grešnu mrvu. Zatim bi upoznao mamu moju u kojoj bi vidio sliku svoju. Jer ona je nježna i odriče se svega, zato je baš poput njega. Mene bi upoznao treću, mene koja u telki pronalazim sreću. Zadnjeg bi upoznao moga tatu, teško se kreće zbog ozljede u ratu. Ali kad bi nas vidio sve skupa, shvatio bi da nismo obična grupa,

Vanja Vrbanec, 4. d

Djetinjstvo Sjećam se onih dragih zima s puno snijega, kad smo se sanjkali po cijele dane. Sjećam se sunčanih ljeta, i plićaka s morem do koljena. Sjećam se dosadnih jesenskih kiša, Žutog puta i vode u lokvi. Pa kad sam u šumi skupljala lišće i brala cvijeće u proljeće. Sjećam se maminog smijeha, bezbrižne igre i vjetra u lice,

1. d

a najviše od svega sjećam se, dude varalice. Tijana Čačić, 5. d Ljubav je slijepa,

kao pustinjska dina.

jer nije bitno je li lijepa.

Kad te prihvati,

Ponekad je i gluha,

od sreće ćeš skakati

ali bitno da nema buha.

i možda plakati.

Za ljubav moraš imat`sluha

U glavi ćeš tulumariti

kao kuhar dok kuha.

i ljubavlju se opiti,

Da ti ljubav ne iščezne,

ali onda ju čuvaj

a ručak ne izgori,

kao oko u glavi

tražit moraš ljubav dok

pa makar te davi.

ti se srce ne umori.

No, ako kaže da te ne voli,

Za njom moraš poć`

neka te srce ne boli.

pa makar bila

Jer sve što kaže

najtamnija noć.

čovjek ne misli,

Možda će otići daleko

pa nemojte biti

pa ćeš je viđati rijetko.

kao da ste pokisli.

2. a

Tako je kod pingvina, pa ne budi tužan

Antea Parat, 5. f

45

Neiscrpivi izvor

Rastanak od naše učiteljice Na početku je bilo ljubavi i sreće, od radosti ništa nije bilo veće. Bilo je marljivosti, a i pažljivosti. A sada kada je na redu rastajanje,

radosti je puno manje. Lili smo suze, a bilo je i mnogo tuge. Neka, vidjet ćemo se, neke godine druge. 2. e

4. e

U džungli Jednoga dana majmun mali, svojoj mami se požali. Da majmunčić mu ukrade bananu. A majmunčina od brata gleda u stranu. Luka Žirović, 3. e

Na brodu

1. d Na livadi zeko stoji,

Gdje su zečić i majmunčić?

I pita se : Gdje su moji?

Pita se kapetančić.

I ugleda perec.

Na palubi broda,

Zečić to primijeti,

zečić majmunčiću,

Te se odmah sjeti

loptu doda.

Da je na dijeti.

Petar Sambol, 3. e

Lorena Cindori, 3. e

Vesela šuma Mudra sova gleda, kako vjeverica sjeda. Dok medvjed hrče, vukovi u šumi trče. Kada lisica zastjakuje, mali zeko poskakuje. Dok vani sniježi, mali pužić u kučicu bježi. Kada prema lovcu grom sijeva, divlja svinja radosno pjeva.

1.a

Vijori se grana i bori se s njom vrana. Sada nam se sunce pokazuje i toplinom se svojom dokazuje. Bruna Šveljo, 3. e

Stiže jesen Prst pokazuje, oblak dokazuje. Da munja sijeva, a grmljavina pjeva. Vjetar se vijori, pa se kukac bori. Čim sniježi, Ema Dugonjić, Sofija Pudić, Vida Belošević i Karla Kobaš 6. d

kukac bježi. Oblak gleda,

Životinjska pjesma

kako magla sjeda. Dok medvjed hrče, kiša dotrče.

Sova u daljinu gleda pa na granu sjeda.

Sunce zastajkuje,

Psi trče, a medo spava i hrče.

lišće poskakuje.

Mačke zastajkuju, a zečevi poskakuju. Snježić sniježi, a kada proljeće dođe on bježi.

Vjetar se diže, jesen nam stiže.

Kokoš poskakuje i onda dokazuje. Vjetar, vijori se, a ptići za hranu bore se.

Luka Žirović, 3. e

Vani malo sijeva, a jedna vesela ptica. Paola Pale, 3. e

47

Neiscrpivi izvor

DAN KOJI NEMA KRAJA

D

ječak Matej učenik je prvog

podne, ima pet godina više. Ima

dana, započeo je proces starenja.

razreda osnovne škole. Voli

dvanaest godina! S pameću dječaka

Počela mu je rasti sijeda kosa, a lice

učiti, pisati zadaće, dobar je i

od sedam godina, a s obvezama

mu se naboralo. Imao je još samo

poslušan dječak, ali nikako ne voli

učenika

šestog razreda osnovne

nekoliko sati života. Konačno je

spavati. Od spavanja bježi kao vrag

škole, nije se mogao nositi. U glavi

odlučio poduzeti nešto. Nije mogao

od tamjana. Misli da propušta neku

mu je bila samo igra. I ocjene bi mu

gledati kako mu život prolazi pred

veliku

spava.

se pogoršale jer nije imao potrebno

očima.

Mama ga je ovaj put ranije poslala u

predznanje. Za dva sata već je išao u

došao je do rješenja. Izreći će

zabavu

dok

Razmišljajući

o

svemu,

krevet, točnije, u

ponovno molitvu, ali ovaj

devet

put unatraške. Sat mu je

jer

se

opirao

otkucavao, imao je manje

popodnevnom

od sat vremena. Kako je

spavanju.

već bio star i imao više od

Prije

spavanja

osamdeset godina, nije mu

zamolio je Boga:

bilo lako sjetiti se nečega

„Bože, molim te

od prije dvadeset i četiri

da

moram

sata jer su za njega to bile

nikad

dvadeset i četiri godine.

spavati i da dan

Ostalo mu je još samo deset

traje

minuta do kraja života, a

ne

više

beskonačno.“

nakon

2. d

devet

minuta

i

Čim se prekrižio,

nekoliko

san ga je obuzeo.

pokušaja, konačno se sjetio!

Kad se probudio, nije bilo ni mame

osmi razred. Torba mu je bila jako

Sat

ni tate. Sam je, podižući se na prste,

teška, bio je najniži u razredu i

sekunde,

uzeo čokoladicu sa stola i otišao u

ocjene je imao lošije od „smotanog“

„Beskonačno traje dan da i spavati

školu. Nakon par sati sjedenja u

Marka. Nije mislio da će njegova

nikad više moram ne da te molim

školi, vratio se kući. Primijetio je da

bezazlena

Bože!“

je sve viši kako sati izmiču. Prvo je

probleme u prostoru i vremenu. U

U zadnjoj sekundi otvori oči i shvati

prerastao stol, zatim kuhinjsku plohu

četiri

je

da je ponovno sedmogodišnjak,

i tako redom. Ubrzo je povezao da ta

srednjoškolac. Njegova teorija o

učenik prvog razreda. Sav sretan

smiješna

s

sinoćnjoj želji bila je potvrđena.

otrči do majke, poljubi je u obraz i

njegovom smiješnom željom. Kako

Već za nekoliko dana bio bi

nježno se smjesti u sigurnosti njena

je zaželio da dan traje beskonačno,

kratkovidni djedica! Prošlo je još

zagrljaja.

primijetio je da svaki sat označava

četiri sata, a on je bio u razdoblju

jednu godinu. Ako je imao sedam

kad je na fakultetu. Nakon što su

godina kada je dan započeo, sad, u

prošla još dva grozna i uznemirujuća

pojava

ima

veze

sata

željica popodne

uzrokovati bio

je

bezuspješnih

odbrojavao a

on

posljednje je

izrekao:

Marija Bihar, 7. c

Žitno polje

I

spred mene je žitno polje. To zlaćeno žito proteže se po cijeloj slavonskoj ravnici. To

su klasovi pšenice, zrele pšenice. Izrasli su iz crnice. U daljini ti prekrasni detalji nestaju. Sada to postaje ravna, zlatna površina. Pa pogledaj, spaja se sa modrim nebom koji se igra skrivača i skriva iza bijelih, pahuljastih putnika. Osjećam svježi zrak u srpanjsko jutro. Lagani povjetarac puše i ljulja klasove, lijevo

1. a

desno. Pčelice zuje oko moje glave. Pa pogledaj, i moji prijatelji iz razreda su tu, iza mene. Ovo je ono što sam sanjala, san mi se ostvario. Ivana Zdilar, 4. c

Nestašna jesen šeće mojim mjestom Opet me bude siva, tmurna jutra. Sunce se skriva iza dosadnih oblaka i tek nas ponekad pozdravi svojim toplim zrakama. Hm… Pa da naravno, stigla je jesen! Jesen je stabla obukla u nove haljine, otjerala sjajno žuto ljeto. Razveselila je usamljene školske klupe. Dovela je sa sobom vjetrove, prestrašila je neke ptice, a neke su joj se tek slatko nasmijale. Vidjela sam je kako preskače ograde, ulazi u dvorišta, šulja se u vinograde i miluje zrele sočne grozdove. Ja volim jesen jer obožavam šuštanje lišća pod nogama. Volim je jer me uvijek počasti svojim neodoljivim plodovima.

Ema Kostanjčar 4. b

3. d

49

Neiscrpivi izvor

Ljepote Hrvatske Ima jedna zemlja puna prekrasnih gora i ravnica plodnih. Zemlja modrog mora i vinograda rodnih. Puna je parkova, šuma i slapova čarobnih, vijugavih rijeka i jezera srebrnih. Zemlja tisuću otoka i dobrih ljudi, sunca je puna i divljenje budi. Prelijep je njezin kraj. Ta zemlja je Hrvatska, pravi mali raj. Branimir Sirovec, 4. b 2. a

Moj grad mi govori Navečer, prije nego utonem u san, osluškujem što mi govori moj grad. Šapuće mi da voli mir i tišinu. Treba mu odmor od silne buke i stalne gužve. Pomalo ga ljuti što njegovi stanovnici stalno žure. Volio bi da zastanu malo, odmore se malo u njegovim parkovima. Bio bi sretan kada bi ga malo bolje pogledali. Turisti mu se smješe, slikaju se s njim i govore mu kako je lijep. A njegovi stanovnici? Oni to ne primjećuju i ništa mu ne govore. Jure u autima, gužvaju se u tramvajima, nervozni su radi parkinga. Veselilo bi ga da barem ponekad zajedno uživaju u lijepom danu. Prije nego zaspim obećajem svojem gradu da ću ga poslušati. Branimir Sirovec, 4. b

1. d

Sretna priča Svoje sam najsretnije dane provodila kod djeda, a on je imao koze i male jariće. Svaki sam se dan igrala s njima sve dok me jedan jarić nije ugrizao. Od tada sam im sa strahom prilazila i kad je bilo sunčano vrijeme, moj djed bi ih sa mnom vodio u pašu. Dok su kozice pasle, mi smo sjedili na travi obasutoj cvijećem. Nitko sretniji od nas!

3. c

Petra Križanac, 5. d

Božićno pismo

D

ragi prijatelji, želim vam opisati kako ja slavim Božić sa svojom obitelji.

Moja obitelj i ja volimo Božić jer smo vjernici i slavimo

Pronađeni zub Kad sam prvi zubić izgubila,

rođenje Maloga Isusa. Mi znamo da je Njegovim dolaskom cijeli svijet dobio priliku za obraćenje, otkupljenje i spasenje.. Iskreno meni je ponekad teško biti poslušan i ne biti loš,

cijeli sam ga dan u džepu čuvala,

ali kada se sjetim što je sve Isus za nas pretrpio

da ga noću pod jastukom skrijem,

pokušavam biti bolji.

gdje ga može naći sama vila.

Moja mama kaže da je Božić najvažnije osjetiti u svome srcu. Na Badnju večer moja obitelj i ja postimo te

Ne sjećam se što se dogodilo,

radosno kitimo bor. Navečer idemo na misu polnoćku. U

i kamo je nestao moj dvaput izgubljeni zub?

crkvi bude svečani ugođaj zbog jaslica i Božićnih pjesama. Poslije mise svi su ljudi neobično radosni.

Plakala bih,

Volimo Božić!

još dugo plakala,

Nakon mise slijedi svečana večera koja se sastoji od

da ga nije našla moja draga teta

prefinih jela i kolača. Naravno, nas djecu uveseljavaju i

što je vila u vrtiću bila. Ivona Petrović, 5. d

šareni upakirani darovi ispod bora. Za mene je Božić najljepši blagdan! Volim Isusa i zahvalan sam Mu na svojoj obitelji i svemu što imamo i nemamo.

Marko Jurić, 5. d

51

Neiscrpivi izvor

Bajka o Žar ptici

U

predstavi mi je bilo lijepo kada je Žar ptica plesala i raširila svoja šarena krila.

Smiješno mi je bilo kada su vojnici plesali, a rasplakala sam se kad su braća tukla najmlađeg

brata Ivana. Vita Boroša, 2. c Hana Matezović, 2. c

Opis predmeta

O

va torbica se nosila na selu, a sada služi samo za ukras pa nju opisujemo.

Torbica je načinjena od vune. Ima dvije ručke ili uzice pa se može držati na leđima. Naprijed ima još jednu uzicu da je možemo primiti rukom. Ja sam osjetila na prednjoj strani da me vuna bode kao čičak. Na prednjoj

strani

je

tamna

podloga

sa

crvenom, bijelom, narančastom i zelenom

Lana Vurani, 2. c

bojom. Izgleda kao slagalica. Na kremastoj

podlozi su crne prugice, tamnoplave, tamne i svijetlozelene boje, a na vrhu ima čupavu resicu. Oblik te torbice je pravokutan, meni izgleda kao neka zastava. Služi za nošenje nekih stvari i za ukras. Tara Coljak Grbačić, 2. c

1. a

Dragi Pero!

Dragi Pero!

I

Z

skreno sam zadivljena djelom koje ste učinili ti i tvoja hrabra družina. Ja nikada ne bih

pomislila da skupina djece može od starog trulog mlina napraviti mlinarevu kuću koja ima sve što bi mlinar mogao poželjeti. Kada je Divljak htio upropastiti mlin, mislila sam da ćete odustati od svoje zamisli, ali umjesto toga ti i tvoja družina

ste zaustavili Divljaka. Da sam bila na tvom mjestu, ja bih se ranije povjerila učitelju jer se učiteljima uvijek možeš obratiti. Mislim da si u nekim situacijama bio malo pregrub prema svojoj družbi.

ovem se Emma i idem u 4. b razred. Za lektiru sam čitala knjigu Družba

Pere Kvržice i jako mi se svidjela. Bio si odličan vođa. Ti i tvoja družba ste slogom popravili stari i napušteni mlin. Bio si hrabar, ali isto tako pošten i marljiv. Ti si svoju družbu i mene naučio da ne smijemo biti zlopamtila. Puno puta sam gledala film. Dok sam čitala knjigu, mogla sam te samo zamišljati, ali kada sam pogledala film, vidjela sam kakav si. Divljaku i Budali si dao priliku da poprave ono što su uništili.

Na kraju bih te htjela nešto pitati. Mogu li ja

Jako si dobro čuvao tajnu o mlinu. Mlin ste

postati član tvoje družbe? Molim te, napiši mi

prekrasno uredili. Marija i Danica su lijepo

pismo i odgovori. Tko zna? Možda se jednog

uredile vrt. Nadam se da ću i ja jednog

dana

dana biti na tvom mjestu.

i

upoznamo.

Pozdravlja

te

tvoja

obožavateljica Sara.

Puno pozdrava od tvoje prijateljice Emme Buzine. Sara Ćorluka, 4. b

4. c

53

Neiscrpivi izvor

Rastanak Ovo je godina kad iz Retkovca odlazimo,

sad se rastajemo

nove škole sebi pronalazimo.

srednja škola nam je meta.

Naših osam godina brzo je prošlo,

Kamo ćemo dalje,

vrijeme za novu školu sad je došlo.

teško je reći,

Osam godina zajedno bile,

jedna takva odluka - prepreka

i tugu i radost dijelile.

ili put ka sreći.

Iako škola nije uvijek bila raj,

Bilo kako bilo,

žao nam je što je došao kraj. I uvijek radosni odbrojavali smo dane do praznika, ljeta, a sada žalosni čekamo oproštaj, kraj, šteta.

dalje se mora, nadamo se ipak da bit će fora.

8. e

Znanje smo stjecali

sebe promicali. U školskom dvorištu pričali

Školo mila, dobro da si mi blizu bila.

i lektiru potajno čitali.

Martin Husinec, 8. e

U razredu zajedno proveli smo mnoga ljeta,

Maja Krajinović, 8. d

Ovo je godina kad iz Retkovca odlazimo, Nove škole pronalazimo. Osam godina zajedno smo bile, i tugu i radost dijelile.

Stela Pavliš i Sandra Milinković, 8. e

Martina Šola, 8. a

O školo moja mila, draga si mi mnogo bila. Skoro smo ušli u Gines, Jer nam je profa bila Ines.

Dario Tunić i Marko Đokić 8. e

Ana Marić, 8.b

Školo moja mila, uvijek si mi draga bila. Nove prijatelje stekli smo svi, i iz škole izlazimo radosni.

Viktor Glasnović, 8. e

Lucija Pandžić, 8. b

55

SKRAĆENICE Svjedoci smo da mladi danas prilikom dopisivanja na društvenim mrežama ili putem mobitela koriste skraćene riječi i to najčešće preuzete iz engleskog jezika. Mišljenja su podijeljena. Neki smatraju

da im pisanje cijele riječi oduzima previše vremena, dok drugi

misle da je to na štetu književnog izražavanja. Donosimo samo djelić onih koje se najviše koriste.

OMG - O moj Bože, Oh my God

TNX – thanks, hvala

BRB – be right back, odmah se vraćam

HAND – have a nice day, neka ti bude lijep dan

LOL – laugh out loud, smij se na glas

Emojis – smajlići koje koristimo kada želimo izraziti svoje

KK – ok SUPP – super, odlično GG – good going, sjajno ti je krenulo 4 U – for you, za tebe JK – just kidding, samo se šalim GR8 – great, odlično BFF – best friends forever, najbolji prijatelji zauvijek L8R – later, kasnije

osjećaje KKSI – kako si? NDMS – ne da mi se NEZZ – ne znam DZ – domaća zadaća MSM – mislim NMVZ – nema veze ZNM – znam Dinko Jurin, 6. e

YOUTUBERI Svi svkodnevno odlazimo na Youtube, kako bi gledali neki video ili pak slušali neku pjesmu, a oni nam te videe predstavljaju. Bilo to igranje minecrafta ili prankovi oni ih izvode, Youtuberi. Ovo je moja TOP 5 lista youtubera: 5. PewDiePie : Youtuber koji zasigur no ima najviše subscribera ali mi se ne sviđa to što igra igrice što je meni iskreno, dosadno. 4. ItKicks : Ova je Youtuber ka iz Hr vatske, ali ona je više za djevojke i cure. 3. Smosh: Youtuber i koji r ade odlične videe, ali mi se ne sviđa to što imaju više kanala. 2. NigaHiga : Azijat koji r adi jako smiješne videe. Najdraži videi su mi: “I dare you!“ 1. Yasserstain: Moj najdr aži youtuber koji dolazi iz naše regije te sam ga imao priliku osobno upoznati.

Radi svakakve sketcheve poput „Zbog sira“ ili „5 stvari koje mrzim kod...“

Dinko Jurin, 6. e Gabrijel Jovčevski, 2. a

FILM

I

grani film „Spectre“ redatelja Sama Mendesa izašao je Bond je Madeleine dao jedan sat i bombardirala je sve, a

2015. godine, u boji je i traje dva i pol sata. Film je oni su pobjegli. Čula se jaka eksplozija. Na kraju su

kriminalistički jer se događaju mnoga ubojstva. James trebali ubiti još jednog zločinca, ali je policija došla i Bond saznaje za organizaciju Spectre i spašava svijet od James Bond ga nije ubio. Najdraži mi je lik bio M. jer bez njih. U Meksiku na festivalu bombardirao je zgradu jer ga njega ne bi bilo zabavno i odlično je odglumio zločinca. je lovio Lucijin muž, koji je ubojica, i James Bond ga je James Bond je privlačan i pametan lik i odglumio je ubio. Tada su likovi bili snimani u razini kamere i u svoju ulogu uvjerljivo, kao i Madeleine. Najbolji prizor je srednjem planu. Došao je na sprovod ubojice u Rim i kada je James Bond spasio Madeleine, koja je bila u posjetio je njegovu suprugu Luciu Sciarru. Dok je hodao zgradi,

koja

je

trebala

biti

bombardirana.

do nje, bio je sniman u ptičjoj perspektivi. Upoznao je Moja ocjena za ovaj film je sedam od deset jer taj film kćer ubojice koja mu je pomogla u uništavanju nije primjeren djeci. Nijednoj osnovnoj školi ne bi organizacije „Spectre“. Kći ubojice zvala se Madeliene i preporučila ovaj film jer je pun ubojstava. često je bila snimana u bližem i polutotal planu. Otišli su u pustinju ubiti šefa i on je mučio Jamesa Bonda. James

57

Lana Salaj, 6. a

Svijet mladih

UTJECAJ MEDIJA NA DJECU I ADOLESCENTE

M

ediji, većina od nas ne razumije tu riječ. Facebook, prijateljima umjesto da se nalaze vani i razgovaraju. Instagram, Snapchat, sve su to mediji. Prije su bile Društvene mreže poput Facebooka izazivaju i ovisnosti stoga

aktualnije novine, dnevnici i časopisi. Odrasli sve više djeca zanemaruju svoju obitelj, prijatelje, popuštaju u školi. unaprjeđuju tehnologiju koju djeca koriste kao medije. Danas Sve su to razlozi zbog kojih je bolje uopće se ne upuštati u skoro svaki adolescent

virtualni svijet. No ipak,

ima Facebook. Djeci

Internet i nije tako loše

bez njega je teško jer

mjesto, možemo saznati

nisu u stanju pratiti

mnoge informacije, može

stalne

obavijesti

i

nam pomoći u učenju. Sve

vijesti.

Nekoj

djeci

je to u redu, sve dok ga

roditelje ne dopuštaju

koristimo

pa

mjerama i ne dopustimo

Facebook

račune

u normalnim

rade iza njihovih leđa.

medijima

da

Djeca vide svoje idole

kontroliraju život.

nam

na medijima i žele biti što sličnija njima, što je Stela Tonner,

u stvarnosti nemoguće. Zbog medija danas sve

Ema Dugonjić 6. d

brže odrastaju, više se gotovo i ne druže vani već slobodno vrijeme provode igrajući igrice, prelistavajući društvene mreže i dopisujući se s

BUDIMO ONO ŠTO JESMO

N

a svakoj naslovnici bilo

mršavije“. A

kojeg

stvari poput malo većeg nosa,

modernog

časopisa

naći

ćete

djevojku

zavidnih

visoku

ušiju“ čine nas takvima kakvi

ljepote. No, zapravo, većina

jesmo. Zašto koristiti botox da

svega

photoshop.

bi prikrili starenje? Mi smo

uljepšavanje

dio vremena i normalno je da

je

Računalno

vjerojatno prosječne djevojke

u

pune

se

imamo prištiće, bore, sijede i

manje

sl. Slažem se da je lijepo

šminke.

djevojke vrijedne

Mnoge

osjećaju jer

su

„previše

pojedinim

naglasiti

razdobljima

pojedine

dijelove

debele“ ili „previše mršave“.

lica, ali ne i sakrivati tzv.

Djeca od 10 godina se farbaju,

nedostatke. Budimo ono što

djevojke od 14 godina idu na

jesmo jer nećemo izgubiti

plastične

samo druge, već i same sebe.

operacije.

Zbog

čega? Da bi imale „punije usne“, „ne tako ogroman nos“, Marta Vavra i Paola Peša, 4. b

užih usana ili „klempavih

i

toga

linija

upravo takve

„normalne uši“, „da bi bile

Stela Tonner, 6. d

ODIJEVANJE U ŠKOLI

Z

adnjih godina primjećujem da

odjeću poznatih marki. Djevojke se

su široke trenirke i „dukserice“.

đaci u mojoj školi sve više

već u osnovnoj

školi počinju

Spomenula sam nešto o modi, ali

šminkati i posvećivati pažnju svojoj

primjećujem kako se mi učenici

kosi.

odnosimo jedni prema drugima što

brinu

i

posvećuju

pažnju

odijevanju. Iz dana u dan vraćaju se

Nose

poderane

hlače

i

trendovi iz sedamdesetih

je mnogo važnije od mode.

i

godina.

Svatko je drugačiji i na svoj

Dok smo mali, većinom

način se oblači, a to mora

nas odijeva naša mama.

odgovarati stilu i godinama.

Najčešće su to tajice,

Ponekad osuđujemo nekoga tko

haljinice,

i

nema lijepu ili novu odjeću, a

uzorkom

ponekad proradi ljubomora, pa u

omiljenog lika iz crtića.

više slučajeva tjeramo roditelje

Kad dođemo u 5. razred,

da nam kako tako to priušte jer

osamdesetih

odjeća

balerinke s

4. d

svi se počinjemo malo više

brinuti

o

svi drugi imaju. Svi imamo svoj

modi.

ukus i zato ne smijemo nikoga

Većina djevojaka prestaje nositi

karirane košulje. Naravno, postoje i

osuđivati jer ipak odijelo ne čini

haljinice i suknje. Dječaci više

osobe koje ne posvećuju previše

čovjeka te je jedino važno što radiš

brinu o svojoj frizuri. Mnogima je

pažnju markama te im je na prvom

i govoriš.

važno imati najnovije i najpoznatije

mjestu škola, ali i osobe koje

tenisice kao što su Adidas i Nike air

pokušavaju izgledati kao pravi

Force. Također im je važno nositi

reperi. U tom slučaju najpoznatije

Magdalena Đokić, 6. b

MODA U MOJOJ ŠKOLI

K

ada kažem moda, pomislim na Pariz, poznate nadimak “elita“, dok su luzeri oni koji ne nose modne dizajnere, velike modne revije te markirano i najskuplje. Tu dolazi do izražaja i šminka.

raznoliku odjeću, obuću, torbice i druge modne Djevojčice

u

višim

razredima

počinju

stavljati

dodatke. Što se tiče mode u mojoj školi, mogu reći da maskaru, puder, rumenilo, sjenilo i sl. Također svi ni po čemu nije posebna i značajna, što mi se nimalo ne moraju imati najskuplji parfem i kada prođu, cijela sviđa. Oduvijek svi nose iste tenisice, iste majice, ulica mora mirisati za njima. Danas djeca previše hlače. Nitko nema svoj stil po kojem bi se istaknuo. U razmišljaju o tome što će i kako će se obući, našminkati mlađoj dobi djevojčice nose haljine, tajice, kose su im i naparfemirati. Ja mislim da sve najskuplje, nije uvijek vezane u pletenice dok dječaci nose trenirke. U višim najbolje i da svatko treba imati svoj stil, a ne da svi razredima djevojčice većinom nose markirane tenisice, izgledamo kao klonovi određene osobe. poderane traperice i jednobojne majice, a dječaci majice s kapuljačama. Oni koji se tako oblače dobiju 59

Ella Sejdić, 6. b

Svijet mladih

RAP - RYTHM AND POETRY, Ritam i poezija Moji vršnjaci često slušaju glazbu. Neki slušaju turbo folk, neki pop, neki rock. U mojem društvu često se sluša rap.

R

ap

je

vrsta

Hip-Hop

pa na CD-e, a danas se mogu

ljudi koji se oblače kao reperi,

glazbe. On se razvio 60-ih

naći i na internetu. Reperi često

odjeća tri broja veća, šilterice ili

godina prošloga stoljeća u SAD-

crpe

knjiga,

bandane (marame) i slušalice na

u.

čitanjem ili pisanjem poezije,

glavi, lanci oko vrata, niske

afroameričke zajednice koji su

gledanja

drugih

tenisice ili timberlandice. Moji

živjeli u predgrađima američkih

gledanja

dokumentaraca

Siromašni

pripadnici

inspiraciju

iz

zvijezda, o

vršnjaci

nose

takvu

odjeću,

gradova smišljali su po

hodaju u stilu ritma, govore kao

dvije rečenice u kojima se

reperi. Često se znaju tako

zadnja riječ rimuje da

oblačiti, a da ni ne slušaju rap,

ubiju dosadu ili da se

nego vole stil odijevanja.

nekako zabave u teškim

Neki od najpoznatijih stranih

uvjetima. Kasnije su te

repera

rečenice bile prenesene na

B.I.G., a neke od poznatih

pa su često na ulicama sa

stranih rap grupa su: N.W.A.,

uz

D12, Bad meets Evil, Wu Tang

pratnju bubnjeva i jazz

Clan,

instrumentala ili beatboxa (sposobnost instrumentala problemima

pomoću gladnih,

G-unit,

Run

DMC.

Najpoznatiji hrvatski reperi su:

stvaranja Lucija Mijić, 2. a

usta) „repali“. Govorili su o

Shakur,

Snoop Dogg, Eazy E, Notorious

htjeli uglazbiti te stihove tekstovima

Tupac

Eminem, Ice Cube, 50 Cent,

papir. Afroamerikanci su

svojim

su:

o

uspješnim reperima. Često se

korumpiranosti vlade, o rasizmu

natječu

u

freestyle

bitkama.

kojeg je policija vršila nad njima.

Finalisti tako često dobivaju

Kasnije su to uglazbili i snimili

ugovore od raznih izdavačkih

na ploče, a još kasnije na kasete,

kuća. Često se na ulici mogu naći

Fil Tilen, Ante Cash, General

Woo, Target, Stoka, Bizzo, Baby Dooks, Shorty, a neke od naših najpoznatijih rap grupa su: Tram 11, Bolesna braća, Dječaci, High 5. Stjepan Garić, 8. d

CHEERLEADING Akrobatsko navijački ples Najopasniji dio ovog sporta su vratolomije koje su sastavni dio svake koreografije.

Za sada smo bile na jednim državnom prvenstvu Hrvatske u CHEER i POM PON plesu koje se održalo u Čakovcu 9. svibnja

2015. godine i osvojile brončanu medalju u kadetskoj kategoriji. I ove godine se održava državno prvenstvo u Sloveniji 8. svibnja 2016. godine, a osim u različitim

D

prvenstvima nastupale smo i na obra

koncentracija

uigranost

cijelog

i tima

zabavom, iako ga je prošle godine

mnogim

Međunarodni

košarkaškim

najvažniji su za svaki nastup. Na

proglasio

natjecanjima

Cheerleadersice

sudci

ocjenjuju,

olimpijski

tj.

odbor

utakmicama.

i Iza

sportom.

usklađene koreografije od četiri

navijačice

minute stoji mnogo uloženog

akrobatiku, dizanja i skokove.

postoje i u našoj školi, nose ime

Ozljede su neizbježne. Unatoč

Zagice, a klub se zove MA&KO.

napornim treninzima i uspjesima

Grupa

mnogi ovaj sport smatraju samo

početkom prošle školske godine.

Zagice

odbojkaškim

osnovana

truda i treninga.

je

Karla Kobaš, 6. d

Aktivnostima do zdravog i kvalitetnog života Sport nije samo put do zdravog ili kvalitetnog života nego i do lijepog fizičkog izgleda.

B

aveći se sportom, razvijamo suradnju, upornost,

za kvalitetan život. Danas postoje različite rekreativne i

disciplinu, koncentraciju i mnoge druge važne

sportske aktivnosti. Najmanje što možete učiniti za

ljudske vrijednosti. Ako trenirate, a ne jedete dovoljno,

zdraviji život su šetnje, ako se ne volite baviti sportom.

možete jako smršavjeti. Mnogi mladi danas često

Također možete trčati u prirodi, igrati nogomet ili druge

zanemaruju tu činjenicu pa najviše vremena provode uz

sportove s loptom, voziti bicikl, rolati se, plivati ili skijati

računala. Premalo se kreću pa su tromi, nepravilno se drže

u zimskom dijelu godine. Velika prednost kod bavljenja

i ponekad skupljaju suvišne kilograme koji često nisu

sportom je „skidanje“ kilograma koje muči skoro svakog

estetski nego zdravstveni problem.

čovjeka. To je najbolji način na koji možete potrošiti

kalorije i učinkovitiji od svakakvih dijeta jer se organizam

Tomislav Ljeljak, 7. e

K

treba kretati, a ne izgladnjivati. Dakle, sport i aktivnosti

rećete li se dovoljno? Sportska je aktivnost ima

jako su važni za zdrav i kvalitetan život.

važnu ulogu na putu do zdravijeg i kvalitetnijeg

Antonio Mavračić, 7. e

života. Samo nekoliko minuta šetnje dnevno dovoljno je 61

Svijet mladih

NA ŽIVOTNOM RASKRIŽJU

Srednja škola. Prije bih se jako veselila kada bih

je „prošlo“ Zdravstveno učilište, smjer laborant.

čula te dvije riječi. Znate ono, odlazimo iz

Puno ljudi ne podnosi krv, a ja ju obožavam pa

osnovne, novi ljudi, javni prijevoz, ali sada, kad

mislim da mi je to zanimanje iz snova. Naravno,

mi netko spomene srednju školu, osjećam se

za sve treba imati dobre ocjene. Iskreno mislim da

nelagodno.

sam jako popustila ove godine, ali samo mislim i

Svako jutro se probudim s novom idejom. Evo

ništa ne poduzimam. Ljuta sam na sebe isto koliko

jučer mi je na pamet pala III. Gimnazija, poznatija kao „Kušlanova“. Mojoj mami bi se to jako svidjelo, ali mene sve vuče prema strukovnoj školi, i onda eto svađe. „Razmišljaš li ti o svojoj

i mama. Mislim da mi je već puna kapa i škole i svega, a još traje prvo polugodište. Lako je razmišljati o srednjoj i ocjenama, no treba se primiti posla. Neće se škola upisati u nas, nego mi

budućnosti?“ ili „Jesi li ti normalna?“ ili „Želiš li

u nju, teško je preći s riječi na djela.

završiti kao ja, ljubica, znaš da ti želim sve

I tako se ja pišući ovu zadaću zbunjujem, nadam

najbolje?“. Sve ja to dobro znam, ali nisu sve

se da nisam zbunila i Vas jer teško je pohvatati

strukove trogodišnje škole bezvezne. Ponekad mi

brige jedne četrnaestogodišnjakinje.

se čini kao da pričam sa zidom, tj. često mi se čini kao da pričam sa zidom. No, da se vratim na temu, danas dok sam doručkovala, kroz glavu mi

Franka Križanec, 8. d

63