Retko 2015

List Osnovne škole Retkovec 2014./2015.

Comenius

RETKO

ez b la o a c i Šk an r g Korak dalje

Jedinstvo različitosti Znanjem do zvijezda Kroz prozore monitora

PUSTOLOVNOST NA DJELU

RETKO Impressum List učenika

Uvodnik

Osnovne škole Retkovec

Ako ste propustili najvažnije događaje u

o Internetu, njegove prednosti i mane.

Svibanj, 2015.

našoj školi i ove godine školski novinari su se pobrinuli da vas podsjete na te važne trenutke za sve nas.

U razgovorom s profesoricom Juditom Rey

Školska godina 2014./2015.

Nakladnik OŠ Retkovec Zagreb, Aleja javora 2 Uredništvo Ella Sejdić, Lea Leko, Stela Tonner, Dinko Jurin, Novinarska skupina Ella Sejdić, Marija Ljeljak, Kristina Petranović, Lea Leko, Paula Stipetić, Ana

Koliko su nastava i aktivnosti izvan nje kreativne, zanimljive i korisne pročitajte u našoj drugoj rubrici koja može biti poticajna da se i sami odvažite upustiti u neku sličnu avanturu.

Zakoračite li jedan „Korak dalje“ saznat čete koje se sve bogatstvo skriva u Osnovnoj školi Retkovec. Ako već niste uključeni u neku od ovih aktivnosti nadamo se da će vam ove stranice biti poticajne da se sljedeće školske godine pridružite jednoj od njih.

Ema Dugonjić, Sofija Pudić, Stela Tonner, Dinko Jurin,

Da smo škola bez granica uvjerite se i sami čitajući o posjetu naših kolega iz Francuske koji su nas posjetili u travnju.

Maks Vincek, Lana Pintarić,

Svakako ne propustite dio u kojem vam

Maja Vrljić i suradnici

donosimo korisne i poučne informacije

Glasnović, Marta Berišić,

Naslovna stranica Novinarska skupina Fotografije Novinarska skupina i suradnici Lektorice Tina Geto i Lana Vujec Grafička obrada Slavica Knezović, prof.

Školski novinari Školski novinari smo mi i donosimo vam vijesti dok nabrojite do tri.

Mi radimo naš školski list, a ako nam želite pomoći trebaju vam mašta, olovka i kist. Želiš li, možeš nam biti prijatelj i ti.

Ella Sejdić, 5. b 2

Hudiček saznali smo koliko je njezin život pustolovan i dala nam je mnogo korisnih savjeta koje ćemo svako iskoristiti.

Predstavljamo vam naše nove djelatnice iako vjerujem da ih već dobro znate.

Izdvojili smo i one najuspješnije i saznali kakav je osjećaj plasirati se na najvišu razinu natjecanja u državi.

Likovni i literarni radovi će vas zasigurno oduševiti.

Ali nemojte se previše zamarati time jer slijedi zabavna stranica. Uživajte!

Sadržaj Ako ste propustili… 4 Humanitarna akcija Ne zaboravimo Čitanje na glas

Kreativnost na djelu 8 Vrijedne ručice Prirodna kozmetika

Naši mališani 12 Sljeme Škola u prirodi Posjet Hrvatskom saboru

Jedinstvo u različitosti 17 Terenska nastava Natječaj fotografije

Korak dalje 19 Izvannastavne aktivnosti

2. a

Škola bez granica 32 Comenius

Kroz prozore monitora 36 Internet

Pustolovnost na djelu 38 Judita Rey Hudiček Pripravnice

Znanjem do zvijezda 42 Likovno - literarni kutak 46 Zabavna stranica 56

Zakoračimo u novu pustolovinu...

Laura Ereiz, 7. a

3

AKO STE PROPUSTILI... Čestitamo!

Ove se godine za OŠ Retkovec dogodio jedan izuzetno važan događaj. Riječ je reizboru ravnatelja. Rezultati glasovanja bili su izvrsni. Po peti put na mjesto ravnatelja izabran je gospodin Jako Šuker univ. spec. oecoing, uz opću podršku čitavog kolektiva OŠ Retkovec i predstavnika lokalne zajednice. Iako je gospodin Šuker ravnatelj već 17 godina, i ovaj mandat najavljuje nove projekte. Ovom prilikom zahvaljujemo našem ravnatelju u ime sve djece ove škole što je u suradnji s lokalnom zajednicom obnovio sportsko igralište.

Novinarska skupina ODBAČENOM

Humanitarna akcija "Djeca za 5"

IGRAČKOM POMAŽEMO BOLESNOJ DJECI

U studenom ove školske godine naša je škola sudjelovala u akciji prikupljanja igračaka. Prikupljene igračke donirane su Centru za edukaciju, savjetovanje i humanitarno djelovanje, Krugovi, koji je ovu akciju i pokrenuo. Prikupljene igračke su se prodavale subotom i nedjeljom na tržnici Utrine, a novac prikupljen od kupnje igračaka doniran je djeci oboljeloj od malignih bolesti.

Novinarska skupina

Kao i svake godine pa tako i ove jesen je stigla u šarenom ruhu, plodna i prepuna darova. Pozvala nas je da i ove godine obilježimo Dan kruha u našoj školi kojim smo se zahvalili dragom Bogu Stvoritelju za kruh naš svagdanji i plodove Zemlje. Učenici i naše vrijedne učiteljice priredile su nam prigodnu priredbu. Bilo je tu recitacija, pjesme, pa i plesa. Molili smo se i svećenik je blagoslovio kruh i plodove Zemlje koje smo nakon blagoslova blagovali.

Možemo ga pojesti sami, ali najljepše je kada ga podijelimo s drugima. Sretni smo i zahvalni što svaki dan blagujemo kruh.

Ella Sejdić, Emma Hruševar 5. b

4

Zabavna strana matematike

Klokan, a nismo u Australiji "Klokan bez granica" je udruga koja djeluje na međunarodnoj razini. Cilj udruge je promicanje matematike i uklanjanje predrasuda da je matematika samo za pojedince. Glavna joj je z a da ća org ani zi ra nje natjecanja i poticanje mladih da se bave matematikom i izvan škole. Naši vrijedni profesori i učitelji nisu propustili priliku da populariziraju matematiku pa su i ove godine organizirali natjecanje u našoj školi.

Novinarska skupina

Istina je! Postoji i ona zabavna strana matematike. Neki od razreda OŠ Retkovec okupili su se na večeri matematike koja se inače već neko vrijeme organizira u suradnji s Društvom matematičara Republike Hrvatske u mnogim školama diljem Lijepe Naše. Bilo je vrlo zanimljivih i poučnih matematičkih zadataka.

Zahvaljujemo profesorici Danijeli Cvitanović koja je bila inicijator ove aktivnosti, a naravno i svim profesorima matematike, Dragani Bašić, Đuri Đurkescu, Rudolfu Golubiću, učiteljima i drugim djelatnicima škole koji su sudjelovali u pripremi i ostvarivanju ove korisne aktivnosti. Osim učenika bili su prisutni i njihovi roditelji, kojima se večer matematike također svidjela. Nekoliko učenika je objašnjavalo zadatke dok su ih drugi rješavali.

Ako netko nešto nije razumio, imao je priliku sve shvatiti kroz igru. Vjerujte, bilo je odlično!

Dinko Jurin, 5. e

Ne zaboravimo...

Vukovar, grad heroj nalazi se na istoku Hrvatske i pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji. Vukovar je poznat po velikom stradanju tijekom Domovinskog rata koji je počeo 1991. godine. Grad je „pao“ 18. studenoga. Njegovim oslobađanjem završio je četverogodišnji Domovinski rat koji je odnio mnogo žrtava. Poznat je po dvorcu i vodotornju koji su uništeni tijekom Domovinskog rata, a danas se još uvijek obnavlja.

Vodotoranj je izgrađen 1968. godine i visok je 50 metara. Do Domovinskog rata na vrhu tornja je bio restoran iz kojeg se pružao pogled na cijeli Vukovar, Dunav i okolicu.

Uz njega se vežu brojne pjesme, a jedna od njih je „Stoji grad“ koju je napisao Hrvoje Hegedušić 1991. godine. Poznat je i po Vučedolskoj golubici. To je keramička posuda koja potječe iz 3. tisućljeća pr. Kr. Tamne je boje i ukrašena je bijelim ukrasima (mašnicama, ogrlicama i na krilima cik-cak crtama). Jedan je od najpoznatijih simbola grada Vukovara. Pronađena je 1938. godine.

Osnovna škola Retkovec kao i sve druge škole na dan spomena na stradanje Vukovara obilježavaju taj dan prigodnim koncertom i paljenjem svijeća u dvorištu škole. Učenici su u dvorištu škole crvenim lampašima napisali VUKOVAR. Nadam se da i druge škole s toliko poštovanja obilježavaju taj dan.

Marija Ljeljak, 5. c

Ela Šulentić, 3. d

5

PAGE

Čitanje naglas

6

U Mjesecu hrvatske knjige išli smo u knjižnicu Dubrava kako bismo čitali jedni drugima naglas. Svatko je iz knjižnice odabrao jednu knjigu koju je tečno trebao naučiti čitati, i naravno, koja mu se svidjela. Neki su odabrali ljubavne dječje romane, pustolovne, znanstveno-fantastične... U knjižnici je s nama bila još jedna novinarska skupina iz druge škole. I tako, sve je krenulo. Bilo je tu knjiga od „Imaš fejs?“do „Put oko svijeta za 80 dana“. Bilo je tu stvarno odličnih knjiga, kao i čitatelja. Bilo je odlično! Na kraju smo uz čašu Cedevite razgledali veliku knjižnicu. Vidjeli smo stotinu knjiga, za djecu i odrasle, debele i tanke, vesele i tužne.

No kada smo se vratili u našu knjižnicu, vidjeli smo da nigdje nema toliko toga za čitanje i doživljaj kao u našoj knjižnici.

Dinko Jurin, 5. e

Najnagrađivaniji hrvatski dječji pisac Zvonimir Balog Zvonimir Balog poznati je hrvatski književnik. Rođen je 30. svibnja 1932. godine u Svetom Petru Čvrstecu. Autor je velikog broja knjiga za djecu. Njegova su najznačajnija djela za djecu: Nevidljiva Iva, Veseli zemljopis, Zeleni mravi, Okrugla knjiga, Riba na biciklu, Ja magarac, Pusa od krampusa, Bonton 1 i Bonton 2. Djela Zvonimira Baloga su šaljiva. On je najnagrađenijih hrvatski dječji pisac. Dobitnik je brojnih nagrada poput nagrade Grigor Vitez, Ivana Brlić Mažuranić. Dobio je Goranovu plaketu i povelju Visoka žuta žita. Zvonimir Balog je umro 2. studenog 2014. godine u Zagrebu.

Maks Vincek, 5. e Na prijedlog naše vjeroučiteljice s. Emanuele, likovna grupa ilustrirala je tekst " Josipov dnevnik " autorice s. Viktorije Predragović, Služavke Malog Isusa na temu djetinjstvo njihovog utemeljitelja biskupa Josipa Stadlera. Rad su osmislile učenice bivšeg 3. d, a sada 4. d razreda, Tina Lujić, Anastasia Antea Predovan, Lorena Friganović, Lucija Čular, Marija Jurić, i Tiana Čačić uz mentorstvo učiteljice Karmen Jurčević.

6

Najbolja poruka, ulaznica za ples U petak, 13. veljače bilo je jako zabavno i veselo na glavnom hodniku naše škole.

Naime, u večernjim satima održavao se školski ples za učenike sedmih i osmih razreda. Učenici su pristizali vidno sređeni i spremni za ples. Svaki učenik trebao je donijeti ljubavnu poruku kao ulaznicu. Ipak to je ples uoči Valentinova. Najbolje poruke bile su nagrađene. Smijeh, pjesma i zabava trajali su sve do 21 sat kada je ples završio.

Nije bilo problema s disciplinom i pravilima ponašanja, tako da su odličnim ponašanjem učenici dobili ulaznice i za zabave koje slijede. Veselimo im se!

„Čuvaj me u malom kutku svog srca! Neka ti moje misli ne remete ni jedan trenutak života, a voli me tek toliko da znam da postojim!“

„Što je ljubav? Ljubav ima svoje zakone razvitka, svoje životne dobi baš kao jedan ljudski život. Ona ima svoje radosno proljeće, svoje vruće ljeto i kišnu jesen, koja je za neke topla, svijetla i plodonosna, a za druge hladna, mračna i jalova. To je ljubav, ona spaja i rastavlja, ona nas čini sretnima, tužnima, zbunjenima, blesavima… Izuzetna i unikatna, to je ljubav!“

Advent u Beču Konačno je došla subota koju sam tako dugo čekala, 6. prosinca, dan našeg putovanja u Beč. Krenuli smo vrlo rano . Put je bio dug i pomalo naporan i ja sam jedva čekala da stignemo. Najprije smo se zaustavili pokraj palače Shonbrunn. Palača je okružena prekrasnim vrtovima. Iza palače nalazi se velika fontana koja prikazuje mitološka bića. Nakon toga obišli smo zimsku palaču princa Eugenija koja je poznata po tome što nema zapadno krilo.

Kada smo završili obilazak palače, otišli smo u centar Beča, vidjeli smo mnoge lijepe građevine. Najviše mi se svidjela katedrala i ogromno božićno drvce ispred nje. Cijeli grad bio je ukrašen lampicama.

Posvuda se širio miris medenjaka i kuhanog vina. Uživali smo u šetnji i šarenilu koje nas je okruživalo. Bila je to prava božićna bajka.

Poželjela sam da nikada ne završi. Vratili smo se u Zagreb kasno navečer. Bili smo umorni, ali puni dojmova. Sigurna sam da ću se vratiti u Beč. Želim, opet, barem na jedan dan, doživjeti bajku.

Ivan Miloš, Antonio Matan, 8. a

Iva Tomkić, 8. a

Helena Šola, 5. e 3. b

7

KREATIVNOST NA DJELU Vrijedne ručice

Učenici 3. d razreda ove su godine sudjelovali u projektu „OD OTPADA DO CVIJEĆA “ koji se sadržajem nadovezuje na gradivo iz prirode i društva trećeg razreda, vezano uz gospodarstvo i zaštitu okoliša.

Naime, učenici su sakupljali i prodavali limenke, staklene i plastične boce koje se otkupljuju za reciklažu, a prikupljena novčana sredstava su iskoristili za stvaranje novog proizvoda. Kupljena je zemlja, plastične i keramičke posude za cvijeće. Djeca su od prosinca do travnja presađivali i sadili sadnice afričkih ljubičica, sansilverija, filadendrona i drugog sobnog cvijeća.

Tijekom proteklih mjeseci brižno su njegovali biljke koje namjeravaju prodavati u mjesecu svibnju.

Prikupljena novčana sredstva od prodanog cvijeća darovat će u humanitarne svrhe.

Nada Rusak, učiteljica

8

Kreativan pristup nastavi Koliko je redovna nastava u OŠ Retkovec izvan okvira pokazuju plakati i estetski sadržaji učionice hrvatskoga jezika profesorice Mirelle Bohm koja svojim kreativnim radom kontinuirano podiže razinu estetske svijesti učenika.

Sa svojim je 5. b razredom obilježila Dan kravate. Na taj su dan na nastavu došli s prekrasnim šarenim kravatama, modnim dodatkom hrvatskog podrijetla i podsjetili sve nas na važnost ovoga dana.

Za potrebe Uskrsnog sajma, koji se redovito održava u našoj školi ,profesorica Bohm, zajedno sa svojim učenicima, uložila je izniman trud iz kojega su nastale ove šarene kućice za ptice. Svaka od njih našla je svoga kupca!

Novinarska skupina

Svatko od nas ima ključ koji otključava vrata svijeta priča. Radeći u skupinama učenici su služeći se kartama s različitim motivima otvarali vrata mašti stvarajući svoje bajke.

Kreativnost je Božji dar Uz sudjelovanje u svim događanjima tijekom školske godine karitativnu skupinu je ove godine posebno obradovalo sudjelovanje na izložbi učeničkih radova u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu povodom 25. obljetnice biskupskog imenovanja zagrebačkog kardinala Josipa Bozanića na kojoj je izložen naš brod-barka s čestitkama koju je prof. Zvonimir Šepat ocijenio kao „vrijedan pažnje kao pokušaj oblikovanja u prostoru“, te prezentacija našeg vjeronaučnog rada na Županijskom stručnom vijeću vjeroučitelja u OŠ „Granešina“ gdje su učenice 7. a Martina Šola i Lana Kovačić prezentirale radove u okviru teme „Međupredmetna korelacija u nastavi vjeronauka“. Također smo prigodno u okviru projekta naše škole izrađenim darovima u origami tehnici dočekali naše goste iz Francuske.

Ljiljana Presečki, vjeroučiteljica

9

Radionica prirodnih sapuna Učenici 5. c i 7. a razreda s profesoricom iz georafije Valentinom Mihić sudjelovali su u radionicama izrade prirodne kozmetike. Naravno, tu je bila mentorica Anetta, mama jednog našeg učenika koja radi u tvornici prirodnih sapuna pa smo je zamolili da nam otkrije tajne čarolije svoga posla. Izrađivali smo kozmetiku kao što je balzam za usne,sapun za ruke te piling za tijelo.

Tijekom radionice usvojili smo mnoge korisne i zanimljive vještine, a naravno i zabavili se.

Naučili smo mnoge korisne i zanimljive vještine, a pritom se i zabavili.

IZRADA SAPUNA HLADNIM POSTUPKOM 1. PRIPREMA POTREBNOG MATERIJALA ZA RAD 2. MIJEŠANJE SASTOJAKA I ZAGRIJAVANJE ULJA 3. PRIPREMA natrijeve lužine 4. SASTOJCI: ulja i boje 5. SAPUN U KALUPU

10

U jednoj od radionica izrade prirodne kozmetike radili smo sapune, pilinge i labela. Postupak izrade ovih proizvoda prirodnim načinom vrlo je jednostavan. Evo kako ide.

SAPUN:

PILING:

Sapunsku bazu rastopili smo u mikrovalnoj, ulili u kalupe za muffine, stavili sloj salvete sa božićnim slikama i čekali da se stvrdne. Na to smo dolili drugu otopljenu bazu u koju smo dodali eterično ulje, miris i boju za kolače.

U posudu sa šećerom dodali smo miris limuna, a u drugu posudu sa šećerom miris ružmarina. U jednu sapunsku bazu stavili smo žutu boju za kolače, a u drugu zelenu. Žutu sapunsku bazu dodali smo u smjesu šećera i mirisa limuna, a zelenu sapunsku bazu u smjesu šećera i mirisa ružmarina te dobro promiješali. U različite kalupe smo rukama raspoređivale smjesu šećera i mirisa. Kada smo završili s raspoređivanjem smjese, sve smo prekrili folijom i ostavile da se ohladi.

Bili su različitih oblika, mirisa i boja.

Na zadnjoj smo radionici pakirali naše proizvode. Na svim radionicama nam je bilo jako zanimljivo. Družili smo se i radili zanimljive stvari. Napravili smo sapune, labela i pilinge koji su jako dobro ispali s čime smo bili jako zadovoljni i nadamo se da će biti dobro prihvaćene od njihovih korisnika.

LABELO: Kalupe za labelo smo dezinficirali.

Zagrijavali smo smjesu za labelo, a to su ulje i vosak. U smjesu smo dodali med i miris lubenice. Smjesu labela pažljivo smo stavljali u kalupe, a ostatak ostavili u posebne čaše. Labela smo ostavili da se stvrdnu.

Lucija Glasnović, Anja Martić, 7. a

11

NAŠI MALIŠANI Učenici drugih razreda naše škole u travnju su išli na izvanučioničnu nastavu „Putujemo.“ Posjetili su autobusni kolodvor, željeznički kolodvor i zračnu luku kako bi bolje usvojili sadržaje o prometu.

PRVAŠIĆI Kako vam se sviđa u školi?

Matija: Pa lijepo , jako mi je izvrsno.

Mihael: Meni je isto malo dobro.

Aron: Meni je dobro, ali dosadno mi je.

Vita: Meni je odlično.

Iva: Jako je dobro, zato što svaki dan učimo nešto novo, neko novo slovo i neku novu riječ.

Koji ti je najdraži školski predmet?

Lana: Tjelesni.

Matija: Meni je najdraži predmet…, svi su mu najdraži i jako mi je lijepo u školi.

Mihael: Vjeronauk, onda učimo puno o Bogu.

Je li vam teško u školi?

Matija: Uopće nije, sve znam, sve mogu.

Kako ste zamišljali školu?

Aron: Laganu.

Matija: Pa, klupa za velikim stolom. Zid je veliki kao plafon, vrata su velika kao ova četiri prozora i velika je kao neboder. Želite li nešto reći za kraj?

Mihael: Ne. Iva: Ja bih htjela da idemo u šesti razred.

Matija: Mmmm, želim naučiti sve što postoji na ovom svijetu, ama baš sve.

UČENICI 1. c razreda Kristina Petranović i Paula Stipetić ,5. c 12

Na Sljeme, na Sljeme!

Tak lijepe blage gore, dalke na svetu ni.

Velke i plave kak morje nad gradom kaj šumi.

Na Sljeme, na Sljeme, na Sljeme Noga vre sama beži!

Treći razredi boravili su početkom proljeća u školi u prirodi u Domu Crvenog križa na Medvednici.

Upoznavali smo biljke i životinje Medvednice, snalazili smo se u prostoru, naučili smo štititi i čuvati okoliš, upoznali smo prirodne i kulturne ljepote svog zavičaja. U slobodno vrijeme organizirali smo športska natjecanja, glazbene, scenske i plesne radionice, naučili smo pružiti prvu pomoć, a najvažnije od svega je da smo se zabavljali i družili, ojačali naše samopouzdanje i samostalnost.

13

Fotografirali smo se pred crkvom sv. Jakoba. Posjetili smo rudnik Zrinski. Nakon boravka u prirodi sve je ukusno.

Dobar tek! Naučili smo pružati prvu pomoć, a na Crvenom spustu vidjeli smo naše najbolje skijaše.

Nismo propustili ni večernje zabave koje su ispunjene plesom, pjesmom i zabavom. Naravno imali smo nezaobolazni pidžama party. U spavaonicama kao ptice na granama. Posjetio nas je ravnatelj i učiteljica Mirta. Dobili smo slatkiše! Šminkerice su bile spremne za karaoke. i na kraju dobili smo diplome za prijateljstvo i zajedništvo, svi smo uspješno položili.

ZADATAK: Spoji rečenice i fotografije!

Vraćam se Zagrebe tebi …

Jadranka Šilović, učiteljica

14

Četvrti razredi i ove godine bili su u Novom Vinodolskom u školi u prirodi. Posjetili su mnoga zanimljiva mjesta. U Senju su se popeli na Senjsku kulu. Brodom su išli do Krka, posjetili Vrbnik i vidjeli Baščansku ploču.

4.e

Posjetili smo Tehnički muzej i Botanički vrt Učenici četvrtih razreda u travnju su posjetili Tehnički muzej i Botanički vrt. Tijekom vožnje učiteljica je objašnjavala i postavljala pitanja na koja smo mi odgovarali.

Najviše mi se svidjelo kada smo šetali Botaničkim vrtom i razgledavali biljke. Razgledavanje je bilo poučno i zanimljivo. Nadam se da ćemo imati priliku još jednom sve to vidjeti.

U Tehničkom muzeju smo razgledavali predmete uz vodstvo vodiča. Neki od predmeta koje smo vidjeli su: vatrogasna vozila, stari automobili, tramvaji, avione, padobrane, podmornicu i vlak Samoborček. Vodič nas je vodio kroz stari rudnik i objašnjavao što su rudnici i kako se nekada radilo u rudniku. Bili smo u planetariju i gledali zvijezde. Bilo je kao u stvarnosti! Nakon razgledavanja muzeja pješke smo krenuli u Botanički vrt. Čim smo stigli zamirisali su jorgovani. Tamo smo vidjeli različite biljke iz različitih područja. U jezeru smo vidjeli žabe, kornjače i ribe. Neki su učenici kupili sadnice, poslije toga smo krenuli prema autobusima kojima smo došli pred školu.

Laura Zinka, 4. c

3. b 15

Posjet Hrvatskom saboru Moj razred posjetio je Hrvatski sabor.

Vidjeli smo kipove prijašnjih članova sabora: Josipa Jelačića, Antu Starčevića, Ivana Mažuranića i druge. Na početku obilaska promatrali smo kopiju Baščanske ploče koja je prekrivala cijeli zid. Bili smo u prostoriji koja je bila puna portreta prijašnjih predsjednika Hrvatskog sabora. U istoj prostoriji nalazila se jedna od najvećih slika

u Hrvatskoj koja prikazuje proglašenje ustava 1990. god. Sjedili smo iznad Sabornice. Bilo je zanimljivo gledati mjesto na kojem saborski zastupnici na donose različiti zakoni. Na izlasku smo vidjeli reljef sv. Josipa, zaštitnika Hrvatskog sabora. Vratili smo se u školu puni dojmova.

Ivan Barišić 4. e

Plovili smo na satu likovne kulture...

Tina Lujić, 4. d

Lovro Milišić, 4, d

Tijana Čačić, 4. d

16

Antea Parat, 4. f

JEDINSTVO U RAZLIČITOSTI Sudjelovali smo na natječaju fotografije Neke se naše osmašice vrlo ozbiljno bave umjetničkom fotografijom. Mateja Murgić, Darija Mikina, Helena i Lana Vujec polaznice su ljetnih škola fotografije održanih u Zlarinu. Njihove najbolje fotografije bile su objavljene na zajedničkoj izložbi u organizaciji Zagrebačkog foto kino saveza uz potporu Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport. Biseri, članovi skupinne učenika naše škole, koji se bave medijskom kulturom, sudjelovali su na natječaju fotografije Jedinstvo u različitostima koje je organizirao Fotografski klub OŠ Dr. Ivan Merz. Učenice 8. e razreda Mateja Murgić, Lucija Bijelonjić, Mihaela Gašpar, Ela Marić i Sara Rendulić svojim su lepršavim fotografijama pridobile stručni izbor urednika TV-emisije Puni krug koji ih je uvrstio u uvodnu i odjavnu špicu reportaže o natječaju. Naše su ljubiteljice vizualne umjetnosti zajedno smišljale i kreirale sadržaje neobičnih fotografija na temu Jedinstvo u različitosti, a već s iskusnim okom učenice Matea Murgić, polaznice ljetne fotografske škole, svojim je klikom ovjekovječila šaljive i izražajne fotografske uratke.

Njihov je zajednički trud i rad nagrađen time što je objavljen u emisiji Puni krug. Svaka od nastalih fotografija zračila je srećom i zajedništvom. Namjera je natječaja bila dokazati da smo, bez obzira na različitosti, zapravo slični, što pokazuju i njihove vrlo duhovite fotografije. Je li ovo što sam rekla doista divljenja vrijedno, prosudite i sami.

Antonela Miličević, 8. e

17

Terenska nastava u Velikom Trgovišću UVJERENJE O NOVOM PRIJATELJSTVU Učenici osmih razreda i članovi Debatnog kluba Retkovec sa svojim su razrednicama, profesoricama Zrinkom Katalinić, Kristinom Vujić i profesoricom hrvatskog jezika Maricom Motik ove školske godine proveli projekt Nekad i sad. U okviru toga projekta bavili su se životom svog naselja i svoje škole nekad i sad pri čemu su snimili radijsku emisiju i film. No to nije sve. Svoju školu i svoje naselje, ali i vještine debatiranja predstavili su učenicima i nastavnicima OŠ Veliko Trgovišće koji su im 28. studenoga 2014. priredili nezaboravannm domaćinski doček o kojemu su nam po povratku govorili s velikim oduševljenjem.

Kad smo stigli na odredište, dočekali su nas s lakejima i serviranim zagorskim doručkom. Za stolom se dakako stvaraju najbliskija prijateljstva.

Kad smo se nahranili i zasladili prekrasnim kolačima koje su za nas ispekli roditelji naših novih prijatelja, pozdravom dobrodošlice ravnateljice OŠ Veliko Trgovišće Dijane Petek, počeo je zanimljiv i sadržajan program. Već je na samom početku bilo vrlo zanimljivo. Gospodin Prekrat nam je pokazao Spomen školu Veliko Trgovišće, posvećenu našem prvom predsjedniku Franji Tuđmanu čiji je i on bio učenik. Uslijedile su neponovljive šaljive sportske radionice od trčanja s ometačima, kick boksinga do strijeljanja.

U dvoranama Spomen škole održavale su se

Na kraju nam se učinilo da je vrijeme povratka u Zagreb prebrzo došlo i svi smo ga željeli odgoditi. S puno ljubavi i prekrasnim uspomenama na jedan neponovljivi susret sjećamo se svakog trenutka i neka se pamti snimili smo još jedan film Uvjerenje o prijateljstvu.

Tea Čondić, Mihaela Gašpar i Matea Murgić

18

debatne radionice. Učenici OŠ Retkovec poučavali su debatnim vještinama svoje nove prijatelje iz OŠ Veliko Trgovišće koje su oni, naravno, na kraju pred svima pokazali. Nismo propustili prigodu predstaviti našu školu filmom Nekad i sad koji su za tu prigodu snimili Biseri OŠ Retkovec, a našu radijsku emisiju nažalost nismo stigli čuti jer su učenici putnici bili ograničeni vremenom, no zato smo stigli doživjeti prekrasne svečane trenutke, dodjele priznanja, darova i uvjerenja o sudjelovanju na debatnoj radionici. Svaki je učenik dobio dar rukotvorinu, magnet s aplikacijom, koju je izradila likovno-tehnička skupina područne škole.

KORAK DALJE U odnosu na redovnu nastavu, izvannastavne aktivnosti čine puno slobodniji način školskog djelovanja.

To je dio školske prakse u kojem nema ocjena, a sudjelovanje u izvannastavnoj aktivnosti stvar je slobodnog odabira učenika. Učitelji su ujedno i voditelji izvannastavnih aktivnosti koje se provode u školi. Oni imaju potpunu slobodu odabira aktivnosti i slobodu kreiranja rada u odabranoj aktivnosti. U takvom načinu rada do izražaja dolaze sve učiteljeve kompetencije. Za učenike su one u potpunosti besplatne i organiziraju se u pravilu jedanput tjedno.

likovne, literarne, recitatorske, dramske i ekološke grupe, Prva pomoć, školski zbor, Mjuzikl, Debatni klub, Čitateljski klub, Novinari, Modelari, Forenzičari (CSI Retkovec), Karitativna skupina, Povjesničari, Geolozi, Prijatelji malog Isusa, Esperantisti, Pričoljupci.

Naša je škola jedna od najvećih u državi (pohađa je nešto malo manje od 1000 učenika) pa radimo u dvije smjene. Ponekad je teško pronaći prostor za održavanje izvannastavnih aktivnosti. Osim navedenih aktivnosti učenici su uključeni i brojne aktivnosti izvan škole. Njih organiziraju različite institucije, klubovi ili Izvannastavne aktivnost se u osnovnoj školi mogu udruge i plaćaju ih roditelji učenika. ostvarivati iz svih odgojno-obrazovnih područja. Mi se Katarina Skupnjak, pedagoginja u našoj školi možemo pohvaliti mnoštvom izvannastavnih aktivnosti koje su ponuđene učenicima. To su, npr. Medijska kultura, Sportska grupa,

Forenzičari Nezaobilazno ime Osnovne škole Retkovec, Marijan Varga, već 32 godine, učitelj savjetnik, jedna je od onih osoba koju ne možemo ne voljeti. On je uz pomoć svojega stručnoga suradnika Zdenka Minduma i Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ 2009. godine osnovao jedinstvenu aktivnost te vrste u Republici Hrvatskoj - CSI Retkovec.

Kroz svoj se rad pokazao kao kvalitetan i uzoran primjer mladima te se kroz svoju nastavu ne obazire samo na činjenice, formule i čistu teoriju, već se trudi sa što više pokusa i primjera iz svakodnevnog života objasniti učenicima gradivo. Kroz dvije godine druženja, učenici u njemu prepoznaju prijatelja i osobu kojoj se mogu obratiti. Za uzvrat od učenika traži marljivost, disciplinu i kreativnost pri razmišljanju, pa ćete se tako nerijetko dovesti u situaciju da samo odjednom, na početku sata, začujete pitanje : „O čemu bih ja danas mogao pričati?“ Uistinu jedinstven i neobičan pristup.

Pokazuje veliko razumijevanje ukoliko netko ne shvaća gradivo te, ako je potrebno, zaustavit će plan i program i posvetiti sat ponavljanju i razjašnjavanju spomenutih problema.

19

Osoba kao što je profesor ne prolazi bez zaslužene nagrade pa je tako Marijan Varga 2013. godine osvojio godišnju nagradu Ivan Filipović.

Svrha i cilj ove aktivnosti je da se kod učenika razvije svijest o spoznaji dobroga i lošega. Kako je sredstava nedovoljno za velik broj zainteresiranih, potrebno je ispuniti određene uvjete za „upis“. Prvenstveno morate biti učenik sedmog ili osmog razreda. U CSI Retkovec upisuju se najčešće odlikaši, ali i učenici koji to žele postati. Jedan od skrivenih ciljeva i svrha ove aktivnosti jest to da se ovo može smatrati svojevrsnom nagradom za učenike koji se trude na satu i žele postići sto bolje rezultate. Jesu li učenici zadovoljni svojom nagradom možemo lagano saznati iz njihovih izjava i dojmova. Svi su oduševljeni i smatraju da je upravo ovakva stvar vrijedna spomena. To su prepoznale i neke novinarske kuće i zato su Osnovnu školu Retkovec više puta posjećivali razni snimatelji, novinari i fotografi. Važno je naglasiti da se prilikom rada koriste isključivo profesionalnim i stručnim policijskim i forenzičkim pomagalima te sami smišljaju zločine koje međusobno trebaju razotkriti. Tako uče da je timski rad bitan, ali i da se zločin ne isplati. Osim što vodi ovu neobičnu izvannastavnu aktivnost, Marijan Varga, kao učitelj savjetnik polučuje uspjehe i u nastavi. Ključna je ta riječ polučiti, koja se zajedno s riječima izlučiti i razlučiti danas koristi, no ne i korijen tih riječi, a to je lučba. Lučba je zastrajeli izraz za kemiju koji se koristio krajem 19. stoljeća, no Lučba je i ime udžbenika za sedme i osme razrede kojem je, između ostalih, suautor Marijan Varga.

„Sviđa nam se forenzika jer jezabavna i poučna. Učimo o uzimanju otisaka prstiju, uzimanju papilarnih linija, no nije to sve. Učimo i teoretski dio o Ivanu Vučetiću, vatrenom oružju, otiscima prstiju itd. “

Thomas Schmitbauer, 8. d

20

Novinarska skupina Na općoj razini škole s ciljevima razvijanja medijske pismenosti i općenito - informiranja djeluje i novinarska družina koja objavljuje školski list u elektroničkom obliku i pritom objedinjuje sva najvažnija događanja i aktualnosti u školi tijekom godine. Cilj ove aktivnosti je upoznati učenike s temeljnim novinarskim pojmovima i žanrovima, razviti kod djece izražajne i komunikacijske vještine, promoviranje škole i njenih aktivnosti, upoznavanje procesa nastanka školskog lista i na koncu njegova izrada. Novinarska grupa namijenjena je učenicima viših razreda koji pokazuju interes za spomenuto područje. Sat se sastoji od teorijskih predavanja, prikupljanje materijala i pisanje članaka za školski list, fotografiranja, istraživačkog novinarstva i sl. Program se planira i ostvaruje u suradnji s učiteljima.

U tekstu koji slijedi dobili smo korisne savjete od novinarke Ivane Sučić, koja je ujedno i naša bivša učenica.

Ako vam je zanimljivo biti školski novinar ne odustajte.

Budite ustrajni i uporni da bi vam krajnji proizvod, u vašem slučaju školski list, bio dobar.

Vjerujte u sebe.

Uvijek imajte otvorene oči. U vašoj se školi i zajednici svaki dan nešto događa. U svemu možete pronaći priču.

Kako se postaje novinar?

Trebao bi biti jedan obrazovan čovjek. Ja sam završila novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti.

Mislim da je visoko obrazovanje prva karika koju bi morali formalno zadovoljiti ne samo reda radi, nego smatram da je obrazovanje novinaru zbilja potrebno. A druga stvar kako se postaje novinar je praksom, odnosno učeći iz dana u dan. Ne možete završiti fakultet, doći u redakciju i reći ja bi htio biti novinar. Tijekom cijelog školovanja trebate tražiti putove kako biti novinar, bilo u sklopu onoga što vam fakultet nudi ili izvan fakulteta.

21

Kontinuirani rad na sebi i kontinuirano učenje. Nije nužno da novinar završi novinarstvo jer kod mene u redakciji ima kolega koji su diplomirali biologiju, filozofiju, pravo itd. Oni rade emisije vezane za pojedina područja.

U školi i na fakultetu bavila sam se debatom i to me još više približilo obrazovnom sustavu i tu sam se profilirala. Morate raditi na sebi i biti što sigurniji u sebe, netko će pohvaliti vaš trud, a netko kritizirati.

Javnost će uvijek biti kritična.

Koje sve kvalitete treba imati dobar novinar?

Prvo bih rekla da treba biti odgovoran, podrazumijeva se da bude znatiželjan, jako dobro informiran, obrazovan, etičan (skup vrijednosti koje se uče od roditelja i kroz cijeli život), snalažljiv, spretan, objektivan i kritičan. U informativnim emisijama prvenstveno pruža Informaciju, a ne iznosi svoje mišljenje. Dobar novinar donosi istinitu informaciju o jednoj i o drugoj strani. Tijekom školovanja puno se uči o novinarskoj etici. Za primjer mogu navesti zaštitu privatnosti djece u medijima. Puno puta mediji izlažu dijete situaciji kojoj ne bi smjeli.

Izlaganje maloljetnika nepotrebnim situacijama zove se neetičnost.

Možete li nama novinarima početnicima dati neke korisne savjete?

Ako vam je zanimljivo biti školski novinar, ne odustajte. Budite ustrajni i uporni da bi vam krajnji proizvod, u vašem slučaju školski list, bio dobar.

Vjerujte u sebe. Uvijek imajte otvorene oči. U vašoj se školi i zajednici svaki dan nešto događa. U svemu možete pronaći priču. Uvijek oko sebe promatrajte, nemojte se strogo držati okvira. Postoje pravila koja morate poštovati da biste zadovoljili formu jednog školskog lista. Budite entuzijastični, radite timski i promatrajte svijet oko sebe. Ne bojte se predložiti neku temu, nemojte misliti da je nešto glupo i hoće li se nekome svidjeti. Budite samouvjereni. Svaka dodatna aktivnost, ona izvan redovnog školovanja je dobra za vas i budite zahvalni da vam je pružena mogućnost da se ovim bavite jer će vam u budućnosti

Je li vaš posao zabavan?.

Da. Zabavan je jer mi vi svaki tjedan odredite neku temu, ono čime ću se baviti. Najzabavnije je odlazak na teren.

Puno idem po školama, snimam učenike i profesore, projekte koji rade i pogotovo mi je zanimljiv susret s djecom i mladima, zato što je svatko od vas drugačiji, poseban i uvijek naučim nešto novo.

Zabavno je kada smišljam plan za svaku emisiju koji je prepun izazova i prepreka.

Svaka emisija puštena u eter ima svoju bogatu povijest.

Kako ste se odlučili posvetiti promicanju obrazovanja?

Učeći debatu upoznala sam i obrazovni sustav, koordinirala sam Hrvatsko debatno društvo, natjecanja po školama i kampove. Kada se na fakultetu birala praksa, svi su htjeli informativni, sportski ili glazbeni program. To su tri najpopularnija programa. Ja sam se tada odlučila za praksu u dječjem i obrazovnom programu, zato što sam htjela vidjeti kako se radi u redakcijama koje ne pružaju kratke informacije, nego koje odlaze na teren, rade s djecom i profesorima i tako im pružaju veću mogućnost da promoviraju ono što rade. Tada se osjećam da konačni proizvod više vrijedi i da se stvari mijenjaju na bolje. Ne dobije se samo informacija nego se tema obradi u cijelosti.

Znamo da ste veliki zagovornik uvođenja medijske pismenosti u obrazovni sustav. Možete li nam ukratko reći nešto o tome?

Medijski se opismenjavati trebaju i novinari. Biti medijski pismen znači znati razlikovati kvalitetnu vijest od nekvalitetne vijesti. Vidim da ste vi školski novinari medijski pismeni zato što smatrate da se o Severini prečesto govori u medijima, a o dječjem stvaralaštvu premalo. Na dobrom ste putu. Znati prepoznati dobru vijest u moru informacija s kojima smo svakodnevno bombardirani znači biti medijski pismen.

Kada se odgoji generacija mladih ljudi koja će zahtijevati kvalitetne vijesti, tada će i novinari drugačije pisati. Smatram da je važno naučiti što je to dobra vijest jer mediji su svakodnevno prisutni u našem životu.

22

Novinarska skupina

Step by step Step je došao iz Irske oko 400. godine. Smatra se zapravo da potječe od robova koji su svirali na bubnjevima,a kad su im oduzeti bubnjevi, onda su stvarali ritam lupajući dlanovima od tijelo i nogama u pod.

Musical Musical je zabavna glazbena aktivnost u kojoj sudjeluje velik broj petih, šestih i sedmih razreda.

Ova izvannastavna aktivnost je zabavnog karaktera s glazbenim i plesnim točkama. Svi mi rado sudjelujemo u ovom programu plesa i pjesme. Ponekad sami biramo pjesme, a ako se ne možemo dogovoriti, pomaže nam profesorica Zorić, koja je ujedno i voditeljica ove aktivnosti.

Jako se zabavljamo i veselimo svakom novom susretu. Glazbene točke uglavnom nose obilježja zabavne glazbe. Često i sami sudjelujemo u osmišljanju koreografije. Svaka nova pjesma nosi i nove izazove sa sobom.

Step by step je izvanškolska aktivnost koja je izuzetno popularna u našim školama, pa tako i naša škola nije iznimka. Točke skupine step plesača neizostavne su prilikom svakog važnog događaja u našoj školi. Skupina ide na razna natjecanja i kupove. Postoje i neke kategorije, a neke od njih su dječji ansambl, juniori, super juniori, seniori, super seniori i za odrasle žene pod nazivom Step mame.

Neki od poznatih plesača stepa su Bill Bojangles Ribinson, Ferd Astarier, Paul Drapera, Gene Kelya. Najpoznatija profesionalna plesna step grupa zove se LOARD OF THE DANCE. Njihovu grupu vodi Michael Flatley, a grupa postoji od 1966.godine.

Stela Tonner, 5. d

Maja Vrljić, 5. e

Pozivamo i ostale učenike da se pridruže ovom veselom programu pjesme i plesa!

23

Medijska kultura U okviru nastave materinskog jezika obvezatnih je i osam sati godišnje izvođenje programa nastave medijske kulture. To često ne zadovoljava veliki interes učenika. Zato se u nekim školama kao izvannastavna aktivnost osnivaju medijske (filmske) skupine. U ovoj se skupini učenicima omogućuju svladavanje praktičnih znanja od snimanja filmova, montaže, izrade plakata do promidžbenih poruka.

Povremeno pripremaju male filmske projekcije i sudjeluju na filmskim smotrama u organizaciji Filmskog saveza Republike Hrvatske ili Agencije za odgoj i obrazovanje.

Naša medijska skupina radi u manjim podskupinama, paralelno, više različitih projekata, a to se pokazalo kao prednost jer omogućuje istovremeno nastajanje većeg broja video uradaka.

Novinarska skupina

Dramska skupina Već dugi niz godina u našoj školi djeluje dramska skupina u koju su uključeni učenici od 1. do 4. razreda. Rad se odvija tijekom školske godine, jedan sat tjedno, a sastoji se od upoznavanja i svladavanja osnovnih pravila scenskog ponašanja, scenskih improvizacija, vježbi glasa i govora, glume i recitiranja. Cilj rada grupe je razvijanje društvenih sposobnosti i vještina, kreativnosti, jačanju samopouzdanja i sigurnosti u javnom nastupu.

U dramsku grupu su se uključivali učenici koji su programu koji se odvijao prvog dana nastavne godine za „ prvašiće“. Svoj udio dali su i u izrazili želju za takav oblik rada i druženja, bez obzira na školski uspjeh ili posebnu nadarenost. predstavi povodom Dana zahvalnosti za plodove Ono što djecu privuče i što je njima krajnji cilj, je zemlje, priredili su kratki program za Dan svetog nastup na školskim priredbama.Ove školske Nikole i sudjelovali su u božićnoj priredbi. godine dramska grupa je sudjelovala u prigodnom 24

Nadica Rusak, učiteljica

Debatni klub Osnovne škole Retkovec I ove školske godine članovi Debatnog kluba Osnovne škole Retkovec marljivo su raspravljali o različitim temama. Na svojim su redovitim sastancima petkom pronalazili argumente i odgovore na mnoga aktualna pitanja. Ujedno su stariji članovi poučavali mlađe debatnim tehnikama i metodama, uvodeći ih tako u zanimljivi svijet

obvezatno, treba li uvesti uniforme u škole, trebaju li učenička vijeća sudjelovati u donošenju pedagoških mjera, zadovoljava li školski sustav potrebe suvremenog učenika i još mnoge druge.

pronalaska argumenata za i protiv.

Debatiralo se o različitim dvojbama, a neke od najzanimljivijih su: treba li cijepljenje biti

Razgovarali smo s jednom od naših najboljih debatantica, prošlogodišnjom prvakinjom, učenicom koja je samo ove školske godine sudjelovala na gotovo svim školskim natjecanjima te koja se uspjela plasirati na mnoga županijska i državna natjecanja – Elizabetom Gegić. Elizabeta je učenica 8. d razreda, prava odlikašica, ali i djevojka vedrog duha željnog znanja.

25

Koji su ti najdraži predmeti u školi?

Ne mislim da imam predmet koji smatram najdražim, ali sam način rada na nastavi najzanimljiviji mi je na satima biologije i hrvatskog jezika. Teme su zanimljive i omogućuju različite načine obrađivanja pojedinih lekcija, npr. kroz rad u skupinama ili uz učeničke projekte.

Kako se pripremaš za natjecanja?

Priprema najviše ovisi o samoj vrsti natjecanja.

Smotre su specifične i kod njih je neophodan rad s mentorom. Što se tiče natjecanja u znanju, tu je najvažniji kontinuirani rad. Ukoliko od početka godine redovito savladavate gradivo, školsko natjecanje ne bi trebalo biti problem. Za županijsku i državnu razinu najsigurnija je metoda rješavanje starih testova s natjecanja, no mislim da razdoblje prije natjecanja nije toliko ključno, već samo razumijevanje cjelokupnog gradiva.

Na koliko si natjecanja sudjelovala ove školske godine?

Ako ubrajamo i školska natjecanja bilo ih je osam, no na županijskoj razini sudjelovala sam iz šest različitih kategorija (debata, informatika, kemija, biologija, istraživački rad iz biologije i fizika). Na državnoj razini sudjelovala sam na natjecanju iz biologije i fizike te u istraživačkom radu iz biologije.

Koliko dnevno odvajaš vremena za učenje?

Za mene je učenje ekvivalentno rješavanju domaće zadaće, a sama količina iste, naravno, uvijek može varirati. Mislim da u zadaću nikad nisam rješavala dulje od sat vremena, najčešće je to tridesetak minuta ili manje, a za pripreme za natjecanja uglavnom koristim vikend. Pohađanje dodatne nastave i različitih izvanškolskih aktivnosti zna trajati i po nekoliko sati dnevno, ali to je uglavnom druženje s prijateljima (kao, npr. debata ili RADDAR radionice).

Na koliko si natjecanja sudjelovala ukupno?

Prijašnjih godina nisam natjecanju tako da prisustvovala državnom županijskom natjecanju iz dakle, bilo deset.

bila toliko aktivna u sam prošle godine natjecanju u debati i biologije. Ukupno ih je,

Iz kojih si predmeta i aktivnosti, prema svom mišljenju, postigla najbolje rezultate tijekom svojeg školovanja?

Kako provodiš slobodno vrijeme (ukoliko ga imaš)?

Naravno da imam slobodnog vremena.

Općeprihvaćena tvrdnja da učenici koji se natječu nemaju vremena ni za što ili da svoje slobodno vrijeme provode drugačije od svojih vršnjaka, daleko je od istine. Dobrom organizacijom nađe se vremena i za Fejs, televiziju, izlaske, pokoju dobru knjigu i sl. Manjak vremena problem je jedino u ožujku, kada se zaredaju županijska natjecanja pa je prioritet priprema za iste i nadoknađivanje propuštenog gradiva s nastave.

No, to traje svega tjedan ili dva.

Mislim da na početku moram istaknuti debatu. Čak i kada zanemarimo natjecanja, rezultati nakon pohađanja te izvannastavne aktivnosti u mnogome su mi pomogli. Razvila sam retoričke vještine i kritički stav te naučila kako voditi zrelu i argumentiranu raspravu, a te su mi sposobnosti kasnije koristile u svim ostalim natjecanjima.

Također, smotra iz biologije za mene je bilo najzahtjevnije natjecanje, ali zbog toga su i rezultati postignuti na državnom natjecanju bili važniji.

Svako je natjecanje iziskivalo trud i rad i zadovoljna sam svime postignutim, no ipak mislim da sam biologijom i debatom najviše „profitirala“ u smislu stjecanja novih znanja i vještina, a to se očitovalo i rezultatima natjecanja.

Što smatraš životu?

najvećim

bogatstvom

u

Zanimljivo pitanje, no bojim se da ovdje nemam osobito originalan odgovor. Obitelj i prijatelje trenutno smatram najvažnijima i mislim da bez njih ništa drugo ne bi bilo ostvarivo.

Matea Skenderija, 7. b

26

Što bi poručila učenicima?

Možda ono što sam i sama kroz natjecanja shvatila, a to je da je neophodno razvijati radne navike i truditi se steći što više znanja i vještina, jer je to jedino za što smo sigurni da će nam u budućnosti uistinu koristiti. Što bi poručila svojim učiteljima?

Ne znam što bih mogla poručiti učiteljima, osim možda riječi zahvale. Koliko god da njihov posao ponekad bio težak, istovremeno je i iznimno plemenit i važan za naše društvo. Prečesto se nama, učenicima, događa da to zaboravimo. Što misliš o obrazovnom sustavu u Hrvatskoj?

Mislim da je najveći problem što sama država ne cijeni prosvjetne radnike. Premalo se sredstava izdvaja za uređenje obrazovnih ustanova, a s reformama u obrazovanju, malo je reći, da kasnimo. Veliki nedostatak samog programa je to što se više cijeni teorijsko znanje nego praktična primjena, a primjer za to su natjecanja u znanju koja su daleko popularnija od AZOO-vih smotri. Unatoč tome, još uvijek imamo kvalitetne profesore, uglavnom vrijedne učenike te izvrsne pojedince koji nas predstavljaju na različitim međunarodnim natjecanjima i nižu uspjehe. Zasad situacija nije toliko kritična, no upitno je koliko dugo će ovakav sustav funkcionirati.

Kamo ćeš nakon osnovne škole i koji su ti planovi za budućnost?

Najvjerojatnije ću upisati XV. gimnaziju. Trenutno se ne planiram ponovo natjecati, no to se do sljedeće godine možda i promijeni. Što se tiče kasnijih planova za budućnost, nadam se studiju na PMF-u.

Razgovor vodio: Matej Puček, 6. e

Našoj Elizabeti čestitamo i zahvaljujemo na razgovoru. Želimo joj ostvarenje njenih planova te još puno školskog i životnog uspjeha.

27

Pričoljupci Mi smo Pričoljupci. Sastajemo se jednom tjedno.

Ova grupa okuplja učenike zainteresirane za pisanu riječ, a i produbljuje nastavne sadržaje predmeta Hrvatski jezik, posebno iz područja književnosti.

U prvom smo razredu priče većinom čitali, prepričavali, oslikavali, ali najviše smo uživali u njihovom doživljaju. Sada se, u drugom razredu, bavimo i dramatizacijom, izrađivanjem slikovnica, crtanjem stripova, čak pomalo i osmišljavamo svoje priče. Time razvijamo maštu, bogatimo rječnik te se uvodimo u čaroban svijet književnosti, na zanimljiv način.

Gordana Fašnik, učiteljica

Učenici 4. d odabrali su likovnu grupu kao izvannastavnu aktivnost. Polaze jednom tjedno po jedan sat. Na susretima upoznajemo hrvatske i svjetske umjetnike i preko njihovih djela ulazimo u problematiku likovnosti. Koristimo različita likovna sredstva: akvarel, kolaž, temperu, pastelu, ugljen. Volimo kombinirati različite tehnike.

Likovna skupina

Često kroz likovni rad obilježavamo određene blagdane; povezujemo ih s gradivom iz Hrvatskog jezika, Prirode i društva ili Glazbene kulture. U suradnji s crkvom ilustrirali smo slikovnicu.

Sudjelujemo na likovnim natječajima u Hrvatskoj i Europi. Na kraju školske godine organiziramo izložbu radova.

Karmen Jurčević, učiteljica

28

Tina Lujić, 4. d

29

Eko grupa – okoliš kakav želimo SAČUVAJMO POTOMKE

ZEMLJU

ZA

NAŠE

Što bismo im mogli darovati?

1. zelene pašnjake

Mi živimo na Zemlji. Ona je naš dom. Zato ju moramo čuvati, a ne zagađivati. Ako je sada zagađena, kako će onda na njoj živjeti ljudi za 100 godina? Odgovor je jednostavan - u užasnim uvjetima. Ne želimo da naši potomci tako žive. Zašto oni ne bi naslijedili nešto od nas?

2. plodna žitna polja 3. morski greben 4. carstvo životinja...

Jednom riječju: bogatu budućnost.

Problem je kako ljude usmjeriti na taj put. Postoje mnoge akcije i udruge, ali još uvijek postoje ljudi koji nisu svjesni svega toga. Oni samo misle na sebe, a ne na tuđu budućnost. Mi želimo sačuvati sva blaga ovog planeta i darovati ih potomcima.

Neka oni žive bolje od nas!

Karla Tome, 4. a

Mali ekolozi znaju da je važno odvajati otpad, a na Eko grupi iskoriste odbačene plastične ambalaže za izradu veselih kutijica za olovke.

Karmenka Hrvoić, učiteljica

30

Produženi boravak U našoj školi u boravak su uključeni učenici prvih i drugih razreda. To su djeca čiji roditelji rade pa je ovaj oblik rada velika pomoć jednima i drugima. Boravak i rad prema takvom obliku organizira se od 12 do 17 sati poslije podne. Za vrijeme trajanja produženog boravka učenici pišu zadaću, vježbaju obrađeno gradivo i primjenjuju naučeno. Također, u satnici učitelja određeno je vrijeme koje uključuje kulturno -umjetničko, sportsko-rekreacijsko, radno-tehničko područje te slobodno vrijeme. Kad god vremenske prilike dopuštaju, boravimo u vanjskom prostoru škole, odnosno na igralištima. Kada je kišno i vjetrovito, koristimo školsku dvoranu. Budući da rad u produženom boravku traje do pet sati poslijepodne, uključena je i prehrana. Tako učenici za vrijeme nastave i boravka imaju tri obroka. Svi vrlo rado sudjeluju i pomažu jedni drugima u rješavanju zadaća, kao i u svim oblicima rada u boravku. Djeca su na sigurnom i uz stalni nadzor učiteljica, a uz obrazovni dio sustavno se radi na odgoju djece. Dakle, pored izvršavanja primarnih zadaća naglasak je na estetskom, kulturnom i razvojnom napretku učenika za dostojnu integraciju u suvremeno društvo.

Mirta Miletić, učiteljica

Nakon prijepodnevne nastave organizira se produženi boravak u školi za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole.

31

ŠKOLA BEZ GRANICA „U europski MEET projekt uključila sam se jer sam kao profesorica engleskog i njemačkog jezika svoj rad željela obogatiti inovativnim pristupima poučavanja u europskom kontekstu te razmijeniti iskustva s europskim kolegama. Također sam željela pokazati dio rada naše škole koja već u mnogim aspektima pokazuje tendencije rada na europskoj razini posebno u području inkluzije učenika s posebnim potrebama, uporabi informacijsko komunikacijske tehnologije i provođenju raznih aktivnosti izvan redovitog školskog programa.“

"Meet project" (Meeting European Educational techniques") temelji se na ideji da će škola budućnosti biti europska škola te je zbog toga važno razviti europsku mrežu motiviranih kolega učitelja diljem Europe koji će biti u mogućnosti raditi na različitim vrstama projekata kako bi upoznali i razmijenili obrazovne pristupe i metode rada u različitim europskim školama. Projekt se sastoji u ostvarivanju suradnje nekoliko škola iz različitih europskih zemalja kako bi se proučile tri glavne stavke: opremljenost škola informacijsko­komunikacijskom tehnologijom te način uporabe tehnologije u obrazovne svrhe, inkluzija učenika s posebnim potrebama u redoviti školski program, načini provođenja vremena i aktivnosti nakon redovitog programa u školi.

Ove školske godine uključili smo se u nekoliko međunarodnih projekata.

Međunarodni eTwinning projekti koje provodimo u našoj školi jedna su od aktivnosti potprograma Erasmus+, Programa za cjeloživotno učenje.

Projekt "Visual and performing arts in Europe, an intercultural language" potiče učenike na umjetničku kreativnost te na promicanje tolerancije na kreativan način putem glume. Također im omogućuje da otkriju kulturno nasljeđe svoje zemlje kao i ostalih europskih zemalja kroz posjete kulturnim ustanovama kao što su kazališta, muzeji i slično.

Projekt "The no name country" povezan je s građanskim odgojem u kojem se također potiče učenička kreativnost jer trebaju osmisliti zakone i naseliti jedan potpuno nenaseljeni otok, kreirati državu te izabrati i opisatiti zanimanje kojim bi se bavili u toj zemlji.

32

Kroz projekt "Teen reporters" učenici otkrivaju različitosti u načinu života mladih u europskim zemljama te se na taj način potiču na interkulturalni dijalog. U sklopu ovog projekta učenici predstavljaju svoj grad i državu iz koje dolaze, vode razgovore sa predstavnicima vlasti u svojoj državi, opisuju najzastupljenija i najzanimljivija zanimanja u svojoj zemlji te na kraju opisuju svoje ciljeve i vizije kako bi trebala izgledati njihova budućnost.

Ksenija Todorović, koordinatorica i voditeljica međunarodnih projekata

Informacijsko komunikacijske tehnologije u nastavi Uporaba i primjena informacijskih tehnologija u školama ovisi o uvjetima, opremi, potrebama učenika, prirodi pojedinih predmeta te samom entuzijazmu i naklonosti učitelja. U našoj su školi sve učionice opremljene računalima, LCD-projektorima i svima je dostupna veza s internetom.

U Hrvatskoj se unazad desetak godina koristi E-matica koja usustavljuje sve relevantne podatke o učenicima, pa i njihovo vrednovanje. Postupno se u škole uvode i e-dnevnici.

daljnjem obrazovanju. S obzirom na sve širu primjenu računala, često se u nastavi koristimo i dodatnim alatima.

Kako bismo poboljšali kvalitetu nastave, koristimo se društvenom mrežom Edmodo. Na taj način učenici imaju mogućnost komunikacije u svakom trenutku, kako međusobno, tako i s učiteljem.

Posebna se pažnja posvećuje osvještavanju važnosti odgovornog ponašanja na internetu. Mjesec veljača tradicionalno je posvećen temama sigurnosti na internetu. Osim kroz razgovor s učenicima na radionicama, izrađuju se i on-line plakati o sigurnosti na internetu, različite Power Point prezentacije, stripovi i druge različite igre, ovisno o dobi i

Što se tiče primjene informatičkih tehnologija, svim se učenicima koji žele, omogućuje izborna nastava Informatike od 5. do 8. razreda. U sklopu ovog nastavnog predmeta učenici se osposobljavaju za skodnevni rad s računalom te stječu specifična znanja i interesu učenika. vještine kako bi se što bolje koristili računalom u svom Jasmina Purgar, dipl.uč. RN I INF

S ciljem upoznavanja i razmjene različitih nastavnih pristupa i metoda kolege iz Francuske u okviru ovog projekta posjetili su našu školu te će nakon obilaska s vi h e u ro ps k ih š ko l a uključenih u projekt snimiti dokumentarni film.

Suvremena opremljenost naše učionice omogućuje mi redovitu uporabu informacijsko komunikacijske tehnologije na satovima engleskog jezika. Koristeći različite interaktivne materijale motiviram učenike te ih uključujem u rad kroz različite vidove interaktivne nastave. Pri tome koristim različite alate posebice s učenicima koji sudjeluju u međunarodnim projektima. Alati koje koristimo u našim projektima omogućuju učenicima aktivno sudjelovanje, komunikaciju i povezivanje s učenicima iz europskih zemalja. Neki od alata koje koristimo jesu: VOKI, COOLTEXT, FOTOBABLLE, BLABBERIZE i ANIMOTO za snimanje kratkih filmova o aktivnostima naše eTwinning skupine. Također koristim virtualnu učionicu EDMODO koja pospješuje komunikaciju s učenicima i roditeljima budući da u knjižnicu učionice mogu postaviti vježbe vokabulara i gramatike, kvizove, zadaće te različite dodatne nastavne materijale i članke koje sam napisala o različitim odgojno obrazovnim temama za pomoć roditeljima koji se također mogu uključiti u virtualnu učionicu.

Ksenija Todorović, prof.

33

U nastavi se u pojedinim predmetima primjenjuju e-udžbenici s priručnicima, a učenicima je omogućen osobni pristup nakladničkim portalima koji im nude različite igre, kvizove, vježbe, dopunske ili dodatne sadržaje za samostalni rad i sl.

Tehnološka je stvarnost u primjeni onoliko koliko pojedini učitelji predviđaju ili smatraju potrebnim.

Učenici postaju samostalniji, istražuju nastavno gradivo koje trebaju usvojiti, a na taj način im je ono zanimljivije i pristupačnije.

Valentina Mihić, prof.

I geografska znanja postaju dio napretka informatičkih tehnologija i zauzimaju veliku važnost u globalizaciji. Pojedinci putem društvenih mreža dolaze u svakodnevne kontakte s različitim kulturama i civilizacijama širom svijeta, a geografija je ključna za razumijevanje i prihvaćanje . Našoj djeci se na satu geografije omogućuje rad s interaktivnom pločom što oni s radošću i zanimanjem prihvaćaju.

U učionici imamo računalo, internet i projektor. Pomoću računala pripremamo igre, kvizove i zagonetke kako bismo ih motivirali za rad ili uvježbali gradivo. Možete vidjeti kako na satu prirode i društva uvježbavamo nastavne sadržaje pomoću kviza. Osim toga, učenici i asistiraju u kvizu služeći se računalom. Ponekad pripremam prezentacije za obradu gradiva, a pomoću interneta pronalazim djela poznatih likovnih umjetnika i skladatelja za sate likovne i glazbene kulture.

Računalo nam pomaže da djeci dan bude zanimljiviji.

Snježana Krišto, učiteljica

34

Individualni pristup nastavi U hrvatskom je školskom sustavu zakonom reguliran i rad s učenicima s posebnim potrebama.

Ovisno o njihovim teškoćama i procjeni stručnog tima, učenici ostvaruju pravo na školovanje u skladu s mogućnostima. Navedenim učenicima omogućuje se obrazovanje prema prilagođenom programu ili redovnom programu uz individualizirani pristup. Ovi se učenici u redovnom procesu potpuno integriraju i ostvaruju pravo na dodatnu pomoć učitelja koji im nastavne sadržaje u odnosu na vrstu njihove teškoće sadržajno prilagođavaju, omogućavaju prilagodbu u vremenu te koriste različite metode i tehnike u radu. Tako se na primjer, učenicima s disleksijom povećava font slova u tekstu, učenici s teškoćama računanja imaju pravo koristiti različite didaktičke materijale koji im olakšavaju učenje, učenicima s teškoćama koncentracije i pažnje pristupa se individualno.

Na početku svake nastavne godine, na temelju inicijalne procjene učenika s teškoćama, učitelji rade nastavne programe za učenike s rješenjima o primjerenom obliku školovanja.

Martina Erić, logopedinja

U našoj se školi trenutno školuje 61 učenik s teškoćama koji ima rješenje o primjerenom obliku školovanja. Svi učenici s teškoćama koji imaju rješenje, imaju pravo na dodatnu pomoć i podršku stručnjaka edukacijsko – rehabilitacijskog profila, stručnih suradnika logopeda i socijalnog pedagoga. Osim njih, s učenicima rade i stručni suradnici psiholog i pedagog.

Osnovnu školu Retkovec pohađa dvoje učenika s teškoćama sluha, koji imaju potpunu gluhoću. Jedan od tih učenika ima umjetnu pužnicu. Pohađaju redovnu nastavu uz komunikacijske posrednike za znakovni jezik (koji se financiraju kroz natječaje Ministarstava znanosti, obrazovanja i sporta na koje se prijavljuje Hrvatsko društvo tumača i prevoditelja znakovnog jezika gluhih). U Republici Hrvatskoj asistenti se odobravaju samo za učenike s većim teškoćama te je sam postupak vrlo zahtjevan i kompliciran zbog čega mnogi učenici ostaju zakinuti za takav oblik pomoći. Također kao oblik školovanja imamo i nastavu u kući za učenike s motoričkim teškoćama.

Nives Gotovac, asistentica

35

KROZ PROZORE MONITORA Važnost odgovornog ponašanja na internetu Virtualni svijet u velikoj mjeri okupirao je život mladih. S vremenom smo postali svjesni i prepoznali važnost ovog područja i koliko je velika odgovornost svih odraslih, pa tako i školskih djelatnika u pravovremenom reagiranju na neprimjereno ponašanje i u virtualnom svijetu.

Istaknula bih naše tri najvažnije poruke djeci (za koje smo zaključili da su vrlo efikasne u praksi): - Uvijek razmisli prije nego što klikneš i nemoj pisati na zidu poruke, lajkati ili stavljati fotografije zbog kojih bi ti bilo neugodno da ih vide tvoji roditelji ili neka druga osoba do čijeg mišljenja ti je stalo.

- Odgovornost promatrača je velika. Ukoliko vidiš nasilje na internetu ili neki drugi oblik neprihvatljivog, rizičnog ponašanja, reagiraj mudro) Nakon samo 10 sekundi, ukoliko promatrač, vršnjak na bilo koji način priskoči u pomoć, nasilje prestaje. Reci nekoj odrasloj osobi u koju imaš povjerenja, daj podršku žrtvi i uputi je da traži pomoć odraslih.

- Ista pravila ponašanja vrijede i u realnom i u virtualnom svijetu.

Zabrane ne uče djecu kako i zašto donositi zdrave , mudre izbore, već tome da ono što im roditelji brane, rade skriveno.

Važno je razvijati odnos, povjerenje i iskazivati brigu i interes, ali i stavljati jasne i realne granice. Stvaranje i održavanje dobrih odnosa, s jasno postavljenim granicama i pravilima, uvažavajući potrebe i osobnost djeteta, ključ su prevencije svih oblika neprihvatljivih ponašanja.

Za razliku od nasilja među vršnjacima "licem u lice", nasilje na interernetu ima snažnije

Djeca mogu znati više od nas odraslih o internetskoj tehnologiji, ali

posljedice jer se radi o

odrasli su ti koji znaju više o životu i trebamo ih poučiti kako sigurno hodati u virtualnom svijetu, koji za njih čak nije virtualni svijet već misle je to sve jedan svijet, za njih vrlo realan.

pisanoj riječi koja ostaje dostupna velikom broju djece istovremeno i brže

Sonja Burić, socijalna pedagoginja 36

se prenosi od djeteta do djeteta.

Dan sigurnijeg interneta u zagrebačkoj Dubravi Internet je zauvijek promijenio našu sliku svijeta donoseći sa sobom prednosti života u globalnoj civilizaciji. Koristeći internet pronalazimo nove načine učenja, stvaramo svoje društvene mreže, razvijamo različite sposobnosti i utječemo na pozitivne promjene u lokalnom i globalnom okružju. Internet je ujedno i najveća svjetska “enciklopedija znanja".

Međutim, korištenje ove moćne tehnologije krije i mnoge opasnosti, a posebice su negativnim posljedicama korištenja interneta izložena djeca i mladi. Uz korištenje interneta, nažalost, vežu se i već poznati oblici socijalnopatoloških pojava, pa tako se pojavljuje i sve više razvija i nasilje na internetu. Javljaju se mogućnosti krađe identiteta i kreditnih kartica, kao i neki novi oblici opasnosti kojima su izloženi upravo djeca i mladi, primjerice internetski predatori koji lažnim predstavljanjem dolaze do svojih žrtava, manipuliraju njima, ucjenjuju ih i dovode u druge, mnogo opasnije situacije (seksualno zlostavljanje, trgovina bijelim robljem, trgovina organima, uključivanje u opasne sekte i drugo).

Iako je na temu međuvršnjačkog nasilja putem interneta provedeno malo istraživanja, postojeći rezultati su zabrinjavajući. Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba i Hrabri telefon proveli su istraživanje 2013. godine o iskustvima i ponašanju djece na internetu i na društvenoj mreži Facebook, na uzorku od 1489 djece u Hrvatskoj, u dobi od 11 do 18 godina, u školama u ruralnim i u urbanim sredinama. Rezultati su pokazali da svako peto dijete izjavljuje da je nekoliko puta ili često primalo uvredljive poruke ili komentare putem Facebooka, svako drugo dijete je to doživjelo barem jedan put, a 9% djece priznaje da je to više puta činilo. O svakom četvrtom djetetu su putem Facebooka širili laži, a 7% djece priznaje da je to i samo činilo. Da je na Facebooku namjerno blokiralo ili isključivalo drugu djecu iz neke grupe s ciljem da ih izolira, priznaje 13% djece. Njih je 3% otvorilo grupu na Facebooku s ciljem ismijavanja ili vrijeđanja druge djece.

Prijetnje je putem Facebooka dobilo 15% djece, dok 7% djece priznaje da je prijetnje upućivalo drugoj djeci.

Socijalna pedagoginja voli voditi grupe koje osmišljava za svoje „ZVRKIĆE“ kako ih ona zove. „Prvu grupu žonglera sam osnovala davne 2005./2006. školske godine. To su bila djeca koja nisu nikad nastupila na nekoj školskoj priredbi i ja sam im željela omogućiti da se pozitivno afirmiraju u svojoj sredini i da pokažu što sve znaju. Bili su jako uporni.

Ja znam žonglirati samo s tri loptice i vrtjeti tanjure i samo te vještine sam im mogla prenijeti, ali su neki učenici svojim trudom i upornošću uspjeli samostalno naučiti žonglirati još i s čunjevima i krugovima. Kad su nastupili, bili su preponosni jer su ovacije i pljesak koji su dobili bili prekrasni. Prije nekoliko godina sam osnovala grupu bubnjara u čemu mi je pomogao naš ravnatelj, jer me podržao i omogućio da kupim sve potrebne instrumente za rad grupe. Naš domar Ivek mi je napravio drvene štapiće

Sonja Burić, socijalna pedagoginja

od drški starih metala. Već smo puno puta nastupali i u našoj školi i izvan nje. „ 37

Pustolovnost na djelu

Puno velikih stvari nastalo je od djece koja imaju razvijenu maštu. Nemojte biti robovi tuđe mašte. Čitajte, razmišljajte o onome što čitate. Puno još stvari čeka na vas da ih otkrijete.

1 . Za početak nam recite nešto o sebi?

4. Koje su prednosti, a koji nedostatci rada s djecom?

Zovem se Judita Rey Hudiček. Trebam upotrebljavati prezime Rey jer to mi je muževo, a Hudiček mi je djevojačko. Moj muž je iz španjolske kulture, a oni imaju dva prezimena. Jedno je prezime majke , a drugo oca. Kod udanih žena jedno je prezime muža, a drugo je djevojačko. U španjolskoj kulturi je to običaj. Kada dijete ima dva prezimena, odmah se zna iz koje je obitelji njegova mama, a iz koje tata.

E, to ti je baš dobro pitanje. Nekada mi se čini da radim najljepši posao na svijetu. Lijepo je raditi s ljudima, pogotovo s vama koji ste mladi, veseli i zdravi. Kada sam umorna i neraspoložena i vidim vas, odmah se bolje osjećam, a s druge strane znate da ponekada i mamu naljutite.

5. Je li veliki nedostatak to što nema prostorije za njemački jezik?

2. Kako ste se odlučili za posao profesorice njemačkog jezika?

Sigurno. Kada sam počela predavati, njemački je bio redovan predmet i mogli smo lijepo rasporediti točno kada i u kojoj učionici je sat. Mogla sam pripremiti sve što sam htjela, plakate, filmove itd. Mi smo velika škola i radimo u dvije smjene. Unatoč tome uspijevamo svake godine održati planirani broj sati.

Čisto slučajno! Diplomirala sam njemački jezik, ali nisam predavala dvadeset godina. Radila sam u kulturi, ali nakon tri poroda postalo je naporno raditi posao koji nema ograničeno radno vrijeme i onda sam se odlučila za rad u nastavi. Prvo sam radila s hendikepiranom djecom, a prije otprilike dvadeset godina došla sam u ovu školu.

Nestrpljivo smo išekivali dan kada će profesorica Rey Hudiček doći na sat Novinarske skupine jer smo pretpostavljali da ćemo iako samo virtualno proputovati cijeli svijet.

3. Jeste li kada bili u Njemačkoj?

Naravno da sam bila. Svatko tko studira jezik neke zemlje, treba otići u tu zemlju. Prvi put sam u inozemstvu bila u gimnaziji. Išla sam u jednu obitelj čuvati djecu i tako sam učila jezik, a i za vrijeme studija posjetila sam Njemačku .

38

6. Znamo da ste proputovali mnogo zemalja, možete mi navesti neke od njih?

jedu, ući u njihove stanove. Prilično je dosadno putovati ako ste smješteni u hotelima koji su gotovo svi isti. Kada imaš priliku ući u nečiju obitelj, živjeti s njom, e, to je već nešto drugo. Svaka je zemlja zanimljiva. Neke više volim, neke manje.

Svojevremeno sam se htjela vratiti u Južnu Ameriku i proputovati Boliviju i Peru, indijanski dio i džunglu.

Nisam ni slutila koliko je Island zanimljiva zemlja, a jako mi je zanimljiv i Izrael.

Jako volim putovati i žao mi je što svoju ljubav prema putovanjima i to što sam sve u tim zemljama naučila nemam vremena prenijeti svojim učenicima. Htjela bih vas zaraziti s tom svojom znatiželjom. Što znači putovati? Postoje razne vrste putnika. Neki putuju samo da se slikaju i da kada se vrate kući mogu pokazati gdje su bili. To za mene nije putovanje. Postoje ljudi koji vole obilaziti muzeje i potrošiti cijeli dan, ne spadam u tu skupinu putnika. I postoje ljudi koji vole upoznavati ljude. Volim upoznavati ljude kada dođem u neku zemlju, jesti hranu koju oni

7. Što ćete raditi u mirovini?

Inače se još bavim i esperantom, to je međunarodni jezik i gotovo su sva moja putovanja vezana uz taj jezik. Uz to što pišem, bavim se i makedonistikom. Jako volim Makedoniju u kojoj sam jedno vrijeme živjela. U Bosni nisam još vidjela slavne piramide. Koliko je tek Hrvatska zanimljiva? U Zagrebu ima puno toga za istraživanje.

Veliki sam ljubitelj dobre knjige. Dobra knjiga je nezamjenjiva. Tehnologija je korisna, ali ništa ti ne može zamijeniti kvalitetnu knjigu. Mozak je jedan od naših organa. Kada čitaš, imaš izbor, mozak ti radi, zamišljaš kako izgleda pročitano,

Izrael ima sve ono što me zanima. Ima povijest, mješavinu naroda i kultura, turizam, prirodna dobra itd. Vijetnam i Koreju sam kratko posjetila, ali u Kini nisam bila.

dobivaš predodžbu. Iz svoga mozga povlačiš ono što ti je poznato iz iskustva, upotrebljavaš ono što si znao i razvija ti se mašta. Mašta je jako važna stvar.

Da je Tesla bio samo inteligentan, a da nije imao maštu što bi sa svojom pameti napravio, ništa ne bi bilo od njegovih izuma. Svijet pokreće mašta. Žao mi je što današnja djeca sve manje razvijaju svoju maštu.

Kao da su stali na nju i gaze je petom.

Važno je da se u životu nečime baviš. Ako te zanima biologija, ona te može odvesti i do drugih stvari.

Kroz biologiju počet ćeš se zanimati za zemljopis, jer ćeš htjeti saznati gdje što živi, pa ćeš se početi zanimati za kemiju itd.

Novinarska skupina 39

Pogled djece kada nešto shvate!

Zašto ste odlučili postati profesorica iz matematike, a ne iz nekog drugog predmeta?

Imala sam dobru profesoricu iz matematike u srednjoj školi koja me potakla na ovaj posao.

Radite li svoj posao s veseljem? Kakav je osjećaj biti profesorica?

Da, lijepo je jer volim pogled djece kada nešto shvate. Volim predavati, to je dinamičan, zabavan i šarolik posao.

Zašto baš radite u OŠ Retkovec?

U ovoj školi radim jer mi se sviđa. Ovdje mi je bilo prvo radno mjesto i zato što mi je ugodno i lijepo. Radila sam u nekoliko škola, a ovdje sam već tri godine.

Koje je pravilo za učenike kod vas obvezatno?

Obvezatno pravilo je pristojnost, rad, poštenje i trud. Ne volim laganje, nepoštenje i nepristojnost. Što biste bili da niste profesorica matematike? (hmmm) Bila bih dizajnerica interijera.

I za kraj, planirate li još dugo raditi u OŠ Retkovec?

Pa, nadam se.

Novinarska skupina razgovarala je s prof. Danijelom Cvitanović

Volim djecu, volim raditi s djecom i volim biologiju!

Zovem se Manuela Mamić, dolazim iz Zagreba, profesorica sam biologije i kemije i trenutno radim u OŠ Retkovec. Išla sam u Osnovnu školu Žuti brijeg, a u srednju 3. gimnaziju u Kušlanovoj ulici. Oko dvije godine radim u ovoj školi.

Kako ste se odlučili za ovaj posao?

nikad ne starite. Djeca su različita,treba imati dosta strpljenja s njima, ali sve se to nekako uspije.

Je li bilo teško dobiti ovaj posao?

Pa je i nije,treba puno strpljenja, ali eto,kada dobijete posao, to se sve zaboravi.

Za kraj ispričajte neku zgodu s fakulteta.

Zato što volim djecu, volim raditi s djecom i volim Na fakultetu smo prijateljice i ja bile dosta nestašne. biologiju.

Imali smo jedan praktičan rad seciranja žabe i onda Kako biste opisali ovaj posao? se žaba jako napuhala. Mi smo se tome smijale. Bile Jako zanimljivim. smo neozbiljne, skoro su nas izbacili s prakse Koje su prednosti i nedostatci rada s djecom?

koliko smo se smijale toj 'jadnoj' žabi. I onda smo je Prednosti su to što vas djeca pomlađuju i uz njih probušili, a ona se ispuhala kao balon.

Dinko Jurin, 5. e 40

Pripravnice

ANDREA

MIA

JELENA

VALENTINA

NATAŠA

Još je jedna dobra strana posla stručnog suradnika, a to je mentorstvo studentima i pripravnicima. Razlika između studentica i pripravnica je u tome što studentice pete godine socijalne pedagogije budu samo tri tjedna na praksi, a pripravnice koje su u programu stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, čitavu godinu. Pripravnice Mia i Andrea kažu da im se sviđa naša škola. Mia Ercegovac kaže: „Škola mi se sviđa, jer sam i ja išla u ovu školu i prekrasno se vratiti gdje si i sam boravio osam godina." Tek su počele raditi. „Službeno smo počele raditi 16. veljače 2015. godine i ostajemo do 15. veljače 2016. godine. Lijepo nam je sa socijalnom pedagoginjom." „Prvo nas je upoznala sa zakonima i pravilnicima i ostalim propisima te nam omogućila samostalan rad u razredu. Imamo individualne razgovore s djecom, dogovaramo se s njima o terminima i već radimo samostalno."

Osim Andreje i Mie, u školi su još tri mlade pripravnice pa tako logopedinja ima pripravnicu Valentinu, dok psihologinja ima dvije pripravnice, Jelenu i Natašu. Obje su na neki način povezane s našom školom. Jelenina mama je učiteljica razredne nastave pa je skoro svi djelatnici škole poznaju od malih nogu, dok je Nataša naša bivša učenica, kao i Mia. Jelena preferira savjetodavni rad s djecom i roditeljima te u slobodno vrijeme volontira u obiteljskom savjetovalištu Caritas, dok bi Nataša voljela predavati psihologiju u srednjoj školi. Premda dosad nisu imale puno iskustva u radu sa školarcima, uz pomoć mentorice su se brzo snašle i upoznale s radom školskog psihologa te samostalno održavaju radionice. Jelena vodi radionice razvijanja socioemocionalnih vještina za niže razrede, a Nataša radionicu o tehnikama i stilovima učenja za više razrede. Uz vodstvo psihologinje i pedagoginje sudjeluju u održavanju radionica za darovite i kreativne učenike te pružaju pomoć učenicima koji imaju poteškoća s učenjem.

Pripravnica Valentina u školu Retkovec prvi put je došla kao studentica pete godine u sklopu kolegija Logopedska praksa, a o svojim iskustvima ona navodi: "Kako su me divna atmosfera ove škole, kao i rad uz mentoricu potpuno osvojili, znala sam da se za stručno osposobljavanje želim vratiti upravo u ovu školu." Valentinu rad u školi iznimno zanima i u budućnosti se vidi kao školski logoped jer smatra da se u ovom sustavu dijete ne gleda samo kroz teškoću, već kao cjelokupno biće sa svojim jakim i slabim stranama.

Od travnja su sve pripravnice uključene u postupak procjene psihofizičke spremnosti djece pri upisu u prvi razred.

Premda je naša škola brojčano jako velika, kažu kako se osjeti dobra atmosfera među učenicima, profesorima i svim ostalim djelatnicima škole te se vesele ostatku pripravništva u Retkovcu.

Nataša Klarić, pripravnica

41

ZNANJEM DO ZVIJEZDA Odlično sam se zabavio u posjetu Trogiru. Iako sam se natjecao na Džavnom natjecanju, nisam osjećao neku veliku napetost. Imao sam malu tremu, ali zadovoljan sam rezultatom. To je bilo jedno potpuno novo iskustvo za mene. Nadam se da ću i sljedeće godine predstavljati svoju školu na nekom državnom natjecanju i naučiti nešto novo. Zahvaljujem profesorici Branki Ćurlin što me pripremala za Državno natjecanje u poznavanju hrvatskoga jezika.

Luka Baniček, 7. c Državno natjecanje u tehničkoj kulturi organizirali su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Agencija za odgoj i obrazovanje. Natjecanje je održano u Primoštenu. Za Državno natjecanje pripremali su me Dražen Derek, Livio Plavec iz kluba Sova i profesorica Valentina Diječić. Ja sam išao na smjer orijentacija i komunikacija. Taj smjer ima tri dijela. Test koji nosi 30 bodova, praktični rad (lemljenje,crtanje zviježđa, preračunavanje) koji je nosio 20 bodova i terenski dio je najzanimljiviji jer smo imali kompas, slijepu kartu i radio stanicu. Preko radio stanice primali smo upute, koliko trebamo daleko ići i u kojem smjeru do kontrolnih točaka. Na kraju sam imao 65 bodova od 100 i bio sam 6. od 20. natjecatelja. Kada bih me netko pitao bi li želio ići ponovo uvijek bih rekao, naravno!

Filip Alaber, 5. c

Uz već spomenute uspjehe učenice 8. d razreda Elizabete Gegić, ostaje nam samo još jednom čestitati za postignuto četvrto mjesto na Državnom natjecanju iz fizike. Zajedno sa svojim mentorom profesorom Ambrozijem Mandirom, Elizabeta je bila u Trogiru od 11. do 14. svibnja i još jednom pokazala svoju svestranost!

42

Bili smo na Državnom LIDRANU I pjesmu učenika Marka Bunića svi članovi Državnog povjerenstva ocijenili s najvišom ocjenom.

Vjerujući da bi naše čitatelje moglo zanimati kako od običnog školskog zadatka nastane pjesma koja potom dobije i najviše priznanje Državnog povjerenstvo, pitali smo autora spomenute pjesme Pital sem Juru, Marka Bunića koji nam je u svom sramežljivom stilu i odgovorio: ,,Malo sam se zafrkavao sa svojim prijateljem koji se slučajno zove Jura!'' Ovaj se odgovor može protumačiti kakogod, ali s komentarom njegove profesorice hrvatskog jezika, Marice Motik ne možemo se ne složiti: ,,Voljela bih da mi je nastava takva da se u opuštenom okružju potiče kreativnost i sloboda.''

Smotra literarnih, novinarskih i scenskih uradaka, LIDRANO, svake se godine provodi od školske, gradske i županijske do državne razine u organizaciji škola, gradova i Agencije za odgoj i obrazovanje pa svi učenici i skupine koje se bave ovim oblicima umjetničkog ili novinarskog izražavanja mogu se svojim uspješnim radovima predstaviti, ali i sudjelovati u natjecanju. Marko je doživio nešto što će pamtiti do kraja života, upoznao je puno prijatelja, a njegova je pjesma tiskana u Zborniku. Ovo možemo zabilježili kao vrijedno iskustvo koje nam može poslužiti kao poticaj.

Gradska je smotra Lidrana i ove godine održana u OŠ Lovre pl. Matačića, Županijska u OŠ A.G. Matoša, a na Državnu su smotru u Šibenik s literarnim i novinarskim uradcima pozvani samo nagrađeni učenici i njihovi mentori.

Program se odvijao u hotelu Solaris. Od komentara naših lidranovaca izdvojili smo samo sljedeće dojmove: ,,Prštalo je od ljepote na sve strane. Toliko se toga izuzetnoga trebalo vidjeti tako da se gotovo nije ni stizalo u šetnje ili obilazak prekrasnog šibenskog krajolika, no za druženje se očito uvijek nađe dovoljno razloga i vremena.''

Pital sem Juru Pital sem Juru jel' igdar videl copernicu ili tak nekaj a on je rekel da nije ni on a borme ni njegvi stari.

Pak sem mu povedal kak moja baba nori da veštice sišeju snagu z prirode i da drveće truli...

A on se nasmejal i rekel: Kaj mi iname s tiem nek babe noriju!'' i puknul z loptu vu zid Marko Bunić, 8. e

43

44

Našu školu predstavljali su učenici svojim inovacijama:

Marko Kukolj, 6. c Mirena Pušec, 6. b Frane Suman, 7. a Timotej Sofijanović, 7. a Marko Čulk, 8. c

Inova-mladi 2015.

Inova-mladi je najveća izložaba u Republici Hrvatskoj, koja redovito od 2001. godine okuplja sva dostignuća mladih zagrebačkih inovatora uz goste iz cijele Hrvatske i prijatelje iz inozemstava.

Izložba obuhvaća radove učenika osnovanih, srednjih škola i studenata koji u nastavanom programu ili izvannastavnim aktivnostima u školama, udrugama inovatora, na fakultetima ili u slobodnom vremenu u stvaralačkim radom izražavaju svoje kreativne sposobnosti.

Svi sudionici Izložbe dobivanju priznanja, a najbolji brojne nagrade: zlatne, srebrne i brončane medalje, putovanja i sudjelovanja na velikim međunarodnim izložbama inovacija.

Antonio

Valentina Dijačić, prof.

Matan, 8. a Kristina Petranović, 5. c Lea Leko, 5. c Marija Ljeljak, 5. c Borna Čačić, 5. d Petra Vitanović, 5. d Amel Mešić, 5. a Stjepan Markanović, 5. a Klara Barić, 5. c Karlo Družinec, 5. c Patrick Žgela, 5. e

45

LIKOVNO LITERARNI KUTAK U travi zelenoj

HAIKU 5. d

Proljeće dolazi sve je toplije danas, sve je u cvatu.

cvrče cvrčci stiglo je proljeće.

Safet Mašinović

Pjevaju ptice

Karlo Dominić

gleda nas nebo plavo Suncokret žuti

voćke cvjetaju.

Maleni leptir

suncokret veliki

Bruno Rašić

što se spustio na cvijet

veliko polje.

grančicu ljulja.

Petra Vitanović

Ivana Salmić

Narančasti put.

Ljeto,

U jesen pada lišće,

Valovi zapljuskuju

plodovi stižu.

grebene,

Borna Čačić

ptice pjevaju.

Priroda cvatesunčani gaj zeleni,

Drvo miriše,

proljeće je tu.

sunce grije livadu,

Josip Čengija

radosna djeca.

Stela Tonner

4. a

Došuljalo se proljeće Proljeće se došuljalo u moj vrt. Trešnje, kruške i mnoge druge voćke su procvjetale.

Izrasli su šafrani, ljubičice i drugi vjesnici proljeća. Leptiri i pčelice posjećuju moj vrt.

Volim biti u vrtu, a kada pada kiša kroz prozor gledam kako moje biljke rastu. Čak ni bakin vrt nije tako pun i šaren. Zahvalna sam proljeću!

Ana Žepek i Josip Vitanović, 2. d

Dorotea Lončar, 2. b 46

Šeširko

Ella me vodila čak i u školu,

Ja sam Šeširko mali,

Svi su mi pljeskali u cijelom holu.

Stanujem na Ellinoj glavi,

U školi je tog dana bilo dosta meni sličnih faca

Plodovi i lišće na meni stoje,

I opet milijun paparaca.

Pa kad na vrata kucam svi znaju tko je .

Profesorica Mirella tog je dana samo mirno promatrala

Prije sam bio prašnjav,prljav,ružan I bio sam zbilja tužan.

Svoje male đake...

Dok me jednog dana Ella nije popravila i u život vratila.

I nas prave prvake.

Ocjenjivala nas je od jedan do pet,

Na mene je stavila plodova i lišća

A petičari su odmah skakali u let.

I postao sam pravi maneken za tren Opi s slike

Kada je došla do mene ostala je bez teksta

U ulici sam sada prava faca,

I Elli dala peticu smjesta.

već tjedan dana je puna paparaca.

Ella Sejdić, 5. b

“Privucite pozornost čitatelja zanimljivom

Raznobojko Ja sam Raznobojko i ispričat ću vam svoju priču.

Jednom davno dok sam bio novi šešir stajao sam u trgovini. Nitko me nije htio kupiti. Nisam baš bio sretan jer sam se osjećao odbačenim, ali sam se još gore osjećao kad su me bacili na ulicu. Vjerojatno su me bacili jer sam izašao iz mode.

Dok sam tako bio na ulici, približavala mi se jedna mačka koja me htjela ogrebati. Znate, ni stvari ne vole kada ih netko grebe. Sav sam se ukočio. Nisam mogao ništa učiniti jer sam ja samo šešir. U taj čas pojavio se gospodin vjetar koji je preplašio mačku i tako me spasio. Gospodin vjetar me poveo sa sobom kroz svijet. A svijet je tako lijep. Trenutačno sam doputovao iz šume pa sam zato ukrašen ovim divnim plodovima jeseni.

Sada sam već pomalo star, ali sretan što me ipak nitko ne nosi.

Benjamin Teskera, 5. b

Polje žita Polje kao zlato koje guli sjaj, Sunce zijeva i čeka svoj san.

Dok se oblaci skupljaju u gnijezdo zalazak sunca daje nadu za predivan život.

Karlo Družinec, 5. c

47

Što je za mene ljubav Za mene je ljubav velika snaga koja ruši sve zapreke, koja pobjeđuje patnju i sebičnost te sva radost ovoga svijeta. Za mene je ljubav majčin poljubac kroz koji mi ulijeva veliku sigurnost i vjeru. Ljubav je toplina i osmijeh koji vidim na licu svojih roditelja i prijatelja.

Leonarda Matić 4. e Antonio Čibarić 4. e

Snježna priča Šumski proplanak. Bajkovita noć.

Lisica šeće po snijegu i uživa u zimskoj idili. Vedra i studena noć u zagrljaju snijega i pokoje svjetlo iz dalekog grada unosi toplinu u onoj napuštenoj šumi. Ogoljela stabla i muk. Divota. Tek pokoji prolaznik bi prošao i ne osvrtao se. Snijeg jača. Vjetar fijuče kao zvižduk djeteta. Svi su otišli, a bajkovita noć ostaje.

NAJLJEPŠI DAR LJUBAVI Ja drugima darujem ljubav tako što ih volim, cijenim i poštujem. To je najmanje što mogu učiniti za one koji meni daruju ljubav. Darovati nekome ljubav je najljepši poklon. To je poklon koji uvijek traje, kojeg ti nitko ne može uzeti. To je poklon koji se neće pokvariti i koji neće ostariti. Najviše ljubavi svaki dan daruju mi mama i tata i moja obitelj. Vole me, maze me, tješe me, brinu o meni, pomažu mi i za to ništa ne traže. Dovoljan mi je jedan zagrljaj, osmijeh i lijepa riječ.

Ela Rosić, 3. a

Ana Marija Josipović, 4. e

Za mene je ljubav Za mene je ljubav u cvatu ruža, kada ti netko svoje srce pruža, i kad te voli kao ševa svoj poj, i hladnoću vjetar u noći zimskoj.

Za mene je ljubav carica, ljudskog srca kraljica.

U njoj se prava snaga krije kada se nasmije.

Cvjetnim livadama ona šeće,

Sara Brkljačić, 4. e

nitko je nadvladati neće.

Ivan Barišić 4. e

48

ČOKOLADA

ako im kažem ne, sve bi popadale.

U prodavaonicu ja skoro pa letim

Zamotana u dekici,

samo da slast tu opet osjetim,

u kućici,

evo mi nje polica puna,

čokoladu bih jela,

paketić stoji točno šest kuna.

a pokraj mene bi mačka prela.

Čokolada fina uvijek je slasna,

Puno čokolade, puno bombona,

Ma pogledajte kako je krasna.

stvarno bih mogla nahraniti slona.

Kao da na oblake skačem ja,

Glavu na jastuk, čokoladu u usta,

a u rukama mi čokolada ukusna.

Mašta više nije pusta.

Ovčice bi za čokoladu sve dale,

Laura Korolija, 6. c

ZVEČEVO ILI KRAŠ

MILKA IL DORINA

U kući kad je tražim,

U životu postoji jedna nada -

vruću čokoladu pijem.

makar je spremljena sa strane,

moja nada je čokolada.

Nije važno,

ona je za mene

Kad sam tužna

je li Milka il' Dorina -

jelo bez mane.

i kad sam gladna,

samo da je uvijek ima!

Zdrava hrana to baš nije,

uvijek tu je čokolada.

Melita Dubravčić, 6. c

Al se dječje lice smije.

Kad sam sretna

Svakih je vrsta ima,

i kad se smijem,

mliječne zubiće rasklima.

Nema veze je li "Zvečevo" ili "Kraš", važno je da je proizvod dobar i naš.

Jelena Levar, 6. c

49

3. b

NIKAMO I NIOTKUDA

BIRAM PLAVI PUT

Hodao sam crnom stazom. Nisam znao ni otkud sam došao ni kamo sam krenuo. Ničega se nisam sjećao. Jedino mi je put izgledao poznato. Trajalo je i trajalo sve dok se nisam našao sasvim duboko u magli.

Biram plavi put...

Sve je bilo kao san, samo sam hodao

Zapravo taj put se nalazi u gustoj hrastovoj šumi.

crnom stazom.

I ne znam kamo vodi, no ipak sam ga odlučio pratiti.

On je za mene put sreće i radosti.

Plavi se poput neba i mora, a prepun je biljaka i životinja.

Marko Bunić, 8. e

Ivan Miloš, 8. e

Roza boja Spotaknula sam se i pala.

Znam da sad treba ustati, ali ne mogu. Ne još. Roza me boja povlači duboko u sebe.

Spokojna sam. Volim rozu.

Pušta me i miluje po licu, a ja ustajem jača no prije.

Smiješim se rozim osmijehom jer ona je moj put, moja boja.

Nikada ju neću pustiti.

Ela Marić, 8. e 3. d

Leonarda Ćuro, 3. d

Vedrana Petričević, 3.d

Filip Šupek, 3. d 50

NOĆ ZVIJEZDAMA OBASJANA Ljetna je večer. Izlazim na terasu svoje kuće. Topao maestral zapuhuje mi u lice. Noć lagano osvaja grad. Na nebu se sve jasnije vidi veličanstven prizor.

Zvijezde su tako jasne i sjajne, kao nikada dosad. Pulsiraju tamom i daju joj život. Paraju svemirom. Potpuno preuzimaju noćno nebo. Čak se i mjesec mora pokloniti njihovom sjaju.

Donose raskoš i sjaj svima, i bogatima i siromašnima. No grad se tome ne divi. Svi zamišljeno spuštaju glave prema tlu zaokupljeni svojim problemima. Tek koje dijete podiže glavu, ali samo nakratko. Nitko ne vidi ljepotu ni čudo. Iako sjajno i uočljivo, ne dopire do njihovih očiju. Za razliku od ljudi, tornjevi i kuće uzdižu se sve više i više, žele dotaknuti zvjezdano nebo. I ja bih najradije poletjela u nebeske visine. Bilo bi prekrasno kada bi se zvijezde mogle skidati s neba.

Nadam se da nisam jedina koja sad promatra i razmišlja o nebu. Mamin prigušen glas dopire iz Opis slike ili grafike. dnevnog boravka. Lagano sam se trgnula i krenula u kuću. Još sam jedan put bacila pogled na nebo i nasmiješila se. U krevetu sam još razmišljala o tom nebu. Za takve doživljaje zbilja vrijedi živjeti.

Maja Krajinović, 7. d

Renzo Telinec, 4. b

Usponi

Pogledam kroz prozor. Sunce obasjava svježu, zelenu travu koja se odmara pod kapima rose.

Izlazim i prilazim visokom i razgranatom drvetu s velikim zelenim listovima i gustom krošnjom. Penjem se sve više, dok ne naiđem na dugačku granu, prekrivenu mekom, zelenom mahovinom. Sjednem na nju i proučavam zelenkaste plodove koji očito nisu još sazreli. Uzimam jedan plod i okusim ga.

Kiselo. Čujem ptičji pjev nedaleko od moje grane.

Polako se penjem još više, ali hvatam slabu i krhku granu koja se slomila pod mojom težinom.

Padam, dok veliki, a sada i oštri listovi udaraju moje ruke i lice. Začudo, nježno upadam u zagrljaj meke, rosne trave u koju se utapam.

Lara Horvat Martinjak, 8. e

51

Moderna zima U naše mjesto došetala je zima. Ona je starica koja je jako spora. Njene plave svjetlucave oči sjale su na hladnoći pa je se nije moglo pogledati. Imala je pahuljastu, bijelu kosu na koju se nije hvatalo inje. Nikako nije mogla ukrotiti svoju dugačku, raščupanu kosu. Jako je voljela nositi bijelu haljinu prekrivenu pahuljicama i sigama.

Obuva bijele čizme. Spora je i ozbiljna, ali i razigrana. Tako je darežljiva da nam je dala pune vreće snijega. Šaljiva je i voli se grudati. To je prava moderna zima.

Ivo Džambo, 4. e

Dorotea Lončar, 2. a

Spavaj grade Sumrak je. Sunce je krenulo na zapad. Svojim zlatnim sjajem obasulo je cijeli grad.

Cvrčci pjevaju svoju pjesmicu, a ptice su se vratile u svoja gnjezdašca. Na parkove i trgove se uvlačila tišina. Hodala je ulicama i gasila svjetiljke pa je svima zaželjela laku noć. Sunce je nestalo s horizonta. Na nebu su se pojavile sestrice zvjezdice i brat Mjesec.

U svojim zlatnim i blještavim kutama su obasjavali grad. Valovi su utihnuli. Uskoro je stigla i tama u crnom kaputiću i šeširu. Uvlačila se u ulične lampe i svjetiljke i gasila ih.

Na kraju je prekrila i zvjezdice. Mnogi su bili u svojim krevetima, a oni koji nisu bili su na ulicama. To je bio samo pokoji beskućnik koji traži prenoćište, ili neki mladi par koji odlazi kući. Snovima se bližio kraj.

Došlo je i zlatno sunce s istoka. Svojim toplim i blještavim sjajem probudilo je stanovnike grada. I male bubice i životinjice. Leptiriće, bubamare, zečiće, srne… Valovi su ponovo pljuskali stijene. Automobili su ponovo krenuli iz svojih krevetića. Ptice su sve pozdravile svojom pjesmom. Ljuljačke i vrtuljke su opsjela djeca, a tišina je bila pobijeđena. Ljutito se okrenula i otišla na zapad i obećala da će se sljedeće noći vratiti i da će biti još strašnija. A tama, kada je došlo Sunce, rasplinula se od bijesa. Ali tišina i tama nisu održale riječ, bilo ih je strah.

Leonarda Ćuro, 3. d

52

Lucija Habijančić, 3. b

Moja obitelj i naselje u kojem živimo Moja obitelj broji pet članova, a ako brojimo dedu koji živi s nama, šest. Ako tu ubrojimo još i psa, koji isto živi s nama, sedam. Živimo u Retkovcu, u kući. Ispred kuće imamo dvorište, a u njemu je kućica mog psa, mamina bačvetina i vrt, sestrine ljuljačke, tatini golovi za nogomet i moja lopta.

Retkovec je malo naselje koje je nastalo nakon velike poplave 1964. godine. U početku su Retkovec činile montažne kuće kojima se željelo u što kraćem roku riješiti problem tadašnjih stanovnika Trnja i Trešnjevke koji su u poplavi ostali bez krova nad glavom. Ulice su dobile imena po stablima i cvijeću. Tako u Retkovcu možete proći Alejom javora, Ulicom platana, Alejom ruža i mnogim drugim cvjetnim ulicama. Stanovništvu je preporučeno da sade odgovarajuće vrste prema nazivu ulica. (P.S. – ja živim u Aleji javora, a u dvorištu imam brezu.)

Novi Retkovec je u početku trebao biti samo privremeno naselje jer se smatralo da će se stanovnicima osigurati novi, kvalitetniji stanovi. Zbog brže izgradnje, i zbog zime koja je već bila na pragu, bilo je potrebno više izvođača za montažu. U kratkom je vremenu sagrađeno 85 kuća u trinaest različitih tipova i različite kvalitete materijala.Vijek tih kuća bio je otprilike petnaest godina.

U međuvremenu se naselje sve više razvijalo te danas ima svoju školu, crkvu, nekoliko većih dućana i puno malih, vrtić i parkove. Retkovec ima i moju obitelj, a moja obitelj ima Retkovec. Tu mirno živimo (moja obitelj, deda i pas) promatrajući užurbani život svojih sugrađana, njegujući svoj vrt i uživajući u pogledu na našu brezu pred kućom u Aleji javora.

Bruno Hruška 8. b

Tina Geto, 8. a

Iva Leko, 8. a

53

Kolo sreće Napokon, stiglo je ljeto, gotova je nastava i počinje bezbrižno odmaranje. Već četiri dana ne izlazim iz kuće, ne podnosim vrućinu, a navečer kada zahladi, počinje moja omiljena serija koju ni slučajno ne smijem propustiti. Jedina povezanost s vanjskim svijetom je prozor u mojoj sobi. Pruža mi odličan pogled i mogu nadgledati cijeli park, a poslijepodne je to vrlo zanimljivo jer dečki igraju nogomet na livadi. Osjećam kako vrućina ulazi u stan i postepeno se premještam u tamnije dijelove stana u potrazi za svježinom. Roditelji su protiv klime i ostalih rashladnih uređaja. Smatraju da štete zdravlju. U početku sam bila uporna i tražila da postave malu klimu u moju sobu, ali ubrzo sam shvatila da neće popustiti u svojoj odluci. Moji roditelji su vrlo čudni ljudi. Ponekad pomislim da sam posvojena, ali to je nemoguće jer mi baka uvijek govori da sam ista kao mama u mladosti. Upravo je kroz prozor zapuhao lagani povjetarac i na trenutak me osvježio. Odlučila sam izaći iz stana, ali na kratko jer ipak bih mogla dobiti sunčanicu ili nekakvu kožnu bolest zbog prejakog sunca. Najprije ću sagledati situaciju u parku s prozora, tako da znam što me čeka vani. Imala sam što vidjeti, Sara i Luka sami sjede na klupici i ližu sladoled.

Pretpostavljam da joj je on kupio sladoled jer ipak je ona preškrta za takvo nešto. Nisam se previše uznemirila jer prošli tjedan kupio mi je veliku čokoladu s lješnjacima, a to vrijedi kao tri njezina sladoleda.

Sara Adžić, 4. c

Sara Adžić, 4. c

Obukla sam novu majicu, kratke žute hlače I raspustila kosu. Kosa me škakljala po leđima.

Osjetila sam da se znojim, ali za ljepotu treba trpjeti. U hodniku zgrade bilo je hladnije nego u stanu te sam odlučila spustiti se dolje stepenicama kako bih vratila kondiciju jer ipak četiri dana hodala sam isključivo od sobe do dnevnog boravka. Ispred zgrade se okupilo moje društvo, nisam se zadržala jer više me zanimalo što Luka radi i kako će reagirati kada me vidi. Zamijetila sam da Ivana ima iste tenisice kao ja, a na izletu je bez imalo srama izjavila da su neukusne. Shvatila sam da imam dvolične prijatelje i vrijeme je da ih mijenjam.

Nadam s da ću u srednjoj upoznati bolje društvo.

Pojeli su sladoled i sada pričaju. Sve bih dala da znam što mu je Sara sve ispričala odnosno izmislila jer svaka njezina riječ je laž. Luka je naivan pa joj vjeruje. Prošla sam pored njih, ali me nisu primijetili.

Odlučila sam opet pokušati. Ovaj put sam ja njih pozdravila. Luka se nasmiješio i u očima mu se vidjelo da je sretan što me konačno vidi. Pitao me kada idem na more i kada se vraćam, a sa svakim njegovim pitanjem meni je bilo toplije oko srca, a Sari se lice sve više crvenjelo. Pucala je od ljubomore, samo sam čekala trenutak kada će briznuti u plač i pobjeći kući. Navikla je u životu dobiti sve što želi, ali ovoga puta neće. Luka je moj.

Prije nego što sam otišla dala sam mu papirić s brojem mobitela u nadi da će me nazvati. Drhtavim glasom je zahvalio.

54

Sada sjedim u udobnom naslonjaču i čekam početak serije. Mama i tata su u dnevnom boravku i raspravljaju kamo ćemo ići na ljetovanje ove godine. Ja sam samo rekla da ne želim u Dubrovnik kao prošle godine jer je put predug, a ja nisam u stanju dugo sjediti nepomično. U trenutku kada je počela serija, netko je bacio kamenčić na prozor moje sobe. Prvo sam pomislila da je Ivana i da se želi ispričati što je kupila iste tenisice kao ja, ali ipak je već kasno. Polako sam se primaknula prozoru i iznenadila se. Luka je stajao ispod prozora i rekao da treba razgovarati sa mnom. Spustila sam se dolje brzinom munje i čekala što će Luka reći. Pozvao me u kino.

Naravno da sam pristala. Možda je ovo početak jednog velikog prijateljstva ili nečega više. Ne znam zašto me pozvao, samo znam da mi se Luka jako sviđa.

Lucija Bijelonjić, 8. e

Stablo želja Nekoć davno živjeli su kralj i kraljica koji su imali dva sina. Oba sina neizmjerno su voljeli i obasipali nježnošću. Godine su prolazile, a kralj i kraljica uživali su gledajući sinove kako odrastaju.

No iznenada kraljevstvo pohara strašna bolest koja ne poštedi ni samoga kralja. Velika tuga zavlada cijelim kraljevstvom. Na dan kada je stariji sin trebao preuzeti krunu, u njegove odaje uđe skupina vojnika predvođena mlađim sinom, zatvori budućeg kralja u tamnicu i preuzme krunu.

Kraljica je bila očajna, no nije mogla ništa učiniti. Dane je provodila u osami šećući vrtom u pratnji svoje vjerne dvorjanke. Ona joj je ispričala priču o Stablu želja koje se nalazi u najudaljenijem dijelu njihova kraljevstva.

Kraljica je odmah sjela u kočiju i odjurila u potragu za Stablom želja. Kada je došla do Stabla želja, objesila je jedno srce na njegovu granu te tako dobila pravo na ispunjene želje. Poželjela je saznati gdje joj se nalazi stariji sin. U isti tren srce zasja i na njemu se pojavi odgovor.

Kraljica se vrati na dvor i uz pomoć najvjernijih vitezova oslobodi starijeg sina iz tamnice. Kada su ostali shvatili što se zapravo dogodilo, stadoše uz starijeg sina. Mlađi kraljević u strahu pobjegne iz njihova kraljevstva. Kraljica i mladi kralj još su dugo sretno živjeli, a možda žive još i danas.

IZRAŽENOST BOJE Kristina Husinec, 8. d

Paula Stipetić, Dominik Dominković, Nikola Božić i Marija Ljeljak, 5. c 55

ZABAVNA RUBRIKA Bend koji je osvojio svijet One direction je meni najdraži bend jer su im pjesme tako energične i riječi imaju smisla. Najdraži mi je Louis,a tu su i Harry Stayls, Niall Horan, Zayn Malik i Liam Payne.Sjećam se da smo čak i u Crikvenici pjevali pjesme: Makes you beatiful, Live when we young, Kiss you i druge. U početku mi se baš i nisu sviđali, ali sve što sam ih više slušala , zavoljela sam ih. Oni su najpopularniji bend na svijetu, naravno poslije Beatelsa.

Stela Tonner, 5. d

Loom bands, popularne gumice za pletenje raznih stvari. Vole ih i dječaci i djevojčice. Ima ih različitih boja i cijene, svijetleće i šljokiaste, debele i tanke. Tvorac tih popularnih gumica je gospodin Cheong Choon. On je uložio 10.000 dolara pa otvorio tvornicu u Kini za proizvodnju dijelova (stroj za pletenje kukica i najvažnije gumice). Izmišljene su 2011. godine u Novom Michiganu. Napravljene su od vrlo izdržljive gume, a većina ih je široka 51 mm. Učenici naše škole ih jednostavno obožavaju. Na primjer, uzmimo Dina Borošu koji ide u 5.e razred OŠ Retkovec. On od gumica radi vrhunske stvari. Kako?

Iskreno, nemam pojma. No pretpostavljam, s užitkom.

Dinko Jurin, 5. e

56

57

AKO JOŠ NISTE, POGLEDAJTE!

Brzi i žestoki 7. Sedmi je nastavak uzbudljivog akcijskog filma u kojem glume Paul Walker, Van Diesel, Jason Staten… Nažalost, prošle nas je godine napustio veliki glumac, Paul Walke jer je poginuo u prometnoj nesreći, brz i žestok i u pravom životu. Film govori o brzoj trci života, o ljubavi, obitelji te velikom prijateljstvu.

Kod kuće, animirani film koji govori o prijateljstvu djevojčice Tif i buva Oh, vanzemaljca koji je zajedno sa svojim prijateljima u bijegu od gorgova. Buvi su naselili na Zemlju, a ljude su smjestili na Australiju.

Tif uz pomoć Oha traži svoju majku te usput doživljavaju mnoge avanture. Film je namijenjen za djecu različite dobi te ga toplo preporučam.

Ekipa za 6, Disneyev novi film koji govori o vrlo urnebesnom robotu Baymaxu kojeg je napravio Tadashi Hamada, Hirov stariji brat.

Hiro je jedan ekstermno pametan dječak koji u borbi protiv zločina okuplja svoju ekipu, ekipu za šesti animirani film u kojem se otkriva da je Fredov otac Stan Lee. Fred je jedan od 6 članova ekipe, a to su : Gogo, Wassabi, Honey Lemon, Fred, Baymax te Hiro.

ČITAJMO GLAGOLJICU Znate li pročitati ova glagoljska slova?

Ako ne, potrudite se naučiti!

Dinko Jurin, 5. e

KNJIGE ZA PREPORUKU 1. Grozni Grga, Francesca Simon 2. Gregov dnevnik, Jeff Kinney 3. Kod kuće je najgore, Ephraim Kishon 4. Labudova truba, E. B. White Članice Čitateljskog kluba iz 6. a

58

Marko Čulk, 8. c

BILI SMO I U KAZALIŠTU. Izdvajamo!

KRALJEVIĆ I PROSJAK Premijera predstave Kraljević i prosjak, nastala je prema poznatom romanu svjetskog autora Marka Twaina, a održala se u kazalištu Žar ptica 28. veljače 2015. godine. Priča govori o različitim životima dvaju dječaka rođenih na isti dan, ali u drugačijim uvjetima života. Princ Edward Tudor, kojeg utjelovljuje Zoran Pribičević, ima sve što svaki čovjek može poželjeti: ljubav, dom, obitelj i novac. No, ipak nije bio sretan jer se ne može igrati i zabavljati kao i druga djeca. Prosjak kojeg glumi Petar Cvirn, ne živi ni približno lijepo kao kraljević, on živi u neimaštini i u tuzi jer ga pijani otac i baka stalno tuku. Jedino mu je zadovoljstvo da može učiti od velečasnog i da se može igrati sa svojim sestrama. Slučajnim susretom kraljevića i prosjaka sve je krenulo nizbrdo. Kraljević se preobukao u prosjaka u nadi da će se moći igrati, a prosjak se preobukao u kraljevića u nadi da će moći živjeti u sreći i blagostanju. To im nije pošlo za rukom. Ni jedan ni drugi nisu mogli glumiti da su ono što nisu, pa je sve opet pošlo po zlu.

Ponovo se susrevši vratili su se u svoje prave živote, postali najbolji prijatelji i živjeli sretno, kraljević kao kralj, a prosjak, pa moglo bi se reći da je živio ljepše nego što je mogao zamisliti.

59

Ella Sejdić, 5. b

Djeca na udaru mode Moramo li biti savršeni?

Moramo li se svi ugledati na modne stereotipe koje nam nameću mediji? Svatko je drugačiji, to smo već puno puta čuli, ali jesmo li to stvarno shvatili? Mediji danas pokazuju samo mršave manekenke zbog čega se ostale djevojke osjećaju loše, manje vrijedne i pod stalnim su pritiskom društva. Ne bismo smjeli zaboravljati da smo najljepši baš onakvi kakvi jesmo, stoga nikako ne bismo trebali mijenjati vlastitu osobnost jer je ona dar Božji.

Katarina Jurič, 8. c Ivana Tea Čondić, 8. e

Savjeti jedne petnaestogodišnjakinje Tinejdžeri su djeca koja uđu u pubertet, a to se događa od 13. do 19. godine. U tom razdoblju tinejdžer postaje vrlo znatiželjan za stvari koje rade odrasli te želi odrasti sve brže što dovodi do konzumiranja alkohola, pušenja i u najgorem slučaju, drogiranja. Tinejdžer također misli da je dovoljno odrastao i odgovoran kako bi se brinuo za sebe te smatra da ne treba poštivati dogovore s roditeljima. Oni se počinju zanimati i za drugi spol i provode mnogo vremena sa svojim vršnjacima. Vrlo im je važan izgled i mišljenje prijatelja. Iako smatraju da se mogu brinuti za sebe, to nije istina i zato su tu roditelji kako bi ih usmjerili na pravi put. Zbog toga nastaju mnoge svađe i prepirke. Kako više vremena provode s prijateljima u zabavi, sve manje vremena im ostaje za školu i učenje što im može upropastiti budućnost. Takvu djecu treba razumjeti, ali ne smije im se popuštati.

60

Lara Horvat Martinjak, 8. e

PRVI OD ČITATELJA KOJI OTKRIJE IDENTITET MASKIRANIH OSOBA NEKA SE JAVI U REDAKCIJU NOVINARSKE SKUPINE, OSVOJIT ĆE VRIJEDNU NAGRADU!

ZAISTA JE ODLIČAN JE!

DOBAR!

61

Na zadnjoj sjednici stručnog povjerenstva školski list je dobio zeleno svjetlo da se objavi. Zahvaljujemo!

62