Ogulin

4 KLEK 6 JEZERO SABLJACI 7 ŠMITOVO JEZERO 8 ĐULIN PONOR 9 FRANKOPANSKI KAŠTEL 10 IVANINA KUĆA BAJKE 11 KRALJ TOMISLAV 12 VRELO CESAROVAC

13 MOLINARIJEV MOST

14 IVANA BRLIĆ-MAŽURANIĆ 15 ILMA DE MURSKA 16 MIRA VUČETIĆ 17 OGULINSKO ZELJE/KUPUS 17 MASNICA 18 NARODNE NOŠNJE

Zbog svog neobičnog izgleda Klek je oduvijek bio inspiracija za mnoge priče i legende. Tako je, prema prvoj legendi, div Klek zaratio s bogom Volosom čiji ga je mač skamenio. I kada pogledate planinu uočit ćete usnulog diva kojemu je vrh Kleka glava s isturenom bradom, sredina planine su savijena koljena a stijene Klečice su stopala. Vrlo slična legenda vezana je za kraljevića Marka koji se za vrijeme svog putovanja odlučio kratko odmoriti, no kratak san pretvorio se u vječnost. Možda najpoznatija predaja, je ona o Klečkim vješticama koje za vrijeme olujnih noći na vrhu Klek plešu kolo dok munje koje paraju nebo predstavljaju njihovu vrisku.

klek

5

jezero

sabljaci Akumulacijsko jezero nastalo na toku Zagorske Mrežnice jedanaesto je po veličini u Republici Hrvatskoj. Domaće stanovništvo voli ga nazivati „ogulinskim morem”, a iz određenih perspektiva zaista podsjeća na morski zaljev. Ovaj raj za ribiče nastanjuju pastrva, klen, amur, šaran, smuđ, a zimi tu utočište pronalaze labudovi.

U mjestu Zagorje Ogulinsko, nalazi se Šmitovo jezero. Okruženo gustom šumom karakterizira ga smaragdno zelena boja i legenda o zmaju. Prema njoj u jezeru živio je zmaj koji je jednog dana uhvatio mladu djevojku a koju je iz njegovih ralja spasio sveti Juraj, danas zaštitnik Zagorja Ogulinskog. Kao potvrdu ove legende u kamenu kraj jezera možete pronaći otisnuto kopito konja svetog Jurja.

smitovo

jezero

8

dulinponor

Za njega je vezana legenda iz 16. stoljeća o djevojci Zulejki ili Đuli, kćeri zapovjednika ogulinskog kaštela. Zbog bitke protiv Turaka u grad je stigao mladi krajiški kapetan Milan Juraić. Pri prvom susretu Zulejka i Milan su se zaljubili.

Milan odlazi u bitku i pogiba. Čuvši za njegovu smrt Zulejka se baca u ponor rijeke Dobre koji od tada nosi ime Đulin ponor. Danas na kamenoj litici iznad ponora nalazi se okamenjeno lice Milana koji tužno gleda za svojom Zulejkom.

franko pan ski

ka stel

Krajem 15. stoljeća hrvatski velikaš Bernardin Frankopan dao je sagraditi kaštel oko kojeg se kasnije razvio grad Ogulin. Frankopani su tijekom povijesti koristili dva grba. Do 1430. godine koristili su stari sa šesterokrakom zvijezdom na crvenom polju, a od te godine preuzeli su grb rimske patricijske obitelji de Frangepanibus s dva lava koji lome kruh.

Danas se u kaštelu nalazi Zavičajni muzej Ogulin.

9

Zahvaljujući bogatoj prirodnoj i kulturnoj baštini te bajkovitim djelima Ivane Brlić Mažuranić Ogulin je prepoznat kao zavičaj bajke. 2013. godine, u dvorištu Frankopanskog kaštela, otvoren je multimedijalni i interdisciplinarni centar Ivanina kuća bajke. Čarobna šuma u kojoj stabla pripovijedaju priče, začarani hodnici dvorca u kojima možete naučiti više o bajkama, biblioteka u kojoj ćete pronaći dragocjena prva izdanja mnogih bajki.

ivanina

10

kuca ba jke

Centar grada krasi Park kralja Tomislava u kojem se nalazi i spomenik prvom hrvatskom kralju, a izgrađen je prema ideji slovenskog arhitekta Vitburga Mecka a podignut je 1925. godine na tisućitu obljetnicu kraljevstva.

kralj

tomi slav

11

Voda u Cesarovac dolazi iz izvora u podnožju Kleka, a kako je Klek poznato okupljalište vještica i vila postoji priča o vilinskoj vodi.Tako će svaka žena koja popije vode s Cesarovca postati lijepa i vječno mlada, dok će muškarac koji popije vodu s vrela oženiti Ogulinku.

Ova znamenitost podsjetnik je i na prvi ogulinski vodovod izgrađen sredinom 19. stoljeća.

12

vrelo

ce sarovac

Grad Ogulin i njegovu okolicu krasi nekoliko znamenitih mostova. Jedan od njih je i kameni Molinarijev most u selu Puškarići. Izgrađen na povijesnoj cesti Rudolfini ime je dobio po Antunu Mollinaryju, posljednjem upravitelju Vojne krajine. Krase ga tri kamena svoda te stari mlin na rijeci Dobri koja protiče ispod mosta.

molinari jev mo st

13

14

Najpoznatija hrvatska spisateljica, Ivana Brlić Mažuranić, rođena je Ogulinka. Ivana je bila majka sedmero djece što je također jadan od razloga zbog kojeg se posvetila stvaranju dječje književnosti a inspiracija joj je uvijek bio njezin rodni kraj. Pozornost je privukla romanom Čudnovate zgode šegrta Hlapića no najpoznatije djelo kojim je postala poznata i izvan granica Hrvatske te prozvana hrvatskim Andersenom zbirka je pripovijetki Priče iz davnine.

ivana

brlic-mazuranic

ilma de

murska

Ema Pukšec, kasnije poznata kao operna diva Ilma de Murska rođena je u 1834. godine u Ogulinu.

Sopranistica vrhunskih glasovnih sposobnosti i savršene tehnike prve je note otpjevala u Zagrebu, glazbenu je poduku nastavila u Beču a debitirala u Firenci kao kraljica Margot de Valois u Meyerbeerovim Hugenotima. Prva je hrvatska operna pjevačica koja je stil pjevanja ovih prostora predstavila na tri kontinenta te je prozvana hrvatskim slavujem.

15

mira

vucetic 16

Nedovoljno poznata Ogulinka autorica je mnogih domaćinskih priručnika i kuharica. Riječ je o Miri Vučetić, rođenoj Seifet. Kulturu hrvatskog naroda obogatila je javnim djelovanjem u raznim školama iz kojeg je nastao opsežan književni opus u kojem je vjerojatno najznačajnija Zlatna knjiga kuharstva izdana 1972. godine. Također, djelovala je kao urednica časopisa Naš dom te surađivala s brojnim dnevnim novinama.

Autohtonu sortu ogulinskog zelja/kupusa karakterizira okrugla, kompaktna glavica s tankim, gorkastim listovima što ovo zelje čini idealnim za kiseljenje. Nadaleko je poznato kako je glavni sastojak ukusne sarme upravo ogulinsko kiselo zelje a recept kiseljenja u Ogulinu se prenosi s koljena na koljeno. Prema starom receptu dno drvene kace prekrivalo se ribanim zeljem, nakon soljenja bilo je potrebno gaziti zelje sve dok ne pusti sok. Na ribano zelje slagale su se glavice zelja s izrezanim korijenom u koji bi se stavljala sol te koje zrno kukuruza. Glavice zelja slagale bi se dok se kaca ne popuni a onda bi se na njen vrh postavljala drvena ploča i teži kamen kako bi glavice bile ispod površine rasola.

Među gastronomske specijaliteta ovoga kroja ubraja se i masnica, dizano tijesto punjeno filom od jaja, vrhnja i dinstanog luka. Za ovaj specijalitet vezana je i legenda o gradnji Marmontovog mosta. Naime, most je građen u vrijeme Napoleona a graditelju Marmontu, kaže legenda, ponestalo je novaca. Stoga je, u potrazi za novcem, odlučio Napoleonu poslati masnicu.

Probavši ovo siromašno jelo, Napolen se oduševio i Marmontu poslao novac za dovršetak gradnje mosta.

17

narodne no sn je

Oguline, da ti nima Kleka 18

Ženska svečana narodna nošnja sastoji se od platnene podsuknje - untorka, kambrika peglanog na falde, košuljca te zaslona. Dio koji nošnju posebno ističe je oglavlje zvano tumban, a čine ga podvezak - domaće tkani rubac, prevjes od bijele lagane tkanine i crvena svilena vrpca. Na nogama su se nosile bijele kukičane dokoljenke i kožne opanke.

Ogulinska muška narodna nošnja sastoji se od bijele platnene košulje te bijelih platnenih širokih gaća. Bjelinu su muškarci opasivali čemerom, širokim crvenim kožnim remenom ukrašenim ornamentima. Povrh svega oblačili su ječermu, dugi sukneni modri prsluk ukrašen zlatnim ili srebrnim gumbima. Sastavni dio svečane ljetne muške narodne nošnje je crljena kapa niskog oboda izrađena od crvene čoje. Rub kape ukrašen je gusto izvezenim crnim svilenkastim koncem, a često je kapa bila ukrašena najčešće motivom trobojnice. Na nogama su muškarci nosili fusekle te kožne opanke.

O jla la, ra jla, la, j o la, j o la, j o la la

Impressum Izdavač Pučko otvoreno učilište Ogulin Ivana Gorana Kovačića 2 47300 Ogulin +385 47 522 257 www.ogulin-uciliste.hr pouogulin@ogulin.hr Autorica tekstova Marija Salopek Mirosavljević sudionici EP5 OG3K Ogulinsko kulturno-kreativni kutak #POUOgulin #PrekiniMukPustiGlas

19