Dnevni list Pobjeda 21 - 22. Maj 2020.

21. i 22. maj 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19580 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

D.MIJATOVIĆ

INTERVJU: Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković

ZA PRAZNIČNI BROJ GOVORE Srđan Darmanović, ministar vanjskih poslova

Nećemo dozvoliti da se Srbija miješa u unutrašnje stvari Crne Gore STR. 4. i 5.

Veljko Bulajić, legendarni crnogorski, hrvatski i jugoslovenski reditelj

POLOŽILI SMO NAJTEŽI ISPIT

» Crna Gora je potvrdila da je odgovorno, zrelo i demokratsko »

društvo. Disciplina građana bila je uslovljena kredibilitetom institucija koje tu disciplinu zahtijevaju Da li bi bilo moguće u nekoj drugoj državi, pa i u Srbiji kao matici SPC, da država i institucije donesu jedna pravila, a crkva druga?

Tito mi je odobrio da se njegov lik ne pojavi u filmu ,,Bitka na Neretvi“ STR. 14. i 15.

BALKANSKA RASKRŠĆA: Andrej Nikolaidis, književnik

Ponavljanje narativa zločina STR. 13.

Dejan Savićević, prvi čovjek FSCG STR. 2. i 3.

ANALIZA: Stranke uoči parlamentarnih izbora

DPS u usponu, bitka za pol poziciju u opoziciji

Dok sam ja predsjednik Saveza, liga se neće širiti

TRADICIJA: Priča iz garderobe nikšićkog KUD Zahumlje

STR. 28. i 29.

Zlatne ruke Zlatice Mušović STR. 5.

STR. 19.

HEROJI SVAKODNEVICE: Piloti protivpožarnih aviona Miodrag Grubač i Miloš Asanović

Posao koji pomjera granice straha

Predstavnici dijaspore o Crnoj Gori 14 godina nakon proglašenja nezavisnosti

Patriotizam i ljubav nemaju cijenu

STR. 10. i 11.

STR. 20. i 21.

NAREDNI BROJ IZLAZI 23. MAJA

2

Politika

21. i 22. maj 2020.

INTERVJU: Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković PODGORICA - Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković istakao je u intervjuu za Pobjedu da je za 14 godina od obnove nezavisnosti Crna Gora postigla mnogo, ali da se na unutrašnjem planu moglo postići i više, prije svega stvoriti jedinstvo oko istog cilja – razvijenije, bogatije i demokratskije Crne Gore.

– Za četrnaest godina od obnove nezavisnosti Crna Gora je postigla dosta, i na vanjskom i na unutrašnjem planu.

Ipak, sa današnje distance, na unutrašnjem planu moglo se postići i više. Ovdje prije svega mislim na ujedinjavanje oko istog cilja – a to je razvijena i bogatija, građanska i demokratska Crna Gora.

Crna Gora koja ne podstiče razlike i ne odaziva se na ekstremizme bilo koje vrste, pa ni vjerske – istakao je za Pobjedu premijer Marković.

Naglašava da crnogorska nezavisnost i antifašizam, uz evroatlantsko opredjeljenje predstavljaju legitimaciju Crne Gore prema svijetu.

– Crnogorska nezavisnost je civilizacijska tekovina koju poštuje velika većina naših građana. Antifašizam takođe.

I jedno i drugo, uz naše evroatlantsko i evropsko opredjeljenje, predstavljaju legitimaciju naše zemlje prema svijetu. Oko ovih vrijednosti ne smije biti ni spora, a ni kompromisa – ocijenio je predsjednik Vlade Crne Gore.

Odgovarajući na pitanje zbog čega Srpska pravoslavna crkva ne poštuje pravni poredak Crne Gore, premijer Marković ocjenjuje da je koncept SPC da negira crnogorsku državnost i ustvrdio je da je ta politika pokazala i besmislenost i pogubnost.

– Odnos prisvajanja Crne Gore u vjersko-ideološkom smislu koji dolazi iz sjedišta Srpske pravoslavne crkve, kao i istovremenog negiranja državnosti i nepoštovanja crnogorskih institucija i u ovoj situaciji pokazao je svoju besmislenost i svoju pogubnost. Građani treba da prepoznaju namjere svih drugih struktura koje su ovih dana pozivale na ekstremizam i nasilje… Uvjeren sam da naši građani to uviđaju – napomenuo je Marković.

POBJEDA: Nakon grozničave borbe Crna Gora je na korak da postane ,,corona free“ država u Evropi. Kako to da država čiji je zdravstveni sistem prije pet godina ocijenjen kao najgori 135. sistem u Evropi postane prva evropska država bez inficiranih?

MARKOVIĆ: Zaista je danas zadovoljstvo govoriti o rezultatima i ishodu borbe protiv epidemije korona virusa koje je Crna Gora postigla.

Sredinom marta cijeli svijet je, pa i Crna Gora, strijepio od posljedica ove opake bolesti, tim prije što je bilo relativno malo naučnih i svakih drugih saznanja i informacija koje bi nas vodile i usmjeravale.

Nijesmo čekali pojavu prvog zaraženog pacijenta da bismo naše institucije digli na noge. Već početkom januara

Položili smo najteži ispit Crna Gora je potvrdila da je odgovorno, zrelo i demokratsko društvo. Disciplina građana ili, bolje reći, njihova kooperativnost, takođe je uslovljena kredibilitetom institucija koje tu disciplinu zahtijevaju. I tu je Crna Gora položila ispit, ne samo saradnje institucija i građana, i njihove odgovornosti, nego i važan ispit solidarnosti na djelu – naglasio je premijer Marković

Duško Marković

krenuli smo odlučno, sa jasnim mjerama, koje su prolazile nekoliko provjera: od dnevnog praćenja globalnih okolnosti, preko mišljenja naših stručnjaka do donošenja nijansiranih državnih odluka.

Takva je, recimo, bila odluka da na samom početku, prije nego što je proglašena pandemija, zatvorimo naše granice prema šest ugroženih zemalja; da zaustavimo letove prema destinacijama u čijem se okruženju već razvijala zaraza; i da se fokusiramo na nabavku zaštitne opreme a ne na trku za respiratorima i bolničkim krevetima.

Mobilisali smo cijeli sistem, formirali Nacionalno koordinaciono tijelo i desetinu operativnih tijela, digli na noge bezmalo 100.000 ljudi u raznim službama, i oni su odgovorili zadatku. Upravo to, bolje nego bilo koja rejting lista, pokazuje i da naš zdravstveni sistem vrijedi mnogo više od nekog statističkog 135. mjesta. I potvrđuje da Crna Gora ima izgrađene i sposobne institucije koje služe građanima i svojoj državi. Sve to u sinergiji, uz jasnu viziju, koordinaciju, i poštovanje hijerarhije, dovelo nas je do, kako očekujemo uskoro, sta-

Povjerenje u institucije je produkt sinergije i uzajamnog poštovanja. I ja vjerujem da rezultati koje pominjete, da u Vladu Crne Gore povjerenje ima 66 odsto, odnosno dvije trećine njenih građana, upravo odražavaju ono što smo postigli

tusa ,,corona-free“ države.

To prepoznaju naši građani, strani investitori, ali i naši inostrani partneri. Sad je trenutak da se takva reputacija iskoristi u turizmu, ekonomiji i daljem razvoju. Jedino tako možemo ublažiti posljedice neminovne krize koja će biti teška, i koja će trajati.

POBJEDA: Da li ste Vi imali neku, makar i pritajenu, dozu bojazni da institucije neće funkcionisati, da neće biti na nivou zadatka, da li ste vjerovali da će građani biti tako disciplinovani? Da li će se, nakon ovoga, crnogorske institucije i u Crnoj Gori i vani drugačije posmatrati?

MARKOVIĆ: Nijesam imao bojazan u funkcionalnost institucija. Takve sumnje uvijek dolaze od onih koji su van sistema i koji izdaleka gledaju na stvari. Inače, predsjednik Vlade je adresa koja najbolje zna i sposobnost i potencijalne slabosti u institucijama.

Nijesmo se, dakle, ni osvrtali na takve ocjene, jer je njih demantovao svaki sljedeći dan, implementacija svake nove mjere, i uspješno sprovođenje onoga što je propisano. Disciplina građana ili, bolje reći, njihova kooperativnost, takođe je uslovljena kredibilitetom institucija koje tu disciplinu zahtijevaju. I tu je Crna Gora položila ispit – ne samo saradnje institucija i građana, i njihove odgovornosti, nego i važan ispit solidarnosti na djelu.

Prisjetimo se samo spiska

građana, preduzeća i ustanova koje su priskočile upomoć, uplata donacija, ustupanja cijelih zgrada i kompleksa bez nadoknade, dobrotvora iz dijaspore.

Nikad manje razlika i nikad više zajedništva nego u tim presudnim danima.

I u toku najveće opasnosti izazvane epidemijom, kad u svakome od nas stanuje sumnja i strah, pa sve do danas – povjerenje u institucije je nikad veće, kao i zadovoljstvo građana. I same institucije su to registrovale kroz rad i djelovanje; ukupna javnost kroz ankete i istraživanja, a mi u Vladi kroz pisma podrške koja stižu svakog dana.

Riječju – Crna Gora je potvrdila da je odgovorno, zrelo i demokratsko društvo.

POBJEDA: Koliko su tačne nezvanične informacije koje imam: da je povjerenje u Vladu na čijem ste čelu drastično skočilo tokom posljednja tri mjeseca i doseglo najveću tačku ikada – da u Vladu vjeruje čak 66 odsto građana?

MARKOVIĆ: Naši građani prepoznaju napore i rezultate Vlade. Vide da je naš cilj jasan i očigledan: a to je njihovo zdravlje i njihov materijalni položaj u vremenu kad su zdravlje, životni standard, a nažalost i životi ljudi širom svijeta ugroženi.

Povjerenje u institucije je produkt sinergije i uzajamnog poštovanja. I ja vjerujem da rezultati koje pominjete, da u Vladu Crne Gore vjeruje

Naravno da Crna Gora ima svoj pravni poredak i da se njeni zakoni moraju poštovati! A upravo ti zakoni garantuju svim vjerskim zajednicama, pa i Srpskoj pravoslavnoj crkvi, neophodnu autonomiju u vjerskim poslovima 66 odsto, odnosno dvije trećine njenih građana, upravo odražavaju ono što smo postigli.

Vlada će nastaviti da posvećeno radi na izvršavanju svojih programskih ciljeva. Ali sada kada nam prijeti dugotrajna e ko n o m s ka k r i z a , n a š a odgovornost i dužnost prema svakom građaninu i njegovoj porodici je utoliko složenija i veća.

POBJEDA: Nijesu ipak svi slušali uputstva iz države.

Kada se osvrnemo na dešavanja od pojave korone, ispada da je institucija koja je najviše ignorisala mjere NKT i Vlade Crne Gore bila – Srpska pravoslavna crkva.

Je li to SPC ne želi da prihvati činjenicu da Crna Gora ima svoj pravni sistem i poredak koji se mora poštovati? U Srbiji su, recimo, poštovali sva uputstva vlasti...

MARKOVIĆ: Na j n ov i j i događaji pokazali su da je Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori mogla u konkretnoj situaciji i uraditi više i pomoći više – kako svojim vjernicima, tako i svim građanima Crne Gore.

Od ranije smo svjedoci jednog specifičnog odnosa SPC prema našoj državi i njenim institucijama. Nažalost, taj

odnos prisvajanja Crne Gore u vjersko-ideološkom smislu koji dolazi iz sjedišta SPC, kao i istovremenog negiranja njene državnosti i nepoštovanja njenih institucija – i u ovoj situaciji pokazao je svoju besmislenost i svoju pogubnost.

Građani treba da prepoznaju namjere svih drugih struktura koje su ovih dana pozivale na ekstremizam i nasilje, jer to nije ništa drugo nego nastavak događaja koje smo imali prilike da vidimo na našim ulicama i 2015. i 2016. i u posljednjim danima 2019. godine. Uvjeren sam da naši građani to uviđaju i da već prave otklon od političkih subjekata koji su se jasno legitimisali. Što se tiče drugog dijela Vašeg pitanja: Naravno da Crna Gora ima svoj pravni poredak i da se njeni zakoni moraju poštovati! A upravo ti zakoni garantuju svim vjerskim zajednicama, pa i Srpskoj pravoslavnoj crkvi, neophodnu autonomiju u vjerskim poslovima.

Tu dolazimo do tačke nesporazuma sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Pitam vas – da li bi bilo moguće u nekoj drugoj državi, pa i u Srbiji kao matici SPC, da država i

Politika

21. i 22. maj 2020.

Da li bi bilo moguće u nekoj drugoj državi, pa i u Srbiji kao matici SPC, da država i institucije donesu jedna pravila, a crkva druga? A da onda crkva pojedine građane izuzme od tih pravila institucije donesu jedna pravila, a crkva druga? A da onda crkva pojedine građane izuzme od tih pravila.

Dakle, radi se o apsurdu kojem ne smije biti mjesta u Crnoj Gori.

POBJEDA: Vlada je sa dva paketa mjera pokušala da ublaži razarajuće ekonomske posljedice epidemije kovid-19. Bilo je i kritičkih ocjena u parlamentu da je sve to nedovoljno, da ne pomaže preživljavanju... Najavili ste treći paket mjera, što će biti suština, usmjerenje, trećeg paketa?

MARKOVIĆ: Kritika, posebno konstruktivna, uvijek je dobrodošla, ali ponuđena rješenja moraju biti realna i održiva. Znate da nikada za četiri godine nijesam pribjegao populističkim predlozima, koliko god da bi donijeli političkih poena.

Prva dva paketa mjera su bila pravovremena, sveobuhvatna, usmjerena prvenstveno na održavanje likvidnosti i zaposlenosti. Imala su socijalni predznak, kao najadekvatniji odgovor u prvim fazama krize nastale uzrocima koji nijesu ekonomske prirode.

Trećim paketom mjera će se težište pomjerati u korist razvoja. Krizu potiskuje jedino razvoj, ne postoje druga održiva rješenja. Situacija sa korona virusom, kada su se mnoge države zatvorile, pokazala je da Crna Gora mora da se okrene sebi jer smo vidjeli da imamo znanje i ljude koji mogu više proizvoditi i kreirati održiva rješenja.

POBJEDA: Što to konkretno znači?

MARKOVIĆ: Struktura našeg budućeg razvoja se – već od danas – mora pomjerati ka većem udjelu prerađivačke industrije, poljoprivredne proizvodnje i stočarstva, energetike i digitalnog društva. Struktura domaćih i stranih direktnih investicija treba da prati ovaj pravac.

Kroz treći paket mjera Vlade, poseban fokus će biti na pružanju podrške granama ekonomije koje će ostvariti visok stepen produktivnosti i smanjenja izloženosti zemlje negativnim makroekonomskim trendovima, kroz investiranje u domaću proizvodnju u cilju supstitucuje uvoza i podsticajima izvozno orjentisanim djelatnostima.

Shodno navedenom, mjere će biti realizovane kroz efektivno i efikasno korišćenje postojećih resursa, ali i velikog potencijala bankarskog sektora u Crnoj Gori i snažne podrške Investiciono- razvojnog fonda, koja nije izostala ni u prvim mjesecima krize.

POBJEDA: Brojne međunarodne institucije procjenjuju da će Crna Gora, uz Hrvatsku, imati najveći pad BDP jer je punjenje državne kase u velikoj mjeri zavisno od turizma. Pominje se

i pad od najmanje 9 odsto...

Da li Vlada ima neku drugačiju procjenu?

MARKOVIĆ: Nema veće prijetnje ekonomskoj stabilnosti od neizvjesnosti. Ona je, na žalost, glavna karakteristika krize izazvane korona virusom.

Gotovo sve sa strane napravljene projekcije rasta ekonomije u mandatu ove Vlade su bile pogrešne, baš kao što su pogrešna bila i predviđanja kapaciteta našeg zdravstvenog sistema da odgovori na ovu epidemiju. Nadam se da ćemo moći još jednom da pokažemo da je realnost bolja od predviđanja.

Projekcije pada su različite i kreću se od pet do, kako ste rekli, devet odsto. Naše projekcije su slične, a kroz rebalans budžeta, koji je u pripremi, će u najvećoj mogućoj mjeri biti precizirane i detaljnije elaborirane.

Ali, mi smo fokusirani na rad i rast. Već sam kazao da želimo da napravimo zaokret u privredi i podstaknemo proizvodnju i izvoz, a smanjimo uvoz. Tačno da punjenje budžeta zavisi od turizma, ali nije to jedini naš izvor prihoda. A i za tu oblast pripremamo ozbiljnu podršku kako bi ublažili posljedice koje taj važan sektor trpi, ne samo u Crnoj Gori već i cijelom svijetu.

POBJEDA: Hoće li biti turista ove godine?

MARKOVIĆ: Siguran sam da hoće. Jer Crna Gora nudi kvalitet i što je važnije sigurnost!

Godinama smo bezbjedna destinacija. Znate da su druge destinacije, pa i u Evropi, bile poljuljane terorizmom i drugim bezbjednosnim izazovima. Kod nas mir nikada nije doveden u pitanje.

Isto je i sa situacijom vezanom za korona virus. Vjerujem da je naša država dala jedan od najboljih odgovora u svijetu u borbi sa ovom pošasti i da će to prepoznati turisti kako iz regiona tako i šire.

POBJEDA: Jeste li optimista da će crnogorska privreda ipak se podići poslije ove krize i kada očekujete prve znake ozdravljenja?

MARKOVIĆ: Kako su prognoze referentnih institucija saglasne u tome da će se Crna Gora suočiti sa recesijom u 2020. godini, jednako su saglasne da se u 2021. godini očekuje ekonomski oporavak i pozitivne amplitude ekonomskog rasta na gotovo istom nivou kao što je projektovani pad za 2020. godinu.

U 2021. godini se očekuje postepen i djelimičan oporavak i rast ekonomije, usljed očekivanog oporavka turizma i ostalih izvoznih sektora uslužnih djelatnosti, rasta privatne i javne potrošnje, i oporavka indikatora na tržištu rada.

Posebno želim da istaknem investicije kao zamajac ne samo oporavka već i budućeg razvoja. Tu mislim na nedavno okončane investicije, investicije koje se privode kraju ali i one koje će uslijediti u strateški važne sektore našeg budućeg razvoja. Sve one zajedno će doprinijeti povećanju kapitalne osnovice novog privrednog rasta crnogorske ekonomije u srednjem i dugom roku.

Ko uz sve navedeno nema i potrebnu dozu optimizma unaprijed je poražen pred nesagledivim razmjerama krize koja u kratkom roku razara i najrazvijenije ekonomije svijeta.

Draško ĐURANOVIĆ

3

Predsjednik Skupštine čestitao 21. maj, Dan nezavisnosti

Brajović: Sačuvaćemo sekularni i građanski karakter Crne Gore PODGORICA - Istorija Crne Gore je skup svjedočanstava o očuvanju svijesti o sopstvenom identitetu i pravu na nezavisnost. Građanke i građani Crne Gore odlukom na referendumu 2006. godine su ispunili dug prema svojim precima, iskazali volju većinske savremene Crne Gore i trasirali put potomcima, navodi se u čestitki predsjednika Skupštine Ivana Brajovića povodom 21. maja, Dana nezavisnosti Crne Gore.

Zato je 21. maj, navodi predsjednik parlamenta, za Crnu Goru najvažniji datum novije istorije. Taj čin slobode, ističe on, potvrdio je želju i volju naroda za samostalnom i demokratskom Cr-

Ivan Brajović

nom Gorom, punopravnom članicom međunarodne zajednice.

- Slaveći 14. godišnjicu obnove državne nezavisnosti, dugujemo zahvalnost svima koji su pomogli u tom istorijskom procesu, u izgradnji i

jačanju institucija, kao i na putu države prema statusu NATO članice i budućnosti u Europskoj uniji. Neka 21. maj bude i dan sjećanja na sve borce za nezavisnost Crne Gore, na ponos njihovim porodicama i svima nama poručuje Brajović.

Nastavićemo, kaže on, da gradimo državu razvijenih institucija, demokratije, solidarnosti i društvene odgovornosti.

- Na impresivan način smo sačuvali javno zdravlje, očuvaćemo ekonomiju uz razvoj privrednih potencijala naše države. Sačuvaćemo sekularni i građanski karakter Crne Gore, kao njenu posebnu vrijednost. Svim građankama i građanima naše države, uz želju da ponosno i radosno proslavimo nacio-

nalni praznik, čestitam 21. maj – Dan nezavisnosti Crne Gore - navodi se u čestitki predsjednika crnogorskog parlamenta Ivana Brajovića.

Dan nezavisnosti građankama i građanima Crne Gore čestitali su: predsjednica Socijaldemokratske partije dr D ra g i n j a Vu k s a n o vić-Stanković, ministarka u Vladi Marija Vučinović, predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović, Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, Liberalna partija, predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, OO DPS Herceg Novi, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević i Andrija Racković, bivši odgovorni urednik Pobjede, direktor Uprave za dijasporu Predrag MitroR.P. vić.

Patrijarh SPC Irinej i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponovo se grubo umiješali u unutrašnje stvari naše države

Opet priča o ugroženosti Srba u Crnoj Gori BEOGRAD - Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponovo su se grubo umiješali u unutrašnje stvari Crne Gore. Nakon zajedničkog sastanka, na konferenciji za medije osporili su pravo Crnoj Gori da može imati svoju pravoslavnu crkvu i najavu predsjednika Mila Đukanovića da će Crnoj Gori biti vraćeno sve što joj je oteto.

Vučić je poručio da će se Srbija boriti svim pravnim sredstvima da dokaže međunarodnoj javnosti da neko u Crnoj Gori pokušava da stvori novu crkvu, sa krajnjim ciljem nestanka srpskog naroda, a Irinej da se stvara jedno mišljenje i jedna nova nacija, crnogorska, koja „treba da istisne potpuno sve što se zove srpsko“.

Konstatujući da su komunisti imali više respekta prema SPC od sadašnje crnogorske vlasti, poglavar SPC ocijenio je da se crnogorska vlast služi „metodom koji su ustaše primijenile prema Srbima“, sa ciljem „da tamo više nema SPC i srpskog naroda“. Patrijarh veli da je predsjednik Đukanović „ateista i nije hrišćanin“.

- U istoriji hrišćanstva nije se desilo da neko ko nije hrišćanin hoće da stvori crkvu, i zato molim predsjednika Srbije da zaštiti Srbe i SPC u Crnoj Gori. Poštujem državu

NeprimjereNe poruke: Patrijarh Irinej i Aleksandar Vučić

Crnu Goru i pozivam Đukanovića da razmisli šta radi, poručio je Irinej.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je odgovorio da su ,,zakonske mogućnosti za zaštitu Srba male“, ali je najavio još veću finansijsku pomoć srpskim kulturnim i naučnim udruženjima u Crnoj Gori, ne i političkim, i podsjeća da je za srpsku kuću dato više od tri miliona eura.

Optužio je Crnu Goru da je radila na rušenju teritorijalnog integriteta Srbije i međunarodnog prava kada je priznala Kosovo.

- Hoće da stvore svoju pravoslavnu crkvu, a ustvari žele da za deset godina nestane srpski narod u Crnoj Gori -

DPS: Još jedna predizborna konvencija Vučića i Irineja - Konferencija za novinare predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i patrijarha Irineja bila je još jedna predizborna konvencija za koju su Srbi u Crnoj Gori samo povod ocijenili su iz Demokratske partije socijalista.

Poslanica DPS-a Marta Šćepanović ocijenila je da je u pitanju još jedna prediz-

kazao je Vučić.

Srpski predsjednik je zagonetno najavio da će se ,,ljudi iznenaditi kada čuju sa kim

Popov: Neprežaljena nezavisnost Crne Gore Kopredsjednik Igmanske inicijative Aleksandar Popov ocijenio je u razgovoru za Pobjedu da je počela izborna utakmica u Srbiji i da Vučić ,,mora da pokaže brigu za Srbe u okruženju“.

- Siguran sam da dalje od tih izjava srpska vlast neće ići – ocjenjuje Popov.

Smatra da bi Srbija najbolje pomogla Crnoj Gori da se ne miješa i da bi Beograd mogao da bude medijator da se

prevaziđu problemi i povede dijalog.

Popov podsjeća da je 21. maj 2006. godine u Srbiji primljen sa velikom mrzovoljom koja je ostala do danas i da je Crna Gora, posebno kod političara desničara, viđena kao druga srpska država bez obzira što je međunarodna priznata.

- Srbija se nikada do kraja nije pomirila sa tim da je Crna Gora nezavisna, kaže Popov.

Zatim ukazuje na brojne

pokušaje miješanja Srbije u unutrašnje stvari Crne Gore, od popisa 2011. godine kada je vođena kampanja da se što više građana izjasni kao Srbi do Strategije Srbije za dijsporu gdje se od Crne Gore tražilo da se Srbi priznaju kao konstitutivni narod - što je izbrisano zbog protesta Podgorice.

- Nevolja je što se cijela priča pretvorila u priču o imovini SPC u Crnoj Gori. To je moglo

borna konvencija.

- Za koju su Srbi u Crnoj Gori samo povod, pa šta košta da košta, kazala je Šćepanović.

Prema njenim riječima, koštaće puno.

- Kako i sam Vučić obeća, siguran da će se investicija vratiti kroz glasove na predstojećim izborima u Srbiji - kazala je Šćepanović.

su 2009. godine razgovarali i tražili autokefalnost“ i naglasio da ,,sve ovo nema veze sa V.CVEJIĆ Rusijom“. da se riješi novim katastrom krajem 80-ih u Crnoj Gori, ali nije - kaže Popov koji ocjenjuje da je ,,Amfilohije prosrpske lidere sklonio u stranu”.

-On kanališe cio protest, drži ga na kratkoj uzici da stvari ne eskaliraju, to je njegov ucjenjivački kapacitet - primjećuje Popov i ne isključuje mogućnost da se sve završi na dogovoru mitropolita Amfilohija i predsjednika Đukanovića kao 2006. godine kada je mitropolit ,,otćutao referendum“.

4

Politika

21. i 22. maj 2020.

INTERVJU: Srđan Darmanović, ministar vanjskih poslova

Nećemo dozvoliti da se Srbija miješa u unutrašnje stvari Crne PODGORICA – Crna Gora neće dozvoljavati da se Srbija, pod plaštom navodne ugroženosti interesa Srba u Crnoj Gori, miješa u unutrašnje stvari naše države – poručio je, u intervjuu Pobjedi, Srđan Darmanović, ministar vanjskih poslova.

Kazao je da u Crnoj Gori „nije i nikada neće biti ugroženi narodi, pa, naravno, ni srpski, te da je „svaka druga tvrdnja neutemeljena i štetna za sve, osim za predizborne kalkulacije u našoj i susjednoj državi“.

POBJEDA: Kako doživljavate izjave srpskog šefa diplomatije Ivice Dačića da su „tenzije u Crnoj Gori skoro dovele do bratoubilačkog rata Srba i Crnogoraca“, te da je „velika laž“ da se Srbija miješa u unutrašnje stvari naše države?

DARMANOVIĆ: Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore već se oglasilo povodom izjave mog srpskog kolege, i naš stav je poznat. Crna Gora neće dozvoljavati da se Srbija, pod plaštom navodne ugroženosti interesa Srba u Crnoj Gori, miješa u unutrašnje stvari naše države. Vrlo je neodgovorno kad se primjene epidemioloških mjera, kojima se čuvaju životi i zdravlje naših građana, koriste kao jeftina, ali nimalo naivna platforma za raspaljivanje političkih strasti i stvaranje atmosfere napetosti.

To ne može biti obrazac dobronamjerne politike ni u svojoj, a kamoli u drugoj, susjednoj zemlji za koju još tvrdite da je „prijateljska i bratska“. Pa sve to još začinite ni manje ni više nego tezom o bratoubilačkom građanskom ratu koji samo što nije počeo! To nije način na koji govore prijatelji i navodno partneri na evropskom putu, a još manje stil i vokabular ministara i visokih diplomata.

U stvarnosti, čitava priča izgleda drugačije - oni za koje je postojala sumnja da se nijesu pridržavali zakona, makar to bili i sveštenici MCP, bili su zadržani u istražnom pritvoru; činjenice su utvrđene, podignut je optužni prijedlog i, prema slovu zakona, poslije 72 časa pušteni su da se brane sa slobode. Državni organi su, pri tome, postupali korektno i profesionalno. Crna Gora je, prije svega, građanska i sekularna država, utemeljena na Ustavu i zakonima. U Crnoj Gori nije, i nikada neće biti ugroženi narodi, pa, naravno, ni srpski i svaka druga tvrdnja je neutemeljena i štetna za sve, osim za predizborne kalkulacije u našoj i susjednoj državi. A, možda štetna čak i za njih!

U Crnoj Gori mogu biti „ugroženi“ samo oni koji ne poštuju njen Ustav i zakone, njen građanski i multietnički karakter, njen demokratski izbor, samo oni koji svojim fanatizmom ugrožavaju prava i slobode drugih.

POBJEDA: Srpski ministar odbrane Aleksandar Vulin kaže da je „Crna Gora izvor nestabilnosti u regionu“...

DARMANOVIĆ: Što se tiče izjava ministra Vulina, ne znam, zaista, da li ih treba i primjećivati, a kamoli na njih reagovati. Za

U Crnoj Gori mogu biti „ugroženi“ samo oni koji ne poštuju njen Ustav i zakone, njen građanski i multietnički karakter, njen demokratski izbor, samo oni koji svojim fanatizmom ugrožavaju prava i slobode drugih ocijenio je Darmanović CRNA GORA JE MNOGO SIGURNIJA ZEMLJA NEGO PRIJE JUNA 2017: Srđan Darmanović

Crnu Goru se jako dobro zna da je više od dvije decenije epicentar stabilnosti u inače hronično nestabilnom regionu. Da parafraziram Sartra - nestabilnost su, ipak, drugi!

Sve u svemu, ne dešava se prvi put da odluke koje naša država donosi, u skladu sa svojim nacionalnim interesima, budu predmet neodmjerenih komentara koji stižu sa najviših političkih adresa u Srbiji. To je retorika koja je nama u Crnoj Gori dobro poznata, koja se konstantno ponavlja i koja je posljedica srpskog nacionalizma duboko ukorijenjenog u njihovom političkom diskursu.

Crna Gora se, inače, u svojoj istoriji suočavala i borila sa raznim verzijama, formama i izvedbama toga, u našem regionu, uvijek imperijalnog i paternalističkog nacionalizma - od načertanijevskog preko karađorđevićevskog i četničkog, i u posljednjim decenijama od Mi-

loševićevog, preko Koštuničinog do ovog današnjeg. Konstanta svake od ovih verzija je da mu je Srpska crkva, sa svojim uvriježenim antizapadnjaštvom i antiliberalizmom, uvijek davala duhovnu potporu i pogonsko gorivo, ne ustežući se, kad treba, ni da stane u odbranu ratnih zločina i zločinaca. Ovakva retorika se, ne jednom, upotrebljavala kao najava širih, zlokobnih političkih projekata i ciljeva, ali može da posluži i za trivijalne i privremene koristi, kao npr. za izborne potrebe ili za skretanje pažnje sa aktuelnih političkih pitanja u susjednoj

državi.

POBJEDA: Osim političkog odgovora, hoćete li povodom takvih reakcija susjedne Srbije preduzimati neke diplomatske korake?

DARMANOVIĆ: Crna Gora želi dobre odnose sa susjednom Srbijom, odnose slične onima koje imamo sa ostalim zemljama regiona, a koji priliče zrelim demokratskim sistemima. Imamo jedan važan, zajednički vanjskopolitički cilj – integraciju u EU, koja u svom temeljnom ugovoru, na koji smo se obavezali, poziva na razvoj i očuvanje dobrih odnosa sa susjedima.

U Srbiji je, međutim, počela predizborna utakmica, pa nije nerealno očekivati dodatno zaoštravanje veoma negativnog narativa koji se, prema Crnoj Gori, već sad obilato koristi. Crna Gora je i do sad, uvijek srazmjerno i u skladu sa dobrom diplomatskom praksom, preduzimala diplomatske korake, a eventualno zaoštravanje odnosa će zavisiti samo i isključivo od ponašanja naših susjeda.

Ipak se nadam da do toga neće doći.

POBJEDA: Da li je ruski uticaj na unutrašnje stvari Crne Gore sada drugačiji u odnosu na



Crna Gora se u svojoj istoriji suočavala i borila sa raznim verzijama imperijalnog i paternalističkog nacionalizma - od načertanijevskog preko karađorđevićevskog i četničkog, i u posljednjim decenijama od Miloševićevog, preko Koštuničinog do ovog današnjeg. Konstanta svake od ovih verzija je da mu je Srpska crkva, sa svojim uvriježenim antizapadnjaštvom i antiliberalizmom, uvijek davala duhovnu potporu i pogonsko gorivo, ne ustežući se, kad treba, ni da stane u odbranu ratnih zločina i zločinaca

UPRKOS PANDEMIJI EU JE POSVETILA DUŽNU PAŽNJU ZAPADNOM BALKANU POBJEDA: Predstavljanje Izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore, koje je planirano za jun, odgođeno je za oktobar.

Je li razlog pandemija korona virusa ili nešto drugo, i kakav očekujete da će biti Izvještaj?

DARMANOVIĆ: Nije neuobičajeno da EK zbog određenih okolnosti ponekad odgodi datum objavljivanja. Tako je prošle godine paket objavljen krajem maja, umjesto u aprilu, zbog izbora za Evropski parlament. Ovdje treba uzeti u obzir da je pandemija izazvana virusom COVID-19 uticala na radne procese u svakoj državi, pa i u Evropskoj komisiji, a da se od nje očekuje da, pored paketa proširenja, pripremi i pregovaračke okvire za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Stoga ne čudi odluka da se objava izvještaja odgodi na jesen.

Treba imati u vidu da je, uprkos pandemiji, EU posvetila dužnu pažnju Zapadnom Balkanu i održala prioritetnim politiku proširenja, što se, između ostalog, ogleda i u donošenju odluke o otvaranju pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom u martu, te održavanju sastanaka ministara vanjskih poslova i Samita EU-Zapadni Balkan, kao i ogromnoj finansijskoj pomoći i pripremi paketa za socio-ekonomski oporavak.

POBJEDA: Vlada je prihvatila novu metodologiju procesa pristupanja EU. Na koji način će to uticati na evropski put naše zemlje?

DARMANOVIĆ: Tehnički posmatrano, za nas je bilo gotovo svejedno sa kojom od dvije metodologije – „starom“ ili „novom“, ćemo nastaviti pregovarački proces. Mi imamo još samo jedno neotvoreno poglavlje, čije otvaranje očekujemo tokom ove godine.

U načinu zatvaranja poglavlja nema velike razlike. Zadovoljni smo što je novom metodologijom potvrđena perspektiva punopravnog članstva na osnovu individualnog napretka i što se prepoznaje značaj jačeg političkog upravljanja i dinamizacije političkog dijaloga na najvišim nivoima. Pozdravljamo pristup u kojem vladavina prava čini centralni dio pregovaračkog procesa, svjesni da razvoj modernog i ekonomski prosperitetnog društva ide uporedo sa demokratskim napretkom. Odluka Vlade da usvoji novi pristup zapravo govori da Crna Gora pozdravlja nastojanja EU da traga za bržim i dinamičnijim pristupom i da nema razloga da se plaši nijednog pregovaračkog modela. Članstvo u EU je nacionalni prioritet Crne Gore pod bilo kojom metodologijom.

2015. i 2016. godinu?

DARMANOVIĆ: Nesumnjivo je da Rusija svoju politiku ometanja, opstrukcije, fragmentacije, partikularizacije, vrijednosne denominacije, podsticanja unutrašnjih animoziteta i rivalstava unutar evropske i evroatlantske zajednice, odnosno šire i globalno unutar svjetske porodice liberalnih demokratija, pokušava realizovati i preko svojih državnih i ne-državnih proxy partnera u nekim zemljama Zapadnog Balkana. Time se ta društva i te države žele usporiti, omesti, pa i zaustaviti na putu prema evropskim i evroatlantskim strukturama i vrijednostima.

Konkretno, kada je u pitanju Crna Gora, o tome svjedoči uloga Rusije u pokušaju državnog udara 2016. čiji je jedan od ciljeva bio zaustavljanje članstva Crne Gore u NATO. Sama činjenica da je Crna Gora danas članica kolektivnog sistema bezbjednosti, ohrabruje nas da se sa današnjim izazovima, koji postoje na relaciji sa Rusijom, lakše nosimo.

Nadali smo se da su iz događaja iz oktobra 2016. izvučene određene pouke i da su odnosi Crne Gore i Rusije, uz dozu opreznosti, korak po korak krenuli normalnijim tokom. Međutim, usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti i uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, jasno je prepoznata zainteresovanost Moskve za ovo pitanje, i još jednom se, poslije izvjesnog zatišja, potvrđuje kontinuitet neprihvatljivog miješanja Rusije u unutrašnje stvari Crne Gore.

Usvajanje pomenutog zakona, kao dijela pravnog poretka jedne sekularne demokratske države, čini ovo pitanje isključivo unutrašnjim pitanjem Crne Gore, i neobjašnjivo je da ono može imati „uticaj na globalno jedinstvo pravoslavnog svijeta“, kako

5

Politika

21. i 22. maj 2020.

ANALIZA: Položaj političkih stranaka uoči zakazivanja parlamentarnih izbora u Crnoj Gori

e Gore pojedini spoljašnji akteri pravdaju svoje kontinuirano miješanje. Crna Gora ima snage da se izbori sa tim izazovima, što smo više puta dokazali u periodu koji je za nama.

POBJEDA: Od obnove crnogorske nezavisnosti prošlo je 14 godina. Naša država je članica NATO i na dobrom je putu ka EU. Jesmo li sada sigurniji, uprkos pritiscima sa strane?

DARMANOVIĆ: Crna Gora je mnogo sigurnija zemlja u odnosu na period prije juna 2017. Danas, ukoliko nam je pomoć potrebna, Crna Gora u svakom momentu može da računa na solidarnost i pomoć svojih 29 saveznica – bez obzira da li se radi o prirodnoj katastrofi, pandemiji, ili, u ekstremnom slučaju, o oružanom napadu, kada u skladu s članom 5 Vašingtonskog ugovora u našu odbranu staje cijeli savez. To je osnovna i ogromna razlika u spoljno-političkom položaju naše zemlje u odnosu na ranije.

Solidarnost, jedinstvo i kohezija su temeljni principi NATO, a naše članstvo u Alijansi je osnov Crne Gore kao evro-atlantske zemlje.

Mi u NATO-u nijesmo ni greškom, ni slučajno, ni privremeno. Postali smo dio saveza prestižnih demokratija, razvijenih ekonomija, modernih društava i moćnih odbrambenih i bezbjednosnih kapaciteta da tamo ostanemo. I zbog demokratije i zbog slobode i zbog ekonomije i zbog bezbjednosti.

POBJEDA: Koliko smo sproveli reforme, s obzirom na to da poslanica u EP Tanja Fajon kaže da Crna Gora više nije lider u regionu u evropskim integracijama? Kako komentarišete i ocjene Fridom hausa da Crna Gora više nije demokratska država?

DARMANOVIĆ: Fridom haus je prestižni think tank i njegove izvještaje o stanju demokratije u svijetu uvijek pažljivo analiziramo.

Vjerujemo da smo kao članica NATO i lider u procesu evropskih integracija bolji u odnosu na pojedine nalaze Izvještaja FH, ali ćemo se veoma ozbiljno posvetiti onim segmentima koji nijesu zavrijedili očekivanu ocjenu. Ostaje, ipak, da pričekamo Izvještaj Evropske komisije, koji će, vjerujemo dati precizniju, sveobuhvatniju i objektivniju sliku progresa u unutrašnjim reformama.

Možda je za našu javnost zanimljivo objasniti da „đavo zapravo leži u detaljima“. Numeričke ocjene u Izvještaju FH o našoj zemlji ostale su nepromijenjene u odnosu na prethodnu godinu u pet važnih oblasti: demokratsko upravljanje na nacionalnom nivou, demokratsko upravljanje na lokalnom nivou, izborni proces, nezavisni mediji i civilno društvo.

Jedine dvije oblasti u kojima je zabilježen pad za 0.25 indeksnih poena su - pravosudni okvir i nezavisnost sudstva i korupcija. S obzirom na to da je srednja ocjena za Crnu Goru ove godine iznosila 3.86, a granična vrijednost je 4.00, da je bilo koja od ove dvije oblasti uspjela da zadrži prošlogodišnji rejting, što znači 0.25 poena više, Crna Gora bi se sa 4.11 indeksnih poena našla u grupi od 11 konsolidovanih i polukonsolidovanih postkomunističkih demokratija. I to kao jedina ne-članica EU. Ivana KOPRIVICA

PODGORICA - Demokratska partija socijalista i stranke u vlasti nalaze se u najboljoj poziciji uoči raspisivanja parlamentarnih izbora koji bi trebalo da budu održani najkasnije do kraja septembra.

DPS kao i koalicioni partneri Socijaldemokrate, Bošnjačka partija, albanske stranke i Liberalna partija su na najboljem putu da valorizuju stečeni kapital - odlično borba, organizacja institucija od Vlade i zdravstvenih ustanova tokom epidemije korona virusa.

Brojke govore sve: Crna Gora je iz pandemije izašla praktično neokrnjena sa minimalnim ljudskim gubicima, u rangu sa malim brojem država koje su se u svijetu najbolje izborile sa tom pošasti - Vijetnamom, Novim Zelandom i Tajvanom.

Uz to, najavljeno proglašenje Crne Gore kao korona-fri destinacije je vjerovatno najbolja moguća reklama za državu i promovisanje turističke privrede, što će uticati da se snažna i neočekivana ekonomska kriza donekle amortizuje.

ISTRAŽIVANJA

Sva istraživanja javnog mnjenja pokazuju da su stranke vladajuće koalicije zajedno poboljšale politički rejting od tri do čak pet procenata tokom pandemije. Da li stranke vlasti ostati na tom nivou popularnosti, zavisiće umnogome i od ponašanja I poteza koje će povlačiti u narednom izazovu – pokušaju SPC da, predvodeći partije prosrpskog bloka, izazovu političku destabilizaciju obnavljanjem litija.

Namjerno kršenje mjera NKT crkvenih velikodostojnika SPC, kao I kasnija reakcija nakon privođenja Joanikija I osam sveštenika, zaoštrili su ponovo odnose sa Beogradom.

Tenztije su već podignute, baš kao I glasovi koji traže obnavljanje litija, koji su u periodu pred pandemiju korona virusa ugrozile rejting vladajuće koalicije.

Bez sumnje, cilje je da se pokuša destabilizovati vlast koju personalizuju Milo Đukanović i Duško Marković, uz namjeru da se povremenom blokadom saobraćajnica ili dijela gradova, pokaže da je vlast ugrožena i da, kako to tvrdi Nebojša Medojević, ,,poslušnost otkazuju neki djelovi režima”.

PROBLEMI U OPOZICIJI

No, ta opoziciona priča se uglavnom gura iz Demokratskog fronta: ostale opozicione stranke nijesu baš sklone da budu prirepci ili topovsko meso” u podizanju bunta.

DPS u usponu, bitka za pol poziciju u opoziciji Zapaljiva retorika lidera DF-a, prijetnje građanskim ratom i neprimjereno ponašanje u parlamentu će se, po zakonu spojenih sudova, sigurno preliti i na predizbornu kampanju koja će biti vjerovatno najprljavija u posljednjih nekoliko ciklusa

Na ruku DPS-u i vladajućoj koaliciji ide i činjenica da je ideja bojkota izbora - koju su lansirale Demokrate Alekse Bečića - definitivno propala, imajući u vidu najavu Demokratskog fronta da će sigurno izaći na izbore.

Ta najava je poremetila koncepciju dijela opozicije koja je nadu u povećanje rejtinga vidjela i u potencijalnim pregovorima sa DPS-om o izbornom zakonu. Imajući u vidu najavu najjačeg opozicionog konstituenta, jasno je da će potencijalni pregovori biti lišeni ucjena i političkog nadgornjavanja, pa je realno očekivati i dodatno poboljšanje izbornog okvira.

DPS bi na naredne izbore, prvi put nakon 2012. godine, mogao izaći i u širem koalicionom aranžmanu, što se ozbiljno razmatra u vrhu stranke. Ima ideja da bi to mogao biti Savez za Evropu - široka koalicija koju je kao inicijativu prije pandemije ponudio zamjenik predsjednika DPS-a i premijer Duško Marković.

Po tom scenariju, koji se razmatra kao ravnopravan, ta potencijalna koalicija bi sigurno računala na odličan rezultat na parlamentranim izborima.

ZAŠTITNIK

Demokratski front je nakon niza politčkih faulova tokom pandemije, što je uticalo na pad političkog rejtinga, promovisao jasnu strategiju: iskoristiti sukob SPC sa državom o Zakonu o slobodi vjeroispovojesti, predstaviti se jedinim i ekskluzivnim ,,zaštitnikom“ crkve i radikalizacijom, prijetnjama građanskim ratom - podići politički rejting nauštrb ostatka opozicije.

Litije kao politička platforma Demokratskog fronta



Osim zapaljive retorike na relaciji vlast – opozicija, treba očekivati i prljavu kampanju unutar same opozicije, pogotovo između lista koje će predvoditi DF i Demokrate jer dijele bitan dio biračkog tijela

Najavljene litije, koje će sigurno biti održane nakon ukidanja mjera, DF će predstaviti kao sopstvenu političku platformu. Ključni cilj tog političkog manevra je da se zauzme -prva, takozvana pol pozicija unutar opozicije; da se DF promoviše kao najjači eleant opozicije.

U tu svrhu skovan je plan koji je lider Nove Andrija Mandić objelodanio pred Aleksandrom Vučićem: sve srpske organizacije da zajedno nastupe u koaliciji na jednoj listi. Na toj listi osim DF-a mnogi vide i one koji su redovni na sastanku sa predsjednikom Srbije: Ujedinjenu Crnu Goru Gorana Danilovića, Pravu Crnu Goru Marka Milačića, a vjerovatno i ,,građanski“ SNP Vladimira Jokovića.

Ključni izazov će biti sastaviti listu jer svoje mjesto očekuju i brojni predstavnici kulturnih institucija Srba.

Ipak, najava DF-a da će izaći na izbore bez dogovora sa ostatkom opozicije o definisanju izbornih uslova izazvala je reakciju pojedinih opozicionih krugova koji su optužili Mandića za saradnju sa DPSom, pa se i na društvenim mrežama i stranicama pod kontrolom dijela opozicije pojavila lažna legitimacija lidera Nove kao službenika ANB-a.

Demokratska Crna Gora Alekse Bečića je suočena sa krunjenjem rejtinga od strane DF-a, koji se ,,jašući“ na nacio-

nalnoj platformi nameće kao ključna opoziciona grupacija.

Demokrate očigledno plaćaju političku cijenu zbog neobjašnjivog, djetinjastog insistiranja na bojkotu parlamenta. Bečić više ne može da bude lider opozicije, a njegov plan koji uključuje pet tačaka: bojkot parlamenta, bojkot izbora, definisanje minimalnih izbornih uslova, međusobno nenapadanje opozicije, kao i sinhronizovano djelovanje - niko od opozicionih stranaka nije čak ni ozbiljno razmatrao. Na rejting Demokrata uticao je svakako i gubitak vlasti u Kotoru kao i svađe sa DF-om u Budvi i vjerovatan gubitak vlasti u metropoli turizma.

BITKA ZA CENZUS

GP Ura Dritana Abazovića se nakon konstruktivnog ponašanja tokom pandemije, gdje je nudio jako dobra rješenja, nije baš najbolje snašla u periodu koji je pratila normalizacija. Ponuda o odgađanju izbora za 2021, koju je lansirao njihov potpredsjednik - osim što je neustavna -odbačena je od ostatka opozicije, pa je brže-bolje lansirana ideja o ,,savezu političkih stranaka i intelektualaca“. ,,Procurela” je nedavno, u njima bliskim medijima, platforma koja predviđa zalaganje za ,,sistem otvorenih lista, sprovođenje lustracije, otvaranje tajnih dosjea, reformu ekon-

omskog, obrazovnog i zdravstvenog sistema i donošenje zakona o porijeklu imovine“.

Zvuči dobro ali je samo slamka spasa: ukoliko zaista Ura nastupi samostalno, čeka je i žestoka bitka za prelazak cenzusa od tri odsto.

S obzirom na udaljenje pozicije, teško je očekivati Socijaldemokratsku partiju u tom političkom savezu. Nakon promjene stranačkog rukovodstva, SDP je kroz energiju nove predsjednice Draginje Vuksanović-Stanković osvježila politički prostor što je rezultiralo i hrabrom, ali ispravnom odlukom: podrškom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti čime se SDP nakon godina saradnje sa prosrpskim političkim korpusom ponovo etablirala kao suverenistička stranka.

Način nastupa ove izvorne suverenističke stranke će determinisati dalju političku sudbinu, ali u vrhu stranke računaju na siguran ulazak u parlament.

Zapaljiva retorika lidera DF-a kao i prijetnje građanskim ratom i neprimjereno ponašanje u parlamentu će se, po zakonu spojenih sudova, sigurno preliti i na predizbornu kampanju, koja će biti vjerovatno naj p r l j av i j a u p o s l j e d n j i h nekoliko izbornih ciklusa.

Osim zapaljive retorike na relaciji vlast – opozicija, treba očekivati i prljavu kampanju unutar same opozicije, pogotovo između lista koje će predvoditi DF i Demokrate jer dijele bitan dio biračkog tijela.

Sigurno nas očekuje vruća politička jesen.

Nenad ZEČEVIĆ

Uprava policije o navodnoj umiješanosti službenika službi bezbjednosti u Crnoj Gori u pripremu atentata na poslanika DF-a PODGORICA - Uprava policije saopštila je da putem međunarodne pravne pomoći i od strane bezbjednosnih službi nije obaviještena o navodnom pismu Konzulata iz Ciriha o pripremi atentata na poslanika Demokratskog fronta Milana Kneževića.

Poslanik DF-a Strahinja Bulajić kazao je juče u Skupštini da je njegov stranački kolega Milan Knežević juče otišao u policiju, koja ga je pozvala petšest dana nakon što je upozorenje o planiranju njegovog ubistva stiglo od Generalnog konzulata Srbije u Cirihu 15. maja, kome je, navodno, jedan državljanin Crne Gore tele-

Još jedan napad na institucije fonom prenio informaciju da se na Kneževića priprema atentat.

Na osnovu dosadašnjih preduzetih radnji i prikupljenih saznanja, cijene da je riječ, kako su kazali iz Uprave policije, o još jednom napadu na nadležne državne organe Crne Gore radi njihove diskreditacije, a koji se ogleda u širenju dezinformacija i neistinitih navoda.

Iz Uprave policije navode da povodom navoda poslanika Demokratskog fronta Milana Kneževića iznijetih u medijima samoinicijativno rade na njihovoj provjeri a po nalogu državnog tužioca u Višem

državnom tužilaštvu u Podgorici preduzimaju radnje na utvrđivanju tih navoda.

- Uprava policije putem međunarodne pravne pomoći i od strane bezbjednosnih službi nije obaviještena o spornom dokumentu koji se pominje u medijima, samim tim policiji nije dostupan ovaj dokument u kojem se nalaze iznijete informacije.

Policija za sada nema saznanja da je bilo koji službenik službi bezbjednosti u Crnoj Gori imao bilo kakve veze sa informacijama koje su iznijete u medijima iz navodnog dokumenta Generalnog konzulata Srbije u Cirihu -

navodi se u saopštenju.

Ističu da će, ukoliko se ispostavi da je bilo koji dio navoda istinit, zajedno sa nadležnim institucijama preduzeti aktivnosti iz svoje nadležnosti. Ukoliko bude postojala indicija da bilo koje lice ima veze sa iznijetim navodima, bez obzira na to o kome se radi, ističu da će ono biti predmet provjere u skladu sa pozitivnopravnim propisima.

Bulajić je kazao da je crnogorski državljanin za plan o atentatu na Kneževića saznao od jednog Albanca koji je, navodno, 14. maja sjedio sa visokokotiranim pripadnicima službe bezbjed-

nosti Kosova. On tvrdi da je prethodnog dana na Kosovu boravio izvjesni službenik iz Službe bezbjednosti Crne Gore i da je „donio crnogorski pasoš i 400.000 eura za Fljorima Ejupija“. Ejupi je, kako je kazao, planirao da ,,lično izvrši atentat na Milana Kneževića i to iz hotela koji gleda na Hram Hristovog vaskrsenja, a u vrijeme mitinga ili narodnog sabora“.

Predsjednik parlamenta Ivan Brajović je rekao da nadležni organi treba da provjere to što govori i kazao da se nada da će se pokazati da je riječ o netačnoj informaciji, sa čim se saglasio i poslanik DPS-a Miloš Nikolić.

Z. D.

6

Ekonomija

21. i 22. maj 2020.

Savjet Centralne banke donio nove odluke

Istraživanja o uticaju pandemije pokazala da novi talas

Koronu nije osje samo dva odsto Savjet CBCG

Za ugrožene novi moratorijum do 90 dana Banke su dužne da do 1. juna na internet stranicama objave bliže uslove za odobravanje moratorijuma i način prijavljivanja za njega PODGORICA - Banke mogu odobriti novi moratorijum na otplatu kredita do 90 dana korisnicima na čije je finansijsko stanje negativno uticala epidemija novog korona virusa, saopšteno je juče nakon sjednice Savjeta Centralne banke.

Uz prethodni moratorijum, koji je mogao da iskoristi svaki kreditno zaduženi građanin, to ukupno iznosi 180 dana.

Prvi jun

- Banke su dužne da do 1. juna na svojim internet stranicama objave bliže uslove za odobravanje moratorijuma i način prijavljivanja - pojašnjeno je iz CBCG, uz objašnjenje da za obračun kamate tokom trajanja moratorijuma, kao i dalji tok otplate kredita, banke ne smiju ugovarati nominalnu kamatnu stopu veću od one iz ugovora o kreditu na koji se

primjenjuje moratorijum.

Savjet je utvrdio privremene mjere kojima se bankama omogućava da nastave sa pružanjem dodatne podrške korisnicima kredita na čiju je finansijsku poziciju negativno djelovala epidemija.

- Banke mogu tim korisnicima odobriti restrukturiranje kredita, uključujući i gotovinske neobezbijeđene. Ti će se krediti tretirati kao novoodobreni, pa će banke biti oslobođene troškova rezervacija, čime se stvaraju uslovi za restrukturiranje pod povoljnijim uslovima - naveli su iz CBCG. Na snazi ostaju privremene mjere zabrane isplate dividendi akcionarima, osim u obliku akcija banke, kao i mogućnost odobravanja kredita prema jednom licu, odnosno grupi povezanih, iznad limita izloženosti propisanog zakonom. Naknada za korišćenje

obavezne rezerve ostaje, do daljnjeg, snižena 50 odsto.

Sto PedeSet miliona

Na sjednici je ocijenjeno da je moratorijum tokom marta, aprila i maja uvećao likvidnost pojedinaca i kompanija za 150 miliona eura. Dodatno, ranijim smanjenjem stope obavezne rezerve koju su banke dužne da polože kod CBCG za dva procentna poena povećana je likvidnost bankarskog sektora za 70 miliona, što je direktno uticalo na povećanje njihovog kreditnog potencijala. Banke su od početka marta do polovine maja odobrile 6.423 novih kredita, u iznosu od 152,5 miliona eura.

- I pored dobre likvidnosti bankarskog sektora, CBCG je obezbijedila repro liniju od Banke za međunarodna poravnjanja iz Bazela od 100 miliona. Ova sredstva bi bila korišćena za podršku likvidnosti banaka u slučaju nepredviđenih situacija naveli su iz CBCG i bankama preporučili da posebnu pažnju usmjere na projekte iz oblasti turizma, kao i one čiji su nosioci mikro, mala i srednja preduzeća. m. P. m.

U slučaju nastavka važenja mjera NKT 60 odsto kompanija moglo bi funkcionisati najduže tri mjeseca, pokazalo je istraživanje UPCG, koja apeluje na sve da poštuju mjere kako bi izbjegli novi talas pandemije PODGORICA - Ukoliko dođe do novog talasa korona virusa, može doći do gašenja velikog broja preduzeća i otpuštanja velikog broja zaposlenih, pokazuju rezulati istraživanja o uticaju pandemije na poslovanje crnogorskih preduzeća. Ovo istraživanje je sprovela Unija poslodavaca uz tehničku podršku Međunarodne organizacije rada i u partnerstvu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj.

Procjene

- Brinu nas procjene da će se virus vratiti na jesen i već imamo najave velikog broja preduzeća da se plaše da bi se mogli u tom slučaju ugasiti i da će doći do otpuštanja velikog broja zaposlenih, koliko god

Stečajna uprava „Radoja Dakića“ uplatila 3,3 miliona eura advokatima

PODGORICA – Novac od prodaje dijela imovine bivše fabrike „Radoje Dakić“ koji je stečajni upravnik Mladen Marković juče uplatio na račune četvorice advokata, trebalo bi da bude isplaćen bivšim radnicima tokom iduće sedmice, potvrdili su advokati za Pobjedu.

U ovoj raspodjeli biće podijeljeno 3,3 miliona eura, koje stečajna uprava prihodovala od prodaje 40 hiljada kvadrata zemljišta predviđenog za izgradnju zdravstvenih, kulturnih i obrazovanih objekata.

Ovim novcem biće uglavnom djelimično namirena potraživanja 339 radnika koje zastupa advokat Dragan Prelević, 367 koje zastupa advokat Veselin Raspopović, kao i po tri radnika koje zastupaju advokati Branislav Ćupić i Novica Sekulović.

Prema riječima Prelevića, ovom raspodjelom neće biti obuhvaćeni samo oni za koje je ostavinski postupak u toku, već će njihovim nasljednicima novac biti isplaćen nakon završetka postupaka.

I. BOŽOVIĆ

Pare radnicima iduće sedmice

Radnici ,,Radoja Dakića“

- Naši klijenti će u toku iduće nedjelje moći da podignu pripadajuće iznose uz ličnu kartu u svim poslovnicama Hipotekarne banke bez bankarske provizije - kazao je Prelević i dodao da će njegova kancelarija banci dostaviti spisak sa podacima, matičnim brojevima i iznosom na osnovu kog će se obavljati isplata.

Bivšim radnicima pogona fabrike „Transmisija“ novac će biti uplaćen na njihove račune u bankama, kazao je advokat

Raspopović. On je kazao da je njegova kancelarija započela sa pripremom naloga za isplatu, ali da će zbog praznika, radnici novac imati na raspolaganju tokom iduće sedmice, o čemu se mogu informisati kod svojih banaka.

Sekulović će, kako je naveo, svojim klijentima novac uplatiti na račune iduće sedmice, dok će o načinu isplate Ćupić odlučiti u dogovoru sa klijentima. Osim ovoj, radnici koje zastupa Ćupić mogu se nadati i isplati po dvije

hiljade eura na račun pravične naknade zbog povrede prava na pravično suđenje i imovinu.

- Odluka Ustavnog suda za 147 radnika objavljena je u Službenom listu 6. marta i rok za isplatu ovog novca je šest mjeseci.

Nakon urgiranja kod Ministarstva finansija, dobili smo obećanje da će ovaj novac biti isplaćen do kraja maja - kazao je Ćupić.

Marković je prve odluke o namirenju donio u martu prošle godine, ali je četiri od njih pet stavio van snage zbog brojnih prigovora advokata. Advokati su se žalili i na nove odluke koje je donio prije tri mjeseca, ali su Privredni i Apelacioni sud odbacili njihove žalbe.

Stečaj je u ovu fabriku uveden prije tri i po godine zbog poreskog duga od 10,7 miliona eura.

Od ukupnih 80 miliona eura potraživanja, koliko je priznato u stečajnom postupku, radnici po osnovu pravosnažnih presuda potražuju 30 miliona eura za 77 zarada, plus zatezna kamata.

Nakon ove raspodjele, preostalo je da se rasporedi oko 11 miliona eura. m. lk.

Sa presa UPCG

poslodavci ne željeli da primijene tu mjeru kao krajnju, ali se bojimo da će okolnosti biti takve – kazala je generalna sekretarka UPCG Suzana Radulović i dodala da se u UPCG nadaju da do toga neće doći.

-Zato apelujemo na sve da je u najvećoj mogućoj mjeri poželjno poštovanje svih mjera kako bismo izbjegli novi talas pandemije – rekla je Radulović i objasnila da je istraživanje potvrdilo da su najranjivija kategorija privrednih subjekata u Crnoj Gori oni koji pripadaju preduzetnicima, mikro i malim preduzećima.

- Oni su najpodložniji uticajima mjera NKT-a, najteže se prilagođavaju novonastalim okolnostima, to su mali privredni subjekti koji su uglavnom kreditno zaduženi i

koji nemaju neki osigurani kapital, da mogu interventno da djeluju u ovakvim situacijama – izjavila je Radulović.

Ona je navela da u Crnoj Gori postoji 35.534 preduzetnika, mikro i malih preduzeća, koji zapošljavaju 82.347 radnika.

- Ovo je bila šokantna situacija za sve i teško su našli načina da se u hodu prilagode svemu tome. Oni su urgentna kategorija kojima treba pomoći.

Razumijemo apele drugih subjekata, koji kažu da treba održati poslovanje onih koji dobro stoje, koji su se pokazali kao uspješni, jer oni jesu nosioci privrednih tokova, ali ako vidimo da mikro i mala preduzeća i preduzetnici zapošljavaju više od pola zaposlenih u privrednom sektoru, onda to ukazuje da njima treba interventna, urgentna i adekvatna podrška kako bi se izborili sa

Poslanici završili raspravu o prijedlogu zakona o privrednim društvima

Sjednica Odbora za ekonomiju

Sekulić vjeruje da će privrednici biti zadovoljni PODGORICA - Ministarka ekonomije Dragica Sekulić kazala je juče u parlamentu da vjeruje da će privrednici biti zadovoljni zakonom o privrednim društvima, o čijem prijedlogu su juče poslanici završili raspravu, a naknadno će se izjasniti.

Sekulić je najavila da će zakon jednako važiti za sve oblike privrednih društava, kako privatna tako i državna i navela da su u njega ugrađene direktive EU i najbolja evropska praksa. Prije sjednice skupštinski Odbor za

ekonomiju je razmatrao brojne pristigle amandmane. Podršku Odbora nije dobio nijedan od deset amandmana koje je predložio Branko Radulović (DF). Dva amandmana koje je podnijela Draginja Vuksanović-Stanković (SDP) nijesu podržana, a treći koji se tiče ugovora, nakon saglasnosti predlagača je postao sastavni dio prijedloga zakona.

Odbor nije razmatrao pet amandmana koje je podnio Aleksandar Damjanović zato što on nije prisustvovao sjednici. O njima će se naknadno izjasniti. m.P.m.

Ekonomija

21. i 22. maj 2020.

etilo o firmi

duzeća je u potpunosti prekinulo sa radom, 30 odsto je poslovalo djelimično, a svako deseto je bilo u potpunosti operativno, što znači ili da im nije bio zabranjen rad ili su organizovali rad od kuće.

- Od svih ispitanika svega dva odsto je izjavilo da izazovi pandemije nijesu uticali na njihovo poslovanje – naglasila je Radulović.

Ugostitelji

42

odsto preduzeća prekinulo sa radom, 30 odsto poslovalo djelimično, a svako deseto bilo u potpunosti operativno

svim nedaćama – istakla je Radulović. Istraživanje je pokazalo da 90 odsto poslodavaca od uzorka koje je anketiran nije otpuštalo radnike za vrijeme epidemije, a 80 odsto nema namjeru da to uradi u bliskoj budućnosti.

-Da je potrajala duže zabrana rada, sigurno da bi oni morali da mijenjaju svoje odluke – rekla je Radulović.

U toku trajanja restriktivnih mjera NKT-a 42 odsto pre-

Savjetnik za pravna pitanja i socijalni dijalog u UPCG Filip Lazović je kazao da je istraživanje pokazalo da su najugroženiji bili ugostitelji.

-Samo dva odsto ispitanika ne smatra da će da doživi pad prihoda. Najveći pad prihoda registrovali smo kod sektora turizma i hotelijerstva, gdje je 38 odsto odgovorilo da će prihodi biti manji između 100.000 i 500.000 eura , a 11 odsto očekuju pad prometa od 500.000 eura – rekao je Lazović i dodao da bi 60 odsto kompanija u slučaju nastavka važenja mjera NKT moglo funkcionisati najduže tri mjeseca.

- Ovaj podatak je svojevrstan alarm, jer ukazuje da su naša preduzeća zavisna od obrta, da u najvećoj mjeri nemaju gotovinu koju bi u ovakvim situacijama mogli da puste u promet i na taj način sebi pomognu - kazao je Lazović i istakao da svaki treći ispitanik smatra da bi im za obnavljanje poslovanja bilo potrebno između jednog i tri mjeseca, a četvrtina tri do šest, odnosno preko šest mjeseci.

- Kad je riječ o finansijskom poslovanju tokom krize, preko jedne četvrtine privrednih subjekata iz uzorka pad poslovnih prihoda procjenjuje između 5.000 i 20.000 eura, a otprilike isto toliko njih taj pad procjenjuje u iznosu između 20.000 i 100.000 eura. Ovo su bili odgovori na pretpostavku da će kriza potrajati do kraja juna - kazao je Lazović.

Istraživanje je obuhvatilo 333 predstavnika mikro, malih i srednjih preduzeća. s. P.

Ministarstvo finansija iskoristilo garanciju Svjetske banke

Pozajmili 250 miliona Kredit je odobren na 12 godina sa kamatnom stopom od 3,63 odsto PODGORICA - Ministarstvo finansija okončalo je postupak obezbjeđivanja pozajmice od 250 miliona eura uz garanciju Svjetske banke vrijedne 80 miliona eura.

Kredit je odobren na 12 godina, a kamata je 3,63 odsto. To je saopštio generalni direktor Direktorata za trezor u Ministarstvu finansija Dragan Darmanović.

- Kreditni aranžman je zaključen sa Sindikatom banaka, čime je obezbijeđeno 250 miliona od 350 do 400 miliona, kolika je procjena da će nedostajati državnoj kasi da se saniraju posljedice nastale epidemijom korona virusa. Iznos je već povučen i novac je u Crnoj Gori, tako da su obezbijeđena sredstva za finansiranje svih potreba iz budžeta - objasnio je Darmanović Radiju Crne Gore.

Pobjedi je rečeno da je novac uzet od Credit Suisse, Societe Generale i OTP group.

Darmanović je kazao da ne postoji nikakva bojazan da bi

(ARHIVSKI SNIMAK)

s virusa ne bi preživio veliki broj firmi

Sastanak sa predstavnicima Svjetske banke

moglo biti problema za realizaciju obaveza.

- Ministarstvo finansija pregovara i sa drugim međunarodnim finansijskim institucijama kako bi obezbijedilo ostatak nedostajućih sredstava. U narednom periodu nastavljamo pregovore i sa Svjetskom bankom, ali i MMF, Evropskom komisijom , te domaćim i stranim komercijalnim bankama da obezbijedimo neophodna sredstva- istakao je direktor Direktorata.

On je dodao da u ovom trenut-

ku ne vidi prepreke da se i to realizuje, tako da će narednih mjeseci uspjeti da zaključe sve aranžmane, čime će zaokružiti sve potrebe za finansiranje budžeta u ovoj godini.

Darmanović je ocijenio da Crna Gora ima vrlo dobru saradnju sa Evropskom investicionom, ali i bankom za razvoj Savjeta Evrope, Njemačkom razvojnom bankom, kao i drugim, koje su značajan partner za realizaciju infrastrukturnih projekata.

- Narednih mjeseci očekuje-

Virtuelni sastanak predstavnika američkih privrednih komora Crne Gore, Hrvatske, Slovenije i Grčke

U junu se otvaraju granice za turiste

Globalna kampanja hotelske grupe Karisma

Odmor za heroje

PODGORICA - Kako bi zahvalila svima koji su bili u prvim redovima u borbi sa virusom kovid-19, međunarodna hotelska grupacija Karisma Hotels & Resorts pokrenula je kampanju „Odmor za heroje“.

U SAD lice kampanje je pjevač i kantautor Džimi Bafet, koji je najavio u jutarnjem programu CBS-a, a uključila se i Vupi Goldberg, te su zajedno usrećili zdravstvene radnike iz Linkoln bolnice u Bronksu boravkom u Karisma rizortu u Kankunu. Za Srbiju i Crnu Goru lice kampanje je glumac Andrija Milošević. Heroji mogu biti nominovani preko sajta: https://www.karismaadriatic.com/odmor-za-nase-heroje/.

N. K.

Poslanik Nimanbegu podnio prijedlog zakona

Valdanos vratiti bivšim vlasnicima PODGORICA - Poslanik koalicije Albanci odlučno Genci Nimanbegu podnio je juče parlamentu prijedlog zakona o vraćanju uvale Valdanos bivšim vlasnicima.

Genci predlaže da im se ostavi rok od tri godine da podnesu zahtjev za vraćanje imovine.

-Pod pojmom bivši vlasnik podrazumijevaju se fizička i pravna lica, kao i vjerske zajednice koji su bili vlasnici imovine u januaru 1978. godine. Pod pojmom ,,zakonski nasljednici“ podrazumijevaju se nasljednici bivših vlasnika na osnovu rješenja o nasljeđivanju ili drugog akta nadležnog organa, u slučajevima kada nije sprovoden ostavinski postupak-ugovora o raspolaganju imovinom za života, ugovora o poklonu, ugovora o doživotnom izdržavanju…- objašnjeno je u tekstu.

Imovina, kako se navodi, nije privedena namjeni za koju je oduzeta.

M.P.M.

7

Virtuelni dogoVori: Susret predstavnika balkanskih američkih privrednih komora

PODGORICA - Postepeno otvaranje granica za turiste može se očekivati u junu. Iako je izvjestan pad prihoda od turističke sezone u ovoj godini, optimizam za narednu ipak postoji, poručeno je na virtuelnom događaju pod nazivom „Hosting international tourists – when and how“, koji su juče organizovale američke privredne komore Crne Gore, Hrvatske, Slovenije i Grčke.

-Očekuje se pad prihoda od turizma od 60 do 40 odsto, a bolje rezultate možemo očekivati 2021. Sve učesnice panela imale su odličnu turističku sezonu lani, pa se nadaju takvim ili većim prihodima u 2022. Predstavnici Slovenije smatraju, pak, da će im biti potrebno od tri do pet godina da ponove taj uspjeh - navedeno je u saopštenju nakon sastanka.

Damir Davidović, državni sekretar u Ministarstvu turizma Crne Gore, najavio je treći paket mjera, koji će Vlada predstaviti naredne sedmice.

-Učesnici su saglasni da je neophodna tjesnija saradnja regiona i razmjena iskustava i informacija, jer je to jedini način da se uhvate u koštac sa pandemijom i zajedničkim snagama postanu bezbjedna turistička destinacija. Iako će se dosta zemalja oslanjati na domaći turizam, on ipak nije dovoljan da obezbijedi rast i razvoj turizma - ocjenjuju sagovornici.

Predstavnici biznis sektora su kazali da čekaju zvanične instrukcije od izvršnih vlasti, naročito zdravstvenih institucija, u vidu konačnih procedura.

-Očekuju manji broj turista ove godine, pa će biti lakše ispoštovati sve neophodne korake. Trenutno rade na digita-

lizaciji usluga kako bi se ispunila očekivanja turista u vidu obezbjeđivanja svih zdravstvenih standarda i protokola, ali i zaštiti zaposlenih - navedeno je u saopštenju.

Uč e s t vova l i s u K a i D i eckmann, direktor hotela Regent Porto Montenegro, Simon Zajc, državni sekretar u Ministarstvu za ekonomski razvoj Slovenije, Gregor Jamnik, direktor Best Western, predsjednik Udruženja hotela Slovenije i član Nacionalnog odbora. Predstavnici Grčke su bili Panagiota Dionysopoulou, generalni direktor za turističku politiku Ministarstva turizma, Stephanos Theodoridis, predsjednik Odbora za turizam AmChama i generalni direktor TEMES. Ispred Hrvatske su bili Josip Bilaver, državni tajnik Ministarstva mora i Josipa Jutt Ferlan, generalna direktorica Hilton M.P.M. hotela Zagreb.

mo da ćemo sa njima okončati pregovore za obezbjeđivanje sredstava koja će se, najvjerovatnije, preko banaka realizovati za podršku malim, srednjim i velikim preduzećima za saniranja posljedica nastalih zbog pandemije korona virusa - najavio je Darmanović.

Evropska unija je, kazao je on, opredijelila 53 miliona eura podrške Crnoj Gori, od čega će 40 miliona otići direktno u državni budžet što je smanjilo potrebe za zaduživanjem.

M.P.M.

Jugopetrol prvi kvartal završio u minusu

Prodaja kerozina u martu pala 41 odsto PODGORICA – Jugopetrol je prvi kvartal tekuće godine završio sa gubitkom od 82 hiljade eura.

U izvještaju o upravljanju u prvom kvartalu koji su berzi dostavili iz kompanije se navodi da je ukupna prodaja goriva smanjena devet odsto u odnosu na isti period prošle godine.

-Najveći uticaj na naše prodajne performanse u martu imala je pandemija izazvana korona virusom. Za mjesec smo izgubili 19 odsto ukupne prodaje u odnosu na mart 2019. Avio prodaju je najviše pogodila pandemija korona virus gdje smo u martu prodali 41 odsto manje nego prošle godine - navodi se u izvještaju.

Prodaja komercijalnim i industrijskim kupcima u prvom kvartalu je porasla za 3 odsto.

- Prodaja privatnim benzinskim stanicama se smanjila za tri odsto. Dio pada prodaje se odnosi na mjere preduzete protiv kovid-19 koje su imale za rezultat smanjenje potrošnje na tržištu - ističe se u izvještaju.

Eko dizel je, kako navode, i dalje pozicioniran kao vodeći proizvod koji čini 73 odsto ukupne prodaje.

- Prodaja po distributivnim kanalima je na istom nivou kao i prošle godine, sa manjim promjenama u prodaji komercijalnim i industrijskim kupcima i privatnim benzinskim stanicama. Prodate količine u maloprodajnoj mreži su ostale na istom nivou kao i prošle godine. Međunarodna prodaja brodovima i jahtama i avio prodaja je ostala na istom nivou kao i prošle godine - konstatuje se u izvještaju. M.P.M.

8

Ekonomija

21. i 22. maj 2020.

Predsjednik borda nacionalne avio-kompanije Nikola Vukićević optimističan u pogledu budućnosti firme

Sopstvenim avionima Montenegro erlajnz će biti profitabilan PODGORICA - Sa vlastitim avionima Montenegro erlajnz (MA) može da posluje pozitivno i to nijesu apstraktni modeli nego to pokazuju brojevi i rezultati u prošloj godini, saopštio je Pobjedi predsjednik Odbora direktora Montenegro erlajnza Nikola Vukićević.

-Naš finansijski model pokazuje, i to na osnovu rezultata u prethodnom periodu, da kompanija može poslovati pozitivno ukoliko ima svoje avione. Obim avio saobraćaja MA u Crnoj Gori za 12 mjeseci ne može pokriti troškove iznajmljivanja aviona. Da je drugačije, Lufthansa, British Airways i veliki broj drugih avio kompanija bi letjeli 12 mjeseci ka Crnoj Gori, a znate da to nije slučaj – kazao je Vukićević Pobjedi.

Poremećaj

Istakao je da je pandemija korona virusa izazvala strahovite poremećaje u avio industriji od početka ove godine.

- Ova industrija je izrazito kapitalno intenzivna, ulaganja su velika što znači da je kreditna i izloženost kompanija prema lesorima (odobravaju zakupcu pravo korištenja sredstava prilikom zakupa ili kupovine aviona op.a.) značajan fiksni trošak za avio kompanije – pojasnio je Vukićević.

MA od 16. marta ne obavlja komercijalne letove, što znači da su fiksni troškovi ostali na istom nivou, a prihoda nije bilo. U prva četiri mjeseca ove godine promet je skoro prepolovljen u odnosu na isti prošlogodišnji period.

-U ovom periodu prevezeno je 70.000 putnika i obavljeno 980 letova, u odnosu na 130.000 putnika i 1.800 letova prošle godine. Prihodi su pali sa 12 na šest miliona eura, ali su i varijabilni troškovi bili značajno manji. Ostvareni poslovni rezultat je naravno daleko slabiji nego prošle godine – rekao je Vukićević.

Dodao je da MA ima spremne avione i osoblje za početak



MA od 16. marta ne obavlja komercijalne letove, što znači da su fiksni troškovi ostali na istom nivou, a prihoda nije bilo. U prva četiri mjeseca ove godine promet je skoro prepolovljen u odnosu na isti prošlogodišnji period

komercijalnog saobraćaja.

Očekuje da komercijalni saobraćaj, na početku niskog intenziteta, krene u prvoj polovini juna.

- Plan je da ovu sezonu radimo sa četiri aviona, što znači manji obim i manje putnika nego prošle godine kada smo radili sa šest aviona, ali okolnosti su takve da bi poslovno bio veliki rizik ići sa iznjamljivanjem još jednog ili dva aviona – izjavio je Vukićević.

Parlament je krajem prošle godine usvojio Zakon o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA kojim se predviđa dokapitalizacija kompanije ulaganjem 155 miliona eura u narednih šest godina za pokrivanje dospjelih obaveza prema povjeriocima i investicije u razvoj.

Zakon

-Zakon je jasan izraz namjere i Vlade i Skupštine da pitanje konsolidacije i razvoja MA riješe na sveobuhvatan način.

Pod tim podrazumijevam zatvaranje dugova iz prošlog perioda i stvaranje preduslova za profitabilno poslovanje, kroz investicije u nabavku aviona i restauraciju motora – kazao je Vukićević.

On smatra da je ovaj zakon predmet neosnovanih kritika i ističe da je jasno naznačeno da se proces implementacije sprovodi u tri faze.

-Prva faza je pretvaranje potraživanja države u povećanje akcionarskog kapitala. Nije opraštanje, niti plaćanje duga MA, nego povećanje kapitala kompanije kroz kupovinu akcija. Odnosno, potraživanja koja su bila nenaplativa, a koja bi u slučaju likvidacije MA pala na teret države i Aerodroma CG, dobijaju novi kvalitet kao aktiva države – tvrdi Vukićević.

Druga faza je ulaganje u restauraciju motora, što je, kako kaže, najveći investicioni trošak svake kompanije pored kupovine aviona i obezbjeđenje likvidnosti dok se ne završi nabavka aviona.

-Treća, razvojna faza, je kupovina aviona koji bi bili u vlasništvu MA, što bi omogućilo kompaniji da uz druge mjere na optimizaciji, posluje profitabilno -rekao je Vukićević.

Agencija za zaštitu konkurencije zatražila je nedavno dostavljanje dodatnih

m.babović

Država je postupila na jedini ekonomski i socijalno ispravan način preduzimajući mjere da se sačuva nacionalna avio-kompanija, smatra Vukićević

Nikola Vukićević

Žrtva nelojalne konkurencije Crna Gora ima bilateralne sporazume iz oblasti avio saobraćaja sa određenim brojem zemalja koje, kako kaže Vukićević, daju njihovim avio-kompanijama značajnu prednost kod obavljanja saobraćaja.

-S tim smo upoznali resorno ministarstvo i očekujemo značajniju aktivnost u narednom periodu ka rješavanju tog problema – rekao je Vukićević i objasnio da više od polovine putnika na

informacija potrebnih za davanje mišljenja o usklađenosti ovog zakona i Zakona o kontroli državne pomoći.

-Čekamo mišljenje Agencije, završavaju se dodatne analize koje je Agencija zatražila i koje treba da dokažu opravdanost državnog ulaganja sa aspekta privatnog investitora – kazao je Vukićević.

On tvrdi da je država postupila na jedini način koji je bio i ekonomski i socijalno ispravan preduzimajući neophodne mjere da se sačuva nacionalna avio-kompanija.

-To su uradile sve zemlje regiona koje imaju svoje nacionalne kompanije, ulažući značajno više novca nego Crna Gora u njihov oporavak i razvoj. Govorimo o stotinama miliona eura u preuzimanje dugova JAT-a i kasnija ulaganja u Air Serbia. Slična je stvar sa Croatia Airlinesom. Uz desetak miliona eura godišnje državne pomoći za odvijanje saobraćaja od javnog interesa – podsjetio je Vukićević.

naše aerodrome dovoze kompanije koje nijesu obveznici evropskih pravila o državnoj pomoći.

-To automatski stavlja MA u neravnopravan položaj. Već jednom sam javno pitao i mi ćemo iz kompanije nastaviti da pitamo, ko treba nas da zaštiti od nelojalne konkurencije kada vidimo da dobrovoljaca - advokata koji štite strane kompanije ima napretek – istakao je Vukićević.

To su, navodi, uradile sve zapadnoevropske zemlje početkom 90-ih godina, ulažući u konsolidaciju i pripremajući svoje nacionalne avio-prevoznike za privatizaciju.

-I vidite kako se danas države ponašaju u vrijeme krize, kada treba spasavati svoje avio prevoznike. Ponovo su milijarde eura i dolara be spovratne ili vrlo povoljne državne pomoći vlade širom svijeta obezbijedile za svoju avio industriju, svjesne značaja koji ova grana privrede ima na nacionalnu ekonomiju. I to je možda najbolji dokaz ispravnog postupanja naše Vlade kada je odnos prema nacionalnoj avio-kompaniji u pitanju – naglasio je Vukićević.

Ukazao je da za Crnu Goru avio saobraćaj predstavlja jednu vrstu infrastrukture ako se sagledaju geografska pozicija i značaj koji turizam ima.

-Možemo se mi zavaravati kako će druge kompanije da lete

ukoliko MA bude zatvoren i da nude jeftinije usluge. Ali dešavanja u praksi demantuju takva razmišljanja. Svaka zemlja koja nema nacionalnog avio prevoznika zavisi od drugih, a sve osim čisto komercijalnog pristupa od strane drugih avio kompanija je nerealno očekivati. U julu i avgustu će svi da lete ka Crnoj Gori, ali u januaru i februaru neće. Jer se tada radi sa negativnim poslovnim rezultatom – saopštio je Vukićević.

oPtimiZacija

Podsjetio je da je kompanija početkom godine pokrenula aktivnosti u pravcu optimizacije poslovanja. Između ostalog, donijeta je odluka o ukidanju predstavništava u inostranstvu i smanjenju broja zaposlenih u beogradskom predstavništvu, ukinute određene naknade i privilegije, napravljen nacrt novog pravilnika o zaradama koji je podrazumijevao određene korekcije na niže.

Pokušaće da kupe dva aviona koja iznajmljuju Vukićević je podsjetio da MA ima u vlasništvu avion ,,foker 100“, dok je jedan ,,embraer 195“ nabavljen 2010. godine na lizing od brazilske BNDS banke i njegova otplata se završava 2022, a ukupni godišnji troškovi za njega su

3,2 miliona eura. MA je dva ,,embraera 195“ iznajmio od GECAS-a do 2023. odnosno 2024. godine, godišnji fiksni troškovi najma iznose 3,7 miliona eura za oba aviona.

-Ta dva aviona ćemo pokušati da

otkupimo prije isteka roka ugovora.

Zbog poremećaja na avio tržištu, plan je da avione nabavljamo fazno, ali više detalja ćemo imati kada u bliskoj budućnosti redefinišemo komercijalnu strategiju – rekao je Vukićević.

Direktor Ristić se povukao sa funkcija u svojim firmama Vukićević je naveo da bord nije raspravljao o odluci Agenciji za sprečavanje korupcije, koja je utvrdila da je Vlastimir Ristić, koji je nedavno izabran za izvšnog direktora MA, kao član Odbora direktora Aerodroma CG prekršio Zakon o sprečavanju korupcije, jer je istovremeno sa javnom funkcijom obavljao i dužnost direktora i ovlašćenog zastupnika u dva preduzeća.

-Izvršni direktor nas je informisao da je, nakon imenovanja, u cjelosti postupio prema odredbama Zakona o sprečavanju korupcije i potpuno se povukao sa upravljačkih funkcija u svojim kompanijama i članstvu u bordu Aerodroma CG- kazao je Vukićević.

-Na žalost, onda nas je zadesila ova katastrofa i sa nekim aktivnostima se malo usporilo – re ka o j e Vu k i ć e v i ć , objašnjavajući da je najveći broj zaposlenih na plaćenom odsustvu koje podrazumijeva umanjenu zaradu za 30 odsto.

-Nakon što bude jasnije kako će izgledati poslovanje poslije pandemije, moramo redefinisati komercijalnu strategiju i sagledati organizacionu strukturu kompanije. Moguće da će morati da se redukuje broj zaposlenih, ali ne bih kadrovsku optimizaciju gledao samo kroz to, već kao proces koji treba da dovede do novog kvaliteta u organizaciji poslovanja – rekao je Vukićević, podsjećajući da su lani imali neto gubitak od osam miliona eura, a da su prihodi od države iznosili 5,5 miliona eura.

-Ova kompanija nije nastala sa isključivim ciljem da pravi profit. Niti je to sada imperativ, značaj kompanije za turizam i sveukupnu ekonomiju je i dalje vrlo značajan i kada pričamo o opravdanosti postojanja MA, moramo uzeti u obzir velike indirektne i multiplikativne efekte. Oni mogu lako da se kvantifikuju, što smo i uradili i sa čime je javnost upoznata. Taj iznos se kretao u 2018. i 2019. godini oko 120-150 miliona eura na godišnjem nivou – saopštio je Vukićević, komentarišući prošlogodišnji poslovni rezulatat.

Prema njegovim riječima, MA nije javna ustanova niti je potrošačka jedinica državnog budžeta ,,kako vole pojedini nedobronamjerni kritičari da ističu“.

- Ovo rukovodstvo je bilo odgovorno da pripremi model po kome će MA zadržati obim saobraćaja koji se kreće na nivou 650.000 do 700.000 prevezenih putnika godišnje a pri tom poslovati bez gubitaka, odnosno bez potrebe da država pokriva gubitke, kao što je u prošlosti bio slučaj – rekao je Vukićević.

S. PoPović

Društvo

21. i 22. maj 2020.

9

Eksterni maturski i stručni ispiti u srednjim školama organizovani uz poštovanje svih propisanih mjera

Maske jesu smetale, ali maturanti ostali fokusirani

Trgovinska

U Školi za srednje i više stručno obrazovanje ,,Sergije Stanić“, kako nam je kazala koordinatorka za eksternu maturu Zorica Ičević, bili su prinuđeni, kako bi poštovali preporuke Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, da sve prostorne kapacitete, od učionica, amfiteatara do fiskulturne sale prilagode za organizaciju polaganja ispita.

- Čim su nam stigle instrukcije razmotrili smo čime raspolažemo. Imali smo u opticaju i holove na oba sprata, ali nije bilo potrebe da i njih prilagođavamo. Fiskulturna sala koja je prethodnih godina primala 120 učenika ove godine je primila

Dvorište je obilježeno distancionim trakama, na razdaljini od dva metra. Na ulasku su učenicima dezinfikovane ruke i svima su podijeljene maske. Formirani su spiskovi, na osnovu kojih su đaci znali kojoj grupi pripadaju i na koji ulaz su raspoređeni – objasnio je za Pobjedu direktor Trgovinske škole Darko Vukčević s. vasiljević

PODGORICA - Iako eksterni maturski i stručni ispiti u pojedinim školama okupe i po više od 400 učenika u dvorištima podgoričkih srednjoškolskih ustanova juče nije bilo gužvi, što je bilo uobičajeno prethodnih godina.

Pandemija korona virusa uslovila je drugačiju organizaciju, jer su se morale poštovati epidemiološke mjere Instituta za javno zdravlje – prije svih fizička distanca i obavezno nošenje maski.

Maturanti su dolazili pojedinačno, u tačno utvrđenim terminima.

Učenici i nastavni kadar, prije ulaska u školu i tokom polaganja, nosili su maske, a tokom provjere znanja obezbijeđena je propisana fizička distanca od dva metra. Prostorije u kojima su održana polaganja dezinfikovane su, a svu zaštitnu opremu obezbijedilo je Ministarstvo prosvjete.

DISTANCA I MASKE OBAVEZNE: Gimnazija i Trgovinska uspješno organizovale polaganje

72 – pojasnila je Miličković, jer su morale da se poštuju preporuke o fizičkoj distanci.

Trgovinska škola je ove godine imala 217 maturanata koji su polagali eksterni ispit iz Crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti, a u organizaciju polaganja bilo je uključeno 20 test administratora, pet dežurnih nastavnika, ICT koordinator, koordinator eksterne mature i pomoćnik koordinatora, kao i tehnička služba zadužena za dezinfekciju i podjelu zaštitne opreme.

Učenici su bili u obavezi da u školu dođu ranije, prijave se na ulazu i uz podršku koordinatora su usmjeravani u učionice koje su primale ne više od 12 đaka.

- Dvorište je obilježeno distan-

Institut za javno zdravlje saopštio nove podatke

U Crnoj Gori ostao još jedan pacijent inficiran koronom

PODGORICA – Epidemiolozi su juče završili analizu 164 uzorka na korona virus i nije registrovan nijedan novooboljeli, dok su rezultati pokazali da su se još dva pacijenta oporavila i da je u Crnoj Gori ostao samo jedan pacijent koji je i dalje pozitivan na kovid-19, a radi se o mještaninu Gusinja.

Saopštili su i da je od početka epidemije registrovano ukupno 324 oboljela, dok je oporavljenih 314.

- Među obrađenim uzorcima uzetim tokom utorka, utvrđen je i pozitivni nalaz koji se vodi kao importovan slučaj. Rezultati ponovljenih testiranja su bili negativni što ukazuje da se najvjerovatnije radilo o infekciji koja je bila u završnoj fazi, sa relativno malim brojem virusnih kopija čime je potencijalna zaraznost pacijenta minimalna - pojasnili su iz Instituta.

Kako su rekli, zbog prisutnog, iako objektivno malog epidemiološkog rizika, osobe koje su bile u kontaktu sa tom osobom identifikovane su i preventivno smještane u samoizolaciju.

- Njihovo stanje uz periodično uzorkovanje će se pratiti u narednim danima dok se dalje epidemiološko istraživanje nastavlja piše u saopštenju Instituta.

K. J.

cionim trakama, na razdaljini od dva metra. Na ulasku su učenicima dezinfikovane ruke i svima su podijeljene maske.

Formirani su spiskovi, na osnovu kojih su đaci znali kojoj grupi pripadaju i na koji ulaz su raspoređeni – objasnio je za Pobjedu direktor Trgovinske škole Darko Vukčević.

gimnazija

Na izazov koji je donio korona virus za organizaciju eksterne mature, nastavni kadar i uprava podgoričke Gimnazije, kako nam je kazala pomoćnica direktorice Biljana Đurišić, odgovorili su timski. Učenici su o svim procedurama, dodaje ona, obaviješteni blagovremeno. Dodaje i da na licima đaka nije prepoznala tremu i zabrinutost.

- Sigurna sam da ove mjere koje su potreba neće uticati na koncentraciju naših učenika. Svi su, prepoznajem, fokusirani i usmjereni na ispit. Ne vidim tremu kod njih, vidim pozitivnu energiju. Osim toga, sigurna sam da su ih profesori koji su sa njima dodatno opuštili pred ispit – kazala je Đurišić.

Ispit, koji je kao i ranijih godina trajao 150 minuta, osim provjere znanja, ističe direktorica Gimnazije Zoja Bojanić-Lalović, i potvrda je zrelosti ovogodišnje generacije maturanata.

- Iako smo imali 403 maturanta, gužve nije bilo nijednog trenutka i sve je teklo kako smo i zamislili. Najkraće, položili su ispit zrelosti – kazala je Bojanić-Lalović.

Maksim Vujović maturant Gi-

manzije ,,Slobodan Škerović“, spreman je došao na ispit, a njegovo ,,tajno oružje“ koje će mu, siguran je, donijeti uspjeh je fokusiranost i sigurnost u stečeno znanje.

- Tokom čitave godine i školovanja smo se spremali, naučili smo valjda sve te osnovne stvari koje nam trebaju da dalje iz Gimnazije idemo na neki viši stepen. Ako kažem da maske danas ne smetaju, lagao bih.

Malo smetaju, neprijatne su, ali šta je tu je, moramo da poštujemo pravila, da brinemo o sebi – kazao je Maksim.

Vremana za pripremu ispita je, kaže Varja Vukčević učenica Gimanzije, bilo dovoljno, iako je primjećuje datum polaganja, neke od njih iznenadio. Ovogodišnje okolnosti u kojima se održava ispit vidi kao izazov, a

ne kao prepreku.

- Ovo što nas je zadesilo ne bih nazvala preprekom, već izazovom koji će nam svima pomoći da ozbiljnije sagledamo neke stavri i da se snađemo. Za ispit smo se pripremali već četiri godine i svi koji su zvršili Gimnaziju znaju koliko mi to ozbiljno radimo. Ne sumnjam u uspjeh – kazala je Varja.

Iz Ispitnog centra su zadovoljni organizacijom i realizacijom eksternih polaganja.

- Ponosni smo na čitav obrazovni sistem, a najviše na naše maturante koji su, kako smo i mislili, bili naši saveznici, razumjeli značaj pridržavanja mjera i pokazali da su budući odgovorni i mudri građani – kazala je direktorica Ispitnog centra Dragana Dmitrović.

I. KRUNIĆ

Zaposleni u domovima starih u Risnu i Bijelom Polju izašli iz karantina

Poslije skoro dva mjeseca ponovo sa porodicama

PODGORICA - Zaposleni u Domu starih „Grabovac“ u Risnu jednoglasno su odlučili da i 21. maj dočekaju sa klijentima, zbog kojih su dobrovoljno pristali na izolaciju u kojoj se nalaze od 17. aprila, kako bi im sačuvali zdravlje i živote.

Iz ostalih domova starih u našoj državi zaposleni su juče izašli iz izolacije.

Direktor ustanove Srđan Dragomanović za Pobjedu kaže da upravo 21. maj, više nego ijedan datum u savremenoj istoriji Crne Gore, oslikava slogu, snagu i ponos, što je sve vrijeme držalo i vodilo sve zaposlene da istraju odvojeni od svojih porodica, a zarad jedinog cilja - sačuvati korisnike.

- Ponosan sam na sve zaposlene koji su podnijeli žrtvu, vrijednu dubokog naklona svih institucija u sistemu socijalne zaštite i zdravstvene zaštite – rekao je, uz konstataciju da su i ovim gestom dokazali da je njihova maksima - korisnik

KARANTIN BIO IZAZOV ZA SVE: Zaposleni u domovima starih u Risnu i Bijelom Polju

na prvom mjestu.

On je posebno zahvalio predsjedniku Opštine Kotor Željku Aprcoviću koji im je, kako ističe, sve vrijeme izolacije bio podrška u svakom smislu, a zahvalnost, dodaje on, moraju iskazati i Vojsci na podršci i profesionalnosti.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja saopštili su da su juče iz karantina izašli i zaposleni u Domu starih „Bijelo Polje“.

- Poslije skoro dva mjeseca

izašli su iz karantina kao pobjednici, srećni jer će konačno zagrliti svoje najmilije – ističe se u saopštenju.

Sve vrijeme sa njima je bio i direktor ustanove Dejan Pavićević.

Podsjećaju da su od pojave korone, širom svijeta, domovi za stare osobe postali žarišta infekcije, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, polovinu ukupnog broja žrtava virusa čine upravo korisnici ovih ustanova.

- Korona je prekinula sve naše planove i uobičajeni način funkcionisanja – kazao je Pavićević.

Istakao je da je karantin bio veliki izazov za sve, ali i neprocjenjivo iskustvo.

- Svima je bilo teško, s obzirom na to da smo ostavili porodice, ali smo ispred sebe postavili jasan cilj, da zaštitimo našu drugu, veliku domsku porodicu što nam je dalo dodatnu snagu da istrajemo – zaključio je on.

Iv. K.

10

Društvo

21. i 22. maj 2020.

Predstavnici dijaspore o Crnoj Gori 14 godina nakon proglašenja nezavisnosti Dan nezavisnosti je za našu dijasporu najznačajniji praznik, poručuju sagovornici Pobjede i ističu da ga u tom duhu dočekuju i ove godine. Ponosni su na svoju maticu i smatraju da Crna Gora nakon učlanjenja u NATO treba još ozbiljnije da korača prema Evropskoj uniji PODGORICA - Crna Gora od obnove nezavisnosti prije 14 godina hrabro korača putem velikih država, kao što je to bilo i do 1918 – ocjena je naših iseljenika, koji poručuju da je dijaspora uvijek bila tu kada je bilo najpotrebnije, ali i da nikada nije bila bliže matici nego prethodnih dva mjeseca u vrijeme pandemije korona virusa.

Ističu da se u državama u kojima žive, Crna Gora preporučuje kao zdravstveno sigurna turistička destinacija što, poručuju, treba iskoristiti. Dan nezavisnosti je, naglašavaju, za dijasporu najznačajniji praznik, te će ga u tom duhu obilježiti i ove godine. Član Savjeta za saradnju Crne Gore sa iseljenicima-dijasporom i Saveza crnogorskih asocijacija SR Njemačke Miloš Bukilić za Pobjedu kaže da odluka na referendumu 2006. jasno pokazuje činjenicu da smo, kao država, spremni da odgovorimo svim izazovima.

STRUČNOST

- To smo pokazali i pred posljednjim izazovom i borbom sa korona virusom sa kojim se, tako uspješno i posvećeno, nijesu uspjele izboriti ni mnogo bogatije i veće države. Iskreno zahvaljujem svima koji su se našli na prvoj liniji odbrane naših građana. Zdravstveni sistem je pokazao svoju stručnost, Vlada spremnost da uvaži i podrži prijedlog struke, vojska, policija i inspekcijski organi da stvore uslove za

Patriotizam i ljubav pre ognjištu ne mogu da im sprovođenje donijetih mjera, a svi ostali su pružili punu podršku i dali doprinos ostvarenju cilja - kazao je Bukilić.

To je, kako ističe, pokazatelj zrelosti jednog društva.

- Najteža vremena su uvijek iz našeg naroda izvlačila ono najbolje i najsolidarnije. Tako je bilo i ovog puta. Najuspješniji privrednici i pojedinci iz dijaspore su dali puni doprinos kako u novcu, tako i u opremi i direktnoj pomoći najugroženijima. Prilika je da im se na tome svi zahvalimo i na pravi način cijenimo takva djela - kazao je Bukilić.

Ocjenjuje i da je Crna Gora posljednjih godina više nego privlačna za investicije, ekonomska ulaganja i turistički razvoj, zasnovan kako na prirodi tako i na komercijalnim sadržajima.

- Sada smo svjedoci da SR Njemačka, u jednom ovako nesigurnom dobu, preko svojih najpoznatijih elektronskih i štampanih medija preporučuje Crnu Goru kao sigurnu destinaciju za odmor. To je prilika koju Crna Gora ne smije da propušti – poruka je Bukilića.

Naglašava i da je naša zemlja uradila dosta na polju spoljne politike i da je u Zapadnoj Evropi prepoznata kao ozbiljna država čiji je cilj učlanjenje u Evropsku uniju.

- Nakon što smo postali članica NATO-a još ozbiljnije treba da koračamo putem EU integracija - kazao je Bukilić.

Svake godine Savez crnogorskih asocijacija Njemačke, kao krovni Savez udruženja dijaspore-iseljenika iz Crne Gore, organizuje centralnu proslavu Dana obnove crnogorske nezavisnosti gala programom u kojem učestvuju kulturni stvaraoci i muzičari iz Crne Gore koji njeguju narodni, izvorni melos.

- Datum proslave ove godine nije određen zbog mjera koje su još na snazi, a koje su donešene kako bi se spriječilo širenje korona virusa. Čim to bude moguće okupićemo se i proslaviti ovaj važni datum poručuje Bukilić.

Kulturno-informativni centar Crne Gore u Luksemburgu

PREDSTAVNICI CRNOGORSKE ETNIČKE ZAJEDNICE: Proslava u Australiji

sa Fetijom Kalač na čelu nastoji da, kako kažu, promoviše narodne vrijednosti i kulturnu baštinu ove dvije države. U Luksemburgu živi više od 15.000 Crnogoraca što je veliki broj u odnosu na veličinu zemlje prijema.

- Obilježavanjem 14 godina nezavisnosti iseljenici, kojima je Crna Gora u srcu, ukazuju i na posebnu brigu i naklonost koju je matica pokazala prema svojoj dijaspori. Povratkom statusa nezavisne države, čemu smo svi stremili i iščekivali sa velikim zadovoljstvom, Crna Gora je postala više svjesna svojih kvaliteta i snage koju ima i nevjerovatnom brzinom pokazala da ona može da zauzme važno mjesto u ovom svijetu velikih sila - kazala je Kalač.

Konstataciju potkrepljuje i činjenicom da je naša zemlja postala članica velikih međunarodnih organizacija.

Posebno naglašava brigu koju Crna Gora iskazuje prema dijaspori.

- Dobili smo institucionalno pojačanje, formiranjem Uprave za dijasporu, potom zakonsku regulativu kojom se regu-

REZULTATI

lišu odnosi matice i dijaspore, zatim mogućnost apliciranja na javni konkurs za dodjelu sredstava... Ne treba zaboraviti ni podršku skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike, koji budno prati dešavanja u dijaspori i pruža doprinos kroz unapređenje i zaštitu prava iseljenika u zemljama prijema - kazala je Kalač.

Briga matice prema dijaspori, ističe ona, intenzivnija je, posvećenija i temeljnija od povratka, kako navodi, davno zaslužene nezavisnosti.

- Sve ovo je podstaklo na veći patriotizam, ljubav prema svom ognjištu, svim lijepim vrijednostima koje mala Crna Gora ima - kazala je Kalač.

Predsjednica NVO Asocijacija dijaspore Crne Gore Vera Kirović ističe da i iseljenici i stanovnici Crne Gore imaju razloga da budu ponosni na to što je naša zemlja uradila tokom prethodnih 14 godina.

Smatra da su smjernice koje su stigle od građana u predrefendumskoj kampanji dobrim dijelom ispunjene.

Naša sagovornica bila je aktivistkinja Pokreta za nezavisnu Crnu Goru 2006. godine i u predreferendumskoj kampanji je, kako kaže, učestvovala na puno javnih debata na temu „Kakvu Crnu Goru hoćemo“.

- Isticano je i stavljano u prvi plan da crnogorski građani žele da se ispravi skoro stogodiš-

Miloš Bukilić

Mihailo Mandić

nja nepravda u pogledu njenog identiteta i neosporne činjenice da Crna Gora pripada redu najstarijih evropskih država sa konitinuitetom od ranog srednjeg vijeka do današnjih dana. Da je tako, potvrđuje i referendumski rezultat kojim je većina crnogorskih građana dala podršku obnovi crnogorske državnosti - podsjeća Kirović.

Uvjerena je da smo dobili državu koja je uspjela da razvije demokratski politički sistem sa snažnim civilnim društvom.

- Uspostavljen je politički suverenitet utemeljen na izbornoj volji građana, postala je pravna država sa jednakošću građana pred zakonom sa in-

Fetija Kalač

Kirović: Poklon za praznik pjesma ,,Crvene zastave“ Vera Kirović najavila je da će Asocijacije dijaspore državi Crnoj Gori za njen Dan nezavisnosti pokloniti pjesmu „Crvene zastave“, autora i interpretatora Zdravka Đuranovića.

- To je dio našeg projekta ,,Crnogorsko srce kuca po svim kontinentima“, koji je iniciran zbog Okupljanje naših iseljenika u Njemačkoj

zahvalnosti prema svim humanim ljudima iz dijaspore, njihovim prijateljima iz država prijema i tim državama (22 države), koji su pokazali solidarnost i prijateljstvo u vrijeme epidemije korona virusa. Pjesma i spot će premijerno biti izvedena na Dan nezavisnosti 21. maja - najavila je Kirović.

Emira Ličina

Društvo

21. i 22. maj 2020.

11

ema svom maju cijenu dividualnom i kolektivnom slobodom i pravima da obezbijedi transparentan rad javnih institucija, obezbijeđena je ravnopravnost i afirmacija identiteta svih njenih naroda uključujući različite vidove institucionalne participacije, afirmisana je rodna ravnopravnost, otvorenost prema susjednim državama i međunarodnim integracijama, razvijena je i uspostavljena saradnja sa iseljenicima/ dijasporom – nabraja Kirović.

Crna Gora je danas, kategorična je naša sagovornica, sigurna, ekonomski održiva i politički stabilna država sa potencijalom da nastavi ekonomski rast.

- Blagovremene preventivne mjere Vlade za vrijeme pandemije korona virusa pokazale su se kao vrlo uspješne, što se reflektovalo da se Crna Gora, od mnogih prestižnih svjetskih medija na ovogodišnjoj turističkoj mapi označi kao zdravstveno sigurna zemlja i idealna destinacija za putovanje iz snova - ističe Kirović.

Asocijacija dijaspore, naglašava ona, podržava i Zakon o slobodi vjeroispovijesti, uz uvjerenje da će on, konačno, osigurati ravnopravnost svim vjerskim zajednicama u Crnoj Gori u poštovanju Ustava.

- Veze dijaspore sa matičnom državom su neraskidive, bez obzira koju slavu da slave, kojim jezikom da govore, na koji način i đe da se mole onom u kojeg vjeruju - kaže Kirović.

Odnos države i dijaspore je od nezavisnosti unaprijeđen, naglašava naša sagovornica, što je rezultiralo i činjenicom da dijaspora sada daje značajan doprinos i razvoju crnogorske ekonomije.

- Ne mislim na finansijske donacije kojih je puno, nego na investicione projekte kroz koje su se stvorili uslovi za nova radna mjesta i zapošljavanje naših građana - podsjeća Kirović.

Predsjednik Crnogorske etničke zajednice u Australiji Mihailo Mandić ne može, kaže, da vjeruje ,,da u našoj Crnoj Gori ima toliko neznavenih, agresivnih i spremnih da bez razmišljanja izvrše svaku naredbu svojih vjerskih idola - dok nije vidio njihove šetnje“.

- Vrijeme od proglašenja nezavisnosti trebalo bi da bude dovoljno da bi se osjetio napredak u svim segmentima društvenog života. Nažalost, Crna Gora mi izgleda sve tužnija i depresivnija - kaže Mandić, uz objašnjenje da misli na vjerske šetnje koje, dodaje, „ugrožavaju sliku našeg prirodnog dragulja sa sve boljom, ljepšom i sigurnijom putnom infrastrukturom, hotelskim kapacitetima, lijepom hranom i restoranima, ski centrima, nacionalnim parkovima, predivnim jezerima i morskom obalom, a onda vas iza ćoška sačekuje mračno doba za koje mislite da je 500 godina iza vas“.

Nejasno mu je odakle toliko mržnje prema sopstvenoj državi ovog dijela naroda.

- Razumije se i nezadovoljstvo dugim trajanjem jedne većinske partije. Uz sve uvažavanje postignutih rezultata: obnova nezavisnosti, članstvo u NATO, blizina članstvu u EU, novi putevi i auto-put, ova vlast je malo pažnje posvetila jačanju crnogorskog nacionalnog identiteta od školstva, pa do državnih struktura i medijske pokrive-

Vera Kirović

Veselin Mijač

Senad Perazić

NE PROPUŠTAJU DA OBILJEŽE DAN NEZAVISNOSTI: Predstavnici Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu

nosti – ukazuje naš sagovornik.

Normalno bi bilo, kaže on, da se smjenjuju partije na vlasti, jer ni za jednu državu nije dobra duga vladavina jedne stranke.

- Ali što je alternativa Crnoj Gori? Glasati za partije koje otvoreno prijete njenim nestankom države bilo bi ravno samoubistvu. Paradoksalno, ali činjenica je da upravo ovakva opozicija održava vlast koju svim silama nastoje da sruše. I onda se zapitate odakle toliko suprotnosti na tako malom prostoru - kazao je Mandić.

Naglašava da u Australiji ima blizu 200 vjerskih zajednica i da nijednoj ne pada na pamet da se izdigne iznad zakona.

- Kad vidite da kod nas proglašavaju svecima ratne zločince, da su pod mantijom zaštićeni pedofili, ubice i prevaranti, onda se zapitate kakav je to naš pravni sistem i koji je to moralni sklop vjernika koji im ljubi ruke. Imamo nezavisnu Crnu Goru - nezavisnu od Crnogoraca, a zavisnu od trećine onih kojima su matične države u okruženju, ili malo dalje preko plota.

Imamo pravni sistem u kome mnogi donose nerazumljive odluke pa se zapitate u čijem interesu rade!? Previše imamo interesnih Crnogoraca koji su sve vrijeme u nekom stanju prelaznog roka i samo se očekuje bolja ponuda - ocijenio je Mandić.

Umjesto, dodaje on, da se radujemo napretku, mi se plašimo bosanskog scenarija za Crnu Goru.

- I tamo su prvo išli popovi – podsjeća on.

Ljudima u dijaspori, ističe naš sagovornik, neshvatljivo je koliko novca odlazi na glomazni državni aparat, finansiranje raznih partija, pa i onih koji rade protiv države Crne Gore, mnogobrojnih nevladinih organizacija.

- A uvijek se i iznova postavlja pitanje - koji je doprinos dijaspore. Od nas se samo traže pare i ništa više. Nikakvi savjeti, iskustva iz država u kojima živimo, njihov odnos prema raznim zajednicama - u Crnoj Gori nikoga ne interesuje! Samo i jedino pare, a zaboravlja se da sama Crna Gora ima oko 70 milionera i da na računu jednog od njih ima 32 miliona eura – naglašava on.

Nezadovoljan je i učinkom Savjeta za dijaporu, a crnogorska zajednica u Australiji ove godine će, kaže, Dan nezavisnosti obilježiti u svojim domovima.

Avio linija sa Luksemburgom Fatija Kalač kaže da su inicirali saradnju avionske kompanije „Lukser“ iz Luksemburga i Aerodroma Crne Gore kako bi se uspostavila avio linija između

NAPREDAK

Predsjednica udruženja MonteKöln i koordinatorka eMDe Alijanse - Zajednice crnogorskih udruženja u Njemačkoj Emira Ličina smatra da se od obnove nezavisnosti do danas moglo još dosta uraditi, ali da su pozitivne promjene vidljive u svakoj oblasti.

- Normalna pojava je da udarci sa strane mogu da ugroze svakog od nas. Tim prije ako su ti udarci krajnje zlonamjerni i učestali. Crna Gora ni danas nije prestala da zadobija takve udarce. Iskreno, ali moj subjektivni osjećaj mi govori kao da imamo dežurnog ,,neprijatelja“ koji samo vreba i dirigovano pojačava i popušta pritisak, vrlo pogano i mučki.

- Žao mi je što još našim ulicama šeta naš neprijatelj, i tu usred naše kuće, pokušava da nas destabilizuje. Sa druge strane, one ljepše, Crna Gora je dosta uradila u godinama iza nas i uvjereni smo da će budućnost biti znatno bolja vjeruje Ličina.

Promjene su, kaže, vidljive, takoreći na svakom koraku.

- To najbolje možemo primijetiti mi iz dijaspore, koji dolazimo samo nekoliko puta godišnje, a naročito što u zemljama prijema, pogotovo u Evropi, možemo da vidimo kako ti ljudi gledaju na nas.

Mi više nijesmo neka tamo mala država, koju svi na neki način vezuju za Srbiju, već jedna izuzetno poželjna turistička destinacija - objasnila je Ličina.

Kao jednu od važnijih promjena za stabilizaciju naše države i regiona ona vidi učlanjenje, kako kaže, u veliku NATO porodicu.

- Pozitivne promjene se ogledaju i u tome da su postavljeni mlađi kadrovi na neka važna mjesta u državnoj administraciji. Rekla bih da se podmlađivanje pokazalo kao prava odluka, što je proizvelo realizaciju velikog broja jakih i korisnih projekata. Čekamo priključenje EU, i doprinijećemo u svemu, koliko je u našoj moći da do toga što prije dođe - kazala je Ličina.

Doprinos dijaspore je, kaže, veliki naglašavajući koliko su učinili u promociji našeg tu-

dvije države.

- Budući da nijesmo imali konekciju sa crnogorskim aerodromima, ovo je prilika da se i na ovaj način umrežimo i da nam

rizma, ali i ukazujući na znatnu finansijsku podršku koju pružaju.

Udruženje MonteKöln svake godine učestvuje u organizaciji i proslavi 21. maja, a Dan nezavisnosti smatraju našim najznačajnijim praznikom.

Predsjednik crnogorskog udruženja „Sloga“ iz Stokholma Veselin Mijač kategoričan je da je tokom 14 godina od obnove nezavisnosti Crna Gora ostvarila progres u svim važnim segmentima.

- Nadamo se da će za koju godinu biti u EU, gdje i pripada.

Država je u proteklom periodu jačala institucije, definisala dobre strategije razvoja, njegovala tradicionalno dobre odnose raznih naroda i religija i stvarala osnovu za mir i spokojstvo građana.

Prema svim parametrima, dijaspora u zavičaj, pomažući rođake i zemljake, godišnje šalje oko 500 miliona eura.

To ima ogroman uticaj kako na ekonomski život, tako i na razvoj demokratije u Crnoj Gori. Dijaspora želi da pomogne i pomaže svoju zemlju.

Stalo joj je da se ona i demokratski razvija - kaže Mijač.

Zbog epidemije, u Švedskoj još važi zabrana okupljanja, pa članovi „Sloge“ ove godine neće moći da proslave praznik zajedno, ali svakako hoće pojedinačno.

Predsjednik Kulturnog centra ,,Rumija“ iz Čikaga Senad Perazić kazao je da je njihovo udruženje ponosno na ono što je Crna Gora postigla nakon obnove nezavisnosti.

- Poslije ratnog haosa i raspada SFRJ Crna Gora je obnovila svoju državnost i mi smo ponosni na zavidan ekonomski napredak koji je donio kvalitetniji život građana.

Ono što je Crnu Goru učinilo posebno jakom državom je činjenica da je suživot različitosti i multietničkog sklada i kulture očuvan i da je svakim danom ta veza jača. To je veoma značajno, jer to je garant svijetle budućnosti. Crna Gora je na putu ka obnovi nezavisnosti dokazala snagu i moć i savladala velike pepreke i opstrukcije kao malo koja država na svijetu - kate-

dolazak u domovinu bude pristupačniji i lakši. Ova saradnja će doprinijeti razvoju turizma i omogućiti stanovnicima Luksemburga da posjete brojne turističke lokalitete Crne Gore - kazala je Kalač.

Komunikacija Predsjednik crnogorskog udruženja „Sloga“ iz Stokholma Veselin Mijač ističe da se stalno mora raditi na poboljšanju komunikacije dijaspore i matice, ne samo sa nivoa države, nego i lokalnih zajednica.

- U tom povezivanju treba koristiti i razne društvene mreže. Jačanje ekonomske, naučne, obrazovne i kulturne saradnje podrazumijeva mnogo više angažovanja, kontakata, susreta. Naravno, nije to lako postići, finansijski, ali nije nemoguće. Trebalo bi za ljude u dijaspori organizovati razna kulturna dešavanja, književne večeri, koncerte, izložbe, filmske projekcije autora iz Crne Gore, ali i kurseve crnogorskog jezika ili predavanja o istoriji i tradiciji Crne Gore. Opštine mogu ponuditi dijaspori učešće u konkretnim projektima podrške, recimo poljoprivrednih proizvođača i autentičnih proizvoda – preporuke su Mijača.

goričan je Perazić.

Sa ponosom se može istaći, navodi, da je crnogorska dijaspora primjer kako se voli, cijeni i poštuje svoja rodna gruda Crna Gora.

- Nema pojedinaca koji nije pomogao u skladu sa svojim mogućnostima gradnju škola, puteva, vjerskih objekata i pomagali nemoćne i bolesne.

To je duševna potreba i želja svakog od nas da naša Crna Gora bude ljepša i bogatija kazao je Perazić.

Napominje da je 21. maj praznik koji slave sa posebnom radošću.

- Mi u Čikagu ovaj datum slavimo u prostorijama našeg centra sa svojim članovima i prijateljima. To je praznik koji će ostati u vječnom pamćenju budućih generacija kao dan kada je utemeljena nova, prosperitetna Crna Gora.

Svim građanima Crne Gore čestitamo 21. maj. Nek je vječna Crna Gora - poručio je Perazić. Nada KOVAČEVIĆ

Društvo

21. i 22. maj 2020.

Stav

Mladi su naš najvažniji kapital Ponosan sam na činjenicu što smo, poštujući rezultate i doprinos naših sportista u promociji Crne Gore u svijetu, značajno unaprijedili njihov položaj postavivši ih na centralno mjesto u sistemu sporta, tamo gdje jedino i pripadaju

Piše: Nikola JANOVIĆ ministar sporta i mladih

Današnji datum nosi snažne emocije za sve nas koji smo se borili da tog 21. maja 2006. godine dobijemo našu državu Crnu Goru koju zaslužujemo i koja nam prirodno i pripada.

Na Dan nezavisnosti, osjećaj pripadnosti svojoj državi dobija posebnu čar, jer predstavlja krunu borbe svih koji su znali i vjerovali da je naš jedini i pravi put onaj kojim smo i krenuli, put ka suverenoj, nezavisnoj, evropskoj Crnoj Gori. Uspjeli smo da obezbijedimo mirnim, demokratskim putem, voljom naroda, ono o čemu smo i sanjali, te da krenemo u nove pobjede i podvige. Do sada smo se na tom putu pokazali i više nego uspješni, što je dodatno ohrabrenje da tako i nastavimo.

Od značaja je naglasiti da je Crna Gora, istorijski posmatrano, bila oduvijek prepoznata kao slobodarska i ratnička zemlja, okružena trusnim balkanskim prostorom. Ali i u takvom ambijentu, u svom biću nosila je snažnu potrebu za dostizanjem vrijednosti prosvijećenih društava svoga vremena. Još je Njegoš, prije skoro dva vijeka, učvrstio temelje državnom opredjeljenju za evropskim, civilizovanim načinom života, a tu viziju slijedili su i kasniji vladari iz dinastije Petrović: knjaz Danilo i kralj Nikola. Njihovo prepoznavanje vrijednosti na kojima je počivala savremena Evropa, postalo je putokaz dolazećim generacijama.

Upravo na tim vrijednostima, nakon ustanka i antifašističke epopeje koja je Crnu Goru učinila planetarno poznatom, danas je naša zemlja članica NATO i najkredibilniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji. Ovi procesi, s pravom nazvani istorijskim, u svojoj suštini imaju naše određenje da današnja i generacije koje dolaze, ne nose one iste državne brige koje su naši preci preturili preko glava.

Rezultat svega toga karakteriše 21. maj kao simbol državnog ponosa i dostojanstva, i zato, povodom ovog datuma, sa posebnom emocijom ističem da sam svoju Crnu Goru nosio i sam u njedrima, kao sportista i kapiten reprezentacije, a i danas ništa manje – kao dio kolektiva koji se za njen i napredak svih njenih građana bori demokratskim sredstvima.

I zato, ponosan sam na činjenicu što smo, poštujući rezultate i doprinos naših sportista u promociji Crne Gore u svijetu, značajno unaprijedili njihov položaj postavivši ih na centralno mjesto u sistemu sporta, tamo gdje jedino i pripadaju.

U prethodnom periodu posvetili smo veliku pažnju jačanju kulta crnogorske reprezentacije, a mladim sportistima koji su budućnost našeg sporta, ukazali smo da slijede put svojih proslavljenih idola koji, snagom ljubavi prema svojoj domovini, pronose slavu Crne Gore u svijetu.

Kada je omladinska politika u pitanju, države ujedinjene u sistemu vrijednosti Evropske unije, i one koje teže članstvu, među kojima je Crna Gora, posvećeno su stvarale i pospješivale dijalog sa mladima. A ni mi kao nosioci vlasti, nećemo se zadržati samo na doprinosu kroz inicijative koje nam pripadaju kao zemlji kandidatu za Evropsku uniju. Mladi su naš najvažniji kapital, i Vlada svakog dana na unutrašnjem planu radi na poboljšanju uslova kvaliteta zivota mladih. Naša ambicija nije skrivena – crnogorska mladost će ostajati u Crnoj Gori i doprinositi njenom razvoju na način usklađen sa globalnim stremljenjima. Ovo je uostalom jedan od najvažnijih zadataka koje je premijer Marković, postavio pred Vladu i institucije i kojem i Ministarstvo sporta i mladih kvalitetno doprinosi tokom trajanja mandata 41 Vlade.

Snaga omladine, usmjerena ka perspektivnoj budućnosti, motiv je cijeloj društvenoj zajednici, da odlučno ide u susret novim izazovima razvoja države.

U to ime, čestitam 14-godišnjicu obnove nezavisnosti.

Makedonska agencija „Kouzon“ uz pomoć crnogorske diplomatije organizuje povratak pomoraca

Kočoski: Iz Barbadosa dolazi 148 putnika

Zoran Kočoski

PODGORICA – Direktnim čarter letom iz Barbadosa u Podgoricu, u periodu između 25. i 28. maja, trebalo bi sa kruzera da dođe 148 Crnogoraca - rekao je za Pobjedu Zoran Kočoski iz makedonske agencije „Kouzon“, koja je partner Rojal karibian internešnal za većinu država Istočne Evrope.

D.MIJATOVIĆ

12

U ime ove kompanije, objašnjava Kočoski, rade na povratku mornara.

PROJEKAT

- Radimo na projektu da se organizuje direktan čarter do Podgorice iz Barbadosa. U završnoj je fazi da to realizujemo između 25 i 28. maja kada bi trebalo da dovedemo i Crnogorce i sve Balkance iz tog dijela. Tu su ljudi iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Bugarske, Makedonije, Srbije. Njih je ukupno 647, a na Karipskom arhipelagu imamo 128 Crnogoraca koji su na brodovima i oko 20-ak ih je na brodovima u regionu u Kaliforniji – precizirao je on.

Dodaje da su imali ,,mali zastoj zbog Američkog centra za zaštitu od zaraznih bolesti, te da brodovi nijesu mogli da pristanu na američke portove i koriste komercijalne letove, niti čartere“.

Kompanija koju predstavlja okpulja 36 kruzera.

Kočoski kaže da očekuje da let iz Barbadosa do Podgorice bude realizovan, navodeći da sve zavisi koji će avion biti u pitanju.

- Veliki avioni koji imaju po 340 - 370 putnika ne mogu da slete na podgorički aerodrom.

Moramo da dovedemo avion koji ima maksimum do 260 280 putnika – precizirao je on.

Istakao je i da je crnogorska diplomatija najaktivnija na Balkanu.

- To mogu da kažem odgovorno – navodi naš sagovornik.

Na pitanje koliko još naših državljana ostaje zaglavljeno na

Karadžić: Stiže 50 crnogorskih pomoraca Na brodu „Karnival briz“ koji je prije nekoliko dana napuštio luku Southampton i plovi ka Dubrovniku nalazi se 49 crnogorskih pomoraca, rekao je za Pobjedu generalni direktor Direktorata za konzularne poslove i dijasporu Ministarstva vanjskih poslova Branislav Karadžić, dok brodom „Karnival madžik“ plovi jedan, čiji ugovor još teče.

Objasnio je da kada brod „Briz“ za nekoliko dana uplovi u dubrovačku luku, diplomatska mreža iskoordiniraće prevoz pomoraca drumskim putem u Crnu Goru.

- Kompanija „Karnival kruz lajn“ je sve evropske pomorce poslala brodovima „Karnival madžik“ i „Karnival briz“ u evropske luke, odakle će im prevoz biti organizovan vazdušnim i drumskim putem – istakao je Karadžić.

kruzerima zbog mjera koje su uslijedile nakon širenja korona virusa, ističe da poslije ove velike repatrijacije neće biti nikog, sem onih koji moraju da ostanu na brodovima.

- Brod ne može da ostane prazan, tu su električari i svi mornari koji su ,,u mašini“. Imamo i onih koji žele da ostanu zato što se osjećaju bezbjedno i imaju sve – rekao je on.

NAJAKTIVNIJI

Podsjeća da sve države imaju problem da dovedu svoje mornare, jer su aerodromi zatvoreni. Kočoski podsjeća da su ranijih nedjelja dolazili Crnogorci preko Hrvatske. Sletjeli bi u Zagreb i onda individal-

nim transportom do crnogorske granice.

- Drugi aerodrom u regionu koji je otvoren je sofijski, ali tamo imamo poteškoća, jer treba da se traži dozvola za slijetanje bugarskih vlasti i tranzit srpskih vlasti da bi došli na crnogorsku granicu. Da ne bismo komplikovali stvari zbog ranijeg postojanja policijskog časa, najvažnije je bilo da prolongiramo za par dana, ili nedjeljudvije, da ih ne bismo izlagali riziku, jer Srbija mora da se napusti za šest sati, Bugarska za tri sata – objašnjava on.

Dodaje da sve troškove putovanja plaća kompanija. Ako putnici treba da budu u tranzitu, kao u Londonu, plaća im se

Iz Grčke dolazi pet putnika Zoran Kočoski je istakao da Crnogorce koji se nalaze na kruzerima dovode u domovinu različitim putevima, navodeći da danas dolazi mala grupa iz Grčke.

- Kreću prema Podgorici.

Njih je petoro – rekao je on.

noćenje i tri obroka na dan.

U pojedinim medijima objavljene su žalbe nekih putnika na uslove na kruzerima, gdje plove dva mjeseca po morima i okeanima bez mogućnosti iskrcavanja, a Kočoski kaže ako postoji bezbjedno mjesto na svijetu gdje je sve garantovano - to su kruzeri.

- Svi su smješteni u ugostiteteljskim kabinama, sobama, imaju sve uslove hranu, pića koliko žele. To je sve besplatno. Uslovi su perfektni. Oni koji pišu da ne valja to rade da bi naštetili nekome ili iz nekih drugih razloga. Na ovom svijetu se ne može dogoditi da neko bude gladan na brodu – kategoričan je on.

N. Đ.

Uručeni ključevi stanova za 130 sudija i službenika u Podgorici

Janković: Bila sam podstanarka 34 godine PODGORICA - Tek kada budemo u prilici da svim sudijama u Crnoj Gori, koje nemaju riješeno stambeno pitanje, obezbijedimo potpunu finansijsku sigurnost, možemo smatrati da smo učvrstili sudijsku nezavisnost, kao preduslov vladavine prava - poručila je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica.

Ona je juče uručila ključeva stanova zaposlenima u sudovima na teritoriji glavnog grada.

Stanove je po cijeni od 626 eura za kvadratni metar dobilo 130 zaposlenih od čega su 62 stana dodijeljena sudijama, a 68 službenicima.

Zbog poštovanja mjere Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti u okviru borbe protiv kovida-19,

koja propisuje zabranu okupljanja više od 20 osoba, ključevi su simbolično uručeni vlasnicima pet stanova, dok će ostalima biti predati naknadno.

- Predaja ključeva vlasnicima stanova ne podrazumijeva samo rješavanje stambenih pitanja sudija i službenika na teritoriji glavnog grada, već ima cilj da podstakne vlasti na preduzi-

manje istih aktivnosti u drugim regionima države, prvenstveno na sjeveru Crne Gore - poručila je Medenica.

Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin kazao je da ,,štiteći integritet i dostojanstvo onih koji rade u državnim institucijama snažimo integritet i same države i vrijednosti na kojima baziramo evropsku budućnost Crne Gore“.

Zapisničarka u Vrhovnom sudu Nada Janković jedna je od onih koji su dobili stan.

- Moram da zahvalim predsjednici Vrhovnog suda, jer da nije bilo nje ne bih nikad riješila stambeno pitanje.

Presrećna sam, jer sam bila podstanarka 34 godine. Nemam riječi. Sad bih plakala od sreće. Hvala svima - rekla je ona.

N. Đ.

Serijal Pobjede

21. i 22. maj 2020.

13

BALKANSKA RASKRŠĆA: Kako intelektualci vide budućnost regiona

Ponavljanje narativa zločina

Piše: Andrej NIKOLAIDIS

,,Fake news“ objava Nebojše Medojevića o djetetu koje je navodno pretukla crnogorska policija, uz koju je kao ,,dokaz” priložena godinama stara fotografija mališana sa drugog kontinenta, varijacija je klasika evropske antisemitske propagande, koji znamo pod imenom ,,Blood Libel“. Riječ je o lažnoj tvrdnji da su Jevreji ubijali hrišćansku djecu i njenu krv koristili u ritualne svrhe. Pod tom optužbom izvršeno je istrebljenje brojnih jevrejskih zajednica širom Evrope, između ostalih i u Italiji, u Trentu.

NARATIV GENOCIDA

Onovremena ,,fake news“ priča korijen vuče, moguće, iz II vijeka prije nove ere i Grčke, no ,,viralna“ postaje tek u evropskom srednjevjekovlju, nakon Gutenbergovog izuma štamparskog stroja. Svoje je mjesto, dakako, našla i u nacističkoj propagandi. Nasilje nad djecom izaziva pravednički bijes, želju za osvetom i hitru homogenizaciju mase: zato je takva vrsta laži naročito opasna.

Velikosrpski narativ o Crnoj Gori i Crnogorcima, koji kreiraju beogradska politika i mediji, Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front, sadrži brojne elemente antisemitske propagande, koje prate tvrdnje najsličnije optužnici koju je srpski nacionalizam ispisao protiv muslimana, Bošnjaka.

Rezultat te optužnice je, između ostalog, i genocid u Srebrenici.

U tom narativu, krivica Crnogoraca, kao i Bošnjaka, nije rasna, nije onakva kakvu je nacizam pripisao Jevrejima: jer i jedni i drugi su, tvrdi se, ,,srpskog roda“. Njihov grijeh je izdaja i prevjera: napuštanje jednog, ,,izvornog srpskog“ identiteta i prihvatanje drugog.

Tvrdnje srpskog patrijarha Irineja kako je status Srba u Crnoj Gori lošiji nego u NDH (gdje su Srbi masovno ubijani i zatvarani u koncentracione

Krivica Crnogoraca, kao i Bošnjaka, nije rasna, nije onakva kakvu je nacizam pripisao Jevrejima: jer i jedni i drugi su, tvrdi se, ,,srpskog roda“.

Njihov grijeh je izdaja i prevjera: napuštanje jednog, ,,izvornog srpskog“ identiteta i prihvatanje drugog logore) je bizarna i lažna, ali za cilj ima dodatnu etničku mobilizaciju onih koje valja ubijediti kako je u Crnoj Gori ugrožen njihov fizički opstanak. Čitav niz visokih zvaničnika Srbije u svojim izjavama sinhronizovano varira tu tezu, zaključno sa skorašnjom izjavom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji Srbe u Crnoj Gori upozorava da im se sprema scenario koji su doživjeli u Hrvatskoj, gdje su Srbi bili izloženi etničkom čišćenju.

LAŽNI LJUDI LAŽNE VJERE

Narativ ide ovako: Crna Gora je srpska zemlja. U njoj žive Srbi.

Dio tih Srba izvršio je izdaju time što su prihvatili islam i postali Bošnjaci. Njih mitropolit Amfilohije naziva lažnim ljudima lažne vjere.

Govoreći o istorijski spornoj ,,Istrazi poturica“, pod čim se misli na pokolj muslimana u Crnoj Gori, Amfilohije je rekao: ,,Mnogi i danas prigovaraju kako je to smio vladika Danilo. Jeste da je strašno pobiti ljude, međutim, još je

D. MALIDŽAN

Pobjeda objavljuje autorske tekstove istaknutih intelektualaca iz regiona i njihove ocjene aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu…

Stoga su oni, veli segment Narativa za čije su izlaganje zaduženi Nebojša Medojević i Amfilohije Radović – satanisti.

Amfilohije tvrdi da predsjednik Crne Gore želi stvoriti ,,satansku crkvu“, te da on Crnu Goru želi pretvoriti u ,,demonsku, satansku zajednicu“.

On kaže da vlast ide ,,bezbožnim, satanskim, antibožjim, antihristovskim…“ putem.

,,OPRAVDANO“ NASILJE

Sa litije u Podgorici, 8. mart 2020. godine

strašnija duhovna smrt koju siju oko sebe ti lažni ljudi, s lažnom vjerom. Zato je, blagodareći toj žrtvi, vladika Danilo spasio Crnu Goru. Da se to nije dogodilo, danas ne bi bilo pravoslavnog uha u Crnoj Gori, i to treba imati u vidu“. U pitanju je, po Amfilohiju, vrsta preventivnog genocida.

Drugi dio crnogorskih Srba je, kaže dalje rečeni narativ, izvršio izdaju time što je, uz pomoć komunista, formirao crnogorsku naciju. Za Crnogorce, koji su najbrojnija etnička grupa u Crnoj Gori, mitropolit Amfilohije tvrdi da su ,,komunistički nakot ili kopile“.

IZDAJA TRADICIJE

Crnogorci su, kaže dalje narativ, izdali tradiciju i vlastite pretke. Oni su, tvrdi se, izdali i Njegoša. U Crnoj Gori, u kojoj je Njegošev Gorski vijenac svojevrsna sveta knjiga, vjerovatno uticajnija čak i od Biblije, optužba ,,Izdali ste Njegoša“ ima snagu optužbe ,,Izdali ste Hrista“ – one koja je bila upućena Jevrejima.

Crnogorci su, kaže dalje optužni narativ, baš kao i Bošnjaci, ne samo izdajnici nacije, nego i izdajnici vjere: oni su, tvrdi se, izdali pravoslavje. Pomenuti Nebojša Medojević je nedavno upozorio: ,,Ne možete iščupati pravoslavlje iz Crne Gore“.

Crnogorci su, kaže dalje optužnica, naumili da ,,crkvi otimaju hramove“ i da u njima otvaraju hotele i tržne centre – dakle da u ime novca, koji je, to je antisemitski standard, ,,Bog Jevreja“, opogane sveta mjesta.

Crnogorski politički lideri su šverceri, tajkuni, kapitalisti, kriminalci, finansijski



Što Narativ predlaže kao rješenje? To je saopštio Demokratski front: obnovu tradicionalne Crne Gore, kao ,,srpske države“. Ovaj zloslutni narativ, usmjeren protiv jedne od najmalobrojnijih i najranjivijih nacija u Evropi, iznosi se pred očima zapadnih ambasadora i predstavnika EU u Crnoj Gori. Njihova ćutnja je teško razumljiva špekulanti, krvopije koje pljačkaju narod. Oni su oteli vlast: lažirali su referendum za nezavisnost, pokrali svake izbore. Vlast i Crnogorci su uzurpatori. Oni su, osim toga, kako ne propušta istaći mitropolit Amfilohije, komunisti i bezbožnici. Sve su to iznimno ozbiljne optužbe, sračunate da uznemire građane Crne Gore i izazovu mržnju.

JEVREJI I CRNOGORCI

U pitanju nije tek hate speech.

Ne tek govor, nego mnogo više od toga: narativ mržnje.

Sličnosti sa nacističkim portretisanjem Jevreja su zapanjujuće. U Jevrejskoj virtualnoj biblioteci pronalazimo članak ,,Propaganda i djeca u

Velikosrpski narativ o Crnoj Gori i Crnogorcima, koji kreiraju beogradska politika i mediji, Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front, sadrži brojne elemente antisemitske propagande, koje prate tvrdnje najsličnije optužnici koju je srpski nacionalizam ispisao protiv muslimana, Bošnjaka. Rezultat te optužnice je, između ostalog, i genocid u Srebrenici

Hitlerovim godinama“, pa čitamo: ,,Od te tačke, projekcija Jevrejina kao neprijatelja njemačkog naroda je lak korak. On je označen kao infiltrator koji je, nakon što je ušao u njemačko društvo, uzurpirao političku i ekonomsku moć i fokusirao se na destrukciju Nijemaca“.

Zamijenite ,,Jevrejin“ sa ,,Crnogorac“ a ,,Nijemac“ sa ,,Srbin“ i dobićete velikosrpski narativ o Crnogorcima – naročito onaj o Crnogorcima u Beogradu, koji često iznosi šef diplomatije Srbije Ivica Dačić.

Narativ tvrdi da 200 do 300 hiljada Crnogoraca zlostavlja i etničkim čišćenjem prijeti Srbima, kojih ima četrdesetpedeset puta više. Ako ugrožena većina bude prisiljena ,,preventivno djelovati“ ne bi li spriječila ,,vlastiti nestanak“, rezultat nije teško zamisliti. Kao ni buduće opravdanje. Riječima mitropolita Amfilohija: ,,Da se to nije dogodilo, danas ne bi bilo pravoslavnog uha u Crnoj Gori, i to treba imati u vidu“.

U članku ,,Propaganda i djeca u Hitlerovim godinama“ dalje stoji: ,,… Jevreji su označeni kao pohlepni kapitalisti, sa jedne strane, a kao advokati ubilačkog komunizma, sa druge. Za Jevreje se tvrdi da kontrolišu sve profesije, ekonomiju i vladu, pa ipak, smatraju ih za neznalice koji unižavaju standarde njemačkog društva“.

Osim što su, kao i Jevreji, uzurpatori, Crnogorci su, kao i Jevreji, neznalice, koje neprekidno ponižavaju srpsko društvo. Njihovo neznanje je toliko da ih je mitropolit Amfilohije nazvao “volovima”.

On, inače, političare i državne službenike Crne Gore rado naziva “neznalicama”.

Nacisti i ostali evropski antisemiti Jevreje su vidjeli kao “Đavolovu djecu”. Velikosrpski narativ Crnogorce vidi kao “Đilasovu kopilad”, odnosno “komunističku kopilad”.

Komunizam je đavolji – ergo, i Crnogorci su Đavolova djeca.

Amfilohije povlači direktnu paralelu između ,,grijeha“ današnje Crne Gore i ,,grijeha“ Jevreja: on tvrdi da ,,oni koji danas upravljaju sudbinom ovog naroda nastavljaju bezbožni, satanski put gonitelja Hristovih, put Pilata, put ondašnjih Jevreja (podvukao A.N.) koji su razapeli Hrista, put bezbožnika koji su utamničili Lovćenskog Tajnovidca (Njegoša)“.

Optužba za satanizam koju iznosi Amfilohije nije verbalni eksces - ona je bitan dio Narativa. Izlišno je podsjećati da je to posljednji korak u dehumanizaciji buduće žrtve nasilja: oni koji su ,,Đavolova djeca“, ,,satanisti“, ne zaslužuju milost. Paralelno sa optužbama za satanizam, Demokratski front iz skupštinskih klupa direktno prijeti nasiljem. Napokon, šta ima loše u nasilju nas nad onima koji su ,,antibožiji“ i ,,antihristovi“?

Upozoriću na nešto što je očigledno: nakon optužbi za satanizam ne slijedi politički dijalog i kompromis, nego nasilje nad ,,satanistima“ – jer bi svaki kompromis sa njima i sam bio izdaja Boga i Hrista.

Dalje… Medojević je Ranka Krivokapića, jednog od obnovitelja nezavisne Crne Gore, označio kao ,,predstavnika duboke države i satanistu“. Medojević je prenio i objavu Dragoslava Bokana, koji je svojevremeno saopštio da se radovao svakoj bombi koja je pala na Sarajevo – objavu čovjeka koji se radovao mrtvoj sarajevskoj djeci. Bokan je u mrtvoj prirodi na zidu prostorije u kojoj su predstavnici Vlade Crne Gore vodili razgovor sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve vidio Đavola. Medojević mu daje za pravo i dodaje: ,,Imamo posla sa satanistima i demonskim silama. Vrijeme je da crkva počne djelovati prema njima kao prema vojnicima Sotone.

Egzorcizam!!!“.

Retoričko pitanje: da li egzorcizam koji zahtijeva Medojević podrazumijeva tek istjerivanje Đavola, ili i Đavolove djece? Što Narativ predlaže kao rješenje? To je saopštio Demokratski front: obnovu tradicionalne Crne Gore, kao ,,srpske države“. Savremena Crna Gora je građanska država u kojoj žive Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Hrvati, Albanci i drugi narodi.

Ovaj zloslutni narativ, usmjeren protiv jedne od najmalobrojnijih i najranjivijih nacija u Evropi, iznosi se pred očima zapadnih ambasadora i predstavnika EU u Crnoj Gori. Njihova ćutnja je teško razumljiva. I zaglušujuća.

14

Intervju

21. i 22. maj 2020.

EKSKLUZIVNO: Veljko Bulajić, legendarni crnogorski, hrvatski i jugoslovenski

P

rije pola vijeka, na Dan Republike, 29. novembra 1969. godine, u sarajevskoj Skenderiji je premijerno prikazana „Bitka na Neretvi“, ratni film proslavljenog crnogorskog, hrvatskog i jugoslovenskog reditelja Veljka Bulajića. Pored Josipa Broza Tita, premijeri su prisustvovali brojni jugoslovenski funkcioneri i zvijezde domaće i svjetske kinematografije.

Nekoliko desetljeća kasnije, „Bitka na Neretvi“ će, odlukom međunarodnog žirija producenata, reditelja i kritičara, organizovanih od strane Švedskog instituta za film, biti uvrštena među deset najboljih ratnih filmova svih vremena.

Bulajićev istorijski spektakl, koji je vidjelo više od pet stotina miliona gledalaca širom planete, osim jugoslovenskih, okupio je i neke od tada vodećih imena svjetskog glumišta.

Pored nezaboravnih Velimira Bate Živojinovića, Borisa Dvornika, Milene Dravić, Ljubiše Samardžića, Silve Košćine, Pavla Vujisića, Fabijana Šovagovića, u Bulajićevom filmu glume Orson Vels, Sergej Bondarčuk, Jul Briner, Franko Nero, Kurt Jirgens…

Za englesku verziju filma „Bitka na Neretvi“ poster je napravio slavni Pablo Pikaso, dok je muziku, uz pomoć orkestra Londonske filharmonije, napisao Bernard Herman.

Kao najskuplji jugoslovenski i, u produkcijskom smislu, do tada najveći evropski film, „Bitku na Neretvi“ podržali su jugoslovenski, italijanski, njemački i engleski producenti, iako je on u najvećem dijelu bio projekat Jadran filma.

Udio u produkciji imao je i Junajted Komonvelt, tada jedna od najvećih producentskih kuća na svijetu. Čak pedeset i osam domaćih privrednih kompanija sponzorisale su Bulajićev film. „Bitka na Neretvi“ snimana je osamnaest mjeseci. Za potrebe snimanja, reditelj Veljko Bulajić angažovao je i kombinovani puk tadašnje Jugoslovenske narodne armije, sa oko deset hiljada vojnika. Tokom rada na filmu, uništena su četiri posebno konstruisana sela, jedna tvrđava, a dva puta je miniran čuveni gvozdeni most na Neretvi.

U ekskluzivnom intervjuu za Pobjedu, Veljko Bulajić (1928) prisjeća se rada na filmu „Bitka na Neretvi“, ali govori i o svojim ranijim filmskim ostvarenjima, kao i o pripremi za film o crnogorskom knjazu Danilu.

POBJEDA: Kako ste uopšte došli na ideju da snimite film „Bitka na Neretvi“?

Tito mi je odobrio d ne pojavi u filmu ,,B Proslavljeni reditelj specijalno za Pobjedu o brojnim susretima sa Titom, prijateljstvu sa Orsonom Velsom, Fransoa Trifoom, Sofijom Loren, Karlom Pontijem; o jugoslovenskom ,,crnom talasu“ i svojim ranijim filmskim ostvarenjima; o crnogorskim filmskim stvaraocima; pripremama za novi film o crnogorskom knjazu Danilu...

BULAJIĆ: Dvije godine smo scenaristi Ratko Đurović, Stevan Bulajić, Ugo Piro i ja, svako iz svog ugla, istraživali povijesne materijale, obavljali niz razgovora sa neposrednim učesnicima Bitke na Neretvi. Uspjeli smo da se sretnemo i porazgovaramo sa mnogim akterima te povijesne bitke: od partizanskih komandanata koji su je vodili, do konjovodaca, zarobljenika, samih ranjenika… Na kraju smo napisali scenarij, koji je Jadran film prihvatio.

Kao autor filma, mislio sam da bih Titu, kao vrhovnom komandantu i komandantu Bitke na Neretvi, trebalo poslati scenarij i čuti njegovo mišljenje. Nakon samo nekoliko dana, stigao je poziv Titovog šefa kabineta da dođem u Beograd na razgovor. Mom susretu sa Titom prethodio je razgovor sa nekoliko njegovih savjetnika. Moram reći da je bilo veoma neugodno.

I.BOŽOVIĆ

RazgovaRala: Tamara NIKČEVIĆ

POBJEDA: Zašto?

BULAJIĆ: Svi Titovi suradnici bili su jedinstveni: smatrali su da je scenarij veoma dobar, ali da bi u filmu Tita svakako bilo dobro prikazati kao glavnog lika. Nisam se suglasio sa Titovim savjetnicima, pa sam odlučio svoj stav lično obrazložiti predsjedniku Republike.

POBJEDA: Što ste mu rekli?

BULAJIĆ: Bio je to, sjećam se, prilično dug razgovor. I Titu sam ponovio da mislim da on ne bi trebalo da bude glavni lik filma, te da su njegove tri naredbe, izdate tokom bitke na Neretvi, za moj film sasvim dovoljne.

POBJEDA: Koje tri naredbe?

BULAJIĆ: Da vojska ne smije ostaviti ranjenike, druga - da „Prozor mora pasti“ i treća njegova naredba - o rušenju mosta na Neretvi.

POBJEDA: Kako je Tito reagovao?

BULAJIĆ: Poslije malo duže pauze, u kojoj sam odlučio da ne odstupim od svojih stavova i po cijenu prekida rada na filmu, Tito je otpio gutljaj viskija i rekao da nastavim snimanje.

„Završite film onako kako ste ga zamislili. Ja ću to saopćiti kabinetu“, kazao mi je.

Odmah po mom povratku u Zagreb, Jadran film je bio obaviješten da je Generalštab JNA naredio Splitskoj vojnoj oblasti da u potpunosti ispuni sve obaveze Armije navedene u operativnom planu filma.

POBJEDA: Čudno da poslije svjetskog uspjeha „Bitke na Neretvi“ nijeste snimali i „Sutjesku“. U filmu Stipe Delića uslišen je zahtjev Titovih saradnika o kojem ste govorili: Tito se pojavljuje kao glavni lik.

BULAJIĆ: Nastojao sam se odmoriti od ratnih tema i već sam bio u razmišljanju o realizaciji jednog od dva filma: „Atentat u Sarajevu“ ili „Šćepan Mali“.

POBJEDA: Iako je Tita igrao veliki Ričard Barton, ni u Jugoslaviji a ni u svijetu „Sutjeska“ nje doživjela ni približno uspjeh „Bitke na Neretvi“. Zašto, što mislite?

BULAJIĆ: „Sutjeska“ je nastala u vremenu kada je svaka republika nastojala da putem filmova istakne svoje učešće u Narodno-oslobodilačkoj bor-

bi. Nijednoj filmskoj kući tada nije predstavljalo problem da dobije novac za snimanje filma sa temom NOB-a. U tom natjecanju je bosansko rukovodstvo, osiguravajući velika sredstva, itekako prednjačilo. Kvalitetan je bio tek poneki film.

POBJEDA: Nakon fima „Bitka na Neretvi“, od pojedinih krugova dobili ste etiketu „državnog reditelja“.

Istovremeno, veliki beogradski novinar i poznavalac filma Bogdan Tirnanić napisao je da je Vaš „Uzavreli grad“ bio začetnik takozvanog crnog talasa u jugoslovenskoj kinematografiji.

Zvuči kontradiktorno, zar ne?

BULAJIĆ: U filmovima „crnog vala“ filmska kritika je isticala suvremenost tema, naročito u „Uzavrelom gradu“, „Obećanoj zemlji“, „Visokom naponu“. Ti filmovi su bili opstruirani.

POBJEDA: Kako?

BULAJIĆ: „Uzavreli grad“ je, na primjer, bio zabranjen za prikazivanje u Bosni i Hercegovini. Do danas tamo nije prikazan.

Moderna Crna Gora podrazumijeva isto takvu crkvu POBJEDA: Pratite li političku situaciju u Crnoj gori?

BULAJIĆ: Naravno.

POBJEDA: I, kako vam izgleda?

BULAJIĆ: Moj djed Stevan Bulajić bio je šesta generacija crnogorskih sveštenika u mojoj porodici; istovremeno, kao sveštenik, bio je komandir grahovsko-viluške čete u svakom ratnom sukobu. U jednoj bici sa Turcima na granici sa Hercegovinom, jurišajući na čelu čete, moj djed, pop Stevan, teško je ranjen u desnu ruku. Ostao je sakat. Onemoćao i već u godina-

ma, napisao je pjesmu: „Desna ruka to su ljudska krila/Nema ruke da trebnik otvori/ Moja suza nema prijatelja“.

POBJEDA: Što hoćete da kažete?

BULAJIĆ: Hoću da kažem da je moj djed bio primjer crnogorskog duboko nacionalnog sveštenstva, koje je branilo Crnu Goru i odigralo bitnu ulogu u crnogorskoj historiji. Savremena, moderna država Crna Gora podrazumijeva istu takvu crkvu. To je sve!

POBJEDA: Dugo živite u Hrvatskoj, kako ocjenjujete odnose naše dvije zemlje?

BULAJIĆ: Nakon prvog susreta predsjednika Mila Đukanovića i Stjepana Mesića u Konavlima 2000. godine, kada je utvrđeno da agresiju na Hrvatsku i napad na Dubrovnik i Konavle nije inicirala Crna Gora, već da su agresor bili Slobodan Milošević i JNA - koja je, doduše, mobilisala izvjestan broj crnogorskih rezervista - odnosi dvije države tradicionalno su dobrosusjedski. I danas se sjećam da su me tokom susreta dvojice predsjednika veoma dojmili i riječi i gest predsjednika opštine Konavle Luke Korde, koji je ustao i prvi pružio ruku predsjedniku Đukanoviću.

POBJEDA: Koliko je koštalo snimanje „Bitke na Neretvi“? Decenijama se ispredaju mitovi o navodnim enormnim finansijskim troškovima Vašeg filma.

BULAJIĆ: S našim, jugoslovenskim ulaganjima i ulaganjima stranih partnera, troškovi realizacije „Bitke na Neretvi“ iznosili su blizu ondašnjih 11 miliona dolara. U to vrijeme je „Neretva“ zaista bila najskuplji film evropske produkcije. Sa druge strane, „Bitka na Neretvi“ je Jadran filmu donijela zaradu od oko tri miliona ondašnjih dolara, a tim novcem je Jadran film ne samo izgradio i opremio tonski studio i laboratorij, nego je stekao ugled, te postao traženi partner nizu stranih producenata u davanju svih vrsta filmskih usluga.

POBJEDA: Poznato je da Vam je Pablo Pikaso, koji je tokom života napravio svega dva filmska plakata, poklonio plakat za evropsku premijeru filma „Bitka na Neretvi“. Ko je uopšte došao na ideju da slavnog slikara zamoli da napravi taj plakat?

BULAJIĆ: Na međunarodnom televizijskom festivalu u Monte Carlu predsjednik žirija bio je istaknuti francuski intelektualac, akademik Marsel Ašar, koji je, kao Pikasov prijatelj, slavnom slikaru prikazao moj film „Skopje 63.“ POBJEDA: Film govori o zemljotresu i tragediji koja je te 1963. godine zadesila Makedoniju?

BULAJIĆ: Tako je. Na završnoj večeri Kanskog festivala upoznao sam Pabla Pikasa, koji mi je čestitao

Intervju

21. i 22. maj 2020.

reditelj

da se njegov lik Bitka na Neretvi“ nagradu Grand Prix Zlatna nimfa za film „Skoplje 63.“ Nekoliko godina kasnije, stupio sam u kontakt s Pikasovim agentom i zamolio ga da Pikasu predloži da napravi plakat za „Bitku na Neretvi“.

Odmah sam dobio pozitivan odgovor, s molbom da velikom slikaru prethodno pošaljem sat svog montiranog filma. Tek kada je plakat bio gotov, neko je postavio pitanje njegova plaćanja.

Pretpostavljalo se da će to bit i ve o m a v i s o k i i z n o s.

Zabrinut, sa tim sam problemom upoznao Vidoja Žarkovića. „Naći ćemo rešenje, ne brini.

Važno je da je Pikaso pristao da napravi plakat“, odgovorio mi je.

I dalje zabrinut, Pikasovom sekretaru sam uputio pitanje o obavezi produkcije prema autoru. „Maestro Pablo Pikaso Vam šalje pozdrave“, rekao mi je sekretar. „Umjesto novca za plakat, poželio je da mu se pošalje dvanaest boca biranih vina iz Jugoslavije“.

Naravno, među flašama za Pikasa umetnuo sam i crnogorski vranac.

Nekoliko godina kasnije, dok sam u Kanu boravio kao član Žirija, planirao sam posjetiti Pikasa. Nažalost, upravo je tih dana bio prebačen u Pariz, u bolnicu, gdje je i preminuo.

POBJEDA: Premijeri „Bitke na Neretvi“ prisustvovao je i predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito?

BULAJIĆ: Jeste. Tito je te noći u sarajevskoj Skenderiji prvi put vidio film.

POBJEDA: Je li bio zadovoljan? Što Vam je rekao?

BULAJIĆ: Bio je prezadovoljan. Nakon odgledanog filma, srdačno je čestitao i meni i filmskoj ekipi. Bio je to moj prvi susret sa Titom nakon našeg razgovora u Beogradu uoči početka realizacije „Bitke na Neretvi“.

POBJEDA: Čega se još sjećate sa te premijere?

BULAJIĆ: Sjećam se ugodne atmosfere i veselog druženja filmske ekipe, glumaca, gostiju, gledalaca koje je nastavljeno i sjutradan. Naime, zbog snijega i nevremena, sarajevski je aerodrom bio zatvoren, pa smo svi bili prinuđeni da se

Veljko Bulajić na snimanju

Veljko Bulajić sa Kirkom Daglasom

u glavnom gradu BiH zadržimo koji dan duže.

POBJEDA: Kad već pomenuste glumce, kako ste sarađivali sa svjetskim zvijezdama koje su igrale u Vašem filmu?

BULAJIĆ: Odlično sam surađivao sa svima: sa Julom Brinerom, sa njemačkim glumcem Hardijem Krigerom, sa Sergejem Bondarčukom, Frankom Nerom, Kristoferom Plamerom, Florindom Bolkan; posebno sa Orsonom Velsom, sa kojim sam ostvario zanimljivo lično prijateljstvo.

POBJEDA: A sa jugoslovenskim glumcima? Je li istina da je Velimir Bata Živojinović bio Vaš omiljeni glumac?

Kao što ste Vi, kako mi je jednom rekao, bili njegov najdraži reditelj.

Veljko Bulajić sa plakatom Pabla Pikasa za ,, Bitku na Neretvi“

BULAJIĆ: Jeste. Batu Živojinovića sam kao debitanta otkrio i angažirao za film „Vlak bez voznog reda“. Pozvao sam ga u Zagreb na probno snimanje i uvjerio se da je iznimno talentiran. Nakon te probe, Bata se u Beograd vratio sa svojim prvim potpisanim fllmskim ugovorom. U mojim je filmovima zaista sjajno interpretirao niz uloga. O njegovom odnosu prema meni, koji i sami spominjete, svjedoči ovo što ću vam reći: jednog dana me je pozvao i rekao mi da je svom sinu dao ime Miljko. Tako se zvao moj otac.

POBJEDA: Sarajevskoj premijeri „Bitke na Neretvi“ prisustvovala je i Sofija Loren?

BULAJIĆ: Nije. Sofija Loren je, zajedno sa svojim mužem,

„Maestro Pablo Pikaso Vam šalje pozdrave“, rekao mi je sekretar. „Umjesto novca za plakat, poželio je da mu se pošalje dvanaest boca biranih vina iz Jugoslavije“.

producentom Karlom Pontijem, „Bitku na Neretvi“ gledala u Parizu.

POBJEDA: Poznavali ste ih?

BULAJIĆ: Sofiju Loren i Karla Pontija upoznao sam na snimanju filma „Žena s rijeke“, reditelja Marija Soldatija, koji mi je omogućio da volontiram u njegovoj filmskoj ekipi. Nekoliko godina kasnije, nakon projekcije mog filma „Čovjek koga treba ubiti“ u Parizu, otišao sam na večeru sa Karlom Pontijem.

Razgovarajući o tome gdje će ko provesti predstojeći odmor, sugerirao sam mu Sveti Stefan.

POBJEDA: Vi ste doveli Sofiju Loren i Karla Pontija u Crnu Goru?

BULAJIĆ: Predložio sam, a onda smo se ponovo sreli na Svetom Stefanu. Oboje su bili oduševljeni crnogorskom obalom.

POBJEDA: Što trenutno radite? Negdje sam pročitala da snimate film o crnogorskom knjazu Danila.

BULAJIĆ: Knjaz Danilo sigurno je velika i značajna ličnosti crnogorske historije, kreator države Crne Gore koji zaslužuje posebnu pažnju i crnogorskog filma. Ratko Đurović, Stevan Bulajić, Stevan Koprivica i ja napisali smo sinopsis, te treatment i konačnu verziju scanarija, koji je zbog svoje zanimljivo-

15

Lovćen film je odbio ,,Vlak bez voznog reda“ POBJEDA: Nakon završenih studija režije u Centro Sperimentale u Rimu, svoj prvi film, dokumentarac „Kamen i more“, snimili ste u Crnoj Gori. Vaš prvi igrani film…

BULAJIĆ: Svoj prvi igrani film, čiji je radni naslov bio ,,Zemlja“, ponudio sam najprije crnogorskom Lovćen filmu.

POBJEDA: Iz „Zemlje“ je 1959. nastao „Vlak bez voznog reda“?

BULAJIĆ: Tako je. Dvije godine sam prikupljao dokumentaciju, obavio nekoliko anketa, obišao Banjane, Oputnu Rudinu, Grahovo i Viluse, Petroviće, Vučji Do, pa koloniste u Vojvodini. Na scenariju je surađivao i Elio Petri, istaknuti talijanski scenarist, kasnije dobitnik Oskara.

Veoma zadovoljan scenarijem, predao sam ga Lovćen filmu, predloživši im da ga realiziramo. Međutim, na sjednici uprave Lovćen filma scenarij nije prihvaćen: smatrali su, naime, da priča o kolonizaciji siromašnih seljaka neće zanimati gledatelje, pogotovo ne one u svijetu. Ipak, nisu me potpuno odbacili, pa su mi ponudili da snimim film o krvnoj osveti u Crnoj Gori. Odbio sam i vratio se Jadran filmu, potom otputovao u Dalmaciju, Šibenik i selo Vaćani, zatim u Baranju i Slavoniju, te napravio adaptaciju scenarija. Na sjednici filmskog savjeta Jadran filma, koja je trajala trideset minuta, scenarij i sredstva za snimanje jednoglasno su odobreni.

POBJEDA: „Vlak bez voznog reda“ prikazan je u Kanu. Je li osvojio neku nagradu?

BULAJIĆ: Film je dobio Nagradu filmskih kritičara Francuske.

Distribuiran je u pedeset i pet zemalja svijeta, a afirmirao je i mene kao debitanta. Nakon tog filma, u mom pozivu je sve bilo lakše, mnogo lakše.

POBJEDA: Vaš glavni konkurent, u to vrijeme takođe debitant, bio je Fransoa Trifo.

BULAJIĆ: Trifo i ja smo bili u prijateljskim odnosima. Nekolike godine kasnije, 1962, na premijeri „Kozare“, Trifo je u Luvru izjavio da je, iako je na projekciju mog filma došao s predrasudom da u ratnom filmu ne može vidjeti ništa novo, „Kozara“ film posve neuobičajen u svom žanru. „’Vlak bez voznog reda’ mi se neobićno svidio, ali je „Kozara“ bogatija, efektnija, zrelija…“, kazao je Trifo francuskim novinarirna.

POBJEDA: Jeste li kasnije sarađivali sa Lovćen filmom?

BULAJIĆ: Film o Šćepanu Malom, „Čovjek koga treba ubiti“, nagrađen je zlatnom medaljom na 23. Međunarodnom festivalu nadrealističkog i avangardnog filma u Avelinu i medaljom Sitgsa u Španiji. Ipak, ni „Čovjek koga treba ubiti“ nije crnogorski film.

POBJEDA: Zašto?

BULAJIĆ: U Ministarstvu kulture Crne Gore se predugo mudrovalo. U međuvremenu, film su preuzeli Jadran film i Croatia film. „Čovjek koga treba ubiti“ nagrađen je na Festivalu fantastičnog filma u Parizu i, što je još važnije, distribuiran je u dvadeset i šest zemalja svijeta.

sti pobudio interesovanje nekoliko stranih distributera i producenata. Do kraja godine kolega Andro Martinović izvršiće predpripreme za film, što znači izradiće elaborat o realizaciji sa financijskim i operativnim planom i negdje na jesen crnogorska strana trebalo bi da ostvari suradnju s partnerima u zemlji i inostranstvu. Andro Martinović će režirati film.

POBJEDA: Nećete Vi? BULAJIĆ: Ne. Zbog iznenadne i veoma komplicirane operacije, i time uzrokovane nesigurnosti u smislu hoću li biti u stanju ispuniti zahtjeve operativnog plana snimanja, čime bih produkciju doveo u veoma tešku situaciju, režiju sam prepustio Andru Martinoviću.

POBJEDA: Gledate li crnogorske filmove? Što mislite o crnogorskoj kinematografiji?

BULAJIĆ: Uvijek su crnogorski sineasti crnogorskoj kulturi davali vrijedan kvalitet.

Pa m t e s e d j e l a R a t k a Đurovića, Dušana Vukotića, Krsta Papića, Mila Đukanovića, Živka Nikolića, Krsta Škanate, Vlatka Gilića, Zdravka Velimirovića, Branka Baletića…

Impresivna lista crnogorskih i jugoslavenskih reditelja, zar ne! Tu je generaciju naslijedila nova, u kojoj je, zanimljivo, i nekoliko interesantnih redateljki.

POBJEDA: Je li planirana i televizijska serija „Danilo“?

Uvijek su crnogorski sineasti crnogorskoj kulturi davali vrijedan kvalitet. Pamte se djela Ratka Đurovića, Dušana Vukotića, Krta Papića, Mila Đukanovića, Živka Nikolića, Krsta Škanate, Vlatka Gilića, Zdravka Velimirovića, Branka Baletića… Impresivna lista crnogorskih i jugoslavenskih reditelja, zar ne?!

BULAJIĆ: Zamišljeno je da adaptaciju scenarija za televizijsku seriju obave Stevo Koprivica i Adro Martinović.

Možda bih im mogao i ponešto sugerirati, iako televizija nije moj medij.

POBJEDA: Što je sa Vašim filmom „Bijeg do mora“?

BULAJIĆ: S obzirom na izuzetno povoljne recenzije filmske struke, na kritike i na ocjene istaknutih ličnosti kulture, s obzirom i na pozitivne ocjene selekcije Kanskog festivala - koji je, nažalost, ove godine otkazan zbog pandemije - mislim da će moj film „Bijeg do mora“ imati uspjeh i kod gledatelja.

16

Hronika

21. i 22. maj 2020.

Podgorička policija uhapsila sugrađanina

Osumnjičen da je ukrao pozlaćen krst iz crkve PODGORICA – Podgorička policija uhapsila je sugrađanina Marka Ivanovića (36) i uz krivičnu prijavu priveden je nadležnom tužiocu, nakon što je policija kod njega pronašla pozlaćen krst koji je ukraden sa oltara crkve koja se nalazi u neposrednoj blizini Hrama Hristovog vaskrsenja.

Kod Ivanovića je pronađen i mobilni telefon koji je ukraden od zaposlene osobe u Mitropoliji crnogorsko-primorskoj.

B. R.

Krivična prijava protiv osumnjičenog za ugrožavanje sigurnosti Alekse Bečića

Na društvenoj mreži prijetio lideru Demokrata PODGORICA - Službenici Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije juče su Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici protiv O. V. iz Podgorice podnijeli krivičnu prijavu zbog sumnje da je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti na štetu predsjednika političke partije Demokratska Crna Gora Alekse Bečića.

Iz policije je pojašnjeno da je O. V. na društvenoj mreži na stranici na kojoj je on jedan od administratora objavio komentar prijeteće sadržine upućene Aleksi Bečiću.

- Policija je u saradnji sa tuži-

Aleksa Bečić

laštvom identifikovala osobu koja je napisala prijeteću poruku a potom, od nje prikupila obavještenja na navedene okolnosti, nakon čega je podnijeta krivična prijava – pojašB. R. njeno je iz policije.

Krivične prijave protiv dvije osobe i preduzeća

Osumnjičeni da su budžet oštetili za 33.725 eura PODGORICA - Polcija je podnijela krivične prijave protiv dvije osobe i jednog preduzeća zbog sumnje da su oštetili budžet za ukupno 33.725 eura.

U saopštenju se navodi da je protiv M. M. (35) sa Cetinja podnijeta prijava zbog sumnje da je zloupotrijebio položaj u privrednom poslovanju.

- Sumnja se da je M. M. kao odgovorna osoba u privrednom društvu „MMCPG“ Podgorica nabavio dvije falsifikovane fakture koje je prikazao kao vjerodostojne isprave u svojoj knjigovodstvenoj evidenciji, te tako sebi pribavio protivpravnu imovinsku korist, a na štetu budžeta Crne Gore od 18.995 eura – piše u saopštenju.

Kako je navedeno, prijava je podnijeta i protiv A. B. (52) iz Podgorice, osnivača i izvršne direktorice privrednog društva „Ljubovic Company“ zbog sumnje da je počinila krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju.

- Sumnja se da je A. B. u toku postupka prijedloga za otvaranje stečajnog postupka izvršila prodaju robe po cijeni nižoj od tržišne, te je umanjila na štetu povjerioca i na taj način sebi pribavila imovinsku korist od 14.729 eura – zaključuje se u saopštenju.

M. L.

Kažnjen zbog više prekršaja u saobraćaju

Baraninu 15 dana zatvora i da plati 740 eura BAR - L. P. iz Bara osuđen je 15 dana zatvora i novčano je kažnjen 740 eura jer se nije zaustavio na znak policijskog službenika, preticao je i nije imao vozačku. Presudu je donijela suktinja Suda za prekršaje u Budvi Dubravka Mažić.

- Osim ovog, okrivljeni je počinio još šest prekršaja - preticanje preko pune linije, prelazak na kolovoznu traku namijenjenu za saobraćaj iz suprotnog smjera, preticanje u nepreglednoj krivini, preticanje

kolone vozila, nekorišćenje sigurnosnog pojasa i neposjedovanje važeće vozačke dozvole, za koje prekršaje mu je utvrđena jedinstvena novčana kazna od 740 eura, kao i troškovi sudskog postupka od 30 eura - kazao je zamjenik predsjednika suda za prekršaje u Budvi i sudija portparol Marko Đukanović.

Istom odlukom, Baraninu je izrečeno šest kaznenih bodova i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima u trajanju od osam mjeseci.

M. L.

Prekršajna prijava protiv Kotoranina

Preticao u tunelu Vrmac KOTOR – Protiv I. B. iz Kotora podnijeta je prekršajna prijava jer je u tunelu Vrmac preticao vozilo i autobus.

- Ubrzo nakon objave na portalu Cafe del Montenegro, gdje je objavljen snimak na kojem se vidi vozilo „golf“ koje u tunelu Vrmac nedozvoljno pretiče vozilo i autobus, policija je identifikovala vozača i protiv njega podnijela prekršajnu prijavu – piše u saopštenju.

M. L.

Ekipa Pobjede sa saobraćajnom policijom Centra bezbjednosti Podg

Kad alkohol „isp PODGORICA – Utorak uveče. Podgoričke ulice su oživjele, kafići puni, ulice vrve od ljudi. Ukinut je dio mjera Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti i život se nakon epidemije vraća u normalu. Miruju i oni s druge strane zakona.

Da je tako, uvjerila se ekipa Pobjede preksinoć kada smo proveli dio smjene sa saobraćajnom policijom Centra bezbjednosti Podgorica. Policajce čekamo kod Stadiona Budućnosti. Plan je da se obiđu najprometnije saobraćajnice i kontrolišu nesavjesni vozači.

U patroli sa nama su saobraćajni policajci Goran Kljajević i Stefan Stefanović.

Krećemo prema naselju Zlatica. Parkiramo se na Bulevaru Prve proleterske.

- Redovna policijska kontrola, uradićemo alkotestiranje - zaustavili su jednog vozača na Bulevaru.

- Može, jer nijesam pio, samo dva piva danas - odgovara vozač bijelog ,,renoa“.

Aparat za alkotestiranje - dreger pokazuje da vozač ima 0,16 promila alkohola u krvi.

Vozač se pozdravlja sa policajcima i dodaje: ,,Ovaj put sam imao sreće, pio sam u toku da-

Policajci Kljajević i Stefanović

na pa je alkohol ispario“.

Dok nastavljamo dalje policajac Kljajević priča da je za 26 godina koliko je u policiji imao raznih situacija.

- Obično se vozači pravdaju kako nijesu pili, a onda alkometar pokaže da imaju količinu alkohola u krvi preko dozvoljene – priča Kljajević.

Dok razgovaramo, policajac Stefanović zaustavlja crni ,,pasat“.

- Molim vas dokumenta i da uradimo alkotestiranje – objašnjava mu Stefanović.

Provjera da li su dokumenta validna

Mladić iz vozila pojašnjava da nije pio, što je aparat za mjerenje i pokazao. Policijski službenici se ljubazno pozdravljaju sa njim.

Pored alkotestiranja, u osmočasovnoj smjeni patrola po potrebi privodi počinioce krivičnih djela, kontroliše sumnjive osobe, provjerava vozila.

- Kada je neka osoba sumnjiva preko radio veze provjeramo njene podatke. Ako se potražuje privodimo je u Centar bezbjednosti - objašnjava Stefanović.

Mijenjamo lokaciju, sljedeća je naselje Stari aerodrom.

Naš razgovor prekida zvuk ,,mercedesa“ koji je brže prošao pored policijskog vozila.

Krenuli smo za njim, kako bi provjerili zašto vozač nije stao nakon što mu je policajac blicao. Stižemo ga na Bulevaru Šarla de Gola.

- A, što je ovo? Ne mogu gradom proći što me nećete zaustaviti.

Policajac objašnjava da je razlog brža vožnja i da je morao stati kada mu je blicanjem po-

Okrivljenoj za pokušaj ubistva mladića iz naselja Dolac produžen pritvor

Na dopunu istrage vraćena optužnica protiv Simonović BIJELO POLJE – Vijeće Višeg suda u Bijelom Polju vratilo je na dopunu optužnicu koju je Više državno tužilaštvo podiglo protiv Beranke Radosave Simonović (44) koja se tereti za pokušaj ubi-

stva sugrđanina Dragoljuba Trišića (24) iz naselja Dolac.

Kako Pobjeda nezvanično saznaje, optužnica je vraćena na dopunu kako bi se precizirali neki detalji iz istrage.

Odgođeno suđenje optuženima za pranje novca

Simonović je takođe odlukom suda produžen pritvor do dalje odluke.

U predmetu formiranom povodom pokušaja ubistva Trišića, sa slobode se brane akteri tuče, brat okrivljene Vladan

Mijović, te tetak i ujak Trišića, Radosav Raičević i Jovica Radević.

Prema navodima optužnice, nakon svađe i tuče u dvorištu Simonovića, okrivljena je kuhinjskim nožem tri puta izbola Trišića. Simonović je tokom istrage priznala djelo, ali je objasnila da nije namjeravala da ga ubije. Mijović, Raičević i Radević negirali su da su se tukli.

B. Č.

Rasvijetljena dva krivična djela

Medojević i ostali Prebio maloljetnika i pred sudom 10. juna ukrao mu dobitni tiket PODGORICA - Policija je uhapsila maloljetnog B. L. (17) i protiv njega podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da je počinio krivično djelo razbojnička krađa.

On je, kako je saopšteno iz policije, 17. maja u jednom podgoričkom naselju u večernjim satima napao dvije godine

mlađeg F. D. od koga je ukrao dobitni tiket sportske kladionice, zadajući mu više udaraca u glavu i tijelo.

Osim ovog djela, podgorička policija je rasvijetlila i razbojništvo iz januara 2018. godine u Podgorici zbog čega su uhapsili Ć. T. (24).

M. L.

Medojević na jednom od ranijih ročišta

Nikšić: Procesuirani zbog više krivičnih djela

PODGORICA - Suđenje lideru Pokreta za promjene Nebojši Medojeviću i još jedanaest optuženih za pranje novca, juče je u podgoričkom Višem sudu, odgođeno za 10. jun zbog nemogućnosti dolaska optuženog Momira Nikolića iz BiH i advokata iz Beograda.

Prijave protiv tri osobe

Iz Višeg suda je pojašnjeno da se suđenje odgađa s obzirom na to da se pojedini okrivljeni i njihovi branioci nalaze u inostranstvu, a na snazi je mjera zatvaranja graničnih prelaza i zabrana

ulaska strancima u Crnu Goru. Članovi te organizacije, prema optužnici, postali su direktor Pokreta za promjene Dejan Vujisić, tehnički sekretar partije Željko Šćepanović, Gordan Konatar, v. d. glavne urednice programa TV Budva Iva Pavlović, član Izvršnog odbora Nove srpske demokratije Petar Drašković, Luka Radunović, Vladislav Bulatović, predsjednik mladih DNP-a Nikola Jovanović, Aleksandar Sekulić, član Glavnog odbora PzP-a Mladen Jovanović.

B. R.

NIKŠIĆ - Policija u Nikšiću uhapsila je S. K. (27) zbog sumnje da je počinio krađu, dok je podnijela krivične prijave protiv R. D. (41) zbog skidanja i povrede službenog pečata, a protiv R. Đ. (41) zbog nedozvoljene trgovine, saopšteno je iz Uprave policije.

Sumnja se da je S. K. ukrao novčanik sa novcem i dokumentima od V. Š. koja se kretala ulicom Pete proleterske u Nikšiću. Osim toga nikšićka policija je podnijela krivičnu prijavu protiv R. D. (41) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo skidanje i povreda službenog pečata i znaka.Sumnja se da je R. D. skinuo službeni pečat koji su službenici Poreske uprave područne jedinice Nikšić 10. februara stavili na ulazna vrata jednog ugostiteljskog objekta u Nikšiću.Podnijeta je prijava i protiv R. Đ. (41) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina. B. R.

Hronika

21. i 22. maj 2020.

gorica

pari“

licija signalizirala.

- Gospodine, moramo Vas testirati na alkohol – kaže policajac Stefanović.

- Nije problem, nijesam pio – odgovara mladić.

Dreger pokazuje 0,40 promila akohola u krvi što je za novčanu kaznu od 80 eura. Dok patrola piše kaznu, mladić govori: ,,A platiću je i neću više piti da me kažnjavate“.

Stefanović mu vraća dokumenta. Nastavljamo kontrolu na Bulevaru.

Zaustavljaju ,,golf 3“.

Policija traga za osobom koja je počinila zločin u Nikšiću - Gospodine, vaša dokumenta.

Nemam bez polisu, jer nijesam podigao saobraćajnu dozvolu - odgovara mladić.

- Ovo je u redu, ali moraćemo da uradimo alkotest - kaže Stefanović.

Nakon što je utvrđeno da u krvi ima dozvoljenih 0,16 promila mladić uzima dokumenta, pozdravlja se sa nama i dodaje: ,,Nešto mi se ne plaća kazna od plate koju zaradim u marketu, zato i ne pijem bez po jedno ili dva piva“.

Poslije 22 sata idemo ka centru grada, a nakon toga obilazimo i Siti kvart. Zaustavljamo se na raskrsnici kod šoping mola Delta siti. Stefanović stop palicom zaustavlja ,,fiat punto“.

-Vaša dokumenta – kaže policajac Stefanović i traži provjeru preko radio veze.

Vozač ,,punta“ nema nijednu evidentiranu kaznu. Nastavlja svojim putem.

Ponovo radio veza. Iz dežurne službe javljaju da patrola mora da obiđe Bulevar revolucije.

Tamo zatičemo plavi ,,audi“.

Preko veze provjeravamo registarske oznake.

- U pitanju je Podgoričanin koji se javio policiji da je tu ostavio kola jer su u kvaru i kazao je da će doći naredni dan za njih – objašnjava dežurni policajac iz CB. Saobraćajna policija nastavlja da radi svoj posao, a ekipa Pobjede se vraća u redakciju. Iza nas je mirna noć na ulicama Podgorice.

M. LAZAREVIĆ Foto: D. MALIDŽAN

Sastali se direktor crnogorske Uprave policije i ambasador Srbije u Crnoj Gori

Marko Gardašević ubijen u porodičnoj kući u Rastocima NIKŠIĆ – Marko Gardašević (39) iz Nikšića ubijen je u svojoj porodičnoj kući u naselju Rastoci, u Ulici partizanski put 6, a njegovo tijelo pronađeno je juče oko 10 sati.

Do zaključenja lista policija nije uhapsila osumnjičenog za ovaj zločin. Istražitelji će provjeriti kontakte Gardaševića i uzeti izjave od njegovih rođaka i prijatelja kako bi pokušali da dođu do podataka koji bi pomogli u istrazi.

Na tijelu Gardaševića bile su vidljive povrede na glavi koje su nanijete tupim predmetom što je odmah ukazivalo da se radi o ubistvu.

Gardašević je živio sam u kući u Rastocima, a o zločinu je policiju obavijestila njegova rodbina koja je nakon što nije odgovarao na pozive, provalila u kuću gdje su pronašli njegovo tijelo u spavaćoj sobi.

Saobraćaj je juče u dijelu Ulice partizanski put, gdje se ubistvo desilo, bio blokiran

Sa jučerašnjeg sastanka

Ostvarena dobra saradnja u istragama najtežih djela

- Crnogorska policija otvoreno i o svim sadržajima sarađuje sa policijom Republike Srbije u borbi protiv svih oblika kriminala, posebno u borbi protiv organizovanog kriminala – istakao je Veljović.

On je dodao da kontinuirano dobra saradnja u istragama

najtežih krivičnih djela daje konkretne rezultate i da se razmjena podataka ostvaruje u realnom vremenu.

Direktor Veljović je ambasadora upoznao o izuzetnim rezultatima postignutim u oblasti međunarodne policijske saradnje koja je rezultirala velikim zapljenama droge.

Božović je ocjenio da Uprava policije obavlja vrlo težak i odgovoran posao u očuvanju mira i stabilnosti. On je prepoznao profesionalnost crnogorske policije i visok stepen odgovornosti u postupanju i kada je konzularna saradnja Republike Srbije i Crne Gore u pitanju.

Veljović i Božović su na sastanku pohvalili i rad graničnih policija obje države. B. R.

KUĆA U KOJOJ JE PRONAĐENO TIJELO GARDAŠEVIĆA: Sa uviđaja

tokom cijelog dana. Tužiteljka Višeg državnog tužilaštva Danka Ivanović-Đerić je završila uviđaj i po njenom

nalogu tijelo je preveženo na obdukciju oko 17 sati. Tokom cijelog dana u dvorištu kuće bio je prisutan veći broj služ-

benika Uprave policije. Tim forenzičara je do kasno poslije podne izuzimao tragove sa lica mjesta.

S. D.

Poslanici traže izmjene Zakona o amnestiji

Osuđeni za teško ubistvo da nemaju milost države PODGORICA – Prijedlog zakona o amnestiji, kojim je predviđeno skraćenje pravosnažne kazne zatvora 15 ili deset odsto osoba koje su pravosnažno osuđene za pojedina krivična djela, ne bi trebalo da važi i za teško ubistvo – jedna je od poruka sa rasprave u crnogorskom parlamentu.

PODGORICA – Saradnja policija Crne Gore i Srbije temelji se na principu povjerenja, partnerstva i predstavlja primjer odlične regionalne policijske saradnje, ocjenili su direktor Uprave policije Crne Gore Veselin Veljović i ambasador Republike Srbije u Crnoj Gori Vladimir Božović na jučerašnjem sastanku.

17

Poslanici su diskutovali o Zakonu o amnestiji, koji su predložili poslanici vladajuće koalicije, osim Socijaldemokrata.

U obrazloženju je navedeno da je to nužna mjera u aktuelnoj situaciji epidemije korona virusa radi rasterećenja zatvora i smanjenja broja radno angažovanih službenika.

AMANDMANI

Skupština, prema riječima njenog predsjednika, koji se obratio i u ime kluba poslanika Socijaldemokrata (SD) Ivana Brajovića, ima pravo da donese ovakav zakon, ali i da se prečestim donošenjem postavlja pitanje njegove svrhe. Rekao je da ne gleda blagonaklono na ovaj zakon.

Podsjetio je da je poslanica Danijela Pavićević (SNP) saopštila koliko je puta zakon donešen u paralmentu - 2000, 2004, 2005, 2006, 2008, 2010, 2013. godine.

- A ja ću posebno istaći 2006, 2008, 2010, 2012. i 2013. godinu. Ovih naših sjajnih 14 godina od obnove nezavisnosti – u prvih sedam godina pet puta, mislim da je prečesto, nedopustivo često. Time se zaista postavlja pitanje svrhe presuđivanja uz ovoliki broj amnestija - ocijenio je Brajović.

Brajović očekuje da će biti prihvaćen amandman koji je podnio sa poslanicima SD-a Borisom Mugošom, Force Gencijem Nimanbeguom i HGI-ja - Adrijanom Vuksanovićem i poručio da u suprotnom neće glasati za zakon. Amandman se odnosi na to da se amestija ne odnosi na krivično djelo teško ubistvo.

Poslanik Demokratskog fronta Strahinja Bulajić ocijenio je da DPS Zakonom o amnestiji obezbjeđuje podršku ne samo za amnestirane nego i za „članove njihove familije“.

- Ovo je sređivanja stanja u re-



Poslanici su diskutovali o Zakonu o amnestiji, koji su predložili poslanici vladajuće koalicije, osim Socijaldemokrata.

U obrazloženju je navedeno da je to nužna mjera u aktuelnoj situaciji epidemije korona virusa radi rasterećenja zatvora i smanjenja broja radno angažovanih službenika

žimu, jer osim određenih izuzetaka, u zatvoru se nalaze osobe koje su bliske režimu tvrdi Bulajić, uz poruku da neće glasati za zakon ukoliko se ne prihvate tri amandmana DF-a.

Zakon je sporan i poslanici Socijaldemokratske partije Draginji Vuksanović-Stanković koja je ocijenila da se njime ne ostvaruje svrha kažnjavanja.

Ona je najavila da SDP podržava amandmane kojima se traži da amnestija ne važi za učinioce krivičnih djela teških ubistava.

PRIMJEDBE

Opozicija je bila saglasna u primjedbi da se ovaj zakon donosi u izbornoj godini, te da se postavlja pitanje zbog čega je to tako.

Odgovarajući na njihove primjedbe poslanik DPS-a Miloš Nikolić rekao da nema mjesta tvrdnji da postoji veza amnestije i izbora i naveo primjer posljednje amnestije koja je donešena 30. jula 2013. a da su izbori bili u aprilu – prije amnestije.

Poslanik DPS-a Halil Duković je podsjetio da se Zakon o amnestiji donosi na osnovu akta Savjeta Evrope i da predstavlja još jedan vid borbe protiv korona virusa.

- Socijalna distanca se u zatvoru veoma teško može održati.

Otud ovakva peporuka i ovim prijedlogom nađen je najbolji način da se smanji broj zatvorenih ocijenio je Duković.

K. J.

Hapšenje u Danilovgradu

Pronađena „bereta“, dvije osobe privedene Mladić zadržan do PODGORICA – Policija je u Podgorici pretresla stan i druge prostorije koje koristi bezbjednosno interesantna osoba Bogdan Pečurica (27) i tom prilikom pronašla pištolj ,,bereta“ u ilegalnom posjedu, sa pet komada municije.

Utvrđeno je da je Enis Osmanagić takođe bezbjedonosno interesantna osoba donijela pištolj u stan koji koristi Pečurica.

Zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, Pečurica i Osmanagić su privedeni nadležnom tužiocu uz krivičnu prijavu.

B. R.

72 sata zbog krađe

DANILOVGRAD - Policija je u Danilovgradu uhapsila S. D. (22) i njemu je određeno zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa.

- Po saznanju o izvršenju krivičnog djela na štetu M. S. iz Spuža policija je upoznala osnovnog državnogh tužioca koji je kvalifikovao djelo kao teška krađa. Preduzimajući sve neophodne radnje i mjere iz svoje nadležnosti uhapšen je S. D. - navode u saopštenju Uprave policiji.

M. L.

18

Crnom Gorom

21. i 22. maj 2020.

NIKŠIĆ: Otvoren vodovod Stubički kraj – Prijespa, 41 domaćinstvo riješilo veliki problem

Poslije vijeka dobili vodu sa Vidrovana NIKŠIĆ – Vodovod Stubički kraj - Prijespa u Nikšiću, kojim je obezbijeđeno snabdijvanje za 41 domaćinstvo, zvanično je juče puštio u rad potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović.

Radovi na vodovodu u Prijespi startovali su početkom februara.

Simović je, saopšteno je iz Ministarstva, iskazao zadovoljstvo zajedničkim radom lokalne uprave i Ministarstva poljoprivrede, pogotovo u vrijeme pandemije ko-

HERCEG NOVI: Dio Instituta biće otvoren 25. maja

rona virusa.

- Kada se hoće može se, može se i u ovako teškim uslovima kakvi su bili iza nas, u uslovima kada su se i Nikšić i Crna Gora i svijet suočavali sa velikim izazovom kakav je korona virus. Pokazali smo da se i u takvim izazovnim vremenima

moglo vrijedno raditi i završavati projekti od značaja za građane - poručio je Simović.

Predsjednik Opštine Nikšić Veselin Grbović zahvalio se Vladi na podršci i pohvalio angažovanost mještana i saradnju na tom zahtjevnom projektu, koji je podrazumijevao izgradnju 13 kilometara cjevovoda, primarnog i sekundarnog, rezervoara, pumpne stanice, čime su mještani, nakon 100 godina, dobili vodu sa Vidrovana. Pohvalio je nikšićki Vodovod za brzo i kvalitetno odrađen posao.

S. D.

RIJEŠEN VIŠEDECENIJSKI PROBLEM: Sa otvaranja vodovoda

TIVAT: SO usvojila mjere podrške za oporavak od epidemije

Da građani i privreda lakše prebrode krizu TIVAT – Privrednicima koji nijesu mogli da obavljaju djelatnost tokom epidemije kovid-19 plaćanje poreskih obaveza biće odgođeno 90 dana.

Odgodiće se i plaćanje poreza na nepokretnosti za tekuću godinu.

SPREMAN ZA GOSTE: Institut „Dr Simo Milošević“

Prva faza po potrebi može biti i karantin HERCEG NOVI - Druga faza Instituta „Dr Simo Milošević“ biće otvorena 25. maja. U toku su pripreme objekata i pozivanje pacijenata, a među prvima će biti oni kojima je prekinuta rehabilitacija 21. marta zbog epidemiološke situacije u zemlji. Prva faza i dalje ostaje u funkciji karantina.

Izvršna direktorica Instituta dr Gordana Rajović kaže da su dolazak u junu potvrdili i stari partneri iz Slovenije.

- Naši dugogodišnji partneri, agencije iz Slovenije potvrdili su dolazak u junu. Vidjećemo na koji način. Potvrđen je dolazak sportskih ekipa, proširujemo dijapazon i nadam se da će se to nastaviti tom dinamikom i da ćemo uspjeti da se vratimo i realizujemo dobar dio zakazanih gostiju i pacijenata –ka-

Bar

zala je dr Rajović.

Prva faza Instituta još je u funkciji karantina a broj naših državaljana koji su stigli iz inostranstva i imaju obavezu da 14 dana borave u karantinskom smještaju, se mijenja iz dana u dan.

- U Prvoj fazi je oko 260 ljudi.

Oni izlaze pojedinačno uz sve mjere propisane od NKT. Posljednji naš gost bi trebalo da napusti karantin 3. juna. U komunikaciji sam sa NKT da bi vidjeli da li ćemo biti u mogućnosti da otvorimo Prvu fazu početkom juna, a da ostavimo soliter ukoliko i dalje bude neophodna funkcija karantina. Nadam se da ćemo te stvari danas razriješiti, s obzirom na veliki broj pomoraca koji su u inostranstvu i žele da se vrate. Ako bude neophodno ostaće i prva faza za karantin i dalje –kazala je dr Ž.K. Rajović.

DOPRINOSI

Takođe, neće se plaćati porez a zemljište koje je registrovano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, taksi udruženja i preduzetnici naknada za licencu od 19. marta do 31. decembra...

- Umanjuje se, 50 odsto, obaveza plaćanja članskog doprinosa TO, oslobađaju se plaćanja lokalne komunalne takse privredni subjekti za prvih šest mjeseci 2020. godine, a plaćanja kirije zakupci poslovnih prostora u vlasništvu Opštine, u djelatnostima čiji je rad zabranjen tokom epidemije – navedeno je u odluci.

U raspravi o toj tački dnevnog reda Bernarda Moškov (SDP) insistirala je da se obrati pažnja na legalne izdavaoce smještaja.

- Imamo 700 registrovanih, a vjerovatno je polovini to jedini izvor prihoda. I zbog toga im se treba pomoći - naglasila je Moškov.

EPIDEMIJA

Kolašin

Uređenje Dobili Velikog 10.000 Pijeska maski iz BAR - U toku su završni radovi, vrijednosti oko 325.000 eura, na izgradnji vodovodne i kanalizacione mreže i pristupne saobraćajnice u Ulici Bratstva i jedinstva na Velikom Pijesku u dužini 650 metara.

Posao finansira lokalna uprava.

Veliki Pijesak nije samo turističko mjesto, već mali grad sa 10.000 objekata i ljeti, sa više od 30.000 stanovnika.

V.K.V.

To je predviđeno odlukom o mjerama koje je donijela opština za ublažavanje epidemije kovid-19. Taj dokument juče je usvojila Skupština grada.

Harbina

KOLAŠIN - Posredstvom Ambasade Kine u Podgorici, stigla je humanitarna donacija u zaštitnoj opremi za kolašinsku opštinu. Kineski grad Harbin je poslao 10.000 maski i na taj način potvrdio prijateljstvo dva grada čija je saradnja počela prošle godine.

- Ni velika udaljenost nije bila problem da Harbin potvrdi solidarnost i razumijevanje - istakli su iz kolašinske opštine.

Dr.D.

Odbornici su rasparavljali i o informaciji o radu Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje i epidemiološkoj situaciji. Predsjednik Opštine Siniša Kusovac je konstatovao da je Opština odgovorno, organizovano i profesionalno bila posvećena zaštiti zdravlja građana, uvodeći čitav niz mjera, a poštujući mjere NKT. - Građani su pokazali visok stepen discipline u poštovanju zdravstvenih propisa, a sve

ZADOVOLJNI RADOM OPŠTINSKOG TIMA: Sa sjednice Skupštine

Kusovac: Opština posluje stabilno Imajućí u vidu sve okolnosti, finansijski sistem je uravnotežen, a ostvarenje budžeta u realnim, očekivanim okvirima. Opština posluje potpuno stabilno - saopštio je predsjednuik opštine Siniša Kusovac.

Na dan 11. maja na žiro računu Opštine bilo je 890.095 eura, a na isti dan prethodne godine 1.189.579.

-Razlika od 299.484 eura je posljedica krize prouzrokovane epidemijom kovid-19 i predstavlja umanjenje od

Opozicija tvrdi da je mandat SO neustavan Sjednici Skupštine opštine Tivat nijesu prisustvovali opozicioni odbornici: Dejan Risančić iz Demokratske srpske stranke, Miomir Abović i Mirko Kovčević iz Tivatske akcije, te Budimir Cupara sa liste građana „Arsenal za Tivat“, jer je, kako su saopštili novinarima prije početka sjednice, mandat SO produžen na neustavan način.

Predsjednik Skupštine, Ivan Novosel kazao je da je sjednica sazvana na osnovu Zakona o lokalnoj samoupravi i Skupština radi legitimno odgovarajući na upit Andrije Petkovića (Bokeški forum) o zakonskom utemeljenju rada Skupštine, naglasivši da bojkot sjednice nije čin prikladan demokratskim principima.

gradske službe i nadležni državni organi su svoj dio posla uradili maksimalno profesionalno - kazao je Kusovac.

Sa druge strane Andrija Petković (Bokeški forum) smatra da je pokazano odsustvo empa-

tije, da se pomagalo NKT, a ne građani Tivta.

- Opština je nespremna za bilo kakav vid oporavka od korona virusa. Vama to odgovara, jer ćete stvoriti korona zavisnike.

Nemate strategiju za spas sezo-

ŠAVNIK: Izvjestan početak nekoliko projekata

Đački dom biće rekonstruisan ŠAVNIK – Đački dom u kome su smješteni učenici Srednje poljoprivredne škole biće rekonstuisan – najavljeno je tokom posjete Šavniku pot-

predsjednika Vlade i ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutina Simovića.

On je podsjetio da je prošle godine sagledano stanje u tom

objektu, konstatovano da je neuslovan smještaj i najavljena podrška.

- Kroz IFAD projekat obezbijeđeno je 10.000 eura za rekon-

oko 25 odsto - pojasnio je Kusovac, naglašavajući da je to očekivano. Kazao je da je najznačajnije umanjenje prihoda u dijelu naplate poreza na nepokretnosti i dohodak fizičkih lica, kao i na promet nepokretnosti.

ne, a ni socijalnu strategiju, stalo vam je samo do sopstvenih buđelara. Pohvale zaslužuju medicinsko osoblje i građani, a da je bilo do vas, mi bismo pocrkali- kazao je Petković.

Igor Petković (Socijaldemokrata) je naglasio da je Crna Gora napravila impozantan rezultat i da je drugačija priča samo sakupljanje jeftinih političkih poena. Načelnik Odjeljenja bezbjednosti Dragan Kontić, je naglasio da su Tivćani bili veoma disciplinovani tokom pandemije, sekretar Crvenog krsta Duško Božović je zahvalio volonterima na ogromnom trudu i radu, a odbornik Ivo Marić (SDP), je istakao zadovoljostvo epidemiološkom situacijom uz zamjerku što u rad Opštinskog tima nijesu bili uključeni predstavnici opozicije.

S.K. strukciju, kako bi se učenicima obezbijedili pristojni uslovi – rekao je Simović.

Najavio je i da će biti nastavljeni projekti za rješavanje problema snabdijevanja vodom, uz podršku Ministarstva koje je juče prebacilo 55.000 eura za te namjene, uz dodatnih 75.000 kroz IFAD. C.G.

Crnom Gorom

21. i 22. maj 2020.

19

Priča iz garderobe nikšićkog Kulturno-umjetničkog društva Zahumlje

Zlatne ruke Zlatice Mušović NIKŠIĆ – Spletom okolnosti, prije tri decenije, Zlatica Mušović je napustila daktilografski posao u sarajevskom SUP-u i vješte ruke uposlila u Zahumlju. Generacije folkloraša iz grada podno Trebjese pamte da je rukatnica udahnula dušu njihovim kostimima, da od svile, sukna, čoje... može napraviti što zamisli. Jer, Zlatica podjednako vješto prede, plete, šije, hekla, veze... kako za najmlađe tako i najiskusnije folkloraše, ali i glumce, članove hora...

Zvuči nevjerovatno, ali Zlatica se 30 godina besprekorno snalazila u skučenoj garedorobi JU Zahumlje koja broji više od hiljadu kostima! Rekonstrukcijom i dogradnjom zdanja koje koristi crnogorski hram kulture, fundus kakvim se ne može pohvaliti niko u regionu, dobio je prostor kakav zaslužuje, pa i nabavljene su nove kolekcije narodnih nošnji, a Zlatica se priprema za zasluženu penziju.

- Oduvijek me privlačio zanat, rad s tekstilom. Kao mala sam naučila da vezem i pletem i, eto, do penzije sam radila posao koji najviše volim. Zahtjevno je i odgovorno biti garderober u ustanovi za kojom je tradicija duža od 120 godina.

Treba sve pripremiti, za brojne kocerte, turneje, pozorišne predstave... ušiti, izvesti, ispeglati..., ali s ljubavlju je, pa ne padne teško - kaže skromno samouka Zlatica.

Sjeća da je još kao mala svom đedu krojila i vezla kapu crnogorsku, snalazila se za boje i materijal kako je sama znala i umjela, a onda sve dok nije sti-



Igrači, kad imaju više koreografija, brzo moraju da se presvuku, pa otpadne dugme ili čipka, izvuče se učkur, izgubi maramica... Tu na scenu stupa Zlatica

Generacije folkloraša pamte da je udahnula dušu njihovim kostimima, da od svile, sukna ili čoje može napraviti što zamisli jer Zlatica podjednako vješto prede, plete, šije, hekla, veze... Mirna srca sprema se za mirovinu jer je, kaže, rekonstrukcijom Zahumlja garderobi pripalo mjesto kakvo zaslužuje

oDGoVorNo JE BItI GArDEroBEr ZAHUMLJA: Zlatica Mušović

SPrEMNA ZA NAStUPE: Crnogorska nošnja

gla u JU Zahumlje izrađivala odjevne predmete za najbliže.

KOSTIM

Uobičajeno, garderoberka Zahumlja svih ovih godina najviše je imala posla nakon koncerata, raznih priredbi, svečanosti... Igrači, kad imaju više koreografija, brzo moraju da se presvuku, pa otpadne dugme ili čipka, izvuče se učkur, izgubi maramica... Treba im spremno pomoći, da na scenu ponovo izađu spremni, kao da s eništa desilo nije. Zla-



Dijete zaludu igra dobro kad na njemu nije lijepa nošnja i kad mu dobro ne stoji. Stari rekoše, ođelo-viđelo i zaista je važan segment za kompletan scenski utisak

tica to umije, znali su da su u sigurnim rukama.

- Poslije svakon nastupa treba kostime pregledati i vratiti ih u prvobitno stanje. Boga mi i djecu stalno podučavati kako da se najlakše obuku i presvuku. Sve što su oni spretniji i ja imam manje posla. Čini mi se, dijete zaludu igra dobro kad na njemu nije lijepa nošnja i kad mu dobro ne stoji. Stari re-

koše, ođelo-viđelo i zaista je važan segment za kompletan scenski utisak. Što se posla tiče mnogo sam naučila od Radmile Bele Petković i ostalih koreografa. S Belom sam, kao prvim i dugogodišnjim koreografom, najviše sarađivala, naučila koji odjevni predmet ide uz koju nošnju i koreografiju priča zadovoljno Zlatica.

Dodaje razočarano da tokom

Fundusu Zahumlja može region zavidjeti Najzahtjevnije je, kaže Zlatica Mušović, raditi na narodnim nošnjama, a u Zahumlju osim crnogorske imaju i bokeljsku, iz istočne Srbije, Glamoča, Vranja, Makedonije, Albanije... pa još brojne kostime za hor, dramsku sekciju... muške i ženske komplete za sve uzraste.

- Imamo kostima koje sam zatekla, iz vremena SFRJ, crnogorske nošnje koje su izuzetno bogato urađene i vrijedne. Fundusom kakav

ima Zahumlje ne može se niko pohvaliti u regionu. Moraš poznavati narodnu nošnju, katkad i sam osmisliti pojedini odjevni predmet – kaže Mušović.

Otkriva i da svaki materijal zahtijeva poseban način održavanja i hemikalije. Bijeli odjevni predmeti se peru u mašini, a ostalo najčešće ručno čisti. Uz to, posao garderobera je i da oplete čarape, pregače, da izveze tokice...

rada u zahumlju nije bilo mnogo zainterosovanih da je naslijede, ali da se nađu izuzeci.

-A za ovaj posao uz obaveznu ljubav treba vještina i prilično iskustva – poručuje Zlatica.

PENZIJA

U mirovinu će kaže ispunjenog srca i duše, jer se raduje što je Zahumlje dobilo novi prostor i prostranu garderobu.

- Više se ne moraju gučiti u dvadesetak kvadrata. Uz to, nabavljeno je po osam novih muških i ženskih kompleta prelijepe crnogorske nošnje, ukupno 40 kompleta crnogorske i bokeljske za djecu - priča Zlatica.

Ponosno dodaje kako nema nikšićke škole koja nije od Zahumlja za brojne priredbe pozajmljivala nošnje, baš kao i umjetnička društva iz svih krajeva Crne Gore.

1000 kostima ima u garderobi Zahumlja

Garderoba Zahumlja, koja još miriše na svježi malter i lak, prostrana je i uslovna, u njoj će se za koji dan naći novi kostimi, a za koji mjesec će ta ustanova upisati nove generacije folkloraša, svirača, pjevača, glumaca... čuvara tradicije i kulturnog nasljeđa.

U garderobu će, vjerovatno, stići i nasljednica Zlatice Mušović i nit njihovog zlatoveza biće još sjajnija, igra, započeta prije gotovo pola vijeka, još lepršavija, a pjesma koja se začula u Zahumlju prije više od 120 godina glasnija, na ponos svih kulturnih djelatnika.

Ratko PEROŠEVIĆ

Kotor: Završena restauracija jednog od simbola grada

Stari gradski sat je opet zablistao KOTOR - Nakon restauracije, Stari gradski sat na Trgu od oružja u kotorskom Starom gradu, dobio je novo ruho.

U NoVoM rUHU: Stari sat

Simbol Kotora sagrađen je 1602. godine.

Zavreštak radova ozvaničili su predsjednik Opštine Željko Aprcović i direktor Direkcije za uređenje i izgradnju Zoran Mrdak.

Aprcović je najavio da je to tek početak planiranih radova u oblasti zaštite kulturne baštine Kotora, grada pod zaštitom Uneska.

Posao je obavila firma ,,Restart ing“ DOO Budva, a stručni nadzor ,,Dema“ DOO Kotor i pod nadzorom konzervatora Zorane Milošević.

U toku sanacije konstatovano je da je prirodna degradacija dovela do narušavanja stabilnosti objekta te da je stanje kamene plastike koja obuhvata, grbove, ploče sa natpisima, kao i površinu sata sa kamenim profilom okolo, te stub srama, veoma loše usljed djelovanja atmosferskih činilaca, zuba vremena, a dijelom i opšte nebrige. Stoga je odlučeno da se prihvati sugestija izvo-

đača i nadzora i pristupi konsolidaciji.

Radovi su koštali oko 42.000 eura.

Kula gradskog sata predstavlja izuzetno značajno kulturno djelo javne arhitekture Kotora, sagrađena 1602. godine u vrijeme mletačkog providura Antonija Grimanija čiji se grb nalazi na vrhu zapadne fasade kule. Sat kula je kvadratne osnove, spratnosti P+2 i otvorenom ložom za zvono. Pokrivena je četvorovodnim krovom sa pokrivačem od kanalice. Uz kulu sa njene istočne i sjeverne strane

izvorno je postojala zgrada za koju se pretpostavlja da je srušena u zemljotresu od 1667. godine nakon čega je nastala današnja građevina koja zauzima raniji položaj srušene zgrade. U zemljotresu 1979. godine kula je pretrpjela znatna oštećenja nakon čega su preduzeti sanacioni i konzervatorsko- restauratorski radovi u skladu sa projektnom dokumentacijom izrađenom 1984- 85. godine, tadašnje R.O. Obnova - Kotor. U prizemlju se nalazi časovničarska radnja Homen u kontinuitetu od 1865. godine.

Iv.K.

20 Primjeri

21. i 22. maj 2020.

HEROJI SVAKODNEVICE: Piloti protivpožarnih aviona u Avio-helikopterskoj jedinici MUP-a Crne Gore M

Posao koji pomjera granice straha PODGORICA - Vatra, dim, pepeo, sirene, panika i strah – prizor je od koga se ledi krv u venama svakome ko je makar jednom bio u opasnosti od požara. Sekunde neizvjesnosti traju kao vječnost, ljudi se istovremeno bore sa stihijom i sa vremenom, a ujedno se plaše bespomoćnosti. Sve nade uprte su u pomoć i vatrogasce – bili oni na zemlji ili na nebu. Ovog puta naši sagovornici su ljudi koji pomažu iz vazduha, piloti protivpožarne avijacije u Avio-helikopterskoj jedinici MUP-a Crne Gore.

- U ovom poslu nema mjesta za strah, ne može da ga radi neko ko nije izuzetno stabilna osoba i ko ne može da izdrži pritisak - rekao je za Pobjedu Miodrag Grubač (60), rukovodilac protivpožarne avijacije i jedan od trojice stalno zaposlenih pilota u Avio-helikopterskoj jedinici MUP-a (od 2009). Iskusni pilot prošao je put od padobranstva do aviona.

Piloti protivpožarnih aviona, stalno zaposleni u jedinici, pored Grubača, koji je u avijaciji od 1980. godine su Branislav Stojanović, koji je više od četiri decenije u avijaciji i Miloš Asanović. Asanović (39) je u avijaciji od 1999. godine, ima više od 10 godina radnog staža, a u Avio-helikopterskoj jedinici MUP-a je od 2011. godine.

Njih trojica na raspolaganju imaju tri air-traktora tip AT802 koji mogu da ponesu po 3.200 litara vode.

INTERVENCIJA U KONJICU

Neposredni povod za razgovor sa pilotima bila je njihova intervencija u aprilu u Konjicu kada je Savjet ministara Bosne i Hercegovine poslao Crnoj Gori zahtjev za međunarodnu pomoć u gašenju šumskog požara.

Angažovani su bili piloti Stojanović, Grubač i Asanović, te mehaničar Damir Rujović.

Vodu su uzimali u Mostaru, gasili u reonu Konjica, teren je bio izuzetno brdovit, nepristupačan, vjetar jak, ali su zadatak odlično obavili i stigle su čestitke. Ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Mevludin Nuhodžić pohvalio je posadu

Grubač: Dok gasim požar, saosjećam sa ljudima koje vidim iz aviona kako pokušavaju da ugase vatru posudama punim vode i tako sačuvaju kuće. Tada uložim i posljednji atom snage da ugasim vatru Asanović: Sa iskustvom sve postaje lakše, ali i bez obzira na njega, posao ne može da pređe u rutinu, jer dok letimo nema opuštanja ili razmišljanja o nečemu drugom.

Sve vrijeme moramo biti usredsređeni na komande i teren pred nama koja je gasila požare.

- Znam da ste letjeli u složenim uslovima, ali isto tako znam da je vaša profesionalnost i hrabrost pomogla građanima Konjica u borbi protiv požara. Čestitam - rekao je ministar Nuhodžić.

Ministar bezbjednosti BiH Fahrudin Radončić rekao je na mostarskom aerodromu da dva helikoptera Oružanih snaga BiH i lokalni vatrogasci nijesu mogli da postignu rezultat.

- Požar je gašen oko Konjica na

Miloš Asanović

Miodrag Grubač

Kad sam prvi put ušao u avion…

POBJEDA: Sjećanje na prvi ulazak u avion?

GRUBAČ: Prvi put kad sam ušao u avion, iskočio sam. Tada sam bio padobranac.

ASANOVIĆ: Želja za letjenjem.

POBJEDA: Prvi samostalni let?

GRUBAČ: Kada sjedneš sam u avion moraš biti siguran da si naučio da letiš, nema vremena za strah.

ASANOVIĆ: Osjećaj samostalnosti, nema nikoga da ti pomaže.

POBJEDA: Broj sati letjenja?

GRUBAČ: 3000 sati.

ASANOVIĆ: 1000 sati.

POBJEDA: Koliko je opasno letjeti?

GRUBAČ: Kao i u svakom zanimanju, ako se ne ispoštuju sve procedure i propisi, rizik se povećava. I kada se ispoštuju, rizik svakako postoji - samo je manji.

nekoliko veoma važnih lokacija, kuće su spašavane, a veoma je važna poruka Crne Gore prema BiH, ali i cijelom regionu – da dobrosusjedski odnosi jesu prioritetni i da se Crna Gora, naročito nakon ulaska u NATO, koji omogućava određene resurse i privilegije, ponaša kao lider u dobrim stvarima u cijelom regionu – kazao je ministar Radončić i dodao da su BiH, Vijeće ministara i građani BiH veoma zahvalni na takvom gestu Crne Gore.

Rukovodilac protivpožarne avijacije Miodrag Grubač kaže da je intervencija u BiH bila posebno medijski propraćena, što inače nije slučaj u ovom poslu.

- Domaćini su bili veoma srdačni i predusretljivi. Posebnost ove intervencije je i dobra komunikacija i koordinacija sa vatrogascima na zemlji. Cijelo vrijeme smo razgovarali jer je veoma bitno da nam sa terena

kažu kakvo je stanje i gdje je potrebna pomoć. Dakle, komunikacija, koordinacija i efikasnost su najbitniji elementi svake intervencije - rekao je Miodrag Grubač, uz osmijeh da nijesu vjerovali da postoji brdovitija zemlja od Crne Gore, a u Bosni su se uvjerili da postoje i veće planine.

MANEVAR I KOMUNIKACIJA

Važnost vještine, manevra i komunikacije su neizostavni djelovi zadataka ,,letećih vatrogasaca“, a naši sagovornici ističu da im dodatni motiv da daju maksimum pojačava želja da pomognu ljudima.

- Dominantna emocija prilikom gašenja požara je neka vrsta saosjećanja sa ljudima koje vidite iz aviona, a koji pokušavaju da ugase požar posudama punim vode i tako sačuvaju svoje kuće. Tada poželim da uložim i najmanji

ASANOVIĆ: Opasno je, jer je posao sam po sebi ekstreman.

POBJEDA: Što je najbitnije u avijaciji?

GRUBAČ: Mora postojati ljubav prema ovom poslu, ovo ne može na silu. Kontinuirane edukacije i usavršavanja su neophodna i, naravno, iskustvo u letjenju.

ASANOVIĆ: Staloženost, obučenost i timski rad.

POBJEDA: Neki zanimljiv detalj iz vazduha?

GRUBAČ: Česti su susreti sa pticama u vazduhu, posebno na Skadarskom jezeru. To je trenutak koji detektujemo mi iz aviona ili mehaničar po slijetanju... Skoncentrisani smo na svoj zadatak i to nas previše ne dekoncentriše, iako nije prijatno.

Teško ga je izbjeći, rizik je, ali za sad, srećom, nijesmo imali negativno iskustvo.

ASANOVIĆ: Dešavaju se susreti sa pticama. A kako i ne bi, kad izraz avijatičar potiče od riječi avis, što u prevodu sa latinskog znači ptica.

atom snage i ugasim vatru kaže Grubač naglašavajući da pilote njihove jedinice karakterišu posvećenost i znanje, dok je iskustvo veoma značajno pošto ih čini sigurnijim, a ljubav prema letjenju je preduslov za bavljenje ovim poslom.

Zadovoljstvo kad pomognu građanima i spriječe plamen da uništi domove je neprocjenjivo, ali nije epilog svake intervencije povoljan. Adrenalin jeste na maksimumu, ulažu svu snagu, znanje i brzinu, ali ni sve to nekad ne bude dovoljno.

- Najteže nam je kada ne možemo da pomognemo, a i to se događa, npr. zbog meteo uslova. Ako duva ne možemo da poletimo, bez obzira što na terenu gdje bismo trebali da gasimo ne duva vjetar. Ukoliko je nepristupačan teren ili slaba vidljivost ne možemo pomoći jer ne vidimo požar. Tako je bilo na Lovćenu 2017. godine kada su vatrogasci iz cijele Crne Gore gasili požar na terenu, a mi zbog vjetra u Podgorici nijes-

mo mogli da poletimo. Vidimo ljude koji se muče da spasu nacionalni park, mi ne možemo da djelujemo i to nam najteže pada - kaže Grubač.

Njegov mlađi kolega Miloš Asanović dodaje da se protiv stihije ponekad jednostavno ne može.

- Nekad su otežavajuće i okolnosti: nosimo kacigu, nekoliko pojaseva, bocu za kiseonik i još opreme prilikom letjenja - kaže Asanović.

MALE VISINE, VELIKI RIZIK

Naši sagovornici podsjećaju da je let na malim visinama (50 metara) dodatno rizičan pa moraju biti dobro skoncentri-



Upoređujući upravljanje putničkim i protivpožarnim avionima, naši sagovornici kažu da i jedno i drugo zahtijevaju veliku odgovornost Detalj sa intervencije u Konjicu

Primjeri

21. i 22. maj 2020.

21

Miodrag Grubač i Miloš Asanović



Osobine koje karakterišu pilote ove jedinice jesu posvećenost i znanje, iskustvo je jako značajno jer ih čini sigurnijim, a ljubav prema letjenju je preduslov za bavljenje ovim poslom

Izazov, strast i adrenalin Miloš Asanović se od sedme godine bavio kartingom, a profesionalno automobilizmom od tinejdžerskih dana, pa smo ga pitali što je zajedničko tadašnjem i sadašnjem izboru.

- Krenuo sam očevim, odnosno đedovim stopama. Ranije i sadašnje zanimanje mogu se

Miodrag Grubač

sani jer i mala nepažnja može da izazove opasne posljedice.

Govoreći o uslovima koje pilot treba da ispuni da bi postao član jedinice navode: dozvolu profesionalnog pilota, minimum 500 sati naleta, kao i posebnu obuku za gašenje i obuku na tipu aviona, kao i letačko iskustvo na sličnom tipu letilice. Dodaju da je jedinica locirana na Aerodromu Podgorica, tamo je i sistem održavanja aviona, a operativna mjesta sa kojih rade su crnogorski aerodromi, kao i

Preciziran broj sati letjenja Na pitanje koliki su problem učestale serije letova prilikom gašenja požara (zbog umora, pada koncentracije, godina), Miodrag Grubač odgovara da je to riješeno kroz Operativni priručnik u kojem je precizirano koliko vremenski mogu u toku dana da lete, kao i maksimalni broj polijetanja koji može da se uradi, sa periodima određenim za odmor.

letilišta u Štoju, Nikšiću, Beranama...

Dinamike u poslu im ne fali, toliko da ne postoje dva ista radna dana. Asanović kaže da

uvijek dolaze spremni da pomognu, a dobijanje zadataka odvija se u nekoliko etapa.

PROCEDURA

-Na početku nas informišu službenici lokalne jedinice zaštite i spašavanja iz opštine na čijoj teritoriji se desio požar.

Oni preko OKC 112 traže pomoć, zatim u Direktoratu za vanredne situacije MUP-a procjenjuju da li je potrebno da avioni gase požar ili su dovoljne ekipe na terenu. Kada se donese odluka o polijetanju aviona, počinju pripreme. Avion prije leta pregledaju dva puta, prvo mehaničari, onda i piloti. Priprema leta uvijek se sprovodi bez žurbe da bismo bili sigurni da je sve urađeno kako treba. Pripreme osim tehničkog dijela obuhvataju i upoznavanje lokacije, konfiguracije terena, vremenskih uslova, objekata na terenu (kao što su dalekovodi) koji nijesu vidljivi iz vazduha. Zatim slijedi komunikacija sa kontrolom letjenja i najava leta - objašnjava Grubač proceduru.

Procjene su neizostavni i izuzetno važni segment njihovog rada. Prije polijetanja moraju ih obaviti više, a odnose se na: vremenske uslove, konfiguraciju terena, procjenu rizika i vidljivosti.

Loša vidljivost i vremenski uslovi mogu znatno da otežaju sprovođenje akcije, a moraju da ispoštuju i sve vazduhoplovne propise koji važe za tu oblast.

Objašnjavajući zbog čega je svaki let specifičan, Miodrag Grubač navodi da ga posebnim čine različiti vremenski uslovi, konfiguracija terena i vidljivost jer je isti teren po vedrom vremenu mnogo drugačiji nego kada je oblačno.

Asanović dodaje da neko ovaj posao doživljava kao napor, neko sa lakoćom, te da je stvar u iskustvu.

- Sa iskustvom sve postaje lakše, ali bez obzira na to - ne

uporediti jer ih vezuju izazov, strast, adrenalin, brza reakcija... Za oba posla me vezuje ljubav, s tim da trenutna profesija nosi sa sobom i veliku odgovornost. Oduvijek sam volio izazove, privlačilo me je nešto što ne može svako - kaže Asanović.

Miloš Asanović

može da pređe u rutinu. Jer dok letimo nema opuštanja ili razmišljanja o nečemu drugom, cijelo vrijeme moramo biti usredsređeni na komande i teren koji je pred nama - naglašava Asanović.

Osim znanja, vještine, koncentracije, manevra i iskustva, neizostavnog adrenalina i osjećaja slobode, za posao je neo-

phodno i dobro zdravlje.

Ljekarski pregledi su obavezni minimum jednom godišnje, a sa pomjeranjem starosne granice budu dvaput za godinu.

Ali, nije to jedino pomjeranje…

-Ovaj poziv zahtijeva da se pomjeri granica straha, da se brzo donesu procjene i odluke – zaključuje Grubač.

USPJEŠNO OBAVLJEN ZADATAK U BIH: Grubač, Rujović, Asanović i Stojanović

R.USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

22

Kultura

21. i 22. maj 2020.

Koliko se Crnogorsko narodno pozorište mijenjalo od obnavljanja nezavisnosti do danas, što su najveći po

Ne može se stalno biti

PODGORICA – Od obnavljanja državne nezavisnosti, Crnogorsko narodno pozorište napredovalo je u određenim segmentima koji se najviše tiču angažovanja mladih, školovanih glumaca, te njegovanju dramske produkcije.

Međutim, prema mišljenju Pobjedinih sagovornika, nacionalni teatar, uprkos vidnom razvoju, stagnira u brojnim poljima.

Na ovu temu za Pobjedu su govorili reditelj i predsjednik Savjeta CNP-a Blagota Eraković, prvakinja Drame nacionalnog teatra Varja Đukić i glumica Ana Vujošević. Do zaključenja ovog broja Pobjede odgovore na pitanja nije poslao umjetnički direktor CNP-a Željko Sošić. Takođe, na ovu temu pristao je da govori i bivši ministar i bivši direktor nacionalnog pozorišta Branislav Mićunović, ali je odustao dva dana uoči objavljivanja teksta.

Naši sagovornici navode da su umjetnici i dalje u nepovoljnim radnim položajima, te da se pozorište prilično zatvorilo, a problematičan je i izbor ljudi na čelnim pozicijama. To je, prema njihovim riječima, neophodno što prije rješavati.

Pozorište je umjetnost vezana za život i ono mora da se mijenja, kazao je za Pobjedu Blagota Eraković, a ono što najviše cijeni od 2006. godine jeste to što sad u pozorištu postoji plejada školovanih, mladih glumaca, što ranije nije bio slučaj.

- Praktično, u ansamblu Crnogorskog narodnog pozorišta imamo samo dva glumca koja nijesu završila Akademiju. Oni su tu pred penzijom, dobri glumci i ne bih da ih degradira to što sada govorim. Talas mladosti je zapuhao pozorište i radili su se veliki projekti, naročito kada je literatura u pitanju.

Svjedoci smo da imamo tri Šekspira na repertoaru, Čehova – rekao je Eraković.

DOŠLO DO ZASTOJA

Međutim, u nacionalnom teatru su se, priča Eraković, i ranije producirali veliki projekti, ali se radilo dosta fleksibilnih predstava koje su mogle da igraju u raznim i različitim pozorištima, jer CNP nije pozorište samo za Podgoricu i okolinu.

- Mi smo nacionalni teatar i jednako treba da igramo i u Pljevljima, Ulcinju, Beranama... U tom segmentu je došlo do zastoja. Loša saradnja sa ostalim opštinama u Crnoj Gori. Stalno govorim da kada se biraju rukovodioci institucija kulture, na to ne treba da utiče partijska kvota. Podsjetiću, direktori kulturnih institucija u Crnoj Gori se postavljaju po tom osnovu. Koalicija koja dođe na vlast dijeli, pa se dešava da na čelu institucije kulture budu šumarski inženjeri. Oni su dobri ljudi, ali umjetnost ima svoje zakonomjernosti, zakonodavnosti, pozorište 5.000 godina postoji kao institucija – rekao je Eraković.

Pitanje istorijata je, prema riječima Varje Đukić, „neadekvatno“ i kaže da je 2020. i nakon pandemije, sasvim nepraved-

uslovljena kadroviranjem u kulturi uopšte, Zakonom o kulturi i Zakonom o pozorištu koji treba mijenjati brzo i efikasno.

- Jer, po njima, nema konkursne obaveze plana menadžmenta i repertoara za četiri godine, vidljivosti repertoara i pozorišne politike, što obesmišljava postojanje ansambla, rješavanje statusa glumaca. Takođe, redovni repertoar oscilira po broju izvođenja, nedopustivo mali broj predstava mjesečno, po produkcijskoj „efikasnosti“ – nedovoljno mobilnih predstava koje možemo igrati i na scenama izvan Podgorice, mali broj gostovanja u inostranstvu, nedovoljno promotivna uloga i značaj na međunarodnimscenama–objašnjava Đukić.

ZLATNI PERIOD

Blagota Eraković

Varja Đukić

Ana Vujošević

ERAKOVIĆ: Mi smo nacionalni teatar i jednako treba da igramo i u Pljevljima, Ulcinju, Beranama... ĐUKIĆ: Od 2006. neuporedivo je veći broj naših teatarskih profesionalaca, glumaca, reditelja, kompozitora, koji realizuju repertoar, prave predstave VUJOŠEVIĆ: Tradicionalno zanemarivanje kulturne baštine, crnogorskog bića, vidno se oslikava na društvenu svijest no, u percepciji CNP izjednačeno sa drugim institucijama kulture.

- Ostala je neizvedena premijera predstave „Smrt i njeni hirovi“ po romanu Saramaga u režiji Lidije Dedović. Eto i jednog od obilježja razlike, od 2006. neuporedivo je veći broj naših tetarskih profesionalaca glumaca, reditelja, kompozitora, koji realizuju repertoar, prave predstave – kazala je Đukić.

Promjene koje su se desile od 2006. godine do sada, kako je rekla Ana Vujošević, nijesu bile nabolje.

- Od otvaranja nove pozorišne zgrade 1997. godine, sagledavajući tipične crnogorske razvojne etape, recimo da su 2006, '07, '08,' 09, eto i '10, bile kulminacija intenzivnog i kvalitetnog rada. To smo potvrđivali brojnim uspješnim gostovanjima, reprezentativnim izvođenjima na domaćim, regionalnim i svjetskim festivalima,

nagradama i naravno najvažnije, velikim interesovanjem naše publike i medija za program nacionalnog teatra. A, onda, kao i sve što pravovremeno ne uređujete, ne unapređujete, i ne njegujete, počinje da propada – objasnila je Vujošević.

U CNP-u se, kako je kazao Eraković, i dalje kuburi sa brojnim materijalnim problemima.

- Mislim da su umjetnici u Crnogorskom narodnom pozorištu poniženi. Ne može biti plata direktora duplo veća od prvaka drame. U pozorišta se dolazi zbog glumaca, ne zbog

direktora. U tom smislu je velika nepravda učinjena. U društvenom tretmanu kolektivni ugovor za oblast kulture je nakazan, treba ga pod hitno mijenjati. Drugo, mislim da se CNP mnogo zatvorilo. Mi imamo predivne prostore u kojima su nekada bili klubovi prijatelja pozorišta, terasa ispred pozorišta je bila božanstvena – rekao je on.

Kao glumica koja je u pozorištu od 1997. godine, Vujošević misli da se teško može govoriti o pomacima, a stagniranje bi moglo biti tužna suština.

- No, tradicionalno zanemarivanje kulturne baštine, crnogorskog bića, te i danas nedovoljno prepoznavanje značaja umjetnosti i kulturnog razvoja, vidno se oslikava na društvenu svijest, pa se u 21. vijeku suočavamo sa trijumfom primitivizma, koji nam ne da ići naprijed.

Poražavajuće, ali je primitivizam naš jedini kontinuitet – kazala je Vujošević.

Pomaci u radu CNP-a, prema riječima Đukić, vidljivi su u kreiranju konkursa za dramu i njegovanja savremene dramske produkcije, a stagnacija je

Repertoar bi trebalo prilagoditi i ansamblu Ansambl je, prema mišljenju Ane Vujošević, nedovoljno razvijan. Za nju je glumac esencija pozorišnog bivstvovanja, pa je poželjno da bude shvaćen sa ludilima koje glumački habitusi nose.

- Repertoar bi trebalo prilagođavati i ansamblu, njegovati različite senzibilitete i sposobnosti.

Glumca morate poštovati i nagraditi. Sa glumcima se mora razgovarati. Glumac mora biti profesionalac i vrijedan stvaralac, ali mu to može omogućiti samo razvijeno, ozbiljno i profesionalno pozorište. Naš nacionalni teatar u ovom trenutku to nije – kazala je ona.

Kao zlatni period rada nacionalnog teatra, saglasni su naši sagovornici, može se uzeti dekada od 1997. godine, kada je napravljena nova zgrada pozorišta. Upoređujući taj, sa periodom od obnavljanja nezavisnosti, primjetne su brojne oscilacije u radu. Konkretan razlog za to Eraković vidi u angažovanju glumačke elite bivše Jugoslavije koja je gostovala na sceni CNP-a.

- CNP je prvo u Jugoslaviji razbilo priču o republičkoj saradnji. Organizovali smo susrete na kojima su gostovala brojna pozorišta iz svih jugoslovenskih republika, čak i iz inostranstva. To je bio zalet koji je iskoristio Branislav Mićunović i mislim da je to bilo zlatno doba CNP-a. Kasnije je to bilo teško pratiti. Način na koji je on dolazio do sredstava je prava umjetnost. Ovi koji su ga naslijedili vjerovatno nijesu imali tu mogućnost ili sposobnost. Poslije takvih uspjeha, sociološki se mora doći do nekih oscilacija naniže. Ne može se stalno biti u vrhu. Normalno je zašto i danas nije tako – rekao je Eraković.

Oba perioda povezuje, prema riječima Đukić, jedna tzv. rediteljska vizija tetara, jer u odnosu na repertoar, ansambl nije „jačao“ već su predstave, svaka za sebe kreirale ansambl u odnosu na projekat.

- Tako je CNP ostao ovisan od izbora direktora, individualnog načina pravljenja repertoara i sposobnosti da razumije i vodi složene dugoročne produkcijske procese sa dovoljno autentično pozorišnih profesionalnih alatki i iskustva u kreiranju repertoara i brige za pojedinačne i zajedničke kapacitete umjetničkog ansambla, glumaca prije svega – kazala je ona.

Vujošević, pak, osnivanje Fakulteta dramskih umjetnosti nekoliko godina prije otvaranja nove pozorišne zgrade, posmatra kao promišljen strateški kulturni poduhvat. Kao fenomen i nasušna potreba „novo“ pozorište donijelo je radost narodu, a snažan naboj kreativne energije i entuzijazam krasili su rad na predstavama.

- Stasavanje glumačkih generacija zapravo je bilo najdragocjenije. Period od 1997. do 2006. godine obilježile su odlične predstave, ali i suočavanje

Kultura

21. i 22. maj 2020.

Komisija Ministarstva kulture i Filmskog centra donijela odluku o konkursu

omaci, a što mane

i u vrhu Eraković: Praviti adekvatan dekor i zaposliti glumce Osnovna zamjerka Blagote Erakovića u radu CNP-a je, kako je objasnio, to što se prave scenografije koje ne mogu da prime ostale tetatarske kuće.

- Kada sam ja bio direktor pozorišta, moj šef bine, pokojni Savo Vukićević, imao je sve razmjere igraćih prostora u Crnoj Gori. Svaki reditelj, bio domaći ili gostujući, morao je da napravi radno-putni dekor. Kaže se scenografu koja bi trebalo da bude idealna, univerzalna scena, a dekor se na to svodio. Toga više nema. Za „Hamleta“ su potrebna dva šlepera, i on ne može da stane nidgje u Crnoj Gori sem kod nas. Trebalo je da gostujemo u Narodnom pozorištu u Beogradu i ni tamo nije moglo da stane – rekao je Eraković.

Još jedan probem je taj što Crnogorsko narodno pozorište ima oko 25 glumaca, a 135 zaposlenih.

- Ta srazmjera je potpuno nelogična. Ako bismo primjenjivali njemačke mjere, koje se u svijetu uzimaju kao univerzalne i važeće – na svakog umjetnika u pozorištu (glumci, kostimografi, scenografi...) dolaze dva druga zaposlena. Znači, pozorište bi moralo da ispuni tu kvotu i ima preko 65 umjetnika. Pod hitno bi trebalo primiti 10 do 15 glumaca koji su završili Akademiju, koji su talentovani i dokazani, i zvrje Crnom Gorom i okolišem bez posla, što je velika šteta – objasnio je Eraković.



Mislim da su umjetnici u Crnogorskom narodnom pozorištu poniženi. Ne može biti plata direktora duplo veća od prvaka drame

sa činjenicom da se polako moramo oslanjati na naše snage, to jest obustaviti dominantno angažovanje gostujućih glumaca.

Od 2006. slijedi nekoliko sezona u kojima kvalitet pomlađenog ansambla CNP-a dolazi do izražaja – rekla je Vujošević.

Ipak, uprkos angažovanju mladih, domaćih glumaca, razvoj CNP-a nije pratilo i jačanje glumačkog ansambla. Đukić je, kaže, nakon 38 godina rada, status prvakinje drame dobila tek ove godine.

- Nema kategorizacije, umjetnički ansambl nije dovoljno vidjiv izvan predstava, kao da nije „zastava“ CNP-a. Na današnji dan ne znam šta ću igrati, neovisno od ove posebne situacije.

Ugovori sa glumcima se ne obnavljaju prema repertoaru, niko u pozorištu nije u bilo kakvom programu stambene politike, veliki broj članova ansambla su podstanari. Ovo su problemi statusa i socijale. Pogledajte predstave i vidjećete drugu sliku: sjajne uloge, izuzetne individualnosti. Razlike postoje i o tome treba posebno brinuti, ansambl njegovati. Recimo, nakon svake predstave, podijeliti utiske o procesu, razlozima zbog kojih je doveo do sjajne predstave ili predstave koja se mora dalje razvijati, jer može, nije sve gotovo sa premijerom, naprotiv – rekla je Đukić.

MANJAK STIPENDIJA

Dramski ansambl je potrebno njegovati, a Eraković se nije mogao sjetiti kada je posljednji put neki umjetnik dobio stipendiju da provede određen vremenski period u Parizu, Pragu, Moskvi, Londonu.

- Pokojni Petar Tomas je bio u Češkoj dva-tri mjeseca, došao je prepoređen, potpuno drugi glumac, u pozitivnom smislu. To bi trebalo ustanoviti. Svake godine

23

bi trebalo obezbijediti jedno, dva ili tri mjesta, koliko mogućnosti dozvole. Mi sarađujemo, u okviru Udruženja dramskih umjetnosti, sa Uneskom, a tako se obezbjeđuju mjesta u najvećim teatrima svijeta za naše stipendiste. Oni odu tamo i vide kako rade veliki majstori i kako igraju veliki glumci – objasnio je Eraković.

Crnogorsko narodno pozorište je, smatraju naši sagovornici, prije svega neophodno reorganizovati i urediti. Osim toga, potrebno je uspostavljanje, razvijanje i održavanje saradnje sa pozorištima iz regiona, Evrope i svijeta, ali i prije toga omogućiti publici širom naše države priliku da gleda predstave nacionalnog teatra. Loše napisani i izrađ e n i Z a ko n o p o z o r i š n o j djelatnosti i Zakon o kulturi, kako kaže Vujošević, moraju se mijenjati.

- Neobjašnjivo je sistematizovanje pet direktora, u pozorištu koje nema operu i balet. Pozorištem ne mogu rukovoditi ljudi bez pozorišnog iskustva i ozbiljne umjetničke biografije. Bilo bi neumjesno da se ja kao glumica kandidujem za direktora KBCa. Nemanje vizije i strategije u odnosu na ono što su zadaci nacionalnog teatra, te potrebe publike, lijenost i neodgovornost, dugoročno je izuzetno opasno.

To je upozorenje i drugim institucijama i sistemima, jer naša država već trpi posljedice. Iza napadnog malograđanina i ambicioznog neznalice, uvijek se krije i prijeti neki vid fašizma, tako bi nam Breht poručio. To valjda nećemo dozvoliti – kazala je Vujošević.

Budućnost CNP-a je, objašnjava Đukić, ovdje i sada, a nevjerovatan je broj izuzetnih stvaralaca u raznim oblastima.

- CNP jeste kreator dugoročne kulturne strategije koju bih u tom smislu voljela da vidim, ako uspijem, za narednih petnaest godina - ne kao produkcijsko pozorište sa 90 odsto gostujućih autora, već u omjeru u kojem su većina autorski timovi - reditelji, dramaturzi, glumci, muzičari, igrači, kompozitori, scenografi, koreografi, vizuelni umjetnici, profesionalci obrazovani na našim univerzitetitma – rekla je Đukić.

Svetlana VIŠNJIĆ

Za Sošićevu „Rovačku republiku“ 450.000 eura PODGORICA – Filmskom projektu „Rovačka republika“, po scenariju i u režiji Željka Sošića, dodijeljeno je 450.000 eura na konkursu za sufinansiranje proizvodnje kinematografskih djela u kategoriji ostvarenja od posebnog značaja za crnogorsku kulturu. Konkurs su krajem decembra prošle godine objavili Ministarstvo kulture i Filmski centar Crne Gore.

Skoro deset puta manje, tačnije 50.000 eura, dobili su reditelj Andro Martinović i scenaristi Veljko Bulajić i Stevan Koprivica, za razvoj projekta „Danilo“. Projektu „Suđenje Todoru Kadiću“, autora Andrije Mugoše, Milorada Milatovića i Mila Bešovića, dodijeljeno je 5.000 eura za istraživanje i razvoj scenarija. Na konkursu nije podržana „Luča Njegoševe noći“, autora Aleksandra Vujovića, Dimitrija Popovića, Željka Mijanovića i Jelene Milošević.

Odluku o konkursu donijela je komisija koju su činili dramski pisac i scenarista prof. dr Nenad Vujadinović, istoričar dr Boban Batrićević i filmski kritičar Vuk Perović.

RATNA STRADANJA

Komisija je konstatovala da projekat „Rovačka republika“ reditelja i scenariste Željka Sošića i producentske kompanije „Dogma studio“ odlikuje obimno i temeljno sprovedeno istraživanje, kvalitetna priprema i precizna rediteljska vizija.

- Vješti pristup likovima, kao i dobro oslikani karakteri i uvjerljivo dočarano vrijeme i ambijent u kom se film događa, čine ovu priču o ratnim stradanjima univerzalnom i potencijalno vr-

ključila je komisija.

Za „Suđenje Todoru Kadiću“ reditelja Andrije Mugoše i Milorada Milatovića, scenariste Mila Bešovića i producentske kompanije A production, komisija je navela da se projekat bazira na događajima koji u sebi sadrže brojne potencijalno efektne elemente za upečatljivu i snažnu filmsku, sudsku dramu.

- S obzirom na kapacitet, tema zaslužuje kvalitetniji i razrađeniji autorski pristup, praćen obimnijim istoriografskim istraživanjem – saopštila je komisija.

„PLANETA“ ZA DJECU U oktobru 2019. obilježeno je 100 godina od uspostavljanja Rovačke republike

Televiziji Vijesti, Novoj M i Prvoj ukupno 71.000 eura Na konkursu za sufinansiranje projekata komplementarnih djelatnosti u kinematografiji, koji je 10. aprila objavio Filmski centar, 25.000 eura dodijeljeno je Televiziji Vijesti za realizaciju emisije „Učimo o kinematografiji“. Hiljadu eura manje dobila je Televizija Nova M za emisiju za prodomiciju filmske edukacije i kulture „ZUM“, dok je sa 22.000 eura podržana Prva televizija za emisiju „Crnogorska kinematografija u objektivu Prve“.

lo komunikativnom, kako sa stručnom javnošću, tako i sa publikom. Autor izbjegava jednostranu ideološku propagandu, već se koncentriše na sudbine likova u surovim istorijskim okolnostima – navodi se u saopštenju komisije. „Danilo“ reditelja Andra Martinovića, scenarista Veljka Bulajića i Stevana Koprivice i producentske kompanije Mimesis je, prema ocjeni žirija, biografska priča o životu jedne od najznačajnijih figura u crnogorskoj

istoriji.

- Ova zamišljena filmska drama sadrži brojne elemente kvalitetne kinematografske interpretacije života ličnosti, kroz priču koja nosi snažno, istorijsko nasljeđe. Projekat se, zbog svoje kompleksnosti i izahova koje nosi, preporučuje za dalji razvoj, koji podrazumijeva i realizaciju dijela pripremnih aktivnosti (idejna rješenja za obimnu scenografiju i kostimografiju), kao i izradu održivog proizvodnog i plana finansiranja – za-

Na konkursu za sufinansiranje projekata u kategoriji filmova za djecu i omladinu komsija je sa 150.000 eura podržala „Planetu 7639“, po scenariju Ane Vujadinović i u režiji Gojka Berkuljana. Nije podržan projekat „Zemlja čuda“, u režiji Mila Bešovića.

- Projekat „Planeta 7693“, producentske kompanije A production, odlikuje višeslojna i efektno izvedena naracija sa razuđenom lepezom likova čije postojanje postaje kulisa za ono što je glavna nit – odrastanje, i s njim vezan emocionalni bol prihvatanja limita sopstvene infantilne omnipotentnosti. U predlošku su prisutni i fantastični elementi koji se nadovezuju na istoriju filma i odgovaraju ciljnoj grupi – omladini.

Uz precizno i maštovito pripremljen vizuelni materijal i izvodljiv plan proizvodnje, projekat, uz dalju doradu, predstavlja dobru osnovu za pokretanje proizvodnje dugometražnih igranih filmova za djecu i omladinu u Crnoj Gori – saopštila je komisija.

J. N.

Rezultati konkursa za revitalizaciju kulturne baštine u Herceg Novom

Za Španjolu najbolja ideja tima iz Crne Gore PODGORICA – Arhitekte Nikola Novaković, Marija Novaković, Bogdan Kušević, Đina Prnjat, Nikoleta Savić, Saša Radojković, Nemaja Mitrović i Katarina Pašić osvojili su prvu nagradu za idejno rješenje revitalizacije kulturne baštine – Tvrđave Španjola u Herceg Novom. Ovaj tim arhitekata konkurisao je projektom pod šifrom 3003, a za osvojeno prvo mjesto dobiće 15.000 dolara.

Drugu nagradu u iznosu od 6.000 dolara osvojilo je rješenje pod šifrom URBSH0808, čija autorka je arhitektica Ana Radovanović iz Crne Gore.

Treću nagradu u iznosu od 3.000 dolara osvojio je tim pod šifrom 85340, koji čine arhitekte Marko Aracki, Srećko Andrijanić i Kristina Nikolić iz Srbije.

Međunarodni konkurs organizovali su Ministarstvo kulture i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), a cilj je bio da se dođe do savremenih arhitektonsko-urbanističkih rješenja za preuređenje i prenamjenu ove tvrđave u kreativni hab.

- Pobjedničko rješenje pod šifrom 3003 je koncept koji se zasniva na preklapanju i stalnoj interakciji između budućnosti i prošlosti i konačnom susretu

Grafički prikaz pobjedničkog rješenja

dva vremenska perioda. Izvornost estetskog izraza postigla se kombinovanjem očuvanja postojećih građevina s prozirnim polikarbonatom, koji je vizuelno neupadljiv i stvara interakciju između enterijera i eksterijera. Korisnici imaju osjećaj beskonačnosti i slobode u ograničenom prostoru. Pejzaž unutar tvrđave nagovještava modernu interpretaciju tradicionalnog gumna i stvara izolovane prostore za umjetničke radove. Istovremeno, rješenje vodi računa o energetskoj

efikasnosti i principima održivosti – navodi se u saopštenju Ministarstva kulture.

Originalnost i inovativnost drugoplarisanog projekta ogleda se u zaštiti identiteta mjesta, kroz očuvanje autentičnosti kulturnog dobra.

- Estetski izraz povezuje tradicionalnu i modernu arhitekturu, poštujući principe revalorizacije – navodi se u saopštenju.

Trećerangirano rješenje predstavlja projekat koji povezuje tri identiteta u jedan: istorijski, umjetnički i održivost. Autori

su, kako se ističe, zadržali duh tvrđave, a istovremeno osigurali vidljivost savremenih intervencija.

- Koristeći lokalni kamen, tradicionalnu ribarsku užad, bale sijena i prerađene palete od drveta u stvaranju umjetničkih okruženja, autori nastavljaju da ugrađuju održivost u sam DNK tvrđave – saopšteno je iz Ministarstva kulture.

Međunarodni konkurs bio je otvoren od 17. februara do 10. aprila, a učestvovalo je više od 60 autora.

B. B.

24

Kultura

21. i 22. maj 2020.

Direktor KotorArta Ratimir Martinović za Pobjedu o devetnaestom izdanju festivala

Naoružani iskustvom, znanjem i zdravljem PODGORICA – Devetnaesto izdanje festivala KotorArt je, za razliku od mnogih manifestacija u Crnoj Gori koje nijesu imale alternativu, još uvijek u planu i uveliko se radi na specifičnim uslovima u kojima će biti održan. Radi se o jednoj od najznačajnijih i najposjećenijih manifestacija u ovom dijelu Evrope, pa je već sada osjetna ta promjena kontinuiranog fokusa na program i iščekivanja pojedinih nastupa, prije svega na Don Brankovim danima muzike, koji će ove godine biti otvoreni 14. jula.

Iz predostrožnosti se o konkretnim imenima još ne govori, ali Ratimir Martinović, direktor festivala, za Pobjedu je govorio o pripremama i programima koji su morali biti redefinisani usljed novih okolnosti.

POBJEDA: Da li postojeće okolnosti, prije svega zatvorene granice i pojačane mjere bezbjednosti, dovode u pitanje održavanje ovogodišnjeg KotorArta?

MARTINOVIĆ: Ja bih toj listi otežavajučih faktora dodao i finansiranje. Međutim, već sa ove vremenske distance, vjerujem da će se prije raditi o „značajno otežanom održavanju“ nego o „otkazivanju“.

Pratimo preporuke NKT-a, u kontaktu smo sa našim pokroviteljima, spremili smo program i čekamo da 14. jula svim zvonima Katedrale Sv. Tripuna obilježimo početak muzičke svetkovine. Ove godine festival realizujemo u sinergiji sa domaćim snagama, neuporedivo skromnijeg budžeta i obima, ali uvjereni da je važno da umjetnost u gradu živi. Ranije planirane programe smo otkazali ili odložili za neko drugo vrijeme.

POBJEDA: Postoji li unutar organizacionog tima plan kojim bi se ispoštovale sve propisane mjere NKT-a?

MARTINOVIĆ: Da. Iako smo u proteklim izdanjima organizovali koncerte na preko dvadeset lokacija, zbog mjera NKT-a smo taj broj ove godine sveli na svega pet, od kojih je samo jedna zatvorenog tipa.

Radi se o Crkvi Sv. Duha, gdje bi limitirali broj posjetilaca, dok bi paralelno, po već ranijoj praksi, na susjednoj Pjaci od kina imali direktan prenos koncerta. Ostale lokacije su zapravo otvoreni prostori na kojima bismo se takođe pridržavali predviđenih mjera. Primjera radi, na pjaci ispred Katedrale Sv. Tripuna, umjesto uobičajenih 600, planiramo svega 180-200 stolica, a sličan je odnos sa Pjacom od muzeja ili Ljetnjom pozornicom. Dva metra udaljenosti je mjera koju propisuje NKT i to ćemo poštovati. Uz to, planiramo dezobarijere kao i sredstva za dezinfekciju, a zbog mjera predostrožnosti, i ništa manje zbog budžeta, odrekli smo se i nastupa velikih sastava. Da-

Mi dijelimo sudbinu cijelog društva i pokušavamo da u ovoj nevjerovatnoj situaciji, u kojoj se našao cijeli svijet, damo maksimalan doprinos.

To znači, da smo gotovo sve planirane koncerte morali odložiti ili otkazati – kazao je Martinović JEDNA OD MISIJA UMJETNOSTI JE DA PRUŽI UTJEHU: Ratimir Martinović

kle, planovi postoje, a nadamo se da će postojati i preduslovi da ih i sprovedemo u djelo.

POBJEDA: Budući da je budžet revidiran za potrebe nadoknade štete prozrokovane bezbjedonosnim mjerama, da li će i spisak planiranih učesnika festivala morati da se mijenja?

Jeste li već imali neke dogovorene koncerte kojih se morate odreći?

MARTINOVIĆ: Apsolutno.

Mi dijelimo sudbinu cijelog društva i pokušavamo da u ovoj nevjerovatnoj situaciji u kojoj se našao cijeli svijet, damo maksimalan doprinos. To znači, kao što sam kazao, da smo gotovo sve planirane koncerte morali odložiti ili otkazati. KotorArt je poznat kao festival koji kreira specijalno koncipirane programe, ali i angažuje ekskluzivne umjetnike, koji se nekada bukiraju i po dvije godine unaprijed. Od prvobitnog plana koji smo još u novembru poslali našim pokroviteljima, ostale su samo naznake. Ali to nam ne umanjuje ni odgovornost ni želju da u ovim okolnostima ponudimo najbolje što možemo.

Odavno znam za priču o Dami Majri Hess (Dame Myra Hess), britanskoj pijanistkinji i organizatorki koja je od prvih sedmica bombardovanja Londona 1940. godine, pa do kraja rata organizovala preko 1.500 dnevnih koncerata od kojih je ona svirala na preko 150! Ove koncerte je ispratilo preko 800.000 ljudi. Nakon rata, dobila je najviši orden Ujedinjenog Kraljevstva za podizanje morala građana.

Ugledamo se na ovakve svijetle i patriotske primjere iz istorije, naoružani iskustvom, motivacijom, voljom, znanjem, i - zdravljem!

POBJEDA: Postoji li način da se prenosi uživo uključe u buduće festivalske aktivnosti, za onu publiku koja u datom trenutku neće moći da bude u Kotoru?

MARTINOVIĆ: To je u planu, kao i još neke aktivnosti u tom smislu. Predviđeno je da direktno prenosimo sve koncerte u zatvorenom prostoru na našim društvenim mrežama, sa tehničkim kapacitetima kojima raspolažemo. Istovremeno, koncerte iz naše

dvorane - Crkve Sv. Duha, planiramo da prenosimo uživo na susjednoj Pjaci od kina, što smo već praktikovali prošlih godina kada nijesmo mogli smjestiti sve one koji su htjeli da slušaju neki koncert. Spomenuta crkva ima kapacitet od svega 210 sjedišta, a u novim uslovima predviđamo ne više od 40. U toj situaciji želimo da posjetiocima na otvorenom ponudimo mogućnost da koncert prate sa bezbjedne udaljenosti i od umjetnika i od

drugih gostiju. Nijesam vjerovao da ću ikada pričati o „bezbjednoj udaljenosti publike od umjetnika“ ali evo, prilagođavam se i na tu okolnost.

I pada mi sada na pamet stara latinska izreka „Homo homini lupus est“ – „Čovjek je čovjeku vuk“. Ako je korona učinila da je čak i umjetnik čovjeku vuk, onda najmanje što možemo je da smislimo dostojnu odbranu! Otprilike „Corona homini et artifex lupus est“ sa značenjem: „Kruna je vuk i čovjeku i umjetniku“. Imajući na umu sva prenesena značenja, čak i nije loše! Nego, vraćajući se na Vaše pitanje, pored svih pobrojanih aspekata, mislim da je za grad važno da živi tokom ljeta, da ima događaja koji nude istinske doživljaje i da se prisjetimo da je jedna od misija umjetnosti da pruži utjehu, pa makar i sa propisane fizičke distance.

POBJEDA: Dvjesta pedeset godina od rođenja Ludviga van Betovena je centralna tema mnogih festivala. U kojoj formi će ovogodišnji Kotor Art prirediti svoj omaž slavnom kompozitoru?

MARTINOVIĆ: To je bila i naša centralna tema. Nekoliko orkestarskih i kamernih koncerata, kao i resitala trebali su na poseban način obilježiti ovu godišnjicu. Pa, zašto da i ne podijelim sa Vašim čitaocima - od čuvenog violončeliste Miše Majskog sa poro d i c o m , p re ko s o l i s t a Berlinske filharmonije, tri koncerta našeg festivalskog orkestra, Kemala Gekića, S t e f a n a M i l e n k ov i ć a , Đovanija Njokija, do Dubrovačkog simfonijskog orkestra,

Važno je da očuvamo kulturnu scenu POBJEDA: Što je sa ostalim segmentima koji spadaju pod KotorArt etiketu, da li će svi programi na neki način biti održani do kraja godine?

MARTINOVIĆ: KotorArt je atipičan festivalski konglomerat gdje svaki član ove, kako kažete - etikete, ima autonomiju odlučivanja. Ovih dana bi trebalo da je otišao objedinjeni program Ministarstvu kulture sa prijedlogom održavanja svih pojedinačnih festivala - Don Brankovih dana, Pozorišta za djecu, Klapskog pjevanja i Filozofskog simpozijuma, malo izmijenjenih datuma i značajno redukovanih programa i budžeta. Kao što sam rekao, svi mi dijelimo sudbinu društva i tu ništa nije sporno. Ali,

želim da iskoristim priliku da iskažem nadu da sfera kulture, na državnom kao i na gradskim nivoima, neće snositi procentualno veći teret predstojeće krize od drugih sektora. Mislim da je važno da očuvamo kontinuirano djelovanje cijelog aparata tj. institucija kulture kao i nezavisne scene i samostalnih umjetnika. Ne govorim ovo jer sam na čelu jednog festivala, niti se to odnosi samo na festivalski milje. Naprotiv.

Radi se o tome da upravo kroz kulturu, pojedinac kao i cijelo društvo, reflektuju ko su, gdje su bili i u kom pravcu žele da idu. U aktuelnom trenutku crnogorskog društva, rekao bih da nije beznačajno to imati na umu.

Bremenske filharmonije mladih, fantastičnih kineskih muzičara u različitim sastavima, do pijanističkog maratona sa izuzetnim umjetnicima i pobjednicima međunarodnih pijanističkih takmičenja i mladih crnogorskih muzičkih nada. A tu su bili i koncerti muzičara nešto drugačijeg žanra - Josipa Lisac, pa onda Vasil Hadžimanov, Bojan Zulfikarpašić, Božo Vrećo i drugi. Ovo je samo dio glavnog planiranog programa. Neki od spomenutih koncerata klasične muzike su u potpunosti bili posvećeni Betovenu, a neki su imali pojedina njegova djela na programu. Betoven je, što se mene makar tiče, bio najveći. Neću ulaziti u razloge takvog doživljaja i stava, ali zaista duboko iskreno žalim što smo zbog korone od takvog koncepta morali odustati. Ali dobro, biće još festivala i prilike da propušteno nadoknadimo, još kvalitetnije!

POBJEDA: Ko ove godine radi na kompoziciji za Festivalski orkestar?

MARTINOVIĆ: Još na jesen prošle godine poručili smo neobično djelo tri različita kompozitora koji su pisali inspirisani „Odom radosti“, himnom ujedinjene Evrope.

Ideja vodilja je bila da tri kompozitora iz tri perspektive u odnosu na Evropsku uniju - iz Crne Gore (kao zemlje kandidata), Njemačke (kao zemlje Betovenovog porijekla i svojevrsnog motora Unije) i na kraju Velike Britanije (koja je napustila EU), daju tri muzička pogleda na vrijednosti, iskustva i poruke jedne himne. Dakle, trodimenzionalna „Oda radosti“! To je aktuelni trenutak cijele Evrope i smatrali smo važnim da ostavimo i njegov muzički trag.

Zbog pandemije, umjesto simfonijskog smo se opredijelili za kamerni gudački sastav i umjesto gostiju iz inostranstva, oslanjamo se na domaće snage, tačnije na kompozitora Aleksandra Perunovića koji je već pisao za naš festival. Nadam se da ćemo ovo novo poručeno djelo čuti na svečanom otvaranju, čime ćemo nastaviti praksu preplitanja važnih društveno istorijskih tema sa muzičkom umjetnošću.

Nadovezujući se na rečeno, posebno važnom smatram temu evropskog identiteta Crne Gore i vjerujem da ćemo se i nje dotaći, kako kroz planirano televizijsko dokumentarno ostvarenje, tako i kroz okrugli sto tokom Pjace od filozofa.

POBJEDA: KotorArt Akademija je već najavljena za sredinu jula. Ima li već prijavljenih i da li postoji rezervni plan u slučaju da predavači ne budu u prilici da dođu u Kotor?

MARTINOVIĆ: Odmah po objavljivanju datuma KotorArt Akademije, dobili smo puno poziva i prijava. Zaista se radi o prvoklasnim muzičarima iz regiona i Evrope. Podsjetiću, bilo je zamišljeno da predavači budu Stefan Milenković, violina, Kemal Gekić, klavir i Đovani Njoki (Giovanni Gnocchi), violončelo.

Pored toga što su istaknuti solisti, svi su i profesori na uglednim univerzitetima u Čikagu, Majamiju i Salcburgu. Nažalost, morali smo odustati od cjelokupnog plana uvjereni da će ideja Akademije zaživjeti od naredne godine!

Dragana ERJAVŠEK

21. i 22. maj 2020.

Marketing

25

26

Marketing

21. i 22. maj 2020.

21. i 22. maj 2020.

Marketing

27

28

Arena

Fudbal

21. i 22. maj 2020.

Zvanična najava organizacije CBF

Prvi čovjek FSC

Fudbal u Brazilu kreće u junu Brazilska fudbalska konfederacija (CBF) najavila je ponovni početak takmičenja u toj zemlji za naredni mjesec.

Broj zaraženih korona virusom i dalje raste u toj zemlji, ali u CBF očekuju da će se tokom juna situacija popraviti.

- Primjer njemačke Bundeslige gdje je odigrano kompletno kolo prethodnog vikenda nam pruža jasnu nadu. Prekid ta-

kmičenja je bio potreban, a sada je povratak neophodan i izvodljiv - rekao je Valter Feldman ispred CBF. Do kraja mjeseca fudbaleri u Brazilu dobiće priliku da treniraju. Većina klubova treniraće već od ponedjeljka. Sezona Brazileira, elitnog ranga takmičenja, nije počela ove godine - a krajem 2019. titulu je osvojio Flamengo, klub iz Rio R. A. de Žaneira.

DOK SAV

Održana deseta sjednica Izvršnog odbora FSCG

Vrelo ljeto čeka crnogorski fudbal PODGORICA - Fudbalski savez Crne Gore održao je desetu sjednicu Izvršnog odbora za mandatni period od 2017. do 2021. godine.

Trener Reala optimista pred nastavak sezone

Zidan: Želimo trofeje, to je u DNK ovog kluba Zinedin Zidan izašao je pred novinare nakon više od sedam sedmica i poraza Real Madrida od Betisa u gostima.

Francuski stručnjak uvjeren je da ,,merengesi“ mogu da se bore za oba trofeja koja će im biti na raspolaganju kad se nastavi sezona. Real zaostaje dva boda za Barselonon 11 kola prije kraja La Lige, dok je u prvom meču osmine finala Lige šampiona poražen kod kuće od Mančester sitija 2:1.

- Morate misliti pozitivno.

Vidim dobru budućnost. Igrači znaju da im je ostalo 11 utakmica u prvenstvu i snažno žele da osvoje neki pehar. To je u DNK ovog kluba - kazao je Zizu.

Francuskog stručnjaka obradovao je povratak treninzima.

- Svi smo se rado vratili obavezama. Imali smo plan i igrali su odlično radili kod kuće. Ostali su u formi. Srećni smo što smo zajedno, uživamo u onome što volimo da radimo. Imali smo vrlo dobru

sedmicu, iako smo trenirali u manjim grupama. Ali, mogli smo da uradimo nešto više na taktici - istakao je Zizu.

Termin nastavka španske La Lige još nije poznat.

- Fudbaleri vole da treniraju, ali mnogo više da igraju.

Nadaju se da će uskoro imati priliku za to - poručio je Zidan.

Ne. K.

Katalonski klub spreman da proda makar jednu zvijezdu ovog ljeta

Grizman ide iz Barse?

Fudbalski gigant Barselona spremna je da se odrekne jedne od zvijezda ovog ljeta, po saznanju londonskog Sana. Španski klub mogao bi prodati napadača Antoana Grizmana.

Po pisanju Sana, uprava Barselone je svjesna da mora zaraditi preko 100 miliona eura kako bi se finansijski izvještaji za ovu godinu ,,ispeglali“. Igrači koji bi mogli biti prodati ovog ljeta, pored francuskog napadača Grizmana su i Usman

Dembele, Filipe Kutinjo ili Samuel Umtiti.

Londonski list tvrdi, da je klub iz španske pokrajine Katalunja saopštio samo trojici igrača da su im ugovori sigurni za narednu sezonu. To su Lionel Mesi, Andre Ter Stegen i Frenki De Jong. Povratak Nejmara ovog ljeta iz Pari Sen Žermena, zbog finansijske situacije, nije opcija.

U momentu prekida španske Primere Barselona je bila lider, sa dva poena prednosti u odnosu na Real Madrid. S. S.

Na sastanku u ,,kući fudbala“, članovi Izvršnog odbora jednoglasno su prihvatili prijedlog kalendara takmičenja za nastavak proljećnog dijela sezone 2019/2020. u Telekom 1.

CFL i Drugoj ligi Crne Gore.

Prvoligaško takmičenje nastaviće se 30. maja mečevima 24. kola, a istog dana odigraće se i zaostala utakmica 21. kola drugoligaškog ranga između Drezge i Bokelja. Druga liga nastaviće se 3. juna, duelima 23. kola. Ligaški dio takmičenja u Telekom 1. CFL i Drugoj ligi Crne Gore zaršava se 28. jula, dok su mečevi baraža za popunu elitnog ranga zakazani za 3. i 8. avgust.

Zbog zgusnutog rasporeda, u polufinalu Kupa umjesto do sada predviđene dvije, igraće se jedna utakmica i to 23. jula, dok je finale planirano za 2. avgust.

Izvršni odbor usvojio je izmjene Pravila fudbalske igre u skladu sa odlukom Međunarodnog fudbalskog borda (IFAB) donijetom na preporuku Svjetske fudbalske federacije (FIFA) koja se odnosi na pravilo 3 – igrači.

Prema predloženim izmjenama, klubovi će do kraja 2020. godine u seniorskim takmičenjima imati pravo da izvrše po pet izmjena u tri zaustavljanja igre tokom meča. Dodatno, članovi Izvršnog odbora prihvatili su i prijedlog Izmjena i dopuna Pravilnika o fudbalskim takmičenjima, pa će klubovi u seniorskim takmičenjima, umjesto dosadašnjih sedam, imati devet rezervnih igrača.

Shodno ovoj odluci, u protokolu za utakmice takmičenja seniorskih timova naći će se maksimalno po 20 fudbalera.

Usvojen je i prijedlog finansijske pomoći klubovima za nastavak tekuće i naredne dvije (2020/21 i 2021/22) sezone.

Shodno predloženom klubovi koji se takmiče u Telekom 1.

CFL za nastavak tekuće sezone dobiće finansijsku pomoć u iznosu od po 25.000 eura, dok će klubovima Druge lige biti uplaćeno po 15.000 eura. Nakon konsultacija sa Udruženjima klubova i uvida u aktuelnu situaciju u njihovim seniorskim klubovima, Izvršni odbor je donio odluku da Savez po prvi put uplati direktnu finansijsku pomoć seniorskim klubovima koji se takmiče u ligama Udruženja. Za nastavak sezone klubovima Udruženja, a ukupno ih je 25 (Sjever, Centar, Jug) biće uplaćeno po 2.000 eura. Finansijsku pomoć Savez je opredijelio i klubovima Prve lige u futsalu, kojima će za završetak započetog ta-

RADONJIĆ: Savez će nastaviti da ulaže u mlade Početkom prošle godine Fudbalski savez Crne Gore pokrenuo je projekat čiji je cilj poboljšanje uslova za rad sa mlađim kategorijama u klubovima.

Kao nosilac projekta, u okviru Saveza osnovana je Kancelarija za razvoj omladinskog fudbala, čiji je direktor Mojaš Radonjić.

Savez će i ubuduće izdvajati značajna sredstva za napredak mladih igrača.

- Ovo je projekat koji je pokrenut kako bismo poboljšali rad sa mlađim kategorijama.

kmičenja biti uplaćeno po 1.500 eura. Savez će do kraja sezone kroz direktnu finansijsku pomoć klubovima Prve i Druge lige, klubovima koji se takmiče u ligama Udruženja i članovima futsal lige uplatiti iznos od oko 460.000 eura.

Uz to, Fudbalski savez će i tokom naredne dvije sezone značajno finansijski pomoći klubove Telekom 1. CFL i to sa po 80.000 eura, klubove koji se takmiče u Drugoj ligi sa po 40.000 eura, dok će klubovima koji se takmiče u seniorskim ligama Udruženja klubova biti uplaćeno po 4.000 eura. Isplata finansijskih sredstava klubovima Telekom 1. CFL i Druge lige vršiće se u osam jednakih rata (avgust, septembar, oktobar, novembar, februar, mart, april, maj), dok će isplata sredstava klubovima čije se seniorske ekipe takmiče u ligama Udruženja klubova FSCG (Sjever, Centar, Jug), vršiti na početku jesenje i proljećnje polusezone. Shodno ovoj odluci Izvršnog odbora ukupna direktna finansijska pomoć Fudbalskog saveza Crne Gore za klubove do kraja sezone 2021/22. iznosiće preko 3.000.000 eura. Takođe, Savez će nastaviti da finansijski pomaže klubove koji se takmiče u ligi ženskog fudbala u vidu pokrivanja troškova službenih lica i prevoza tokom sezone, kao i futsala lige u troškovima plaćanja troškova delegata i sudija.

Izvšni odbor usvojio je i Smjernice za organizaciju mečeva tokom pandemije kovid-19 kojima se propisuju koraci za klubove i službena lica u organizaciji utakmica usmjereni ka smanjenju rizika od inficiranja

Svjesni smo da postoji dosta problema u radu klubova sa mlađim kategorijama i zbog toga smo ušli u ovaj projekat. Pomagali smo i nastavićemo da pomažemo kako bi se ti problemi rješavali. Korisne strane ovog projekta već se vide. Iza nas je dvomjesečna pauza zbog korona virusa, ali fudbal je srećom počeo da se vraća na scenu. Krenućemo u obilazak klubova da vidimo što je kome sada potrebno. Svi oni imaju partnera u FSCG, koji želi da ulaže novac u mlađe igrače - rekao je Radonjić.

novim korona virusom. Savez će klubove, delegate i sudije upoznati sa odredbama Smjernica na sastancima koji će se održati narednih dana.

Izvršni odbor podržao je inicijativu Sindikata profesionalnih fudbalera koja se odnosi na važenje ugovora između igrača i klubova. Prema prijedlogu Sindikata svi ugovori koji ističu posljednjeg dana sezone prema originalno utvrđenom rasporedu ili čiji se istek podudara sa nastavkom takmičenja, trebaju biti produženi do završetka sezone po novoutvrđenom kalendaru takmičenja.

Stupanje na snagu ugovora koji počinju da važe prvim danom nove sezone prema originalnom rasporedu pomjeraju se za novi datum početka sezone. Takođe, Izvršni odbor je podržao mišljenje Sindikata da se ne smije dozvoliti jednostrana izmjena ugovora, već da se sve izmjene ugovora koje se odnose na umanjenje zarada igrača moraju donijeti sporazumno i u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom.

Prihvaćena je i inicijativa Glavnog grada za saradnju na projektima rekonstrukcije dva fudbalska poligona na teritoriji Podgorice. Fudbalski savez će finansirati postavljanje vještačke trave na poligonima u ulici Ivana Milutinovića (u sklopu SC „Morača“) i ulici Meše Selimovića, dok će Glavni grad pripremiti betonsku podlogu, ograditi poligone i postaviti neophodni prateći mobilijar. Prema planu Glavnog grada poligoni bi se koristili besplatno i bili bi dostupni djeci i omladini tokom cijelog D. K. dana.

PODGORICA - Pandemija novog virusa kovid-19 promijenila je sport, konkretno fudbal, ali ne u toj mjeri da bi Crna Gora proglasila kraj nedovršene sezone ili prelazila na novi format takmičenja.

Predsjednik FSCG Dejan Savićević u intervjuu za Arenu objasnio je odluku da se prvenstvo riješi na terenu, a imao je i jasan stav po pitanju povećanja broja klubova u Telekom 1. CFL, što je bila ideja koja je dolazila od domaće struke.

- Dok sam ja predsjednik Saveza, liga se neće širiti. Sadašnji format je teži, igra se četvorokružno, ali ima mnogo manje prostora za mućke. Dosta smo gurali glavu u pijesak. Više nema potrebe. Liga sa 10 klubova se pokazala najboljom do sada. Da imamo 12 klubova bilo bi kao da se vraćamo petšest godina unazad. Ja hoću da idemo naprijed. Odluka da se prvenstvo riješi na terenu je najsportskija, najpravednija.

Razmišljali smo o zdravlju igrača i u skladu sa tim vukli poteze - rekao je Savićević.

Crnogorski klupski fudbal vraća se na scenu 30. maja nakon više od dva i po mjeseca prekida koji je uslovila pandemija korona virusa.

Kako vidite nastavak, budući da igrači imaju manje od dvije sedmice za timski rad, a prvi put se susrijeću sa činjenicom da u kratkom periodu treba da odigraju veliki broj utakmica?

- Na našu sreću, fudbal može ponovo da se igra, ali je šteta što neće biti publike. Zbog toga mi je jako žao. Slažem se da igrači imaju manje vremena za treninge i da će sve biti drugačije u odnosu na ono što je bilo prije. Bio bi preveliki period da se ne igra od 7. marta do 7. ili 8. avgusta.

Pet mjeseci bez takmičenja.

Najviše iz toga razloga odlučili smo da se prvenstvo nastavi.

Da smo poglasili kraj, siguran sam da bi mnogo više bilo nezadovoljnih. U tom slučaju morali bismo da donosimo nepopularne odluke koje se nekima ne bi svidjele - odgovorio je prvi čovjek naše ,,kuće fudbala“, a potom nastavio: - Bila bi smiješna liga da sljedeće sezone igramo sa 11 klubova u prvoligaškom rangu. Da

Arena

21. i 22. maj 2020.

Intervju

29

CG Dejan Savićević za Arenu govorio o aktuelnim fudbalskim temama na domaćoj sceni

K SAM JA PREDSJEDNIK VEZA, LIGA SE NEĆE ŠIRITI Utakmice će se organizovati drugačije FSCG je spremio protokol u skladu sa bezbjednosnim standardima koji moraju da se ispune da bi utakmice mogle da se igraju.

- Organizacija utakmica tokom pandemije virusa kovid-19 razlikovaće se u određenim segmentima od organizacije utakmica u redovnim uslovima. Kako bi se rizici od inficiranja novim korona virusom sveli na minimum Fudbalski savez je izradio Smjernice za organizaciju utakmica upućujući klubove i službena lica na obavezu sprovođenja koraka u organizaciji koji su prilagođeni trenutnoj situaciji. Smjernice su izrađene u skladu sa odlukama i mjerama donijetim od strane Nacionalnog koordinacionog tijela i preporukama Instituta za javno zdravlje. Pri definisanju procedura u centru pažnje bile su mjere koje se odnose na povećani stepen brige o higijeni prostorija koje se koriste za odigravanje utakmice i mjerama održavanja fizičke distance u djelovima stadiona na kojima je to moguće. Ujedno, sve mjere i preporuke prilagođene su uslovima na crnogorskim stadionima kako bi klubovi mogli u potpunosti da ih sprovedu - objasnio je Branko Latinović, portparol FSCG. širimo ligu na 12 klubova, pa poslije opet da je skraćujemo - bilo bi kao da se vraćamo u prošlost, već sam rekao. Tu je još mnogo pitanja - zašto ovo, zašto ono. Sistem sa 10 prvoligaša je najbolji, a o tome svjedoči činjenica da više nema izvještaja iz Uefe o sumnjivim mečevima. Utakmice su 99,9 odsto takmičarske. Sagledavajući sve - smatram da smo postupili ispravno. Pritom mislim na sve nivoe takmičenja. Svjestan sam da će vrućine donijeti probleme, posebnom mlađim kategorijama i Drugoj ligi zbog nedostatka reflektora.

Vjerujem, ipak, da ćemo i to prebroditi - dodao je Savićević.

Arena je nedavno realizovala anketu u kojoj su gotovo svi prvoligaški treneri predlagali prekid sezone.

Kako to komentarišete?

- Nijesam imao takav osjećaj tokom razgovara sa predstavnicima klubova. Očigledno je priča za novine bila jedna, a na našem sastanku druga. Ne mogu da vjerujem da, recimo, trener Grblja ne bi volio da se nastavi prvenstvo. Možda je mislio da ne bi bilo ispadanja da smo zamrznuli ligu. To su bila neka proizvoljna mišljenja.

Svako je pričao onako kako mu odgovara. Možda su neki i računali da će se liga proširiti.

Svima poručujem da od toga nema ništa. Teren je mjerilo.

Tu svako treba da pokaže gdje mu je mjesto.

Fudbal će se do kraja sezone igrati u drugačijim okolnostima - bez publike, uz mogućnost da se napravi pet izmjena. Što mislite o tome?

- Pet izmjena će biti 100 odsto.

IFAB je donio odluku o tome.

Biće tri stopa, kao mlade reprezentacije što rade. Poluvrijeme se ne računa, ako recimo trener zamijeni dva igrača - to se ne računa kao stop. Dakle, ima još tri stopa u drugom dijelu igre. Sve je to zbog zgusnutog rasporeda i napornijeg ritma.

Mogućnost sa pet izmjena ostavićemo i za sljedeću sezonu. Na taj način olakšaćemo trenerima jer će pauza od kraja ovog prvenstva, do početka sljedećeg biti kratka.

Pojedini naši klubovi imaju strance na klupi, koji su otišli kućama za vrijeme prekida šampionata. Kada su se vratili čekao ih je obavezan karantin, a to znači da nijesu mogli da vode treninge. Samim tim nijesu svi u istom položaju.

Kako na to gledate?

- Svaki klub ima neke probleme. Što se konkretno tiče

ovoga - trebalo je da razmišljaju. Ima stranaca koji su ostali u Crnoj Gori. To im je bilo i najsigurnije poslije svega što se dešavalo u okruženju.

Pretpostavka da se prvenstvo neće odigrati do kraja je bila pogrešan rezon. Žao nam je, ali se mora igrati. Ovakve stvari klubovi neka rješavaju interno.

Zbog virusa kovid-19 probijeni su kalendarski rokovi ove sezone. U kojoj mjeri će se to odraziti na narednu takmičarsku godinu?

- Prvenstva su do sada počinjala u prvoj, eventualno drugoj nedjelji avgusta. Ovoga puta nova sezona startovaće kasnije, oko 15. avgusta. Neko će imati dvije sedmice, a neko i manje vremena između dva prvenstva. Početak Druge lige pomjerili smo za 22. avgust. Ali, to je vanredno stanje. Mora-

Uvijek će biti novca za infrastrukturu FSCG od prvog dana pomaže domaće klubove i u velikoj mjeri učestvuje u mnogim projektima. U toku su radovi na četiri stadiona u koje je ,,kuća fudbala“ uložila skoro sedam miliona eura. Na koji način će te stimulisati ekipe i imate li u planu nove investicije?

- Imamo trenutno četiri velike investicije ovdje kod nas, u Lješkopolju, na Cetinju i u Nikšiću. I u narednom periodu imamo viziju što još treba da uradimo. Pojedini klubovi rade papirologiju za neke tribinice i druge stvari, nekima ćemo pomoći oko osvjetlje-

nja. Biće para za nove investicije, ali treba da naiđemo i na razumijevanje lokalnih samouprava. Žao mi je što nijesmo napravili još par terena ili stadiona sa reflektorima, jer bi bilo više prostora za noćne utakmice, sve zbog vrućina koje su iz godine u godinu veće. Vjerujem da ćemo u bliskoj budućnosti napraviti reflektore na još nekoliko stadiona u različitim gradovima od kojih očekujem da pokažu interesovanje. Novca za infrastrukturu će uvijek biti - poručio je Savićević, prvi čovjek Fudbalskog saveza Crne Gore.

mo da shvatimo da nije kako je bilo do pojave pandemije korona virusa. Jasno je da će klubovima biti teško do 12. decembra, kada se završava prva polusezona, a posebno će biti teško drugoligašima.

Ostale su nedoumice oko Uefine pomoći nacionalnim Savezima u iznosu od 4,3 miliona eura.

Možete li to da pojasnite?

- Drago mi je zbog ovog pitanja jer se pojavila informacija koja je loše interpretirana u okruženju i kod nas. Riječ je o četvorogodišnjem ,,HetTrik“ programu. Na jednoj od sjednica Uefe, predsjednik Čeferin je rekao da ta sredstva nijesu ugrožena za predviđeni period i da će biti na raspolaganju Savezima, a ne kako su neki protumačili da su pare već uplaćene i opredijeljene za pomoć klubovima. Nijesmo dobili 4,3 miliona, ali ćemo ih dobiti kroz infrastrukturu, pravljenje reflektora, stadiona, tribina, sintetičkih trava… To je dakle novac koji ćemo rasporediti u naredne četiri godine.

Klupski fudbal je trenutno u prvom planu. Što je sa reprezentativnim selekcijama, posebno sa Ligom nacija, koja najviše interesuje Crnu Goru?

- Reprezentacije? To je u magli.

Zbog korona virusa pomjerili su se mnogi termini, a tako i oni koji su rezervisani za reprezentativni fudbal. Zavisi kako će koja država da se otvori, kako će ići to sa granicama,

letovima. Čekamo instrukcije.

Nadam se da ćemo igrati Ligu nacija, ali se plašim da će naša A selekcija ove godine imati samo prijateljske utakmice. To bi bilo loše za reprezentativni fudbal.

Koliko će vremena biti potrebno fudbalu da se oporavi od štete koju je pretrpio od korona virusa?

- Moje mišljenje je da će dva naredna prvenstva biti problematična. Mi smo pripremili finansijski paket pomoći klubovima. Jedan dio će dobiti sada za nastavak prvenstva, a onda će dobiti novac za sljedeću, pa i za sezonu poslije te. Pomoć ćemo dati prvoligašima, drugoligašima, trećeligašima, futsalu, ženskom fudbalu kojem asistiramo u svim segmentina. Smatram da će se fudbal normalizovati od juna 2022. godine. I najveći klubovi su sada u problemu, a tako i ovi naši moraju da pripreme strategiju shodno situaciji. Mi ne možemo da obezbijedimo godišnje budžete našim klubovima, ali ćemo nastaviti da ih pomažemo, da imaju za osnovne stvari. Prvoligašima će sada biti uplaćeno po 25 hiljada eura, a drugoligašima po 15 hiljada. To su sredstva za nastavak sezone. Značajnu pomoć obezbijedili smo i za dvije naredne takmičarske godine - svaki prvoligaš dobiće po sezoni 80 hiljada, a drugoligaši po 40 hiljada eura - zaključio je Savićević. Davor KAŽIĆ

30

Arena

Rukomet

20. i 21. maj 2020.

Katarina Džaferović i Valerija Maslova najveći potencijali na desnom beku

Itana Grbić sa srednjeg beka bitna za Budućnost i reprezentaciju

Valerija Maslova, super talentovana ljevoruka igračica, stigla je iz Rostova. Koliko može da doprinese, s obzirom da u ruskom klubu nije mnogo igrala?

- Izuzetno je talentovana. Sa Katarinom Džafe-

Izvjestan je i povratak Itane Grbić, koja je u Bukureštu imala kvalitetnu sezonu. Gdje je vidite, na poziciji lijevog krila ili srednjeg beka?

- Sa realizacijom do kraja povratka Itane

rović imaćemo dva najveća potencijala u Evropi na desnom beku. Njihova saradnja i rast će ih dovesti do željenog nivoa, kako bi bile konkurentne u Ligi šampiona. Za Valeriju je kratak period da brzo dođe do nivoa, ali je pravi izbor.

Grbić na bekovskoj poziciji dobićemo još više igrača u rotaciji. Itanin potencijal je na poziciji srednjeg beka. Sa povratkom će se razviti u srednjeg beka bitnog za reprezentaciju i Budućnost.

INTERVJU: Dragan Adžić, trener Ženskog rukometnog kluba Budućnost

Srećan sam što i dalje mogu da sanjam, stvaram i radim PODGORICA - Poslije dvije Lige šampiona, olimpijske, evropske i svjetske medalje (sa juniorskom reprezentacijom) Dragan Adžić je spreman i dalje da uči i sa istom snagom i vizijom, kao 2010. godine kada je dobio povjerenje od Uprave Budućnosti, krene u nove obaveze i izazove.

Naš trofejni stručnjak, prije nekoliko dana, dogovorio je saradnju sa ,,plavima“ do jula naredne godine.

Dobar povod za razgovor sa trenerom Budućnosti je novi ugovor, sjećanja na prošla vremena, ali, prije svega, očekivanja i mogućnosti ekipe koju 3. septembra čeka nastavak sezone u LŠ. Budućnost će u Budimpešti odigrati četvrtfinalni meč elitnog takmičenja sa Esbjergom. U starom-novom sastavu, osvježeni sa nekoliko provjerenih i mladih igračica, naš tim će probati da dođe do fajnal-fora. Adžić vjeruje u ekipu, a kompletan klub je preuzeo potrebne mjere da rukometašice preskoče ili zaobiđu zamke koje bi mogle, nakon korona virusa, da ih odvuku u slijepu ulicu. Što je kao čovjek, a što kao trener Dragan Adžić naučio sa terena?

- Uh! Teren me formirao kao osobu, a boravak, u mojoj drugoj kući, profilisao u sadašnju ličnost. Srećan sam što i dalje mogu da sanjam, stvaram i radim u najboljem klubu na svijetu. Daj Bože da imam snage da bar malo uzvratim za sve što mi je Budućnost dala tokom 20 godina rada. Možda već i u ovoj sezoni koja je specifična i delikatna po pitanju situacije koja nas je zadesila i po pitanju izazova. Imamo šansu da sezonu počnemo fajnal-ejtom, što je prvi izazov. Praktično, od saznanja da bi mogli da igramo četvrtfinale i završni turnir, spremamo se za to.

Tražićemo šansu među velikanima da se nađemo među četiri najbolja tima Lige šampiona.

Bilo je manje slijepih ulica, a više pravih puteva. Bilo je lijepo i teško. Da li ste nekad sumnjali u sebe, rad i ekipu?

- Svi rezultati crnogorskog ženskog rukometa, na čelu sa Budućnosti, u posljednjih deset godina, govore da smo apsolutno na pravom putu i da je to recept i za mnogo jače rukometne zemlje po pitanju tradicije, broja igrača ili novca. Tu nemam dilemu.

Apsolutno mislim da smo na pravom putu i da sa pravog puta uopšte nijesmo odstupali od 2010. godine do danas. Rezultati to potvrđuju. Sve što smo radili i uradili nije bila posljedica samo mog angažmana, već hijerarhije, stručnog rada, Uprave i Stručnog štaba.

I, prije svega, davanja svih generacija Budućnosti na terenu. Nije se jednostavno ostvariti u vrhunskom sportu koji ne bi bio interesantan bez izazova.

Da li ste nekada pomislili da dignete ruke od svega i promijenite sredinu?

- Možda sam krajem 2017. godine, kada više nijesam bio selektor Crne Gore, razmišljao da bi bilo najbolje da promijenim sredinu. Nije mi žao što nijesam promijenio, zbog sjajnih igračica, ljudi u Stručnom štabu i naše Uprave od koje smo imali bezrezevrnu podršku.

Da li su neki od osvojenih trofeja ili medalja, po nečemu bili specifični?

- Na svaki rezultat gledam kao posljedicu rada, a samo ostvarenje je apsolutna i objektivna slika onoga što je učinjeno ili nije učinjeno. Ono što krasi naš sistem je da do posljednjeg detalja znamo zbog čega smo izgubili ili pobijedili. Nemam dilemu da ćemo se po tom pitanju vratiti na pravi put i neće nam se dešavati iste greške. Trofeji? Na primjer, rezultat (4. mjesto) sa Evropskog prvenstva iz 2014. godine ni po čemu ne bih odvajao od ostalih takmičenja, čak i ni po pružanju maksimuma u odnosu na 2012. godinu. Ili sezone u kojima smo igrali četvrtfinala, a dolazili do nivoa ili detalja koji su vrijedni utakmice sa Đerom u ,,Morači“. Ali, ono što može biti značajno za klub, grad i državu, po pitanju ostvarenja u sportu, je 2012. godina. Teško se takva godina može bilo kome ili bilo gdje ponoviti, pa je samim tim i po tome posebna. Ta godina bila je posljedica vizije i dugogodišnjeg rada, davanja više generacija Budućnosti i onih koje su došle u klub.

Podjednako sam se radovao svakom rezultatu, znjući da će poslije uspjeha biti teže.

Koliko je teško raditi u našoj sredini?

- Sredina je specifična, ponekad olako napadamo ljude ili posao, a da pritom ne poznajemo sistem ili do tančina kompleksnost u bilo kojoj sveri. Dati sebi za pravo da komentarišeš ili procjenjuješ neko znanje... Treba barem znati osnovne stvari posla. Ali, nije samo kod nas tako. Sa druge strane, naša sredina je iznjedrila sve ove zlatne lavice i ljude koji su u našoj Upravi i Stručnom štabu. Ona je izazovna za svakoga, jer ima potencijala u sebi i po svakom segmentu nas može poboljšati.

Naravno, teško je naći sredinu.

Kako se borite?

- Bez obzira na sve, uvijek gledam stvari sa dvije strane, pa mi sve pada lakše.

Možda je lakše jer sve gledam dobronamjerno. Svako jutro se ranije budim i svako veče kasnije zaspim da bih dao što više.

Sistem je bio preduslov za rezultat. Da li je od početka bio tu, usađen ili ga je vrijeme oblikovalo?

- Imao sam sreću da od 1999. godine radim sa mlađim kategorijama, a uporedo pratim rad trenera koji su do 2010. godine bili sa prvom ekipom. Prateći reakcije igračica iz svih sjajnih generacija, rezultate, ali i vrhunske timove koji su igrali protiv vrhunske Budućnosti, pomoglo mi je da do kraja uvidim mnoge stvari. Imao sam kompletan uvid i tražio sam način kako da opstanemo, znajući da u nekim stvarima ne možemo mnogima da pariramo. Počeo sam sa generacijom 90, 91, 92. i 93. Radio sam na svoj način, a kasnije, kada sam postao trener prvog tima, od starta izabrao put za koji sam mislio da je jedini i pravi. Dobio sam podršku i imao sjajne saradnike, koji su za sve rezultate zaslužni koliko i ja. I, naravno, djevojke bez kojih ne bi postojali. Nešto što je u to vrijeme bilo dominantno, možda koju godinu ranije, Budućnost se okrenula domaćem kadru. Od 1998. godine ponovo smo pokrenuli rad sa mlađim kategorijama sa Natašom Cigankovom, a nekoliko godina kasnije mogli smo da računamo na gro igračica iz Crne Gore. Bio je to preduslov za naš opstanak na scenu, a vjerujem da smo i dalje na pravom putu.

Prošlost je tu da opominje, motiviše i daje podstrek. Sadašnjost je, čini se, puna izazova. Na kakve sve mentalne prepreke, nakon korona virusa, Budućnost može da naiđe i da li se plašite i ove vrste izazova?

- Želim, prije svega, da kažem da je Crna Gora od starta odreagovala na pandemiju najbolje u Evropi, što rezultati pokazuju. I to niko ne može da ospori. I mi jesmo izašli ranije i brže od svih, a među rijetkima smo koji treniramo na ovaj način.

Neminovno je da će period koji dolazi biti izazovan i tražiće veliki rad. A mi želimo to da iskoristimo i da rastemo i da se ostvarujemo. U ovim izazovnim vremenima generalno se može iskazati pravi potencijal ili građenje tima bez obzira na sve uslove. Mjesecima radimo i na ovom polju, svjesni da sadašnji rad može biti presudan u ostvarivanju važnih preduslova za buduća vremena. Vrijeme koje dolazi tražiće još veće vještine, sposobnosti i davanja za prevazilaženje mnogih stvari.

Vjerujem da ćemo biti na visini zadatka i konkurentni drugim timovima.

Koliko će se razlikovati ovogodišnje pripreme, jer 3. septembra, ako se stvari ne promijene, čeka vas četvrtfinale LŠ, možda i fajnal-for, a sredinom mjeseca početak nove sezone u novom formatu istog takmičenja?

- Po prvi put LŠ krenuće po novom formatu i to od sredine septembra, što znači da ćemo u grupnoj fazi odigrati više od dvije utakmice. I to bi trebala da bude prednost ekipama poput Budućnosti koje nemaju jaku, domaću ligu. Septembar je uvijek bio sporan za nas, jer nijesmo mogli da nastavimo niz utakmica. Obično bi forma padala, a sve ostale ekipe se podizale kroz domaću ligu. Mislim da ćemo se u dobroj mjeri sa njima izjednačiti i sa dobrom mentalnom pripremom doći u poziciji prednosti. Prošle godine, odnosno svih ranijih godina, nijesmo mogli u oktobru da tempiramo formu, već smo kroz prve utakmice ulazili u formu. Sad je prvi i najvažniji pik 3. septembar koji će tražiti drugačiji način rada. Već sada, kroz komunikaciju sa igračicama koje dolaze 13. jula na pripreme, pokušavamo da prođemo kroz mnoge stvari. Izvjesno je da će nam trebati puno umijeća, strpljenja i želje da sve prevaziđemo i 3. septemnbar, kao prvi pik, dočekamo spremniji od Esbjerga.

Angažovali ste zvučna pojačanja Andreu Lekić i Alison Pino. Koliko brzo mogu da se uklope u sistem?

- Sve naše nove igračice znaju zbog čega su izabrale Budućnost, a i mi znamo zbog čega smo njih izabrali. Budućnost je brend, po rezultatima smo drugi, iza Đera. Prepoznatljivi po odnosima na terenu i načinu igre. Lekić i Pino su igrale protiv nas, bavile su se našim sistemom i sa mnogim našim igračicama nastupale u mnogim klubovima. Vjerujem da je ovo dobar momenat u njihovim karijerama i velika šansa. Sezonu počinjemo sa prilikom da igramo fajnal-for i napadnemo vrh, što je izazovno. Iz komunikacije sam vidio čistu motivaciju i prave razloge.

Kakva je situacija na golu. Marina Rajčić pauziraće sezonu, Emili Sando i Anastasija Babović su otišle, a stigla je Brazilka Barbara Arenhart?

- Potrudićemo se, posebno sa golmankom, da imamo mnogo konstruktivniji i veći angažman kako bi iskazala potencijal do kraja, zbog čega smo je i izabrali i u što vjerujemo. Barbara će prvi put 3. septembra stati na naš gol.

Ana MARKOVIĆ

Arena

20. i 21. maj 2020.

Sportski miks

31

Italijanski mediji povezuju američkog centra sa Budućnost Volijem

Hejs želja ,,plavih“?

Poziv FIBA Lige šampiona stiže svake godine

Prioritet ABA ligaša Evroliga Klubovi iz reda najjačih ABA ligaša, poput Budućnost Volija i Partizana, ne žele da se odreknu šanse da nastupaju u Evroligi.

Zbog toga poziv za nastup u FIBA Ligi šampiona, koji je u utorak stigao na adresu ta dva kluba i Cedevita Olimpije, nije nešto što će se sada razmatrati kao opcija najvećim regionalnim klubovima.

Budućnost Voli je tokom prethodne decenije više puta odbijala prijedloge da se priključi takmičenjima pod okriljem FIBA. Predsjednik kluba Dragan Bokan je u više navrata isticao privrženost takmičenjima Evrolige, jer nije želio da klub uskrati šanse da izbori evropsku elitu. Nastup u Evroligi klub je dočekao u sezoni 201819, a ima već deceniju kontinu-

iteta nastupa u takmičenjima pod okriljem ULEB (Evroliga i Evrokup). Bokan je posljednjih godina izgradio izuzetan odnos sa predsjednikom Evrolige Đordijem Bertomeuom.

Ovog ljeta klubovi iz regiona će prije svega sačekati, da iscrpe sve opcije za učešće u Evroligi naredne sezone. Ako opcija ostane Evrokup ili FIBA Liga šampiona, očekuje se da izbor bude takav da ne šteti dugoročnoj ambiciji klubova da igraju u najjačem takmičenju.

Izbor Cedevita Olimpije može biti upitan, budući da je klub tokom proljeća već raskinuo ugovore sa nizom prvotimaca.

FIBA Liga šampiona je prethodnih dana i sedmica ušla u pregovore sa nizom klubova iz Evrokupa, sa željom da iskoristi trenutni momenat krize, uz obećanja finansijskih garancija klubovima za nastupe. Tako su već potvrđeni učesnici FIBA LŠ za narednu sezonu turska Darušafaka, litvanski Ritas Viljnus i španski Bilbao Basket, a očekuje se odgovor turS. S. skog Galatasaraja.

Kevarijus Hejs (23), centar italijanskog Kantua, mogao bi pojačati Budućnost Voli od naredne sezone, prenijeli su italijanski mediji.

Informaciju je objavio poznati italijanski košarkaški novinar Luka D’Alesandro. Mladi Amerikanac Hejs pominje se kao potencijalna zamjena za zemljaka Hasana Martina za narednu sezonu.

Martin će gotovo izvjesno igrati u nekom od evroligaških klubova naredne sezone, što je najavio i predsjednik našeg najvećeg kluba Dragan Bokan.

Hejs je u periodu od 2015. do

2019. godine igrao za poznati koledž Florida. Centar visok 206 santimetara posljednjoj sezoni u NCAA imao je učinak od 8,3 poena i 6,3 skokova u prosjeku.

U aktuelnoj sezoni stigao je u Evropu i bilježio dobre partije za Kantu. Ostvario je prosjek od 9,5 poena, 7,3 skokova, 2,5 blokada i po 0,6 asistencija i ukradenih lopti na 20 mečeva koje je odigrao u Seriji A. Hejs je igrač koji ofanzivno nije dominantan kao Martin, ali je već sada potencijalno bolji defanzivac i ima veliki prostor S. S. za napredak u igri.

Naša košarkašica ostaje u Španiji, ali mijenja klub

Potvrda odluke se očekuje u poneđeljak

Raković potpisala za Barselonu

Španci će da suspenduju drugu ligu Španska košarkaška federacija je odlučila da drugi rang ligaškog takmičenja, LEB Oro liga, bude završen bez epiloga.

Očekuje se da definitivna odluka o tome bude donesena u ponedjeljak. Kao novi članovi ACB lige, najjače u Evropi, biće potvrđeni Valja-

dolid i GBC. U ponedjeljak se očekuje da se utvrdi format LEB Oro lige za narednu sezonu, kao i okvirni kalendar takmičenja od jeseni.

U LEB Oro ligi sa uspjehom u dresu Kaseresa već pet godina nastupa naš bek, Podgoričanin Nikola Rakočević. S. S.

Bivši saigrač odbacio optužbe izrečene u dokumentarcu

Najtrofejniji olimpijac govorio o košarkaškoj legendi

Felps: Džordan najveći idol Majkl Felps, plivački velikan i sportista sa najviše osvojenih olimpijskih odličja i zlata na OI, kazao je da ga je tokom odrastanja inspirisao košarkaški velikan Majkl Džordan.

Slavni Amerikanac Felps rođen je 1984. godine, kada je Džordan draftovan od strane Čikago Bulsa u NBA ligi.

- Za mene, Majkl Džordan je bio idol dok sam odrastao. On je bio momak koji sam ja želio da postanem u plivanju. U potpunosti je promijenio i unaprijedio košarku do nevjerovatnih visina. Mogu da shvatim njegov pristup treninzima i želju za pobjeđivanjem, jer sam slično to radio. Svi kažu da sam bio na sličan način užasan tokom karijere. Ali bih sa ove distance i ja za sebe to isto prokomentarisao. Bio sam vrlo grub dok sam trenirao, jer sam želio da pomognem svima u našem timu, da pobjeđuju kao ja - rekao je Felps.

Felps je osvajač čak 28 olimpijskih medalja, od čega 23 zlatne.

R. A.

Grant: Majkl je lažov Horas Grant, nekada slavni NBA krilni centar, nazvao je košarkašku legendu Majkla Džordana lažovom, zbog optužbi izrečenih u dokumentarcu ,,The Last Dance“.

Džordan je optužio Grenta da je on bio izvor u timu Čikago Bulsa za knjigu ,,Džordanova pravila“, koja je bila bestseler 90-ih. U knjizi je tada objavljeno mnogo detalja iz svlačionice, prije svega atmosfera u kojoj je Džordan šikanirao saigrače nakon lošijih partija.

- Sve su to laži. Ako Džordan ima problem sa mnom, može-

mo to da riješimo kao muškarci. Razgovorom ili na neki drugi način. Tačno je, ja i Sem Smit, autor knjige, smo bili i ostali prijatelji. Ali bilo šta za njegovu knjigu ja nijesam rekao. Smit je sjajan novinar

istraživač, a za ono što je napisao je bilo potrebno mnogo više od jednog izvora - rekao je Grant.

Sa Čikago Bulsima Horas Grant osvojio je tri šampionske titule.

S. S.

Organizatori Igara u Tokiju žestoko reagovali

za Rutronik Stars iz Njemačke.

Ove sezone igrala je takođe drugu špansku ligu za Leganes, koji je do prekida sezone imao učinak 14-7, a crnogorska reprezentativka na 20 utakmica imala je prosjek od 14,9 poena i 7,3 skokova po meču.

- Imala sam prilike da se upoznam sa kvaliteom lige u Španiji, sada mi je već mnogo lakše i iskreno vjerujem da ću uspjeti da pomognem timu da ostvarimo zacrtane ciljeve. Ovo je novi izazov, a nakon sezone i prekida zbog sveopšte situacije drago mi je da sam već dogovorila transfer za narednu sezonu, tako da sada maksimalno fokusirana na nove obaveze spremam se da opravdam očekivanja – naglasila je na kraju Raković.

R.P.

Više ne razmišlja o skorom kraju karijere

Fjuri: Vladaću kao Kličko

Protest zbog parodije na logo OI Organizacioni komitet Olimpijskih igara u Tokiju organizovao je vanrednu konferenciju za medije zbog naslovnice lista Šimbun.

Na naslovnici magazina predstavljena je parodija na zvanični logo Igara u Tokiju, koja podsjeća na prikaz korona virusa.

- Veliko je razočaranje to što je amblem Olimpijskih igara upoređen i povezan sa modelom korona virusa. Smatramo ovo potpuno neprimjerenim i nelegalnim korišćenjem zvaničnog loga Olim-

PODGORICA - Kristina Raković i naredne sezone igraće u Španiji, ali nakon epizode u dresu Leganesa odlazi u Barselonu.

Crnogorsa košarkašica dogovorila je juče saradnju sa ekipom koja je član druge španske lige i koja će u novoj sezoni nastojati da izbori elitni rang.

- Srećna sam što ću nastupati za Barselonu. To je veliki klub i imponuje poziv takog kluba.

Nakon godina ulaganja u muški klub, sada su odlučili da se okrenu i ženskom timu, pa je plan da se za par godina poput Valensije, dođe do Evrokupa – kazala je za Arenu Kristina Raković.

Nakon godine u Madridu, Raković sada odlazi u Barselonu, što je još jedna ispunjena želja.

- Zadovoljna sam uslovima, a naravno posebno što ću biti u jednom od najljepših gradova – prokomentarisala je Raković.

Barselona će za crnogorsku reprezentativku biti četvrti španski klub, a treći put u karijeri igraće u španskoj drugoj ligi – nakon Valensije i Leganesa, sada će biti u slavnom katalonskom timu, dok je u elitnom rangu Španije igrala kao član Bembibrea.

Raković je, inače, karijeru počela u bjelopoljskom Jedinstvu, da bi zatim uslijedio prelazak u Mladi Krajišnik, a potom u Šumadiju. Igrala je za Budućnost Bemax, a osim Španije, igrala je i u Njemačkoj, gdje je nastupala

pijskih igara u Tokiju. Zahtijevamo da se taj prikaz ukloni iz prodaje - rekao je Masa Takaja, predstavnik za medije Organizacionog odbora Olimpijskih igara u Tokiju.

List Šimbun nakon konferencije za medije organizatora Igara nije uputio zvaničan odgovor.

S. S.

Tajson Fjuri (31), slavni britanski bokser i šampion teške kategorije, kazao je da je fokusiran na dugu vladavinu u ringu.

Iza njega su godine mentalnih problema, zbog kojih se u dugom periodu nije takmičio i zbog toga ostao bez prvobitno osvojene titule 2015. godine. Neporaženi borac iz Mančestera je u februaru ove godine porazio nokautom Diontija Vajldera u borbi za WBC tron.

Planira još jednu borbu sa Vajlderom, potom i napad na sve ostale relevantne titule.

- Srećan sam zbog svega što sam ostvario. Ako ne uđem u ring nikad više, bio bih zadovoljan. Ipak želim da se borim, i to možda i do 40. godine, možda i kas-

nije. Vladaću kao Vladimir Kličko. Želim da kompletiram cijelu ,,igru“, a to znači da osvojim sve bitne pojaseve pa da dugo vladam - rekao je Fjuri.

Tokom naredne godine trebao bi da se bori sa zemljakom Entonijem Džošuom, prvakom WBA, IBF, WBO i IBO organizacija, za ujedinjenje titula.

S. S.

32

Arena

Sjećanje

21. i 22. maj 2020.

Sportski centar ,,Morača“ otvoren prije četiri decenije utakmicom košarkaša Jugoslavi

Simbol i kutak za mode PODGORICA - Rijedak je i savršen primjer da ambijent, dizajnerski koncept i simbolika jedne dvorane i cjelokupnog sportskog kompleksa - postoji u takvom saglasju sa svim sportskim uspjesima i modernim stremljenjima jednog grada i države. Sportski centar ,,Morača“ je čuvar i stecište svih tih vrijednosti i uzleta, od prvog meča odigranog prije četiri decenije, 25. maja 1980. godine.

Onih 5.000 srećnika, koji su tog dana na meču košarkaškom meču svjetskog, uskoro i olimpijskog prvaka reprezentacije Jugoslavije i američkog Univerziteta Vičita, na licu mjesta svjedočili o ljepoti uspješno realizovanog projekta - pamte lijepe, atraktivne poteze. Emotivan omaž za preminulog predsjednika Tita, po kojem je grad tada nosio ime.

Ali prije svega, pamte ushićenje i zadivljenost geometrijom gotovo futurističkog objekta. ,,Morača“ - projekat titogradskog arhitekte Predraga Miška Dmitrovića - bila je balans potpuno inovativnih dizajnerskih rješenja i ekonomičnosti.

O tome možda najljepše svjedoči činjenica da je taj prvi meč, proljećnog majskog predvečerja 1980. godine, započeo obasjan dnevnim svjetlom. Jer i o tome je autor vodio računa - kako da se na sasvim zadovoljavajući način za jednu vrhunsku sportsku priredbu obezbijedi dovoljno dnevnog svjetla. ,,Morača“, sa tribinama ukopanim da što bliža bude koritu užurbane planinske rijeke, spoj je dizajnerske racionalnosti i sasvim modernog, smjelog rješenja tako jedinstvene, vrtoglavo visoke krovne konstrukcije. Koncept što simbolizuje dinamičan razvoj, ubrzan razvoj. I ta hitrina, pogled ka budućnosti, stao je u sve nezaboravne golove rukometašica Budućnosti, poput onog Ane Đokić u kontri u maju 2012. za titulu Lige šampiona ili koša Nikole Ivanovića za ABA titulu Budućnost Volija 2018. godine...

Ali, ipak i prije svega - bio je meč Jugoslavije i Vičite. Prava elitna košarka, planetarnog kalibra, prvi put u Crnoj Gori. Prije četiri decenije, 25. maja 1980. godine, to sudijsko podbacivanje bilo je poput pucnja za start svih budućih pobjedničkih trka Titograda i Podgorice.

GOSPODSKA ATMOSFERA

Dražen Dalipagić

Krešimir Ćosić

Taj radosni dan, ozarje titogradskog i crnogorskog sporta, iz kojeg se jasno vidjela budućnost napretka i razvoja, bio je prožet sjetom. Samo tri sedmice ranije, 4. maja 1980. godine, preminuo je Josip Broz Tito.

U slavu onog po kojem je sama Podgorica nosila ime od 1946. do 1992. godine, tog 25. maja, uoči početka prvog meča u ,,Morači“, održan je dug minut ćutanja. I prije nego će 5.000 navijača zagrmjeti spontano, ,,Druže Tito, mi ti se kunemo“...

Ostaje upamćeno - da je atmosfera tog dana na tribinama bila radosna i ni u kom slučaju uzavrela. Titogradska košarkaška publika shvatila je utakmicu baš onako kako je trebalo - kao radosnu egzibiciju u slavu sporta i cjelokupnog napretka grada. Tako da zvižduka nije bilo, aplauzom su pozdravljani i lijepi potezi gostujućih košarkaša.

I nešto što će biti skoro lajtmotiv za velike mečeve u najvećoj crnogorskoj dvorani u decenijama za nama: na tribinama je bilo više gledalaca od zvaničnog kapaciteta (tada 4.500 mjesta). Brojni su se ,,stisli“ na stepenicama uz sjedišta na tribinama, tako da je meč Jugoslavila - Vičita pratilo više od 5.000 ljudi.

Sam kolorit i ambijent velike sale bio je drastično različit od današnjeg. Prva podloga u dvorani ,,Morača“ bila je zelene boje, dok su na tribinama bile montirane prve stolice crvene i žute boje.

OLIMPIJSKI ŠAMPIONI

Ono što je posebno ostalo upamćeno je insistiranje organizatora da meč ima elitni internacionalni karakter. O tome su svjedočile i velike zastave Jugoslavije i Sjedinjenih Američkih Država.

Domaćin, selekcija Ranka Žeravice koja će samo dva mjeseca kasnije postati olimpijski šampion u Moskvi ( jedino olimpijsko zlato za košarkaške selekcije sa ovih prostora) - je bila u jeku priprema. I malo ,,teških nogu“ nakon žestokog rada na

Stasavanje za veliku scenu Koliko je Sportski centar ,,Morača“ bio važan za stasavanje vrhunskih generacija titogradskih i podgoričkih sportista, svjedoči primjer da je već pet godina kasnije u grad stigao prvi evropski trofej - rukometašica Budućnosti. Što se košarkaša tiče, tokom 70-ih Budućnost je dva puta bila prva u Južnoj grupi Druge lige - ali kroz kvalifikacije za elitu nije uspijevala da dođe do Prve lige,

visinskim kondicionim pripremama na Vlašiću, u Bosni i Hercegovini.

Sa druge strane, Vičita je apsolutno zasluživala respekt; godinu ranije pobijedila je Jugoslaviju u Americi, takođe u pripremnom meču, 86:81. Zato je pobjeda Jugoslavije 94:82 (50:39) u ,,Morači“ tog 25. maja 1980. godine za domaću košarkašku javnost bila vrlo važna kao podstrek i zalog samopouzdanja.

Za Jugoslaviju, selekciju koju će nakon legendarnog Ranka Žeravice uskoro preuzeti Crnogorac Bogdan Tanjević, tog dana nastupili su: Rajko Žižić, Mihovil Nakić, Arsenije Pešić, Zoran Moka Slavnić, Branko Skroče, kapiten Krešimir Ćosić, Ratko Radovanović, Duje Krstulović, Dražen Praja Dalipagić i Mirza Delibašić. U odnosu na selekciju koja će istog ljeta postati olimpijski šampion, nije nastupio legendarni Dragan Kićanović, te Željko Jerov i Andro Knego. Kićanović će, interesantno, u novembru iste godine biti akter prvog prvoligačkog meča u ,,Morači“, u duelu Budućnosti i Partizana.

Arbitri duela bili su Beograđanin Rade Petrović i Sarajlija Goran Radonjić - u tom momentu među najcjenjenijim košarkaškim sudijama planete.

NAŠI AKTERI

U odsustvu Kićanovića, prva zvijezda utakmice bio je tada jedan od najboljih igrača Evrope, elegantni i nezaboravni Sarajlija Mirza Delibašić.

Na prvom meču u Sportskom centru bio je najefikasniji u pobjedničkoj ekipi - sa 20 poena. Ipak, najefikasniji akter meča bio je budući NBA igrač, zvijezda Vičite Livingston, sa 25 poena.

To što je Crnogorac, centar Rajko Žižić, kao stan-

Renoviranje u duhu projekta Prilikom zahtjevnog renoviranja Sportskog centra ,,Morača“, završenog u rekordno kratkom roku uz pomoć države

i grada na ljeto 2018. godine, odgovorni u Budućnost Voliju vodili su računa da se ne naruši originalni duh projekta Sport-

skog centra. Tako je autor SC ,,Morača“ Predrag Dmitrović bio aktivno uključen u izradu projekta rekonstrukcije, gdje je najzahtjevniji posao bio izgradnja nove galerijske tribine.

21. i 22. maj 2020.

Arena

Sjećanje

33

ije i Univerziteta Vičita, 25. maja 1980. godine

erne uspjehe Debi Budućnosti 1. novembra Košarkaši Budućnosti su prvu ligašku utakmicu u Sportskom centru ,,Morača“ odigrali protiv beogradskog Partizana 1. novembra 1980. godine. Ujedno, bio je to prvi meč u Titogradu u Prvoj ligi Jugoslavije.

Pred oko 5.000 gledalaca, gosti su slavili 103:69. Na poluvremenu, ,,crno-bijeli“ su vodili 42:36. Tog dana, rivala ,,plavih“ predvodio je tada najbolji amaterski igrač svijeta i legenda jugoslovenske košarke Dragan Kićanović.

Livingston - od ,,Morače“ do Bulsa i Džordana

upravo zato jer nije imala svoju dvoranu. Već je bila prinuđena da igra u Danilovgradu i Kotoru... Ipak, već je bila prepoznata na jugoslovenskoj sceni i imala priliku da u Danilovgradu u polufinalu Kupa Jugoslavije ugosti prvaka Evrope, sarajevsku Bosnu.

Tek je generacija koju je selektirao Miodrag Latković (nezaboravni Late, košarkaš, trener, ali i pravnik, sudija Ustavnog suda, slikar, pobjednik muzičkig festivala Titogradsko proljeće), a potom preuzeo Rusmir Halilović, od jeseni 1980. igrala u Prvoj ligi Jugoslavije.

Ostaje upamćeno, da je prvi NBA igrač i prvi NBA šampion kojeg je titogradska i crnogorska publika imala priliku da vidi bio Amerikanac Klif Livingston.

Upravo je Klif, krilni centar sa 11 godina staža u NBA, bio član i veliki talenat Univerziteta Vičita na tom meču za pamćenje u ,,Morači“.

Dvije godine kasnije, kao deveti pik na NBA draftu, izabran je od Detroit Pistonsa.

Od 1984. do 1990. igrao je za Atlantu, a zatim za prvu šampionsku generaciju Čikago Bulsa, sa legendom Majklom Džordanom, od 1990 do 1992. godine! Nakon osvajanja dvije titule, igrao je u Evropi za grčki PAOK i italijanski Bakler iz Bolonje do 1994; potom još sezonu u NBA u Denveru. NBA karijeru je završio sa 7,1 poenom i 5,2 skoka u prosjeku.

Rajko Žižić - ponos Crne Gore Na meču Jugoslavija - Vičita nastupio je jedan igrač iz Crne Gore - centar iz Nikšića, Rajko Žižić.

Tada standardni reprezenativac, igrač okićen evropskim, a istog ljeta i olimpijskim zlatom, Žižić je u prvom meču u ,,Morači“ odigrao izuzetno i upisao 14 poena (bacanja 3-2). Ostaje upamćeno, da su centri selekcije Ranka Žeravice bili najbolji na toj utakmici - tako je legendarni Krešimir Ćosić, dugogodišnji kapiten nacionalnog tima, upisao 12, a Ratko Radovanović osam poena.

dardni reprezentativac imao odličnu rolu sa 14 poena, bio je znak da je crnogorska košarka već respektabilna i važna u jugoslovenskim okvirima.

Ipak, nepravedno je reći, da je Rajko Žižić bio jedini crnogorski akter utakmice. Po mnogo čemu, to je bio i tadašnji predsjednik predsjedništva Košarkaškog saveza Jugoslavije. Ljekar Božina Ćulafić, 70-ih izuzetno zaslužan za organizacioni i takmičarski napredak crnogorskih klubova i košarke u Crnoj Gori uopšte. Intelektualac i Titograđanin, koji je živio svega 200 metara odatle - u prekomoračkom kvartu nedaleko od ,,Morače“...

ČUDO MODERNOSTI

Druga strana priče je ona graditeljska. Zamisao arhitekte Predraga Dmitrovića, nagrađena i izabrana na konkursu 1975. u konkurenciji 16 radova iz jugoslovenskih republika, bila je potpuno inovativna - i drugačija. Vrlo simbolična, da se kompleks dodatno približi obali rijeke, tako što će velika i mala sala biti ,,ukopane“. Da iz te čvrste veze sa koritom rijeke raširi krila, za jaku simboliku užurbanog razvoja i sportske dinamike. Istovremeno, rješenje tog tipa bilo je vrlo ekonomično.

Finansiranje projekta bilo je, u doba jugoslovenskog samoupravljanja - od samodoprinosa.

Građani su se odrekli oko dva procenta mjesečnih primanja na period od decenije - i od tog novca izgrađen je Sportski centar, kompleks KBC i kanalizacija.

Samo ukopavanje kompleksa je bio lakši dio posla. Onaj ključni, u kom je sva prepoznatljivost ,,Morače“, njena modernost i arhitektonska inovativnost, bila je - tako prepoznatljiv krov. Krov-

na konstrukcija rađena je u potpunosti bez skela i dizalica! Konstrukciju je radio čuveni profesor Zloković, po konceptu ,,prednapregnute ljuske“.

Hiperbolični paraboloid na eliptičnoj osnovi je, oslanjajući se na zakone fizike, apsolutno otporan na zemljotrese, što se godinu ranije dokazalo na najbolji način. Konstrukcija još nedovršene ,,Morače“ tako nije ,,osjetila“ bilo kakve posljedice razornog zemljotresa 1979. godine. U zategama, u glavnim i sekundarnim kablovima, primijenjen je visokovrijedni čelik (patentirana žica), čija je nosivost oko deset puta veća od čelika sa kojim se rade klasični objekti, i koji služi za zatezanje. To je provučeno kroz zatege koje su ukopane u teren i zakačene na dubini od oko 15 metara. Tako da čitav objekat Sportskog centra drži - zemlja koja ga okružuje!

Montažne ploče, postavljene između kablova, pravljene su u fabrici u Spužu - dimenzija 1,5x,1,5 metara, sa rebrima od 12 santimetara i betonom tri santimetara debljine... Tek nakon toga na svaku ploču stavljeno je pet vreća pijeska - svaka od ploča opterećena je sa 50 kilograma, da bi se dostigao napon prednaprezanja. Nakon obezbjeđivanja sile prednaprezanja (poput zategnute praćke) sve je izbetonirano, vreće sa pijeskom maknute - i krov završen!

Danas, četiri decenije od otvaranja ,,Morače“, ostaje sjeta što brojni akteri meča, poput velikana Mirze Delibašića i Krešimira Ćosića, nijesu živi da se prisjete titogradske utakmice. Ali, ni inovativni arhitekta Predrag Miško Dmitrović, da govori o svom najpoznatijem djelu... Intelektualac, Titograđanin i otac člana prve generacije fudbalera Budućnosti koja je igrala u Evropi Srdana Dmitrovića (strijlelac prvog evropskog kola ,,plavo-bijelih“ u Intertoto kupu 1995. godine), preminuo je 2. novembra 2018. godine. Stojan STAMENIĆ Foto: Arhiva Pobjede

Za manje od četiri godine Na ponos ljudi iz tadašnje građevinske industrije ostaje činjenjica, da je kompletan pro-

jekat izgradnje Sportskog centra ,,Morača“, uz sve inovativne zamisli titogradskog arhitekte

Predraga Dmitrovića, završen za manje od četiri godine.

Kamen temeljac za kompleks postavljen je 28. septembra 1976. godine.

Hronika Podgorice

Radno vrijeme dežurnih ustanova i službi tokom proslave Dana nezavisnosti

21. i 22. maj 2020.

Izložba fotografija na Trgu nezavisnosti poklon građanima za 21. maj D. MALIDŽAN

34

Evociranje uspomena na istorijske dane

DOMOVI ZDRAVLJA

- Izabrani doktori za odrasle (Blok pet, Nova varoš i Konik, Tuzi i Zeta) od 7 do 21 sat; - Izabrani doktori za djecu – Nova varoš, 24 sata dnevno; - Tuzi i Zeta radiće od 7 do 15; - Centar za laboratorijsku dijagnostiku u Bloku pet od 7 do 21h; - Jedinica za patronažnu – ustaljen raspored – nalozi će se primati u zdravstvenom objektu Konik i Blok pet od 7 do 19; - Terapija po nalogu izabranog doktora u stanu pacijenta svakog dana od 7 do 19;

APOTEKE

„Podgorica“ – Ulica slobode - 21. maja – ne radi - 22. maja – od 8 do 13 sati

POŠTA CG

- 21. i 22. maj – ne radi

BANKE

Universal Capital Bank 21. i 22. maj - neradni dani za sve poslovnice Prva banka 21. i 22. maj - neradni dani za sve poslovnice OTP banka 21. i 22. maj - neradni dani za sve poslovnice

Postavljanje izložbe na Trgu nezavisnosti

Sekretarijat za kulturu i sport i Glavni grad pripremili su Podgoričanima poklon - za Dan nezavisnosti, 21. maj, na Trgu nezavisnosti biće organizovana izložba fotografija.

Sekretarka za kulturu i sport Ana Medigović najavila je da će izložene fotografije biti podijeljenje u tri cijeline.

- U prvoj cijelini biće prikazane fotografije sa centralne proslave povodom obnove nezavisnosti 2006. godine. Drugi segment se odnosi na fotografije iz 2016. godine, odnosno proslave decenije od obnove nezavisnosti. U trećem segmentu, prikazaćemo fotografije na temu ,,Naš grad Podgorica“, o tome kako se grad ra-

Foto-zum

Crnogorski oro na novoj lokaciji Crnogorski oro, spomenik vajara Mitra Živkovića, od juče se nalazi na novoj lokaciji. Sa mjesta gdje je donedavno krasio Bulevar Svetog Petra Cetinjskog, spomenik je nakon restauracije premješten na kružni tok na Bulevaru 21. maja u Donjoj Gorici.

Spomenik je na prvobitnu lokaciju postavljen 2016. godine, u sklopu obilježavanja desete godišnjice obnavljanja nezavisnosti Crne Gore.

PIJACE I TRGOVINE

Zelene pijace: od 6 do 15 Mješovite pijace: 8 do 15 Kamionska pijaca: uobičajno radno vrijeme - 24 sata Stočna pijaca: petak, subota i nedjelja od 6 do 14

H. P.

Akcija KIC pop hora povodom 21. maja

AUTOBUSKA STANICA

Uobičajeno radno vrijeme

ŽELJEZNIČKA STANICA

Uobičajeno radno vrijeme

PARKING SERVIS

Besplatan parking u svim djelovima grada i na svim parkiralištima

ELEKTRODISTRIBUCIJA

Cjelodnevna dežurstva; Nijesu predviđena planska isključenja električne energije.

Eventualne prekide napajanja i kvar na distributivnoj mreži za vrijeme praznika građani mogu prijaviti na broj telefona 020/633 979

AGENCIJA ZA STANOVANJE

Dežurne službe pružaće usluge od 8 do 16 sati (kontakt telefoni 020/623-493, 622-115 i 067/266-663).

VODOVOD

- Dežurne službe pružaće 24 časa usluge, kontakt telefon 020/440-388.

ČISTOĆA

Ekipe radnika redovno će čistiti javne površine i prazniti kontejnere u gradskim i prigradskim naseljima. Reciklažna dvorišta, u Ulici Iva Vizina na Zabjelu i na Bulevaru Mihaila Lalića, radiće za vrijeme praznika redovno od 7 do 21. Nj. B.

Poklonili spot sa himnom ,,Oj, svijetla majska zoro“ KIC pop hor je povodom Dana nezavisnosti građanima Crne Gore poklonio muzički spot sa himnom ,,Oj, svijetla majska zoro“.

- Pod dirigentskom palicom Petre Ivanović 40 članova hora, u uslovima koje je nametnulo doba korone, prethodne sedmice su u svojim domovima snimali kadrove, želeći da daju doprinos obilježavanju jednog od najvećih praznika države Crne Gore. Montažu spota potpisuje Nemanja Dragović, a hor na odličnom video materijalu zahvaljuje poznatim crnogorskim snimateljima Mikiju Dragićeviću i Novaku Abramoviću - saopštili su iz KIC pop hora.

Z. K.

Stihovi pjesme gradu ukrasili viseći most Viseći most Gazela ponovo je otvoren, ukrašen stihovima neformalne himne glavnog grada, pjesme ,,Podgorica“. Na mostu su ispisane riječi refrena: Ja ću zvijezdu sreće da nađem sad, tu su moji snovi, to je i moj grad. Sve što želiš sada sanjam i ja, sunce našeg grada da nam vječno sja.

Ukrašavanje mosta djelo je umjetničke grupe Kunstler na čelu sa profesoricom likovne umjetnosti Nelom Darmanović-Mahmutović, koju je angažovao Sekretarijat za kulturu i sport.

Tekst za pjesmu ,,Podgorica“ napisao je Zlatko Jovović, autor kompozicije je Leo Đokaj, a briljantno su je izveli Sergej Ćetković, Pero Stefanović, Edo Abdović i Igor Perazić.

Z. K. D. MALIDŽAN

Voli 21. i 22. maja – ne radi Idea 21. i 22. maja – ne radi Laković 21. i 22. maja – ne radi Mol of Montenegro 21. i 22. maja - butici ne rade, kafići rade Delta siti 21. i 22. maj - ne radi Bazar 21. i 22. maj - ne radi

zvijao tokom proteklih 14 godina - najavila je sekretarka za kulturu i sport.

Medigović je dodala da su autori fotografija Duško Miljanić, Risto Božović, Nešo Mandić, Balša Strugar i Ilija Perić.

Izložba, poklon građanima za Dan nezavisnosti, biće postavljena na Trgu nezavisnosti narednih deset dana.

Nj. B.

Hronika Podgorice

21. i 22. maj 2020.

35

Obilježen završetak prve faze izgradnje bulevara od Podgorice do Tuzi

Projekat simboličke i suštinske važnosti Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, gradonačelnik Ivan Vuković, predsjednik Skupštine opštine Tuzi Fadilj Kajošaj i direktor Uprave za saobraćaj Savo Parača obišli su juče završne radove na izgradnji prve faze bulevara od Podgorice do Tuzi.

Novi infrastrukturni projekti Gradonačelnik Vuković najavio je da će do kraja godine na teritoriji glavnog grada biti realizovane ili započete brojne investicije u putnu infrastrukturu vrijedne preko 50 miliona eura, zahvaljujući partnerstvu sa Upravom za saobraćaj.

- Narednih mjesec očekujemo početak izgradnje potpuno novog bulevara koji će povezati Podgoricu i Danilovgrad. Na taj bulevar će se nadovezati i novi bulevar u Gornjoj Gorici. Očekujemo raspisivanje tendera u narednih mjesec. Takođe, do septembra planiramo da završimo rekonstrukciju starog puta prema Danilovgradu vrijednog tri miliona eura. U narednih nekoliko mjeseci očekujem da će biti raspisan tender za izgradnju nastavka bulevara Vilija Branta na Zlatici, kao i tender za izgradnju dva bulevara na Starom aerodromu – Bulevara Veljka Vlahovića i budućeg Zmaj Jovinog bulevara - saopštio je gradonačelnik.

On je naglasio da se u narednih nekoliko mjeseci očekuje raspisivanje tendera za nastavak rekonstrukcije, odnosno izgradnje bulevara od Podgorice do Tuzi u punom profilu.

- Na ovaj način u partnerstvu sa Vladom Crne Gore mi mijenjamo lik Podgorice, mijenjamo lik Crne Gore, unapređujemo kvalitet života naših ljudi i ono što je najvažnije, stvaramo pretpostavke za razvoj biznisa i otvaranje novih radnih mjesta – kazao je Vuković.

Kako je istakao predsjednik Đukanović, završetak jedne cjeline ovog suštinski i simbolički veoma važnog projekta dobar je način za obilježavanje Dana nezavisnosti.

ODGOVORNOST

- Želio bih da iskoristim ovu priliku da izrazim poštovanje za ogromne napore koje Glavni grad čini na daljem infrastrukturnom uređenju Podgorice. Ovo je jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata i drago mi je da na taj način uprava Glavnog grada pokazuje odgovornost za pružanje kvaliteta i infrastrukturnog uređenja Podgorice.

Uz to, pokazuje se i odgovornost gradske uprave prema obećanju datom u predizbornoj kampanji i drago mi je da nakon bulevara u Donjoj Gorici sada gradimo i privodimo završetku izgradnju i ovog bulevara, čime se potvrđuje ozbiljnost Glavnog grada da sa svim susjednim opštinama izgradi moderne saobraćajnice, bulevarskog tipa - poručio je predsjednik Crne Gore. Đukanović je kazao da je veoma značajan trud koji lokalna uprava Tuzi ulaže u cilju unapređenja života građana te opštine. On je ukazao da infrastrukturni projekti otvaraju vrata za investitore, a samim tim i za nova zaposlenja.

- Nema važnijeg cilja za državu od toga da utre jasan put i obezbijedi doglednu dostižnost evropskog kvaliteta za građane Crne Gore. Ali u finalu svega je doći do evropskog

Još jedna moderna saobraćajnica

Pokazuje se odgovornost gradske uprave prema obećanju datom u predizbornoj kampanji i drago mi je da nakon bulevara u Donjoj Gorici sada gradimo i privodimo završetku izgradnju i ovog bulevara, čime se potvrđuje ozbiljnost Glavnog grada da sa svim susjednim opštinama izgradi moderne saobraćajnice, bulevarskog tipa - rekao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović životnog standarda, a mi idemo u tom smjeru, to je uspješan politički cilj. Naravno, nedostižan preko noći, ali je važno da svaka lokalna samouprava ne propusti vrijeme da dogradi svoj cilj u tom mozaiku.

Simbolički važno je da na ovaj način pokazujemo da poštujemo i ne zaboravljamo da je nezavisnost Crne Gore simbolički rezultat jedne multietničke harmonije u Crnoj Gori i odgovornosti manjina koje

žive u našoj zajedničkoj državi zaključio je Đukanović.

Gradonačelnik Vuković podsjetio je da je 2006. godine Crna Gora svijetu poslala jasnu poruku da želi da bude dio savremene civilizacije, odbacujući inferiornost, kompleks niže vrijednosti, uvjerena da na temelju pameti i stvaralačke energije svojih ljudi može postati uspješna zemlja i jedno od najljepših mjesta za život u ovom dijelu Evrope.

PUT RAZVOJA

- Svaka godina od 2006. na ovamo predstavljala je snažnu potvrdu ispravnosti takvog našeg opredjeljenja. Svaki 21. maj je prilika da podvučemo crtu, da se osvrnemo na ono što smo postigli i da trasiramo put daljeg razvoja naše zemlje – istakao je Vuković.

On je podsjetio na da su prošle godine uoči Dana nezavisnosti, predali na upotrebu novi bulevar u Donjoj

Vremenska prognoza

Osnovna škola ,,21. maj“ obilježila prvu deceniju rada

U glavnom gradu za danas je tokom prijepodneva najavljeno razvedravanje. Vjetar povremeno umjeren do jak, na udare kratkotrajno i veoma jak, sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha do 17 stepeni, najviša dnevna oko 26. U petak se očekuje pretežno sunčano vrijeme. Vjetar povremeno umjeren, na udare kratkotrajno i jak, sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko 12 stepeni, najviša dnevna do 27.

H. P.

Onlajn čestitka za deseti rođendan Osnovna škola ,,21. maj“ danas obilježava deset godina rada. Zbog nemogućnosti da usljed situacije sa virusom korona jubilej obilježe prigodnim programom, uprava škole je putem svog Fejsbuk naloga uputila čestitku učenicima.

- Danas je deseti rođendan naše škole. Neobično i sa pomalo sjete ga proslavljamo. Veliki dan za slavlje, a u školi tišina. Naša druga kuća nas čeka, željna vaših koraka i smijeha.

Zapisali smo jednom da ,,Ko uči, vrijedi“ i potvrdili da je zaista tako. Uči-

li ste kako se čuva zdravlje, porodica, kako se povećava mogućnost da se vratimo nekadašnjem životu. U životima svih nas škola zauzima posebno mjesto. Veza nastavnik – učenik samo pod krovom škole ima svoju pravu čvrstinu. Nedostajemo

Gorici, vrijedan gotovo deset miliona eura, te dodao da ove godine to čine sa prvom dionicom bulevara koji će povezati Podgoricu i Tuzi, vrijednom dva miliona eura, kao rezultat partnerstva Uprave za saobraćaj i Glavnog grada.

- Želim da zahvalim Upravi za saobraćaj na finansijskoj podršci svim projektima, kompaniji „Bemaks“ koja je kao i uvijek svoj dio posla završila kako treba i posebno predsjedniku države Milu Đukanoviću, koji je uveličao svojim prisustvom današnji skup i koji od prvog dana mandata ove gradske uprave predstavlja snažan oslonac i veliku podršku svemu što radimo. Nek je vječna Crna Gora - poručio je Vuković.

Nj. B.

jedni drugima, to ste pokazali i prilozima napravljenim za Dan škole. Govorite stihove, pjevate, igrate i slikate. Najljepše riječi i najdublje emocije upućujete našoj prekrasnoj slavljenici.

U svom srcu ne poznajete distancu već ste je čvrsto prigrlili. Dan za slavlje – naš dan! Srećan Dan škole – navedeno je u onlajn obraćanju direktorice škole Zdenke Mišković.

H. P.

36

Feljton

21. i 22. maj 2020.

25.

PODGORIČKA ISTORIJSKA ČITANKA

U brigadi u Bariju, formiranoj od logoraša, bilo i Podgoričana Sadik Đurbuzović, jedini četnik iz reda muslimanskog naroda u Podgorici, izbjegao je suđenje, zahvaljujući upornosti i snalažljivosti svoje majke. Ona ga je 20 godina skrivala u skrovištu između dva zida u kući u kojoj je stanovala u Skadru. Kad je njegova majka došla u Podgoricu, Đurbuzović se predao albanskim vlastima koje su ga uručile Jugoslaviji. Naši istražni i sudski organi smatrali su da nema osnove za izvođenje pred sud

Piše: Husein Ceno TUZOVIĆ Podgorički ilegalci i ilegalci u Tuzima omogućili su krajem 1942. i 1943. godine odlazak Blaža Jovanovića, Voja Todorovića i Dušana Mugoše u Albaniju i njihovo povezivanje sa albanskim narodnooslobodilačkim pokretom. Iz Tuzi i Skadra su, posebno tokom 1944. godine, na desetine muslimanskih mladića iz Podgorice otišli u partizane i tamo nastavili oružanu borbu za konačno oslobođenje zemlje. Mnogi su u tim borbama ostavili živote.

SAMO JEDAN ČETNIK

Muslimani u Podgorici su se jako plašili četničke odmazde.

Zato iz njihovih redova niko nije bio u četničkoj uniformi.

Istina, iz redova Muslimana, četničkom pokretu bio je priključen samo jedan — diplomirani pravnik Sadik Đurbuzović. Sa njima je išao i u Bosnu, učestvovao u IV ofanzivi na Neretvi i tu se uvjerio u snagu partizanske vojske. On je bio i doušnik talijanske obavještajne službe, pa su njegovom privrženošću mnogi muslimanski aktivisti dopali zatvora i logora, a neki se nijesu ni vratili kući. Nastojao je svim snagama da obezglavi Muslimane ilegalce, Alita Selhanovića, Orla Šabovića i još neke članove koji su javno pripadali Muslimansko katoličkoj fašističkoj organizaciji. On je bio i vinovnik otkrivanja i hapšenja sekretara partijske organizacije Podgorice i istovremeno sekretara Muslimansko -katoličke fašističke organizacije Halida Selhanovića, dok je Šabović uspio pobjeći u Tuzi. Kad je formirana Muslimanskokatolička fašistička organizacija, nekoliko mladića je obuklo fašističku uniformu bersaljera sa kićankama na glavi. Neki su se od njih brzo osvijestili i 1943. godine priključili ilegalnom pokretu u Tuzima. Jedan od njih je u Tuzima aktivno djelovao u sastavu ilegalnoobavještajnih grupa. To je bio Smail Kerović. Neki su, kao Šerif Diglisić, Hamdija Muhamedović i Muharem Masličić, ubijeni pri odstupnici 1944. godine, a Šukrija Buto Krpuljević je poslije kapitulacije Italije skinuo tu uniformu, jer mu ni prije toga nije trebala, i nastojao svojim radom u ilegalnom pokretu, transportom hrane i drugog materijala pomagati partizanskim jedinicama. U toj uniformi bio je i Šeko Strinić, koji je, takođe stradao pri odstupnici.

HAPŠENJE I INTERNIRANJE DVOSTRUKOG SEKRETARA

U aprilu 1943. godine dvostrukog sekretara Halida Selhanovića, talijanske vlasti su uhapsile i internirale u Bar. Čim je tamo došao, priključio se već postojećem Odboru partijskoskojevskih aktivista logoraša.

Kad je u junu 1943. godine srušen Musolinijev režim, u logoru se počelo razmišljati i o bjekstvu. Dogovor je bio da iz barskog logora pobjegnu Branko Lazović, Peko Liješević, Pero Stanišić, Vuko Bulatović i Milutin Mićo Popović. Zadatak je uspješno obavljen. Na redovnoj jutarnjoj kontroli, logorske vlasti su utvrdile da nema pet zatvorenika. Tada je za one iz čijih su baraka bili pomenuti drugovi, počela nezapamćena tortura. Ali, sve je bilo bez efekta. Niko od njih nije kazao ni jednu riječ. Hrabro su podnosili muke na koje su ih logoske vlasti stavljale. Polovinom avgusta 1943, 15–20 dana prije kapitulacije Italije, uprava logora je pozvala 250 logoraša, komunista, skojevaca i drugih pristalica NOP-a. Kroz dva dana krenuli su za Italiju. Među njima bilo je 28 Podgoričana koji su ranije dovedeni u logor.

Zbog straha od savezničkih podmornica, zatvorenike su morali dovesti u Bokokotorski zaliv, iskrcati ih i prevesti u barutanu Muo. Tu su proveli dvatri izuzetno teška dana, pijući pomiješanu čistu i morsku vodu. Štrajkom su uspjeli natjerati Talijane da im ipak obezbijede pitku vodu. Potom su opet brodom „Italija“ krenuli u neizvjesnost. Kod Talijana je bio primjetan strah od savezničkih podmornica, a ni logorašima nije bilo svejedno. Kad su došli

Nijazim Nazo Dervišević je kraj rata dočekao u činu kapetana prve klase NOVJ. Međutim, tada je optužen da je jedan od „potkazivača“ za provalu u Partiji i brojna hapšenja u proljeće 1942. godine. Na sudu su protiv Derviševića svjedočili i članovi porodica koji su sa njegovom porodicom bili u rodbinskim vezama.

Osuđen je na smrt.

Porodici je dozvoljeno da ga sahrane na muslimanskom groblju Pobrežje

Podgorica, proljeće 1944. godine, četnici i Njemci na okupu - Jakov Jovović drugi s lijeva, Đorđije Lašić prvi s desna

u Bari, pješice su krenuli do logora „Karbonara“. Dan nakon dolaska saveznička podmornica je u luci Bariju torpedovala brod „Italija“ kojom su logoraši prebačeni iz Bara. U novom logoru je ubrzo formirana partijska i skojevska organizacija.

Početkom septembra engleska 8. armija se iskrcala na jugu Italije i brzo napredovala prema sjedištu zemlje. Devetog septembra u logoru se čulo da je dan ranije Italija potpisala kapitulaciju. Logorsko partijsko rukovodstvo, u čijem je sastavu bio i Halid Selhanović, odlučilo je da se poveća b u d n o s t i i s ko r i s t e s ve mogućnosti za jaču vezu i da iz logora treba bježati organizovano. Sredinom septembra, saveznici su zauzeli Bari, ali su logoraše još čuvali talijanski stražari i potom zamijenjeni engleskim vojnicima. U logoru se formira partijski komitet na čelu sa Vidom Tomšić, a član Komiteta bio je Halid Selhanović. Odlukom ovog komiteta 25. oktobra 1943. godine od logoraša je formirana Prva prekomorska

Halid Selhanović

narodnooslobodilačka brigada čije je osnivanje odobreno od rukovodstva Baze NOV i POJ u Bariju i 8. Korpusa NOVJ. Brigadu su Englezi opremili, naoružali i prebacili u našu zemlju. Brigada je brojala 1880 boraca. Njen treći bataljon od 459 boraca činili su Crnogorci.

U t o m b a t a l j o n u Ha l i d Selhanović je bio zamjenik komesara brigade i sekretar partijske organizacije. U podgoričkoj četi toga bataljona od Muslimana je bio Medo Osmanagić, ilegalac i partijski aktivista do hapšenja 1942. godine. U logoru NOVJ u Gravini, trebalo je sakupiti sve internirce u Italiji i organizovano ih prebaciti u zemlju. Za komandanta tog logora imenovan je Franc Hočevar, a za komesara Halid Selhanović, koji je izabran za sekretara partijskog komiteta. Nešto docnije, Selhanović je postavljen za prvog političkog komesara Treće prekomorske brigade.

TRI SMRTNE PRESUDE

Poslije oslobođenja zemlje, pred sud su izvedeni dvojica

članova vođstva Muslimanskokatoličke fašističke organizacije — Osman Raco Dervanović i Mahmut Buto Bratović.

Njih su neke muslimanske porodice optužile da su sarađivali s okupatorom, bili u službi talijanske vlasti i da su vinovnici smrti (strijeljanja) članova njihovih porodica.

Obojica su, nakon sprovedenog istražnog i sudskog postupka, osuđena na smrt i strijeljana.

Vlasti su dozvolile porodicama da ih sahrane u porodičnim grobnicama.

Jedan od članova vođstva Muslimansko -katoličke fašističke organizacije Jusuf Cufo Ljumanović ubijen je u Skadru od strane partizanskih o b av j e št a j a c a , ko j i s u s a područja Tuzi djelovali u sjevernoj Albaniji, posebno u Skadru i okolini.

Je d a n o d n a j n e j a s n i j i h slučajeva desio se Nijazimu Nazu Derviševiću, koji je u toku rata bio u najužem rukovodstvu partijske i skojevske organizacije Podgorice.

Radio je kao ilegalac sve do provale u Partiji u martu 1942.

Boro Markov Ćetković

Objavljujemo djelove knjige „Podgorička istorijska čitanka“ uglednog i poštovanog Huseina Cena Tuzovića, koju su nedavno objavili Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore Podgorica i JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“. Promocija Tuzovićevog djela u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ bila je jedan od najposjećenijih događaja otkad postoji ta institucija godine. Tada je uhapšen i Boro Ćetković (Cvjetković), takođe član Komiteta KPJ i SKOJ-a u Podgorici. Dervišević je sa još jednom grupom uhapšenih pušten i potom otišao u partizane. U toku dvije godine ratovanja ispoljio je i hrabrost i umješnost u rukovođenju u svim jedinicama u kojima je bio. Kraj rata dočekao je u činu kapetana prve klase NOVJ. Međutim, tada je optužen da je jedan od „potkazivača“ za provalu u Partiji i brojna hapšenja u proljeće 1942. godine. Optužen je i da je direktni krivac za smrt Bora Ćetkovića, koji je strijeljan 1942. godine na Vrelima Ribničkim. Na sudu su protiv Derviševića svjedočili i članovi porodica koji su sa njegovom porodicom bili u rodbinskim vezama. Osuđen je na smrt.

Porodici je dozvoljeno da ga sahrane na muslimanskom groblju Pobrežje.

Sadik Đurbuzović, jedini četnik iz reda muslimanskog naroda u Podgorici, koji je bio i saradnik na izradi i objavljivanju svezaka „Pakao i komunizam“, izbjegao je suđenje, zahvaljujući upornosti i snalažljivosti svoje majke. Ona ga je 20 godina skrivala u skrovištu između dva zida u kući u kojoj je stanovala u Skadru. Kad je njegova majka došla u Podgoricu, Đurbuzović se predao albanskim vlastima koje su ga uručile Jugoslaviji.

Kad su naši istražni i sudski organi ispitali njegov život i saznali kako je proživio 20 godina, smatrali su da nema osnove za izvođenje pred sud. Đurbuzović se poslije toga preselio u Sarajevo, tamo radio kao advokat i umro. Međutim, neki preživjeli uhapšenici smatrali su da su zatvora i logora dopali na njegovo prijavljivanje talijanskim vlastima. Ali, pošto je od tada do prijave albanskim vlastima i deportovanja u Podgoricu prošlo toliko vremena da više nije bilo svrhe izvoditi ga na suđenje.

(Nastavlja se)

21. i 22. maj 2020.

Marketing

37

38

Marketing

21. i 22. maj 2020.

21. i 22. maj 2020.

Oglasi i obavještenja

39

Ivm.br.194/15 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca NLB Crna Gora DOO Podgorica, koga zastupa advokatska kancelarija Velimirović & partneri, ul.Serdara Jola Piletića br.8/6, protiv izvršnih dužnika Rexha Muja iz Ulcinja, Totoši bb, i Redžović Milihe iz Ulcinja, Totoši bb, na osnovu vjerodostojne isprave mjenice, donio je dana 15.05.2020.godine

I.br.846/16 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca PUT-GROSS DOO Bijelo Polje, ul.Teslina bb, protiv izvršnog dužnika Đulijeta Đoya (ranije Boljević Ljuljeta), ul.Ali Riza Ulqinaku bb, na osnovu izvršne ispravepresude Osnovnog suda u Ulcinju K.br.63/14 od 09.11.2015.god., donio je dana 18.05.2020. godine

ZAKLJUČAK O PRODAJI

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I ODREĐUJE SE šesta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnih dužnika, koje su upisane u: - Listu nepokretnosti br.5391 KO Ulcinj, označene u „A“ listu kao katastarska parcela br.5503/6 po kulturi dvorište u pov. od 372m2 i garaža (br. zgrade 1) u pov. od 76m2, i objekata upisanih u „V“ listu pomenutog lista nepokretnosti, kat.parcela 5503/6 br. zgrade 1, PD0 u pov. od 76m2, u svojini izvršnog dužnika Rexha Muja u obimu prava 1/1; - Listu nepokretnosti br.4811 KO Ulcinj, označene u „A“ listu kao kat.parc.br.5503/2 po kuturi dvorište u pov. od 349m2 i porodična stambena zgrada (br. zgrade 1) u površini od 132m2; kao i objekata upisanih u „V“ listu pomenutog lista nepokretnosti označenih kao kat.parc. br.5503/2 br. zgrade 1 PD0-porodična stambena zgrada P2 u pov. od 132m2, kat.parc. br.5503/2 br. zgrade 1 -PD1, spratnost P u pov. od 106m2, kat.parc.br.5503/2 br. zgrade 1 PD2, spratnost P1 u pov. od 106m2, kat.parc.br.5503/2 br. zgrade 1 - PD3, spratnost P2 u pov. od 106m2; u svojini izvršnog dužnika Rexha Muja u obimu prava 1/1; II Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti zakazuje se za dan 12.06.2020.godine u 14,00 časova u kancelariji javnog izvršitelja, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11,00 do 12,00 časova, što je izvršni dužnik dužan da omogući.

III Vrijednost nepokretnosti utvrđena je rješenjem od 28.02.2019.godine, i to: sa Ln.br. 5391 KO Ulcinj na iznos od 68.700,00 eura, sa Ln.br br.4811 KO Ulcinj, na iznos od 295.000,00 eura.

IV Na ovoj javnoj prodaji usmenim, javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrdene vrijednosti, ali ne ispod 50% iste.

V Ponudioci su dužni izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja broj 540-7853-60 koji se vodi kod Erste banke AD Podgorica u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetne nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike između svog potraživanja i postignute cijene.

Kupac je dužan da cijenu položi u roku od 8 dana po dodjeljivanju nepokretnosti. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđaća da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, primijeniće se ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VI Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u dnevnoj novini “Pobjeda”, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

I.br.976/16 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Investa Banka Montenegro AD Podgorica, u stečaju, protiv izvršnog dužnika Kaleziqi Skendera iz Ulcinja, vr. sp.21.208,18€, na osnovu izvršne isprave, donio je dana 18.05.2020.godine ZAKLJUČAK O PRODAJI I ODREĐUJE SE dvanaesta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika koje su upisane u Ln.br.2425 KO Donji Štoj, označene kao kat.parcela br.1415/9, po kulturi njiva 4.klase u površini i od 814m2, kat.parcela br.1415/10, po kulturi njiva 4.klase u pov. od 192m2.

II Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti zakazuje se za dan 15.06.2020. godine u 13,00 časova u kancelariji javnog izvršitelja, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11,00 do 12,00 časova.

III Vrijednost predmetne nepokretnosti utvrđena je rješenjem l.br.976/16 od 12.06.2017.godine i iznosi 88.000,00 eura, i na njoj postoji teret morskog dobra i Atlas banke.

IV Na ovoj prodaji za prodaju usmenim, javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod utvrdene vrijednosti, ali ne ispod iznosa potraživanja izvršnog povjerioca.

V Ponudioci su dužni izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja broj 510-87619-53 koji se vodi kod CKB banke AD Podgorica u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetne nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike između svog potraživanja i postignute cijene.

Kupac je dužan da cijenu položi u roku od 8 dana po dodjeljivanju nepokretnosti. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđaća da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, primijeniće se ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VI Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u dnevnoj novini “Pobjeda”, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

I ODREĐUJE SE druga prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika, upisanih u: - Listu nepokretnosti br.262 KO Kolomza, označene u A listu kao katastarska parcela br.367/1 po kulturi njiva 4.klase u površini od 4.239 m2, kat.parc.br.367/1 br. zgrade 1 po kulturi ruševina porodične stambene zgrade u površini od 101m2, i kat.parc.br.368 po kulturi voćnjak 3.klase u površini od 510m2, kao i na objektu označen u V listu kao kat.parc.br.367/1, br. zgrade 1, PD919 u pov. od 101m2, procijenjene vrijednosti 51.000,00 eura; na navedenoj imovini postoji teret Hypo Alpe Adria Development DOO i teret Poreske uprave.

- listu nepokretnosti br.2698 KO Ulcinj, označen u V listu kao kat.parc.br.376/1 br.zgrade1, PD6, spratnost P u pov. od 29m2, procijenjene vrijednosti 65.000,00 eura; na navedenoj imovini postoji teret Hypo Alpe Adria Development DOO. II Drugo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti zakazuje se za dan 15.06.2020.godine u 14,00 časova u kancelariji javnog izvršitelja, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11,00 do 12,00 časova, što je izvršni dužnik dužan da omogući.

III Vrijednost nepokretnosti utvrđena je rješenjem od 26.08.2018.godine.

IV Na drugoj javnoj prodaji usmenim, javnim nadmetanjem nepokretnosti se ne mogu prodati ispod utvrdene vrijednosti, ali ne ispod ½ iste.

V Ponudioci su dužni izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja broj 540-7853-60 koji se vodi kod Erste banke AD Podgorica u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetne nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike između svog potraživanja i postignute cijene.

Kupac je dužan da cijenu položi u roku od 8 dana po dodjeljivanju nepokretnosti. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđaća da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, primijeniće se ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VI Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u dnevnoj novini “Pobjeda”, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

Ivm.br.1247/15 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Heta Asset Resolution DOO Podgorica, koga zastupa Dragoljub Đukanović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Rexha Muja iz Ulcinja, Totoši bb, na osnovu vjerodostojne isprave-mjenice, donio je dana 15.05.2020.godine

ZAKLJUČAK O PRODAJI I ODREĐUJE SE druga prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika, upisanih u: - Listu nepokretnosti br.402 KO Sukobin, označene kao katastarska parcela br.1048 po kulturi šume 3.klase u površini od 1.265m2, kat.parc.br.1049 po kulturi njiva 4.klase u površini od 1.840m2, procijenjene vrijednosti 65.000,00 eura - Listu nepokretnosti br.6686 KO Ulcinj označene kao kat.parcela br.7235/6, po kulturi šume 4.klase u površini od 356m2 i kat.parcela br.7235/23 po kulturi šume 4.klase u povšini od 16m2, u susvojini izvršnog dužnika ½ (sada upisano 1/1 na lice Ljuštak Vesel Latif), procijenjene vrijednosti 58.250,00 eura - Listu nepokretnosti br.6560 KO Ulcinj, označene kao kat.parc.br.7266/2 po kulturi šume 4.klase u površini od 120m2 procijenjene vrijednosti 18.000,00 eura - Listu nepokretnosti br.207 KO Bojke, označene kao kat.parcela br.186, po kulturi šume 4.klase u površini od 4.063m2, procijenjene vrijednosti 17.000,00 eura kat.parc.br.824, po kulturi pašnjak 5.klase u površini od 1.998m2, kat.parc.br.825, po kulturi šume 4.klase u površini od 10.668m2, procijenjene vrijednosti 48.000,00 eura II Drugo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti zakazuje se za dan 12.06.2020.godine u 13,00 časova u kancelariji javnog izvršitelja, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11,00 do 12,00 časova, što je izvršni dužnik dužan da omogući.

III Vrijednost nepokretnosti utvrđena je rješenjem od 01.03.2019.godine.

IV Na ovoj javnoj prodaji usmenim, javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrdene vrijednosti, ali ne ispod ½ iste.

V Ponudioci su dužni izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja broj 540-7853-60 koji se vodi kod Erste banke AD Podgorica u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetne nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike između svog potraživanja i postignute cijene.

Kupac je dužan da cijenu položi u roku od 8 dana po dodjeljivanju nepokretnosti. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđaća da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, primijeniće se ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VI Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u dnevnoj novini “Pobjeda”, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

40 Oglasi i obavjeĹĄtenja

21. i 22. maj 2020.

Oglasi i obavještenja

21. i 22. maj 2020.

Ivm.br.194/15 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca NLB Crna Gora DOO Podgorica, koga zastupa advokatska kancelarija Velimirović & partneri, ul.Serdara Jola Piletića br.8/6, protiv izvršnih dužnika Rexha Muja iz Ulcinja, Totoši bb, i Redžović Milihe iz Ulcinja, Totoši bb, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice, dana 15.05.2020.godine

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik Rexha Mujo iz Ulcinja, Totoši bb, u roku od 3 dana obrati ovom izvršitelju kako bi se istom uručio zaključak o prodaji nepokretnosti od 15.05.2020.god.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.45 ZIO.

Iv.br.2542/19 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca KALAMPER“ DOO Bar, Tomba bb, koga zastupa punomoćnik Jasmina Isić, advokat iz Bara, ul.Rista Lekića I-31, protiv izvršnog dužnika BX DOO Ulcinj, ul.Majke Tereze bb, radi duga, vr.sp.866,45 eura, na osnovu vjerodostojne isprave – fakture, dana 20.05.2020.godine

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik u roku od 3 dana obrati ovom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju od 26.12.2019.godine, kao i predlog za izvršenje sa prilozima.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.45 ZIO.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Opština Bar, Bulevar Revolucije br. 1, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Uređenje kod logor parka i zone „A“, Topolica I, po partijama i to: Partija 1. Izgradnja objekta fontane i Partija 2. Nabavka opreme za fontanu i izgradnja javne rasvjete, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 63.000,00 €.

Tenderska dokumentacija broj 01-018/20-1304 objavljena je na portalu Direktorata za politiku javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 20.05.2020. godine. Lice za davanje informacija Marija Marković, telefon +382 30 301 471, e-mail: emina.hot@bar.me.

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama (“Službeni list CG” , br.42/11 , 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Prijestonica Cetinje , ul. Baja Pivljanina br.2 Cetinje, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka mobilijara sa podlogom za dječije i rekreativno igralište u parku “13. jul”, ukupna procijenjena vrijednost sa PDV-om iznosi 29.500,00€. Tenderska dokumentacija broj 01-11OT/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 20.05.2020. godine.

Lice za davanje informacija Ana Lipovina, tel.067/253192,041/232-373 e-mail: javne.nabavke@cetinje.me

Poslovni broj: I.br.1859/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića br.10, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca PRVA BANKA CG osnovana 1901.godine AD Podgorica, koga zastupa advokat Dragoljub Đukanović iz Podgorice, ul. Moskovska br.169, protiv izvršnog dužnika Pešalj Dragoljuba iz Nikšića, Studenca bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp.

47.827,97 eura, na osnovu izvršne isprave –presude Osnovnog suda u Nikšiću pod P. br.1682/10 od 05.12.2011.godine, dana 20.05.2020.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Pešalj Dragoljubu iz Nikšića, Studenca bb, vrši se dostavljanje Zaključka I.br.1859/15 od 20.05.2020.god.

Izvršni dužnik Pešalj Dragoljub iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića br.10 u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zaključka I.br.1859/15 od 20.05.2020.god.

Upozorava se izvršni dužnik Pešalj Dragoljub iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 20.05.2020.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

41

I.br.846/16 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca PUT-GROSS DOO Bijelo Polje, Teslina bb, protiv izvršnog dužnika Đoya Đulijete (ranije Boljević Ljuljeta) iz Ulcinja, radi duga, vr.sp.17.037,98 eura, na osnovu izvršne isprave-presude Osnovnog suda u Ulcinju K.br.63/14 od 09.11.2015.god., dana 18.05.2020.godine

Ivm.br.1247/15 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Heta Asset Resolution DOO Podgorica, koga zastupa Dragoljub Đukanović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Rexha Muja iz Ulcinja, Totoši bb, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice, dana 15.05.2020.godine

JAVNO OBJAVLJUJE

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik u roku od 3 dana obrati ovom izvršitelju kako bi se istoj uručio zaključak o prodaji od 18.05.2020.god.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da joj je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će ista snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.45 ZIO.

Da se izvršni dužnik Rexha Mujo, Totoši bb, i lice Ljuštak Ljatif iz Ulcinja, Đerane bb u roku od 3 dana obrate ovom izvršitelju kako bi se istim uručio zaključak o prodaji od 15.05.2020.god.

Ukoliko se izvršni dužnik Rexha Mujo i lice Ljuštak Ljatif ne jave ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da im je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.45 ZIO.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavka usluga za potrebe HE Perućica – Izrada projektne dokumentacije za izgradnju barijera za sprečavanje ulaska ribe u kanale iz akumalacija Krupac i Slano, objavljena je na portalu javnih nabavki, evidentirana u Planu javnih nabavki 10-00-50001 od 30.12.2019. godine pod rednim brojem517. Tenderska dokumentacija broj 37/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me, dana 20.05.2020.godine. Lice za davanje informacija:Mirjana Mrdović, telefon 040/204-144, e-mail: mirjana.mrdovic@epcg.com.

Nabavka roba za potrebe HE Perućica po partijama kako slijedi: Partija 1: Sklopna i instalaciona oprema i Partija 2: Rezervni djelovi za zaštitu, automatiku, mjerenje i signalizaciju, evidentirana u Planu javnih nabavki br. 10-00-50001 od 30.12.2019. godine, pod rednim brojevima 85 i 83. Tenderska dokumentacija broj 47/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 20.05.2020.godine. Lice za davanje informacija: Ivana Kilibarda, telefon 040/204-169, e-mail: ivana.kilibarda@ epcg.com.

Mali oglasi nekretnine IZUZETNA poslovna zgrada bruto 810m2- centar Podgorice, na par koraka od glavne ulice Slobode. Na vrhu penthaus.

Jedini objekat u centru sa privatnim parkingom i garažom za 12 auta.Prodajem.

069/867-791 1

razno KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel. 069/269-550, 067/579-709 2 PRODAJEM umjetničke slike veliki izbor veoma povoljno.

Prodajem srebrne perpere original,stari novac stare Crne Gore.Interesuje me filatelija okupacija Crne Gore.

Tel.069/ 051- 526 Beli 3 Stomatološka ordinacija „Dr Lekić“ iz Tuzi, raspisuje OGLAS Za prijem na obuku 1 radnika pripravnika sa završenom SSS, Medicinskom školom smjerzubni tehničar.

Obuka pripravnika traje 6 mjeseci u skladu sa Zakonom o obuci pripravnika na određenim poslovima.

Prijave slati na adresu: Stomatološka ordinacija „Dr Lekić“-Tuzi.

Kon.tel. 020/875-945 4

BRZOJ HRANI U PODGORICI POTREBNI ROSTILJ MAJSTORI SA ISKUSTVOM. SVE DODATNE INFORMACIJE NA Tel:

067/122-551

I.br.970/16 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP Debt Collection DOO Podgorica, Studentska bb, City kvart, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Ljamović Hasije iz Ulcinja, Meraja bb, na osnovu izvršne isprave-ugovora o hipoteci, donio je dana 20.05.2020.godine

ZAKLJUČAK O PRODAJI I ODREĐUJE SE četvrta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika koje su upisane u: Ln.br.2256 KO Ulcinj, označene u A listu kao kat.parcela ber.1604, po kulturi dvorište u pov. od 237m2, kat.parcela ber.1604 br.zg.1, po kulturi porodična stambena zgrada u pov. od 114m2, kao i objektima u V listu oznečeni kao kat.parcela br.1604 br.zgrade1, po kulturi porodična stambena zgrada, PD981, spratnost P1 u pov. od 114m2, kat.parcela br.1604 br.zgrade1, po kulturi stambeni prostor, PD1, spratnost P u pov. od 100m2, i kat.parcela br.1604 br.zgrade1, po kulturi stambeni prostor, PD2, spratnost P1 u pov. od 85m2, u obimu prava izvršnog dužnika 1/1.

II Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti zakazuje se za dan 19.06.2020.godine u 14,00 časova u kancelariji javnog izvršitelja, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11,00 do 12,00 časova.

III Vrijednost predmetne nepokretnosti utvrđena je rješenjem l.br.970/16 od 12.12.2017. godine i iznosi 169.000,00 eura.

IV Na ovoj prodaji za prodaju usmenim, javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti.

V Ponudioci su dužni izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja broj 510-87619-53 koji se vodi kod CKB banke AD Podgorica u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetne nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike između svog potraživanja i postignute cijene.

Kupac je dužan da cijenu položi u roku od 8 dana po dodjeljivanju nepokretnosti. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđaća da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, primijeniće se ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VI Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u dnevnoj novini “Pobjeda”, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

42

Oglasi i obavještenja

I.br.301/20 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul.

M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Erste banka AD Podgorica, ul. Studentska bb, Podgorica, PIB: 02351242, koga zastupa Adv. Vanja Mugoša , Ul.Slobode br. 16, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Milica Kuzman, Bulevar crnogorskih heroja br. 132, Cetinje, radi naplate novčanog potraživanja 729,26€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 19.05.2020 godine, vrši

21. i 22. maj 2020.

Dana 20. maja 2020. u 81. godini preminula je

Posljednji pozdrav

J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Milice Kuzman, sa zadnje poznatom adresom Bulevar crnogorskih heroja br. 132, Cetinje.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju I.br.301/20 od 06.03.2020. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 21.04.2020. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

NOVKA KERN

MARKU GARDAŠEVIĆU

rođena Odalović

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

IVAN MILUTINOVIĆ

Sahrana će se obaviti u krugu porodice 21. maja u 15 časova na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćeni: sin IVAN, sestra BEBA, braća od strica DRAGAN i IVAN, sestra od strica DUDA, bratanić RATKO, sestrići JOVAN, DRAGAN i ZORAN, bratanična RATKA i ostala rodbina ODALOVIĆ i KERN

974

Dana 20. maja 2020. u 79. godini preminuo je

DRAGOLJUB – DANJO Vojinov KOSTIĆ Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti u krugu porodice 21. maja na mjesnom groblju Dučice – Župa Nikšićka.

Ožalošćena porodica: supruga DRAGICA, sin IGOR, kćerka ALEKSANDRA, brat SLOBODAN, sestre ANKA, RADINKA, DARA i BRANKA, snahe SANDA, STANISLAVKA - DUNJA i RADMILA, unuci STEFAN i ANDREJ i ostala mnogobrojna rodbina 944

Dana 19. maja u 90. godini je umrla naša draga

MARGARITA Gojkova VUJANOVIĆ rođena Marasović Sahrana drage nam pokojnice obavljena je 20. maja u 12 časova u krugu porodice na Novom groblju na Cetinju.

Ožalošćeni: sinovi PETAR, DIMITRIJE i VLADIMIR, sestra ANTICA, unuci NIKOLA, GOJKO, JOŠKO, unuke KATARINA, SILVA i MARGARITA, snahe ZLATE, DANICA i OLIVERA, bratanična JADRANKA, đever SRETO, jetrve MILOSAVA i ZORKA, zet BORO BUJENOVIĆ, praunučad PAJISIJA, ANASTASIJA i PETAR i ostala mnogobrojna rodbina VUJANOVIĆ i MARASOVIĆ 958 Posljednji pozdrav kumi

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@pobjeda.me

MITI Počivaj u miru.

NENO, SVETLANA i ĐORĐE MUDREŠA 959

Oglasi i obavještenja

21. i 22. maj 2020.

Тужним срцем јављамо да је 20. маја 2020. у 39. години преминуо наш драги

Posljednji pozdrav

43

Posljednji pozdrav dragoj

TANJI ĆALASAN МАРКО Бора ГАРДАШЕВИЋ

Због новонастале ситуације сахрана ће се обавити 21. маја у кругу уже породице на градском гробљу у Никшићу. Кућа жалости: Улица партизански пут бр. 6 – Растоци

TANJI

Svojim preranim odlaskom ostavljaš veliku prazninu. Čuvaćemo te od zaborava.

Našoj dragoj i dobroj snahi.

SANJA VUČIĆ sa porodicom 964

STANKO, SLOBODANKA, MARKO i IVANA sa porodicom

Ожалошћени: отац БОРО, мајка МИКА, брат ЈАНКО, сестра НИКОЛИНА, стричеви МИЛАН и ЂУКАН, тетке ЉИЉА и ГАРА, ујак ВЕСО КАДОВИЋ, стрине БРАНКА и СОЊА и остала бројна родбина

Posljednji pozdrav

960

967

TANJI ĆALASAN Posljednji pozdrav našem službeniku

Posljednji pozdrav

Draga Tanja, čuvaćemo uspomene na tvoj vedar lik i veliko srce.

Teško je prihvatiti da odlaziš.

DANKA ĆIROVIĆ sa porodicom 965

TANJI

Posljednji pozdrav dragoj

Raško moj, napustila si me bez ijedne riječi, taj bol sam sakrila duboko, duboko u duši da bude samo moj. Čujem tvoj glas u tišini noći, pričam sa tobom kao što smo nekad pričali. Stalno ću ti pričati koliko mi nedostaješ, koliko te volim, koliko će biti teško ujutro kad ustanem a ne mogu da te ni čujem, ni vidim, ni zagrlim.

BRANISLAVU BALETIĆU

Tvoja sestra SANJA 971

TANJI ĆALASAN Vijest o tvom preranom odlasku nas je veoma dirnula. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Čuvaćemo te od zaborava.

Posljednji pozdrav

Porodica VULANOVIĆ

966

KOLEKTIV OSNOVNOG SUDA U NIKŠIĆU

TANJI

Posljednji pozdrav dragoj

Draga tetka, iz srca teku naše suze, peče bol i plače duša.

970

Tvoji: ANĐELA, FILIP, SANJA i IGOR GROZDANIĆ

Posljednji pozdrav dragoj

TANJI 934 Tvoj KUM Dana 23. maja navršava se četrdeset dana otkako nije sa nama naša draga

TANJI 972

MILJAN BAROVIĆ sa porodicom

963 Posljednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav

LJILJANA BUBA Božova SIMOVIĆ Mnogo lijepih uspomena si nam ostavila tokom tvog dostojanstvenog života, što nas čini ponosnim i obaveznim da te nikada ne zaboravimo. Bila si uzor dobre supruge i brižne majke i kao takva zauvijek ostaješ u našim srcima.

Ovim putem se zahvaljujemo svima koji nas kontaktiraše putem telefona ili uputiše telegrame.

TANJI ĆALASAN Uvijek ćemo se sjećati tvoje čestitosti i dobrote.

BRANISLAVU BALETIĆU

U subotu, 23. maja uža porodica će posjetiti njenu vječnu kuću.

969

Vole te BOŽO, NEMANJA i NEBOJŠA

SLOBO, SANJA, VOJKA i MIKICA ĆALASAN 973

Porodica pokojnog BAGA BALETIĆA Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragoj kumi

968

BRANISLAV BALETIĆ Tužna zbog tvog preranog odlaska 940

Sestra MARINA sa porodicom

961

TANJI

TANJI

Od BATA ZEKOVIĆA sa porodicom

Porodica TOMAŠEVIĆ

962

44

Oglasi i obavještenja

21. i 22. maj 2020.

Dana 20. maja 2020. posle duge i teške bolesti preminula je u 45. godini naša draga

Voljena

TANJA TANJA Miladina ĆALASAN rođena Manojlović

Usled novonastalih okolnosti u državi, sahrana će se obaviti 21. maja u 14 časova na Gradskom groblju u Nikšiću.

Posljednji pozdrav dragoj kumi

Mi bismo ti samo zagrljajima i poljupcima mogle ispričati koliko nam svaki dan nedostaješ i koliko je svijet ružan bez tebe.

Tvoji zauvijek KRSTO i NATAŠA 951

Tvoje: TEJA, KETI i MIĆKO

Ožalošćena porodica: suprug MILADIN - BATO, sin KRSTO, šćer NATAŠA, otac SLOBODAN, majka ZORA, brat SRETEN, sestra SANJA, svekrva RAJKA, đever MLADEN, snaha VASKA, jetrva ADISA, bratanić, sestrić, sestrična, đeverići, đeverične i ostala rodbina ĆALASAN i MANOJLOVIĆ 945

MAKI

Pišemo ti ono što nam je na duši dok nas za tobom svaka suza guši tvoj počinak sad će biti duži.

Pamtimo te po dobru i čuvamo u duši.

948

TANJA

Četrdeset je dana od smrti naše drage

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo lijepe uspomene i sjećanje na tebe čuvati od zaborava.

954

MLADEN, ADISA, ANASTASIJA, GALE, ALEKSA, DAVID i MAGDALENA

MILEVE R. MIRJAČIĆ U subotu, 23. maja u 10 časova najuža porodica će posjetiti njenu vječnu kuću.

Sa tugom i ponosom čuvaće je od zaborava

TANJI ĆALASAN Draga kuma, teško je u ovom trenutku reći sve što u srcu leži, a još teže povjerovati da te više nema među nama. Ponosno i sa osmijehom si koračala kroz život, tako isto i u svojoj teškoj bolesti. Taj čaroban osmijeh, vedar lik i veliko srce vječno će ostati urezani u sjećanju.

Putuj s anđelima, jer si i ti bila na zemlji jedan od njih.

943

TANJA Draga strina, hvala ti za svu dobrotu što si nam pružila.

Počivaj u miru.

ANASTASIJA, GALE, ALEKSA, DAVID i MAGDALENA 955 Posljednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav

Tuguju za tobom kumovi PEĐA i MARINA ROGANOVIĆ sa porodicom

BRANKO GVOZDENOVIĆ 22. 5. 2015 – 22. 5. 2020.

Moj jedini brate, pet godina je, kao da je juče bilo.

Sestrinsku ljubav smrt ne prekida Počivaj spokojno jer tamo nisi sam.

946

TANJA ĆALASAN Voljeli bismo da nas po tebi pamte, jer svako se ponosi najljepšim dijelom sebe.

Naš dio si bila ti!

949

njena PORODICA

Tvoji BATO, KRSTO i NATAŠA

TANJI

LUKI MARTINOVIĆU

Razredna ĐINA KALEZIĆ i DRUGARI odjeljenja IX/1

Od RATKA MEĐEDOVIĆA sa porodicom

947

939

Sestra STANKA sa tvojom porodicom

21. 5. 2010 – 21. 5. 2020.

957

MIĆKO VUKAŠINOVIĆ Posljednji pozdrav našem voljenom Znaj, voljeni, da mojoj ljubavi i sjećanju na tebe NIKADA neće doći kraj.

Voli te Tvoja JADRANKA 927

LUKI

21. 5. 2010 – 21. 5. 2020.

TANJA ĆALASAN Život nestaje u trenutku, a sjećanje i ljubav traju vječno. Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

950

Tvoj BATO

Tvoj osmijeh i tvoje oči meke ogrijali bi nam dušu kad krenemo na puteve daleke.

Ovaga puta ti putuješ, dragi ujače, ali za razliku od nas koji se vraćamo sada tužnoj svakodnevici u kojoj tebe nema, ti putuješ s anđelima u naručje onoga koji nas sa neba neko vrijeme gleda. Dobrota i lojalnost ukrasiše dva bisera tvoja, oprosti mi, ujače, ako je nekada izostala podrška moja. Život daleko od kuće najbolje osjetiše brat, sestra jedna i druga tvoja, volimo te zauvijek, ljudino moja.

Od NIKOLE, KATARINE, malog ANDREJA, BEBE, SRĐANA i MONIKE

Dragi MIĆKO Sjećanje na tebe nikada neće prestati.

BOŠKO i DESKA MILIĆEVIĆ 926 Dragi tečo,

TANJA ĆALASAN Mirno spavaj i počivaj u miru, anđele. Čuvaćemo te u našim srcima, dobra naša Taco.

952

MILE i LOLA

956

POMENI MIĆKO VUKAŠINOVIĆ

Tužno sjećanje na dragog

Svih ovih godina, čuvamo i čuvaćemo uspomenu na tebe.

Tvoji DADO i NEMANJA

TANJA Svojim osmijehom i dobrotom ostavila si neizbrisiv trag u mom srcu.

Tvoja svekrva RAJKA 953

941

PEŠU Puno je lijepih uspomena da te vječno pamtim.

MILO PUNOŠEVIĆ 933

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

21. i 22. maj 2020.

Дана 21. маја навршавају се 23 године од смрти

ТУЖНО СЈЕЋАЊЕ

Mila naša

ЖЕЉКА Шпира БОЈАНИЋА

ВЕЛИКА Миланова БОЈОВИЋ

Прођоше године дуге бола, патње и туге. Вријеме што више протиче сјећања душу раздиру, а ти нам фалиш све више у сваком новом дану.

Двадесет три године од смрти

ЖЕЉКА Шпира БОЈАНИЋА

рођена Кнежевић 21. 5. 2017 – 21. 5. 2020.

ANDRIJANA Vojova VUJOVIĆ

Драга Вешо, Диван и уман човјек – жена и њежна сестра се не заборавља.

Мајка РАДМИЛА са породицом 923

45

Dani prolaze, prođe i godina...

Nepotpuna i tužna bez tebe, tvog osmijeha, zagrljaja, poljupca, tvoje topline.

Nedostaješ nam, dijete naše, seko, tetka, Macki, ljubavi.

Fališ da nas obraduješ, zasipaš ljubavlju i pažnjom, da razvedriš.

Fališ da se smijemo glasno.

Toliko toga ostade nedovršeno, toliko planova...

Ali, ti si zauvijek dio naših priča, prošlih i budućih.

Ti si dio nas.

Vidimo te i osjećamo u svemu lijepom.

Bila si i ostaćeš naš zor.

Volimo te puno.

Твоји: сестра ЈЕКА СРЗЕНТИЋ и брат МИЋА КНЕЖЕВИЋ са породицама 938 TUŽNO SJEĆANJE 22. 5. 2019 – 22. 5. 2020.

Брате мој, рано моја, непреболне прођоше године дуге, али туга за тобом никако да прође.

Tvoji: TATA, MAMA, TAKI, NADA, MARKO i ANA

Брат ЖАРКО и снаха ВАЊА

SONJA BOGETIĆ

924 Dvadeset tri su godine od smrti mog voljenog brata

Draga Soke, Sve mi više nedostaješ. Tuga ne prolazi. Dio moje duše je otišao sa tobom.

Zauvijek si u mom srcu, vječno voljena i nikad zaboravljena.

928

Sestra SENKA STRUGAR sa porodicom

Naša tetka 929

ŽELJKA Špirova BOJANIĆA

Dana 22. maja navršava se godina od smrti

Proljeća prolaze, a tuga ne jenjava. Čuvam te od zaborava.

Sestra ŽELJKA sa porodicom 937

ANDRIJANA

Годину је дана откад смо остали без наше

SONJE BOGETIĆ Živjećeš vječno u našem sjećanju, Soke.

Uspomena na tebe ostaje dok smo mi živi.

АНДРИЈАНЕ Војове ВУЈОВИЋ

Ostaju najljepše uspomene, sjećanja, brižljivo birani pokloni, najtopliji zagrljaji...

I ti ostaješ, voljeni tetketić, tetka kojoj se pjesme pišu.

Volimo te i čuvamo u našim srcima zauvijek.

Brat LOLO i snaha KAĆA 925

Вријеме тугу не брише, љепото наша. Остајеш у нашим срцима и мислима заувијек. У болу за тобом ујак

Dana 22. maja 2020. su dvije godine od smrti

СЛОБО ПАВИЋЕВИЋ са породицом 930

Tvoji: ANĐA, LAKI, LUKA, NIKI, VUK i SAVA

Četrdeset dana je od smrti

ZAGORKA MARIĆEVIĆ 922

GOJKA ĐURIŠIĆA

Dana 23. maja navršavaju se tri godine od smrti naše voljene

Smrt ne prekida ljubav i poštovanje prema Tebi.

Prošli su dani, mjeseci i godine. Mi još uvijek mislimo da će vremenom biti lakše da će tuga umanjiti bol da bude blaga. Ali, vrijeme ne liječi ništa...

Dvije godine te nema, a svugdje si... u našim srcima, mislima, snovima u našim okupljanjima i svakom cvijetu koji procvjeta u bašti bez tvoje njege.

Voljet ćemo te do našeg kraja, dozivati i onda kada glasa ne budemo imali više. Ono što si ti nama bila, ne može niko ničim ispuniti.

Suprug RATKO, kćerke SUZANA, TANJA, LIDIJA i MILENA i unučad

Sin BERISLAV, snaha RUŽICA i unuka PETRA 942

931

Година дана од смрти вољене сестре и свака

Devet godina od smrti dragog oca

SLAVICE ŠUŠTER rođene Dabetić

Tuguju za tobom

МИЛКЕ BUDIMIRA PEJOVIĆA GOJKO, DRAGOSLAV, VLADIMIR, IVA i STAŠA Vrijeme ne umanjuje tugu i sjećanje na tebe.

МОМА

Драга сестро, никад нећу заборавити ваше добро за мене и моју породицу. Сестра ВИДОСАВА са породицом

Sin VESKO sa porodicom 936

ШЋЕПОВИЋ

935

932

46

Oglasi i obavještenja

21. i 22. maj 2020.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14, 28/15, 42/17) naručilac Doo Vodovod i kanalizacija Tivat, Tivat, II Dalmatinske 3A, oglašava

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

PODGORICA 19. decembar br. 5

Nabavka i isporuka cijevnog materijala, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 12 000,00 €.

Tenderska dokumentacija broj 925 od 20.05.2020. objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.portal. ujn.gov.me_ dana 20.05.2020. godine u 13:19:26 sati. Lice za davanje informacija službenik za javne nabavke mr Slavica Mišković, telefon _032 671 788, e-mail javnenabavke@vodovodtivat.com .

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Vodovod i kanalizacija doo Podgorica , ul. Zetskih vladara bb ,oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Usluge mobilne telefonije i interneta, za potrebe Vodovod i kanalizacija doo Podgorica za period od 12 mjeseci, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om: 40.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 14/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 20.05.2020.godine. Lice za davanje informacija: Nikola Marković, telefon: 020 440 356, e-mail: vikpg@t-com.me.

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 042/11 od 15.08.2011, 057/14 od 26.12.2014, 028/15 od 03.06.2015, 042/17 od 30.06.2017) naručilac Agencija za zaštitu prirode i životne sredine oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Agencija za zaštitu prirode i životne sredine pokreće otvoreni postupak za Usluga monitoringa Usluga Jonizirajuće zračenje – Usluge zaštite od radijacije, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om u iznosu od 25,000.00€. Tenderska dokumentacija broj 05-D-1271/3 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me. dana 19.05.2020.godine. Lice za davanje informacija Hristina Ivanović, telefon 020 446 503, e-mail hristina.ivanovic@ epa.org.me.

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama (“Sl. list CG”, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) Naručilac Crnogorski elektrodistributivni sistem DOO Podgorica – CEDIS, sa sjedištem u Podgorici, ulica Ivana Milutinovića br. 12, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka usluga za potrebe CEDIS-a - Usluge logističkog provajdera. Ukupna procijenjena vrijednost predmeta javne nabavke sa uračunatim PDV-om iznosi 120.000,00 €.

Predviđena je mogućnost zaključivanja okvirnog sporazuma na period od dvije godine sa prvorangiranim ponuđačem.

Tenderska dokumentacija broj 53/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 20.05.2020. godine. Ovlašćeno lice za davanje informacija je Mirko Dedović dipl. pravnik, telefon 020 408 366, e-mail mirko.dedovic@cedis.me.

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama (“Sl. list CG”, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) Naručilac Crnogorski elektrodistributivni sistem DOO Podgorica – CEDIS, sa sjedištem u Podgorici, ulica Ivana Milutinovića br. 12, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka robe za potrebe CEDIS-a - Energetski kablovi 12/20 kV (XHE) za potrebe investicija; Energetski kablovi 1 kV (NYY, NAYY) za potrebe investicija; Energetski kablovi XHE; Kablovski pribori. Ukupna procijenjena vrijednost predmeta javne nabavke sa uračunatim PDV-om iznosi 1.986.046,00 €. Predviđena je mogućnost zaključivanja okvirnog sporazuma na period od 4 godine sa 6 prvorangiranih ponuđača.Tenderska dokumentacija broj 35/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me dana 20.05.2020. godine. Ovlašćeno lice za davanje informacija je Veljko Knežević dipl. pravnik, telefon 020 408 451, e-mail veljko.knezevic@cedis.me.

OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

21. i 22. maj 2020.

Marketing

47

48

Marketing

21. i 22. maj 2020.

Pobjeda 75 Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću

Podgorica • Crna Gora • 21. i 22. maj 2019. • Godina LXXV/Broj 19173 • Cijena 0,70 eura

godina

INTERVJU: Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković

Vjerujem da dolazi vrijeme dijaloga

Mislim da vlada koju predvodim radi dobar posao. Ali to nije njen maksimum. Nema pravog rezultata, niti promjene načina razmišljanja o državi i njenim prioritetima, bez dijaloga i približavanja stavova upravo o tim pitanjima. Vjerujem da to vrijeme dolazi, a onda će i ovoj a i svakoj drugoj vladi zadatak biti lakši, a rezultati vidljiviji, kaže crnogorski premijer STR. 2. i 3.

Liberalna partija predložila izmjene Poslovnika

Ko ne dođe na plenum 30 dana, ostaje bez 60 odsto zarade

STR. 3.

Za praznični broj govore Dr Radovan Radonjić, profesor

Oblačni praznik

STR. 4. i 5.

Branko Vojičić, novinar

Da je vječna STR. 4.

Milorad Dugo Đurković, nekadašnji sportski komentator

Da, prvi sam proglasio nezavisnost Str. S tr.. 18. i 19. tr

Dušan Simonović, predsjednik COK-a

Prije četiri godine počela realizacija najvećeg projekta u istoriji Crne Gore, završeno 75 odsto radova na prioritetnoj dionici

Spremni da se predstavimo na najbolji način

Arena

Hrvoje Hribar, reditelj

U auto-put do sada uloženo 562 miliona Uhapšen Podgoričanin zbog oružja

Željku Bulatoviću određen pritvor

STR. 11.

SLJEDEĆI BROJ IZLAZI 23. MAJA

Ne radite film za ekipu iz kvarta STR. 15.

STR. 6. i 7.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava tvrdi da ponuđeni akt o slobodi vjeroispovijesti uvodi pravni red

Zakonom se ne konfiskuju niti nacionalizuju vjerski objekti

STR. 9.

2

Politika

21. i 22. maj 2019.

KOTOR: Opštinski odbor Demokratske partije socijalista donio odluku o kandidatu za čelnog čovjeka

Željko Aprcović kandidat za predsjednika opštine Kotor PODGORICA - Predsjednik Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Željko Aprcović biće kandidat te partije za predsjednika opštine Kotor. Tu odluku je sinoć donio kotorski odbor DPS-a, a potvrdio izvršni odbor partije.

- Aprcović je prošao između više kandidata i prema ocjenama većine članova kotorskog odbora DPS-a najzaslužniji je za prekompoziciju unutar lokalnog parlamenta po kome nova većina predvođena DPS-om može da preuzme vlast, rekao je Pobjedi izvor iz DPS-a.

Aprcović, po zanimanju advokat, je poslanik DPS-a u Skupštini Crne Gore i član glavnog odbora te partije.

Po Statutu DPS, opštinski odbor DPS-a utvrđuje kandidata za predsjednika opštine uz prethodnu saglasnost Predsjedništva.

Aprcović je ranije za Pobjedu kazao da je Skupština opštine Kotor jedina u Crnoj Gori koja nema usvojen budžet, jer koalicioni partneri nijesu mogli da dogovore zasijedanje lokalnog parlamenta, što je dovelo do blokade života u gradu i u svim službama koje shodno zakonu obavljaju poslove od javnog in-

Željko Aprcović

teresa.

On je, komentarišući novu krizu u opoziciji zbog smjene Vladimira Jokića, kazao da „zbog različitosti ideja i uglova političkog gledanja, oni ni sami nemaju povjerenja u ono što rade“.

- Neutemeljenost protesta iniciranih na državnom nivou samo je potvrdila i kotorska politička zbilja, gdje su koalicioni parneri upravo ulicom, a ne u institucijama sistema, probali da nedemokratski „sačuvaju“ bivšeg predsjednika opštine Jokića od smjene. Naravno, refleksija je bila i na državni nivo, zbog različitosti ideja i uglova političkog gledanja, ni sami nemajući povjerenja u ono što rade, te ne mogu da održe najavljene sastanke, pritom neštedimice dijeleći atribute i negativne kvalifikative između njih samih – rekao je tada AprIv. K. cović.

Još nije poznat datum zasijedanja parlamenta na kom će biti biran predsjednik opštine Kotor

Perović ipak nije zakazala sjednicu, traži instrukcije od ministarstva KOTOR - Predsjednica SO Kotor Dragica Perović juče nije, kako se očekivalo, zakazala sjednicu lokalnog parlamenta, navodeći da će u narednim danima odlučiti o podnijetim inicijativama za sazivanje sjednice. Ona se, kako je saopštila, obratila Ministarstvu javne uprave za davanje mišljenja i instrukcija za dalji rad.

- S obzirom na njihov javno saopšteni stav da je, citiram: „Za trenutnu situaciju u opštini Kotor odgovorna lokalna vlast, u ovom trenutku, stvaranje uslova za normalno i redovno funkcionisanje Opštine Kotor i svih lokalnih organa i službi, te prevazilaženje aktuelne situacije, u skladu sa Ustavom i Zakonom o lokalnoj samoupravi, je isključivo u nadležnosti lokalnog parlamenta“.

U proceduri su dvije inicijative, jedna potpisana od nove većine 17 odbornika kojom se traži zakazivanje sjednice parlamenta na kojoj će biti izabran novi predsjednik opštine, i druga kojom se traži stavljanje van snage odluke o smjeni Jokića do odluke Upravnog suda.

- Nakon što su prisutni predstav-

Pobjeda

INTERVJU: Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković

Vjerujem da dolazi v Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković ocjenjuje da će Zakon o slobodi vjeroispovijesti, kada ga parlament usvoji, biti veliki korak za demokratiju i osnovna ljudska prava i naglašava da će država, bez obzira na protivljenja sa raznih strana, imati snage i odlučnosti da zakon sprovede u život.

- Zakon o slobodi vjeroispovijesti, kada ga parlament potvrdi, biće veliki korak naprijed za demokratiju i osnovna ljudska prava i slobode. Kada takvom konceptu dodate obilježja očuvanja kulturnog identiteta i tradicije našeg naroda, i principe kojima se na temelju slobode i jednakosti uređuju odnosi države i vjerskih zajednica, onda sam uvjeren da pred sobom imamo istorijsku priliku da ova pitanja stavimo tamo gdje pripadaju. Što se tiče njegove primjene, država će imati i snage i odlučnosti da ga sprovede u život, kakva god bila i odakle god dolazila eventualna protivljenja, kaže Marković za Pobjedu.

POBJEDA: Trinaest godina od obnove nezavisnosti, u podijeljenom crnogorskom društvu i dalje su brojni oni koji smatraju da nakon referenduma 2006. godine Crna Gora nije postigla mnogo.

Da citiram jednog od lidera opozicije koji tvrdi da ,,ogroman broj suverenista danas shvata da je nezavisna država Crna Gora pretvorena u privatnu državu“. Kako Vi odgovarate na te kritike, ima li istine da današnja Crna Gora nije ni blizu Crnoj Gori iz referendumskih obećanja?

MARKOVIĆ: Prije nekoliko

Mislim da vlada koju predvodim radi dobar posao.

Ali to nije njen maksimum.

Nema pravog rezultata, niti promjene načina razmišljanja o državi i njenim prioritetima, bez dijaloga i približavanja stavova upravo o tim pitanjima.

Vjerujem da to vrijeme dolazi, a onda će i ovoj a i svakoj drugoj vladi zadatak biti lakši, a rezultati vidljiviji, kaže crnogorski premijer

dana, na prijemu povodom trinaeste godišnjice od obnove nezavisnosti kazao sam da Crna Gora danas i Crna Gora prije obnove nezavisnosti – ne liče jedna na drugu. I to u korist današnje Crne Gore.

Dakle, nema istine u ocjenama da je naša politika ostala dužna predreferendumskoj Crnoj Gori, a ni onoj poslije referenduma. Građanima smo obećali državu, i obnovili smo nezavisnost. Deklaraci-



jom o nezavisnosti, članstvo u NATO i integraciju u EU, definisali smo kao ključne ciljeve državne politike. Već smo dvije godine punopravna članica NATO i predvodnik u procesu učlanjenja u EU. Dakle, i ova obećanja smo ispunili. Obećali smo građanima viznu liberalizaciju i danas naši građani i privrednici uživaju slobodu kretanja i putovanja u okviru Šengen zone. Najbrže rastuća smo ekonomija sa najvećim

Zapanjujuća je dosljednost opozicije u bojkotovanju institucija i pokušaji blokade rada istih. Pristup negacije i želje da bude svima gore, da država bude na koljenima da bi je onda oni navodno podizali je teško razumljiv

standardom u regionu van zemalja EU. Ovo ne žele da vide i priznaju ne samo oni koji su oponenti vlasti, nego i istorijski protivnici postojanja i svakog napretka nezavisne Crne Gore.

POBJEDA: Sudeći po međunarodnim izvještajima, čini se da je međunarodna percepcija Crne Gore bolja od one koju plasiraju domaći kritičari. Zašto je to tako?

MARKOVIĆ: Ne slažem se sa Vašom konstatacijom da se naša pozicija u svijetu može nazivati dobrom međunarodnom percepcijom Crne Gore.

Ne. Radi se o stvarnom ugledu i reputaciji naše zemlje. Ona je izgrađena višedecenijskim naporima da se distanciramo od balkanskih zabluda i ze-

Evropski komesar za proširenje i susjednu politiku Johanes Han poručio:

Dragica Perović

nici političkih konstituenata kotorskog parlamenta iznijeli svoje stavove, na meni je sada da, kao predsjednica Skupštine opštine Kotor, u narednim danima, u skladu sa Ustavom i Zakonom o lokalnoj samoupravi odlučim, o čemu će javnost biti obaviještena - saopštila je Perović.

Sjednici su prisustvovali pozvani članovi kolegijuma i predstavnik izvršne vlasti, potpredsjednik opštine Milivoje Mišo Samardžić. Sjednica kolegijuma je sazvana na osnovu zahtjeva koji su upućeni sa više adresa, od odbornice Ure i Kluba SNP-a, kao i od DPS, tj više od 1/3 odbornika, novoformirane odborničke većine. Po zakonu, 30 dana nakon smjene predsjednika opštine mora se zakazati sjednica na kojoj će se izabrati novi. Ukoliko se to ne dogodi, Vlada po zakonu uvodi prinudnu upravu.

Iv. K.

Bez rješavanja bilateralnih sporova nema članstva u EU

BEČ - Evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Johanes Han istakao je kako su Crna Gora i Srbija zemlje koje najbolje napreduju ka članstvu u Evropskoj uniji, ali i poručio kako bez rješenja bilateralnih problema nema članstva u toj zajednici.

Johanes Han je, govoreći na skupu „Nove perspektive Sjeverne Makedonije“ u organizaciji Bečkog ekonomskog foruma, rekao kako je trenutno Sjeverna Makedonija jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja nema sporove sa susjedima i da je time stabilnija od ostalih djelova regiona.

- Stalno me pitaju ko će prvi pristupiti EU, a moj odgovor je uvijek isti. Radi se o procesu zasnovanom na zaslugama, o regata

Johanes Han

principu i brzina pristupa zavisi od toga ko najbrže napreduje na tom putu - naveo je Han. Istakao je i kako su trenutno Crna Gora i Srbija formalno najnaprednije na putu ka EU, ali i kako to ne isključuje mogućnost da će Sjeverna Makedonija uspjeti da nadoknadi zaostatak koji ima.

- Jer je jedina zemlja koja nema nijedan bilateralni spor sa susjedima. U strategiji Evropske komisije za Zapadni Balkan smo jasno rekli da prihvatamo nove članice samo ako nemaju bilateralne konflikte. Nismo spremni da uvozimo konflikte - naglasio je Han. Ukazao je i da u Sjevernoj Makedoniji postoji politička stabilnost, jer je opozicija spremna na dijalog u skupštini, što bi, kako je konstatovao, želio i drugim zemljama regiona. Đ. Ć.

Pobjeda

Politika

21. i 22. maj 2019.

3

vrijeme dijaloga mlju usmjerimo na put evropske i evroatlantske integracije.

Crna Gora je danas partner i saveznik širom planete gdje se brane demokratija i civilizacijske vrijednosti, mir i stabilnost.

Ovoj vlasti se može prigovoriti dosta toga s pravom, posebno kada je u pitanju standard naših građana i njihova potreba da žive bolje, čemu smo sada snažno posvećeni. Ali posvećenost državi, njenom suverenitetu i samostalnosti, da bude svoja i sama odlučuje o svojoj budućnosti - sigurno ne!

Prljava kampanja protiv vlasti, ogovaranje sopstvene države na svakom mjestu i svakoj prilici je, u stvari, politički napor da - Crne Gore ne bude!

POBJEDA: Nedavno ste, povodom Prijedloga zakona o slobodi vjeroispovijesti, rekli da je riječ o izuzetno značajnom zakonskom aktu kojim se zaokružuje državni, kulturni identitet. Očekujete li velika protivljenja? Da li Crna Gora ima snage da zakon, kada se usvoji, zaista sprovede u djelo?

MARKOVIĆ: Zakon o slobodi vjeroispovijesti, kada ga parlament potvrdi, biće veliki korak naprijed za demokratiju i osnovna ljudska prava i slobode.

Kada takvom konceptu dodate obilježja očuvanja kulturnog identiteta i tradicije našeg naroda, i principe kojima se na temelju slobode i jednakosti uređuju odnosi države i vjerskih zajednica, onda sam uvjeren da pred sobom imamo istorijsku priliku da ova pitanja stavimo tamo gdje pripadaju.

Tim prije što je prijedlog izrađen nakon iscrpnih i širokih konsultacija sa svim činiocima. Što se tiče njegove primjene, država će imati i snage i odlučnosti da ga sprovede u život, kakva god bila i odakle god dolazila eventualna protivljenja.

POBJEDA: Pitam Vas zbog toga što crnogorska država nije bila u stanju da ukloni nelegalno sagrađenu limenu crkvu na Rumiji, a sada nema snage da ukloni krstionicu u



Najvećim uspjehom Vlade u ove dvije godine smatram investicioni zamah na sjeveru. Želimo da u tom najizdašnijem razvojnom regionu Crne Gore obezbijedimo sve uslove da građani žive bolje.

Prvi rezultati u ove dvije godine na tom planu već su vidljivi moru kod Tivta ili nelegalno sagrađeni objekat u Dajbabama.

MARKOVIĆ: Zaista mislite da država nema snage? Suviše naivno i laičko promišljanje svih koji nam to spočitavaju. Vlada ovom pitanju prilazi sa punim senzibilitetom kako se ne bi pojačavale podjele u zemlji među pravoslavnim stanovništvom.

Društvena kohezija nam je cilj i potrebno nam je strpljenje da bismo ga postigli.

Naravno da nećemo dozvoliti da se na državnom ili zemljištu vjerskih zajednica, suprotno zakonu, grade vjerski objekti samo zbog toga što je to zapelo za oko nekom svešteniku.

Zbog toga i donosimo Zakon o slobodi vjeroispovijesti, da bi se vjerskim zajednicama utvrdila prava ali i obaveze, jer je sada u primjeni onaj iz 1977. godine.

POBJEDA: Priča o nezavisnosti, identitetu, razvoju društva neodvojiva je od – priče o ekonomiji. Možete li sumirati najvažnije ekonomske pokazatelje učinka Vaše Vlade?

MARKOVIĆ: Naša ekonomija razvijala se svih godina od obnove nezavisnosti. Uvjeren sam da je naš ekonomski rast posebno dinamizovan u posljednje dvije godine, čemu svjedoče i veoma visoke stope rasta od blizu pet posto.

Ekonomski rast je donio blizu 18.000 novozaposlenih. Stopa nezaposlenosti je smanjena za preko šest posto. U ove dvije godine priliv stranih direktnih investicija je milijardu i petsto miliona eura. U ove dvije godine tekuću potrošnju finansiramo iz izvornih prihoda, prepolovili smo budžetski deficit i puno toga još...

POBJEDA: Što za ove dvije i po godine smatrate najvećim uspjehom Vlade?

MARKOVIĆ: Najvećim uspjehom Vlade u ove dvije godine smatram investicioni zamah na sjeveru. Želimo da u tom najizdašnijem razvojnom regionu Crne Gore obezbijedimo sve uslove da građani žive bolje. Prvi rezultati u ove dvije godine na tom planu već su vidljivi.

Zbog toga je završetak prioritetne dionice auto-puta i nastavak radova na sljedećim od presudne važnosti za razvoj sjevera i zemlje u cjelini. Već vidljiva zimska skijaška infrastruktura, projekat Đalovića pećine koji napreduje, otvaranje fabrike kisjele vode, razvoj poljoprivrede su rezultati koji me posebno raduju i motivišu.

POBJEDA: A što je Vašem kabinetu zadalo najveće probleme?

MARKOVIĆ: Nespremnost opozicije da doprinosi političkoj, društvenoj i razvojnoj koheziji. Zapanjujuća je dosljednost u bojkotovanju institucija i pokušaji blokade rada istih.

Pristup negacije i želje da bude svima gore, da država bude na koljenima da bi je onda oni navodno podizali je teško razumljiv.

Mislim da vlada koju predvodim radi dobar posao. Ali to nije njen maksimum.

Nema pravog rezultata, niti promjene načina razmišljanja o državi i njenim prioritetima, bez dijaloga i približavanja stavova upravo o tim pitanjima.

Vjerujem da to vrijeme dolazi, a onda će i ovoj a i svakoj drugoj vladi zadatak biti lakši, a rezultati vidljiviji.

Draško ĐURANOVIĆ

Liberalna partija predložila odluku o izmjenama Poslovnika i kažnjavanje neopravdanog odsustva poslanika

Ko ne dolazi 30 dana na plenum, ostaje bez čak 60 odsto zarade

PODGORICA – Poslanik koji bez opravdanja ne učestvuje u aktivnostima Skupštine na redovnom zasijedanju duže od 30 dana biće kažnjen oduzimanjem 60 odsto plate – predviđeno je prijedlogom odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika, kojeg je juče podnio Skupštini Andrija Popović iz Liberalne partije.

Pobjeda je ranije najavila da će Liberalna partija predložiti izmjene Poslovnika i tražiti kažnjavanje poslanika koji ne dolaze na posao.

Odluku, kako je predloženo, o novčanoj kazni za poslanika koji neopravdano ne učestvuje u redovnom zasijedanju Skupštine duže od 30 dana donosi Administrativni odbor.

Popović je u obrazloženju predloženih izmjena naveo da će neopravdani nedolasci poslanika na zasijedanje Skupštine biti sankcionisani po uzoru na mnoge evropske i svjetske parlamente.

- Tako bi se djelimično ispravi-

la dugogodišnja nepravda prema biračima koji su ih neposredno birali, ostalim poslanicima i široj javnosti, da poslanici koji u dužem periodu zanemaruju svoje dužnosti primaju jednake zarade kao i oni koji savjesno i odgovorno rade, ili čak i više zarade od poslanika kojima je izrečena neka od kaznenih mjera – navodi se u obrazloženju.

Popović navodi da činjenica koja proističe iz istraživanja koje je sprovedeno u Skupštini, jeste da svih 27 država Evrope, koje su bile obuhvaćene istraživanjem, propisuju jasne novčane i druge sankcije za poslanike koji u kontinuitetu ne prisustvuju sjednicama Skupštine i radnih tijela.

- Sankcije su od procentualnog umanjenja novčanih naknada za poslanike preko potpunog ukidanja zarade do oduzimanja mandata poslanicima koji bojkotuju ili na bilo koji drugi način neopravdano i u kontinuitetu ne izvršavaju poslaničke obaveze u Skupštini. Sankcije su jasno propisane

na nekoliko načina, a najzastupljeniji način formalizacije kazni se ogleda kroz propise u okviru sistemskih zakona koji uređuju ovu oblast, Poslovnik o radu Skupštine ili u rijetkim slučajevima sankcije propisuje ustav – obrazložio je Popović, navodeći da „neke od zemalja idu korak dalje pa u aktima koji propisuju sankcije jasno naznačavaju koji razlozi mogu spriječiti poslanika da ne dolazi na sjednice plenuma i radnih tijela, te da se bilo koja druga okolnost mora okarakterisati kao neopravdano odsustvo“.

- Bojkot parlamenta u tom smislu svakako spada u neosnovano i neopravdano izbjegavanje radnih obaveza. Nedvosmislen zaključak jeste da su sve države uredile ovaj segment funkcionisanja nacionalnih parlamenata, a kao rezultat imaju stalno prisustvo svih poslanika i vlasti i opozicije u radu skupština, izuzev u vanrednim, opravdanim slučajevima – dodaje se u obraI. K. zloženju.

Pomoć Sjedinjenih Američkih Država savezničkim državama

Ministar odbrane u posjeti crnogorskim vojnicima u Avganistanu

PODGORICA - Američka Komanda za sajber odbranu (Cyber Command) poslala je takozvane „sajber ratnike“ u savezničke države kao što su Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Ukrajina, kako bi pomogli u odbrani mreža tih zemalja od hakerskih napada, ali i da bi zaštitili izbore u Sjedinjenim Američkim Državama koji će biti održani 2020. godine, javlja Radio Slobodna Evropa.

garant bezbjednosti

,,Sajber ratnici“ i u Crnoj Gori Bošković: NATO najbolji

Kako je objavio sajt Syberscoop, takozvani „sajber ratnici“ poslati su i u Crnu Goru, sa ciljem da odbrane, između ostalog, izborni sistem u SAD od potencijalnog miješanja. To je saopštio Timoti Hau, komandant nacionalne misije američke Komande za sajber odbranu.

Ne želeći da otkriva tehničke i operativne detalje angažovanja „sajber ratnika“, general Haugh je rekao da se ta operacija, interno u američkom Ministarstvu

odbrane naziva „sintetička teologija“. Cilj tih aktivnosti je da se aktivno ometa i onemogući miješanje u izborni proces koje potiče iz zemalja poput Rusije, koju je američka obavještajna zajednica označila u pokušaju miješanja tokom predsjedničkih izbora 2016. godine, objavio je Syberscoop.

Istražitelji su takođe otkrili da su se hakeri infiltrirali u držav-

nu izbornu infrastrukturu tokom 2018. godine, a određene istrage su pokazale da sumnjivi propagandisti još koriste društvene medije za manipulisanje javnim mnjenjem. Haugh nije precizirao u kojim sve zemljama Cyber Command trenutno ima operacije u pripremi za 2020. ali je rekao da će takva partnerstva nastaviti da rastu.

R. P.

PODGORICA - Međunarodne snage sačinjene od NATO saveznika i partnera najbolji su garant bezbjednosti u Avganistanu, te da je njihovo prisustvo i dalje neophodno, kazao je ministar odbrane Predrag Bošković tokom susreta u bazi Marmal sa komandantom Komande Sjever, njemačkim brigadnim generalom Gerhardom Ernst-Peterom Klafusom.

Bošković se zahvalio generalu Klafusu na podršci našim vojnicima od njemačkog kontingenta tokom izvršavanja zadataka u misiji Odlučna podrška.

Ministar je podsjetio sagovornika da je Crna Gora svoje vojnike u Avganistan prvi put uputila 2010. godine i da smo od tada neprekidno prisutni, prvo u ISAF, potom u misiji

Predrag Bošković tokom susreta u bazi Marmal

Odlučna podrška, i to uz postepeno povećanje broja naših vojnika.

Brigadni general Klafus se zahvalio ministru na posjeti i izrazio zadovoljstvo što pripadnici VCG angažovani u Komandi misije na čijem je

čelu, izuzetno profesionalno pristupaju izvršavanju zadataka.

Bošković se susreo sa komandantom hrvatskog kontingenta, u sklopu kojeg se nalaze i pripadnici VCG, pukovnikom R. P. Dragišom Konsom.

4

U fokusu

Podsjećanje

21. i 22. maj 2019.

Kako je prije trinaest godina Crna Gora obnovila nezavisnost

Piše: Branko VOJIČIĆ

Da je vječna

Crnogorski građani su 21. maja 2006. odlučili na referendumu da obnove crnogorsku državnu nezavisnost, 88 godina nakon njenog ukidanja.

Prvi put u istoriji Crna Gora je razriješila pitanje državnog statusa na miran način, demokratski, u skladu s međunarodnim standardima. Taj datum je, otuda, već istorijski utemeljen i od njega se odmjeravaju etape evropskog i evroatlantskog puta savremene Crne Gore.

Gora ne može sama sebe izdržavati, do onog ključnog - imamo li pravo na državu i naciju.

U godinama nakon referenduma negirane su brojne predreferendumske neistine i podvale: da će crnogorski državljani koji žive u Srbiji izgubiti građanska prava; da će imovina srpskih građana biti ugrožena u Crnoj Gori; da će liječenje crnogorskih građana u Srbiji biti neizvjesno; da će crnogorski studenti teško studirati u Srbiji; da će srpski investitori postati nepoželjni; da će se Crna Gora teško odbraniti od neprijatelja...

Srpski mediji su permanentno podgrijavali strah od referenduma i širili priču da će doći do nestabilnosti na Balkanu. Tvrdilo se da će se, u slučaju pobjede indipendista, sjeverni dio Crne Gore otcijepiti i pripojiti Srbiji, a u scenario uključuju Boku, „koja će tražiti autonomiju“.

Objavljuju i mapu na kojoj su obilježeni djelovi koji će pripasti „Velikoj Albaniji“…

,,KLAUZULA 55“

Independistička koalicija uspjela je da preskoči ,,famoznu klauzulu“ EU, a više od tri hiljade posmatrača OEBS-a, Savjeta Evrope, domaćih i stranih nevladinih organizacija, potvrdili su da je rezultat postignut u fer borbi, bez većih neregularnosti i u potpuno mirnoj atmosferi.

Izlazak na birališta svjedoči o njihovoj visokoj svijesti, odlučivalo se o - državi. Crna Gora je izglasala nezavisnost sa 55,5 odsto glasova, dok je za ostanak zajedničke države sa Srbijom bilo 44,5 odsto. Tog dana glasalo je 419.240 građana ili 86,5 odsto od ukupno upisanih građana u biračkim spiskovima!

S proglašenjem crnogorske nezavisnosti ugasila se državna zajednica Srbija i Crna Gora. Labav savez dvije države (u medijima prozvan ,,Solanija“), formiran pod pokroviteljstvom visokog predstavnika EU Havijera Solane, trajao je svega tri godine, a njim je Brisel želio da amortizuje težnju Crne Gore ka nezavisnosti i prolongira referendum, zbog ,,domino efekta“ u regionu, Kosova prije svega.

Ali, nije lako išlo pregovaranje sa zvaničnim Beogradom, iako je tamo na tron zasjela ,,demokratka opozicija“ koja je svrgnula Miloševića.

Prijedlog državnog rukovodstva Crne Gore o novim odnosima u savezu dvije samostalne i ravnopravne države, nije bio prihvaćen ni od Srbije, ni od Evropske unije, već je podržan Koštuničin plan - da se SRJ očuva. Posredovanje, zapravo pritisak EU, rezultirao je odustajanjem rukovodstva Crne Gore od referenduma o nezavisnosti planiranog za 2001/2, te dogovorom o stvaranju Drzavne zajednice SiCG. To je kod tvrdog suverenističkog dijela građana Crne Gore, koji su očekivali obećani referendum o nezavisnosti - dovelo do razočaranja, pa je sve upornije zahtijevana smjena vlasti, pod sloganom: „prvo demokratija, pa nezavisnost“.

No, kako se Evropska unija na duže staze nije mogla oduprijeti rješenju kome je i sama kumovala Beogradskim sporazumom, aktivno se uključila u proces traženja modela po kojem bi referendum u Crnoj Gori bio prihvatljiv i za independistički i za prosrpski, unionistički blok.

KOŠTUNIČIN SPISAK

Iako je prema Ustavnoj povelji SCG, moratorijum na referendum o državnom statusu Crne Gore isticao 5. februara 2006, zvanični Beograd (personalno: Koštunica i Tadić), te velikosrpski krugovi, konstantno su pritiskali Podgoricu, prvo da se odgodi referendum, a potom obesmisli ideja osamostaljivanja, „preseljenjem“ glasačkog kontingenta Crnogoraca iz Srbije u

STABILIZACIJA REGIONA

Crnu Goru, čega nije bilo na referendumu 1992. Venecijanska komisija, stručno tijelo Savjeta Evrope, međutim, na decembarskom zasijedanju (2005) nije u svojim preporukama uzela u obzir taj Koštuničin prijedlog.

Po principu „uzmi ili ostavi“, dogovoren je model, do tada nikad primijenjen igdje u svijetu: izlaznost od najmanje 50 odsto biračkog tijela i „kvalifikovana“ većina od 55 odsto važećih glasova za opciju „da“.

Time je, tačno, obezbijeđen visoki legitimitet referendumskog rezultata i izbjegnut referendumski bojkot unionista. Ali, i visoki rizik „sive zone“.

Jer se moglo desiti, kako je upozoravao Milo Đukanović, tadašnji predsjednik Vlade, da manjina od 45,1 odsto odlučuje o statusu Crne Gore, a da većina od 54,9 odsto - na to nema pravo.

DVA POKRETA

Dva državotvorna pokreta formirana su u Crnoj Gori januara 2005, u dva dana, kao „dvostruki kolosijek u crnogorskoj izvedbi“.

Independistički blok sa Milom Đukanovićem na čelu činio je Pokret za nezavisnu i evropsku Crnu Goru, kao multietnička koalicija, koja je okupila najširi krug građana svih vjera i nacija, predvodile su partije i pripadnici civilnog društva koji su se protivili ratovima na prostoru ex Jugoslavije i hegemonističkoj velikosrpskoj miloševićevskoj politici, i koji se protive nastavljačima te politike u Srbiji.

Na drugoj strani, unionistički blok Pokret za zajedničku državu (sa Predragom Bulatovićem na čelu) činile su partije sa srpskim nacionalnim predznakom, zapravo prosrpske opozicione stranke u Crnoj Gori i srpska udruženja, uglavnom partijesaveznice Miloševićevog režima.

Ovaj pokret, politički i finansijski otvoreno je podržavao Beograd, pod

čijim su patronatom bile i ove stranke. Podržala je, očekivano, i Srpska pravoslavna crkva, koja je učestvovala u formiranju ,,Vijeća narodnih skupština“.

Istoimeni pokret formiran je i u Beogradu, na čijem su čelu srpski akademici, tvorci Memoranduma SANU. U antireferendumskoj kampanji, Pokret je širio strah od predstojećeg izjašnjavanja građana, pa su predstavnici parlamentarnih stranaka, članice Pokreta, javno prijetile da će to biti „ratni referendum“. Pokret za zajedničku državu osnovali su u beogradskom Domu sindikata akademici Ljubomir Tadić i Matija Bećković, koji su oduvijek negirali crnogorsku naciju i državu.

PRITISAK

Predrag Bulatović je početkom 2006, uoči referenduma, tražio da se u Crnoj Gori formira koncentraciona vlada. On je pokušao da napravi savez za ,,obaranje crnogorske vlasti“ sa Nebojšom Medojevićem, čelnikom Grupe za promjene, Andrijom Jovićevićem, bivšim ministrom policije i Miodragom Lekićem, bivšim ambasadorom SRJ u Rimu. Beogradska štampa je gromoglasno najavila njihov odlazak u SAD ,,na poziv Stejt departmenta“. Iz Vašingtona je demantovano da se radi o zvaničnoj posjeti, a ova četvorka se potom nije oglašavala. Savez je propao a Bulatović je i dalje tvrdio da je „moguće obnavljanje pitanja zajedništva Srbije i Crne Gore“.

RAZOTKRIVANJE PODVALA

Referendum u Crnoj Gori nije bio samo glasanje o državnom statusu, već politički sudar dva suprotstavljena bloka, dva pogleda na sadašnjost i budućnost, svijet. Tek su se proglašenjem nezavisnosti otvorile perspektive oslobađanja teških okova mitova i predrasuda, počev od onog da Crna

Referendum o nezavisnosti Crne Gore ne samo što nije destabilizovao region, već je, na miran, demokratski način, riješio jedan potencijalno ozbiljan regionalni proglem i žarište krize.

Način kako je organizovan i protekao, primljen je u međunarodnoj zajednici sa velikim olakšanjem, te je to podstaklo brzo prihvatanje njegovih rezultata, međunarodno priznanje, uspostavljanje diplomatskih odnosa, članstva u UN i drugim međunarodnim i regionalnim organizacijama. Islandu je pripala čast što je prvi priznao nezavisnost Crne Gore.

Dva dana nakon obljavljivanja rezultata, portparol Stejt departmenta Šon Mekormak izjavio je da SAD pozdravljaju miroljubiv i demokratski odnos građana Crne Gore prema referendumu, ističući da za to zasluge imaju oba bloka. A zamjenik ministra spoljnih poslova Rusije Vladimir Titov rekao je u razgovoru sa predsjednikom Vlade Đukanovićem da Rusija uvažava većinsku volju građana Crne Gore.

Crnogorska Skupština je proglasila samostalnost Crne Gore 3. juna 2006. i donijela Deklaraciju nezavisne Republike Crne Gore koju je prihvatila i Evropska unija. Brzo priznanje Crne Gore od strane EU, SAD, Rusije, Kine i čitave međunarodne zajednice, kao i prijem Crne Gore u UN, bili su svojevrsna podrška Crnoj Gori.

Zemlje regiona su među prvima priznale nezavisnu Crnu Goru, dok je Srbija to učinila sa zakašnjenjem – prvo predsjednik Tadić, pod pritiskom EU, a kasnije, premijer Koštunica pod uticajem ruskog predsjednika Putina. Prosrpske stranke nijesu priznale rezultat referenduma a odbijale su da priznaju državne simbole iako se crnogorska nacionalna zastava vijorila na Ist Riveru ispred palate UN u Njujorku.

Odluku o proglašenju nezavisnosti usvojili su poslanici vladajuće koalicije – Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije, kao i Građanske partije, Liberalne partije, Demokratske unije Albanaca i Demokratskog saveza. Sjednicu su bojkotovali poslanici Socijalističke narodne partije, Narodne stranke, Srpske narodne stranke i Demokratske srpske stranke.

Pobjeda

Stav

Kako i kud

Ob

Piše: Dr Radovan RADONJIĆ

C

rna Gora bi, u drugačijim okolnostima, svoj Dan nezavisnosti vjerovatno slavila u znaku potenciranja činjenice da je – uprkos svim unutrašnjim i vanjskopolitičkim teškoćama i iskušenjima – tokom minulih trinaest godina, koliko je prošlo od 21. maja 2006. godine, kada je referendumskom odlukom utemeljila pravo na ovo slavlje, uspjela da: sačuva unutrašnji mir i stabilnost i ostvari zavidne prodore i poboljšanja u nekim privrednim granama i oblastima društvenog života; stekne status međunarodno priznate i u svjetske organizacije i asocijacije primjetno uključene države; stupi u članstvo NATO alijanse i ostvari rezultate u drugim evropskim i evroatlantskim integracijama, zahvaljujući kojima je visokocivilizovani dio svijeta više ne ignoriše kao komornika u nasilničkim ekspanzivnim reanimiranjima preživjelih istočnih despotija, već je prizivaju u svoje društvo kao dostojnog i poštovanog partnera...

I da se, sljedstveno tome, ustavnopravno konstituiše kao moderna, otvorena i demokratska država, kadra da štiti ljudska prava i slobode, i na tim osnovama se razvija kao savremeno građansko društvo.

,,APSOLUTNA STRANA“ Ti se rezultati, razumije se, ne mogu negirati ili potcjenjivati. Razloga što ih, pak, neće biti u prvom planu programa današnje proslave ima više i nalaze se u mnogim internim ili eksternim momentima i elementima.

Glavni među njima je, svakako, to što je aktuelna politička elita na vlasti imala ,,unutrašnju potrebu“ da svoj zavidan učinak u ostvarenju ideje Pokreta za nezavisnu, evropsku Crnu Goru shvati kao pravo de sebi pripiše sve rezultate referendumske pobjede i po tom osnovu se samoproglasi za ,,apsolutnu stranu“ sadašnjeg crnogorskog bitka i bića, a time i jedinog pravog garanta opstanka i prosperiteta ove zemlje.

Tom iskušenju nije odolio čak ni njen neupitni lider, gospodin Milo Đukanović, koji se – uprkos nimalo lagodnoj hipoteci s početka svoje duge političke karijere – pokazao kao političar i državnik bez premca u novovjekovnoj borbi za nezavisnost i međunarodnu promociju Crne Gore.

OPASNE VEZE Doda li se tome izvjesna, odranije uspostavljena, bliska veza te elite sa SPC, uključujući i njenu odista teško razumljivu investiciju u produbljivanje i učvršćivanje saradnje sa tim subjektom – u vidu transfera veoma važne crnogorske društvene i državne imovine u njegovo vlasništvo – eto pretpostavke za ne manje problematično uvjerenje te elite da su posve irelevantne tvrdnje, pravovremeno javno iskazane i sa naše strane, da crnogorska država i Srpska pravoslavna crkva – „ne idu zajedno“.

Pobjeda

U fokusu

21. i 22. maj 2019.

5

da dalje ako vladajuća elita i dalje održava ,,opasne veze“ sa SPC i ne štiti vlastitu imovinu

blačni praznik Crna Gora i Crnogorci bi trebalo da znaju da se čast, slava i poštenje u procesima društvenog života i razvoja postižu znanjem i pregnućem, a ne pokušajima da se „prevari istorija“

- znatnog proširenja sloboda i prava: „lojalne intelektualne elite“, da svoju nirvanu gradi na simbiozi izdašno plaćenog nerada i zavjere ćutanja; političkih partija, da se za vlast u Crnoj Gori legalno bore pod tuđim zastavama i sa stranim joj programima; - Crnogorske pravoslavne crkve da po svojoj volji bira „otvorene prostore“ na kojima će organizovate svoje vjerske službe; nevladinih organizacija da se, nezavisno od toga koje i čije ideje i interese promovišu, te ko ih i za kakve usluge plaća, otvoreno bave politikom, s pretenzijom da ovu „modeliraju“ - jednako ili više od onih kojima su građani redovnim putem dali legitimitet da to čine; - Crne Gore, da utjehu za nezadovoljstvo zbog nemanja validnih državnih programa u mnogim oblastima društvenog života, ili njihovog neizvršavanja u cjelini i na vrijeme, nalazi u jezičkim „bravurama“ Petrice Kerempuha, poput onih da „nigdar ni tak bilo da ni nekak bilo, pak ni vezda ne bu da nam nekak ne bu“!

,,OBZIRI“ ELITE

DARKO DRLJEVIC© POBJEDA

Treće. „Razumljivi obziri“” crnogorske političke elite na vlasti prema svom duhovnom mentoru i političkom ortaku iz SPC, bitno su, ako ne i odlučujuće implicirali odgovarajuće preinake u domicilnim shvatanjima pojedinih krivično-pravnih narativa.

Otuda, vjerovatno, i nedavno javno i jasno manifestovanje uvjerenja pojedinih uglednih pripadnika najviših organa crnogorskog pravosuđa da kod nas faktički nema organizovanog kriminala izvan švercerske trijade DND (duvannafta-droga), odnosno korupcije i zelenaštva.

Da je tako, vidi se iz fakta da je teško prisjetiti se kada je, ako je uopše, ,,uzet na odgovornosti“ analitičar, koji objašnjava da je naziv Montenegro proizvod posrnulog dijela naroda u Crnoj Gori, odnosno „atomske tehnike i prašumske etike“ dospjele u njene krševite krajeve, gdje želi da se učvrsti na recidivima pedesetogodišnje bezbožničke ideologije i drljevićevsko-štedimlijskog nasljeđa, „čiji se smrdljivi ostaci osjećaju i danas“.

Isto važi i za visokog duhovnika SPC koji u Crnoj Gori, kako piše u novinama, „krade zemlju, istoriju i istorijske ličnosti, kulturu i duše i gradi i ruši po nahođenju a nije ni registrovan u državi niti traži dozvole...“

Odnosno, da njihova antinomija ,,spada u red nepomirljivih“, te da problem njihovih međusobnih odnosa neće biti riješen ,,sve dotle dok ili Crna Gora ponovo ne dobije ‘svoju’ autokefalnu crkvu, ili pak Srpska pravoslavna crkva ne učini Crnu Goru ‘svojim’ državnim prostorom“ („Liberal“, 3. oktobar 1992, str. 13).

Implikacije tog ,,spleta okolnosti“ bile su dvostruko nepovoljne, kako za crnogorsku političku elitu na vlasti, tako i za Crnu Goru samu. Ovo ,,dvostruka nepovoljnost“ znači da je imao nimalo srećne teorijske implikacije i da su mu praktično-političke posljedice bile veoma teške.

PARTNERSTVO Konkretno, radi se o sljedećem.

Prvo. Gorepomenuti duhovni i politički partneri se – ni skupa, ni odvojeno – nikada nijesu pozabavili jednim od najkrupnijih crnogorskih problema: otkud to i kako je uopšte moguće da se aktuelna istorijska svijest većine građana Crne Gore, u kontekstu njene oficijelne orijentacije na promociju i prihvatanje vrijednosti i prednosti zapadne civilizacije, čak ni za jotu ne razlikuje od devetnaestovjekovne istorijske svijesti njihovih predaka, čiji su jedini duhovni i ini dezideri bili „Bog i Rusija“?

Umjesto da shvate da ni jedni ni drugi s tom sviješću ne mogu nikud, i porade na

žara i čara, moglo dogoditi da: - vlast, skupa sa građanima, ne može da izađe na kraj sa stranom crkvom koja u odeždi tobože jedinog „kanonskog“ predstavnika i zaštitnika svih pravoslavnih hrišćana, kontinuirano negira istorijsku utemeljenost njene države i nacije, te prava Crnogoraca na svoj jezik, kulturu, crkvu i druge vrijednosti; - pravosudni organi i organi gonjenja strpljivo i bez otpora podnose otvorene prijetnje podmlađenih i brojčano naraslih nosilaca kvislinških ideologija i politika nezavisnoj politici proevropskoj orijentisanoj njihove države, kvalifikujući ove kao benigne verbalne delikte, ili trivijalnu partijsku retoriku s kojom ne treba ni polemisati, a kamoli je, u granicama mogućeg, eliminisati sa društvenog prostora za čiji mir i bezbjednost su odgovorni; - država mirno posmatra kako se s unutrašnje strane njenih granica slobodno kreću, postrojavaju i poput trojanske kavalerije paradiraju ostaci i nasljednici vojnih formacija „rata za mir“, čekajući komandu za „oslobodilački juriš“ na sjedište njenog najvišeg narodnog predstavništva, odakle bi se, po njegovom zauzimanju, oglasio neki novi Miloradović s već znanim „privilegijama“ od strane „tradicionalne pokroviteljice“.

NEKAŽNJAVANJE KRIMENA

Te su se „privilegije“ – da podsjetimo – ogledale u davanju: a) ,, jednorodnom“ i ,,jednovjernom“ crnogorskom narodu – prava, da svoje „teleskope nade“ prusmjeri sa mediteranskih „izmaglica“ na beskrajne „vedre“ prostore sibirskih tajgi; b) njegovom pravoslavnom kliru – prava na samostalnost po uzoru na rusku varijantu „vizantijske simfonije“; c) lokalnoj samoupravi – autonomije u izboru svojih organa svjetovne vlasti do plemenskog nivoa; d) državi Crnoj Gori – „časti“ i „zadovoljstva“ da bude pod neprikosnovenom vlašću ruskog cara.

Ergo, problem Brachium ecclesiasticum - što u prevodu, kad je predmetna tema ovog teksta u pitanju, konkretno znači prevlasti političke moći SPC u odnosu na sekularnu vlast u Crnoj Gori - neće i ne može biti riješen sve dok se najistaknutiji akteri crnogorskog magnum crimena, opredmećenog u neobjašnjenom (i neobjašnjivom?) transferu crnogorPROJEKAT ske društvene i državne imovina u Četvrto. Postreferendumsko posprevlasništvo SPC ne privedu pravdi. manje Crne Gore, u funkciji ostvarenja Ne sankcioniše li se dostojanstveno projekta evropskih i evroatlantskih taj flagrantni čin veleizdaje, bez obziintegracija, otkriva još i to da njeni čelni ra na to ko ga je počinio, pred nama POSTREFERENDUMSKO učesnici u političkom procesu, s obje njenom prevladavanju posredstvom je najvjerovatnije još samo jedna POSPREMANJE strane poziciono-opozicione razdiobne sezona „igre prijestola“, s čijim će afirmacije pozitivno i progresivno Drugo. Postreferendumsko pospremacrte, još ne shvataju da je njihov posao konotiranih postulata savremene završetkom sasvim sigurno završiti i veoma ozbiljan i vrlo odgovoran, te da civilizacije, oni se i dalje uljuljkuju koje- nje Crne Gore, u velikoj mjeri duhovno nezavisna crnogorska Crna Gora. im moderatorska uloga u njemu mora kakvim simularkumima „vladičanskih“ i politički (iz)vršeno po reperima u njoj Jer, ako iko na svijetu, i Crna Gora i odomaćenih čelnika SPC, uglavnom je biti da, kako Ciceron kaže, „usmjeravaju Crnogorci bi trebalo da znaju da se i „kraljevskih“ vizija i akvizija „četvrte proteklo u znaku: pravac društvenog kormila, držeći ga dinastije“. čast, slava i poštenje u procesima - brzog i lakog „slanja u istoriju“ gotovo pod punom kontrolom“.

Dokle se u tome ide, zorno pokazuju društvenog života i razvoja postižu primjeri crnogorskih samita posveće- svih javno i jasno crnogorski deklarisanih Te da još ni izdaleka nijesu ovladali vje- znanjem i pregnućem, a ne pokušajiinstitucija i pojedinaca, što posebno iluštinom „majstora prvog reda“ u svom nih evropskim i evroatlantskim intema da se „prevari istorija“. gracijama, od kojih nijedan nije održan struje „slučaj DANU“, radi čijeg je „sanira- poslu, jer se ovi poznaju, veli Niče, „po Izložene primjedbe i kritike evidennja“ Vlada grubo prekršila preuzetu oba- tome što u velikom i malom znaju na van prostor(ij)a simbolički i svakako tnih nedostatnosti u odnosu pojedidrugo dekorisanim petrovićkim arte- vezu u pogledu ujedinjavanja domicilnih savršen način da nađu kraj, bio to kraj nih subjekata prema pretpostavkama naučnih potencijala i pogazila svoj s tim u neke melodije ili misli, bio to peti čin faktima. i smislu postojanja i daljeg uspješnog neke tragedije i državne akcije“.

Već to samo po sebi sugeriše uvjerenje vezi usvojeni zakon; razvoja crnogorskog društva i držaDa nije tako, zar bi se u državi, koja „izabranih“: a) da naša istorija počinje - oficijelnog promovisanja prosrpskih ve, ne smiju biti razlog za izostanak i završava s tom „svetom porodicom“; kulturno-duhovnih „isturenih odjeljenja“ tokom hiljadu godina svog postojanja našeg ponosa Praznikom koji danas u „krovne crnogorske naučno-umjetnikada nije bila teokratska – dogodilo b) da u Crnoj Gori sve do ovih dana proslavljamo, odnosno pune privrničke institucije“ i jedine respektabilne da se smjer i karakter njenog duhovnog ženosti velikim idealima iz kojih je nije bilo ničega „građanskog“, iako je saveznike i oslonce najviših crnogorskih života u XXI vijeku uglavnom određuje nastao. politička misao i kulturno-duhovna političkih „adresa“ u procesu donošenja i u uslovima karakterističnim po tome orijentacija dijela njenih starinaca Naprotiv, u njima treba vidjeti podrealizacije strateških planova i programa što se, ničeovski rečeno, princip vita već u drugoj polovini XVIII vijeka bila sticaj za brže, jasnije i odlučnije otklarazvoja zemlje, na što su ove spremno religioza (i to u funkciji ostvarivanja nte- njanje svih prepreka na putu širenja u evropskoj ravni ili ponekad i iznad odgovorile objavljivanjem publikacija resa i ciljeva stranog faktora na njenom i jačanja uvjerenja, potvrđenog vlanje; c) da ništa od onoga što je u ovoj zemlji učinjeno tokom i poslije Drugog koje su zbog nonsensnih sadržaja povu- prostoru), nemilosrdno pretpostavlja stitim istorijskim iskustvom, da jedini principu vita contemplativa (bez čijeg svjetskog rata, odnosno trajanja „soci- čene iz upotrebe, prijedlozima brzog sigurni garant nezavisnosti, odnosno „srpsko-crnogorskog pomirenja“ posred- poštovanja i dosljedne primjene Crna jalističke ere“ nije vrijedno pomena i mirne i srećne budućnosti Crne Gore stvom realizacije projekata tipa „novog Gora nema izgleda na opstanak kao prezentacije onima od kojih očekujejeste mudrost i hrabrost njenih građakoncepta države“, „ustavnog patriotizdruštvo i država sa autentičnim smimo atest da smo zreli za prijem u EU. na, čije iskonske vrijednosti – poput ma“ ili „društvenog dogovora“ vlasti i slom, interesima i potrebama njenih Čemu to vodi i kako se reflektuje u svega onoga što se nikada i ni po koju očima relevantnih zapadnih spektato- opozicije, odnosno naučnim skupovima građana). cijenu ne prepušta drugome – valja ra naše društvene stvarnosti, suvišan „višeg značaja“ (Crna Gora u eri kompeti- Uostalom, zar bi se u Crnoj Gori, lišenoj stalno, uporno, hrabro i brižljivo njetivnosti“ i „Approaching 20?? Year“); prevalencije svetosavskog duhovnog je svaki komentar. govati!

6

Ekonomija

21. i 22. maj 2019.

Pobjeda

Prije četiri godine počela realizacija najvećeg infrastrukturnog projekta PODGORICA - Glavnom izvođaču radova na prioritetnoj dionici auto-puta Bar – Boljare, kineskoj kompaniji CRBC, do sada je isplaćeno 562,24 milona eura, saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva saobraćaja. Iz ovog resora i kompanije Monteput navedeno je da je do sada realizovano 75 odsto radova na prioritetnoj dionici od Smokovca do Mateševa.

Jonuz Mujević

Monteput i IRF potpisali kredit

Za elektrifikaciju auto-puta 38 miliona

PODGORICA - Kredit za elektrifikaciju auto-puta u vrijednosti od 38,23 miliona eura potpisali su juče predstavnici Monteputa i Investiciono-razvojnog fonda.

Direktor Monteputa Jonuz Mujević je najavio tender za izbor izvođača radova najkasnije za deset dana i dodao da očekuje da učestvuju prije svega firme iz Crne Gore .

- Sad nam predstoji raspisivanje tendera za izbor izvođača.

Plaćanje će biti strogo namjenski po situacijama odobrenim od nadzornog organa, nas kao investitora i IRF-a kao krajnje instance koja će vršiti plaćanje - precizirao je Mujević i pojasnio da se radi o napajanju kompletnog auto-puta.

- Radi se o objektima koji će se koristiti za napajanje sjevernog i centralnog regiona, od-

nosno poboljšanja elektro-napajanja za Podgoricu. Gradiće se dvije 110 kilovoltne trafostanice na Smokovcu i na Mateševu sa pripadajućim dalekovodom i 26 trafostanica koje će služiti za napajanje svih sistema rasvjeta i svih upravljačkih sistema auto-puta, a služiće i za napajanje svih sela kroz koja prolazi auto-put - objasnio je Mujević i dodao da će se koristiti za sigurno napajanje skijaških centara koji se rade u Kolašinu, Mojkovcu, Bijelom Polju i u Rožajama.

- Očekujem ogromno interesovanje vezano za samo izvođenje radova na ovoj investiciji i smatram da je crnogorska operativa, ukoliko se udruži, spremna da iznese ovaj posao, jer se radi u kratkom roku od 12 mjeseci koji ne može biti produžavan - saopštio je diM.P.M. rektor Monteputa.

Nagradna igra NLB

Obezbijedili 14 nagrada PODGORICA - NLB je za klijente koji viza platne kartice koriste u inostranstvu pripremila nagradni foto konkurs pod nazivom „Kreni u avanturu i osvoji NLB viza nagradu“. Konkurs traje od 20. maja do 1. jula tekuće godine.

- Klijenti mogu da osvoje jednu od 14 nagrada iz fonda koji sadrži vaučer za putovanje za dvije osobe, tri „go pro“ kamere i deset kofera. Uslov za učešće je da klijent, koji za plaćanje u inostranstvu koristi neku od NLB viza kartica (ne uključujući NLB Visa poklon i business kartice), uslika najljepše momente sa svog putovanja i podijeli ih na svom Instagram profilu uz kreativan opis i obavezan #nlbvisaavanturisti - saopštili sui z banke.

M.P.M.

IRF u 2019. godini

Odobrili 146 projekata

PODGORICA - Investiciono-razvojni fond je od početka 2019. odobrio 146 projekata vrijednih 84,7 miliona eura.

- IRF u ovoj godini, kroz 34 različita programa finansijske podrške, omogućava kreditna sredstva po kamatnoj stopi od nula do 4,5 odsto, grejs periodom do četiri godine i rokom otplate do 12 godina, sa iznosom do pet miliona eura, zavisno od vrste kreditnog aranžmana - navedeno je u saopštenju.

Oni su podsjetili da je IRF od osnivanja do kraja 2018. plasirano 820 miliona eura u privredu, čime je otvoreno i sačuvano 9.700 radnih mjesta. IRF i u 2019. odobrava stimulacije za privrednike u sjevenim i nerzvijenim opštinama, one čijim se projektima zapošljava pet i više osoba, za one koji kao sredstvo obezbjeđenja ponude bankarsku garanciju, preduzećima sa bijele liste. M.P.M.

Odluka Osnovnog suda u sporu protiv Atlas banke

Prekinut postupak po tužbi Đukanovića PODGORICA – Osnovni sud u Podgorici prekinuo je postupak po tužbi predsjednika države Mila Đukanovića protiv Atlas banke, saopšteno je Pobjedi iz ovog suda.

- Sud je donio rješenje kojim se obustavlja postupak u ovoj pravnoj stvari. Istog dana, sud je donio rješenje kojim se utvrđuje prekid postupka u ovoj pravnoj stvari, te određuje da će se nastaviti kada stečajni sud ukine moratorijum – navodi se u odgovorima dostavljenim Pobjedi. Đukanović je tužio Atlas banku zbog navodnog duga po kartici.

M.L.

- Od početka radova do sada, zaključno sa onim izvedenim u martu, izvođaču radova isplaćeno je 400,32 miliona eura za obim stvarno izvedenih radova na terenu, plus 161,9 miliona eura na ime avansa. Od ukupnog do sada isplaćenog iznosa u toku ove godine je isplaćeno 26,53 miliona eura – kazali su Pobjedi iz Ministarstva saobraćaja.

Zakonom o budžetu za ovu godinu za projektovanje i izvođenje radova na terenu planirano je 210,58 miliona eura, od čega 15 odsto iz državnog budžeta i 85 odsto od kredita kineske Eksim banke. Iz ministarstva kažu da zakon ostavlja mogućnost da se isplate vrše do nivoa realizacije.

Predstavnici Ministarstva i direktor poslovne jedinice Monteputa za upravljanje projektom auto-puta Goran Vujović naveli su da se u ovom trenutku može reći da je realizovano 75 odsto radova na prioritetnoj dionici, koji podrazumijevaju radove na tunelima, mostovima i otvorenoj trasi, kao i veliki obim pripremnih radova koji je izveden na samom početku realizacije ovog infrastrukturnog objekta.

- Do sada je u obje cijevi probijeno 15 od 16 tunela, dok je tunel Mateševo probijen u lijevoj cijevi, ostalo je 80 metara u desnoj cijevi, a kompletno probijanje ovog tunela očekuje se naredni mjesec. Paralelno sa radovima na proboju u toku je izrada unutrašnje betonske obloge – kazao je Vujović.

On i predstavnici Ministarstva su precizirali da ukupni stepen gotovosti radova na proboju tunela (podzemnog iskopa) iznosi 99 odsto, odnosno 34,6 kilometara, što podrazumijeva tri miliona kubika iskopanog materijala. Stepen gotovosti radova na izgradnji gornjeg dijela sekundarne obloge tunela iznosi 94 odsto ili 33,2 km.

Ukupan broj mostova na trasi auto-puta je 20, a prema podacima Ministarstva i Monteputa do sada je na konstrukciji mostova, odnosno na pozicijama stubova i temelja završeno 95 odsto radova, dok je na rasponskim konstrukcijama završeno 46 odsto radova. Akcen a t j e st av l j e n n a m o st Moračica kao jedinstveni objekat u regionu, ali iz Ministarstva i Monteputa ukazuju i na most Uvač 4 i most Jabuka, dužine 890, odnosno 750 m u desnim (dužim trakama). Oba ova mosta su na dijelu četiri i realizuju se u složenim geološkim uslovima.

- Kompletno su spojene rasponske konstrukcije tri mosta.

Na još četiri mosta su spojene rasponske konstrukcije u lijevom smjeru, tako da do kraja godine očekujemo da na svim mostovima budu spojene rasponske konstrukcije, sem mosta Uvač 4, koji je najduži na-

U auto-put do uloženo 562 Ukupni stepen gotovosti radova na proboju 16 tunela iznosi 99 odsto, odnosno 34,6 kilometara.

Do sada je na konstrukciji 20 mostova odnosno na pozicijama stubova i temelja završeno oko 95 odsto radova i u potpunosti probijeno 15 od 16 tunela

Goran Vujović

konmostanaMoračici–istakao je Vujović.

Na otvorenoj trasi je do sada urađeno 72 odsto ukupnih zemljanih radova.

- O obimu ovih radova svjedoči i činjenica da je do sada samo iz usjeka na otvorenoj trasi iskopano više od 3,2 miliona kubika – kazali su iz Ministarstva i dodali da je u nasipe na trasi ugrađeno 3,6 miliona kubika materijala, dijelom iz usjeka, a dijelom iz tunela.

- Prvi kvadrati asfalta urađeni su na devijaciji regionalnog puta Preljubovica, ukupne površine 6.800 kvadrata – precizirali su predstavnici ministarstva.

Glavni inženjer kompanije

75

odsto radova na prioritetnoj dionici završeno

CRBC na mostu Moračica i sekciji jedan auto-puta, Duško Rondović, podsjetio je da se sada na mostu Moračica radi rasponska konstrukcija.

- Ostalo je da završimo 200 metara rasponske konstrukcije na ovom mostu, očekujemo da je sastavimo u avgustu ili do početka septembra – rekao je

Rondović i najavio da će odmah nakon sastavljanja rasponske konstrukcije krenuti zanatski radovi na mostu Moračica, odnosno izgradnja i postavljanje vjetrobrana, ograda, vodovodnih instalacija, hidroizolacije i na kraju asfalta.

- Rok za završetak radova produžen je do septembra nared-

Pobjeda

Ekonomija

21. i 22. maj 2019.

7

a u istoriji Crne Gore

do sada 2 miliona

Na gradilištu 2.800 radnika Prema podacima ministarstva i Monteputa, na realizaciji prioritetne dionice trenutno je angažovano 2.779 radnika.

Od ovog broja 1.807 je kineskih državljana, 159 je crnogorskih državljana, 40 je ostalih državljana, a 773 radnika su angažovali podizvođači.

- Očekujemo da se broj radnika poveća ubrzo sa intenziviranjem radova i da ih na gradilištu bude do 3.500 u špicu posla - rekao je Vujović.

Most Moračica ,,progutao“ 100.000 kubika betona Duško Rondović

ne godine, ali se nadamo da će most Moračica biti završen mnogo ranije – kazao je Rondović i dodao da ne može precizirati i predvidjeti kada će most biti gotov, budući da to zavisi od vremenskih uslova, jer im se dešavalo da zimi zbog jakog vjetra ne rade i po desetak dana. Podsjetio je da je

most dugačak 960 metara, visina iznad rijeke Morače 202 metra, dok je najveći stub visok 161 metar.

Govoreći o dinamici radova i kašnjenju izgradnje prioritetne dionice auto-puta, predstavnici ministarstva i Monteputa su naveli da je izvođač radova ,,iako renomirana svjetska kompanija“, ispoljavao početno nedovoljno poznavanje domaćih propisa, procedura i standarda. Istakli su da je za ovako ,,kompleksan građevinski poduhvat“, kakav se prvi put realizuje u Crnoj Gori, trebalo uraditi obimne pripremne radove, koji su uključivali izgradnju pristupnih puteva čija ukupna dužina premašuje dužinu same prioritetne dionice. Sve ovo je, kako su kazali, imalo uticaj na tempo realizacije projekta.

- Ne mogu reći da sam u potpunosti zadovoljan dinamikom radova na prioritetnoj dionici od Smokovca do Mateševa. Očekivali smo svi da izgradnja bude završena u roku, međutim, imali smo od Kineza kašnjenja u pripremnim

Inženjer Rondović je istakao da je do sada u most Moračica ugrađeno gotovo 100.000 kubika betona.

- Samo za jednu stopu mosta utrošeno je oko 5.000 kubika betona. U most je ugrađeno oko 15.000 tona željeza i nešto manje od 10.000 tona kablova, pošto je ovo prenapregnuti beton, tako da imamo i dosta veliku veličinu tih kablova – precizirao je Rondović.

radovima, koji su bili vrlo obimni – rekao je Vujović i dodao da je izgrađeno 60 kilometara pristupnih puteva i da je dosta vremena potrošeno na postavljanje kampova. Istakao je da se najviše vremena izgubilo na izradi projektne dokumentacije.

- Tu je došlo do velikog kašnjenja, dok se kineski izvođač prilagodio našim i evropskim standardima i ušao u materiju – izjavio je Vujović.

Iz ministarstva i Monteputa su naveli da ne treba gubiti iz vida ni da se ovaj projekat realizuje u veoma složenim geološkim uslovima i uz ograničenja nametnuta sezonskim klimatskim prilikama.

- U toku ove godine realizacija je značajnim dijelom bila uslovljena vremenskim prilikama, no početkom ljeta se očekuje intenziviranje radova duž čitave trase, koji će se kontinuirano odvijati do završetka

koji je planiran za 30. septembar naredne godine – poručili su iz ministarstva i podsjetili da je, shodno prije desetak dana potpisanim aneksima ugovora, novi rok za završetak prioritetne dionice 30. septembar.

Prvobitni rok je bio 11. maj ove godine.

Iz ministarstva i Monteputa ističu da je kontroli kvaliteta izvedenih radova od početka realizacije ovog projekta posvećivana velika pažnja. Uspostavljen je kompleksan sistem osiguranja kvaliteta, putem kontrola i definisane su procedure odobravanja i materijala i opreme.

- Time je naglasak stavljen na blagovremeno otkrivanje nedostataka, prije nego što dospiju u finalni proizvod. U tu svrhu sprovodi se niz ispitivanja materijala, kao što su prethodna, tekuća, kontrolna i nak n a d n a i s p i t i v a n j a . To podrazumijeva da se svi mate-

Angažovano 112 podizvođača Ministarstvo saobraćaja je do sada izdalo 96 prethodnih saglasnosti za angažovanje podizvođača, kojima je obuhvaćeno 112 preduzeća, od čega je 90 preduzeća iz Crne Gore i 22 preduzeća iz okruženja (Srbija, BiH, Hrvatska, Slovenija).

- Trenutno je angažovano više od 100 podizvođača, od čega je 88 domaćih kompanija i ono što je do sada karakteristično je da je kvalitet njihovih radova zadovoljavajući, tako da nijesmo imali nekih problema sa njihovim radovima – kazao je Vujović.

rijali ispituju prije ugradnje, u toku i nakon izgradnje - objasnili su predstavnici ministarstva i Monteputa i dodali da je Monteput angažovao i laboratoriju za povremena dodatna ispitivanja, tako da se, kako kažu, može reći da je kvalitet izvedenih radova na zadovoljavajućem nivou.

Predstavnici Monteputa i ministarstva su saopštili da je realizacija naknadnih radova počela potpisivanjem aneksa ugovora o projektovanju i izgradnji prioritetne dionice.

Podsjećamo da su anekse ugovora koji se tiču vodosnabdijevanja i prve faze petlje Smokovac Vlada i CRBC potpisali 10. maja.

- Pripremni radovi na prvoj fazi petlje Smokovac počeli su 25. aprila, a na tranzitnom cjevovodu za vodosnabdijevanje auto-puta i potrošača duž trase 10. maja. Izbor najpovoljnijeg izvođača za izgradnju si-

stema za trajno napajanje električnom energijom je predmet posebne tenderske procedure i raspisivanje tendera se očekuje u narednih deset dana – kazali su predstavnici ministarstva i Monteputa.

Vujović je naveo da je u toku izrada projektne dokumentacije idejnih projekata za dionice od Mateševa do Andrijevice i od Farmaka do Smokovca.

On je kazao da je 5,5 miliona eura za ova dva idejna projekta i studiju zaštite životne sredine obezbijeđeno iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan.

- Paralelno sa tim, preko ovoga fonda radi se i inovirana studija opravdanosti za čitav autoput, a vrijednost tih radova na studiji je oko 1,3 miliona eura – rekao je Vujović, podsjetivši da su ranije studije rađene 2008, 2010. i 2012. godine.

S. POPOVIĆ

8

Ekonomija

21. i 22. maj 2019.

Pobjeda

Šef kancelarije Colliers Internationala za Crnu Goru Milovan Novaković MRICS

Najskuplji kvadrat u Budvi, Podgorica i Bar izjednačeni

PODGORICA - Tržište novosagrađenih stambenih nekretnina relativno stabilno u posljednje dvije godine, kazao je Milovan Novaković, šef kancelarije Colliers International za Crnu Goru.

Istraživanjem, kako je kazao, nijesu obuhvaćeni luksuzni rizort projekti poput Porto Montenegra, Luštica Bay, Porto Novi projekta, Dukley Gardensa i par manjih koji su posmatrani kao specijalna zona, kao ni objekti kolektivnog stanovanja koji su građeni pod subvencionisanim uslovima, gdje su lokalne uprave besplatno poklonile zemljište i oslobodile plaćanja komunalija sindikalne organizacije, jer te cijene ne odražavaju tržišna kretanja.

POBJEDA: Kako se kreću cijene stanova i koje su specifičnosti pojedinih gradova?

NOVAKOVIĆ: Cijene kvadrata u Crnoj Gori zavise prvenstveno od regije u kojoj se grade objekti, potom od lokacije u gradovima, kao i od kvaliteta gradnje, odnosno stepena opremljenosti.Možemo takoreći prošetati kroz gradove da bismo stekli uvid.

Podgorica - U katastarskim opštinama Podgorica I i Tološi raspon prosječnih postignutih cijena, u zavisnosti od investitora i mikrolokacijskih karakteristika, kretao se između 1.200 i 1.600 eura po kvadratu, dok je u KO Podgorica II taj raspon bio između 1.070 i 2.000 eura po kvadratnom metru. U KO Podgorica III raspon se kretao između 1.000 i 1.150 eura. Indeks promjene cijene stambenih prostora za ostvarene cijene u glavnom gradu bilježi jedino porast indeksa za KO Podgorica III od 1,32 odsto, dok preostale tri katastarske opštine bilježe pad od 0,45 odsto za KO Tološi i KO Podgorica I, dok je za KO Podgorica II pad 0,25 procenata.

Ulcinj - raspon prosječnih postignutih cijena u zavisnosti od investitora i mikrolokacijskih karakteristika kretao se između 950 i 1.250 eura po kvadratu, dok je u KO Ulcinjsko polje taj raspon bio između 970 i 1.050 eura. Indeks promjene cijene stambenih prostora za ostvarene cijene u KO Ulcinj i KO Ulcinjsko polje je minus 1,01 odsto.

U Ulcinju je, posebno u KO Ulcinjsko polje, intenzivirana gradnja ove vrste nekretnina, nakon donošenja DUP-a.

Bar - raspon prosječnih postignutih cijena u zavisnosti od investitora i mikrolokacijskih karakteristika kretao se između 1.100 i 1.650 eura po kvadratu.

Iako su cijene kvadrata relativno stabilne, najveći pad od 4,1 odsto je u Beranama. Nulta promjena cijena zabilježena u Tivtu i Herceg Novom



Colliers Montenegro dio je korporacije Colliers International Group, koja posluje u 68 zemalja i u 500 kancelarija zapošljava 16.000 ljudi Indeks promjene cijene stambenih prostora za ostvarene cijene u KO Bar je minus 1,17 odsto.

Budva - raspon prosječnih postignutih cijena u KO Budva u zavisnosti od investitora i mikrolokacijskih karakteristika kretao se između 1.300 i 4.400 eura po kvadratu, dok je u KO Bečići bio između 1.600 i 2.300 eura, a u KO Petrovac od 2.200 do 3.800 eura. Indeks promjene cijene stambenih prostora za ostvarene cijene u opštini Budva, gdje je odrađeno istraživanje, kretao se od minus 4,55 odsto u KO Petrovac do plus 2,52 procenta u KO Budva. Očekivan je bio veći pad indeksa promjene cijena u KO Bečići od minus 2,02 odsto zbog velike ponude ovog tipa nekretnina.

Tivat - raspon prosječnih postignutih cijena u zavisnosti od investitora i mikrolokacijskih karakteristika kretao se između 1.400 i 2.100 eura po kvadratu.

Indeks promjene cijene stambenih prostora za ostvarene cijene u opštini Tivat gdje je odrađeno istraživanje je nula.

Kotor - KO Dobrota I, koja je dominantno prednjačila u izgradnji objekata u proteklom periodu - raspon prosječnih postignutih cijena u zavisnosti od investitora i mikrolokacijskih karakteristika, kao i obrade prostora objekata, kretao se između 1.800 i 2.000 eura po kvadratu.

Indeks promjene cijene stambenih prostora za ostvarene cijene je iznosio plus 1,32. Očekivan je porast indeksa i zbog moratorijuma na gradnju.

Milovan Novaković

U junu šoping centar u Radanovićima POBJEDA: Da li možete izdvojite neke od bitnih projekata na kojima trenutno radite?

NOVAKOVIĆ: Sa ponosom možemo konstatovati da je Colliers International Asset Manager hotela ,,Ramada“ u Podgorici, zvanični Resale Agent za Porto Montenegro i ekskluzivni agent za izdavanje i kompanija koja će upravljati šoping centrom BUTIKO u Radanovićima, Kotor, a koji će biti zvanično otvoren u junu i koji će biti sto posto popunjen.

Herceg Novi - KO Topla, KO Herceg Novi i KO Sutorina - raspon prosječnih postignutih cijena u zavisnosti od investitora i mikrolokacijskih karakteristika kretao se između 1.400 i 1.500 eura po kvadratu. Indeks promjene cijene stambenih prostora za ostvarene cijene u opštini Herceg Novi, gdje je odrađeno istraživanje, je konstatovao da nije bilo promjena u ostvarenim cijenama u 2018. godini u odnosu na prethodnu i iznosio je nula procenata.

Cetinje - raspon prosječnih postignutih cijena u zavisnosti od investitora i mikrolokacijskih karakteristika kretao se između 700 i 1.100 eura po kvadratu. Indeks promjene cijene stambenih prostora za ostvarene cijene u KO Cetinje I je minus 1,19 odsto. Za stambene prostore na Cetinju se iz istorijskog kretanja konstatuje veće interesovanje tržišta. Očekivanja su da dođe sa sljedećim istraživanjem do po-

rasta cijena stanova.

Nikšić - raspon prosječnih postignutih cijena u zavisnosti od investitora i mikrolokacijskih karakteristika i ovdje se kretao se između 700 i 1.100 eura po kvadratu. Za razliku od Cetinja, u Nikšiću nije bilo promjena cijena, iako je intenzivirana izgradnja objekata ove vrste u poređenju sa proteklim periodom.

Bijelo Polje - raspon prosječnih postignutih cijena u zavisnosti od investitora i mikrolokacijskih karakteristika kretao se između 800 i 950 eura po kvadratu, uz rast cijena u KO Bijelo Polje od 1,07 odsto.

Berane - raspon prosječnih postignutih cijena u zavisnosti od investitora i mikrolokacijskih karakteristika kretao se između 670 i 800 eura po kvadratu. Indeks promjene cijene stambenih prostora za ostvarene cijene u KO Berane je minus 4,10 odsto. Što se tiče komercijalnih pro-

PODGORICA – U aprilu je evidentiran pad depozita za 110 miliona eura, pa su ukupno iznosili 3,2 milijarde eura.

Iz CBCG su objasnili da je to neto efekat isključivanja 190 miliona eura depozita Atlas banke u stečaju i povećanja depozita u dru-

gim bankama za 80 miliona eura.

- Shodno metodologiji za kompilaciju monetarne statistike, iz obuhvata ukupnih depozita na kraju aprila isključena je Atlas banka, kojoj je 5. aprila oduzeta dozvola za rad i otvoren stečajni postupak. Zbog ove činjenice, u

aprilu je evidentiran pad depozita na nivou sistema u iznosu od oko 110 miliona, što je neto efekat isključivanja depozita Atlas banke u iznosu od oko 190 miliona, koliko su iznosili na dan uvođenja stečaja, i povećanja depozita u drugim bankama od oko

konsultansku kuću iz oblasti nekretnina u Evropi, a ovakvim priznanjem se ne može pohvaliti nijedna kompanija iz jugoistočne Evrope.

Colliers Montenegro dio je korporacije Colliers International Group, koja posluje u 68 zemalja i u 500 kancelarija zapošljava 16.000 ljudi. Korporacija se kotira na NASDAQ-u pod simbolom CIGI kao i na Toronto Stock Exchange pod simbolom CIG. Kao ravnopravan član ove velike grupacije, Colliers Montenegro dijeli znanja, infrastukturu, metode i procedure sa Colliers timovima širom svijeta, prevashodno sa timovima iz EMEA regiona. Neke od usluga koje Colliers International pruža su: globalna korporativna rješenja, posredovanje i upravljanje nekretninama uključujući i hotele, savjetovanje u oblasti hotelijerstva, procjene nekretnina, sertifikacija u oblasti zelene gradnje, podrška prilikom finansiranja

Kursna lista

CBCG saopštila podatke za april

Depoziti pali 110 miliona eura

stora (kancelarijskih i maloprodajnih), tržište takođe pokazuje stabilne parametre, a detaljno istraživane tržišta može se pronaći na sajtu. Ovo je istraživanje rađeno za 2018. godinu, a očekivanja su da će trendovi i ove godine biti slični. Ostaje, međutim, da se sačeka kraj 2019. i da se sumiraju rezultati.

POBJEDA: Sa kojim investitorima sarađujete u Crnoj Gori?

NOVAKOVIĆ: Od 2007. godine kada je osnovan u Crnoj Gori, Colliers International je imao priliku da sarađuje sa skoro svim velikim investitorima i renomirane kuće su nas prepoznale kao jednu od najboljih kompanija u oblasti nekretnina.

I ove godine nam je International Property Awards iz Londona dodijelila priznanje kao najboljoj konsultantskoj kući u ovoj oblasti u Crnoj Gori. Podsjećanja radi, IPA je crnogorski Colliers International prije dvije godine proglasila za najbolju

80 miliona - navodi se u jučerašnjem saopštenju Centralne banke.

Depoziti stanovništva su 1,2 milijarde, kompanija u privatnom vlasništvu 745 miliona, kompanija u državnom vlasništvu 231 milion, centralne vlade 160,1 milion, nevladinih i drugih neprofitnih institucija 51,4 miliona eura…

M.P.M.

1.13810

CHF

1.05760

JPY 135.46000

AUD

1.46890

GBP

CAD

1.42350

USD

0.74010

Pobjeda

Društvo

21. i 22. maj 2019.

9

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava tvrdi da ponuđeni akt o slobodi vjeroispovijesti uvodi pravni red

Zakonom se ne konfiskuju niti nacionalizuju vjerski objekti PODGORICA – Ministarstvo za ljudska i manjinska prava tokom izrade predloženog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, od 2015, konsultovalo se sa predstavnicima svih vjerskih zajednica, te su naveli da je za njih bila neprihvatljiva sugestija da se izbriše odredba kojom je propisano da vjerske zajednice moraju da dokažu pravo svojine na imovini za koju se utvrdi da je izgrađena prije 1918. godine.

Ovaj resor je to istakao u izvještaju o toku ranije javne rasprave koji je, uz predloženi zakon, Vlada takođe usvojila prošle sedmice na sjednici.

- Apsolutno nijesmo saglasni da je riječ o bilo kakvom obliku konfiskacije i nacionalizacije vjerskih objekata, već samo uvođenje pravnog reda u imovinske podatke vjerskih zajednica i utvrđivanje što predstavlja, a što ne predstavlja državnu svojinu. Ovim odredbama se ,,ne oduzima imovina“ niti jednoj vjerskoj zajednici, već, naprotiv, štiti se pravo svojine svim vjerskim

Kako se odvijala javna rasprava U izvještaju Ministarstva za ljudska i manjinska prava o toku okončane javne rasprave o predloženom zakonu navedeno je da ih je analiza pravnog okvira navela na zaključak da u Crnoj Gori samo usvajanjem novog pravnog propisa može da se uredi korpus vjerskih prava i sloboda, odnosno da se normira položaj vjerskih zajednica i njihovih odnosa sa državom u skladu sa ustavnim odredbama i pravnom tekovinom Evropske unije. Precizirano je da je javna rasprava trajala od 3. avgusta do 30. septembra 2015, da su im pristizali razni prijedlozi vjerskih zajednica, ali da nijesu uvažili sve. Naveli su da je

zajednicama koje dokažu da imaju pravo svojine na vjerskim objektima i zemljištu – istaknuto je u izvještaju ministarstva.

SVOJINA

U ponuđenom zakonu navedeno je da vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore koji su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih pri-

Propisane kazne i do 20.000 eura Predloženim aktom propisane su i određene sankcije. Navedeno je da će se novčanom kaznom od 2.000 eura do 20.000 eura kazniti za prekršaj pravno lice koje na bilo koji način primorava ili sprečava drugo lice da postane ili ostane član vjerske zajednice ili da učestvuje ili ne učestvuje u ispoljavanju vjeroispovijesti ili uvjerenja, koje onemogući drugo lice da zbog pripadnosti ili nepripadnosti vjerskoj zajednici koristi prava koja mu pripadaju po zakonu, osnuje vjersku školu za osnovno obrazovanje.

- Za prekršaj kazniće se fizičko lice i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 200 do 2.000 eura. Za prekršaj kazniće se preduzetnik novčanom kaznom od 300 do 6.000 eura - piše u predloženom zakonu.

Novčanom kaznom od 200 do 2.000 eura, kako je navedeno, kazniće se za prekršaj roditelj, odnosno staratelj koji vrši vjersku pouku suprotno odluci djeteta - član 51 stav 2, gdje piše da je za učešće maloljetnika u vjerskoj pouci potrebna saglasnost roditelja, odnosno staratelja, kao i saglasnost maloljetnika ukoliko ima više od 12 godina. U istom iznosu je propisana kazna ako vjerski službenik obavlja vjersku pouku suprotno članu 51, odnosno ako prekrši propisano da se vjerska pouka može izvoditi u vjerskim objektima ili u drugim objektima primjerenim za tu svrhu, te da vjerska pouka sa učenicima se može izvoditi samo u vremenu kad učenici nemaju nastavu u školi.

Cetinjski manastir

zatreženo da se promijeni odredba da vjerska zajednica obavještava na povjerljiv način Vladu o izboru vjerskih velikodostojnika, te da je taj prijedlog prihvaćen.

- I ovim pravnim propisom jemčimo potpunu slobodu vjerskih zajednica prilikom izbora svog rukovodstva, što je u skladu i sa standardima Evropskog suda za ljudska prava – kazali su oni.

Od ovog resora takođe je zatraženo da promijeni odredbu da vjersku zajednicu mogu osnivati isključivo državljani države Crne Gore, te je i taj prijedlog dobio zeleno svjetlo.

hoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918, i za koje ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica, kao kulturna baština Crne Gore, državna su svojina. Vjerski objekti, kako je istaknuto, koji su izgrađeni na zajedničkim ulaganjima građana do tog datuma, a za koje ne postoje dokazi o pravu svojine, kao kulturna baština Crne Gore, državna su svojina.

Ovim aktom propisano je i da se u određenim situacijama može zabraniti djelovanje vjerske zajednice. Precizirano je da se vjerskoj zajednici može odbiti upis u registar ili evidenciju ili se zabraniti djelovanje, ako podstiče rasnu, nacionalnu, vjersku ili drugu diskriminaciju i nasilje, netrpeljivost, razdor ili progon ili na drugi način ugrožava ili vrijeđa ljudsko dostojanstvo.

- Odredbe ovog člana primjenjuju se i na neregistrovane ili neevidentirane vjerske zajednice - navedeno je u predloženom aktu.

Kako je pojašnjeno, postupak za zabranu djelovanja vjerske zajednice pokreće državno tužilaštvo nadležnom sudu, ako se legitimni cilj u interesu javne bezbjednosti, zaštite javnog poretka, zdravlja ili morala, ili zaštite prava i sloboda drugih, nije mogao postići na djelotvoran način izricanjem novčane

Iako je, kako su istakli, od pojedinih vjerskih zajednica bilo prigovora da o slobodi vjeroispovijesti ne bi trebalo da odlučuju djeca od svega 12 godina, ta odredba je zadržana jer je u skladu sa Konvencijom o pravima djeteta, gdje je propisana obaveza država da priznaju pravo djeteta na slobodu vjeroispovijesti.

Ministarstvo je predočilo i određene sugestije koje su pristigle od građana, te su istakli da je u jednoj ocijenjeno da je diskriminatorno da nastavu u vjerskoj školi mogu da izvode samo crnogorski državljani, što je ovaj resor prihvatio i izmijenio odredbu.

vanje udruženjima građana i drugim oblicima organizacija civilnog društva sa svojstvom pravnog lica ili bez svojstva pravnog lica, koji su osnovani radi ostvarivanja slobode misli, savjesti, vjeroispovijesti ili uvjerenja, niti se sprečava djelovanje neregistrovanih ili neevidentiranih vjerskih zajednica.

- Neregistrovane i neevidentirane vjerske zajednice nemaju pravni položaj vjerskih zajednica koje su registrovane ili evidentirane u skladu sa ovim zakonom i ne mogu sticati i ostvarivati prava koja u skladu sa pravnim poretkom Crne Gore isključivo pripadaju registrovanim ili evidentiranim vjerskim zajednicama – napisano je u aktu.

Navedeno je i da je organ uprave nadležan za poslove imovine dužan da, u roku od godinu od dana stupanja na snagu ovog zakona, utvrdi vjerske objekte i zemljište koji su državna svojina, obavi njihov popis i podnese zahtjev za upis prava državne svojine na tim nepokretnostima u katastar nepokretnosti.

Ovim predloženim zakonom, između ostalog, zabranjen je svaki vid posredne ili neposredne diskriminacije po osnovu vjere ili uvjerenja i podsticanje vjerske mržnje i netolerancije.

Danom stupanja na snagu ovog akta prestaće da važi Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica, a podzakonski propisi za sprovođenje ovog akta donijeće se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

N. ĐURĐEVAC

kazne, uskraćivanjem pore- kod tog organa. Ministarstvo skih olakšica ili drugom pri- će, kako se dodaje, u roku od mjerenom mjerom ograniče- 30 dana od dana stupanja na n j a u o d g o v a r a j u ć e m snagu ovog zakona, od organa postupku. Prije donošenja nadležnog za poslove vanjodluke o zabrani djelovanja skih poslova preuzeti podatke vjerske zajednice sud, kako je o vjerskim zajednicama koje istaknuto, može vjerskoj za- imaju zaključen ugovor sa Crjednici ostaviti primjeren rok nom Gorom do dana stupanja da uskladi svoje djelovanje sa na snagu ovog zakona. javnim poretkom i moralom.

- Ukoliko u određenom vre- PRIJAVA ZA UPIS menskom periodu, koji je - Vjerska zajednica koja je priodredio sud, vjerska zajednica javljena u skladu sa Zakonom ispuni zahtjev suda za uskla- o pravnom položaju vjerskih đivanjem svojeg djelovanja sa zajednica može da dostavi javnim poretkom i moralom, prijavu za upis u evidenciju u nadležni sud može obustaviti roku od šest mjeseci od dana postupak za zabranu njenog njegovog stupanja na snagu djelovanja. O imovini vjerske navedeno je u predloženom zajednice brisane iz registra, zakonu, gdje se dodaje da odnosno evidencije, nakon iz- vjerska zajednica koja ne domirenja dugova, odlučuje se stavi prijavu neće se smatrati na način određen aktima vjer- evidentiranom. ske zajednice. Ako aktima Ovim zakonom se, kako je vjerske zajednice nije odre- istaknuto, ne sprečava niti đen način postupanja, imovi- ograničava osnivanje ili djelona vjerske zajednice postaje državna imovina – napisano je u ponuđenom zakonu.

Aktom je propisano da će Ministarsto za ljudska i manjinska prava od organa državne uprave nadležnog za unutrašnje poslove, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, preuzeti evidenciju i druge podatke o Vjerska zajednica može da se registruje ako ima najmanje tri punoljetvjerskim zajednicana vjernika koji su crnogorski državljani i imaju prebivalište u Crnoj ma koje su Gori, ili stranci koji imaju odobren stalni boravak u Crnoj Gori, u skladu prijavljene sa zakonom.

Za registraciju vjerske zajednice potrebna najmanje tri punoljetna vjernika

Ona je dužna da plaća poreze, doprinose i druge dažbine, u skladu sa zakonom. Vjerska zajednica može biti potpuno ili djelimično oslobođena poreskih i drugih obaveza, u skladu sa zakonom. Fizička i pravna lica koja daju priloge vjerskoj zajednici mogu biti oslobođena odgovarajućih poreskih obaveza, u skladu sa zakonom kojim se uvodi odgovarajući javni prihod.

10

Društvo

21. i 22. maj 2019.

Saučešće ministra Bogdanovića povodom smrti novinara Radomira Tomića

Davao pečat Pobjedi i crnogorskom novinarstvu

PODGORICA – Ministar kulture Aleksandar Bogdanović uputio je saučešće povodom smrti novinara Pobjede Radomira Bata Tomića, istakavši da je njegovim odlaskom ,,crnogorska žurnalistika ostala bez značajnog aktera koji joj je decenijama neumorno doprinosio“.

- Tokom razdoblja njegov rad je davao poseban pečat Pobjedi, ali i novinarstvu u našoj državi učestvujući u osnivanju i radu niza drugih štampanih medija. Ne samo da je uticao na diverzifikaciju scene, već je često saopštavao i ono što u ranijim vremenima nije bilo lako saopštiti. Kao takav bio je za primjer, istrajavajući u načelima objektivnosti i profesionalizma i u vremenima najvećih izazova – naveo je Bogdanović.

Predsjednik države, Skupštine, Misija OEBS građanima čestitali 21. maj

Crna Gora 13 godina kasnije među modernim evropskim državama PODGORICA – Dan nezavisnosti Crne Gore - 21. maj građanima su čestitali predsjednici države i parlamenta Milo Đukanović i Ivan Brajović, kao i Misija OEBS-a.

Prvi čovjek države je naglasio da je „vrijeme potvrdilo kakav je istorijski podvig napravila naša generacija“.

- Ratnička zemlja slavne hiljadugodišnje tradicije mirnim demokratskim putem obnovila je svoje državno i nacionalno ime, i svrstala se u red modernih evropskih država. Postala važan faktor regionalne stabilnosti, uvažena članica NATO alijanse, na pragu punopravnog članstva u Evropsku uniju - naveo je Đukanović u čestitki.

Predsjednik ističe i kako je Crna Gora danas država koja je regionalni lider u razvoju ekonomije, sve privlačnija investiciona i turistička destinacija, sa realnim izgledima za ubrzanje rasta i poboljšanja kvaliteta života građana. Đukanović naglašava i da je, osim toga, Crna Gora multietnička zajednica za primjer u širem okruženju, posvećena demokratskom i institucional-

nom snaženju, vladavini prava i unapređenju ljudskih prava i sloboda, po evropskim standardima.

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović uvjeren je da ćemo svaki naredni 21. maj obilježavati u sve uspješnijoj i bogatijoj Crnoj Gori. On ističe i da, kao demokratska država, njegujemo pluralizam političkih i svih drugih ideja koje čine moderno građansko društvo.

- Treba još posvećenije da radimo na postizanju društvenog konsenzusa u vezi sa strateškim razvojnim pravcima države. Čestitam Dan nezavisnosti Crne Gore, uvjeren da ćemo svaki naredni 21. maj obilježavati u sve uspješnijoj i bogatijoj Crnoj Gori - ocijenio je Brajović.

Praznik je čestitala i Misija OEBS. - Crna Gora je 21. maja 2006. stekla nezavisnost u mirnom i demokratskom procesu putem referenduma. Danas, 13 godina kasnije, Crna Gora je prepoznata kao model demokratije koji promoviše stabilnost, regionalnu saradnju i dobrosusjedske odnose – piše, između Đ. Ć. ostalog, u čestitki.

Uspjeh tima Mašinskog fakulteta UCG

Osmislili koncept grada Atlantide PODGORICA - Tim studenata Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore pobijedio je na regionalnom takmičenju u Novom Sadu i plasirao se za takmičenje European Best Engineering Competition EBEC u Torinu, za takozvani Team design.

Tim Perpetum mobile, okupio je studente Mašinskog fakulteta, Nikolu Klincova, Nikolu Čelebića i Matiju Durutovića, kao i studenta Elektrotehničkog fakulteta UCG Marka Vukovića.

Dekan Mašinskog fakulteta Igor Vušanović pojasnio je da je zadatak bio da se osmisli funkcionisanje Atlantide, pod pretpostavkom njenog postojanja, da se energetski osposobi, osmisli koncept funkcionisanja grada i ispune zadaci koje su timovi dobijali u zagonetkama.

- Bilo je potrebno sve povezati u jednu cjelinu i ideju predstaviti žiriju. Za rješavanje ovog zadatka takmičari su imali 16 sati - kazao je dekan Vušanović. Takmičenje je održano u Novom Sadu, od 9. do 13. maja.

I. Kr.

Pobjeda

Glavni grad ne može dati parcelu za izgradnju stanova zaposlenima u kulturi, iz Sindikata za danas najavili protest

Vuković: Nijesmo u prilici da odgovaramo na pojedinačne zahtjeve Početkom marta uputili smo dopis predsjedniku Vlade Dušku Markoviću radi organizovanja sastanka na kojem bi bile razmotrene realne potrebe ovih i drugih državnih organa i mogući doprinos glavnog grada s ciljem njihovog zadovoljenja – naveo je u odgovoru gradonačelnik Ivan Vuković PODGORICA – Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković saopštio je juče da glavni grad ne može da izađe u susret Sindikatu kulture oko dodjele parcele na kojoj bi počela gradnja stanova za zaposlene u ustanovama kulture.

On je, odgovarajući na otvoreno pismo ovog sindikata naveo da ,,više nijesu u prilici da odgovaraju na pojedinačne zahtjeve, niti su ova pitanja u isključivoj nadležnosti glavnog grada“.

Zbog neuspostavljanja komunikacije sa gradonačelnikom iz ove organizacije su za danas najavili miran protest ispred

zgrade glavnog grada.

Vuković je u odgovoru naveo i da su početkom marta uputili dopis predsjedniku Vlade Dušku Markoviću radi organizovanja sastanka na kojem bi bile razmotrene realne potrebe ovih i drugig državnih organa i mogući doprinos glavnog grada s ciljem njihovog zadovoljenja.

- U prethodnom periodu glavni grad pružio je značajnu podršku brojnim državnim institucijama i sindikalnim organizacijama zaposlenih u državnim organima s ciljem rješavanja stambenih potreba. Ta pomoć uglavnom se odnosila na dodjelu urbanističkih parcela i/

ili na oslobađanje obaveze plaćanja naknade za komunalno opremanje – naveo je Vuković.

On dodaje da su pomogli zaposlenima u sektoru zdravstva, prosvjetnim radnicima, policiji, pravosuđu, Javnom servisu i udruženjima penzionera dodjelom zemljišta površine 15.853 metra kvadratna i oslobađanjem naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta u vrijednosti od 4,64 miliona eura.

Sindikat kulture tražio je od glavnog grada da im do 15. maja nađu plac gdje i svim sindikatima, na staroj kamionskoj pijaci.

Sl. R.

CDT predstavio rezultate istraživanja u oblasti spoljne politike, odbrane i bezbjednosti

Oko 1.500 studenata potvrdilo da je konkurisalo za Work and Travel program

PODGORICA – U Crnoj Gori gotovo da nema onlajn medija koji u posljednjih šest mjeseci nije objavio makar jednu medijsku manipulaciju iz oblasti spoljne politike, jedan je od zaključaka analize koju je uradio tim sajta Raskrinkavanje. me.

Centar za demokratsku tranziciju je krajem 2018. pokrenuo ovaj sajt, a njihov tim imao je zadatak da pola godine analizira 500 članaka iz oko 200 domaćih i regionalnih medija koji se odnose na oblast međunarodne politike, odbrane i bezbjednosti.

Predstavnica ove NVO Milica Bogdanović, na jučerašnjoj konferenciji za novinare, istakla je da su došli do zaključka da lažne vijesti kao informacije koje je neki medij u potpunosti sam proizveo i koje sadrže činjenično pogrešne tvrdnje, nijesu masovna pojava u Crnoj Gori, kada je u pitanju izvještavanje o međunarodnim odnosima.

- Zabilježili smo pojedinačne slučajeve koji su kreirali mediji ovdje, ali češće ih kreiraju mediji iz regiona, a onda ih crnogorski mediji prenose bez provjere tačnosti - kazala je ona.

Bogdanović je rekla da je tim koji je radio istraživanje tražio sumnjive objave, slali su pitanja institucijama i pojedincima i tako utvrđivali tačnost informacija.

PODGORICA - Studentskim povjerenicima na 19 jedinica Univerziteta Crne Gore, do juče se prijavilo oko 1.500 studenata koji su konkurisali za „Work and Travel“ (WAT) programe u SAD-u kazali su Pobjedi iz Studentskog parlamenta. Ovo tijelo je, zbog najave da ove godine neće biti predrokova, što je izazvalo revolt i negodovanje među studentima, u četvrtak veče pozvalo sve studente koji su konkurisali za WAT da se jave, ,,kako bi riješili pitanje ispitnih rokova za njih, u komunikaciji sa nadležnim tijelima UCG“.

Danilo Jelovac iz Studenskog parlamenta kaže da brojka od oko 1.500 studenata nije konačna.

- Povjerenici su nas obavijestili da se određeni broj nije prijavio, jer su neki već krenuli ili kreću, ili nijesu imali namjeru da polažu u predroku. Zalažući se za rješavanje ovog pitanja još jednom smo pokazali da se zalažemo za interese svih studenata – kazao je Jelovac.

Kako je kazao, ispiti će u predroku početi nakon praznika, u četvrtak, 23. maja. Problem oko realizacije predrokova nastao je nakon što je prorektorka za nastavu prof. dr Đurđica Perović, uputila zvaničan dopis fakultetima u kojem navodi da je organizovanje predrokova protivno Zakonu o visokom obrazovanju, Statutu UCG i akademskom kalendaru. Nakon što su se studenti, reagujući na ovakvu odluku, okupili u glavnom gradu i uz podršku kolega iz drugih gradova na adresu Rektorata predali inicijativu sa oko 1100 potpisa kojim traže da odluka o ukidanju predrokova bude preinačena, sa adrese prorektorke Perović je stigla informacija da ,,cijeni u mjeri mogućeg da se nakon praznika povodom Dana nezavisnosti Crne Gore otpočne sa realizacijom ispitnih rokova“.

Prvobitnom odlukom Univerziteta o ukidanju predrokova posebno bi bili pogođeni studenti koji preko programa Work and Travel idu u inostranstvo da rade u ljetnjim mjesecima.

I. Kr.

Lažne vijesti u Crnoj Gori nijesu masovna pojava - Razlozi za objavu manipulacija u crnogorskim i regionalnim medijima su brojni, ali generalni utisak je da jedna grupa medija svjesno objavljuje medijske manipulacije iz ideoloških razloga i iz potrebe da zastupa određeni sistem vrijednosti. Stiče se utisak da je svrha njihovog postojanja širenje mržnje i antidemokratskih vrijednosti. Druga grupa su oni profesionalni mediji koje nedostatak resursa i potreba da objave što veću količinu informacija u kratkom vremenskom razmaku, često sprečava da kvalitetno provjere informaciju i zbog toga se dešava da objave manipulativni sadržaj - pojasnila je Bogdanović.

Istakla je da je izostao odgovor institucija na ove pojave, što im, kako je rekla Bogdanović, potvrđuje odsustvo inicijative da se kreiraju politike za borbu protiv medijskih manipulacija. Predstavljajući rezultate istraživanja, rekla je da je svaka četvrta medijska manipulacija dezinformacija.

- Ovakav vid manipulacija prisutan je u izvještavanju o neriješenim regionalnim pitanjima kao što je odnos Kosova i Srbije, koje prati konstantno širenje straha od formiranja tzv.

Velike Albaniji i zastrašujuća mržnja prema albanskom narodu koju kreiraju desno orijentisani mediji - naveK. J. la je Bogdanović.

Moći će da polažu u predrokovima

Pobjeda

Hronika

21. i 22. maj 2019.

11

Odluka Višeg suda u slučaju protiv dvije osobe zbog nezakonitog izdavanja garancija Atlas banci

Potvrđena je optužnica protiv Kneževića i Đurđića

PODGORICA – Viši sud potvrdio je optužnicu protiv odbjeglog biznismena Duška Kneževića i bivšeg izvršnog direktora Atlas banke Đorđa Đurđića koji se terete da su nezakonito izdali garanciju Atlas banke na 12,5 miliona eura, saopšteno je Pobjedi iz Višeg suda. Proces će voditi sudija Dragoje Jović.

Optužnim aktom Kneževiću se stavlja na teret da je počinio krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju izvršeno putem podstrekavanja, a Đurđiću zloupotreba položaja u privrednom poslovanju.

Prema navodima optužnice, Knežević je s ciljem pribavljanja sebi protivpravne imovinske koristi, a na štetu Atlas banke, podstrekao Đurđića da suprotno zakonu o bankama 20. maja 2015. godine potpiše i ovjeri službenim pečatom garanciju na iznos od 12.500.000 eura, korisniku kompaniji Kaspija properti holdings limitid iz Dubaija.

Đurđić

Knežević

Prema sadržini garancije koju je na engleskom jeziku Đurđiću pripremio upravo Knežević, banka se obavezala da će neopozivo, bezuslovno platiti 12.500.000 eura kompaniji Kaspija.

Izdatom garancijom Atlas banka se obavezala da je dužna da plati navedeni iznos, te da ukoliko to ne učini platiće zateznu kamatu koju propisuje Centralna banka.

Godinu prije izdavanja garancije na ime kupovine hotela „Princes“, 14. januara 2014, vlasnici Kaspije koja je

registrovana u Ujedinjenim Arapskim Emiratima su Kneževiću na ruke isplatili 8.000.000 eura, a potom u martu iste godine u dva navrata uplatili još 4.400.000 eura na njegov račun.

Kako je kupovina hotela propala, a Knežević nije vraćao novac koji su Azerbejdžanci tražili u nekoliko navrata, po nalogu Privrednog suda u Podgorici pred kojim su Azerbejdžanci pokrenuli spor protiv Kneževića, aktivirana je garancija Atlas

banke.

Pravosnažna presuda u korist Kaspije donesena je krajem 2017. godine, a u julu naredne godine ovoj kompaniji je Atlas banka platila 12,5 miliona eura, iznos na koji je glasila garancija i 2.705.504 eura na ime pripadajuće kamate i drugih troškova.

Duško Knežević nikada Atlas banci, čiji je menadžment natjerao da izda garanciju, nije vratio pare koje su naplaćene preko javnog izvršitelja nakon sudske presude.

Uhapšen Podgoričanin zbog oružja

Željku Bulatoviću određen pritvor

PODGORICA - Željko Bulatović (50) iz Podgorice, kojeg policija označava kao bezbjednosno interesantnu osobu, uhapšen je sinoć dok je sjedio u lokalu „Uniko“ Preko Morače.

Njega je saslušao sudija za istragu i donio rješenje da mu se odredi pritvor do 30 dana.

- Službenici CB Podgorica su, 6. maja, prilikom izvođenja akcije usmjerene na kontrolu bezbjednosno interesantnih lica sa akcentom na kontrolu vozila kojim ova lica upravljaju i kontrolu ugostiteljskih objekata u kojima se okupljaju, u Ulici 8. marta u Podgorici pronašli odbačeni revolver marke „kolt“ a nakon toga i pištolj marke „pietro bereta“ bez fabričkog broja sa jednim metkom u cijevi i pet metaka u okviru, za koje se posumnjalo da ih je odbacio Ž. B. kojeg su policijski službenici tog dana kontrolisali u neposrednoj blizini. Nakon vještačenja utvrđeni su tragovi Ž. B. na pronađenom oružju – navodi se u saopštenju.

Kako su saopštili, nakon rezul-

On je pucao na njega u maju 2001. godine dok je sjedio u piceriji ,,Leone“.

Usenagić je bio višestruki prvak Jugoslavije i Evrope u karateu i kik-boksu.

Tri godine ranije - 1998. godine Bulatović je odgovarao zbog ugrožavanja oružjem pri tuči i svađi.

Prije pet godina – 2014. teretio se za iznudu na Mirka Simonovića, vlasnika restorana „Garden“. Tada je uhapšen sa Sašom Klikovcem i Vidojem Stanišićem zbog iznude. I Klikovac je hapšen u februaru zbog oružja u ilegalnom posjedu kada mu je pretresena kuća u Zeti. On se nalazi u ZIKS-u.

Povodom potvrđivanja optužnice protiv Duška Kneževića, njegov branilac Zdravko Đukanović saopštio je da je riječ o političkom procesu, te da ne postoji nijedan dokaz da je njegov klijent počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret.

Prema riječima Đukanovića, optužnica predstavlja prepisanu naredbu za sprovođenje istrage.

- Optužnica predstavlja nastavak nezakonitog postupanja, radi protivzakonitog oduzimanja imovine Dušku Kneževiću i to od nekih od nosilaca izvršne i sudske vlasti – navodi se u saopštenju advokata.

Protiv Kneževića Tužilaštvo vodi više istraga zbog sumnje da je bio na čelu grupe koja se bavila pranjem novca, utajom poreza i ucjenama. On je nedostupan crnogorskim vlastima, pa je za njim raspisana crvena međunarodna potjernica.

M. L.

Pojačane kontrole u Podgorici, Baru, Cetinju Kako je Pobjedi potvrđeno u policiji, prethodnih dana u Podgorici, Baru i na Cetinju pojačane su kontrole prema bezbjednosno interesantnim osobama i članovima organizovanih kriminalnih grupa.

U okviru preventivnih aktivnosti, policija radi na pronalasku oružja u ilegalnom posjedu, pronalasku narkotika i lica koja se nalaze na potjernicama.

Službenici interventne jedinice, kriminalističke policije sa kolegama i PTJ (protivterorističke jedinice) i PJP (posebne jedinice policije) svakodnevno kontrolišu ta lica po adresi stanovanja, mjestima okupljanja, u saobracaju s ciljem sprečavanja teških krivičnih djela i kontrolišu na svim ulazima u grad.

A. R.

Pronađeni pištolji za koje se sumnja da ih je odbacio Bulatović

Sa privođenja Bulatovića u Tužilaštvo

tata vještačenja, u Podgorici je pretresen stan koji koristi Bulatović i pronađen je kriptovani mobilni telefon i dvogled za noćno osmatranja.

Bulatović je višestruki povratnik u krivičnim djelima.

Prije 18 godina odgovarao je za ubistvo sportiste Samira Usenagića (36).

KOTOR: Odgođeno suđenje Srđanu Juriševiću

Izostao svjedok

KOTOR - Suđenje Srđanu Juriševiću (35), jednom od tjelohranitelja vođe kavačkog klana Slobodana Kašćelana, za krivično djelo oduzimanja vozila, juče je ponovo odgođeno zbog nedolaska svjedoka koji se nalazi u Srbiji.

Prošli pretres je takođe

Advokat: Protiv Kneževića se vodi politički proces

bio odgođen zbog opterećenosti sprovodničke službe ZIKS-a koji nijesu mogli sprovesti Juriševića na suđenje u zakazanom terminu.

Prema optužnom prijedlogu, Jurišević se tereti da je 30. aprila 2015. godine u Kotoru oduzeo „škodu oktaviju“ vasništvo kotorske firme „Đir

taksi“.

Jurišević je u februaru presudom sutkinje kotorskog suda Danijele Samardžić osuđen na kaznu zatvora od sedam mjeseci za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja, zbog pištolja koji je pronađen pretresom njegovog stana u Tivtu, početkom decembra prošle godine, kada je i uhapšen.

Iv. K.

Nastavljen postupak protiv optuženog za teško ubistvo Ukrajinke

Pročitani pisani dokazi na suđenju Stanoviću

PODGORICA – Čitanjem pisanih dokaza juče je u Višem sudu nastavljeno suđenje Arseniju Stanoviću (21) optuženom za ubistvo Ukrajinke Anastasije Lašmanove (30). Odbrana i Tužulaštvo nijesu imali primjedbi na pročitane dokaze.

Na jučerašnjem pretresu pročitan je izvještaj Uprave policije CB Herceg Novi OB Kotor o pregledu mjesta događaja te službene zabilješke policijskih službeni-

ka, za koje je sudija Predrag Tabaš pojasnio da se sadržaj iz zabilješki ne može koristiti kao dokaz u postupku. Takođe, pročitan je i izvještaj mobilnih operatera koji se odnosi na brojeve telefona optuženog Stanovića. U optužnici se navodi da je Stanović 11. maja prošle godine, u jutarnjim satima, u naselju Dobrota, sa umišljajem i na svirep način ubio Lašmanovu u njenom iznajmljenom stanu. M. L.

Kisić - Petrović sa advokatom

Odluka Višeg suda

Baranka i njen sin uskoro pred sudom PODGORICA – Viši sud potvrdio je optužnicu protiv Baranke Danijele Kisić-Petrović i njenog sina Kristofera Petrovića za krivično djelo teško ubistvo putem podstrekavanja i sprečavanje dokazivanja putem podstrekavanja - saopšteno je Pobjedi iz Višeg suda.

Istom odlukom, potvrđena je optužnica protiv Kristofera Petrovića za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Kako je saopšteno, obustavljen je postupak za KisićPetrović i njenog sina za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.

Prema ranijim navodima iz istrage, Kisić-Petrović se teretila da je planirala likvidaciju više osoba, među kojima je jedna porodica i advokat.

Za likvidacije, prema sumnjama istražitelja, Kisić-Petrović je nudila 45.000 eura.

Jedan od svjedoka u istrazi je ispričao da mu je D. I. saopštio da okrivljena traži nekog iz Bara da ga ubije i nudi 30.000 eura za to, te da ubije i jednu porodicu za čije ubistvo traži nekog iz Srbije i nudi od 10.000 do 15.000 eura.

M. L.

12

Crnom Gorom

21. i 22. maj 2019.

UPoZnALi DoMoVinU PreDAKA: Kašćelan sa gostima iz Argentine

Kotor: Urađen prvi katastar javnih zelenih površina u Crnoj Gori

Od 1.946 stabala, 321 u lošem stanju

KOTOR – U priobalnom zaštićenom području Kotora evidentirano je 1.946 komada biljnih vrsta, a najviše su zastupljene oleandar, palma, pitospor, magnolija, čempresi.

PriMjer DoBre PrAKSe: Kotor

Cetinje: Gradonačelnik ugostio potomke Nikole Nika Jabučanina

Poslije 100 godina na đedovini

Ti podaci su navedeni u Katastru javnih zelenih površina Kotora koji obuhvata 5,9 hektara i prvi je te vrste u Crnoj Gori, a izrađen je zahvaljujući projektu ,,Zelene površine zelena kultura grada“ .

PRAKSA

Rukovodilac stručnog tima, pejzažni arhitekta Jelena Franović, kazala je da su obrađene 22 lokacije, na kojima je determinisano 111 različitih biljnih vrsta.

- Stabla su svrstana u četiri kategorije, najbolja kategorija ,,A“ obuhvata nažalost svega 92 stabla, dok kategorija ,,R“ obuhvata čak 321 stablo koje je u jako lošem stanju i koja se moraju ukloniti, a radi se najviše o palmama u Risnu – rekla je ona.

Izvršni direktor NVO Eko centar „Delfin“ Žarko Radulović, naglasio je da je to podstrek da se nastave aktivnosti u ovoj oblasti.

- Urađen je ogroman posao, u dokumentu za svako stablo pojedinačno postoje svi podaci, tj. za skoro 2.000 stabala kazao je Radulović.

Projekt asistent Ljilja Radunović vjeruje da će katastar biti primjer dobre prakse za ostale opštine u Crnoj Gori.

- Ako uzmemo u obzir da Kotor ima i prvu kompostanu u Crnoj Gori u kojoj proizvodi kompost koji služi za oplemenjavanje javnih zelenih površi-

Pobjeda

Obrađene su 22 lokacije, na kojima je determinisano 111 različitih biljnih vrsta. Stabla su svrstana u četiri kategorije, najbolja obuhvata svega 92. S obzirom na to da ima kompostanu Kotor je izradom katastra zaokružio proces održivog upravljanja javnim zelenim površinama na, sad možemo da kažemo da je, sa ovim dokumentom, prva opština u Crnoj Gori koja ima zaokružen proces u oblasti održivog upravljanja javnih zelenih površina - kazala je Radunović.

Katastar javnih zelenih površina Kotora će omogućiti opštini da ima sistemsku politiku za održivo, kvalitetnije, efikasnije i ekonomičnije održavanje postojećih javnih zelenih površina priobalnog zaštićenog područja na kojem je 11 mjesnih zajednica sa oko 15.000 stanovnika.

Taj dokument postaće dio poslovnog sistema javnih preduzeća i institucija koje se bave javnim zelenim površinama grada, Direkcije za uređenje i

UnAPrijeDiĆe SArADnjU SA roDiteLjiMA: Sa preuzimanja donacije

Rožaje: OŠ ,,Miroslav Đurović“ u Bašči donacija CKB

Sad mogu da vode i elektronski dnevnik ROŽAJE - Predstavnici Crnogorske komercijalne banke u Rožajama uručili su donaciju Osnovnoj školi ,,Miroslav Đurović“ u Bašči.

Riječ je o računaru koji će toj školskoj ustanovi koristiti za vođenje elektronskog dnevnika.

Uručujući poklon, Almir Ferizović, direktor CKB – Filijale u Rožajama je kazao da mu je zadovoljstvo što je banka na taj način unaprijedila rad škole.

– Na ovaj način CKB pokazuje posvećenost lokalnoj zajednici, doprinoseći razvoju društva. Veliko nam je zadovoljstvo što smo omogućili OŠ ,,Miroslav Đurović“ da ide u korak sa savremenim tehnologijama i što smo pomogli unapređenju kvaliteta rada nastavnika – kazao je Ferizović.

Zahvaljujući na donaciji, direktorica OŠ ,,Miroslav Đurović“ Stojanka Savić je kazala da će ova donacija umnogome uticati na poboljšanje komunikacije između škole i roditelja.

– Zahvalni smo CKB-u na prepoznavanju potreba ove škole za uvođenje elektronskog dnevnika, što će nastavnicima omogućiti da lakše i kvalitetnije obavljaju taj dio posla – kazala je Savić. F. K.

CETINJE - Gradonačelnik prijestonice Aleksandar Kašćelan primio je potomke Nikole Nika Jabučanina, koji je kao pripadnik crnogorske vojske iz Gaete pošao u Argentinu, gdje je poslije sloma crnogorske države 1918. godine našao novo utočište.

Kašćelan je, saopšteno je iz uprave prijestonice, razgovarao sa Nikovom kćerkom Đurđom Jabučanin i unukom Litom, koji je njegov prvi muški potomak koji je posjetio Crnu Goru. Osim njih, na ognjište predaka, došla je i Nikova druga kćerka Ruža. Đurđa i Ruža, rođene u Argentini, crnogorski jezik naučile su od oca i majke, dok ga Lito još uči od tetaka, koje mu pomažu kao prevodioci dok „povezuje“ crnogorsku dijasporu iz Latinske Amerike sa matičnom državom – Crnom Gorom.

Ovaj mladi argentinski advokat odavno je imao želju da posjeti zemlju svojih predaka, upozna rođake, a prije svega, kako kaže, da oduži dug prema ocu i đedu. Želio je i da to bude baš 21. maja, na Dan nezavisnosti.

- Srećan sam. Čini mi se kao da sanjam. Otkako sam završio fa-

izgradnju Kotora i Komunalno doo Kotor, a poslužiće i autorima PUP-a Kotora za dio generalnog urbanističkog rješenja jer se sada tačno zna status zelenih površina, kvalitet, broj i ostali podaci. Projekat je organizovala kotorska NVO Eko centar „Delfin“ i Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, kroz Regionalni program lokalne demokratije (Reload), koji finansira Evropska unija, a implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj. Dokument je juče i zvanično predat predstavnici Direkciji za uređenje i izgradnju Kotora na korištenje, arhitekti Milani Andrić. Ona se zahvalila cijelom timu na tom dokumentu, koji će kako je istakla, biti dobra ba-

Koordinator, prostorni planer Saša Karajović kaže da je vrlo bitno što se sada tačno zna čime gazduje Direkcija, koja je tim dokumentom dobila pregršt podataka. On je podsjetio da su članovi stručnog tima bili inženjeri pejzažne arhitekture, hortikulture i šumarstva, te arhitekta Jelena Franović, dr Milić Čurović, Igor Mamula, mr Željka Čurović, Vesna Pavić Mamula i Viktorija Nikolić. Kroz ovaj projekat urađeno je i geodetsko snimanje svih javnih zelenih površina, a taj posao radila je firma Lend mont.

Iv. K.

Tivat

Vektra Boka tuži opštinu Herceg Novi

Hakaton u Porto Montenegru TIVAT – U Zbirci pomorskog nasljeđa, u nautičkom naselju Porto Montenegro, od od 22. do 24. maja održaće se sedmi po redu „Hakaton“, koji pod nazivom „Hackathon in the Port 2019“ organizuju softverska kompanija „Logate“ i digitalna zajednica Crne Gore Digitalizuj. me. Hakaton je događaj koji okuplja programere, projekt menadžere, UX/UI i grafičke dizajnere, kao i sve ostale ljubitelje tehnologije, razvoja tech rješenja i njihove primjene.

- Ovogodišnji događaj je u duhu gejminga, pa je i tema Hakatona kreiranje kompjuterskih igara. Takmičari će se baviti jednom od najprofitabilnijih, ali i najuzbudljivijih industrija današnjice, a prvog dana događaja, prije početka samog takmičenja, će imati priliku da slušaju stručna predavanja upravo iz ove oblasti, i na taj način se dodatno pripreme za izazov koji ih čeka - saopštili su iz kompanije Adriatik marinas.

Predavanja će biti održana u okviru cjelodnevne konferencije pod nazivom Interakt. S. K.

za kako bi mogli što kvalitetnije i bolje obavljati posao.

PODACI

Nikola Niko Jabučanin

kultet, želja mi je bila da dođem u Crnu Goru i da naša familija, moj otac i đed koji su preminuli, konačno nađu mir. Da se ponose sa mnom - kazao je Jabučanin.

U toku razgovora sa gradonačelnikom Kašćelanom gosti iz Argentine interesovali su se za perspektive pobratimstva prijestonice Cetinje i grada Maćagaja, u kojem žive, o čemu su u prethodnom periodu komunicirale uprave dva grada.

Razgovarano je i o tradicionalnoj posjeti djece iz dijaspore Cetinju i ocijenjeno da je to veoma važan događaj za njih, jer uče o domovini svojih predaka i uspostavljaju dragocjene veze sa porodicama u Crnoj Gori.

- Uspostavljanje veza između dijaspore i Crne Gore, a posebno sa Cetinjem, važno je ne samo na ličnoj ravni zbog povezivanja porodica i uspostavljanja davno pokidanih veza, nego i zbog prosperiteta obje strane.

Dijaspora u Latinskoj Americi je po mnogo čemu posebna.

Oni i danas njeguju stare crnogorske običaje i pričaju starim narodnim jezikom. Crna Gora je njihova domovina i to treba da im se kaže i pokaže - kazao je C. G. Kašćelan.

Traže 18,7 hiljada zbog neosnovanog sticanja

PODGORICA – Uskoro bi trebalo da bude završen četvorogodišnji spor Vektra Boke i opštine Herceg Novi u kojem Vektra traži 18,7 hiljada eura na račun sticanja bez osnova zbog, kako tvrde, nezakonitog korišćenja zemljišta koje je u vlasništvu ove kompanije.

Ugovorom o zakupu koji je hercegnovska opština 2007. godine zaključila sa HTP Boka, dato im je na korišćenje zemljište na savinskoj Dubravi na kojem je napravljen parking. Iz Vektra Boke tvrde da su ovaj ugovor raskinuli poslije dvije godine zbog neplaćanja, te od opštine traže i 1,7 hiljada eura na račun godišnje zakupnine.

U tužbi navode da je opština osim što, ni nakon otkaza ugovora, nije plaćala naknadu, nastavila neovlašćeno da koristi parking i stiče prihode, zbog čega su tražili da im se nadoknadi vrijednost postignute koristi koja se ogleda u

Zgrada Opštine

tržišnoj cijeni koju bi opština plaćala za zakup na toj lokaciji. Tvrde da je opština bespravno držala to zemljište ubirajući prihode imajući u vidu raskid ugovora.

Iz hercegnovske opštine kažu da upravo činjenica da je ugovor o zakupu zemljišta sklopljen, govori da nema mjesta navodima o sticanju bez osnova ukazujući da ugovor nije otkazan, već je istekao 2012. godine, dok potraživanje za godišnju kiriju odbacuju kao zastarjelo.

Odbacuju i navode o neosnovanom korišćenju zemljišta i ubiranju plodova jer je, kako tvrde, Parking servis Herceg Novi, kao samostalno pravno lice, korisnik spornog parkinga na Dubravi. U prilog tome ide i činjenica da je Vektra Boka u međuvremenu od Parking servisa preuzela državinu, navode iz opštine.

Jučerašnje ročište je odloženo, ali se očekuje da će na idućem glavna rasprava biti zaključena, a presuda donijeta u M. Lk. roku od mjesec.

Pobjeda

Crnom Gorom

21. i 22. maj 2019.

HERCEG NOVI: Pokrenuta peticija za opstanak Bolnice Meljine

Gašenje ustanove ugrozilo bi direktno 30.000 građana

HERCEG NOVI – Građani Herceg Novog počeli su da potpisuju peticiju za opstanak Opšte bolnice Meljine i uvođenje te ustanove u sistem javnog zdravstva. Građanska inicijativa pokrenuta je zbog alarmantnog stanja u bolnici, blokade računa te ustanove, te nemogućnosti za nabavku medicinskog materijala i ljekova.

- Barokomora ne radi zbog nedostatka kiseonika, zaposlenima kasne plate dva mjeseca, nedostaje sanitetskog materijala. Bolnica je ostala bez finansijskih sredstava usljed blokade računa Atlasmont grupe za isplatu plata, nabavku ljekova, opreme, hrane za bolesnike navedeno je u tekstu građanske inicijative.

KAPACITETI

Peticija, kojom građani traže vanredno zasijedanje SO Herceg Novi, na kome bi se odbornici izjasnili o tom pitanju, se može potpisati na nekoliko lokacija u gradu (kafe „Lokanda“, knjižara „So“, na Trgu „Nikole Đurkovića“, kafić kod knjižare „Dambo“ na Toploj) .

- Bolnica Meljine postoji više od 100 godina, iako je od početka bila vojna medicinska ustanova, građani Herceg Novog i Boke Kotorske su hospitalizovani u njoj, a posebno je to intenzivirano posljednjih 40 godina. Stanovnici Herceg Novog su godinama odvajali samodoprinos (od ličnih zarada) za dogradnju medicinskih objekata unutar ovog kompleksa. Od 2003. godine unutar bolnice postoji opremljeno porodilište, koje je proradilo nakon 40 godina. Novljanima su previše udaljene druge bolnice u Risnu, Kotoru, Nikšiću, Podgorici, što je naročito važno u slučaju hitnih intervencija, a posebno je značajno u vrijeme ljetnje turističke sezone, kada je broj stanovnika i turista uve-

Barokomora ne radi zbog nedostatka kiseonika, zaposlenima kasne plate dva mjeseca, nedostaje sanitetskog materijala.

Bolnica je ostala bez novca za, nabavku ljekova, opreme, hrane za bolesnike navedeno je u tekstu građanske inicijative kojom traže da se vrati u sistem javnog zdravstva

ćan dva do tri puta na području Herceg Novog, a saobraćajne veze sa drugim destinacijama veoma otežane pa je i visok rizik po zdravlje oboljelih ili unesrećenih u raznim udesima, koji su česti tokom ljeta – navedeno je u tekstu peticije.

Zbog problema koji traju pet godina, privatizacije i blokade računa, kako se dodaje u tekstu peticije, procjenjuje se da je pogođeno direktno 30.000 građana Herceg Novog.

Na probleme u Opštoj bolnici Meljine, finansijske, kadrovske i pravne, ukazali su nedavno i zaposleni te ustanove. Podršku radnicima dali su iz hercegnovskog DF i Novske liste, članice koalicije na vlasti.

I predsjednik opštine, Stevan Katić je poručio da je lokalna

Pljevlja

Otvorena 124.

Idea prodavnica PLJEVLJA – Idea je otvorila prodavnicu u Pljevljima u Ulici Save Kovačevića bb. Na 150 metara kvadratnih nalazi se širok asortiman proizvoda, od svježeg voća i povrća, odeljenja delikatesa, kao i pekare sa svakodnevno svježim hljebom, pecivima i pakovanim kolačima. Na dan otvaranja, Idea je za potrošače obezbijedila poklone i specijalne povoljnosti. Prvih 500 potrošača dobilo je poklone, a svaka 100. kupovina je gratis, dok su vlasnike super kartice nagradili trostrukim super bodovima. Najmlađi su dan proveli u druženju sa maskotom Kodijem.

- Svi potrošači koji naprave račun pet i više eura, koji danas, 21. maja posjete novu Idea prodavnicu dobijaju srećku, sa kojom mogu da osvoje vrijedne poklone. Osim toga svaka 100. kupovina u novoj radnji je gratis, a superkartičari dobijaju omiljene trostruke super bodove – saopštili su iz te kompanije.

Ovo je 124. Idea u Crnoj Gori. Idea ima objekat u 19 gradova, što je čini jednim od najvećih lanaca prodavnica u zemlji.

A. S.

ALARMANTNA SITUACIJA: Bolnica Meljine

Dvije plate zaposleni će dobiti u četvrtak Račun Bolnice Meljine juče je deblokiran a Fond zdravstva uplatio je sva sredstva po osnovu ispostavljenih računa bolnice za pružene zdravstvene usluge. Zbog praznika zaposleni će dvije zaostale plate dobiti u četvrtak.

Zaposleni u bolnici najavili su da će od četvrtka, 23. maja organizovati svakog dana od 11 do 12 časova mirne proteste na kapiji ustanove.

Predsjednica Sindikata Slavica Drobnjak kaže da uplata zaostalih plata ne rješava nagomilane probleme. U Sindikatu su ovoga puta kategorični da neće prestati sa protestima dok se ne riješi status Bolnice i ona vrati u sistem

uprava bezrezervno uz zaposlene i za opstanak bolnice i pozvao je nadležne državne organe da pod hitno reaguju i konačno riješe status te ustanove, kako bi je u potpunosti stavili u funkciju javnog zdravlja.

U Opštinskom odboru Demokratske partije socijalista vjeruju da će se „Vlada Crne Gore, u skladu sa zakonom, a ne u skladu sa političkim očekivanjima partija koje trenutno vrše vlast u Herceg Novom, od-

javnog zdravstva.

Zaposleni smatraju da niko ozbiljno nije pokrenuo pitanje opstanka bolnice iako su radnici na to ukazivali u više navrata. Prošle godine su zbog teške situacije, kada su im plate kasnile četiri mjeseca, organizovali proteste kako bi skrenuli pažnju nadležnima.

-Niko nije shvatio koliko je ugrožen opstanak Bolnice i egzistencija radnika, ni u državi niti u Herceg Novom. Radnici više nemaju snage da rade bez plate. Prošle godine četiri mjeseca nismo primali platu, dolazili smo na posao, ispoštovali smo građane, grad, turiste, državu, sve. Ali kako je krenulo nas će izgleda malo ko da ispoštuje – navodi Drobnjak.

govorno odnijeti prema rješavanju problema u bolnici Meljine, interesima građana i zaposlenih u ovoj ustanovi“.

LEKS SPECIJALIS

Građani Herceg Novog su i prije tri godine postpisivali peticiju za opstanak bolnice, a tada je za samo tri dana sakupljeno 10.000 potpisa. Peticija je tada proslijeđena na adrese svih koji odlučuju o sudbini bolnice.

Privatna zdravstvena ustanova

Opšta bolnica Meljine od 2008. godine u vlasništvu je Atlas grupe, a zbog neispunjavanja obaveza pokrenuta je prije dvije godine procedura raskida ugovora. SO Herceg Novi je u nekoliko navrata donosila zaključke kojima od Vlade traži rješavanje statusa bolnice. U avgustu prošle godine Vladi je predloženo donošenje posebnog zakona (lex specialis) kojim bi se stvorili pravni uslovi za rješavanje problema u toj ustanovi. Ž. K.

KOLAŠIN: Crnogorski elektrodistributivni sistem podnio krivičnu prijavu CB

Ukradeno ulje iz četiri trafostanice

KOLAŠIN – Iz trafostanica Bare Kraljske, Drndari, Sunga i Drcka, preksinoć je ukradeno mineralno ulje koje služi transformatoru za nesmetan rad – saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema.

Sve trafostanice pripadaju dalekovodu 10 kV Skrbuša a krađa je, kako navode, prijavljena Upravi policije – Centru bezbjednosti u Kolašinu.

- Kako sinoć nije moglo biti ustanovljeno da li su transformatori zbog ovog nedjela u cjelosti havarisani, to je urađeno u ponedjeljak. Napominjemo, transformatori stradaj u a ko t ra f o u l j e n i j e u potpunosti ispražnjeno ili ako on radi duže vrijeme bez njega. Takođe, učestali slučajevi otuđivanja elemanata sa energetskih objekata od nepoznatih lica, često prouzro-

kuju duže prekide u napajanju električnom energijom – navedeno je u saopštenju.

Iz CEDIS-a podsjećaju da je pristupanje elektroenergetskim objektima izuzetno rizično. Zbog, često ne velike materijalne koristi, pojedinci rizikuju život, remete redovno napajanje električnom energijom i nanose materijalnu štetu koja znatno prevazilazi njihovu eventualnu dobit.

I na području opštine Podgorica, kao i ostalih opština, gotovo svakodnevno se otuđuju zaštitna vrata i ostali zaštitni elementi sa trafostanica, zbog čega trafostanice pod naponom ostaju neobezbijeđene do evidentiranja krađe, što predstavlja izuzetnu opasnost po građane, naročito u urbanim, gusto naseljenim zonama.

- Šteta za kompaniju zbog ovakvih nedjela mjeri se dese-

NAKON KRAĐE U MRAKU: Oštećena trafostanica u Kolašinu

tinama hiljada eura. Međutim, veći je problem što se na ovaj način mreža devastira i što korisnici ostaju bez napajanja električnom energijom duži vremenski period – istakli su iz CEDIS-a.

Ekipe CEDIS-a sprovode vanredne kontrole objekata i mreže, ali konstantan nadzor nad oko 5.000 trafostanica i više od 20 hiljada kilometara nadzemnih vodova u Crnoj Gori nije moguće sprovesti.

C. G.

13

NVO Ozon i Breznica pisali premijeru

Poništiti koncesije za male HE PODGORICA - Ekološke nevladine organizacije Ozon i Breznica, pozvale su premijera Duška Markovića da poništi koncesije za izgradnju malih hidroelektrana, ugovore koji, kako navode, nesporno nijesu od javnog interesa i očigledno imaju sve elemente da kao štetni za građane Crne Gore budu raskinuti.

-Takođe, smatramo da je hitno potrebno obustaviti i subvencije za postojeće male hidroelektrane, a sredstva prikupljena putem naplate od zagađivača, kzoz akcizu na ugalj, namjenjeba za tu svrhu, preusmjeriti na sanaciju pričinjene ekološke štete i eventualno obeštećenje investitora, ukoliko za to postoji potreba – navode Ozon i Berzenica.

U saopštenju ističu da je zaustavljanje dalje štete po društvo u cjelini jedina ispravna odluka ,,imajući u vidu aktuelne probleme i narasle tenzije, naročito na relaciji građani – investitori, zašto je upravo Vlada najveći krivac, te trendove u razvijenim zemljama, stavove EU i EIBRD kada su projekti malih hidroelektrana u pitanju, upitna Ustavnost podsticajnog načina otkupa tako proizvedene električne energije i očiglednog prostora za različite koruptivno-manipulativne elemente“. Premijer, kažu oni, mora prepoznati ozbiljnost trenutne društveno-ekonomske situacije i hitnost i neophodnost zaštite javnog interesa, pa smatramo da bi na ovaj način građanima Crne Gore, onim koji čuvaju njene najvažnije vrijednosti, dokaže da mu je naše dobro, važnije od privatnih interesa onih koji su koncesije na rijeke podijelili kao da im je porodična a ne državna svojina.

C.G.

Tivat

Vatrogasci dobili specijalno vozilo

TIVAT – U voznim parkovima Komunalnog preduzeća i Službe zaštite i spašavanja uvećava se broj specijalnih vozila.

Službi zaštite je stiglo specijalno protivpožarno vozilo, hidraulična korpa za spašavanje sa visina i gašenje požara na višespratnicama, vrijedna nešto manje od 100.000 eura. Potpredsjednik opštine kaže da se radi o vrijednom, vrlo dobro očuvanom i malo korišćenom vozilu koje je do sada službovalo u Vatrogasnoj brigadi grada Ljubljane.

- Ima hidrauličnu korpu, radne visine 27 metara, izradio ju je čuveni njemački proizvođač Bronto Skylift, a ona je ugrađena na vozilo „mercedes atego 1828“. Pored hidraulične platforme vozilo ima i monitor za gašenje požara na kraju korpe.

Takvo vozilo u Crnoj Gori imaju samo tivatski vatrogasci koji se obučavaju za njegovo korišćenje - kaže Maslovar.

S. K.

Autor: lukA lAgAtor

Autor: DArko Drljević

Autor: DArko Drljević

21. i 22. maj 2019.

Autor: DAmir NovAk

Autor: DArko Drljević

Kultura

Autor: DArko Drljević

Autor: lukA lAgAtor

Autor: DArko Drljević

14 Pobjeda

CrnogorCi u karikaturi

Pobjeda

Kultura

21. i 22. maj 2019.

15

INTERVJU: Hrvoje Hribar, reditelj i bivši direktor Hrvatskog audiovizuelnog centra

Ne radite film za ekipu iz kvarta Ako bude mudra, crnogorska industrija imaće velike koristi od evropskog koprodukcijskog sistema. Pulja, koja vam je partner, lucidna je filmska regija.

S beogradskom industrijom ste kapilarno premreženi, u Zagrebu ste kao u svojoj kući...

Vam nije bilo dosta polemike, progona i pritisaka?

HRIBAR: Skupština Društva hrvatskih redatelja jednoglasno je usvojila javni zahtijev u kojem se traži da nek se izvolim vratiti u HAVC. Ostale filmske udruge su se pridružile. Napisao sam sažetak plana i prijavio se na natječaj. Poruka zajednice glasi: ne želimo da baš sve što se postiglo u 10 godina HAVC-a propadne. Ova poru-

Poster filma „Što je muškarac bez brkova“

www.direktno.hr

PODGORICA/ZAGREB – Reditelj i bivši direktor Hrvatskog audiovizuelnog centra Hrvoje Hribar biće član žirija Džada film festa, koji će biti održan od 10. do 16. juna u Podgorici. Ova filmska manifestacija, koja se već pet godina odvija na ulicama Podgorice, ovoga puta prerašće u Međunarodni festival debitantskog igranog filma, a Hribar će imati zadatak da sa ostalim članovima žirija, odlučuje o najboljem ostvarenju.

Hrvatski autor u regionu je poznat po uspjehu bioskopskog filmskog ostvarenja „Što je muškarac bez brkova“ (2005), a njegov višegodišnji mandat na čelu HAVC-a takođe će ostati upamćen po bitnim uspjesima hrvatske kinematografije, sve do sukoba sa bivšim ministrom kulture Zlatanom Hasanbegovićem. Sukob, kao i razne optužbe za finansijske malverzacije, ispratile su 2017. Hribara sa čela Hrvatskog audio-vizuelnog centra. U međuvremenu su sve optužbe zvanično odbačene, a Hribar se u aprilu ove godine ponovo kandidovao za upražnjeno mjesto direktora HAVC-a, nakon što je njegov nasljednik Danijel Rafaelić podnio ostavku. Ovoga puta nije prošao, jer je Upravni odbor izabrao Krisa Marčića koji će dužnost direktora obavljati u naredne četiri godine.

U intervjuu za Pobjedu, Hribar govori o regionalnoj kinematografiji, saradnji među državama bivše Jugoslavije, koprod u kc i j a m a i e v ro p s ko m modelu finansiranja filmova...

POBJEDA: Nakon burnog perioda na kraju Vašeg mandata na čelu HAVC-a, raznih polemika, optužbi, zatim odbacivanja optužbi DORH-a, ponovo ste se bili kandidovali za mjesto direktora HAVC-a. Što Vas je motivisalo? Zar

Hrvoje Hribar

ka je puno važnija od ishoda, koji je u rukama partije, kojoj nisam puno drag.

POBJEDA: Posljednji direktor HAVC-a Danijel Rafaelić, prije imenovanja Krisa Marčića, neočekivano je podnio ostavku zato što, između ostalog, „nije mogao gledati grabež sredstava između filmaša“. Jesu li se filmaši grabili i tokom Vašeg mandata i da li je ta „grabež“ ključni problem u oblasti sufinansiranja filmova u Hrvatskoj?

HRIBAR: Slabo razumljiva, brzopleta izjava. Historičar i karijerni egiptolog nije se snašao kao menadžer agencije odgovorne za zamršenu industriju.

Ostavka je očekivana i na mjestu. Razlikuje se od događaja prije dvije godine, kad je HAVC zaustavljen političkom zavjerom desnice i fabriciranim nalazom revizije koji je u međuvremenu razotkriven. HAVC je bio neovisan, što često nije bilo po volji vlasti. I neki ideološki umjereni političari, teško su podnosili da na odluke HAVCa ne mogu utjecati.

POBJEDA: Nezadovoljstvo rezultatima konkursa za sufinansiranje pokazuju i Vaše kolege reditelji i producenti širom regiona. Uvijek postoji neko ko misli da je oštećen. Na koji način mislite da se može izbalansirati taj krupan jaz između nečijih očekivanja i mogućnosti institucije?

HRIBAR: Siromaštvo je uzrok premalih iznosa potpora odabranim projektima. A što se odabira tiče, kreativniji i pripremljeniji projekti u selekciji

nadvladaju slabije. Ako funkcionira sustav izbora i ako biraju ozbiljne osobe, tako bude i treba biti. Što će nam poludobar film? Globalna pozornica je pretrpana. Kad se takmičim za reklamu kao redatelj ili kad se nudi serija Netflixu ili Amazonu, uzmu vas ili ne uzmu. Razlika je u tome što nikome ne pada na pamet pisati CocaColi da otpusti šefa marketinga niti telefonirate Tedu Sarandonu u Netflix da mu je neki Comissioning Editor kurvin sin.

POBJEDA: U regionu se već odavno govori o koprodukcijama, a brojni autori su prinuđeni da sa minimumom sredstava iz matične države traže partnere po Evropi i svijetu. Nijesu li to traganje za parama, razni pičinzi, seminari, festivalski marketi... jedno sistematsko maltretiranje autora koji na tom putu polako gube volju i neku unutrašnju povezanost sa prvobitnom idejom filma?

HRIBAR: Tko lako gubi volju – neka mu lakšeg posla. Čak i pjesnici danas idu na radionice i residence, a gdje ne bi filmske autorice i autori koji znaju da ovise o međunarodnom novcu i da moraju na put, pa da negdje uzmu taj novac. Postoji i potreba da za svoj film pronađete saveznike, suradnike, publiku. Što kad vam nekoliko stranih dramaturga kaže da ne razumije vaš scenarij, recimo jer ne kopča što su to Bjelaši a što Zelenaši, ili im nešto jednostavno nije smiješno, a nama je urnebesno? To je dobro čuti. Ne radite film za ekipu iz kvarta.

Ulazimo u globalnu eru digitalnih monopola POBJEDA: Vrata glavnih takmičarskih programa najvećih svjetskih festivala najčešće su zatvorena za filmadžije iz država našeg regiona. Plaćamo li i dalje danak malih kultura ili prosto nemamo dobar film?

HRIBAR: Hrvatski film je trenutno možda u tehničkoj blokadi, ali ove godine smo u Berlinu već gledali makedonski i srpski dugi film. Makedonci su netom prije uzeli dvije nagrade na Sundanceu. Dokumentarni, ek-

sperimentalni, animirani, kratki i dugi igrani filmovi, imam preciznu sliku samo za hrvatsku produkciju, nikad prije ovog desetljeća nisu bili u tom broju i tako intenzivno prisutni u Berlinu, Veneziji, Cannesu, Annecyju, Roterdamu, Torontu, Clermont-Ferandu, Oberhausenu. Niti su ikad prije toliko igrali u njemačkoj, francuskoj ili talijanskoj redovnoj distribuciji. Ukupno, međunarodni filmski učinak jugoslavenskih republika uzetih zajedno, zadnjih godina je veći no prije tri-

deset godina, u doba Federacije. Cjelina u ovom slučaju nije bila bolja od zbira svih djelova, naprotiv. Naravno, iskoristili smo samo djelić mogućnosti koje nam je dala skandinavska situacija u kojoj smo se našli bez skandinavske pameti, ali s nekim ipak zdravim porivima. Sad ulazimo u globalnu eru digitalnih monopola i sva pravila igre se mijenjaju. Bit će zanimljivo vidjeti da li ćemo isplivati i u tom prevratu, ili ćemo potonuti, pa ostati audiovizualne kolonije.

POBJEDA: Često imamo situaciju da u regionu dvije-ili tri države svojataju film u kojem je neko manje, a neko više učestvovao u produkciji.

Takve filmske priče na festivalima se pojavljuju u okviru nacionalnih programa u svim tim državama. Pa, čiji su zapravo ti filmovi?

HRIBAR: Film u prvom redu pripada svojim autorima i koautorima, rekao bih, ekipi i glumcima, naravno i producentima. Država posjeduje vojsku, a kinematografiju posjeduju filmaši i njihova publika. Prema omjerima uključenih državljana i uključenih financija koproducenti raspodjeljuju eksploatacijska prava, to je matematika uređena Europskom konvencijom. Audiovizualno djelo je medij suradnje i raznolikosti, filmaši ne pišu latinicom ni ćirilicom, već svjetlom.

POBJEDA: Ne događa se često da filmovi kinematografija zemalja bivše Jugoslavije zarade dovoljno da isplate troškove produkcije i plus donesu neku ekstra dobit. Država ipak nastavlja da finansira nove projekte autora čiji su prethodni filmovi imali jako malu gledanost u bioskopima. Da li je to prirodno i održivo na duže staze?

HRIBAR: Kad je „Muškarac bez brkova“ potukao rekorde gledanosti u Hrvatskoj, a mislim da je te godine bio najgledaniji ex-Yu film, popio sam dvije čaše šampanjca. Jednu kao autor, drugu kao producent.

Zaradom sam otplatio nastale dugove. Minus, ali ne proračun!

Govorim o 10 odsto ukupnih troškova projekta, u slučaju kad se desi lokalni blockbuster. A u Vašoj zemlji koja ima manje stanovnika od grada Zagreba, o čemu se tu može razgovarati?

Uostalom, gdje su kino dvorane u kojima bi filmovi zarađivali?

Ni „Starwars“ se baš nisu pomogli zaradom iz Crne Gore.

Ivan Salatić i Dane Komljen nisu postali međunarodno važni umjetnici zahvaljujući masovnoj publici, već onoj delikatnoj ali uticajnoj. Od simfonijskog orkestra ne očekuje se da se isplati na blagajni. Filmski sek-

tor se državi, naprotiv, novčano isplati – ali tek kao cjelina – kad se njime cjelovito upravlja – zato je Crna Gora osnovala Filmski centar, ugledavši se i na HAVC. POBJEDA: Crna Gora je od 1. januara ove godine postala članica Eurimaža, a tek dvije i po godine ima Filmski centar. Kakvo je bilo Vaše iskustvo sa Eurimažom, dok ste bili na čelu HAVC-a? Kakve priče prolaze, što se najviše traži, moraju li autori da se pokore nekom šablonu da bi dobili pare?

HRIBAR: Eurimaž je fleksibilni i permisivni kolektiv okupljen oko stvaranja zajedničke europske kinematografije. Od velike je pomoći slabijima. Recimo, dao nam je svima financijski argument da brzo obnovimo suradnju republičkih kinematografija koja je postojala u vrijeme Federacije. Hrvatskoj je Eurimaž pomogao da postane europski uticajna, tamo smo imali genijalnu Sanju Ravlić kao glavnog delegata, a ja sam, u njezinoj sjeni, bio zamjenik.

POBJEDA: Model manjinskih koprodukcija aktuelan je već nekoliko godina u zemljama bivše Jugoslavije.

Crnogorci ponekad daju pare Hrvatima, Hrvati ponekad Crnogorcima, Srbi Slovencima, Crnogorci Srbima itd. Što je presudno u tom „uzimanju-davanju“ – činjenica da je, recimo, Hrvatska dala nešto novca Crnoj Gori u jednoj godini, pa sad Crna Gora u sljedećoj gleda da to vrati, ili zaista presuđuje kvalitet projekta?

HRIBAR: Financirate film kojem vjerujete i filmaše u čiju budućnost vjerujete. Profesionalni život kreativca je poput ljubavnog, postoje avanture i trajne veze. Tko kaže da je vaš idealni partner iz vašeg sela?

Hrvatski redatelj Marasović je simbiotički vezan s norveškim scenaristom. Veljko Bulajić nije manje Crnogorac zato što stvara u hrvatskoj kinematografiji, kao ni pokojni Vukotić ili Papić. Klubovi Europske lige nemaju jednonacionalne ekipe, pa ih nemaju niti filmovi i to iz istih razloga. Ako bude mudra, crnogorska industrija imat će velike koristi od europskog koprodukcijskog sistema. Susjedi Albanci, naročito sustavni i talentirani Kosovari, napravit će prodor na festivalskoj sceni u desetljeću koje dolazi. Pulja, koja vam je partner, lucidna je filmska regija. S beogradskom industrijom ste kapilarno premreženi, u Zagrebu ste kao u svojoj kući, imate neko duboko razumijevanje s Rusima, to je sve strašan potencijal za razvoj crnogorske filmske energije, kao sile okupljanja.

POBJEDA: Pored toga, u regionu je već uveliko među državama počelo nadmetanje u visini procenta povraćaja uloženih sredstava inostranim filmskim kompanijama. Činjenica je da je Hrvatska od tog posla posljednjih godina zaradila prilično velik novac. Ali, što je to što inostrane filmadžije i visokobudžetne kompanije najviše privlači? Jesu li to isključivo lokacije, naše prirodne ljepote na Jadranu?

HRIBAR: Političari obožavaju holivudske zvijezde, pa se pretjeruje s povlasticama. Meni još uvijek nije žao što sam pokrenuo hrvatski servisni model i ugovorio „Igre prijestolja“, to je bila gruda snijega koja se zakotrljala čitavim ovim područjem.

Jovan NIKITOVIĆ

Hronika Podgorice

21. i 22. maj 2019.

Pobjeda

Svečano otvoren Spomenik narodne revolucije posvećen radnicima Duv

Dežurne službe Radno vrijeme dežurnih ustanova i službi tokom Dana nezavisnosti 21. i 22. maja DOMOVI ZDRAVLJA:

- Izabrani doktori za odrasle (Blok V, Nova varoš i Konik) od 7 – 21 čas - Izabrani doktori za djecu – Nova varoš, 24 časa dnevno - Tuzi i Zeta radiće od 7 do 15 časova - Centar za laboratorijsku dijagnostiku u Bloku V od 7 do 21 čas Apoteke: Apoteka „Podgorica“ u Ulici slobode - 21. i 22. maja - uobičajeno radno vrijeme POŠTA CG:

Ne radi 21. i 22. maja izuzev poslovnica: - U Delti radiće od 10 do 22 časa - U Bazaru od osam do 22 časa - U Mol of Montenegru od 9 do 22 časa - Forumu od osam do 21 čas - U Idei od osam do 21 čas

Simbol slobodarske tradicije Crne Gore Predstavnici Glavnog grada i Udruženja boraca NOR-a i antifašista Podgorice juče su položili vijenac ispred Spomenika narodne revolucije i odali počast za 74 radnika nekadašnjeg Duvanskog monopola u Podgorici, koji su poginuli u NOB-u od 1941. do 1945. godine, a kojima je spomenik posvećen.

Spomen-kompleks koji je juče otvoren na novoj lokaciji, kod Novog duvanskog kombinata na Bulevaru Šarla de Gola na Starom aerodromu, premješten je iz kruga nekadašnjeg Duvanskog kombinata

BANKE:

- Universal Capital Bank: 21. i 22. maj su neradni dani za sve poslovnice - Prva banka: 21. i 22. maj su neradni dani za sve poslovnice CKB banka: 21. i 22. maj su neradni dani za sve poslovnice

PATRIOTIZAM

PIJACE I TRGOVINE:

Zelene pijace: od šest do 15 časova Mješovite pijace: osam do 15 časova Kamionska pijaca: uobičajno radno vrijeme - 24 sata Stočna pijaca: u ponedjeljak od šest do 13 časova „Voli“: - 21. i 22. maja uobičajeno radno vrijeme Mol of Montenegro: - 21. i 22. maja uobičajeno radno vrijeme Delta: - 21. i 22. maj uobičajeno radno vrijeme Bazar - 21. i 22. uobičajeno radno vrijeme AUTOBUSKA STANICA : uobičajeno radno vrijeme ŽELJEZNIČKA STANICA: Uobičajen red vožnje PARKING SERVIS PODGORICA:

Besplatan parking u zoniranim dijelovima grada i parkiralištima: - Trg Balšića (mali parking) - Ulica Džona Džeksona (pored KBC-a) - Ulica Svetlane Kane Radević (kod hotela „Podgorica“) - Ulica Ivana Milutinovića (SC „Morača“) I U GARAŽAMA:

- Milana Popovića - Novaka Miloševa NAPLAĆIVAĆE SE:

- Ulica Miljana Vukova (centar grada) - Ulica Vaka Đurovića (kod Fonda PIO) - Kod istočne tribine Gradskog stadiona - Bulevar Stanka Dragojevića (sjeverni dio bivše kasarne Morača) - Ulica Jola Piletića (kod zgrade Uprave policije) - Cetinjski put (kod zgrade Rektorata) - Bulevar revolucije (PC Kruševac)

Gradonačelnik Ivan Vuković je istakao da je spomen-obilježje radnicima Duvanskog monopola poginulim tokom Drugog svjetskog rata za današnju Crnu Goru, koja danas slavi 13 godina od obnove nezavisnosti, snažan i višeznačajan simbol.

- Ovi ljudi, naši sugrađani, njih 74 heroja, među kojima je jedna trećina žena, hrabro su i odlučno krenuli u borbu protiv fašizma. Na taj način, rame uz rame, s crnogorskim patriotama koji su 8. jula 1941. u Stijeni Piperskoj donijeli odluku o podizanju prvog opštenarodnog ustanka u porobljenoj Evropi, zajedno sa onima koji su na Virpazaru, Čevu, Košćelama, Brajićima, Rijeci Crnojevića, Miločeru, Sutomoru, Mojkovcu, Bioču, Spužu, Lijevoj Rijeci, Andrijevici, Bijelom Polju, Beranama, Danilovgradu, Žabljaku, Kolašinu, Šavniku, Grahovu... već prvih dana nakon istorijskog trijumfa 13. jula pokazali da se naša zemlja ne miri sa neslobodom, te skupa sa hiljadama antifašista iz svih krajeva nekadašnje Jugoslavije i ljudi čijim se

Vuković: U temelje naše slobode i našeg 21. maja ugrađeni su životi ovih ljudi i slava njihovog i našeg 13. jula. Zato i danas, i sjutra, i za vazda njihov veličanstveni primjer mora ostati mjera po kojoj ćemo graditi našu Crnu Goru Banović: Poginulim borcima i monopolskim radnicima najbolje ćemo odužiti dug našom odlučnom i promišljenom borbom da na temeljima tradicionalnog crnogorskog slobodarstva i antifašizma čuvamo, izgrađujemo, unapređujemo i demokratizujemo Crnu Goru sjenima danas poklanjamo poslali su poruku za vječnost - kazao je Vuković.

Kako je naglasio, gotovo osam decenija kasnije oni predstavljaju primjer patriotizma, hrabrosti i epskog junaštva.

- Zato se i danas i sjutra valja prisjetiti da su u temelje naše slobode i našeg 21. maja ugrađeni životi ovih ljudi i slava njihovog i našeg 13. jula. Zato i danas, i sjutra, i za vazda njihov veličanstveni primjer mora ostati mjera po kojoj će-

Sa svečanosti

Sačuvan izvorni izgled Predsjednik UBNORA Podgorice Borivoje Banović je istakao da je zahtjevni poduhvat premještanja, restauracije i postavljanja na novu lokaciju izveden zahvaljujući blagovremenoj intervenciji Udruženja boraca NOR-a i antifašista Podgorice, stručnom i finansijskom angažovanju kompanije ,,Zetagradnja“, sa Blagotom Baćom Radovićem na čelu, koja je u ovom slučaju pokazala društvenu odgovornost, zatim stručnom i efikasnom djelovanju Uprave za kulturna dobra Ministarstva kulture i Sekretarijata za kulturu i sport i drugih organa i ustanova glavnog grada, Novom duvanskom kombinatu, ali i profesionalnom odnosu još desetak firmi koje su radile na ovom poduhvatu i svima zahvalio.

- Spomenik ima status kulturnog dobra Crne Gore. Premješten je u izvornom obliku iz kruga bivše Fabrike duvana, kasnije Duvanskog kombinata Podgorica i stručno restauriran i postavljen na novu lokaciju, simbolično, opet pored Novog duvanskog kombinata – kazao je Banović.

mo graditi našu Crnu Goru poručio je Vuković.

On je podsjetio da je veličinu žrtve koju su oni položili jasno prepoznala i pretočila u arhitektonsko djelo prva crnogorska arhitektica Svetlana Kana Radević.

- Poput svega drugog što je za

života stvorila, podižući ovo spomen-obilježje radnicima i herojima, podigla je i trajno sjećanje na sebe. Ne slučajno baš uoči Dana nezavisnosti, danas odajemo počast i iskazujemo zahvalnost radnicima Duvanskog monopola i Svetlani Kani Radević. Njiho-

Održana Javna rasprava o Odluci o obezbjeđivanju alternativnog smještaja

Višečlane porodice će dobijati pun

I U GARAŽI:

- Karađorđeva ulica ELEKTRODISTRIBUCIJA – cjelodnevna dežurstva Nijesu predviđena planska isključenja električne energije. Eventualne prekide napajanja i kvar na distributivnoj mreži za vrijeme praznika građani mogu prijaviti na brojeve telefona: - Podgorica: 020/622-773, 067/240-018 AGENCIJA ZA STANOVANJE:

- Dežurne službe pružaće usluge od 8 do 16 sati (kontakt 020/623-493, 622-115 i 067/266-663).

VODOVOD:

- Dežurne službe pružaće 24 časa usluge, kontakt telefon 020/440-388. ČISTOĆA:

- Ekipe radnika redovno će čistiti javne površine i prazniti kontejnere u gradskim i prigradskim naseljima.

RECIKLAŽNA DVORIŠTA, u Ulici Iva Vizina na Zabjelu i na Bulevaru Mihaila Lalića, radiće za vrijeme praznika redovno od 7 do 21 čas.

Nj. B.

Prema Odluci o obezbjeđivanju alternativnog smještaja, građani koji pripadaju određenim socijalnim grupama imaće mogućnost dobijanja alternativnog smještaja u slučaju uklanjanja njihovog bespravnog objekta, kroz naknadu za zakupninu stana ili novac za kupovinu građevinskog materijala - rečeno je na jučerašnjoj javnoj raspravi o toj odluci u zgradi Skupštine glavnog grada.

SMJEŠTAJ

Sugrađanku Nadu Lakić zanimalo je na koji period se može dobiti alternativni smještaj, te da li dobijanje alternativnog smještaja zavisi od toga gdje je taj bespravni objekat bio na državnom ili privatnom zemljištu.

Sekretar za socijalno staranje

NJ. BOŠKOVIĆ

16

Ivan Terzić kazao je da se bespravnim objektom smatra zgrada koja je izgrađena suprotno propisima u momentu njene gradnje.

- Alternativni smještaj predviđen je na dva načina – davanje novca za zakupninu stana i sredstava za nabavku građevinskog materijala. Zakup sta-

na može se dobiti na šest mjeseci, a najduže do dvije godine.

Nakon šestomjesečne revizije korišćenja tog prava, alternativni smještaj obezbjeđuje se do tri godine samohranim roditeljima, licima sa invaliditetom, licima starijim od 67 godina, mladima koji su bili djeca bez roditeljskog staranja i po-

rodicama sa djecom sa smetnjama u razvoju – naveo je Terzić.

KIRIJE

Na pitanje da li je dovoljan predviđeni iznos od 60 eura za zakupninu stana, Terzić je kazao da se to odnosi samo na jednog člana porodice.

Pobjeda

Hronika Podgorice

21. i 22. maj 2019.

vanskog monopola u Podgorici

Juče na Barutani

Banović: SPC je nosilac retrogradnih i kleronacionalističkih ideja Predsjednik UBNORA Podgorice Borivoje Banović je naglasio da u našoj zemlji ima dosta onih koji jedu crnogorski hljeb, a vode tuđu politiku i rade protiv interesa Crne Gore.

- Svi mi dobro znamo ko su oni. Ipak, ne možemo a da ovom prilikom ne pomenemo i ekspozituru Srpske pravoslavne crkve u

Crnoj Gori, koja je bez legitimacije, političkog i pravnog subjektiviteta nosilac retogradnih i kleronacionalističkih ideja i svake vrste podrijevanja stabilnosti i puta razvoja i demokratskog preobražaja i integrisanja Crne Gore u evropske i evroatlanske institucije – poručio je Banović.

D. MALIDŽAN

va žrtva i pregnuće trajno su utkani u sistem vrijednosti koji današnja Crna Gora baštini, a njihova imena neraskidivo vezana za ideale državnog i ljudskog dostojanstva koje simbolizuje 21. maj. Naša je obaveza da ostanemo njihovi dostojni potomci i čuvari njihovih zavještanja - zaključio je gradonačelnik Podgorice, koji se zahvalio prijateljima iz SUBNOR-a i kompaniji Zetagradnja sa Blagotom Baćom Radovićem na čelu koji su dali veliki doprinos da se spomen-obilježlje premjesti na novu lokaciju.

NACIONALNI JUNACI

Predsjednik Udruženeja boraca NOR-a i antifašista Podgorice Borivoje Banovićje je podsjetio da su svi oni u čiju slavu je ovaj spomenik podignut, bili dio generacije koja je sazrijevala i živjela između dva svjetska rata, u Kraljevini Jugoslaviji u uslovima ekonomske i socijalne nejednakosti i ograničenih političkih

i nacionalnih prava njenih građana. Kako je dodao, najveći dio crnogorskog naroda, živjeći u nepodnošljivim uslovima i siromaštvu, nikada se nije pomirio sa istorijskom nepravdom učinjenom 1918. godine kada je nasilnim činom nelegalne i neligitmne tzv. Podgoričke skupštine ukinuto ime Crne Gore.

- U takvim uslovima i uz ogromni rizik napredni politički i sindikalni subjekti i pojedinci iz raznih struktura, sa Komunističkom partijom Jugoslavije na čelu, ostvarivali su aktivnosti i borbu za društvene promjene i socijalnu pravdu.

Tom krugu hrabrih i odvažnih na prostoru naše Podgorice pripadali su u i radnici, tada jedinog industrijskog objekta na širem području Bjelopavlićke i Zetske ravice, Duvanskog monopola. U takvim uslovima i baš u Duvanskom monopolu stasavali su politički, ideološki i nacionalno naši junaci, kojih se danas sjećamo sa dužnim pijetetom

– kazao je Banović.

On je podsjetio da su ovako sazdani monopolski radnici na poziv KPJ masovno stupili u veličanstveni Trinaestojulski ustanak crnogorskog naroda.

- Kao pripadnici partizanske antifašističke narodnooslobodilačke vojske, predvođene Vrhovnim komandantom Titom, bili su u prvim redovime oružane borbe za slobodu i novo društvo. Njihova beskrajna hrabrost dokazana je najvećom žrtvom – za ispunjenje ovih ideala položili su sopstvene živote. Zato i sada i uvijek slava i hvala za svih 74 partizanki i partizana, bivših monopolskih radnika, poginulih za bolji život onih koji su preživjeli ratne strahote i onih koji dolaze - poručio je Banović, uz napomenu da ćemo poginulim borcima i monopolskim radnicima najbolje odužiti dug našom odlučnom i promišljenom borbom da na temeljima tradicionalnog crnogorskog slobodarstva i antifašizma čuvamo, izgrađujemo, unapređujemo i demokratizujemo Crnu Goru i od nje stvorimo bogatu državu svih građna koji u njoj žive.

Vijenac na spomen-obilježje položili su gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, predsjednik Skupštine Glavnog grada Đorđe Suhih i predsjednik UBNORA Podgorice Borivoje Banović, a članovi UBNORA položili su simbolično i 74 ruže. U umjetničkom dijelu programa učestvovali su KIC pop hor i Orkestar Vojske Crne Gore. Otvaranju spomenika prisustvovali su predstavnici najviših državnih i organa lokalne samouprave, rukovodstvo i članovi SUBNORA Crne Gore, nekliko opštinskih boračkih organizacija, predstavnici Vojske CG, članovi porodica strijeljanih boraca i I. MITROVIĆ građani.

Osnovna škola ,,Savo Kažić“ na Barutani održala naučni skup

Jubilarnih 100 godina obilježiće monografijom Povodom jubileja, 100 godina Osnovne škole ,,Savo Kažić“ na Barutani, juče je održan naučni skup pod sloganom ,,Škola na Barutani – osnivanje i trajanje u budućnosti“.

PODUHVAT

Direktorica škole ,,Savo Kažić“ Darka Đukanović najavila je da će učesnici naučnog skupa prezentovati teme koje će rezultirati štampanjem publikacije, svojevrsne monografije škole.

- Monogorafija škole predstavlja naš prvi pionirski poduhvat. Zahvaljujem svim učesnicima, koji su i profesionalci i temelj kulture naše države, što su ukazali čast ovoj vaspitno-obrazovnoj dami, jer zaslužuje da se čuje o njoj što više i dalje – rekla je Đukanović.

Zamjenica gradonačelnika Slađana Vujačić je, prilikom otvaranja naučnog skupa, u ime Glavnog grada kazala da su počastvovani zbog ovog jubileja.

Ukrašena i zgrada Glavnog grada

ni iznos zakupnine - Prijedlog odluke radio je stručni tim Zajednice opština, gdje se analizirala cijena stanovanja u trećoj zoni.

Iznos od 60 eura odnosi se samo na jednog člana domaćinstva. Međutim, mi znamo da je toga vrlo malo u praksi, tako da će prema saznanjima sa terena, gotovo svi imati puni iznos zakupnine, jer se obično radi o višečlanim domaćinstvima, koja imaju bespravne objekte -pojasnio je Terzić.

Iznos naknade za zakupninu stana za jednočlano domaćinstvo daje se u maksimalnom mjesečnom iznosu do 60 eura uz uvećanje od 30 eura za svakog sljedećeg člana domaćinstva, pri čemu maksimalni mjesečni iznos naknade ne može biti veći od 180 eura. Sredstva za kupovinu građevinskog materijala

daju se u maksimalnom iznosu do 2.160 eura za jednočlano domaćinstvo, uz uvećanje od 1.000 eura za svakog sljedećeg člana domaćinstva, pri čemu maksimalni iznos dodijeljenih sredstava ne može biti veći od 6.480 eura.

Razlozi za donošenje ove odluke, naveo je sekretar za socijalno staranje, su u Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, kojim je, između ostalog, uvedena obaveza jedinicama lokalne samouprave da u slučaju uklanjanja bespravnih objekata osnovnog stanovanja vlasnicima i njihovim porodicama obezbijede alternativni smještaj.

Sugestije, primjedbe i pitanja u pismenoj formi zainteresovani građani mogu slati na adresu Sekretarijata za socijalno staranje u Ulici Vuka Karadžića do 27. maja. Nj. B.

- Ovo je izuzetno značajan dan, ne samo za školu, već i za cijelu zajednicu. Prosvjetnu zajednicu, sve učenike, koji ne pohađaju samo ovu školu, već sve škole na teritoriji glavnog grada. Malo je tako značajnih datuma – istakla je Vujačić.

TRADICIJA

Uvodnu riječ imao je književnik i diplomirani ekonomista Borislav Cimeša, koji je bio i moderator razgovora.

- Ovaj skup će imati rezime i ishodište, zbornik naučnih radova – rekao je Cimeša, koji je naveo i nekoliko osnovnih teza o školstvu Crne Gore i kluturnoj i prosvjetnoj tradiciji naše države.

Nakon nekoliko uvodnih riječi nastavili su i ostali učesnici, među kojima su bili Živko Andrijašević, Slavko Burzanović, Radovan Damjanović, akademik Marjan Mašo Miljić, Petar Glendža, Boban Batrićević, akademik Sreten Vujović, profesor istorije Željko Boja-

nić, novinar i publicista Slobodan Bobo Čukić, direktorica Gradskog pozorišta Nela Savković-Vukčević, Milenija Vračar i direktorica škole Darka Đukanović.

Akademici, novinari, profesori, istoričari i književnici prošli su kroz istorijske faze obrazovanja u Crnoj Gori od Petrovića do danas. Osvrnuli su se na to kako je nekad funkcionisalo obrazovanje, kako u Lješanskoj nahiji, tako i širom Crne Gore. Rezimirali su prve zakone, koji su regulisali plan i program nastave, prve čitanke i udžbenike, ali i nedostatak podrške institucija kao glavno sredstvo da bi vaspitno-obrazovne ustanov e bile bolje.

Realizacija Zbornika, u kojem će se naći podaci koji se vezuju za školu ,,Savo Kažić“ su veoma značajni jer, kao što je zaključio učesnik naučnog skupa akademik Marjan Mašo Miljić: ,,Ljudi prolaze, a J. V. knjige ostaju“.

Ukrašen centar Tuzi

I. MITROVIĆ

ke e

17

Uz crnogorske i albanske zastave Povodom Dana nezavisnosti, 21. maja, ukrašen je centar Tuzi.

Pored crnogorskih zastava okačene su i albanske zastave. H. P.

Zgrada Opštine

Sa grbom u srcu Povodom Dana nezavisnosti, 21. maja, ukrašena je zgrada Glavnog grada. Na gornjem balkonu sa prednje strane zgrade okačena je zastava Crne Gore, čiji se grb nalazi u srcu ispod kojeg piše 21. maj. Dužinom cijele donje terase na crvenoj podlozi zlatnim slovima je napisano: ,,Srećan dan nezavisnosti“, dok je na desnoj strani zgrade okačena desetak metara dugačka zastava naše zemlje.

I. M.

Zbog organizovanja programa za Dan nezavisnosti

Njegoševa i Bokeška zatvorene za saobraćaj Zatvara se saobraćaj za sve vrste motornih vozila u Njegoševoj i Bokeškoj ulici, zbog organizovanja programa u čast proslave Dana nezavisnosti – saopšteno je iz PG biroa.

Kako navode, zabrana saobraćaja važi za danas i sjutra do sedam sati ujutro.

H. P.

18

Intervju

21. i 22. maj 2019.

Pobjeda

Milorad Dugo Đurković, jedan od najznačajnijih sportskih komentatora nekadašnje Ju

I

ako je 31. decembra 2010. godine penzionisan, jedan od najznačajnijih sportskih komentatora nekadašnje velike Jugoslavije, Milorad Dugo Đurković, očito još nije definitivno digao ruke od novinarstva. Na podgoričkoj Televiziji A1 ovih dana priprema stotu emisiju iz svog autorskog serijala nazvanog Fudbal plus. ,,Nakon četrdeset i kusur godina radnog staža na TVCG i pet, šest godina pisanja za beogradske novine, tim laganim TV formatom sebi dokazujem da sam i dalje novinar“, kaže Đurković za Pobjedu.

To što uspijeva da održi ,,stari ritam“ - prati sport, odlazi na stadione i gleda sve važne utakmice – potvrda je, kaže, da nije ,,klasičan“ penzioner. Domaće televizijske programe gotovo da i ne gleda; novine prelista, pročita naslove; ponekad otvori neki portal i - to je to. „Novinarstvo je u zemljama bivše Jugoslavije na veoma niskom nivou. Ne mogu da kažem da sam ravnodušan spram te činjenice, ali što da radimo!? Kakvo je društvo, takvo je novinarstvo, kultura, sport, obrazovanje… Nijesam jugonostalgičar, ali ovo se vrijeme sa onim našim jednostavno ne može upoređivati“.

POBJEDA: Ako su novinarstvo, kultura i sport onakvi kakvo je društvo, što bismo mogli da kažemo - kakvo je bilo društvo u kojem ste bili jugoslovenska televizijska zvijezda? ĐURKOVIĆ: Jugoslavija je bila uređena država, naročito ako je posmatramo iz perspektive postjugoslovenskih zemalja, od kojih svaka za sebe tvrdi da je ,,lider u regionu“.

Ljudi koji danas imaju trideset, četrdeset godina nikada nijesu živjeli u zemlji u kojoj se zna red, u kojoj se poštuju određene vrijednosti, u kojoj čovjek, ako je vrijedan i darovit, može da uspije, da napravi ime. A Jugoslavija je zaista imala velika imena kuture, umjetnosti, sporta.

POBJEDA: Dejana Savićevića, recimo. ĐURKOVIĆ: Dejo je neponovljiv! Sticajem okolnosti, stanovali smo u istoj zgradi.

Dok sam bio mlađi, volio sam kafanu i često kući znao da se vratim u zoru. Ljeta su u Pod-

Nijesam jugonostalgič se ovo vrijeme ne mož onim našim upoređiva Ovdje, nažalost, odavno niko ništa ne čita, skoro ni čitulje… U ondašnje dvije velike televizijske kuće – TV Beograd i TV Zagreb – većina ozbiljnih i obrazovanih novinara i urednika stizala je iz novina. A selekcija je bila rigorozna. U Jugoslaviji se nekada pisala i veoma ozbiljna televizijska kritika; tekstovi objavljeni u zagrebačkom Studiju ili u beogradskoj TV reviji za nas su predstavljali svojevrsne presude od kojih smo strepjeli.

U našim medijima je, kao i mnogo šta, odavno umrla i TV kritika. Sa kojom je, nažalost, nepovratno nestala i strepnja o kojoj sam govorio gorici uvijek bila nepodnošljiva, pa bih krevet ponekad izbacio na terasu i tu pokušavao da zaspim. Vraga! Jedno dijete je po cijelu noć igralo lopte po dvorištu… Dejo je uvijek bio poseban, specifičan u svakom pogledu. To samo majka rodi.

Znalo se da će biti veliki. Jednostavno se znalo!

POBJEDA: Kako ste Vi napravili ime? ĐURKOVIĆ: Rođen sam u Vilusima i, budući da je moj otac bio željezničar, odrastao sam na pruzi Nikšić-Sarajevo.

Osnovnu školu sam završio u Bileći, gdje smo se doselili kada je otac dobio premještaj.

Sjećam se da sam kao dječak, kada god bih od majke dobio neki dinar, jurio na kiosk da kupim novine. I to sportske.

Najčešće beogradski Fudbal, u kojem ću, kao student prve godine svjetske književnosti, početi da pišem 1965. godine.

Gimnaziju „Stojan Cerović“ završio sam u Nikšiću, a Filozofski fakultet upisao 1965.

Iste godine objavio sam prvi tekst u novinama.

POBJEDA: U kojim novinama? ĐURKOVIĆ: U Politici. Na fakultetu smo dobili zadatak da napišemo prikaz predstave koja je u to doba bila veoma popularna - Ko se boji Virdžinije Vulf, sa Cicom Perovićem i Ljiljanom Krstić u glavnim ulogama. Nijesam mogao da vjerujem kada sam u Politici vidio svoj tekst, svoje ime.

Uprkos oduševljenju, bilo mi je jasno da me mnogo više od pozorišta interesuje sportsko novinarstvo. Tako sam završio u Fudbalu, novinama za koje su nekada pisala velika imena beogradske i jugoslovenske štampe. Urednik je bio Đorđe Pavić, a redakciju su činili Sergije Lukač, Pavle Lukač, Jovica Veličković, Ljubiša Mišović… Većina njih je potekla iz uglednih, starih beogradskih familija. Prije Drugog svjetskog rata završili su visoke škole u inostranstvu, bili obrazovani ljudi, govorili po nekoliko jezika, ali i imali zajedničku „falinku“: svi su očito bili protivnici nove jugoslovenske socijalističke vlasti, koja ih je

zbog toga smjestila na sigurno - u Fudbal.

Prvi tekst koji sam objavio u Fudbalu bio je posvećen FK Sutjeska. Naslov: Dokle će Sutjeska dovoditi igrače sa strane. Naravno, u Nikšiću je nastao lom. Ko je čovjek koji je ovo napisao, pitali su se.

POBJEDA: Ko je u to vrijeme bio na čelu FK Sutjeska? ĐURKOVIĆ: Savo Stanišić, značajan sportski radnik i direktor Onogošta, zatim Buba Golović…

POBJEDA: Nijeste mi rekli što je presudilo da se opredijelite za sportsko novinarstvo. Ipak ste studirali svjetsku književnost, Politika je objavila Vašu pozorišnu kritiku… ĐURKOVIĆ: Kao mladić sam igrao košarku, malo i rukomet.

Naravno, najviše sam volio fudbal, iako, ovako dugačak, u tom sportu nikada nijesam bio dovoljno dobar. Posebno ne u tako jakoj ,,reprezentaciji“ kakvu je u to vrijeme imao Nikšić. Uvijek sam fudbalska majstorstva tih ljudi posmatrao sa

strane, van terena. Hoću da kažem da je nedostatak fudbalskog dara u izvjesnoj mjeri doprinio da se opredijelim za sportsko novinarstvo.

Doduše, i prije Fudbala sam objavljivao u Studentu, i to uglavnom kraće priče, više crtice iz studentskog života.

POBJEDA: Učestvovali ste u studentskim demonstracijama 1968? ĐURKOVIĆ: Jesam. Stanovao sam u Studentskom gradu i te junske noći sam, zajedno sa masom studenata, krenuo na Beograd. Zaustavljeni smo kod Podvožnjaka, gdje su neki od nas dobili batine. Naravno, to nas nije obeshrabrilo, pa smo naredne dane provodili viseći u Sali heroja na Filološkom fakultetu ili u „Petici“ na Pravnom, gdje smo slušali govore profesora, javnih ličnosti, debatovali… Uzgred, uvijek mi je bio interesantan način na koji su, mnogo godina kasnije, neke moje tadašnje kolege opisivale svoje „velike uloge“ u studentskoj pobuni ’68.

Tokom demonstracija, studenti su veoma često prozivali i kritikovali tadašnjeg šefa beogradskog SUP-a, Nikolu Bugarčića, koji je istovremeno bio direktor Crvene zvezde.

Kao novinar Fudbala, imao sam zadatak da pratim Crvenu zvezdu, gde sam, silom prilika, upoznao i Bugarčića. Vozio je „mercedesa“ registarskih tablica 50-00.

POBJEDA: I to ste zapamtili?! ĐURKOVIĆ: Znaš li zašto?

Zato što mi je jednom, u jeku studentske pobune, vraćajući se sa stadiona, ponudio da me odbaci do kuće. ,,Gde ideš?“; pitao me je. ,,’Ajde, sedi da te povezem!“ Iako sam se uplašio da me neko od studenata ne vidi kako izlazim iz automobila šefa policije, sjeo sam, šta ću. Bugarčić je morao da pretpostavi da kao student demonstriram protiv njega; ipak, tokom te preduge vožnje od Zvezdinog stadiona do Studentskog grada o demonstracijama nije progovorio riječ. Ništa!

Negdje u to vrijeme u jugoslo-

Da, prvi sam nezavisnost POBJEDA: Čija je ideja da prenosite referendumsku noć na TVCG 21. maja 2006? ĐURKOVIĆ: Tadašnjeg direktora TVCG Branka Vojičića. Atmosfera u društvu je tih dana bila naročito usijana, tenzije su rasle, strasti uzavrele.

Trebalo je naći nekoga iskusnog ko će biti u stanju da koliko-toliko smiri situaciju. Mlađim kolegama koji su

venskoj i beogradskoj štampi pojavilo se novo ime: Boro Krivokapić.

POBJEDA: Boro Krivokapić je svoj prvi tekst objavio u Studentu 1969: otvoreno pismo tadašnjem ministru policije Srbije. ĐURKOVIĆ: Tako je. Boro je počeo u ,,crvenom“ Studentu.

I niko nije pisao tako dobro kao Boro Krivokapić, niko!

POBJEDA: Čije ste sve tekstove voljeli da čitate u novinama? ĐURKOVIĆ: Pored Ljube Vukadinovića, rado sam čitao Politikine dopisnike iz inostranstva i velikane beogradske štampe koje sam lično poznavao - Jurija Gustičiča, Franu Barbijerija, Sašu Nenadovića, Mira Radojčića, Dragana Markovića… O Predragu Milojeviću da i ne govorim.

POBJEDA: Upoznali ste Predraga Milojevića? ĐURKOVIĆ: Jesam. Veoma sam volio i hrvatske novinare, posebno one koji su pisali za Sportske novosti - Zvonu Mornara koji je dugo bio glavni urednik, Jovana Kosijera…

Rado sam čitao i Igora Mandića, Mirka Galića, koji je napravio zagrebački Danas.

Kada je riječ o televizjiskim zvijezdama tog vremena, u Beogradu su decenijama status neprikosnovenih autoriteta imali Dragan Nikitović i Vladanko Stojaković, u Zagrebu Mladen Delić i Milka Babović. Veliki novinari, uvijek spremni da pomognu mladima.

POBJEDA: Po čemu su se razlikovale dvije škole jugoslovenskog sportskog novinarstva – beogradska i zagrebačka? ĐURKOVIĆ: Uslovno, beogradska škola je malo više improvizovala. Kada to kažem, ne mislim ništa loše; naprosto, radili su na osjećaj, na trenutak. Istovremeno, zagrebački novinari bili su pripremljeniji, izvještavali su više radijski – precizno, tačno, mnogo podataka, malo improvizacije.

Pobjeda

Intervju

21. i 22. maj 2019.



ugoslavije

čar, ali že sa vati

Bio sam prijatelj sa mnogim hrvatskim novinarima.

Nakon crnogorske ratne epizode sa Dubrovnikom i Konavlima, na Olimpijadi u Barseloni 1992. u liftu hotela naletio sam na dvojicu sportskih komentatora HRT-a, koji nijesu htjeli da mi kažu ,,dobro jutro“. Bio sam zapanjen.

Požalio sam se Božu Sušecu. „To je, ma - pusti!“, rekao mi je slegnuvši ramenima. Iako me je reakcija tih ljudi veoma pogodila, danas im ne zamjeram. Jer - imali su pravo! Crnogorci se trude da nekako zaborave tu dubrovačku stranicu, da zatrpaju činjenicu da su bili saučesnici u tom sramnom ratu. Ne može!

Moramo se sa tim suočiti

m proglasio t Crne Gore se iz štabova dva bloka uključivali direktno u program sugerisao sam da ne daju procjene prije nego što se svi glasovi ne prebroje. Tokom te noći i sjutradan, od svih opozicionih lidera dobio sam čestitke. Naravno, pobjednicima nije palo na pamet da učine bilo što slično…

I, da: prvi sam proglasio nezavisnost Crne Gore.

POBJEDA: Kojoj školi ste bili bliži? ĐURKOVIĆ: Bio sam negdje između. Trudio sam se da budem tačan, precizan, opskrbljen podacima. Ostalo je na novinaru... Najvažnije je da je čovjek obrazovan, da mu rječnik sadrži više od stotinu riječi. Među nama je Boris Mutić bio najobrazovaniji. Svi su veliki, ali Boris je... Nažalost, umro je mlad.

Iako sam radio i u novinama i na televiziji, moram da priznam da sam uvijek više cijenio pisano novinarstvo.

POBJEDA: Zašto? ĐURKOVIĆ: Ovdje, nažalost, odavno niko ništa ne čita, skoro ni čitulje. To se vidi… Prije nego dobije autorsku emisiju, svakom novinaru bih preporučio malo rada u novinama.

Ta se škola mora proći, mora!

Uostalom, u ondašnje dvije velike televizijske kuće – TV Beograd i TV Zagreb – većina ozbiljnih i obrazovanih novinara i urednika stizala je iz novina. A selekcija je bila rigorozna.

U Jugoslaviji se nekada pisala i veoma ozbiljna televizijska kritika. Tekstovi objavljeni u zagrebačkom Studiju ili u beogradskoj TV reviji za nas su predstavljali svojevrsne presude od kojih smo strepjeli. U našim medijima je, kao i mnogo šta, odavno umrla i TV kritika. Sa kojom je, nažalost, nepovratno nestala i strepnja o kojoj sam govorio.

POBJEDA: Kad već spomenuste Crvenu zvezdu… ĐURKOVIĆ: U Jugoslaviji su postojala četiri velika kluba – Crvena zvezda, Partizan, Dinamo i Hajduk. Znalo se da je Partizan pod kontrolom JNA, dok je Zvezda policijska - beogradskija, da ne kažem - više srpska. Među ta dva tima je uvijek postojao sportski rivalitet, nikako ideološki ili politički. Isto tako, Hajduk je bio jugoslovenski klub, Dinamo više hrvatski. Ipak, sve te razlike držane su u dubokim rukavicama.

19

POBJEDA: Božo Koprivica kaže kako je splitski Hajduk u Nikšiću imao mnogo navijača. ĐURKOVIĆ: Ne samo u Nikšiću; Hajdukovih je navijača bilo po cijeloj Crnoj Gori. Hajduk je, naime, bio specifičan ne samo zbog igre, nego i zbog svog partizanskog, jugoslovenskog pedigrea. Naravno, u nekada crvenom Splitu te stvari niko ne smije ni da pomene. Rat je sve uništio, sve.

Kada je počelo devedesetih…

Mogao bih da kažem da sam sa većinom hrvatskih komentatora zaista bio veoma dobar prijatelj - od Mladena Delića do... Ipak, nakon crnogorske ratne epizode sa Dubrovnikom i Konavlima, na Olimpijadi u Barseloni 1992. u liftu hotela naletio sam na dvojicu sportskih komentatora HRT-a koji nijesu htjeli da mi kažu ,,dobro jutro“. Bio sam zapanjen. Požalio sam se Božu Sušecu. „To je… Pusti!“, rekao mi je slegnuvši ramenima.

Iako me je reakcija tih ljudi veoma pogodila, danas im ne zamjeram.

POBJEDA: Ne zamjerate im? ĐURKOVIĆ: Ne. Jer - imali su pravo! Crnogorci se trude da nekako zaborave tu dubrovačku stranicu, da zatrpaju činjenicu da su bili saučesnici u tom sramnom ratu. Ne može! Moramo se sa tim suočiti.

Kada je devedesetih počelo ratno prebrojavanje, svog sina, koji je tih godina bio jedan od žestokih vođa pokreta za Crnu Goru, silu na sramotu sam iz trećeg razreda gimnazije nekako uspio da pošaljem u Ameriku. Tamo je završio i srednju školu i fakultet. Iako sam ga od toga odvraćao, dugo je govorio da će da se vrati u Crnu Goru. Danas živi u Njujorku. Dobro je što je tamo.

U Dubrovnik sam, nakon rato-

Zaprepasti me kada vidim da se utakmice reprezentacija prenose – iz studija POBJEDA: Rekli ste da ne gledate televiziju, ali da pratite sport. Imaju li zemlje bivše Jugoslavije dobre sportske komentatore? ĐURKOVIĆ: Povremeno gledam Sport klub, slušam zagrebačke i beogradske komentatore. Kod Hrvata se odmah prepozna kvalitet, oni to dobro rade. Ipak, uvijek me zaprepasti kada vidim da se utakmice reprezentacija prenose iz studija. Svjetsko prvenstvo u fudbalu u Argentini 1978. godine, na kojem Jugoslavija nije učestvovala, prenosilo je čak

va devedesetih, odlazio više puta i uvijek se loše i neprijatno osjećao. Iako njesam radio, tih sam godina ostao na televiziji, nijesam dao otkaz.

POBJEDA: Kada ste počeli da radite na TV Titograd? ĐURKOVIĆ: Kada sam se, zbog smrti oca, iz Beograda vratio u Crnu Goru. Te 1970. godine Fudbal su preuzele zagrebačke Sportske novosti. Direktor Vjesnika bio je Josip Vrhovec, a direktor Sportskih novosti Vladimir Orešković, brat Marka Oreškovića, španskog borca i narodnog heroja Jugoslavije. Tokom sastanka dijela redakcije Fudbala sa novim vlasnicima, održanog u beogradskom „Manježu“, Orešković mi je saopštio da ostajem njihov novinar. Zahvalio sam mu i rekao da se, zbog bolesti oca, hitno moram vratiti u Crnu Goru. Na poziv Radivoja Rabrenovića uskoro sam počeo da radim u Televiziji Titograd. ,,Ne smiješ se baviti sportskim novinarstvom“, rekao mi je Rabrenović, „mi sport nikada nećemo imati“.

sedam jugoslovenskih komentatora.

POBJEDA: Zašto toliko? ĐURKOVIĆ: Imali smo komentatore koji su govorili na srpsko-hrvatskom – njih dvojicu, na slovenačkom, makedonskom, albanskom, mađarskom, italijanskom (Kopar). Sedam jugoslovenskih komentatorskih pozicija na svakoj utakmici, sedam! E, to je bila država, to je bio sport!...Rekoh li da Jugoslavija na tom Svjetskom prvenstvu nije ni učestvovala?!

POBJEDA: Kako nećemo imati sport?! ĐURKOVIĆ: Kako?! To je ta svijest! Pa, i danas malo ko vidi da je Crna Gora pod strašnom medijskom okupacijom. Kako to da vrhunski crnogorski sport prenose strane televizije?! Kako?! Sve što ovdje valja prenose drugi, što najrječitije govori o odnosu naše države prema sportu. Nedopustivo je da utakmice crnogorske reprezentacije ne prenosi RTCG, baš kao što je nedopustivo i to da one budu komentarisane na ekavici. Može li neko zamisliti da meč srpske ili hrvatske reprezentacije komentariše novinar koji ne govori srpski, odnosno hrvatski jezik?! Nama je to prihvatljivo.

U ovdašnjim sportskim TVprenosima nema crnogorskog jezika! I onda se pitamo zašto djeca govore ekavicu. Pa, govore ono što čuju!... Star sam čovjek, svejedno mi je, ali neke stvari moram da kažem.

POBJEDA: Govorili ste o tome kako ste došli na TV Titograd. ĐURKOVIĆ: Prvi direktor Televizije Titograd, Mišo Bra-

ilo, negdje 1975/1976. je, suprotno volji tadašnjeg crnogorskog rukovodstva, kupio reportažna kola i počeo da emituje Dnevnik. ,,Šta će nama Dnevnik?!“ pitali su ga.

Nema novinarske forme u kojoj se nijesam oprobao na TV Titograd: od Telesporta i emisije Kroz Crnu Goru, koju sam radio sa darovitim Miloradom Radetićem, do Dnevnika i Nedeljnog popodneva, u kojem smo imali i po sedam sati živog programa. Istovremeno, izvještavao sam sa deset ljetnjih i sa jedne zimske olimpijade.

POBJEDA: Bili ste u Minhenu 1972? ĐURKOVIĆ: To je bila moja prva Olimpijada. Terorizam o kojem me pitaš pamtim kao kroz san. Međutim, veoma dobro sam zapamtio kada je pored mene, dok sam sjedio u šminkernici, prošao Vili Brant, koji je došao da podrži njemačku reprezentaciju.

POBJEDA: Kako se Vaša generacija informisala u vremenu u kojem nije bilo interneta?

ĐURKOVIĆ: Često smo putovali po svijetu, razgovarali sa sportistima, sa kolegama, kupovali strane novine i tako pravili sopstvenu dokumentaciju.

Krajem osamdesetih sam za JRT prenosio i komentarisao italijansku ligu. Kako? Budući da su utakmice počinjale u 15 sati, svake nedjelje sam išao na Ćemovsko polje – tamo sam imao bolji prijem – i u kolima slušao radio prenose utakmica. Poslije toga sam jurio da odgledam kultnu emisiju RAI Devedeseti minut (Novantesimo minuto), u kojoj su prikazivani najinteresantniji momenti upravo odigranih mečeva. Tako sam, dobivši kompletnu sliku, ulazio u studio i komentarisao ono što sam prethodno čuo i vidio.

Manje-više smo se svi pripremali na sličan način. Naravno, tokom prenosa nikada nijesmo pred gledaoce istresali sve što smo saznali. Čekali bismo povod, priliku.

POBJEDA: Hoćete da kažete da ste, za razliku od većine današnjih sportskih komentatora, znali i da zaćutite? ĐURKOVIĆ: Naravno. Veoma je važno znati ućutati, gledaoca pustiti da sam nešto prepozna, da donese zaključak.

POBJEDA: Kao komentator ste znali i da navijate, da pokažete emocije? ĐURKOVIĆ: Jesam. Ipak, Mladen Delić je u tom smislu bio neprikosnoven. Doduše, kao kod svakog velikog komentatora, kod njega je to dolazilo spontano, što je publika razumjela, prepoznavala, prihvatala i pamtila. Baš kao što je, kažu, zapamtila prenos finala Svjetskog prvenstva u vaterpolu Madrid 1986. - i gol Igora Milanovića, koji je Jugoslaviji obezbijedio zlatnu medalju. „Milanović, Milanović, gool, gooool… “, viknuo sam.

Prenosio sam fudbal, vaterpolo, plivanje, boks… Ipak, ostao sam upamćen po vaterpolu. Što je u redu, budući da su, dok sam radio, i Jugoslavija i Crna Gora osvojile sve što se u vaterpolu moglo osvojiti.

Tamara NIKČEVIĆ

20 Svijet

21. i 22. maj 2019.

Pobjeda

ANALIZA: Francuska u susret izborima za Evropski parlament

Evropa (ni)je daleko 

(Specijalno za Pobjedu iz Pariza)

Evropski izbori koji se zakazuje svakih pet godina prilika su da se iznova razmisli o evropskim institucijama i dometima i implikacijama njihovih odluka na svakodnevni život 350 miliona građana Evropske unije. I ne samo njih, odluke se odnose, na indirektniji način, i na države koje čekaju na ulaz u Evropsku uniju.

To sve bi bio dovoljan razlog da evropski birači ovim izborima priđu sa puno odgovornosti, kako bi svojim izborom određenih političkih opcija uticali i na profil evropskih institucija.

Međutim, u stvarnosti, interesovanje za odziv građana država članica na ovim izborima pokazuje da ta Evropa nije ona o kojoj su maštali i stalno osipanje biračkog tijela govori o indiferentnosti građana.

Evropa im je bila mnogo bliža na prvim izborima 1979, kada je 62 odsto birača tadašnjih devet država članica izašlo na izbore. Od tada je njihovo učešće u stalnom padu, da bi na posljednjim izborima održanim 2014. bilo nešto manje od 43 odsto.

Prognoze za ove izbore zakazane za 23-26. maj, zavisno od države članice, ne prevazilaze šifru posljednjih izbora. Uzroci za ovoliku nezainteresovanost građana su mnogobrojni, ali je sigurno da im je takva Evropa, oličena u Evropskoj uniji, daleko, da je ne osjećaju kao svoju državu, i da sem ekonomskih interesa nemaju mnogo toga zajedničkog sa drugima.

LISTE

U Francuskoj su izbori zakazani za 26. maj i 34 političke liste, sa 2.686 kandidata, boriće se da za sebe osiguraju što veći broj od 74 poslanička mjesta koliko Francuska dobija u novom sazivu Evropskog parlamenta.

Poslije definitivnog povlačenja Velike Britanije, Francuska će dobiti još pet poslanika (73 upražnjena poslanička mjesta biće podijeljena proporcionalno državama članicama) od 751 koliko ima Evropski parlament.

Ovogodišnji rekordni broj izbornih lista u Francuskoj pokazatelj je dubokih promjena koje se dešavaju na političkoj sceni: više ne postoji jasna granica između lijevo i desno orijentisanih političkih partija i gubitak krebidiliteta klasičnih političkih aktera doveli su do mrvljenja te scene.

Na ovim izborima će biti liste, počev od jake koalicije centra ,,Renesanse“ koju čini Republika, partija predsjednika Emanuela Makrona, u savezu sa umjereno desnom partijom Modem i zelenim Argus; zatim niz usitnjenih lista socijalističke partije i drugih lista ljevice; sve do jake partije ekstremne ljevice Žan Lik Melanšona (Nepokorna Francuska), preko oslabljene desne partije Republikanci i čitave plejade ekstremno desnih partija, sa najjačom partijom Marin Le Pen (Nacionalno okupljanje).

Ovome spisku treba dodati mnogobrojne liste malih, jedva

Predsjednik Makron, sa svoje strane, koristi istu taktiku kao na francuskim predsjedničkim izborima 2017. No, njegova deviza „Ili ja ili haos“, izgleda da više ne funkcioniše je nezaobilazna u programima svih lista na ovim izborima, oni traže da se države članice obavežu na prijem migranata i da se u tom smislu izradi Evropski program solidarnosti.

LE PEN ZAOKRET

Slabo interesovanje za odziv građana država članica na ovim izborima pokazuje da ta Evropa nije ona o kojoj su maštali i stalno osipanje biračkog tijela govori o indiferentnosti građana čujnih partija kao što su Animalistička lista, lista esperantista, Kraljevska lista, lista za jednakost muškaraca i žena, Piratska lista... I Žuti prsluci, koji i dalje manifestuju svake subote, prijavili su tri liste, jednu na ekstremnoj desnici i druge dvije na ljevici.

Od sve ove 34 liste, one koje pređu census od tri odsto dobiće povraćaj novaca utrošenog za kampanju, a one koje ostvare najmanje pet procenata mogu imenovati svoje poslanike u Evropskom parlamentu i to u proporcionalnom odnosu.

UNUTRAŠNJI OBRAČUN

Ono što je očigledno, a što ovako veliki broj lista i pokazuje, ova predizborna kampanja je više francusko-francuska, nego što se odnosi na Evropu. U prvom planu njihove kampanje su unutrašnji problemi francuskog društva, a glavne političke stranke se pozicioniraju više u odnosu na neke buduće francuske izbore.

Evropski izbori su, za njih, izbori na pola mandata predsjednika Emanuela Makrona i termometar podrške birača njegovoj politici. Marin Le Pen, na čelu jedne od dvije najjače političke formacije, Nacionalno okupljanje, smatra da u ko l i ko l i s t a E m a n u e l a Makrona dobije manji broj glasova - on treba da podnese ostavku na mjesto predsjednika Francuske jer je dezavuisan od biračkog tijela. To isto traži i Nepokorna Francuska, na ekstremnoj ljevici, smatrajući da su ovi izbori neka vrsta refe-

Emanuel Makron



Marin Le Pen je u ofanzivi, mobilišući svoje biračko tijelo i protiv stanja u Francuskoj i protiv Evrope: želi Marin Le Pen da postane ne samo najjača opoziciona Makron je zauzeo poziciju že i nadgleda ostvarenje zakopartija, nego i najjača centra i najjači protivnici su na na, a Savjet, sačinjen od minipartija u Francuskoj ekstremima. Žan Lik Me- stara, predsjednika država i

renduma za ili protiv Makronove politike.

Predsjednik Makron, sa svoje strane, koristi istu taktiku kao na francuskim predsjedničkim izborima 2017, kada se predstavljao kao jedina uspješna brana dolasku ekstremne desnice na vlast. No, „Ili ja ili haos“, kakva je bila njegova deviza, izgleda da više ne funkcioniše. Stoga Makron sada igra na evropsku kartu računajući na pozitivne efekte na unutrašnjem planu ukoliko dobije izbore.

Marin Le Pen je u ofanzivi mobilišući svoje biračko tijelo i protiv stanja u Francuskoj i protiv Evrope. Ona želi da postane ne samo najjača opoziciona partija kakva je danas, nego i najjača partija u Francuskoj.

UMORNA LJEVICA

Izgleda da je od svih političih partija ljevica najviše pogođena najavljenom apstinencijom birača.

U stvari, klasične političke partije, Socijalistička, na ljevici i Republikanska, na desnici, gotovo da su nestale sa političke scene poslije izbora 2017.

lanšon, na ekstremnoj ljevici i Marin Le Pen na ekstremnoj desnici, imaju zajedničko to što su i protiv Makrona, ali i protiv Evrope čiji je DNK, kako ističu, neoliberalni kapitalizam.

Uostalom, Francuzi su na referendumu 2005. sa skoro 55 % glasova, odbacili ratifikaciju Evropskog ustavnog ugovora koji je trebalo da bude osnova budućeg Evropskog ustava.

Glavni razlog tada je bila neoliberalna opcija Evropske unije.

Ipak, taj ugovor je ušao na mala vrata u francuski parlament dvije godine kasnije i tada je ratifikovan, bez obzira na rezultat referenduma...

IZAZOV PARLAMENTA

Svjesne da Evropska unija doživljava krizu legitimiteta, većina partija na ovim izborima ima u programu jačanje uloge Evropskog parlamenta.

To je pokušaj da se Unija demokratizuje i postane više transparentna. Sada ona pruža sliku dvije Evrope, one koja glasa i one koja odlučuje. Parlament je njeno jedino izborno tijelo, ali koje ima i najmanju moć: Komisija, od 28 članova, komesara, imenovanih od država članica, ima funkciju da predla-

vlada država članica, određuje glavne političke smjernice Unije. Koliko je Evropski parlament nemoćan najbolje se vidjelo tokom krize u Grčkoj, kada je bio potpuno zaobiđen.

Liste ljevice se zalažu da parlament dobije pravo da predlaže zakone, ali postoji razlika između federalista i suverenista.

Melanšonova Nepokorna Francuska, recimo, traži da se nacionalni parlamenti izjasne o nekom zakonu prije nego što bude razmatran u Evropskom parlamentu, dok federalisti, npr. Zeleni, traže da u Ustav uđe kao zajednička osnova da sve odluke moraju biti bazirane na očuvanju građanskih i socijalnih prava kao i zaštiti čovjekove sredine.

Ove partije se takođe zalažu za veću transparentnost, da Parlament ima veću kontrolu rada Komisije, kao i za razmatranje i donošenje zakona predloženih na inicijativu građana Evrope ukoliko njihov zahtjev dobije potpis od milion građana iz sedam zemalja članica. Jedan od njihovih zahtjeva je i ukidanje slobodne trgovinske razmjene, čime udaraju u temelje Evropske unije. Što se tiče migranata, tema koja

Na drugom kraju lepeze su prijedlozi Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen, koji su i najradikalniji jer se traži jednostavno - ukidanje Komisije koja nije izborno tijelo i stvaranje „Evrope država“ sa svim prerogativama suvereniteta.

Evropski parlament bi dobio legitimitet jer bi njegovi poslanici bili poslanici parlamenata država članica. Ovo je i veliki politički zaokret Marin Le Pen koja je do sada jednostavno negirala Evropsku uniju i zagovarala Frangzit (sada su za to zadužene druge partije ekstremne desnice) i više čak ne dovodi u pitanje ni euro kao jedinstvenu monetu.

Međutim, ono od čega nije odustala je borba protiv prijema izbjeglica i zahtjeva da se zatvore granice Evrope. Ona jednostvano zahtijeva da se potpuno zabrani ulaz kako izbjeglica, tako i migranata koji ulaze legalnim putem, da se obezbijede dvostruke granice: prvo evropske, a zatim da se nanovo uspostave nacionalne granice radi efikasnije kontrole itd.

Makronova lista Renesansa se sa svoje strane zalaže za reformu evropskih institucija, ali ne dovodi u pitanje premise neoliberalizma koji su u osnovi evropske konstrukcije. Njegov program treba da se svidi širokom krugu glasača: od onih koji su osjetljivi na zaštitu čovjekove sredine, prijedlogom da se za ekološke programe izdvoji hiljadu milijardi eura, do onih koji su zabrinuti zbog velikog broja izbjeglica, prijedlogom da se formira granična policija od 10.000 policajaca i da se prihvate samo oni koji legalno prelaze granice.

Ovaj, u kratkim crtama prikaz programa raznih izbornih lista, pokazuje, s jedne strane, koje su glavne preokupacije francuskih građana na nacionalnom planu, a sa druge, u odnosu na Evropsku uniju, do koje mjere je francuski građanin otuđen od evropskih institucija. Predložene reforme radi demokratizacije i transparentnosti njihovog rada, a naročito jačanja uloge parlamenta, trebalo bi da stvore predstavu o Evropi kao zajednici građana koji su sudbinski povezani.

Odziv na izbore 26. maja pokazaće do koje mjere je ubjedljiva slika takve Evrope.

Dragica MUGOŠA

Pobjeda

21. i 22. maj 2019.

Marketing

21

22

Marketing

21. i 22. maj 2019.

Pobjeda

Pobjeda

21. i 22. maj 2019.

Marketing

23

24

Marketing

21. i 22. maj 2019.

Pobjeda

Pobjeda

21. i 22. maj 2019.

Marketing

25

26

Marketing

21. i 22. maj 2019.

Pobjeda

Pobjeda

21. i 22. maj 2019.

Marketing

27

28

Marketing

21. i 22. maj 2019.

Pobjeda

Pobjeda

21. i 22. maj 2019.

Marketing

29

30

Marketing

21. i 22. maj 2019.

Pobjeda

Pobjeda

21. i 22. maj 2019.

Marketing

31

32

Marketing

21. i 22. maj 2019.

Pobjeda

Pobjeda

21. i 22. maj 2019.

Marketing

33

34

Marketing

21. i 22. maj 2019.

Pobjeda

Pobjeda

21. i 22. maj 2019.

Marketing

35

36

Marketing

21. i 22. maj 2019.

Pobjeda

Pobjeda

21. i 22. maj 2019.

Marketing

37

38

Marketing

21. i 22. maj 2019.

Pobjeda

Pobjeda

21. i 22. maj 2019.

Marketing

39

40 Marketing

21. i 22. maj 2019.

Pobjeda

Pobjeda

21. i 22. maj 2019.

Marketing

41

42

Marketing

21. i 22. maj 2019.

Pobjeda

Pobjeda

21. i 22. maj 2019.

Marketing

43

44

Marketing

21. i 22. maj 2019.

Pobjeda

Pobjeda

21. i 22. maj 2019.

Marketing

45

46

Marketing

21. i 22. maj 2019.

Pobjeda

Pobjeda

21. i 22. maj 2019.

Marketing

47

48

Marketing

21. i 22. maj 2019.

Pobjeda

Pobjeda

Feljton

21. i 22. maj 2019.

U SLAVU CRNOGORSKE HILJADUGODIŠNJE VOJNE TRADICIJE

Dan kada je čitavi Napulj  Njegošu klicao ,,E viva!“ NJEGOŠ NA AMERIČKOJ RATNOJ LAĐI 1851. » Piše: Slobodan ČUKIĆ

Sredinom novembra 1850. godine teško oboljeli Njegoš odlučio je da potraži lijeka u Italiji. Iz Kotora je pošao 17. novembra. U Zadru je saopštio guverneru dalmatinskom Getaldiju da će prvo za Beč, pa u Veneciju. Iz Trsta je 23. novembra pisao: „Ja još od prsah stradam“. U Beč je stigao 29. novembra. Bolest se pogoršavala („jerbo mi svaki dan ovdje gore biva“). Za Italiju je krenuo 15. decembra. Italijanska klima je djelovala blagotvorno, a zdravlje mu se popravilo. Pisao je Vuku Karadžiću 25. decembra iz Venecije: „Ja sam sa zdravljem dosta dobro. Što sam bliže ekvatora, to mi je sve prijatniji vazduh“.

Ubrzo je stigao u Napulj, gdje će ostati do maja 1851. Početkom februara je javio: „Slava Bogu ja sa zdravljem sve na bolje idem“. Tu se u martu obreo i Ljuba Nenadović. Slučajno se srio sa momkom iz Njegoševe pratnje, Vukalom i odmah došao kod Vladike. Ostao je u njegovom društvu dva mjeseca.

Zahvaljujući tome, zabilježio je brojne detalje, pa i onaj o Njegoševoj slavnoj posjeti američkom ratnom brodu marta 1851. godine, kada su crnogorskom gospodaru ukazane najveće vojne počasti, a Napulj mu klicao „E viva!“.

Tome je prethodila Njegoševa posjeta Rotšildu. Nenadović piše: „Jedno veče proveli smo kod Rotšilda na njegovoj vili (poljskom dvorcu). Društvo je bilo lepo i odlično. Sedelo se i hodalo i po sobama i po bašti.

Vladika se obično nosi crnogorski; i tada je bio obučen u crnogorske haljine, koje mu vrlo lepo dolikuju. Razgovor se gotovo svuda vodio francuski.

Svi su bili putnici, iz sviju krajeva sveta. Do Vladike nije se moglo doći, jednako su ga okruživale najlepše dame i molile da im priča o Crnoj Gori, o četama, o ratovanju Crnogoraca.

Vladika je bio dobre volje; govorio je neprestano. Ja, koji ga svaki dan slušam, divio sam se tada njegovom govoru, njegovim pričama i jezgrovitim dosetkama...“ („Pisma iz Italije“).

Tokom posjete Njegoš se upoznao i sa viceadmiralom američke vojne lađe „Nezavisnost“ koja je boravila u zalivu već nekoliko neđelja. Riječ je o brodu „USS Independence“, čiji je zapovjednik po svoj prilici bio Tomas Konover (Thomas Conover). Visoki američki oficir je sjutradan prije podneva posjetio Vladiku i pri polasku zamolio ga „da poglavar slobodne Crne Gore ukaže počast i posjeti bojnu lađu slobodne Amerike“. Njegoš mu je obećao da će doći, pa mu je viceadmiral popodne poslao jedan vojni čamac.

Crnogorski gospodar je odmah javio Ljubi Nenadoviću da mu se pridruži. Kad je stigao rekao mu je: „Ali ne hoću da ideš u tizim haljinama nego u crnogorskim“. Nenadović pripovijeda:

Objavljujemo tekstove iz 30. broja uglednog časopisa Komuna, posvećenog Vojsci Crne Gore, u kojem se iz različitih uglova sagledava vjekovna dukljansko-zetsko-crnogorska vojna tradicija. Među autorima su Predrag Bošković, Ivan Jovović, Slobodan Čukić, Momir M. Marković, Marijan Mašo Miljić, Dragan B. Perović, Veselin Konjević, Vukota Vukotić, Dragutin Dakić, Radoje Pajović i Nenad Stevović



Kad je Vladika u povratku sio u čamac i pošao, topovi s američke lađe počeli su gruvati. Dvadeset i jedan top pozdravio je suverena Crne Gore.

Na mnogim drugim lađama, pored kojih smo plovili, zastave se podignu uvis, a svi mornari polećeše kao ptice na katarke; obale se zacrnješe od gomile svijeta. I sa više strana zahori se: „Eviva, eviva!“ (Živio, živio!). Vladika je podizao svoju crnogorsku kapu i blagodario im

Anastas Bocarić - Portret Petra II Petrovića

„I tako, koje od njegovih haljina, koje od one trojice, preodenem se i obučem kao Crnogorac. Kad sam se bio obukao, svi su gledali uza me i niza me kako mi stoje crnogorske haljine. Đuka (Đuko Sredanović, S.Č.) se smeje i kaže: „Ko bi rekao, gospodare da je ovo oni isti?“ Serdar Andrija (Perović, S.Č.) pravi mi komplimente kako mi dobro stoji crnogorsko ruho: „E, bogami, sada si čovjek kao i mi!“ A Vukalo pridodade: „Kako te nije žao trošiti novce za one talijanske krpetine“.

U tri sata po podne sednemo na čamac. Pošla su i sva tri Crnogorca. Čamac za nekoliko minuta prenese nas do lađe koja je podaleko u otvorenom zalivu stojala. Viceadmiral dočekao je Vladiku na stepenicama lađe i primio ga s čamca. Kako on, tako i svi oficiri bili su obučeni u paradnu uniformu. Na lađi bili su uparađeni svi vojnici s puš-

Napulj, stari crtež

49

6.

Američki viceadmiral dočekao je Vladiku na stepenicama lađe i primio ga s čamca.

Kako on, tako i svi oficiri bili su obučeni u paradnu uniformu. Na lađi bili su uparađeni svi vojnici s puškama i odali su vojnu počast vladici, i njihova vojena muzika svirala je, a lađa bila je okićena množinom zastava, među kojima je viorio veliki amerikanski barjak sa svojim zvijezdama

Anastas Jovanović - Ljuba Nenadović, 1851. godina

Ispravka Obavještavamo cijenjene čitaoce da je u jučerašnjem nastavku, s naslovom ,,Crnojevićki vojskovođa čije je ime gurnuto na marginu“, tehničkom omaškom, zamijenjeno ime autora, pa je umjesto Slobodana Čukića naveden Momir M. Marković.

kama i odali su vojnu počast vladici, i njihova vojena muzika svirala je, a lađa bila je okićena množinom zastava, među kojima je vihorio veliki amerikanski barjak sa svojim zvezdama. Viceadmiral proveo nas je od najdonjeg bokonja lađe pa do gore, i sve nam pokazao što se imalo videti. To je bio jedan od najvećih amerikanskih brodova. Posle smo sedeli malo u oficirskoj sobi, gde su nas poslužili nekim pićem nalik na rum, ali je blaže od ruma (po svoj prilici burbon, prim. S.Č.).

Viceadmiral dao je vladici, za spomen ove posete, jednu malu ali vrlo lepu mapu Severne Amerike i jedan mali zlatan novac koji je kovan u vreme oslobođenja amerikanskih država; i k tome još neke sitne amerikanske stvari koje se ovde retko mogu videti. Vladika je posle viceadmiralu poslao na dar ne-



Napoli, 19. vijek

što od crnogorskog oružja. Vladika istinski ljubi Ameriku. Sa oduševljenjem je govorio i slušao o Americi, o njenom napretku, o njenim ustanovama, o njenoj slobodi.

Kad izađosmo na krov lađe, Vladika pogleda, pa reče kapetanu: „Koliko može biti dugačka ova lađa?“ Pa u isto vreme okrete se Vukalu: „Što nijesi izmjerio kolika je ova galija da možeš pričati u Crnoj Gori?“

Visoki američki mornarički oficir se srio s Njegošem na prijemu kod Rotšilda. Sjutradan je posjetio crnogorskog gospodara i zamolio ga „da poglavar slobodne Crne Gore ukaže počast i posjeti bojnu lađu slobodne Amerike“. Njegoš mu je obećao da će doći, pa je viceadmiral istog popodneva poslao vojni čamac koji je vladiku i njegovu pratnju prevezao na brod „USS Independence“

Na te riječi Vukalo odmah izvadi iza pojasa svoj jatagan zajedno sa koricama, pa se naže i ode niz lađu mereći i vičući: jedan, dva, tri, četiri itd. Za njim su trčali oficiri čudeći se kako se odmah setio da izmeri, a nije tražio ni konca ni konopca. S lađe smo uživali u prekrasnu izgledu na varoš, na ostrva, na Vezuv i na svu okolinu. Vladika se oprosti s amerikanskom gospodom, i sednemo u čamac.

Uparađeni vojnici opet su odali počast oružjem, a muzika je svirala. Kad je Vladika seo u čamac i pošao, topovi s lađe počeli su gruvati; dvadeset i jedan top pozdravio je suverena Crne Gore. Na mnogim drugim lađama, pored kojih smo plovili, zastave se podignu uvis, a svi mornari poleteše kao ptice na katarke; obale se zacrneše od gomile sveta; i sa više strana za-

hori se: „Eviva, eviva!“ (Živeo, živeo). Vladika je podizao svoju crnogorsku kapu i blagodario im. Naš čamac išao je kao strela. A dugačka amerikanska zastava na njemu dohitala je vodu. Prošli smo kroz stotine različitih brodova. S jedne grčke lađe pozdraviše Vladiku burnom pesmom; zacelo pesmom rata, pesmom oslobođenja. Sa više lađa kapetani i mornari dizali su ruke uvis i mahali kapama. To su, po svoj prilici Dalmatinci koji poznaju Vladiku“, završava Nenadović („Pisma iz Italije).

Njegoš je kao vladika bio i vrhovni vojni zapovjednik pa je ovaj događaj imao karakter zvanične posjete jednog crnogorskog državnika američkoj vojsci, i uopšte, početka crnogorsko-američkih državnih odnosa.

(Nastavlja se)

50 Oglasi i obavještenja Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama (“Sl. list CG”, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) Naručilac Crnogorski elektrodistributivni sistem DOO Podgorica – CEDIS, sa sjedištem u Podgorici, ulica Ivana Milutinovića br. 12, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka usluga za potrebe CEDIS-a: Nabavka usluga turističke agencije, stavka 519 iz Amandmana II na Plan javnih nabavki broj 10-10-8904 od 01.03.2019. godine, procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDV-om 50.000,00 €.

Tenderska dokumentacija broj 42/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 20.05.2019. godine. Ovlašćeno lice za davanje informacija je Veljko Knežević, dipl. pravnik, telefon 020 408 451, e-mail veljko.knezevic@cedis.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Opština Budva, Trg Sunca broj 3, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI za nabavku opreme za lokalnog javnog emitera RTV Budva, procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDV-om 100.000,00 €.

Tenderska dokumentacija broj 01-1644/6 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 20.05.2019. godine.

Lice za davanje informacija je Tanja Simićević, Načelnica Službe za javne nabavke, Službenik za javne nabavke, telefon 067/240-209, e-mail tanja.kapisoda@ budva.me.

21. i 22. maj 2019.

Pobjeda

Mali oglasi NEKRETNiNE CENTAR – 33 m od ulice Slobode izuzetna poslovna rezidencija sa parkingom i garažom.

Na vrhu penthaus. YOU Tube – business residence hercegovačka 1 CENTAR kod raskrsnice pješačke zone i ulice Slobode luks poslovna zgrada 543 m2 sa privatnim parkingom i sa garažom, prostrana sa visinama i više prilaza . Prodajem.

Tel. 069- 756 - 194 2 PRODAJEM stan 96 m2 sa dvorištem 60 m2, u Zagoriču Ul. Ludviga Kube.

Cijena 80.000 e Tel. 069/578-560 3 PRODAJEM plac 500m2 na Žabljaku, blizu hotela „Polar Star“. Tel.067/724-787 4

PRoDaJa PRODAJEM fiću 81. godište – Tivat, ful oprema. Cijena 1999 eura. Tel. 067/046-435, od 13 do 14 časova radnim danima.

5

UslUgE Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Opština Budva, Trg Sunca broj 3, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI za nabavku opreme za lokalnog javnog emitera RTV Budva, procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDV-om 100.000,00 €.

Tenderska dokumentacija broj 01-1644/6 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 20.05.2019. godine.

Lice za davanje informacija je Tanja Simićević, Načelnica Službe za javne nabavke, Službenik za javne nabavke, telefon 067/240-209, e-mail tanja.kapisoda@ budva.me.

Poslovna oznaka I.br. 491/2019 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “LINEA MEDIA” D.O.O., adresa Cetinjski put bb, Podgorica, koga zastupa punomoćnik Dražen Milačić, advokat iz Podgorice, 13. Jula/3, protiv izvršnog dužnika “SUPER MOBILE SHOP” D.O.O., Podgorica (rani naziv “KROPSSELL” D.O.O. Podgorica), Ul. Cetinjska bb, City kvart, lamela 1-4, radi naplate novčanog potraživanja, dana 20.05.2019. godine, u smislu odredbe čl. 45 ZIO-a, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku “SUPER MOBILE SHOP” D.O.O., Podgorica (rani naziv “KROPSSELL” D.O.O. Podgorica), vrši se dostavljanje Rešenja o izvršenju I.br. 491/2019 od 12.04.2019. godine, isticanjem na oglasnoj tabli Privrednog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.

Izvršni dužnik, se može obratiti Javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B i to u roku od pet dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa radi podizanja označenog pismena.Upozorava se izvršni dužnik, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac „Aerodromi Crne Gore” A.D., Poslovna zgrada Aerodroma Podgorica, Golubovci b.b., oglašava

BUŠIM kamen kobrom i prodajem kamen za trotoare i septičke. Tel. 067/353 – 034 069/ 207 – 918 6 KOSIM placeve, bašte i dvorišta sa profesionalnim motornim trimerom .Dolazim odmah. Povoljno !Vukčević Tel.069-991-999, 067-000-008, 068-654-474 7 OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, slivnika i td .Dolazim odmah. Povoljno!

Vukčević Tel. 06069-991-999, 067-000-008, 068- 654-474 8 KUĆNI SERVIS OTČEPLJENJE kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica – Primorje.

Tel. 069/269- 550 067/579 – 7096 9 KOSIM i krčim trimerom.

Tel. 069/439 - 252, 067/759 – 123 10

ZaPoslENJa

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Osiguranje osiguranje službenih i specijalnih motornih vozila ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 25.000,00 €.

Tenderska dokumentacija broj 01-3168 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 20.05.2019. godine.

Lice za davanje informacija Ivana Sekulić telefon +382 20 444 250, e-mail ivana.sekulic@apm.co.me.

MESARI „Jevrić“ u Gintašu potrebni su mesari i pomoćni radnici i radnice na sektoru delikatesa.

Javite se lično u objektu.

11 U PODGORICI 18 aluminijskih cijevi f 70 duzine 6 m sa koljenima, račvama i ventilima neupotrebljavano.

Tel. 067/555 – 215 12

liČNi TRAŽIM ženu srednjih godina bez obaveza, radi braka , zajedničkog življenja 068-080-063 13

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka radova za potrebe HE “Perućica” po partijama kako slijedi: Partija 1: Uklanjanje rastinja sa brana, kompenzacionog bazena, duž svih kanala i cjevovoda,kao i duž prilaznih puteva objektima HE Perućica; Partija 2: Sanacioni radovi na kompenzacionom bazenu Partija 3: Sanacija objekata zatvaračnica i pomoćnih objekata , objavljena je na portalu javnih nabavki, evidentirana u Planu javnih nabavki br. 10-00-331 od 10.01.2019.godine pod rednim brojevima 151,154 i 157 . Tenderska dokumentacija broj 51/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 20.05.2019.godine. Lice za davanje informacija: Mirjana Mrdović , telefon 040/204-144, e-mail: mirjana.mrdovic@epcg.com.

e-mail: oglasno@t-com.me

Pobjeda

21. i 22. maj 2019.

Marketing

51

52

Marketing

21. i 22. maj 2019.

Pobjeda

Pobjeda

21. i 22. maj 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

53

54

Oglasi i obavjeĹĄtenja

21. i 22. maj 2019.

Pobjeda

Pobjeda

21. i 22. maj 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

55

56

Oglasi i obavjeĹĄtenja

21. i 22. maj 2019.

Pobjeda

Pobjeda

21. i 22. maj 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

57

58

Oglasi i obavjeĹĄtenja

21. i 22. maj 2019.

Pobjeda

Pobjeda

Oglasi i obavještenja

21. i 22. maj 2019.

59

Dragi

RADOMIR BATO TOMIĆ Bio si rijetko autentična i darovita osoba s posebnim integritetom i dignitetom, koji se prepoznaje, respektuje i poštuje.

Zbogom, neprežaljeni Bato.

MILI GRUJIĆ 870 Dragi

ĆIĆA Tvojim odlaskom ostaje mi velika praznina koju ću ispuniti sjećanjem na tvoje osmijehe, čistu dušu i veliko srce u kojem je bilo mjesta za sve. Čast i ponos mi je što sam bio i ostao ćićino tvoje a ti ćića moj počivaj u miru.

S ljubavlju, ŽELJKO – ćićino 898 Posljednji pozdrav voljenom đeveru i stricu

Nile! ,,Iz srca teku naše suze, peče bol i plače duša“ Zauvijek ćemo te voljeti i čuvati od zaborava.

Tvoji: VESNA, RACO i ŽELJKO 896 Dragom bratu

SLOBODANU DŽANKIĆU Treći je dan od kada si me ostavio i pošao u vječnu kuću kod oca, majke, brata i sestre.

Neka tvoja plemenita i osjećajna duša počiva u miru i vječnom spokoju, a ja ću mojim sjećanjem biti sa tobom dok sam živ!

Brat BRANKO 897

Draga

ZAGE Spokoj tvojoj plemenitoj, napaćenoj duši.

869

DUŠKA sa porodicom

60 Oglasi i obavještenja

21. i 22. maj 2019.

Дана 19. маја 2019. године послије краће болести напустио нас је наш вољени

Pobjeda

Posljednji pozdrav đeveru i stricu

Умро је 20. маја 2019. године

SAVU MITROVIĆU СТАНИСЛАВ НИША Радованов КАЛЕЗИЋ

JULKA, GORAN i ACO sa porodicom

1951 – 2019.

ДРАГОЉУБ Александров МИЛИЋ

Саучешће примамо у градској капели у Даниловграду, 21. маја од 10 до 16 часова и 22. маја од 10 до 15 часова, након чега ће се обавити сахрана на градском гробљу у Даниловграду. Кућа жалости: Лазине бб – Даниловград Ожалошћени: сестре МИКА и БРАНКА, браћа БРАНО, ВЛАТКО и ВЕСКО, снахе МИЛАНКА, ЗОРКА и ВЕСНА, братанична РАТКА, братанићи ДАРКО, РАТКО, РАЦО и ЖЕЉКО, сестрична, сестрићи, сестре од стрица и остала родбина

874 Posljednji pozdrav voljenom ocu, djedu i svekru

Сахрана је одржана у ужем кругу породице на градском гробљу у Даниловграду, 20. маја 2019. године.

881

SAVU Spasojevom MITROVIĆU

Посљедњи поздрав вољеном брату, стрицу и ђеверу

Ожалошћена породица МИЛИЋ Od ZDRAVKA, MILENE, NINE i TIJANE

НИШИ Радовановом КАЛЕЗИЋУ Ниле, племенита душо ЗБОГОМ!

883

889

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom

Брат БРАНО КАЛЕЗИЋ, РАТКО, РАТКА, ЗОРКА и ЈОВАНА 892

SAVU Spasojevom MITROVIĆU

SAVU MITROVIĆU Посљедњи поздрав вољеном брату, стрицу и ђеверу od porodice pokojnog brata BOŽIDARA MITROVIĆA 877

Našem dobrom i dragom bratu, poštovanom i voljenom đeveru i stricu.

Njegovi: VELJKO, MILKA, RATKO i RAJKO sa porodicama 886

Umrla je naša majka Posljednji pozdrav voljenom zetu i tetku

НИШИ Радовановом КАЛЕЗИЋУ Братска узданицо, Нека ти је лака црна земља. Брат ВЛАТКО КАЛЕЗИЋ, МИЛАНКА, ДАРКО и ЈЕЛЕНА

GOSPAVA DOLA Momčilova RAIČEVIĆ

893

SAVU MITROVIĆU Porodica BOŽOVIĆ

Dana 20. maja 2019. u 88. godini preminula je naša draga 872

Majko, hvala Ti za sve!

Posljednji pozdrav dragom zetu

Tvoji: VESELIN, ZORAN i GORAN

GOSPAVA DOLA Momčilova RAIČEVIĆ rođena Veljović

SAVU MITROVIĆU 888 Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Mojkovcu, 20. maja od 16 do 20 časova i 21. maja od 9 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Mojkovcu.

od BORISA i MILICE TESKERE sa porodicom 885

Posljednji pozdrav dragom bratu i đeveru

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Ožalošćene porodice RAIČEVIĆ i VELJOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom bratu

TELEFON ZA INFORMACIJE

887

PAVLU RADULOVIĆU

SAVO i LJILJA 871

020-202-455, 020-202-456.

SAVU MITROVIĆU

e-mail: oglasno@t-com.me 1111

GOJKO MITROVIĆ sa porodicom 884

Pobjeda

Oglasi i obavještenja

21. i 22. maj 2019.

Posljednji pozdrav voljenom ocu, djedu i svekru

61

Dana 21. maja 2019. navršava se pola godine od kada nije sa nama naša majka

ЖЕЉКО Шпиров БОЈАНИЋ SAVU Spasojevom MITROVIĆU

MARIJA MERI KOPRIVICA Двадесет двије године пролазе у чежњи и надању да ћеш нам, Жељко однекуд доћи и развеселити нас како си ти знао и умио, дико наша. Анђео си прави био, Бог се с тобом посилио, а што даље написати кад си стално у мислима. Тата ти се придружио, па си се посилио, жељо моја, Жељко сине.

Nedostaješ.

Kćerke LILICA i MAJA sa porodicama

od DAVORA, OLIVERE i NIKOLE Твоји неутјешни МАЈКА, БРАТ и СЕСТРА 882

868

865

POMENI

Dvadeset dvije godine su od smrti mog voljenog brata

ŽELJKA Špirovog BOJANIĆA Prošla je čitava jedna mladost, jedan život, a tuga i bol su isti kao i prvog dana.

S ljubavlju te čuvamo od zaborava.

БОЖИДАР Ников УЛИЋЕВИЋ

ŽELJKA, VESKO, NIKOLINA, MARIJA i IVANA

22. 11. 2018 – 22. 5. 2019.

880

MIGI Увијек си са нама.

Prijatelju moj, nedostaješ...

Твоји: ЛОЛА, МИЛИЦА, ДУШАН и пријатељи

ЖЕЉКО Шпиров БОЈАНИЋ

Tvoja drugarica JELENA KIROVIĆ-MANDIĆ

И овај мај тужан и болан долази. Двадесет двије године навиру, најљепша сјећања на тебе. Вјечно вољен и никад заборављен.

876

Брат ЖАРКО и снаха ВАЊА

ТУЖНО СЈЕЋАЊЕ

866

Двије године су од смрти наше драге Navršava se 40 dana od smrti

SRETENA ĐERKOVIĆA

890

ВЕЛИКЕ Миланове БОЈОВИЋ

Tvojim odlaskom na vječni put mi nedostaje snage da nešto kažem.

Bio si plemenit. Veliku ljepotu duše si posjedovao.

Sestra MILA

867

Увијек ћеш бити дио наших живота. Братску и сестринску љубав проток времена не умањује.

Danas se navršava 40 dana od smrti našeg dobrog i čestitog ujaka i šure

LJUBICA Miodragova NIKOLIĆ

рођене Кнежевић

Твоји ЈЕКА и МИЋА са породицама 875

rođ. Popović Danas je, majko moja 10 godina, od kada te tvoja prerana smrt otela od nas.

Vrijeme prolazi, a tuga za tobom ne jenjava. Ostala je praznina u srcu, koju niko popuniti ne može.

Draga majko, hvala ti za svu pažnju i bezgraničnu roditeljsku ljubav.

Bez tebe ništa nije isto!

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

NEĐO ANTOVIĆ

Porodica tvoje LOLE ĆOROVIĆ

Kćer JADRANKA sa porodicom

Sedam godina prođe, a kao da je bilo juče.

873

894

2012 – 2019.

MOMA BJELICE

Tužno sjećanje na naše 2009 - 2019.

2002 - 2019.

2003 - 2019.

878

Tvoji: supruga DANICA, sinovi MILAN i BALŠA i kćerka MIRJANA RACKOVIĆ sa porodicom

2012 – 2019.

LJUBICA Miodragova NIKOLIĆ rođ. Popović

RADOVAN RAJO

STEFA MILOŠEVIĆ

Dana 22. maja 2019. se navršava 10 godina od smrti, drage naše supruge i majke.

Tuga za tobom je velika, a ljubav prema tebi vječna.

Neka te anđeli čuvaju!

Godine prolaze, bol i tuga se stapaju sa ljepšim uspomenama na Vas.

Suprug MIODRAG i sin ZORAN

MOMO, VERA, RADA i BEBA

895

891

NEĐO

ŽELJKO Pretužno i teško je ovo sjećanje.

Sestra NENA i sestrična UNA 879

OGLASNO ODJELJENJE TELEFON ZA INFORMACIJE ,,POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456.

62

TV program

21. i 22. maj 2019.

UTORAK, 21. MAJ 2019.

Pobjeda Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ (desk)

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

  RTCG 1

05:30 Budilnik 06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Naučno-obrazovni program 11:05 Meridijani, r.

11:30 SAT TV 12:05 Pečat - nezavisnost 13:05 Korak naprijed, r.

14:25 Biznis zona, r.

14:45 Muzika 15:00 Lajmet 15:10 Ben i Holi, crtani film 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba 17:30 Muzika 18:00 Vijesti 18:05 NVO 18:35 Da je vječna – Pobjedničko da 19:30 Dnevnik 2 20:05 Teleskopija 21:00 Ekovizija 21:30 Od referenduma do referenduma, prvi dio 22:05 Od referenduma do referenduma, drugi dio 22:40 Dnevnik 3 23:10 Sportski dnevnik 23:25 Tvin Piks, s.

00:10 Naučno-obrazovni program, r.

00:40 Teleskopija, r.

01:10 Ekovizija, r.

01:40 Dnevna soba, r 03:10 NVO, r.



PINK

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 11:00 Minut dva 11:10 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:40 Zadruga

RTCG 2

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) IGOR LAKOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

06:15 07:30 08:15 09:00 09:15 11:15 13:00 14:30 15:15

16:10 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:10 21:00 22:00 00:00 00:45 01:15 01:45

1001 noć, r.

Praktična žena, r.

60 minuta sa Iris Jutarnji žurnal Jutro sa Jovanom i Srđanom 1001 noć, s.

150 minuta Istine i laži, r.

Pogrešan čovjek, r.

Praktična žena 60 minuta sa Iris Ekskluziv Stolice, kviz Žurnal 100 ljudi, 100 ćudi Pogrešan čovjek, s.

Istine i laži, s.

Urgentni centar, s.

Noćni žurnal Stolice, r.

100 ljudi, 100 ćudi, r.

Noćni žurnal, r.

NOVA M

07:05 Agencija za sve i svašta, r.

07:45 Centralni dnevnik, r.

08:15 Kefalica 08:50 Ljubav, navika, panika, s.

09:10 Vijesti 09:50 Totalni obrt, r.

11:20 Anđeli, r.

17:50 Sportisimo 17:55 Meteo 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Anđeli, r.

20:15 Nauči me voljeti, s.

21:45 Na granici, s.

22:35 Totalni obrt, r.

23:00 Marmađuk, film 01:05 Film, r.

02:35 Meteo 03:00 Agencija za sve i svašta, r.

03:20 Na granici, r.

04:10 Ljubav, navika, panika, r.

06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:05 12:40 14:00 14:06 14:07 15:00 15:35 16:55 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:30 00:30 01:10 03:00 03:30 04:50

VIJESTI

Boje jutra Vijesti Istanbulska nevjesta, r.

Eliza iz Rivombroze, r.

Vijesti Meteo Bez granica, r.

Vijesti Gastro Ritam Balkana, r.

Boje dana Istanbulska nevjesta, r.

Eliza iz Rivombroze, s.

Ritam Balkana, s.

Vijesti Istanbulska nevjesta, s.

Reflektor Vijesti Supermen 2, film Reflektor, r.

Vratiti pošiljaocu, r.

Boje dana, r.

Ritam Balkana, r.

Eliza iz Rivombroze, r.

Od referenduma do referenduma



A1 TV

07:30 Glas Amerike, r.

08:00 Pljevaljska hronika 09:00 Život uživo, r.

10:00 Kuhinjica, r.

10:30 Klub A Business sa Jelenom Orović, r.

12:00 Dječja TV 13:00 Degrassi, s.

13:30 Zvjezdice sa Valentinom 14:00 Život uživo, r.

15:30 Pljevaljska hronika 16:15 11 minuta sa Tihom Vujovićem 17:00 Top A1, e.

17:15 Nepoznate ljepote svijeta, s.

18:15 Život uživo 19:10 Fit sa prof. Markom Vukotićem 19:15 11 minuta sa Tihom Vujovićem 20:00 Top A1, e.

20:10 Fit sa prof. Markom Vukotićem 21:00 Top A1, e.

21:10 Fit sa prof. Markom Vukotićem 22:00 Glas Amerike 22:30 Al Jazeera vijesti 23:30 Opra Njezvanova, blog TV, r.

01:00 Repriza programa

RTCG 1, 21:30 13:00 13:03 14:00 14:08 14:50 15:30 16:00 16:10 18:00 18:03 18:25

19:30 19:45 19:55 22:00 23:00 00:00

Minut dva Njena sudbina, r.

Minut dva Njena sudbina, r.

Zadruga Scena Minut dva Zadruga Minut dva Scena, s.

Elif, s.

Premijera Ekskluzivno Njena sudbina, s.

Kuća od srca Amidži šou Zadruga



777

07:00 Jutarnji program 10:00 Muzika 10:45 Ljepote i legende Crne Gore 11:30 Zanimljiva hronika svijeta

12:30 13:30 14:00 15:00 16:15 17:15 17:30 18:15

Humoristička serija, r.

Goleada, r.

Dogodilo se Sport info Teme i dileme Trijaža Mapet šou, r.

Legendarni boks mečevi, r.

18:45 Teme i dileme, r.

19:00 Aktuelno

19:45 Zanimljiva hronika svijeta 19:50 Crtani film 20:00 Humoristička serija 21:00 Književnost, istorija, mit 22:00 Film 00:00 Aktuelno, r.

SRIJEDA, 22. MAJ 2019.

  RTCG 1

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

   TV PRVA

06:30 Glas Amerike, r.

07:00 Vrtirepić, r.

08:00 Razotkrivanje kosmosa, r.

09:00 Ljubav preko mreže, s.

10:00 Dnevna soba, r.

11:30 Ova naša ljubav, r.

12:30 Film 14:00 Meteo 14:15 CG sport 15:15 Fudbal fest 16:20 Rukomet (ž), Kup CG, finale/B. Polje 18:00 Kultura na drugom 18:50 Rukomet (m), Kup CG, finale/B. Polje 19:30 Dnevnik 2 20:00 Dnevna soba, r.

21:30 Ova naša ljubav, s.

22:30 Ubij žive i moli za mrtve, film 00:00 Glas Amerike 00:30 Kultura na Drugom, r.

01:30 Rukomet (ž), Kup CG, finale/B. Polje, snimak 02:30 Ljubav preko mreže, r.

03:45 NVO, r.

04:15 Kultura na drugom, r.

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

Pobjeda

05:30 Budilnik 06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Naučno-obrazovni program 11:05 NVO, r.

13:05 Korak naprijed, r.

15:00 Lajmet 15:10 Ben i Holi, crtani film 15:30 Dnevnik 1 18:00 Vijesti 18:05 Teleskopija, r.

19:00 Meridijani 19:30 Dnevnik 2 20:05 Fokus 20:30 Od referenduma do referenduma, treći dio 21:00 Od referenduma do referenduma, četvrti dio 21:35 Obrazovna emisija 22:30 Dnevnik 3 22:55 Sportski dnevnik 23:10 Crnogorski simfonijski orkestar u Beogradu povodom Dana nezavisnosti 00:40 Fokus, r.



PINK

06:00 Zadruga, pregled dana, r.

06:45 Novo jutro 11:00 Premijera 11:15 Ekskluzivno 11:30 Zadruga

RTCG 2

06:30 Glas Amerike, r.

07:15 Muzika za djecu 08:00 Dokumentarni program, r.

09:00 Ljubav preko mreže, r.

10:00 Dnevna soba, r.

11:30 Ova naša ljubav, r.

12:30 Ubij žive i moli za mrtve, r.

14:10 Otkrij.me, r.

14:30 Kultura na drugom, r.

15:00 Profil, r.

16:00 Korak naprijed, s.

17:30 Dokumentarni serijal, r.

18:30 Muzika 19:30 Dnevnik 2 20:05 Košarka (m), CG Super liga, finale 21:45 Ova naša ljubav, s.

22:45 Okulus, film 00:30 Glas Amerike 01:00 Košarka (m), CG Super liga, finale, snimak 02:30 Ljubav preko mreže, r.

03:20 Obrazovni program, r.

03:50 Koncert

   TV PRVA

06:15 07:30 08:15 09:00 09:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:10 21:00 22:00 23:00

00:00 00:30 00:45 01:15 01:45 02:45

1001 noć, r.

Praktična žena, r.

60 minuta sa Iris, r.

Jutarnji žurnal Jutro sa Jovanom i Srđanom 1001 noć, s.

150 minuta Istine i laži, r.

Pogrešan čovjek, r.

Praktična žena 60 minuta sa Iris Ekskluziv Stolice, kviz Žurnal 100 ljudi, 100 ćudi Pogrešan čovjek, s.

Istine i laži, s. Život priča Na mjestu zločina sa Mašanom Noćni žurnal Ekskluziv, r Stolice, r.

100 ljudi, 100 ćudi, r. Život priča, r.

Noćni žurnal, r.

NOVA M

07:25 Agencija za sve i svašta, r.

07:45 Centralni dnevnik, r.

08:15 Kefalica 08:25 Ljubav, navika, panika, r.

09:35 Totalni obrt, r.

11:20 Anđeli, r.

13:05 Nauči me voljeti, r.

14:00 Vijesti 15:30 Sportisimo 15:40 Turistički magazin, r.

15:50 Na granici, r.

16:40 Mr. Kitchen 17:10 Totalni obrt 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Anđeli, s.

20:45 Nauči me voljeti, s.

21:45 Na granici, s.

22:35 Totalni obrt, r.

23:00 Zaljubljivanje u Grejs, film 01:00 Film, r.

04:05 Meteo 04:10 Agencija za sve i svašta, r.

04:50 Na granici, r.

06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:40 14:00 14:06 14:07 14:30 15:00 15:35 16:30 16:52 16:55 17:30 17:50 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:30 23:30 00:40 01:20 03:20

VIJESTI

Boje jutra Vijesti Istanbulska nevjesta, r.

Eliza iz Rivombroze, r.

Vijesti Reflektor, r.

Vijesti Gastro Reflektor, r.

Ritam Balkana, r.

Boje dana Istanbulska nevjesta, r.

Vijesti Gastro Eliza iz Rivombroze, s.

M:teh Ritam Balkana, s.

Vijesti Istanbulska nevjesta, s.

Dnevnica Dok. film Vijesti Apaluza, film Dnevnica, r.

M:tech, r.

Supermen 2, r.

Boje dana, r.

 07:30 08:00 09:00 10:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 15:30 16:15 17:00 17:15 18:15 19:10 19:15 20:00 20:15 21:10 22:00

13:00 14:00 15:30 15:50 18:03 18:25 19:30 19:45 19:55

Njena sudbina, r.

Zadruga Scena, r.

Zadruga Scena Elif, s.

Premijera Ekskluzivno Njena sudbina, s.

21:00 Paparaco lov 22:00 DNK 23:00 Zadruga uživo

 07:00 10:45 10:55 11:00 11:30 11:40

777

Jutarnji program Slovo o jeziku Priča o riječima Čuj, čuj to Druga strana sporta Kolačić sudbine

12:00 12:30 13:30 15:00 17:45 18:00 18:10 18:15 19:00

Sportske vijesti Opstanak Film Na domaćem terenu Čuj, čuj to, r.

Druga strana sporta, r.

Kolačić sudbine, r.

Otium, r.

Aktuelno

A1 TV

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Život uživo, r.

Kuhinjica, r.

Dječja TV Degrassi, s. Život uživo, r.

11 minuta sa Tihom Vujovićem, r.

Opra Njezvanova, blog TV, r.

Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1, e.

Nepoznate ljepote svijeta, s. Život uživo, kontakt magazin Fit sa prof. Markom Vukotićem 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1, e.

Klub A sa Milicom Minić Fit sa prof. Markom Vukotićem Glas Amerike

19:30 Slovo o jeziku, r.

19:40 Priča o riječima, r.

19:45 Koliko poznaješ svoj grad 20:00 Humoristička serija 20:30 Koncert 21:00 Crnogorske anegdote, r.

21:15 CG Ekonomija 22:00 Film

Pobjeda

21. i 22. maj 2019.

Marketing

63

64

Magazin

21. i 22. maj 2019.

Pobjeda

Pobjeda poklonila Nikšiću koncert hora Zahumlje povodom 75. godišnjice našeg lista

Muzika i pjesme za jubilej NIKŠIĆ – Povodom obilježavanja jubileja 75 godina postojanja, Pobjeda je u saradnji sa SO Nikšić, dan uoči Dana nezavisnosti, poklonila Nikšićanima koncert ansambla JU Zahumlje na Trgu slobode. Koncert je počeo himnom Crne Gore, a raznovrsnim repertoarom, u okviru kojeg su izvođene partizanske, crnogorske i evergrin pjesme, hor Zahumlje se predstavio brojnoj publici. Kiša nije spriječila Nikšićane i publiku iz drugih gradova da dođu na trg i podsjete se muzike i pjesama uz koje su odrastali.

Pobjeda je povodom 75 godina postojanja u saradnji sa SO Nikšić i brojnim sponzorima poklonila botaničku baštu sa 75 sadnica Gimnaziji „Stojan Cerović“, a potom je svim građanima Crne Gore, uz primjerak Pobjede poklonila zbirku poezije slavnog Nikšićanina Vitomira Nikolića. Sve je to uz koncert JU Zahumlje dio aktivnosti koje Pobjeda planira da, povodom jubileja, realizuje u narednom periodu u Podgorici i Cetinju.

Upravo u Nikšiću je 24. oktobra 1944. godine štampan prvi broj lista Narodnooslobodilačkog fronta Crne Gore i Boke, u kući Radojičića u Njegoševoj ulici, a samo mjesec po oslobođenju grada pod Trebjesom. Štampanje je zatim preseljeno na Cetinje i konačno u Podgoricu, tadašnji Titograd, gdje S. D. se Pobjeda i danas štampa.

Sa svečanosti na Trgu slobode

Proslava Dana nezavisnosti uz bogat muzički program

Mahmut Orhan u Podgorici, Parni valjak na Cetinju

PODGORICA – Dan nezavisnosti u nekoliko gradova biće obilježen nastupima poznatih muzičkih imena.

Ministarstvo kulture i Glavni grad organizuju sedmosatni koncert na raskršću Njegoševe i Bokeške ulice, koji počinje u 21 čas, a trajaće do četiri sata ujutro. Podgoričane i posjetioce zabavljaće svjetski poznata imena, di-džej Mahmut Orhan kao glavna zvijezda, te Kiril Džajkovski, Niplpipl i Danijel Čehranov.

Mahmut Orhan je turski didžej koji je 2016. godine stekao

popularnost širom Evrope, zahvaljujući prvom singlu „Feel“. Kiril Džajkovski je na muzičkoj sceni od osamdesetih, jedan je od najuticajnijih predstavnika elektronske muzike u široj regiji.

Zagrebački elektro pop sastav Niplpipl i jedan od najznačajnijih predstavnika beogradske klabing scene Danijel Čehranov imena su prepoznatljiva publici regiona, prevashodno mlađem auditorijumu.

Program koji organizuje Crnogorska kulturna mreža (CKM) odvijaće se na Trgu Svetog Petra Cetinjskog od 20 časova, a koncerte će održati regionalna muzička zvijezda Aco Pejović i Bojan Marović kojem će ovo biti prvi koncert u Podgorici nakon 12 godina.

Pored njih u programu će nastupiti polaznici škole pjevanja D-mol i njihova grupa, kao i djeca koja će izvoditi poznate crnogorske pjesme. Na oba događaja će nastupiti Vojni orkestar.

Crnogorska kulturna mreža je sinoć na Dvorskom trgu na Cetinju organizovala doček Dana nezavisnosti. U prijestonici su nastupili Orkestar Vojske Crne Gore, KUD ,,Njegoš“ i učenici Osnovne škole ,,Njegoš“, a publiku su zabavljali Bojan Marović i Indira Forza i D-mol koji su izveli pjesmu ,,21. maj“, a koju je CKM poklonio Crnoj Gori. Jedan od najpopularnijih pop rok sastava bivše Jugoslavije Parni valjak nastupiće večeras na Dvorskom trgu na Cetinju, dok će na Trgu 13. jul u Pljevljima pjevati Jelena Tomašević i grupa Perper.

Z. K

Sven Vat dolazi na Si dens festival BUDVA - Otac globalnog tehno pokreta i trostruki dobitnik nagrade za najboljeg svjetskog di-džeja Sven Vat dolazi na ovogodišnji festival Si dens koji će biti održan od 30. avgusta, do 1. septembra.

- Prvi nastup u Crnoj Gori potvrdio je i jedan od najvećih elektronskih umjetnika svih vremena Sven Vat. Čovjek koji je ispisao prošlost, sadašnjost, a zasigurno i budućnost elektronske muzike, stvorivši savremeni zvuk nekoliko vodećih muzičkih stilova današnjice, fanovi popularno zovu Papa Sven, priznajući mu njegovu istinsku ulogu pokretača i lidera svjetske tehno zajednice – saopštili su organizatori.

Slavni Njemac iz Frankfurta, dodaju oni, na glavnu binu donosi hitove koji su ga učinili simbolom evropskog dens zvuka još ranih devedesetih, ali i najnovija izdanja.

- Sven je za ovu veliku proslavu u svoj kalendar uvrstio neke od najvećih festivala na planeti među kojima je ovog ljeta i Si dens.

Njegov prvi nastup u Crnoj Gori stiže u trenutku kad ga prate desetine miliona fanova širom svijeta – navodi se saopštenju.

Organizatori su naveli i da je Vat nezaustavljivi revolucionar poznat po nastupima kojima je kultivisao andergraund elektronsku muzičku scenu ne samo u svojoj rodnoj zemlji, već širom Evrope.

Osim Vata, nastupe na ovogodišnjem Si densu su potvrdili i najuspešniji muzički producent 21. vijeka i jedan od najtraženijih muzičkih izvođača na svijetu Dejvid Geta, vodeći njemački producent i Robin Šulc i francuska klupska senzacija, duo Ofenbah. Tu su i regionalni asovi kao što su Darko Rundek, moćna Senida i neki od najpopularnijih balkanskih repera Surreal, Fox, Kuku$, Hazze i Bekfleš.

Z. K.