Dnevni list Pobjeda 03.11.2019.

неђељом Neđelja, 3. novembar 2019. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19385 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Iz njemačkog ministarstva vanjskih poslova za Pobjedu o novom modelu pregovaranja za zemlje Zapadnog Balkana

Vlada Angele Merkel: Otvoreni smo za raspravu o reformama Prema pisanju brojnih medija u regionu, dogovor o novim pravilima za zemlje kandidate trebalo bi da bude postignut u narednih šest mjeseci i usvojen na Evropskom savjetu u martu sljedeće godine. Nova rasprava i naknadno uvođenje novog modela pogodilo bi i Crnu Goru STR. 3.

Visoke cijene voća i povrća na pijacama prorijedile tegle u špajzevima

Zimnica se isplati ko ima baštu

AKTUELNO: Građevinski inspektori zadržani do 72 sata zbog primanja mita

Juretić negirao krivicu, Bošković se branio ćutanjem

STR. 7.

INTERVJU: Načelnica Generalštaba Vojske Slovenije general-majorka Alenka Ermec

Ne popuštaju vanjski pritisci na region

STR. 2.

POVODI: Kolekcionar Pavle Novaković ogorčen odnosom Ministarstva kulture i Narodnog muzeja u vezi s otkupom izuzetno rijetkih predmeta iz naše baštine

Ponizili crnogorsku muzeologiju i kulturu UP: Od Interpola

Iz Savjeta za građansku kontrolu policije tvrde da je odbjegli Beranac uhapšen u Španiji

STR. 8. i 9.

U FOKUSU: Petnaest godina od uvođenja Bolonjske deklaracije ima pozitivnih pomaka, ali ostaje upitan kvalitet nastave

Na jednom predmetu više od 1.500 studenata

STR. 4. i 5.

STR. 16. i 17.

Istraživanja Prirodnjačkog muzeja

Crnogorski mrmoljak iščezao iz Bukumirskog jezera STR. 11.

Madrid čekamo informaciju da je Savović priveden

Str. 7.

2

Politika

Nedjelja, 3. novembar 2019.

INTERVJU: Načelnica Generalštaba Vojske Slovenije general-majorka Alenka Ermec

Ne popuštaju vanjski pritisci na region Zemlje Zapadnog Balkana u posljednje vrijeme se susrijeću sa različitim bezbjednosnim izazovima koji u većini slučajeva zahtijevaju zajedničke odgovore, jer se savremeni izazovi ne obaziru na državne granice - kaže Alenka Ermec PODGORICA - Države u regionu suočene su sa kompleksnim unutrašnje-političkim pitanjima, na koja nije lako naći odgovore. Izazov je tim veći, što ne popuštaju ni vanjski pritisci ni izazovi, među kojima me naročito zabrinjavanju hibridne aktivnosti, vraćanje stranih boraca, te veliki broj migranata koji se i dalje nalaze u regionu - kaže u intervjuu Pobjedi načelnica Generalštaba Vojske Slovenije general-majorka Alenka Ermec. Ističe da se u regionu ne može govoriti o trci u naoružanju, već o modernizacija vojski i nabavci potrebnog i planiranog naoružanja i opreme.

POBJEDA: Crna Gora je bila domaćin vježbe ,,Zajednički izazov 2019“ u kojoj su učestvovali i slovenački vojnici. Koliko je bitna ova vrsta saradnje?

ALENKA ERMEC: ,,Common Challenge“ je samo jedna u nizu vježbi u kojima zajedno učestvuju slovenački i crnogorski vojnici – tu su i ,,Adriatic Strike“, ,,Adrian Pool“ i druge. Ova vrsta saradnje je za nas od velikog značaja iz više razloga. Prvi je taj što zajedničkim učešćem na vojnim vježbama dajemo vrlo bitan i konkretan doprinos izgradnji i povećanju interoperabilnosti savezničkih vojski. Ovaj oblik saradnje je takođe bitan za identifikaciju mogućnosti zajedničke saradnje u nekim drugim oblastima. Konačno, zajedničke vježbe mogu da posluže kao temelj za saradnju na terenu, kao što je to slučaj sa saradnjom Slovenije i Crne Gore u NATO aktivnosti eFP u Latviji.

POBJEDA: Ulaskom u NATO Crna Gora se oslobađa starog naoružanja i modernizuje vojsku. Da li smatrate da su ocjene pojedinih regionalnih analitičara da se region utrkuje u naoružanju tačne?

ALENKA ERMEC: Obje zemlje, kako Slovenija tako i Crna Gora, su punopravne članice NATO-a, zato se njihova modernizacija bazira na prihvaćenim ciljevima sposobnosti, koje su usklađene u savezništvu, odnosno, dio su cjelokupnog NATO paketa budućeg razvoja odbrambenih, a pogotovo vojnih sposobnosti. Zato oni predstavljaju srž i pokretač razvoja odbrambenih sposobnosti pojedine članice NATO-a. Država u okviru

Žene se moraju više dokazivati od muškaraca POBJEDA: Koliko je izazovno biti na čelu vojske, na radnom mjestu koje je u prošlosti uvijek bilo rezervisano za muškarce?

ALENKA ERMEC: Obavljanje dužnosti načelnika ili načelnice Generalštaba nacionalnih oružanih snaga je jako zahtjevno i traži cijelog čovjeka. U radu je od velike pomoći dugogodišnje radno i životno iskustvo, obrazovanje i obučavanje, koje vojno lice mora obaviti, ako želi napredovati u vojnoj hijerarhiji. Kroz vojnu

sopstvenog procesa odbrambenog planiranja, koji predstavlja okvir za harmonizaciju nacionalnog i savezničkog planiranja, opredjeljuje snage, sposobnosti i sredstva kako za potrebe nacionalne odbrane tako i za doprinos kolektivnoj odbrani u okviru Sjevernoatlantskog savezništva.

Modernizacija vojske na tom principu ukazuje na nabavku potrebnog i planiranog naoružanja i opreme, što bi teško mogli okarakterisati kao takmičenje u naoružanju.

POBJEDA: Slovenačka i crnogorska vojska blisko sarađuju kao članice NATO-a, koji su, po Vama, naj-

Slovenački vojnici

karijeru treba se svakodnevno dokazivati u radu u vojnim jedinicama, na vježbama i u međunarodnim operacijama i misijama. Sve to treba obaviti bez obzira na pol, a kriterijumi su isti za oba. A pošto je u vojnoj organizaciji mnogo više muškaraca nego žena, samo zbog te činjenice ženama zaista treba nešto više dokazivanja. Postoji samo jedan recept – a to je težak, stručan, predan rad i posvećenost onome u što vjeruješ.

1.314 eura je neto plata vojnika u Sloveniji

veći bezbjednosni izazovi regiona?

ALENKA ERMEC: Nažalost, region se u posljednje vrijeme susrijeće sa različitim bezbjednosnim izazovima

koji u većini slučajeva zahtijevaju zajedničke odgovore, jer se savremeni izazovi ne obaziru na državne granice. Države u regionu suočene su sa kompleksnim unutrašnjopolitičkim pitanjima, na koja nije lako naći odgovore. Izazov je tim veći, što ne popuštaju ni vanjski pritisci ni izazovi, među kojima me naročito zabrinjavanju hibridne aktivnosti, vraćanje stranih boraca, te veliki broj migranata koji se i dalje nalaze u regionu.

POBJEDA: Koliko je u posljednih pet godina modernizovana slovenačka vojska?

ALENKA ERMEC: Slovenačka voj-

ska je u posljednjem razdoblju ulagala prije svega u opremu vojnika sa naglaskom na zaštitnoj opremi, uniformi, opremi za nošenje i optoelektronskim sredstvima. Modernizovali smo opremu na području neeksplodiranih i improvizovanih eksplozivnih sredstava, uključujući vozila MRAP. Na polju inžinjerskih snaga modernizovali smo građevinsku mehanizaciju za inžinjersku podršku jedinicama.

Znatna ulaganja bila su u bespilotne avio sisteme, opremu za streljačku obuku i treniranje kao što su simulatori, strelišta i sistemi meta. Nabavili smo nova terenska vozila. Kupili smo opremu za navođenje vazdušne vatrene podrške (JTAC) i razvili školu za uvježbavanje sa simulatorom. Modernizovani su komunikaciono-informacioni sistemi, ulagalo se u infrastrukturu aerodroma, a trenutno u operativnu upotrebu uvodimo protivoklopne sisteme PORS-2.

POBJEDA: Kolika je prosječna plata pripadnika Vojske Slovenije i ima li podrške države u rješavanju stambenih pitanja?

ALENKA ERMEC: Plata pripadnika slovenačke vojske vezana je za jedinstveni platni sistem u javnom sektoru.

Ona se sastoji iz platnog razreda pripadnika sa unapređenjima, položajnog dodatka, dodatka za radni staž, dodatka za kontinuitet, dodatka za specijalizaciju, dodatka za magistraturu ili doktorat, dodatka za nepovoljne radne uslove, dodatka za povećan obim rada, dodatka za rad preko punog radnog vremena, naknade za troškove prevoza na rad i sa rada i isplata nadoknade za ishranu na poslu. Prosječna plata za prvu polovinu 2019. iznosi, za oficire i generale 2.163 eura neto, za podoficire 1.730 eura neto, za vojnike 1.314 eura neto, za vojne službenike (ekvivalent oficira) 1.590 eura neto, za civilne zvaničnike u vojsci 1.997 eura neto i za civilno stručno-tehničko osoblje 1.048 eura neto. Što se tiče rješavanja stambene problematike, mogu objasniti, da u Ministarstvu odbrane postoji fond službenih stanova, koji se dodjeljuju u skladu sa pravilnikom i na osnovu godišnjeg tendera onim pripadnicima, koji se prijave i to bez obzira na njihov status.

POBJEDA: Crna Gora je od početka evroatlantskih integracija imala veliku podršku Slovenije. Vidite li u budućnosti cio naš region u Alijansi?

ALENKA ERMEC: Slovenija je uvijek bila veliki zagovornik politike otvorenih vrata Alijanse, a tako će biti i ubuduće. Ne sumnjam da sve države regiona koje se tako odluče mogu ući u Alijansu – Crna Gora i Sjeverna Makedonija pokazatelj su da su kompromisi i reforme uvijek dostižni, ako je motivacija dovoljno jaka. Slovenija će aktivno poduprijeti sve države regiona koje odluče ući u Alijansu, kao što je to uradila u slučaju spomenute dvije države. Ali takođe, želim da naglasim da treba da se poštuje pravo svake države da sama opredijeli svoje spoljM. JOVIĆEVIĆ nopolitičke ciljeve.

Politika

Nedjelja, 3. novembar 2019.

3

Iz njemačkog ministarstva vanjskih poslova za Pobjedu o novom modelu pregovaranja za zemlje Zapadnog Balkana

Vlada Angele Merkel: Otvoreni smo za raspravu o reformama PODGORICA - Njemačka vlada je otvorena za raspravu o konkretnim reformama koje bi poboljšale proces pristupanja zemalja Balkana EU. To su za Pobjedu kazali u njemačkom saveznom ministarstvu vanjskih poslova.

Mediji su nedavno objavili da bi zemljama koje žele da postanu dio evropske porodice, Brisel na sljedećem samitu EU – Zapadni Balkan, narednog maja, mogao ,,servirati“ nova pregovaračka pravila o pristupanju, prema kojima bi se zemljama kandidatima umjesto članstva u EU ponudila neka vrsta privilegovanog partnerstva sa EU. Tačnije, ekonomska integracija bez formalnog članstva.

PORUKA IZ BERLINA

Na pitanje da li Njemačka, kao jedna od vodećih članica EU zagovara nova pregovaračka pravila o pristupanju zemalja kandidata Uniji, iz njemačkog ministarstva vanjskih poslova poručuju da je zvanični Berlin ,,otvoren za raspravu o konkretnim prijedlozima reformi koje poboljšavaju proces pridruživanja i pružaju još veću podršku zemljama kandidatima na putu ka članstvu u Evropskoj uniji“.

- Njemačka vlada - kao i velika većina zemalja članica EU - jasno je podržala otvaranje pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Žalimo što još uvijek nije postignut dogovor. Mi ćemo nastaviti da radimo na tome. Otvoreni smo za raspravu o konkretnim prijedlozima reformi koje poboljšavaju proces pridruživanja i pružaju još veću podršku zemljama kandidatima na putu ka članstvu u Evropskoj uniji – kazali su Pobjedi iz njemačkog ministrastva na čijem je čelu Heiko Mas. Prema pisanju brojnih medija u regionu, dogovor o novim pravilima za zemlje kandidate trebalo bi da bude postignut u narednih šest mjeseci i usvojen na Evropskom savjetu u martu sljedeće godine.

Nova rasprava i naknadno uvođenje novog modela moglo bi da pogodi državu koja je najdalje otišla u pregovorima – Crnu Goru.

Prema pisanju brojnih medija u regionu, dogovor o novim pravilima za zemlje kandidate trebalo bi da bude postignut u narednih šest mjeseci i usvojen na Evropskom savjetu u martu sljedeće godine.

Nova rasprava i naknadno uvođenje novog modela moglo bi da pogodi državu koja je najdalje otišla u pregovorima – Crnu Goru



Njemačka vlada - kao i velika većina zemalja članica EU - jasno je podržala otvaranje pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Žalimo što još uvijek nije postignut dogovor -poručili su iz kabineta njemačke kancelarke

PRIJEDLOZI

Tim prije, što još države -članice Evropske unije nijesu blizu definisanju konačnog modela.

Jedna od ideja je uvođenje tzv. sektorske integracije u EU, odnosno da država po zatvaranju svakog poglavlja praktično u potpunosti uđe u sistem Unije u toj oblasti, a ne da, kao do sada, čeka da postane punopravna članica. Na primjer, kada završi pregovore u oblasti transporta, saobraćaja ili ekologije, država kandidat

U Rožajama održan Opštinski odbor BS-a

Bez diskusije prihvaćene ostavke Ejupa Nurkovića i Rahmana Husovića ROŽAJE - Opštinski odbor Bošnjačke stranke Rožaje, bez diskusije je prihvatio ostavku predsjednika opštine, Ejupa Nurkovića koju je prije desetak dana podnio Predsjedništvu BS-a.

Iako se očekivalo da će na ovoj sjednici biti predloženi kandidati ili kandidat za njegovog nasljednika, diskusija o tom pitanju je izostala.

Rečeno je da će se ta tema naći uskoro na dnevnom redu Opštinskog odbora, nakon što se sprovede partijska procedura. Na današnjoj sjednici je prihvaćena i ostavka Rahmana Husovića, na funkciju predsjednika OO BS, koju je, takodje nedavno podnio Predsjedništvu svoje stranke.

Kada je riječ o izboru predsjednika OO BS-a, članovi ovog tijela su predložili dva kandidta, Ćamila Kujevića i Huseina Kurtagića. Ipak, Kujević je na samoj sjednici odustao od kandidature, nakon čega je Kurtagić dobio jednoglasnu podršku OO. On je inače i ranije rukovodio Opštinskim odborom.

U BS-u je rečeno da će kandidate za predsjednika opštine predložiti najvjerovatnije na prvoj narednoj sjednici Opštinskog odbora, koja će, kako je najavljeno, ubrzo biti sazvana.

F.K.

odmah bi imala pristup i svim fondovima EU, kao svaka druga članica.

I crnogorski predsjednik Milo Đukanović otkrio je da ima saznanja da se u određenim evropskim krugovima razmišlja o novom modelu pregovora sa zemljama kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji, ali i poručio da nije fer mijenjati pravila igre tokom utakmice.

- Ova utakmica je počela 2003. godine Solunskim samitom, kada je EU jasno postavila platformu svoje poli-

tike proširenja na Zapadni Balkan. U odnosu na Crnu Goru ta platforma postavljena je 2012. godine. Nakon sedam godina u odnosu na Crnu Goru i 16 u odnosu na Zapadni Balkan, pokušavaju mijenjati pravila igre.

Nefer. To se jedino tako može nazvati i u političkoj i u sportskoj terminologiji – rekao je Đukanović u izjavi za medije, nakon obilježavanja Dana parlamentarizma.

EVROPLJANI Kazao je da Zapadni Balkan mora biti akter dogovora o tome kako se nastavlja proces proširenja.

– Možda u EU članice imaju privilegovan status u odnosu na kandidate, ali u Evropi čiji smo svi stanovnici valjda niko ne bi trebalo da ima privilegovan status. Svi smo Evropljani i svi valjda imamo pravo da razmi-

šljamo o budućnosti našeg kontinenta. Zbog toga treba i da razgovaramo o tome kako će izgledati politika daljeg proširenja EU i da li će je uopšte biti – naglasio je Đukanović. Đukanović je nedavno sa ostalim zapadnobalkanskim liderima održao sastanak sa odlazećom šeficom diplomatije EU Federikom Mogerini, kada je kazao da nagovještaj revizije politike EU prema Zapadnom Balkanu nameće potrebu da lideri Balkana porazgovaraju o tome kako dalje.

-Ako vam neko nagovijesti da ta vrata EU više nijesu toliko otvorena, onda to valjda nameće potrebu da se nađemo i vidimo šta je dalja budućnost ovog regiona – naveo je Đukanović.

Jovana ĐURIŠIĆ

Delegacija Ženske političke mreže učestvovala na skupu posvećenom obilježavanju 25. godišnjice usvajanja Pekinške deklaracije

Još je puno prepreka na putu ostvarenja ravnopravnosti

PODGORICA - Uprkos ostvarenom napretku, još postoji mnogo izazova i prepreka na putu ostvarenja ravnopravnosti zaklučeno je na prestižnom međunarodnom skupu u Palati Ujedinjenih nacija u Ženevi, koji je bio posvećen obilježavanju 25. godišnjice usvajanja Pekinške deklaracije i platforme za djelovanje u cilju podsticaja rodne ravnopravnosti, a na kojoj je učestovovala Delegacija Ženske političke mreže.

Događaju je prisustvovalo više od 300 predstavnika/ca vlada i ženskih organizacija iz 56 zemalja Evrope i Centralne Azije, a delegaciju Ženske političke mreže činile su Maja Ćatović, Snežana Jonica, Jelica Janičić i Marija Blagojević.

Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Daniela Gasparikova, je povodom događaja istakla da su političarke svojim prezentacijama poslale snažne poruke prisutnim zemljama da stvaranje kulture dijaloga na različite političke teme, na svim nivoima, mora donijeti rezultate.

- Ujedno, učešće žena u politici i u procesima

Sa skupa u Ženevi

odlučivanja ne predstavlja cilj sam za sebe, već su cilj politike koje doprinose zajednici i ljudima koje političari predstavljaju, i to na način da rješavaju pitanja od životnog značaja – kazala je Gasparikova.

Predstavnica Ženske političke mreže Maja Ćatović je saopštila da nakon 25 godina od usvajanja Pekinške deklaracije možemo kazati da je Crna Gora ubrzala korake na putu ka ostvarenju potpune ravnopravnosti, ali mora još brže kre-

nuti do ostvarenja tog svog cilja.

- Ženska politička mreža, koju čine ujedinjene političarke iz opozicije i vlasti, svakodnevno radi na zacrtanim ciljevima, čiji je rezultat već vidljiv – kazala je Ćatović.

Predstavnica ŽPM Snežana Jonica je navela da predstavnice Ženske političke mreže uporno i hrabro nastavljaju da promovišu promjene i primjenu propisa, koji mogu suštinski poboljšati kvalitet života naših građana i građanki. I.Kr.

4

U fokusu

Nedjelja, 3. novembar 2019.

Petnaest godina od uvođenja Bolonjske deklaracije ima pozitivnih po PODGORICA - Bolonjska deklaracija koja se u Crnoj Gori primjenjuje 15 godina donijela je brojne pozitivne iskorake i olakšice u obrazovnom sistemu, ali je problem što se na fakultetima Univerziteta Crne Gore ta pravila ne primjenjuje ujednačeno, zbog čega pojedini studenti negoduju što se nalaze u neravnopravnom položaju.

Na naša pitanja o ovoj temi nije odgovorio Univerzitet Crne Gore. Pomoćnica ministra prosvjete Mubera Kurpejović rekla je za Pobjedu da je u priči o Bolonji bitno istaći da su same ustanove i profesori odgovorni za dio koji se odnosi na nastavu i ispite, te da svakako, postoje određene razlike među ustanovama. Razgovarali smo o ovom pitanju i sa ombudsmanom Studentskog parlamenta UCG Aleksandrom Šipčićem koji je, između ostalog, naveo da ono što je u ovom slučaju evidentno kao, možda, najveći problem jeste pitanje održivosti kvaliteta nastave. Postoje, kaže on, predmeti na kojima je i više od hiljadu studenata, u nekim slučajevima i preko 1.500, pa je sigurno da profesor ne može podjednako svakom studentu pružiti adekvatno znanje. Predsjednik Odbora za obrazovanje u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti Slobodan Backović kaže da sve što se primjenjuje na UCG je daleko od „bolonje“, pojašnjavajući da je proces učenja i dalje usmjeren ka nekritičkom usvajanju novih znanja.

KORIJENI

Zakonom o visokom obrazovanju iz 2003. godine Crna Gora je uvela principe Bolonjske deklaracije u obrazovni sistem. Pomoćnica ministra prosvjete Kurpejović podsjetila je da Bolonjska deklaracija predstavlja zajedničku izjavu evropskih ministara obrazovanja kojom je stvorena osnova za uspostavljanje evrops ko g p o d r u č j a v i s o ko g obrazovanja, te da je tada postavljen cilj da se unaprijedi i poveća međunarodna konkurentnost evropskog sistema visokog obrazovanja. Ministarstvo prosvjete je, ispričala je ona, prvi put 2013. godine, a zatim i 2017. godine kroz HERIC projekat uradilo eksternu evaluaciju kvaliteta visokog obrazovanja, koja je u jednom dijelu sadržala i osvrt na primjenu Bolonjske deklaracije.

Tada je evaluaciju obavila Evropska asocijacija univerziteta (EUA) kroz IEP program.

- Jedna od preporuka je bila i promjena modela studiranja sa 3 + 1 + 1 + 3 na 3 + 2 + 3 koju

Na jednom predme više od 1.500 studen Kurpejović: Ustanove i profesori odgovorni za dio koji se odnosi na nastavu i ispite Šipčić: Ima fakulteta gdje kumulativno sakupljanje bodova nije praksa Backović: Naš način studiranja ne daje dovoljno funkcionalnog znanja sa bečelor diplomom, te ne obezbjeđuje zapošljivost

Sve više studenata u programu mobilnosti Mubera Kurpejović

smo i implementirali studijske 2017/18. godine, kada su uvedene i besplatne osnovne i master studije – rekla je ona, dodajući da sve zemlje potpisnice, pa i Crna Gora, kontinuirano rade na unapređenju stanja u oblasti visokog obrazovanja.

Cilj je, kaže Kurpejović, da produkuju kvalitetan i konkurentan kadar i u skladu sa tim kaže ,,da će nastaviti sa reformama koje su počeli izmjenama Zakona o visokom obrazovanju, svjesni svih izazova koji nam predstoje“.

- Sama činjenica da smo u zakon uvrstili i obaveznu praksu od 25 odsto, dovoljno govori o našoj namjeri da bolonjski proces bude u kontinuitetu unapređivan.

Uz ogroman regionalni iskorak, a i šire, koji podrazumijeva uvo-



Uz ogroman regionalni iskorak, a i šire, koji podrazumijeva uvođenje besplatnih studija, uvjereni smo da nadležni čine sve da naši studenti zaista dobiju ono po šta su i došli na ustanove visokog obrazovanja, a to je znanje – rekla je Kurpejović

đenje besplatnih studija, uvjereni smo da nadležni čine sve da naši studenti zaista dobiju ono po šta su i došli na ustanove visokog obrazovanja, a to je znanje – rekla je ona.

Ukazala je na važnost što je Vlada u cilju unapređenja stanja u oblasti obezbjeđenja kvaliteta nedavno osnovala Agenciju za kontrolu i obezbjedjenje kvaliteta visokog obrazovanja, dok su ustanove, takođe, u obavezi da imaju tijela koja se bave osiguranjem kvaliteta.

Na kraju, kaže Kurpejović, poslodavci su ti koji daju krajnji sud. Podsjeća da su rezultati nedavnog istraživanja o percepciji poslodavaca o visokom obrazovanju, pokazali da je došlo do porasta broja onih koji su zaposlili visokoškolce i planiraju da ih zapošljavaju u budućnosti, kao i onih koji ih nijesu zapošljavali, ali planiraju da to učine.

- Ubjedljiva većina poslodavaca, njih 80 odsto, smatra da je fakultetsko obrazovanje u velikoj mjeri relevantno, a manje od 1 odsto poslodavaca cijeni da visoko obrazovanje nije relevantno. Dodatno, prema ocjenama većine poslodavaca, kvalitet rada kadrova koji su fakultete završili u inostranstvu i u Crnoj Gori se uopšte ne razlikuje, i broj poslodavaca koji tako misle je u porastu – sa 50 odsto 2013. godine na čak 63

Pomoćnica ministra prosvjete Mubera Kurpejović istakla je da je svake godine sve veći broj studenata i akademskog osoblja koji koriste programe mobilnosti.

- Dovoljno govori podatak da godišnje, stipendije, odnosno studijske boravke u okviru programa mobilnosti u kojima učestvuje Crna Gora dobija oko 250 crnogorskih studenata, dok stipendije stranih vlada dobije oko 90 studenata. Dodatno impozantan je broj studenata koji koriste pogodnosti Erasmus + programa – rekla je ona.

odsto. Većina poslodavaca smatra i da su visokoškolci sposobni da rade za njih, s tim da procjenjuju da je od posebne važnosti u narednom periodu znanje stranih jezika, takozvane meke vještine i praksa, te dalje jačanje podrške nakon završetka studija – precizirala je ona.

ZAMJERKE

Medalja ima dvije strane, pa tako, prema riječima ombudsma-

PEŠIĆ: Jasna su pravila

Vladimir Pešić

Redovni profesor Vladimir Pešić na Prirodno - matematičkom fakultetu UCG je istakao da svaki predmet ima ECTS katalog i tu su jasno precizirani oblici provjere znanja.

- Svaki nastavnik bi trebalo da se ponaša u skladu sa tim. To je zvanični dokument. Da li nastavnici to poštuju, to je nešto drugo. Onda kada budemo poštovali

takve stvari imaćemo sistem koji funkcioniše... Postoje profesori koji, možda, još žale za katedrom, ali sva ta različitost je objedinjena u ECTS katalozima– rekao je on.

Pešić, kako je precizirao, održava predavanja tako što animira studente da aktivno učestvuju u procesu nastave.

- Očekujem od studenata njihovo angažovanje – rekao je on.

Univerzitet Crne Gore

na Studentskog parlamenta Aleksandra Šipčića, i ova koja se tiče primjene Bolonjske deklaracije. Jedna od pozitivnih izmjena koju je donijela Bolonja jeste što, navodi on, studenti tokom cijelog semestra imaju redovne provjere znanja u vidu kolokvijuma, a na taj način im se pruža mogućnost aktivnog prikupljanja bodova za završni ispit. Šipčić ističe da je Bolonja, uz to, značajnim učinila i druge

oblike predispitnih aktivnosti, kao što su seminarski radovi, eseji, prezentacije, ECTS sistem prenos kredita, mobilnost studenata, a i obavezno prisustvo predavanjima i vježbama daju mogućnost da se ispitna materija kontinuirano prati i redovno usvaja.

- Primjena Bolonjske deklaracije u Crnoj Gori pokazala je određene nedostatke. Konkretno, činjenica da na značajnom broju fakulteta postoji uslovljenost u pogledu polaganja određenih ispita (studenti su u obavezi da polože ispit iz prvog semestra da bi pristupili polaganju sljedećeg) stvara probleme studentima i dovodi ih u donekle neravnopravan položaj, uzevši u obzir da postoje fakulteti gdje nema pomenute obaveze. Ima, takođe, i fakulteta gdje kumulativno sakupljanje bodova nije praksa, već postoji obaveza da se na kolokvijumima mora ostvariti 50 odsto od mogućih poena da bi student stekao pravo polaganja završnog ispita – rekao je on.

U fokusu

Nedjelja, 3. novembar 2019.

5

omaka, ali ostaje upitan kvalitet nastave

etu nata

Njihovo nedavno istraživanje koje je obuhvatilo anketiranje studenata pokazalo je, između ostalog, da su se žalili na nedosljedne ili neadekvatne primjene stručne prakse na većini univerzitetskih jedinica.

- To je zakonska obaveza koja na svim studijskim programima treba da obuhvata 25 odsto od ukupne strukture programa – rekao je Šipčić.

Primjena Bolonje se, kako navodi, može poboljšati uvažavanjem onoga što je pozitivna praksa u razvijenim državama.

- Moraju se pratiti trendovi, ulagati sredstva u obrazovanje, jer samo tako moguća je dosljedna primjena i Bolonjske deklaracije i drugih propisa kojima se reguliše oblast visokog obrazovanja. Sve pritužbe i inicijative studenata koje dobijemo putem maila ili ličnim kontaktom prosljeđujem nadležnim tijelima u Rektoratu, odnosno nadležnim tijelima na nivou jedinica ili na nivou UCG, u zavisnosti od toga koja problematika je u pitanju.

Moglo bi se reći da se uglavnom i u najvećoj mjeri rješavaju problemi i pritužbe studenata, ali da ima i situacija kada nije moguće doći do rješenja koje će zadovoljiti svaku stranu – rekao je on.

PREPREKE

Neki privatni univerzitetu su, s druge strane, prema riječima predsjednika Odbora za prosvjetu CANU Slobodana Backovića mnogo bliži „bolonjskom“

Backović: UCG više liči na višu školu, nego na univerzitet Predsjednik Odbora za obra- nastavnog osoblja i studenazovanje u CANU Slobodan ta, obezbijediti kompjutersku Backović kazao je da je i bibliotečku podršku, ukinuti finansiranje visokog obravječito studiranje i školarine.

- Treba napomenuti da je zovanja i dalje neriješeno. usvajanje modela 3 + 2 doveUCG se, ističe on, finasira iz lo do velikog broja studebudžeta i iz školarina. nata koji obnavljaju godinu, - Sve u svemu, po studentu to godišnje nije više od 1.500 što može biti pored ostalog eura i to je osnovni razlog što UCG više liči na višu školu nego na univerzitet – rekao je on.

Prema njegovim riječima, mora da se prvo riješi kako će se finansirati visoko obrazovanje i privatno i UCG. Da bi ,,UCG bio univerzitet“ treba, prema njegovim riječima, izdvajati najmanje tri puta više sredstava godišnje. Potrebno je, smatra Backović, povećati broj nastavnog osoblja da mogu da rade sa nevelikim brojem studenata, stvoriti prostorne Slobodan Backović uslove za rad

posljedica preobimnih programa ili neodgovarajućeg rada sa studentima. Potrebno je uvesti stroge kontrole kvaliteta studiranja i ishoda studiranja, posebno na otvaranje bečelor studijskih programa koji nigdje ne postoje – rekao je on.

Naše visoko obrazovanje, dodaje Backović, ima još jedan ne mali problem: ko se sve upisuje na studijske programe naših univerziteta.

- Oko 30 odsto mladih u Crnoj Gori završava gimnazije, a preostalih 70 odsto srednje stručne škole, od kojih se 70-80 odsto upisuje na studije.

Kada su se upisivali u srednje stručne škole zaostajali su po rezultatima PISA istraživanje 1,5 godina učenja u odnosu na gimnazijalce. Jesu li tu 1,5 godinu učenja mogli nadoknaditi učenjem u stručnoj školi – rekao je on.



Jedna od pozitivnih izmjena koju je donijela Bolonja jeste što, navodi on, studenti tokom cijelog semestra imaju redovne provjere znanja u vidu kolokvijuma, a na taj način im se pruža mogućnost aktivnog prikupljanja bodova za završni ispit

načinu rada od UCG. Podsjetio je da su u bolonjskom procesu usvojena tri ciklusa u viskokoškolskom obrazovanju, a zbog mobilnosti i uporedivosti diploma prihvaćen je Evropski sistem prenosa bodova - ECTS. U Bergenskoj deklaraciji 2005. godine, dodaje on, ciklusi su definisani kao: prvi ciklus (180 240 ECTS) - bečelor diploma, drugi (60 - 120 ECTS) - master

diploma, treći ciklus: doktorske studije, a jednoj akademskoj godini odgovara 60 ECTS ili 1.500 – 1.800 sati studiranja.

- Većina zemalja opredijelila se za model studiranja 3 + 2 + 3, sa akcentom na praktično svakodnevnu komunikaciju profesor student na istraživačke projekte i praktičnu obuku. U radu studenata ne vrednuje se samo rezultat na završnom ispitu, već svakodnevni rad u toku godine na domaćim i praktičnim zadacima, laboratorijskim vježbama... Za ovakav model rada na visokoškolskim ustanovama ove zemlje su imale obezbijeđene uslove: nastavni kadar, prostorne uslove za cjelodnevni boravak i rad nastavnika i studenata, računarsku, tehničku i bibliotečku podršku, izgrađen sistem za obezbjeđenje i provjeru kvaliteta rada, naravno i najvažnije odgovarajuće finansiranje – istakao je on.

Da bi nas približila „bolonji“ naša obrazovna politika, dodaje Backović, opredijelila se striktno za model studiranja 3 + 2 + 3, ali da ,,sistem sa ovakvim uslovima i načinom rada ne može osposobiti mladog čovjeka za određeni posao za tri godine“.

Ranije nam je za to, podsjeća on, trebalo četiri, a sada je potrebno pet godina.

- Za razliku od drugih mi nijesmo obezbijedili neophodne uslove za uspješnu realizaciju prvog trogodišnjeg stepena. Tako: mali broj nastavnika i saradnika treba da radi sa velikim grupama studenata (recimo, asistent pregleda stotinjak kolokvijuma, profesor je mentor stotinjak magistratura, kod jednog profesora polaže završni ispit stotinjak studenata…), nijesu obezbijeđeni prostorni uslovi za cjelodnevni boravak nastavnika i studenata na univerzitetu, tako da se boravak na univerzitetu i studiranje svodi

Poređenje cijena naftnih derivata

Eurosuper 95 ispod prosjeka u regionu

PODGORICA - Cijena eurosupera 95 u Crnoj Gori i dalje je viša od prosjeka u regionu, dok je eurodizel na nivou prosječne regionalne vrijednosti, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije.

Prema podacima najnovijeg Biltena o cijenama naftnih derivata, litar eurosupera 95 u Crnoj Gori košta 1,31 euro, u Hrvatskoj 1,32, a u Albaniji 1,43 eura.

Litar eurosupera 95 jeftiniji je u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, gdje košta 1,27 eura, odnosno 1,08 i 1,16 eura.

Eurosuper 95 je u Evropi najjeftiniji u Sjevernoj Makedoniji, a najskuplji u Holandiji 1,65 eura.

Kada je u pitanju eurodizel,

litar u Crnoj Gori košta 1,26 eura. Eurodizel u Albaniji košta 1,43 eura Srbiji 1,38, a Hrvatskoj 1,32 eura.

Litar eurodizela je jeftiniji u BiH i Sjevernoj Makedoniji gdje košta 1,18 odnosno 1,01 euro.

Najjeftiniji eurodizel u Evropi plaćaju građani Sjeverne Makedonije, a najskuplji Švedske i Velike Britanije po 1,51 euro za litar.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 15. oktobra kada su eurosuper 95 i 98 pojeftinili tri centa, dok je cijena eurodizela ostala nepromijenjena.

Ministarstvo, odnosno njegov Direktorat za energetiku, na sedmičnom nivou, objavljuje osnovne podatke u vezi sa maloprodajom naftnih derivata, odnosno uporedne cijene goriva u okruženju. I. Kr.

Izgradnja obilaznice oko Budve mogla bi početi tokom 2021. godine

Aleksandar Šipčić

na to da profesori održe predavanja i završni ispit, za asistente da održe časove vježbi i pregledaju kolovijume – negodovao je on.

Nedovoljno je, kako kaže, obezbijeđena informatička i bibliotečka podrška, a proces učenja je i dalje usmjeren ka nekritičkom usvajanju novih znanja.

Nije, dodaje Backović, odmakao dalje od osposobljavanja studenta da reprodukuje naučeno, bez funkcionalnih znanja.

- Generalno, ne postoji svakodnevna komunikacija studenata i nastavnog osoblja. Pogledajte kako izgleda studentska praksa koja je trebala da bude praktični rad studenta – istakao je Backović.

Jedna od prednosti Bolonjske deklaracije, prema njegovim riječima je, mobilnost, koja je omogućila mnogim mladima da dio studija provedu na prestižnim univerzitetima i upoznaju se sa „bolonjskom“ praksom, a loša strana je što je time podstaknut „odliv mozgova“ iz naše države.

- Naš način studiranja ne daje dovoljno funkcionalnog znanja sa bečelor diplomom, te ne obezbjeđuje zapošljivost koju obezbjeđuju obrazovni evropski sistemi – zaključio je on.

N. ĐURĐEVAC

Jadransko-jonski koridor privući će tranzitne tokove PODGORICA - Izgradnja Jadransko-jonskog koridora koji će Crnu Goru povezati sa Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Albanijom privući će značajne tranzitne tokove, kažu za Novu M iz Ministarstva saobraćaja i ističu da će prioritetna dionica na ovom koridoru biti obilaznica oko Budve koja će početi da se radi, ako sve bude išlo po planu, tokom 2021. godine.

Iz resornog ministarstva navode da je za izgradnju Jadransko -jonskog koridora dobijena značajna pomoć Evropske unije. Kroz mehanizam Investicionog okvira za Zapadni Balkan Crna Gora je do sada dobila oko 9,5 miliona eura.

Angelina Živković iz Ministarstva saobraćaja navodi da bi studija izvodljivosti za Jadransko-jonski koridor kroz Crnu Goru i Albaniju, trebala da bude gotova u prvom kvartalu sljedeće godine.

- Tu ćemo imati one ekonomske pokazatelje koji su nam od značaja za dalju realizaciju kompletnog koridora – kazala je Živković.

Kako su precizirali, brza saobraćajnica imaće četiri obilaznice i to oko Herceg Novog, Tivta, Budve i Bara. Živković je navela da je prioritet dat obila-

znici Budva iz razloga što već postoji ozbiljan obim saobraćaja.

- Prosječni godišnji-dnevni saobraćaj dostiže 12.000 vozila gdje se upravo opravdava činjenica da se gradi ta brza saobraćajnica – kazala je Živković i dodala da je četiri miliona eura dobijeno granta da se odradi idejni projekat za ukupnu obilaznicu oko Budve na trasi brze saobraćajnice.

Obilaznica oko Budve biće duga oko 30 kilometara. Osim idejnog projekta radi se i glavni projekat i elaborat procjene uticaja na životnu sredinu i društvo. Za kofinansiranje izgradnje prioritetne komponente obilaznice oko Budve, obezbijeđena su bespovratna sredstva od 40 miliona eura. Od tog projekta benefiti će, kaže Živković, biti brojni.

- Biće benefiti i po turizam i turističku privredu, ali sa druge strane i po transportnu privredu jer ćemo njima skratiti vrijeme putovanja, jer sada prolaz kroz Budvu njih mnogo više košta nego što će biti taj sami obilazak oko Budve -kazala je Živković.

Ukoliko sve bude išlo po planu, u Ministarstvu saobraćaja očekuju da bi izgradnja obilaznice oko Budve mogla početi tokom I.Kr. 2021. godine.

6

Aktuelnosti

Nedjelja, 3. novembar 2019.

Od danas područje Crne Gore pod uticajem ciklona - očekuju se nestabilne vremenske prilike PODGORICA - Područje Crne Gore, u periodu od 2. do 10. novembra, biće pod uticajem serije ciklonskih aktivnosti sa nekoliko kišnih talasa, usljed čega se očekuju jako nestabilne vremenske prilike sa jakom kišom i jakim, na udare olujnim južnim vjetrom saopštili su iz Direktorata za vanredne situacije MUP-a.

Iz Direktorata navode da se u ovom periodu u centralnim, južnim i primorskim oblastima očekuje se obilne padavine, prvenstveno, kako

Očekuje se nekoliko kišnih talasa preciziraju danas, tokom noći u nedjelju na ponedjeljak i u ponedjeljak tokom prijepodneva, a zatim pono-

vo u srijedu. Zbog ovakvih prilika, kako su dodali iz Direktorata, pozivaju građane da svoje aktivnosti prilago-

de novonastaloj meteorološkoj situaciji.

- Ova meteorološka situacija zbog obilne količine kiše i

jakog južnog vjetra, potencijalno može da generiše i određene posljedice. Zbog obilne kiše u ovim regijama i

zbog nagle obilne količine vode, potencijalno su mogući fragmentirani problemi (Flash Flood meteorološki efekat), prvenstveno u urbanim sredinama, na bujičnim tokovima, duž putnih pravaca koji presijecaju planinske kosine, na mjestima gdje su vršeni ili se vrše ozbiljni građevinski zahvati, gdje je narušena prirodna povezanost tla i na određenim fragmentima prostora gdje se ometa prirodno slobodno oticanje vode – navodi se u saopštenju Direktorata.

I. Kr.

Mitropolit Amfilohije se nada da neće biti usvojen Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti

Najava ministarke za javnu upravu Suzane Pribilović

Zapošljavanja uz strogu proceduru PODGORICA - Vlada želi da, kroz optimizaciju, dođe do efikasne javne uprave i zbog toga će biti i novog zapošljavanja, ali isključivo kvalitetnih i stručnih kadrova, najavila je ministarka javne uprave Suzana Pribilović.

Za odlazak iz državnog sektora, uz otpremninu, do sada su podnijeta 1.762 zahtjeva.

Pribilović je, gostujući u Dnevniku TVCG, kazala da Vladi nije cilj otpuštanje, kako bi smanjili broj zaposlenih, već dostizanje efikasne i optimalne javne uprave.

Obaveza rukovodilaca je, kako navodi, da saopšte da li su saglasni za zahtjevima radnika za prekid radnog odnosa, jer moraju obezbijediti nesmetano funkcionisanje svih državnih organa i obavljanje posla.

- Mi moramo obnavljati javnu upravu, moramo imati kvalitetne i stručne kadrove. Nesporno je da će biti zapošljavanja, ali ne na način kao do sada, već u striktnoj proceduri odobravati svako novo radno mjesto. Nije nam cilj da smanjimo broj zaposlenih kroz otpremnine i da se na tim mjestima nađu nova lica. Iz tog razloga najveća je odgovornost na sa-

Obaveza rukovodilaca je, kako navodi, da saopšte da li su saglasni za zahtjevima radnika za prekid radnog odnosa, jer moraju obezbijediti nesmetano funkcionisanje svih državnih organa i obavljanje posla Amfilohije Radović

Amfilohije: Đukanović da ne dozvoli sebi da izgubi obraz bezakonjem Suzana Pribilović

mim starješinama da procijene koja im mjesta trebaju - ocijenila je Pribilović.

Za optimizaciju javne uprave je obezbijeđeno oko 2,7 miliona eura.

- Povodom poziva na sporazumni prekid radnog odnosa, uz dobijanje otpremnine, u Vladi se prijavilo 1.430 zaposlenih, a kada je lokalni nivo u pitanju imamo 322 podnijeta zahtjeva

- saopštila je Pribilović.

Osim iz sektora zdravstva i prosvjete, najviše zahtjeva je došlo i iz resora unutrašnjih poslova, finansija i rada i sociR.P. jalnog staranja.

Dekan Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje dobio priznanje za podršku fakultetu sa Kosova

Plaketa od kolega iz Prištine PODGORICA – Dekan Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta u Prištini, Musa Selimi je uručio plaketu dekanu Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore Stevu Popoviću za podršku u razvoju, promociju i afirmaciju Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Prištini.

Priznanje dekanu crnogorskog univeriziteta uručeno je u okviru svečanosti povodom 40 godina postojanja Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Prištini. Popović je tom prilikom istakao da je veliko zadovoljstvo priznanje izvan

granica države, čime, kako je kazao, dobijate potvrdu koja svjedoči o pozitivnim rezultatima vašeg tima i institucije koju predstavljate. On je podsjetio da zvanična saradnja sa Fakultetom sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Prištini postoji od 2017. godine.

- Značajan broj saradnika u nastavi, zaposlenih na Fakultetu sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Prištini, pohađa doktorske studije u Nikšiću, tako da ne bi trebalo brinuti za budućnost saradnje, budući da su dolazeće generacije mnogo bolje povezane, u naučnom smislu, nego što je to slučaj bio ranije – kazao je Popović.

U čast proslave četrdesetog

Detalj sa dodjele nagrade

rođendana, Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Prištini je organizovao i dvodnevnu naučnu konfe-

renciju pod nazivom „2nd Scientific Conference for Physical Education, Sport I. Kr. and Health“.

PODGORICA - Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije je saopštio da se nada da evropska Crna Gora, ako stvarno hoće to da bude, neće usvojiti Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, kojim je predviđeno, kako tvrdi, pljačkanje hramova crkve Hristove, vjekovne Mitropolije crnogorsko-primorske.

Mitropolit Amfilohije je reagujući na izjavu predsjednika Mila Đukanovića koji je istakao da Srpska pravoslavna crkva preko filijale u Crnoj Gori pokušava da poništi sve vrijednosti savremene države Crne Gore, saopštio da se nada da Đukanović neće kao čovjek, državnik i izvorni Crnogorac, dozvoliti sebi da izgubi obraz ovakvim bezakonjem i neljudskim antievropskim činom. Amfilohije je kazao da ,,na praznik Svetog Petra Cetinjskog, rukopoloženog za mitropolita u Sremskim Karlovcima od nasljednika pećkih patrijaraha (1784) po ukidanju Pećke patrijaršije (1766), gospodin Đukanović stavlja ,,realno na dnevni red“, pitanje Pravoslavne crkve u Crnoj Gori; optužujući SPC i njenu filijalu u Crnoj Gori da pokušava da poništava, na uvredljiv način,

,,sve vrijednosti savremene Crne Gore“.

- Izjavljuje da ne može dalje zatvarati oči pred tim vitalnim problemom sa namjerom da, na osnovu ,,istorijskih činjenica i logike utemeljene u kanonskom pravu“ i vođen svojim interesima, izgrađuje društvo i vjerske slobode da bi se svakom građaninu obezbjedilo ,,da svoja vjerska prava može ostvarivati u crkvi u kojoj on želi, a ne u nekoj koju mu neko propisuje kao monopolsku“. Svako častan i razuman, u svoj hrišćanskoj vaseljeni Istoka i Zapada, znade i priznaje da, u nekadašnjoj Zeti, današnjoj Crnoj Gori, kako istorijski, tako i kanonski, već 800 godina postoji jedinstvena Pravoslavna crkva, osnovana Svetim Savom, arhiepiskopom žičkim (1219).

I kao što je Svetog Petra i sve njegove prethodnike rukopolagao nasljednik pećkog patrijarha, tako je bilo i sa današnjim mitropolitom, koji je ustoličen decembra 1990. godine uz prisustvo tadašnje (i sadašnje) nove vlasti u Crnoj Gori (doduše, tada zbačena vlast bila je stavila veto starom mitropolitu Danilu Dajkoviću na dolazak Amfilohija Rista Radovića, Moračanina, za mitropolita) - naveo je Amfilohije.

I. Kr.

Hronika

Nedjelja, 3. novembar 2019.

Građevinski inspektori zadržani do 72 sata zbog primanja mita

Juretić negirao krivicu, Bošković se branio ćutanjem

Juretića privode u Više tužilaštvo

Zoran Bošković i Vladan Juretić uhapšeni su u petak veče po nalogu Višeg državnog tužilaštva zbog sumnje da su reketirali budvanskog biznismena Boška Nenezića PODGORICA - Građevinski inspektor Vladan Juretić juče je pred višim državnim tužiocem Zoranom Vučinićem negirao da je reketirao budvanskog biznismena Boška Nenezića.Njegov kolega Zoran Bošković branio se ćutanjem, nezvanično saznaje Pobjeda.

Ipak, njima je nakon saslušanja u tužilaštvu određeno zadržavanje do 72 sata.

hapšenje

Bošković i Juretić uhapšeni su u petak veče po nalogu Višeg državnog tužilaštva zbog sumnje da su učinili krivično djelo - primanje mita.

Lisice na ruke stavljene su im nakon što se u medijima pojavio snimak iz kojeg se zaključuje da su ovi inspektori navodno reketirali Nenezića, kako bi mu omogućili da nastavi gradnju objekta u Budvi, uprkos istekloj dozvoli.

Bošković i Juretić smatraju da im je slučaj navodnog reketiranja namješten i da su snimci, kako kažu, „ispresijecani“.

Bošković je prije hapšenja kazao Pobjedi da zna da je sve namještaljka i da zna zbog čega se „onaj čovjek ponaša onako i sa kojim motivacijama dolazi“.

On je tvrdio da Neneziću niko ništa nije tražio te da je budvanski biznismen na snimku citirao jednu verziju povezanu sa njim iz svojih potreba sa svojim obrazloženjima, i to je predstavio kao poslovni razlog.

Bošković je ustvrdio i da ga je povjerenje u Nenezića koji je cijelo vrijeme imao druge namjere, dovelo do situacije u kojoj se našao. On tvrdi kako je bio ucjenjivan i kako biznismen Nenezić nije sam i da „tu postoji ekipa“.

Kategoričan je da je afera proizvod toga što je odbijao da povuče prijavu protiv lju-

di koji navodno stoje iza ovog snimka.

Kaže i da je znao da postoji taj kompromitujući materijal ali mu nije jasno zašto mediji otvaraju tu aferu, ako „policija i tužilaštvo nijesu pokrenuli postupak“.

I Juretić je bio kategoričan u tvrdnjama da nije kriv. On je pozvao nadležne organe da detaljno ispitaju slučaj.

- Nema tu nikakve moje krivice. Nema nikakve zloupotrebe, ali neka nadležni organi sve ispitaju. Oni su pet mjeseci vodili postupak i nije se ništa moglo dokazati. Sve je namještaljka – tvrdio je Juretić neposredno prije hapšenja.

Riječ advokata

S druge strane, advokat Nikola Kavedžić ispričao je da je sve počelo kada ga je Nenezić kontaktirao 23. maja rekavši mi da je kod njega na plac došao inspektor Vladan Juretić i tražio mu 5.000 eura ili će mu napisati krivičnu prijavu.

Nenezić mu se tada „otvorio“ i rekao je da je žrtva reketa dva inspektora jer mu je istekla građevinska dozvola za objekat od 790 metara kvadratnih koji gradi u Lastvi.

Inspektor Juretić koristio je neznanje Nenezića rekavši mu da može da ide u zatvor zbog istekle građevinske dozvole uvjeravajući ga da je u velikom problemu.

- Moj klijent je bio uplašen, jer je vjerovao da je to tačno i tako je i sam upao u problem ispričao je advokat Kavedžić kako se odvijala situacija.

Pojašnjava da su on i njegov klijent odlučili da se obarte za pomoć medijima nakon što su shvatili da institucije ne reaguju na prijave.

Podsjećamo, ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović podnio je juče ostavku na tu funkciju nakon što je u četvrtak veče u emisiji „Načisto“ na TV Vijesti, prikazan video-snimak trenutka kada dvojica građevinskih inspektora MORT-a Zoran Bošković i Vladan Juretić navodno reketiraju biznismena Boška Nenezića.

B. R.

7

Iz Savjeta za građansku kontrolu policije potvrđeno da je Aleksandar Savović iz Berana uhapšen u Španiji

Iz Madrida se čeka informacija da je Savović priveden PODGORICA - Beranac Aleksandar Savović, za kojim je raspisana nacionalna potjernica radi izdržavanja zatvorske kazne uhapšen je u Španiji, saopšteno je portalu Pobjeda iz Savjeta za građansku kontrolu policije.

Sa druge strane, iz Uprave policije tvrde da nemaju ni nezvaničnu potvrdu o hapšenju Savovića u Španiji i da čekaju informaciju od Interpola Madrid.

Iz Savjeta za građansku kontrolu policije kazali su da imaju pouzdanu informaciju da je Aleksandar Savović uhapšen u Španiji i to ne po potjernici već zbog krivičnog djela počinjenog u toj zemlji.

- Prema našim podacima uhapšen je još prije 14 dana – kazao je Pobjedi sagovornik iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije Sa druge strane, iz policije tvrde da su uputili zvaničan dopis Interpolu Madrid da ih obavijeste da li je po bilo kom osnovu u Španiji uhapšena osoba sa podacima koji odgovaraju Aleksandru Savoviću.

Iz crnogorske policije su tražili od španskih kolega da zadrže Aleksandra Savovića u

Aleksandar Savović

slučaju da su mu lisice na ruke stavljene u toj državi.

Od Španaca, prema riječima našeg izvora, još nijesu dobili odgovor.

- Nejasno nam je otkuda Savjetu takva informacija. Mi je nemamo. Ni zvanično ni nezvanično. Svakako da smo zainteresovani da, ako je to tačno, on bude izručen Crnoj Gori – dodao je naš sagovornik.

Objašnjava da je za Savovićem raspisana lokalna potjernica, a ne međunarodna, tako da je on mogao biti uhapšen u Španiji isključivo zbog krivičnog djela koje je eventualno počinio u toj državi.

Podsjetimo, za Savovićem je raspisana potjernica po nalogu beranskog Osnovnog suda nakon što se nije javio na izdržavanje zatvorske kazne po presudi za paljenje radnje porodice Tomkić u beranskom naselju Dolac.

Savović je pobjegao iz Crne Gore 28. septembra, preko graničnog prijelaza Debeli Brijeg, nakon što je 25. septembra dobio poziv za izdržavanje zatvorske kazne u zatvoru u Spužu zbog toga što je u martu zapalio prodavnicu sugrađaninu Igoru Tomkiću.

On čeka pravosnažnu presudu i za brutalne prijetnje koje je ljetos preko društvene mreže Jutjub uputio na račun Tomkića i svih koji ga podržavaju. Poručio je da će se svima osvetiti.

Igor Tomkić, Hrvat iz Berana, godinama je na udaru grupe huligana iz naselja Dolac, u kojem je držao prodavnicu.

Između ostalog ispisivali su mu po radnji poruku: ,,Što će ovdje jedan Hrvat“.

Kada je Tomkić Anteni M ispričao sa kakvim nasiljem se suočava godinama, samo nekoliko sati pošto je njegova ispovijest objavljena 18. marta, on je brutalno pretučen.

Dvojica nasilnika, Savovićevi drugovi, Miloš Radević i Novak Petrić osuđeni su za brutalno prebijanje na zatvorske kazne. Petrić na jedinstvenu kaznu u trajanju od jedne godine i devet mjeseci, a Radević na jedinstvenu kaznu zatvora od godinu i sedam mjeseci.

B. R.

Demokratski front pozvao Ivicu Stankovića i Milivoja Katnića da podnesu ostavke

Saučesnici afere korupcije u MORT-u

PODGORICA - Demokratski front pozvao je Ivicu Stankovića i Milivoja Katnića da zbog najnovije afere korupcije u Ministarstvu održivog razvoja i turizma podnesu ostavke jer su, kako se navodi u saopštenju Fronta, zataškavanjem ovog krivičnog djela od maja 2019. postali direktni saučesnici u njegovom izvršenju.

Time bi se, kako navode, stekli uslovi da se sprovede nezavisna istraga, ne samo protiv ak-

tera na snimku, već i Stankovića i Katnića. Iz ove partije su pozvali Katnića i Stankovića, da objasne crnogorskoj javnosti ,,kako je snimak korupcije u MORT-u postao dokaz za tužilaštvo, a snimci na kojima se jasno vidi Migo Stijepović i koverta u kojoj se nalazi novac i spominjanje Mila Đukanovića, po riječima Milivoja Katnića nijesu dokaz“.

- Glavni specijalni državni tužilac je prije dvije sedmice izjavio da ni snimci telefonskih razgovora profesora

Duška Kneževića i Nena Vujoševića o korupciji u tužilaštvu nijesu dokaz, ali zato jeste notes pronađen u kući Gorana Sita Rakočevića. Neophodno je da Ivica Stanković i Milivoje Katnić objasne da li su snimci dokaz samo kad na njima nema Đukanovića, Stijepovića, Stankovića, Katnića i ostalih korumpiranih tužilaca i sudija? A da su snimci dokaz kad se na njima ne nalazi niko od pomenutih osoba i njima bliskih lica. Treba li podsjetiti da je nekadašnji vi-

ceguverner Velibor Milošević takođe bio uhapšen na osnovu snimka razgovora između njega i profesora Kneževića – navodi se u saopštenju DF-a.

Iz ove političke partije pitaju zašto zbog korupcije u MORTu od maja nije sprovedena nijedna istražna radnja, te da je bilo potrebno da se snimak emituje u emisiji ,,Načisto“ da bi tužilaštvo otpočelo istragu.

- Javnost očekuje i odgovor na pitanje ko je imao interes u tužilaštvu da ovaj slučaj drži u

fioci sve vrijeme, i da li će biti uhapšen tužilac kome je ovaj predmet proslijeđen iz Osnovnog tužilaštva u Kotoru? Da li je javno obraćanje Duška Markovića poslije emitovanja snimka dokaz pritiska na tužilaštvo o kojem je govorio Ivica Stanković, i da li to znači da je tužilaštvo podleglo pritisku i odabralo selektivni model djelovanja u borbi protiv korupcije – navodi se u saopštenju.

Ostavka Stankovića i Katnića, smatraju u DF-u, predstavlja

logičan čin nakon što je Pavle Radulović preuzeo svoj dio objektivne odgovornosti, jer, kako su kazali, njih dvojica snose mnogo veću odgovornost od bivšeg ministra, jer se šest mjeseci u tužilaštvu prikrivalo ovo krivično djelo.

- Uprkos nastojanjima jednog krila u DPS-u da razdvoji Katnića od Stankovića, svakim danom biva očiglednije da su njih dvojica paket aranžman koji je instituciju tužilaštva sravnio do temelja - zaključuju iz DF-a. i. kr.

8

Društvo

Nedjelja, 3. novembar 2019.

PITALI SMO: Visoke cijene povrća i voća na pijacama, nedostatak vremena i jeftini gotovi proizvodi u prod

Zimnica se isplati ko

I trgovci koji se bave prodajom povrća na malo i veliko potvrđuju da građani sve više gledaju, a sve manje kupuju, ali da nemaju izbora nego da drže aktuelne cijene. Objašnjavaju da su vremenske prilike ove godine uništile dosta roda i voća i povrća, pa je ponuda kudikamo manja nego što je to uobičajeno PODGORICA - Dok kisjeli kupus i turšija i dalje odolijevaju modernim vremenima, izgleda da sve manje porodica kuva domaći ajvar, džem i voćne sokove.

Prodavci kažu da je uglavnom starija populacija navikla da sprema zimnicu, dok se nekim kupcima spremanje ne isplati pošto žive sami. A oni kojima se isplati kažu da je to slučaj samo ako proizvode voće i povrće iz svoje bašte. Drugi, pak, kažu da ne vjeruju trgovinskim lancima.

Cijene

Računica je jasna, cijena kilograma industrijskog ajvara u marketima je jedan i po euro, a isto toliko treba da se izvoji ako se ajvar pravi u sopstvenoj režiji. Pored paprike čija je cijena od 0,90 do 1,10 eura za kilogram, tu su i dodatni

začini, ali i potrošena struja i vrijeme za pripremu. Ako pak domaćice imaju više povjerenja u trgovce na pijaci, cijena tegle domaćeg ajvara kreće se od pet eura pa naviše.

Slično je i sa paradajz sosom, koji je u prodavnicama od euro po litru, dok domaćice bez neophodnih začina i uloženog vremena košta isto toliko, jer je kilogram paradajza na pijacama 60 centi pa naviše.

I trgovci koji se bave prodajom povrća na malo i veliko potvrđuju da građani sve više gledaju, a sve manje kupuju, ali da nemaju izbora nego da drže aktuelne cijene. Objašnjavaju da su vremenske prilike ove godine uništile dosta roda i voća i povrća, pa je ponuda kudikamo manja nego što je to uobičajeno.

Objašnjavaju da, iako je i njegova cijena daleko od prihvatljive, ljudi uglavnom kupuju

OVE GODINE SLABIJA PRODAJA: Vlado Ceklić iz Podgorice

kupus, dok ostale vrste povrća, poput krastavaca i paprika, pazare u daleko manjim količinama nego ranijih godina.

Ko ima baštu, kažu da se isplati. Tako tvrdi i Vlado Ceklić iz Podgorice koji svoje proizvode prodaje na pijaci u Gintašu.

Međutim, ističe da ove godine prodaja ide slabo.

- Slabo ide, ne prolazi nešto baš. Prošle godine je mnogo bolje prolazilo i počelo je ranije, ove godine baš slabo. Možda će kasnije početi. Povrće proizvodim sam, jer da kupujem ne bi se bavio s ovim, ne bi se isplatilo – kazao je Ceklić. Kod njega građani mogu kuputi kilogram turšije po cijeni od 2,5 eura.

Sokovi kod Dobrile Bašanović iz Botuna koštaju pet eura.

Kaže da će ubrzo kod nje biti i ajvara i turšije. Ima svoje mušterije, uvjereni su u kvalitet njenih proizvoda, pa to što

proizvede i proda.

- Ovo radim već nekoliko godina. Voće imam svoje, sa sjevera, a povrće kupujem. Paprike su skupe. Crvena paprika nije padala ispod euro, ali pravim ajvar. Traže domaće i prolazi.

Imam svoje mušterije. Ajvar prodajem po pet eura. Uskoro će biti i turšije – kaže Bašanović i napominje da se njena zimnica ne može porediti sa proizvodima iz marketa.

Kako su nam objasnili prodavci na pijaci, od 10 kilograma šljiva dobije se šest ili sedam tegli džema. Za to je, pored šljiva, koje su bile 60 centi, potrebno i oko šest kilograma šećera jer je najbolje kada je odnos jedan prema jedan.

Ako je šećer 0,70 eura, to je još 4,2 eura, što daje sumu oko 10 eura. Kilogram, znači, domaćice košta je oko 1,5 eura, što je jeftinije, ali treba uračunati i troškove struje.

KO RADI, ISPLATI MU SE: Mirjana Laković sa ćerkom Tamarom

Posjetili smo i Mirjanu Laković, Vojvođanku koja 11 godina živi u Crnoj Gori, a prije nekoliko godina počela da prodaje svoje proizvode. Za svoju porodicu uvijek napravi, a vidjela je da može i da zaradi pa sada pravi veću količinu. Ona tvrdi da se isplati iako većinu proizvoda kupuje.

- Počela sam kući da proizvodim barenu papriku, papriku sa kupusom, kečap, sokove, džemove i onda sam prošle go-

IMA SVOJE MUŠTERIJE PA SVE PRODA: Dobrila Bašanović

dine došla na ideju pošto sam napravila malo više da pokušam da prodam preko Fejsbuka i prodaja je išla super, kao i preko sajta seljak.me. Onda sam ove godine odlučila da ubacim u prodaju i druge vrste paprike, kečap, džemove, sokove – kaže Laković.

Proizvodi

Kako napominje, kečap pravi po receptu svoje majke i to je njen jedinstven proizvod.

Društvo

Nedjelja, 3. novembar 2019.

davnicama izbacili su tegle iz špajza

o ima baštu aNKEta

9

RazgovoR: Zamjenik ombudsmanke za osobe sa invaliditetom u Hrvatskoj

Jurišić: Ni članstvo u EU ne čini razliku u poštovanju prava Neko društvo je pristupačno onoliko koliko mi osobe sa invaliditetom vidimo oko nas. Ako ih nikada ne susrijećemo u javnom prevozu, ako ih nema u pozorištima, bioskopima, muzejima i trgovinama, onda to govori da oni zapravo tamo ne mogu doći, da nijesmo pristupačni - rekao je Darijo Jurišić

ZAGA ŠEFER Isplati se ko ima svoje.

Ako se kupuju proizvodi, teško da se isplati. Imam svoju baštu i od toga što proizvedem, napravim zimnicu da imamo za porodicu.

Proizvode je prodavala na pijaci u Gintašu i kada ljudi čuju naglasak, kaže da veoma prijatno reaguju, onda gledaju proizvode pa im je to simpatično.

- Nemaju poređenja domaći džemovi sa ovim koje ja pravim. Imala sam drugaricu koja je radila u fabrici kečapa i ona mi je rekla da tu najmanje ima paradajza, mnogo je vještačkih dodataka. U svaki proizvod stavim konzervans i svaki kupac je upoznat o tome, u sokove stavljam šećer i svaki kupac zna – kazala je Laković koja napominje da prodaje ono što jedu i piju u njenoj kući djeca i ostatak porodice. Što se tiče cijena, velika tegla paprike sa kupusom je pet eura, manja je dva eura. Kečap je tri eura i sokovi su po tri eura, manje tegle džema su po 2,5, a pola litra likera šest eura.

- Ajvar nijesam pravila, jer imam troje male djece, a to zahtijeva više posla. Svi traže manju ambalažu, da probaju pa onda naruče više. Planiram uskoro da pravim turšiju i od karfiola salatu. Jedne godine sam rendala i kisjeli kupus, krastavce, papriku… ali sam primijetila da ljudi najviše vole ono što su navikli da jedu, vrlo se teško odlučiti za nešto novo. Nijesu to nešto rado kupovali. Sokove traže od drenjine, borovnicu najviše, od šipka je na prvom mjestu i sve ono što sam napravila sam prodala – priča Laković.

Kečap koji pravi je interesantan jer u njega stavi šest vrsta povrća, e to je ljudima bilo interesantno. Stavlja se plavi patlidžan, tikvica, paradajz, crvena, zelena paprika, bijeli, crni luk, bosiljak, origano, peršun… mnogo povrća koje se kuva i izmiksa.

- Dobar je kao preliv za picu, ja ga zovem kečap. Kupuju ga i za kuvanje, posebno djeci koja neće da jedu mnogo povrća – objašnjava Laković.

Spremanje zimnice u Crnoj Gori se, kaže, ne razlikuje mnogo od Vojvodine, odakle dolazi.

- U Vojvodini nema drenjina, za to nijesu ni čuli, pa volim kad idem kod svoje familije da im nosim sok od drenjina jer obožavaju i neobično im je da probaju, kao i džem od drenjina. Nemaju da kupe ni svježu borovnicu nego iz tetrapaka, i kad sam im donijela domaći sok, oduševili su se i kazali da

TANJA RADINOVIĆ Kisjelim paprike sa kupusom, ajvar, sok od šipka, od drenjina, sve ono što je zdravo za djecu. Bolje je kući zbog zdravlja nego kupovati još kad imate domaće proizvode iz bašte.

MIRJANA DRAŠKOVIĆ Ne pravim ništa, pravila sam dok sam bila mlađa, više ne. Više ne mogu ništa da radim. Kupujem na pijaci i u prodavnicama ajvare i džemove, ne mogu više da pravim.

PODGORICA – Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom, koja je donešena prije 10 godina, u bitnome je promijenila odnos društva prema ovoj populaciji, ali nijesmo zadovoljni dinamikom kojom se ostvaruju njihova prava, kako u Hrvatskoj, tako i u ostalim državama regiona, uključujući i Crnu Goru - rekao je za Pobjedu zamijenik ombudsmanke za prava osoba sa invaliditetom Republike Hrvatske Darijo Jurišić.

On je bio gost regionalne konferencije ombudsmana koju je u Podgorici organizovala institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

IzAzOVI

Otkrivamo recept: Mljeveni paradajz sa ljutom paprikom Naša sagovornica otkrila nam je recept iz svojih krajeva, a to je mljeveni paradajz sa ljutom paprikom.

- Skuva se paradajz, skine se ljuska, ispasira se i izmiska u blenderu i ponovo se skuva i po ukusu se doda malo soli i šećera, peršunovog lišća i doda se ljuta paprika, ako se ne doda ljuta paprika nije to to. Može da se jede sam i kao salata – kaže Laković.

ukus ne može da se poredi – tvrdi Laković.

Kaže da dosta povrća i voća kupuje preko sajta seljak.me.

- Borovnicu mi je donijela žena iz Nikšića, drenjine čovjek iz Komana. Imala sam domaće šljive, breskve, dunje, a na Medunu imamo imanje na kojem imamo grožđe, pa pečemo rakiju od dunje, grožđa, šljive. Rakija od jabuke i šljive je šest eura, od loze sedam eura – kaže Laković, napominjući da su za rakiju ljudi baš zainteresovani. Pravimo i domaće likere.

- Kad krenete sa više proizvoda, onda uvijek nešto neko uzme – kazala je Laković koja ne radi, a pored zimnice bavi se i ručnim radovima.

- Može da se zaradi po sezoni i zašto ne iskoristiti. Napraviti sebi za kuću i prodati. Kada sam počela da prodajem sokove, išla sam na to da od tih para meni sokovi dođu besplatno.

Moja djeca samo piju domaće sokove. Uvijek naglasim da prodajemo to što i mi pijemo i jedemo, ništa se ne pravi posebno za prodaju – kazala je na kraju Laković. N. KOVAČEVIĆ

Jurišić je za naše novine, komentarišići koje države regiona najviše napreduju u ovoj oblasti, kazao da je zanimljivo kako svi u regionu imamo vrlo slične ili iste izazove u radu.

- Bez obzira da li je država bogatija ili siromašnija. Čak ni članstvo u EU nije nešto što čini razliku. Kada razgovaramo sa državama članicama EU i onima koje nijesu, Crna Gora je na putu, vidimo da problemi nijesu različiti. Ne mislim samo na zemlje regije, nego uopšteno na zemlje Evrope. Vrlo su slični problemi i izazovi i to ne samo po pitanju invaliditeta. Svi se trudimo i borimo protiv istih oblika diskriminacije – rekao je on. Članstvo u EU, kako kaže, donosi određene beneficije i prednosti za državu, navodeći da je vrlo važno razdoblje pristupanja određene države ovoj međunarodnoj organizaciji.

- Takvo je bilo iskustvo Hrvatske, gdje smo u tom razdoblju iskoristili sprovođenje određenih reformi, pomak je zabilježen u donošenju strateških i akcijskih dokumenata koji su bili vrlo važni za donošenje zakona i ostvarivanje ljudskih prava. To je nešto na čemu treba gajiti nadu da će biti bolje – istakao je Jurišić.

U Hrvatskoj je najčešće na udaru pravo osoba sa invaliditetom na pristupačnost. On kaže da osobe sa invaliditetom koje se kreću uz pomoć invalidskih kolica ili ortopedskih pomagala, vrlo teško nekada uspijevaju da dođu kod doktora, zubara, u školu, na fakultet, u bioskop.

PrIstuPAČNOst

- Neko društvo je pristupačno onoliko koliko mi osobe sa invaliditetom vidimo oko nas.

Ako ih nikada ne susrijećemo u javnom prevozu, u autobusu, ako ih nema u pozorištima, bioskopima, muzejima, izložbama, ako ih ne susrijećemo u

Darijo Jurišić

trgovinama, onda to govori da oni zapravo tamo ne mogu doći, da nijesmo pristupačni – kazao je Jurišić.

Pristupačnost, naglašava on, nije samo fizička, već može biti komunikacijska, informacijska, pogotovo kada govorimo o osobama koje imaju oštećenje sluha ili vida.

- I to vrlo često zaboravljamo.

Ljudi imaju percepciju da je stepenica ta što je prepreka, a nekada je i informacija. Zamislite koliko video displeji, monitori olakšavaju osobi koja ne čuje da može da izađe na pravu stanicu ako se vozi autobusom, ili koliko zvukovna najava pomaže onima koji ne vide. Sve su to primjeri koji nam pokazuju koliko možemo biti pristupačniji uz neke manje zahvate u društvu – rekao je on.

Vrlo je važno, prema njegovim riječima, da postoji razvijena svijest o ovim problemima i to je nešto što je, kaže, Konvencija promijenila za deset godina kako u Hrvatskoj, tako, kaže, i u Crnoj Gori i ostalim zemljama regiona.

Komentarišući činjenicu da u Crnoj Gori, između ostalog, i dalje postoje državne institucije koje nijesu pristupačne osobama sa invaliditetom, Jurišić kaže da ima takvih primjera i u njegovoj zemlji.

- Imamo tijela koja su većinom pristupačna, ali imamo još nepristupačnih. Doktori, zavodi osiguranja nijesu u potpunosti pristupačni osobama sa invaliditetom, a, takođe, i centri za socijalnu rad. Situacija se popravlja. Osobe sa invaliditetom moraju pronaći koje su

Preporuke Preporuke koje institucija ombudsmana izdaje nadležnim ustanovama, kaže Darijo Jurišić, u Hrvatskoj poštuju svjesne organizacije i društvima.

- Kada, na primjer, u nekom gradu imamo gradonačelnika koji u porodici ima osobu sa invaliditetom, on je izuzetno senzibilisan na takve teme i izazove. Međutim, kada situacija nije takva, onda je dugotrajan postupak uvjeravanja i dokazivanja – kazao je on.

sve to ustanove i treba da ih prijavljuju. Nemogućnost nekoga da negdje dođe da bi ostvario neko svoje pravo, pogoto ako se radi o javnom državnom tijelu, jeste slučaj diskriminacije i to treba prijaviti.

Onda se situacija rješava, možda, neće odmah, ali će podstaći donosioce odluka da o tome razmišljaju – istakao je Jurišić.

Dodaje da preporuke ombudsmana godinama dobijaju na značaju.

- Povećava se njihov značaj i u drugim zemljama. Pitajući, na primjer, kolegu iz Finske koliki je postotak preporuka koje se prihavaćaju, rekao je da prije dvije godine jedna nije bila prihvaćena. To znači da se sve razmatraju, prihvataju i implementariju i tome i mi moramo težiti – kazao je Jurišić.

N. ĐurĐEVAC

10

Crnom Gorom

Nedjelja, 3. novembar 2019.

U Kolašinu prvi putu žene preduzetnice dobile budžetsku podršku

Od biznisa dame – nijesu same

Drago mi je da je prepoznat moj višegodišnji rad i daću sve od sebe da opravdam povjerenje i da što prije počne sa radom mini sirara - istakla je Svetlana Milošević

KOLAŠIN - Žene koje se bave biznisom u „maloj varoši“, prvi put su imale mogućnost da konkurišu za podršku od lokalne uprave. Tako je nakon završenog konkursa, predsjednik opštine Milosav Bulatović potpisao ugovore sa pet preduzetnica kao budžetsku podršku ženskom preduzetništvu za tekuću godinu. Sa 50 odsto su subvencionirani bizns planovi koji su dostavljeni

Preduzetnice sa rukovodstvom opštine

na javni konkurs a Komisija je raspodijelila 10.000 eura.

Podršku su dobile preduzetnice Svetlana Milošević, Marijana Rakočević, Milica

Mašković, Bojana Janković i Božidarka Ilinčić. Kako je istakao Dragan Bulatović, sekretar Sekretarijata za finansije i ekonomski razvoj, ovo je prvi put da opština

Kolašin realizuje program podrške ženskom preduzetništvu. Želimo da podržimo naše sugrađanke koje su uspješne u biznisu jer na taj način una-

Priče preduzetnika koji su iskoristili bespovratnu pomoć IPARD programa

„Monte Bianco“ povećala preradu za 50 odsto DANILOVGRAD - U fabrici „Monte Bianco“ u Danilovgradu je užurbano jutro.

Desetak radnika siri mlijeko kako bi od njega napravili svježu mocarelu, koju će potom distribuirati širom Crne Gore.

- Naše sireve dopremamo restoranima i prodavnicama koje pokažu interesovanje i trudimo se da naša roba uvijek bude svježa. Ova mocarela je jako zdrava zbog niskog sadržaja masnoće i može se jesti u pastama, picama ili svježa u raznim salatama - objašnjava tehnolog Rade Savić.

Fabrika „Monte Bianco“ je osnovana 2011. godine. Tada je proizvodila samo mocarelu, a danas u ponudi ima preko 20 različitih proizvoda.

Pored mocarele, proizvodi polutvrde i planinske sireve, one u ulju i sa različitim dodacima, kao što su paprika, bilje ili orasi.

- Tokom osam godina, broj radnika je porastao sa pet na 20. Na početku smo sarađivali samo sa jednim farmerom, a danas mlijeko otkupljujemo od desetina crnogorskih farmera. Dnevno smo obrađivali od 500 do 1000 litara mlijeka, da bi sada taj kapacitet bio 10 puta veći. Danas smo lideri na tržištu i taj rast ostvarili smo zahvaljujući predanom radu, ali i bespovartnoj podršci kroz IPARD program - objašnjava Dejan Radović, izvršni direktor kompanije.

Do sada je ova fabrika dva puta koristila podršku Evropske unije i Vlade Crne Gore kroz IPARD – Instrument pretpristupne pomoći za ruralni ra-

pređujemo rodnu ravnopravnost i poboljšavamo poslovni ambnijent. Takođe se otvaraju nova radna mjesta, podstiče se konkurentnost privrede, ohrabruje inova-

tivnost i kreativnost a posebno je značajno što se povezuju poljoprivreda i turizam što su ciljevi definisani strateškim razvojem opštine Kolašin - istakao je Bulatović.

Svetlana Milošević koja je dobila podršku za izgradnju mini sirare, kaže da je emotivno doživjela ovaj trenutak koji je trebao da se dogodi Kolašinu.

Drago mi je da je prepoznat moj dugogodišnji rad i od strane predsjednika opštine i Komisije za raspodjelu koja je stručno i po aktuelnim standardima odradila svoj posao. Ukazano povjerenje mi je dalo dodatnu snagu i volju da budem još upornija i da nastavim ambiciozno koračati nimalo lakim putem. Žena preduzetnica u svom biznisu pokazuje hrabrost, mudrost, istrajnost da sa svojim idejama dosegne cilj. Da poručimo kako se od vrijednog rada može živjeti.

Ponosna sam što se nalazim među tim ženama i daću sve od sebe da opravdam povjerenje da Kolašin dobije prvu mini siraru - istakla je SveDr. P. tlana Milošević.

Predstavnici Lajons kluba Bar Antibaris posjetili su NVO Adria

Detalj sa sastanka

Potrebna veća podrška odraslim osobama sa smetnjama u razvoju

Proizvodni program fabrike u Danilovgradu

zvoj. Novac su ulagali u proširenje kapaciteta i nabavku vozila i mašina.

- Naša prerada je porasla za 40-50 odsto, što znači da smo proširili kapacitete i zahvatili veći dio tržišta. Ovo nam daje vjetar u leđa da planiramo izlazak na neka nova tržišta.

Dobijate i ono što je bitno iz socijalnog aspekta, a to je povećanje broja radnika i rast njihovih plata - odgovara Radović.

Ova danilovgradska sirara jedna je od 680 korisnika IPARD like grantova i IPARD programa u Crnoj Gori. Do sada, više od 9 miliona eura crnogorski poljoprivrednici su dobili kroz IPARD like grantove, a mnogo veća podrška dolazi kroz IPARD program - 87 miliona eura, od čega EU obezbjeđuje skoro pola - 39 miliona eura, Crna Gora 12 miliona, a ostatak korisnici IPARD-a.

- Vjerujem da crnogorska poljoprivreda može dalje da se razvija i doprinese oživljava-

nju ruralnih područja.

Uzimajući u obzir klimu i prirodne uslove, postoje vrlo dobre mogućnosti koje bi crnogorski poljoprivrednici trebali da iskoriste. Zato ih snažno ohrabrujem da se prijave za IPARD – poručio je ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović je istakao da je u toku realizacija 260 projekata širom Crne Gore sa investicijama ukupne vrijednosti 27 miliona eura u primarnoj proizvodnji i sektoru prerade.

- Svi ovi projekti će biti važan razvojni impuls našoj poljoprivredi, obezbijediće rast njene konkurentnosti i osvajanje novih evropskih standarda kvaliteta i bezbjednosti hrane, novih radnih mjesta i uravnoteženje regionalnog razvoja – kazao je Simović.

U toku je drugi IPARD poziv za takozvanu Mjeru 3, putem koje će poljoprivrednicima bi-

ti obezbijeđeno 15 miliona eura bespovratne pomoći. Poziv je otvoren do 20. decembra.

- Nadamo se da ćemo dobiti kvalitetne prijave, koje se mogu ugovoriti i pretvoriti u održive poljoprivredne projekte. Budžet je zaista veliki 15 miliona eura, i treba ih iskoristiti za unapređenje prerađivačkih kapaciteta i usklađivanje sa pravilima EU o bezbjednosti hrane, što može otvoriti moguć nosti za izvoz - poručila je Nadia Kjučukova iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Fabrika „Monte Bianco“ planira da nastavi sa korišćenjem IPARD fondova.

- Mislim da je IPARD najbolji potez koji su Evropska unija i Ministarstvo poljoprivrede mogli da naprave za crnogorske poljoprivrednike. IPARD nam donosi razne koristi i pomoći će nam da sjutra, kada pristupimo EU, dobijemo isti tretman kao i ostali brendovi iz svijeta – poručio je Radović na kraju razgovora.

R.P.

BAR - Predstavnici Lajons kluba Bar Antibaris posjetili su NVO Adria koja se bavi problematikom vezanom za odrasla lica sa smetnjama u razvoju i podržali inicijativu za sistemsko rješavanje brige o toj osjetljivoj kategoriji društva. Oni su se tom prilikom upoznali o radu i štićenicima jednog od najdugovječnijih i najagilnijih udruženja u gradu pod Rumijom.

Zahvalivši Lajonsima što su u sklopu svog programskog opredjeljenja da pomažu lokalnoj zajednici posjetili NVO Adria, predsjednica Marta Anđelić kazala je da udruženje u ovom trenutku vodi brigu o šest odraslih osoba sa smetnjama u razvoju, starosti od 31 do 43 godine.

Ova lica provode dio dana u prostorijama NVO, gdje im je prema svim standardima osmišljen kreativni boravak. Anđelić je naglasila da u Crnoj Gori u ovom trentuku nema ni u naznakama rješavanja bilo kakve socijalne politike o ovoj, po mnogo čemu najugroženijoj ranjivoj populaciji u državi.

- U ovom trenutku, u Baru je još najmanje desetak ovih lica koja nažalost zbog nedostatka adekvatne finansijske podrške

ne mogu boraviti u našim prostorijama, budući da je strogo određeno sa koliko ovih osoba može da radi animator i lice za podršku. Naš angažman zavisi isključivo od ishoda konkursa na koje šaljemo prijave, kako bismo uspjeli da održimo brigu o ovim licima - rekla je Anđelić.

Ona je dodala da ni lokalna strategija razvoja, koja je u fazi izrade, još nije prepoznala ovu populaciju i podsjetila da Bar ni nakon deset godina, otkako je opština dobila namjenskih 137.000 eura, nije izgradio Dnevni centar za osobe sa smetnjama u razvoju.

Lajonsi su iskazali podršku misiji požrtvovanih aktivista NVO Adria ističući da će, shodno mogućnostima, dati doprinos sistemskom rješavanju položaja odraslih osoba sa smetnjama u razvoju. Lajons klub Bar Antibaris, drugi u Crnoj Gori, formiran je prije godinu i član je najveće svjetske volonterske humanitarne organizacije Lions Club International, koja broji više od 1,4 miliona članova u 40.000 klubova u 210 država svijeta. Centralne teme kojima su Lajonsi posvećeni su borba protiv dijabetesa, pomoć slijepim osobama, zaštita životne sredine i briga o djeci oboljeloj od kanV. K. V. cera.

Povodi

Nedjelja, 3. novembar 2019.

11

Istraživanja Prirodnjačkog muzeja ukazuju da je poribljavanje pogubno za neke vrste vodozemaca

Crnogorski mrmoljak potpuno iščezao iz Bukumirskog jezera

Bukumirsko jezero

PODGORICA – Crnogorski mrmoljak - podvrsta planinskog mrmoljka koga karakteriše neotenična forma (koja ne doživljava metamorfozu i cijelog života zadržava spoljne škrge kao respiracione organe), po kome je nekada Bukumirsko jezero bilo poznato, potpuno je iščezao zbog neplanskog poribljavanaj tog jezera.

To pokazuju posljednja trogodišnja istraživanja koje je sprovela Natalija Čađenović, kustoskinja i muzejska savjetnica u Zbirci vodozemaca, u okviru Prirodnjačkog muzeja Crne Gore. Ona kaže da o njegovom postepenom iščezavanju govore i prethodni literarni podaci. Prema njenim riječima, ta endemična podvrsta planinskog mrmoljka nekada je činila do 97 odsto ukupnih jedinki, a mjesto je našla i na poštanskim markama.

Hoće li biti osuđen da „opstane“ samo kao eksponat

 Planinski mrmoljak - mužjak

UZROCI

Iščezavanje neotične vrste mrmoljka, kao i opadanje populacije običnog mrmoljka prvenstveno, kako ističe Čađenović, odnosi se na introdukciju salmonidnih i ciprinidnih riba i sve tipove vo-

denih ekosistema.

- Posebno je ugrožena ta podvrsta koja cijeli životni ciklus provodi u vodi, za razliku od običnog mrmoljka koji u odraslom polno zrelom stanju jedan dio vremena provodi na kopnu. Ribe su opasnost za

Alarmantno stanje u Nikšiću i Ulcinju Peti nacionalni izvještaj Crne Gore prema Konvenciji Ujedinjenih nacija o biološkoj raznovrsnosti koji je izdalo 2014. godine Ministarstvo održivog razvoja i turizma, pokazuje trend opadanja indikatorske vrste iz roda Triturus spp. zbog poremećaja staništa i uvođenja predatora - ribe.

- Alarmantna situacija – lokacije gdje nijesu evidentirane jedinke mrmoljka - zabilježena je kod voda u kojima je vršeno poribljavanje čak i u slučajevima kada su podaci za prethodne godine ukazivali na prisustvo brojne (dobre)

populacije mrmoljka. Slučajevi gubitka vrsta i uništenja staništa vodozemaca evidentirani su prethodnih godina – navodi se u tom izvještaju.

Prema tim podacima, izraženi negativni trendovi zabilježeni su u opštini Nikšić zbog poribljavanja više lokvi i kamenica (npr. u Vilusima, Velikoj Osječenici, Petrovićima, Velimlju i Banjanima).

- Ribe su predatori prvog reda, kako za odrasle mrmoljke, tako i za larve. U istraživanjima sprovedenim 2012. godine na ovim lokacijama nijesu evidentirane

jedinke mrmoljka, iako podaci iz prethodnih godina ukazuju na prisustvo ,,dobre“ populacije.

Osim poribljavanja, izgradnja novog puta je olakšala pristup lokvi Velika Osječenica – specifičnom slatkovodnom tijelu na holokarstu – navodi se u izvještaju.

Usljed kombinacije pritisaka, to osjetljivo stanište neoteničnog malog mrmoljka

Prema legendama lokalnog stanovništva, kod Bukumirskog jezera su živjeli zmajevi koji su su ga čuvali od naseljavanja ljudi, a crnogorski mrmoljak je, prema još jednoj legendi, potomak tih zmajeva

skoro sve uzrasne stupnjeve razvića mrmoljaka, od jaja do odrasle jedinke. Kolika je to Mesotriton vulgaris je uništeno. Monitoring program za 2013. godinu nije obuhvatio Veliku Osječenicu i još jedan broj značajnih lokvi u tom području, pa je, kako je navedeno, trenutno stanje nepoznato.

- Još jedan negativan primjer

opasnost po autohtonu herpetofaunu i kakve su posljedice, najbolje pokazuje današnji status endemskih podvrsta planinskog mrmoljka – kaže Čađenović.

Planinski mrmoljak (triton) Ichthyosaura alpestris, koji je najrasprostranjeniji i najčešći predstavnik ove grupe životinja u našoj zemlji, takođe je osjetljiv i na gubitak i degradaciju vodenih staništa usljed isušivanja površinskih voda.

On naseljava mirne vode brdskih i planinskih oblasti do visine od 2.000 metara.

- Značaj vodozemaca je ogroman. Osim što su značajna komponenta u lancima ishra- prenamjene zemljišta je lokva Bregvija u Gornjem Štoju, u opštini Ulcinj, ranije poznata kao stanište zaštićene vrste mrmoljka Triturus carnifex. Tokom terenskih posjeta 2013. godine utvrđeno je da je lokva isušena, da je u tom području izgrađen objekat i da se u okolini odlaže otpad – navodi se u izvještaju.

ne u svim vodenim i kopnenim ekosistemima, njihov značaj se ogleda i u tome što predstavljaju bioidikatore kvaliteta životne sredine – zaključuje Čađenović.

PODACI I LEGENDE

- Postojanje neotenije (pojava da se u toku razvića vodozemaca redovno ili izuzetno zadržava larveni oblik) kod planinskog mrmoljka otkrio je prof. dr. Milutin Radovanović 9. avgusta 1948. godine u Bukumirskom jezeru i tu neoteničnu formu je nazvao crnogorski mrmoljak -Ichthyosaura alpestris montenegrinus – ističe Čađenović.

Prema njenim riječima, iako je na Balkanskom poluostrvu neotenija utvrđena krajem devetnaestog vijeka, s područja Dalmacije, Balkansko poluostrvo je postalo poznato po neoteniji zahvaljujući ovom nalazu prof. dr Milutina Radovanovića u Bukumirskom jezeru.

Prema legendama lokalnog stanovništva, kod Bukumirskog jezera su živjeli zmajevi koji su su ga čuvali od naseljavanja ljudi, a crnogorski mrmoljak je, prema još jednoj legendi, potomak tih zmajeva.

I. TERZIĆ

Planinski mrmoljak - ženka

12

Svijet

Nedjelja, 3. novembar 2019.

RIM - Italijanska policija uhapsila je 19 osoba, uglavnom iz Tanzanije, u okviru akcije razbijanja mreže trgovine heroinom u koju je, kako se sumnja, umiješano više

od 150 ljudi u Africi, Aziji i Evropi. Zaplijenjen je heroin vrijedan 35 miliona eura i kokain vrijedan 4,2 miliona eura.

Istraga o ovom slučaju počela

je 2012. godine, kada je policija zaplijenila heroin u Peruđi, prenosi AP. Istražitelji navode da je jedan od vođa bande državljanin Tanzanije, koji je iz svoje baze u Poljskoj rukovodio dopremanjem heroina iz Azije u Italiju, gdje je droga prodavana na ulici.

Od početka istrage, uhapšeno je 144 osoba koje su prenosile drogu.

Krijumčari su na početku angažovali Afrikance, ali kasnije i Italijane, Grke, Špance, Bugare i Mađare za prenošenje droge.

Oni bi dolazili u Italiju teretnim brodom, avionom, vozom, autobusom ili taksijem.

U akciji uhapšeno 19 osoba

Sinajski teroristi položili zakletvu novom lideru Islamske države

KAIRO - Članovi ogranka Islamske države sa poluostrva Sinaj položili su zakletvu novom lideru, koji je zamijenio nedavno ubijenog Abu Bakra el Bagdadija.

Teroristi sa Sinaja, koji su pokrenuli pobunu protiv egipatske države, objavili su fotografije na kojima dvadesetak vojnika stoji među drvećem uz opis na kojem se navodi da su položili zakletvu novom lideru organizacije Abu Ibrahimu el Hašimiju el Kurašiju, prenio je RTS. Novi lider je imenovan u audio-poruci objavljenoj u četvrtak, kada je i potvrđena Bagdadijeva smrt. Islamska država se u toj poruci zaklela da će se osvetiti Sjedinjenim Državama.

Otkako je izgubila značajan dio teritorije u Siriji, Islamska država je od marta pribjegavala gerilskim napadima. Takođe su, nakon Bagdadijeve smrti, preuzeli odgovornost za napade u nekoliko država.

Sirija: Najmanje 10 mrtvih, 30 ranjeno u eksploziji DAMASK - Najmanje 10 osoba je poginulo, a više od 30 povrijeđeno u eksploziji na pijaci u sirijskom gradu Tel Abijad u blizini granice sa Turskom.

Informaciju su, kako prenosi B92, javili turski mediji i sirijska Opservatorija za ljudska prava.

Opservatorija je saopštila da su proturski borci i civili među poginulima i povrijeđenima u eksploziji bombe, javio je Rojters.

Tel Abijad, kako je navedeno, inače je poprište nekih od najžešćih sukoba otkako je turska vojska pokrenula ofanzivu prošlog mjeseca protiv kurdskih milicija na sjeveroistoku Sirije.

MEEDLEEASTEYE.NET

Proizveli „novog kalifa“ umjesto El Bagdadija

Pucnjava u Moskvi, meta atentata zvaničnik MUP-a u Ingušetiji ILUSTRACIJA

Razbijena mreža krijumčara droge vrijedne 39 miliona eura

ILUSTRACIJA

Hapšenje u Italiji zbog krijumčarenja heroina i kokaina

Ubijen šef centra za antiterorizam MOSKVA - Šef Centra za antiterorizam ruskog ministarstva unutrašnjih poslova u Ingušetiji, Ibrahim Eldžarkijev, ubijen je juče u Moskvi, prenijeli su ruski mediji.

Borci Islamske države

Sukob na Sinajskom poluostrvu je došao do vrhunca 2013. godine kada je tadašnjeg predsjednika Muhameda Mursija iz Muslimanske

braće sa funkcije svrgla vojska.

Kopnene i vazdušne snage Egipta su pokrenule veliki ofanzivni napad na sjever-

nom Sinaju početkom prošle godine.

Na tom području se nastavljaju vojne operacije i napadi militanata.

Američki glumac odgovorio na nove optužbe za seksualno uznemiravanje

Ova informacija dolazi nakon manje od mjesec dana nakon što je glumac deman-

tovao ranije optužbe, prenijela je Antena M. Naime, 51-godišnja zvijezda filma ,,Džeri Megvajer“, za koji je dobio i Oskara, izjasnio se da nije kriv za nove optužbe za prisilni fizički kontakt i seksualno zlostavljanje na Vrhovnom sudu u Menhetnu.

Sud u Njujorku dobio je in-

Ruska crkva prekida dijalog sa poglavarom Grčke crkve

Kiril izbacio Jeronima Drugog iz „pisma“ MOSKVA - Ruska pravoslavna crkva saopštila je da obustavlja ekumenski dijalog sa arhiepiskopom atinskim i sve Grčke Jeronimom Drugim, izjavio je šef Odjeljenja za spoljne crkvene veze Moskovske patrijaršije, mitropolit volokolamski Ilarion.

Guding Junior: ,,Nijesam kriv!“ NJUJORK - Glumac Kuba Guding Junior izjasnio se pred sudom da nije kriv za nove optužbe o seksualnom zlostavljanju za koje ga sada optužuje i treća žena.

Izvor službe za vandredne situacije potvrdio je za Tas da je Eldžarkijev na koga je ranije ove godine već pokušan atentat.

Prema ranijim izvještajima, pucnjava se čula u blizini

zgrade 2 u Ulica akademika Anohina, a ubijeno je dvoje ljudi.

Prema izvoru Tas u agencijama za sprovođenje zakona, Eldžarkijev je preživio pokušaj atentata u januaru 2019. godine kada je otvorena vatra na automobil u kojem se nalazio prilikom prelaska iz Čečenije u Ingušetiju.

Tri policajca koja su se takođe nalazila u automobilu teško su ranjeni. Eldžarkijev tada nije bio povrijeđen u toj pucnjavi.

Mitropolit volokolamski Ilarion je rekao da ruski patrijarh Kiril tokom službe neće pomenuti ime arhiepiskopa atinskog.

Istovremeno, Ruska pravo-

slavna crkva nastaviće da vodi dijalog sa svim predstavnicima Grčke pravoslavne crkve koji ne priznaju ,,ukrajinske raskolnike“, prenio je Sputnjik.

Sabor Grčke pravoslavne crkve je 12. oktobra priznao pravo carigradskom patrijarhu Vartolomeju da odobrava autokefalnost.

Sabor je, takođe, arhiepiskopu atinskom i cijele Grčke Jeronimu dao pravo da ,,nastavi da se bavi pitanjem priznavanja crkve Ukrajine“.

Hram Vasilija Blaženog

formaciju da najnovije optužbe proizilaze iz incidenta koji se desio u noćnom klubu Lavo u Menhetnu u septembru 2018, ali nijesu navedeni detalji.

Advokat glumca Mark Heler optužbe je nazvao ,,potpuno lažnim“, a Kuba Guding Junior bi trebalo da se pojavi opet na sudu 22. januara.

Sjećanja

Nedjelja, 3. novembar 2019.

13

Brodski prevoz u Boki Kotorskoj kroz sjećanje kapetana Mihaila Ognjenovića iz Risna

Kad se trabakulom u školu išlo RISAN - Kapetan Mihail Ognjenović iz Risna, svakoga dana je minulog miholjskog ljeta po ustaljenoj penzionerskoj navici, pravio đir do nekog dijela zaliva.

Početna i završna stanica njegovih šetnji uz more, koje su davno zamijenile nekadašnja prekookeanska vjađa, bila je i ostala Stara slanica, ponta na samom početku Hipnosovog grada…

To je ponta Mihailovog djetinjstva koja pamti brodove, barke, teretnjake, jednako kao i vrevu pazarnih dana, krcanje soli, ribe…Ali i odlazak u daleki svijet. Toliko dalek da nijesu ni proljeća padala u isti vakat, a vremenske zone razvlačile se s kraja na kraj časovnika…

Sada nakon sezone, kaže, lakše je i prošetati, dok se u ljetnjem špicu prije stizalo i špartalo put Kotora pješke nego li kolima.

Mihail dobro pamti vrijeme kada su umjesto autobusa i međugradskog prevoza sve bitne tačke u Boki povezivali parobrodi, kraće linije koje su organizovali mali prevoznici, bilo brodske linije od Novoga do Kotora sa usputnim stanicama koje su pokrivali brodovi Jadrolinije.

LAGANO

Mihail Ognjenović

„Karlovac“ za ispis „Ljubomir“, „Mladi soko“ koji je polazio iz Tivta, ,,Napredak“, ,,Vihor“ bili su nazivi trabakula koji su brodili Bokom...

Kasnije stižu noviji brodovi Jadrolinije - ,,Lovran“, ,,Cavtat“, ,,Ulcinj“...

Karlovac je, ne treba zaboraviti, bio brod koji je u početku mijenjao druga plovila koja bi iskočila sa linije zbog servisa ili sličnih razloga.

Da bi, na koncu, bio posljednje plovilo s kojim je ugašen organizovani prevoz putnika u Boki 1967. godine. Tada je zaživio autobuski saobraćaj - sjeća se Ognjenović.

putnika poslije Drugog svjetskog rata.

- Trabakula je polazak imala iz Morinja za Risan, zatim plovila do Perasta, pa Stoliva i

Buđenje prije zore, pa vožnja zalivom do škole u početku i puna četiri sata, danas su tek izblijedjele kartoline, koje žive u sjećanju i među žutim papirima i fasciklama uspomena. Današnje gužve ponovo međugradski prevoz morskim putem čine aktuelnim

na kraju do Kotora. Druga trabakula, ,,Mladi soko“, u vlasništvu porodice Radošević polazila je iz Tivta, preko Lastve, Lepetana, Bijele i Ka-

menara za Kotor – priča kapetan. On navodi da u početku đaci nijesu plaćali prevoz, ali dolaskom drugih trabakula i brodica i putničkih brodo-

Đaci nautičke škole

va đaci su imali mjesečne karte sa popustom.

- Kasnije dolaze bolje trabakule, brodići i brodovi koji su imali polazak iz Tivta. Osavremenjavanjem i uvezivanjem većih mjesta na Primorju stižu i putnički brodovi Jadrolinije, koji su polazili iz Herceg Novog preko Zelenike, Đenovića, Baošića, Bijele, Krtola, Tivta, Lepetana i Kamenara, povremeno Kostanjica, Morinj, Risan, Perast, Stoliv, Prčanj, Dobrota i na kraju Kotor – kaže Ognjenović.

Sjeća se da Strp nije imao dovoljno gaza da brod pristane pa su jedno vrijeme dovodili barkom đake do broda koji bi se približio obali koliko je mogao.

- Ovaj prevoz sam koristio za

završetak male mature, tri godine, zatim četiri godine pohađajući srednju pomorsku školu, nautički odsjek i dvije godine višu pomorsku školu.

PARALELA

Ognjenović se toga vremena sjeća sa sjetom, kaže da su mu te slike kao i svakome pomorcu pri srcu.

Danas bi, smatra on, oživljavanje ove vrste prevoza i te kako imalo opravdanja, ne samo tokom ljetnjeg perioda, već preko cijele godine.

Tu bi vrstu prevoza trebalo kombinovati sa promjenom režima saobraćaja u Boki, odnosno Kotoru, gdje je, svjedoci smo najveće zagušenje.

Prema njegovim riječima, ako jedan London može posebnom regulacijom da spriječi haos, onda bi mogao i Kotor. Dakle, plaćanje ulaska u Kotor i režim poput londonskog sistema „prstenova“, sa posebnim pravilima za dostavna i teretna vozila.

- Moralo bi se znati kada je građevinska sezona, kada ko može i po kojim okolnostima voziti. Bez toga, haotično stanje teško je regulisati – smatra Ognjenović.

Pored regulisanja kamionskog tranzita, on ključno rješenje vidi u uspostavljanju pomorskog prevoza na relaciji Herceg Novi - Zelenika – Baošići – Đenovići - Kumbor - Bijela - Krtoli - Tivat - Lepetane - Kamenari - Kostanjica - Risan - Perast - Stoliv - Prčanj - Kotor.

- Ili sa polaskom iz Tivta. Taj servis bi se održavao u kontinuitetu preko cijelog dana, kako za đake tako i za zaposlene i turiste – kaže OgnjeI. PERIĆ nović.

PRIVATNA ARHIVA

Buđenje prije zore, pa vožnja zalivom do škole u početku i puna četiri sata, danas su tek izblijedjele kartoline, koje žive u sjećanju i među žutim papirima i fasciklama uspomena.

A moglo bi, smatra kapetan Ognjenović, biti alternativa zagušenim kolovozima, prenapučenim raskrsnicama.

Jer more je bilo, kaže, vazda najkomotnija i najvažnija naša cesta.

Ognjenović je od 1941. godine pohađao prvi razred osnovne škole u Risnu. Naredne godine pod okupacijom, djeca su učila na italijanskom, a od 1943. i 1944. ponovo na našem...

- U septemrbu 1945. godine moje prvo putovanje je bilo sa trabakulom. To plovilo nije imalo posebno ime, a prevashodna namjena mu je bila prevoz pijeska. Bio je u vlasništvu Srđe i Andra Vojvodića iz Morinja. Putovalo se od Risna od Kotora u prvi gimnazije. Tu sporu brodicu smo zvali ,,Vojvodića motor“ – priča sagovornik.

To je, sjeća se Ognjenović, bio prvi pomorski prevoz đaka i

,,Vojvodića motor“

Brod ,,Karlovac“ je bio posljednji koji je prevozio putnike u Boki

,,LOVRAN“ na parni pogon, prevozio đake i putnike oko 1950. godine, na relaciji Herceg Novi - Kotor

,,ULCINJ“ PRISTAJE NA RISANSKO PRISTANIŠTE: Povremeno prevozio đake i putnike u Boki Kotorskoj iz Herceg Novog do Kotora od 1948. do 1953. godine.

14

Feljton

Nedjelja, 3. novembar 2019.

17.

KOMITSKO-NARODNA BORBA: SEPTEMBAR – NOVEMBAR 1919.

Ako u Parizu ne riješe naše pitanje, i dalje ćemo se boriti 

» Piše: Slobodan ČUKIĆ

Viđeli smo ranije da je Nikola Tomanov Zec odlučno odbacio tvrdnju da je Podgorička skupština bila „revolucionarni čin” – zbog toga što prevrat revolucionarnog karaktera u jednoj zemlji nije moguć ukoliko ta zemlja nije suverena, odnosno, ako je politički ambijent uslovljen i oblikovan voljom strane okupacione sile (u ovom slučaju voljom srpske vojske). Iz istog je razloga bila ništavna i sama Podgorička skupština, jer u uslovima okupacije, prisustva i direktnog uticaja strane vojne sile (i strogog vojno-policijskog režima koji je ta sila zavela na zapośednutom području) nijesu postojale pretpostavke za slobodno političko djelovanje i izjašnjavanje.

Da kažemo to još jasnije: dok traje okupacija stanovništvo je u ropskom položaju - bila to Austro-Ugarska ili Srbija.

Mašan Borozan: „Mi ćemo ipak sačekati rezultat Mirovne konferencije, a dotle bićemo neprestano u šumi i na teritoriji Crne Gore vršeći svoju dužnost kao do sada. U slučaju da Mirovna konferencija ne reši povoljno naše pitanje, mi ćemo ipak ostati i dalje kao protivnici politički i s puškom u ruci boriti se protivu svakog stanja kakvo već postoji i kako bi postojalo“

TOBOŽNJI „GRAĐANSKI RAT“

Ovo je Nikoli T. Zecu bilo potpuno jasno i stoga je iznenađujuće što je govorio o rasplamsavanju „građanskog rata” u Crnoj Gori tokom 1918. i 1919. godine! Tako Zec na jednom mjestu postavlja pitanje: „Ako to već nije bila revolucija zašto je došlo do oružanog sukoba koji se pretvorio u građanski rat?“ (feljton „Zelenaši“, 15. nastavak, neđeljnik „Monitor“, izdanje od 2. decembra 1994). Nevjerovatno je da je Zec mogao da izrekne nešto ovako, jer ni građanski rat, poput „revolucije“, nije moguć u uslovima okupacije.

Da bi dvije suprotstavljene političke struje u nekoj zemlji započele građanski rat, ta zemlja takođe mora biti suverena. Ali to sa Crnom Gorom 1918. i 1919. nije bio slučaj jer je bila pod rigidnom srpskom okupacijom – u njoj je vladalo ratno stanje, kako je to Živojin Mišić jasno izrekao. Da se kojim slučajem srpska vojska, nakon što je okupirala Crnu Goru, povukla iz nje tokom 1919. godine i ostavila „organizovanu omladinu” da se samostalno bori sa komitama, tek tada bi se stvorili uslovi da se govori o građanskom ratu.

Mašan Borozan kao komita

Mašan Borozan (u sredini, treći s lijeva) s komitama

Komitski vođa Mašan Borozan je 13. novembra 1919. (po starom) sa 20 komita došao u kancelariju opštine Kosijerske đe su zatekli predśednike Sava Mudrešu i Nikolu Rajkovića. Pred njima dvojicom je pored ostalog izjavio: „Naša će stvar potpuno uspjeti, Crna Gora dobiće svoju samostalnost, a Jugoslavija će na federativnoj bazi biti vaspostavljena” Međutim, to nije bio slučaj.

Srpskoj okupacionoj sili nije padalo na pamet da napušta Crnu Goru već da je kao osvojenu teritoriju zadrži i pripoji Velikoj Srbiji, odnosno, priključi takozvanom „srpskom bloku” (Srbija, Vojvodina, Makedonija, Kosovo i Crna Gora) sa kojim je Srbija ušla u Kraljevinu SHS.

PSIHOLOŠKE BARIJERE

Suština, dakle, nije bila ni u „revoluciji“, niti u „građanskom ratu”, već u vještoj zloupotrebi koju je sprovodio srpski državni vrh. Beograd se koristio svim sredstvima u razdržavljenju Crne Gore i primoravanju stanovništva da prihvati „novouspostavljeno stanje”, a osobito se u tome vješto koristio „omladinom” kao klasičnom kvislinškom tvorevinom. Montirana Pod-

Aleksandar Karađorđević

gorička skupština i Izvršni narodni odbor imali su ulogu „demokratskog paravana”. Bila je to simulacija „narodne volje” koja je trebalo da prikrije kolonijalne pretenzije regenta Aleksandra Karađorđevića. Izgleda da Nikoli T. Zecu i pored izvrsne obaviještenosti ovo nije bilo jasno. To ga je spriječilo da uoči još jednu činjenicu - da je srpska okupaciona vojska sa domaćim pomagačima u Crnoj Gori činila masovne ratne zločine u dužem periodu i da je do krajnosti bila nemilosrdna prema crnogorskom stanovništvu.

Nikola T. Zec nije došao do onoga što je u potpunosti bilo jasno Todoru Borozanu – da je srpska okupaciona vlast vješto radila na raspirivanju mržnje i bratoubilaštva među Crnogorcima i da je u krajnjoj liniji željela Crnu Goru bez Crnogoraca. Zec je zapisao svoja

śećanja neđe oko 1952. godine, što zaključujemo na osnovu rečenice da je ih je bilježio kada je bilo „proteklo sedam godina komunističke vladavine”.

U tim su godinama još postojali psihološki limiti koji su bili neprelazni čak i za nekadašnje zelenaše. Crnogorci su očito i u tim godinama još bili u velikoj konfuziji oko onoga što se zbilo 1918-1919. i nijesu mogli da prihvate da je „bratska“ vojska u njihovoj zemlji mogla da učini tako nešto – iako su, kao u slučaju Nikole T. Zeca, dobro znali za neopisive pogrome srpske vojske i „naručenih omladinaca” nad stanovništvom.

MAŠAN BOROZAN

Osvrnućemo se na još nekoliko dokumenata, koji nam nude više detalja o komitskoustaničkom držanju i raspoloženju. Iz novembra

Mašan Borozan

1919. potiču dva okupaciona izvještaja koja donose više elemenata za razumijevanje komitske psihologije.

Prvi se odnosi na zaśedu koju su komite na Milijinom ždrijelu iznad Bokova 10. novembra (po starom) napravile osmorici žandarma i sreskom pisaru Vujoviću. Nakon prepada, Vujoviću se obratio komita Mašan Borozan koji ga je lično poznavao. „Čekajte se još nekoliko dana mi ćemo doći u Cetinje i vedroga čela stupiti u Jugoslaviju, a nećemo da Petroviće nosimo u opregljaču Karađorđevićima, premda se ni mi ne borimo za Kralja Nikolu“. Poslije razgovora komite su ostali na istom mjestu pjevajući pjesme kralju Nikoli dok su Vujović i žandarmi produžili put za Cetinje („Skrivana strana istorije“, Tom II, 919).

Tri dana kasnije, 13. novembra (po starom) 20 komita predvođenih Mašanom Borozanom došlo je u kancelariju opštine Kosijerske oko 15.30 časova đe su zatekli predśednike Sava Mudrešu i Nikolu Rajkovića. Ovaj dokument je značajan s obzirom na borbenu pasivnost grupe Todora Borozana, o čemu smo naprijed govorili.

Mašan Borozan je pred činovnicima pored ostalog izjavio: „Naša će stvar potpuno uspjeti, Crna Gora dobiće svoju samostalnost, a Jugoslavija će na federativnoj bazi biti vaspostavljena ... Mi ćemo ipak sačekati rezultat Mirovne konferencije, a dotle bićemo neprestano u šumi i na teritoriji Crne Gore vršeći svoju

dužnost kao do sada. U slučaju da Mirovna konferencija ne reši povoljno naše pitanje, mi ćemo ipak ostati i dalje kao protivnici politički i s puškom u ruci boriti se protivu svakog stanja kakvo već postoji i kako bi postojalo“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 937-938).

BOKOVSKA PEĆINA

Za područje na kome je boravila grupa Todora Borozana, vezan je i jedan okupacioni izvještaj s početka februara 1920. Major Marko Đurašković, komandant cetinjske oblasti, izvijestio je Milorada Mihailovića o gonjenju komita u Bokovu i Kosijerima koje je sproveo od 2. do 6. februara 1920. Taj dokument je značajan jer vjerno oslikava psihologiju progona i represije. Đurašković navodi da je po naređenju od 29. januara 1920. njegov odred pošao 2. februara sa Cetinja. Krenuo je sa tri odjeljenja i to iz tri pravca - jedno preko Bokova, drugo preko Komarice i treće od Dubovika preko Petrova Dola za Kotaršicu. Śutradan, 3. februara uputio je tri patrole pod komandom kapetana Miloša Boškovića koje su u streljačkom poretku u potrazi za „odmetnicima” prečešljavale teren. Patrole do 5. februara nijesu uspjele da uđu u trag komitama, pa je major Đurašković počeo da se priprema za povratak na Cetinje. Tada su na scenu stupili špijuni. „Pri povratku izvešten sam od poverljive osobe da se u selu Bokovo nalazi nekakva pećina u kojoj je leglo Bokovskih odmetnika, ali da se toj pećini otvor ne zna, te sam ja lično okrenuo preko Bokova da pronađem pećinu. Pri mom dolasku pozvao sam jednog oficira bivše Crnogorske narodne vojske i upitao ga gde je ta pećina. On mi je odgovorio da ne zna i da za nju nije čujao“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1346).

(Nastavlja se)

Nedjelja, 3. novembar 2019.

Marketing

15

16

Kultura

Nedjelja, 3. novembar 2019.

Kolekcionar Pavle Novaković ogorčen odnosom Ministarstva kulture i Nar PODGORICA, CETINJE – Kolekcionar sa Cetinja Pavle Novaković skoro pet godina pokušava da se dogovori sa Ministarstvom kulture i upravom Narodnog muzeja u vezi sa prodajom 42 predmeta iz njegove kolekcije, koji su, po svemu sudeći, od velike materijalne i kulturne vrijednosti. Za predmete koji su bitni za istoriju i kulturu Crne Gore Novaković je još 2015. godine zatražio 147.000 eura, dok je Muzej njegovu kolekciju procijenio na 11.735.

Novaković je njihovu procjenu okarakterisao kao „poTcjenu“ i dodao da je uprava Narodnog muzeja obesmislila i do apsurda dovela cijelu priču o ponudi, a tako su, kako je rekao, ponizili kompletnu crnogorsku muzeologiju i kulturu uopšte.

Nakon višegodišnjeg odugovlačenja, na desetine razmijenjenih mejlova sa Ministarstvom kulture i Narodnim muzejom, te svojevrsnom bitkom sa administracijom obje institucije, Novakoviću je ljetos, nakon svega, ponuđeno da svoju kolekciju ponudi na novoraspisanom tenderu Narodnog muzeja.

PISMO PREMIJERU

Sve je počelo 5. februara 2015. godine, kada je Novaković tadašnjem predsjedniku Vlade Milu Đukanoviću uputio ponudu za otkup kolekcije od 42 predmeta, za koje vjeruje da bi zbog svog kulturno-istorijskog značaja trebalo da budu dio više tematskih zbirki Narodnog muzeja Crne Gore.

- Nudim ono što ne postoji u muzejskim zbirkama. Nadam se da ćete naći vremena da razmotrite moju ponudu i da ćete pokrenuti postupak stručne procjene kod nadležnog ministarstva – naveo je Novaković u pismu Đukanoviću.

Premijeru je objasnio da je visina njegove ponude ključni razlog što se prvo obratio njegovom kabinetu, a ne Ministarstvu kulture ili Narodnom muzeju.

- Meni bi odgovarao i višegodišnji otkup, u jednakim ratama. Siguran sam da u ovakvom načinu otkupa nema ništa nezakonito, a za budžet ne bi predstavljalo opterećenje – naveo je Novaković u pismu i zamolio Đukanovića da ga iz njegovog kabineta obavijeste ukoliko ponudu iz bilo kog razloga nije moguće realizovati.

Već 20. februara od Ministarstva kulture, a potom iz kabineta predsjednika, Novakoviću je stiglo obavještenje da je ponuda proslijeđena Narodnom muzeju na stručnu obradu, te da će ga kontaktirati iz te ustanove radi uvida u ponuđene predmete. Međutim, tokom naredna dva mjeseca niko ga nije kontaktirao, pa je Novaković tražio objašnjenje od Direktorata za kulturnu baštinu.

- U tri telefonska razgovora sa šeficom odsijeka za implementaciju strategija Milicom Martić, od aprila pa do kraja maja, čuo sam: „Bili smo šokirani sumom; Muzej, a ni Ministarstvo nemaju taj novac; kolege rade za male plate, a vi tražite…; Ni muzej ne mora sve imati; Ponovo sam poslala vašu ponudu i CD, jer Pavle Pejović (tadašnji direktor NM, nap. aut) ne zna đe je, i kome je dao prvi dopis?!

Razgovor se uvijek završavao kako Muzej mora provesti „postupak provjere porijekla“ i ka-

Ponizili crnogorsku muzeologiju i kulturu Sve je počelo 5. februara 2015. godine, kada je Novaković tadašnjem predsjedniku Vlade Milu Đukanoviću uputio ponudu za otkup kolekcije od 42 predmeta, za koje vjeruje da bi zbog svog kulturnoistorijskog značaja trebalo da budu dio više tematskih zbirki Narodnog muzeja Crne Gore

Iz kolekcije novčića u vlasništvu Pavla Novakovića

Ogromna je razlika da li je novac probušen, oštećen, ili je poništen bušenjem Komentarišući detalje stručne procjene Narodnog muzeja, Novaković je istakao da je komsija NM stotinu perpera u papiru iz 1912 godine procijenila na 350 eura. U opisu su, kako je objasnio Novaković, naveli „probušen“, a ispravno je poništen.

- Ogromna je razlika da li je novac probušen, oštećen, ili je poništen bušenjem, što je karakteristično za ovu seriju, koja je povučena iz prometa 1914 godine. Ovakva novčanica je 2009.

vić.

STRUČNA PROCJENA

Pavle Novaković

ko će se procjena ipak odraditi „jer moramo odgovoriti kabinetu.“ – rekao je Novaković.

Sve to, kako je objasnio, bilo mu je dovoljno da shvati poruke, pa se 1. juna direktno obratio tadašnjem ministru kulture Pavlu Goranoviću, kojem ponuda otkupa nije bila poznata, budući da je na dužnost stupio 18. marta 2015. U pismu je, između ostalog, ministra upoznao da ga već više od 100 dana niko nije kontaktirao povodom ponude.

Potom ga je, kako je ispričao, Milica Martić 23. jula obavijestila da se radi na ponudi, te da je odgovor (ne stručna procjena) NMCG pred završetkom i samo se čekalo potpisivanje direktora Pavla Pejovića.

- Dodala je da bi ja trebalo da pogledam „Pravilnik o obrascu, sadržini i načinu vođenja evidencije o prodaji antikviteta i umjetnina“. Pronašao sam pravilnik i vidio da je donešen krajem 2013. godine, na osnovu Zakona o zaštiti kulturnih do-

bara. Jasno se vidi da propisuje poslovanje pravnih lica (vođenje evidencije antikvarnica, galerija itd). Obavijestio sam Martić o ovome i dodao da je sve ovo bilo u mom vlasništvu kao fizičkog lica i bilo dio izložbe (u sklopu promocije monografije „Perper - Crnogorski novac“) u Biljardi 7. maja 2013. godine. Dodao sam i da je za „provjeru porijekla predmeta“ u smislu legalnosti nadležan drugi državni organ, da ga angažuju ako misle da treba, a da u Zakonu o muzejskoj djelatnosti piše: „Provjera porijekla je utvrđivanje istorijata predmeta od vremena njegovog pronalaska ili stvaranja do danas“. Njen komentar je bio: „Ja sam mislila da vi imate antikvarnicu“ – ispričao je Novako-



Tek 31. avgusta aktom br. 012067 NMCG je uputio odgovor Ministarstvu kulture, naslovljen kao „Stručna procjena ponude za otkup 42 predmeta iz raznih perioda istorije Crne Gore u vlasništvu g-dina Pavla Novakovića“. U dokumentu se navodi da „kustosi Istorijskog muzeja NMCG donose zaključak da nijesu bili u mogućnosti da izvrše procjenu navedene ponude“. U obrazloženju su se pozivali na već pominjani „Pravilnik o obrascu“. Navode i sljedeće: „Iako je ponuđač dostavio fotografije predmeta za otkup, za neke predmete potrebna je detaljnija analiza fizičkog stanja“. Ne navode, kako je rekao Novaković, da nijesu tražili neposredan uvid u ponuđene predmete, a kažu da im je potrebna „detaljnija analiza fizičkog stanja“. Na

godine prodata na aukciji SFK-a u Beogradu za 8.880 eura. Politika od 28. septembra 2009. piše: „Ponuđeni primerak bio je blago presavijen i zvanično je poništen sa dve rupe. Označen je u kategoriji „odličan drugi kvalitet“ i predstavlja najređu novčanicu ovog područja i ujedno je svetski raritet.“ Kad se ovako opiše, ocijeni i procijeni takav raritet, onda nije problem prema tom reperu nivelisati i ostale predmete iz ponude – rekao je Novaković.

drugoj strani ovog odgovora konstatovali su da NMCG nema niti jedan ponuđeni predmet i da bi otkup bio poželjan ili vrlo poželjan (srednjovjekovni novac). Takođe, u dokumentu se ističe i da bi bila poželjna „dopuna dokumentacije koja potvrđuje ‘autentičnost svjedočanstva predmeta’“.

- Kakva formulacija! Treba da dostavim dokumentaciju da je 100 perpera u papiru iz 1912. godine autentično – originalno.

Ko daje takvu potvrdu – sertifikat? Zbog čega je predsjednik Vlade moju ponudu poslao NMCG? Ja pretpostavljam da je mislio da će od njih dobiti potvrdu – ocjenu da li to što ja nudim jeste ili nije original i koliko je kvalitetno sačuvano, jer se radi o „42 predmeta iz raznih perioda istorije Crne Gore“.

Kakvu dokumentaciju da dam uz srebrni groš Balše II Balšića (1379-1386), a sačuvan je (da se zna i da je objavljeno) u dva pri-

Svakom ko je vidio sadržaj ponude jasno je da minimum 60 posto od ponuđenih predmeta jesu kulturna dobra od nacionalnog značaja.

Takođe, bar desetak ponuđenih predmeta starije je od bilo kog eksponata u NMCG (a da eksponat nije zaostavština iz grčkog ili rimskog perioda)

mjerka. Drugi primjerak je u državnoj zbirci novca u Minhenu (Staatlichen Münzsammlung München).

Možda da mi u Minhenu izdaju potvrdu-sertifikat, koji će kustosima NMCG potvrditi da to što ja imam jeste novac Balše II Balšića, vladara Zete iz druge crnogorske dinastije Balšića – pita se Novaković.

Ovakav dokument Narodnog muzeja, kako je istakao Novaković, ministar Goranović je vratio NMCG i naložio da izvrše neposredan uvid i procjenu ponude. To je urađeno 27. septembra 2015. godine.

- Iz Ministarstva kulture 25. decembra dobio sam dopis direktora Direktorata za kulturnu baštinu Aleksandra Dajkovića. U prilogu dopisa bila su i akta NMCG od 31. avgusta 2015 i 8. decembra iste godine, kako bih se izjasnio o daljoj zainteresovanosti po pitanju otkupa, jer je moja ponuda bila 147.000 eura, a procjena NMCG 11.735 eura – kazao je Novaković.

Procjenu su uradili upravnik Istorijskog muzeja Branislav Borozan, kustosi Istorijskog muzeja Miloš Vukanović i Božena Miljić i kustos Arheološ-

Kultura

Nedjelja, 3. novembar 2019.

17

rodnog muzeja u vezi s otkupom izuzetno rijetkih predmeta iz naše baštine

Sken posljednje stranice procjene za otkup 42 predmeta, koju je uradio Narodni muzej 25. novembra 2015.

Novakovićeva kolekcija crnogorskih perpera i predmeta iz perioda kralja Nikole

kog muzeja Čedomir Martinović. U aktu od 8. decembra 2015. navodi se i akt broj 01/3046, od 26. novembra, u kome je „procjena svakog pojedinačnog predmeta“.

- Zatražio sam i 30. decembra dobio dokument od NMCG. Istog dana pozvan sam i iz kabineta predsjednika Vlade i pitan da li sam dobio dopis Ministarstva sa procjenom i odgovorio?!

Zašto se tražio moj odgovor, a nije sačekan. Kome se iz Ministarstva kulture žurilo da zatvori predmet u kabinetu predsjednika Vlade bez traženog odgovora od mene – pita Novaković.

BEZ PEČATA I POTPISA

DETALJI PROCJENE

Kada se posmatra odnos između procjene NMCG od 11.735 eura i tražene sume od 147.000, prema riječima Novakovića, stiče se utisak da je on pokušao veliku prevaru.

Pogotovo, kako je rekao, ako se ne pogleda što je konkretno ponuđeno.

- Tako je pet predmeta „kralja Nikole i porodice“ procijenjeno na ukupno 380 eura?! Četiri predmeta za ličnu upotrebu (nijesu u pitanju industrijski proizvodi koji su navodno pripadali njima), već predmeti rađeni posebno za njih i svi sa državnim i vladarskim oznakama, vrijede od 30 do 150 eura. Kako razumjeti da u komisiji nije bilo nikog od kustosa iz Muzeja kralja Nikole – istakao je Novaković.

Tako se za ponuđeni „Vojvodski grb princa Petra“ (rođenjem vojvoda Zahumski) u dokumentu NMCG kaže - Opis/ Stanje: „Srebro s pozlatom 3 x 1,7 cm; Sa tragovima korozije; U rubrici dodatne informacije piše: „Pretpostavka; dječiji grb; Nije unikat; vrijednost: 100 eura“.

- Ne navode da postoji fotografija kralja Nikole sa sinovima na kojoj se vidi da najmlađi, princ Petar, na kapi ima vojvodski grb! Pišu „Pretpostavka; dječiji grb; Nije unikat“. Bilo bi zanimljivo znati čiji sinovi su nosili ili mogli nositi vojvodski grb na kapi za vrijeme Knjaževine ili Kraljevine Crne Gore? Čiji sinovi su rođenjem (osim kralja Nikole I), dobijali titulu vojvode? Vjerovatno mladi istoričari imaju saznanja da je vojvodskih grbova (za đecu) bilo po trafikama? – pita Novaković.

predmete iz ponude mogao bih navesti slične „korisne nejasnoće“ – kazao je Novaković.

Vojvodski grb princa Petra, Vojvode Zahumskog

Novac Balše II ( poznata dva primjerka) i Balše III (prva vrsta, poznata dva neoštećena primjerka), za koje istraživači navode da im je vrijednost ljubiteljska, za NMCG vrijede po 450 eura. Ništa manji rariteti su, prema riječima Novakovića, folar i polufolar Ulcinja, dva folara Bara, folar Drivasta, bar tri (od sedam) novca Kotora.

Za NMCG svi vrijede po 250 eura.

- Iz rubrike „opis“ niko, bio on poznavalac ili ne, ne može znati što je predstavljeno na tim novčićima i da li nešto piše i što piše?! U rubrici dodatne informacije, kod srednjovjekovnog novca pišu „Sumnja se da je pripadao SANU…“. (Zlo)namjerno, pogrešno i nejasno su navedeni podaci koje sam im dao. Umjesto „primjerci su iz ex zbirke dr Sergija Dimitrijevića i par primjeraka iz kolekcije dr Ljubomira Nedeljkovića“, oni formulišu „Sumnja se da je pripadao SANU…“, a sve zbog knjige „Katalog zbirke srpskog srednjovekovnog novca Sergija Dimitrijevića“, u izdanju SANU 2001. godine. I za sve ostale

Poslije pisma predsjedniku Vlade Milu Đukanoviću od 11. januara 2016. godine, u kom je bila i analiza pojedinačne procjene svakog predmeta, ponuda je vraćena na ponovni postupak.

- To je bio jedan od prvih poslova Aleksandra Dajkovića, koji m i je tada govorio da razradim ponudu sa podacima iz pisma jer on i ministar Goranović misle da je najbolje formirati eksternu komisiju. Razrađenu ponudu sa podacima i dokazima o finansijskoj vrijednosti ipak je poslao ponovo u Muzej?! Kasnije je rekao: „Objasnili su nam da nema novca za eksternu komisiju“ – ispričao je Novaković.

Poslije pet mjeseci iz NMCG mu je stigao isti odgovor, uz komentar da nije dao nove relevantne podatke. Dajković mu je uz taj dopis dostavio i novu „Pojedinačnu procjenu vrijednosti“ svakog predmeta.

- Ovaj dokument se razlikuje od istog iz decembra 2015. godine samo u tome što je formulacija „Sumnja se da je pripadao SANU…“ za 15-ak srednjovjekovnih novaca zamijenjena sa „Pretpostavlja se“. Taj dokument, kozmetički izmijenjen, ovog puta mi je dostavljen bez potpisa, pečata i nezaveden?! Da li u NMCG nijesu mogli pokupiti ljude da ga potpišu, jer nijesam dao relevantne podatke, ili je nešto drugo u pitanju, ne znam, ali da takav „dokument“, bez pečata i potpisa, prođe kroz Ministarstvo i dostavi mi se kao zvaničan stav ostavlja bez komentara – rekao je Novaković.

Tada je naš sagovornik, kako je istakao, odlučio da na tu priču „stavi tačku“ na neko vrijeme, jer je u međuvremenu otkrio da je sad već poznati grb divizijara M. Martinovića ukraden iz NMCG i da se nalazi u njegovoj kolekciji, o čemu su već tokom 2017. i 2018. godine pisali crnogorski mediji.



Zbog čega je predsjednik Vlade moju ponudu poslao NMCG? Ja pretpostavljam da je mislio da će od njih dobiti potvrdu – ocjenu da li to što ja nudim jeste ili nije original i koliko je kvalitetno sačuvano, jer se radi o „42 predmeta iz raznih perioda istorije Crne Gore“

sadašnjim ministrom kulture Aleksandrom Bogdanovićem doveo do nove, gotovo identične ponude, od 14. septembra 2018. godine. Kako su se stvari sa novom ponudom odvijale vidi se iz dopisa ministru od 23. aprila 2019. Novaković je u pismu ministra podsjetio da mu je 14. septembra 2018. dostavio detaljno razrađenu ponudu, te da mu je 14. novembra uputio novi dopis u kome je ministra zamolio da ga obavijesti kakav je status ponude. Iz pisma se takođe vidi da je ministar obavijestio Novakovića o sastanku sa direktoricom NMCG Anastazijom Miranović, koji je bio zakazan za 6. decembar 2018. Sastanak je nare d n o g d a n a re z u l t i ra o zahtjevom iz NMCG da Novaković dostavi kopiju ponude, a 21. decembra Miranović ga je obavijestila da su u Muzeju imali sastanak direktora i članova Savjeta u vezi sa svim ponudama.

- Pojedini rukovodioci su imali i konkretne predloge za otkup iz moje ponude. I tada se javila

SLUČAJNI SUSRET

Što se tiče skorijeg perioda, Novaković je naveo da je slučajni susret u inostranstvu sa

Flaša sa monogramom NI i krunom

za riječ rukovodilac Arheološkog muzeja Mitra Cerović i rekla da ponuda nije po „Pravilniku o obrascu...“? Sastanak je prekinut jer niko od prisutnih nije znao za taj pravilnik.

Spriječeno je da se eventualno kupi i bilo što od drugih ponuda kojih je bilo. Kako sam znao sve u vezi sa „pravilnikom“ objasnio sam Miranović da je taj pravilnik već bio zloupotrijebljen 2015. godine, od strane tadašnjeg direktora NMCG Pavla Pejovića, a po „savjetu“ Milice Martić – navodi Novaković u pismu ministru.

Miranović je, prema saznanjima Novakovića, odmah naložila pravnoj službi da provjeri Pravilnik i brzo je bilo jasno da taj dokument nema nikakve veze sa otkupom NMCG. - Nekome je bilo važno da sredstva za otkup u 2018. ne budu potrošena za svoju namjenu. Onda ide 2019. godina, novi budžet, i već će smisliti još nešto – naveo je Novaković.

Iako je ponuda već bila u proceduri, prema njegovim riječima, Aleksandar Dajković je 11. januara 2019. dostavio NMCG ponudu i naveo: „dostavljenu ponudu razmotrite u odnosu na potrebu popunjavanja muzejskog fonda NM i iznosa koji je naveden u ponudi“.

- Očigledno je da ga kao prvog čovjeka Direktorata za kulturnu baštinu ne zanima da NMCG procijeni da li su predmeti: autentični; kojeg su stepena očuvanosti; jedinstveni – rijetki u svojoj vrsti; kakav im je istorijski, naučni, kulturni, umjetnički, društveni značaj; da li svjedoče o značajnom istorijskom događaju ili istorijskoj ličnosti... itd. Sve po zakonima o kulturi, muzejskoj djelatnosti i o zaštiti kulturnih dobara. Kada konačno dostavi ponudu, sugeriše da ne treba trošiti tolike pare (skupo je) i porijeklo predmeta je sumnjivo – kazao je Novaković.

Za „provjeru porijekla“ o kojoj govori Dajković, kako je objasnio Novaković, bilo je potrebno samo dostaviti ponudu tužilaštvu i policiji.

- Isto tako trebalo je istovremeno Upravi za zaštitu kulturnih dobara dostaviti zahtjev da donese „Rješenje o prethodnoj zaštiti“. Za pretpostaviti je da među predmetima od XII do XV stoljeća ili

Puška ,,Winchester“ M 66 musket

Petrovića može biti kulturnih dobara, pa da se interes države zakonski zaštiti? Siguran sam da bi obje institucije odavno odgovorile – rekao je Novaković.

NOVA PRAVILA

Početkom aprila, iz Istorijskog muzeja mu je nezvanično sugerisano da se sa ponudom javi na tender koji će „uskoro biti objavljen“.

- Eto, smislili su da proglase ponudu nevažećom tako što će uvesti nova pravila za dostavljanje ponuda. To što ni zakoni nemaju retroaktivno dejstvo, a kamoli procedure, koga briga.

Trebalo je da novom elektronskom ponudom, u stvari, ja sam poništim već procesuiranu ponudu. Tako ni Ministarstvo formalno više nema ništa sa ponudom – rekao je Novaković.

U pismu ministru, Novaković je istakao da po treći put neće slati ponudu.

- Ako država i njene institucije „bježe“ i od predmeta koji su prepoznati kao „simboli hiljadugodišnje državnosti Crne Gore“, a na istoimenoj izložbi bili prikazani samo fotografijama, jer ih nema, čemu onda to. Svakom ko je vidio sadržaj ponude jasno je da minimum 60 posto od ponuđenih predmeta jesu kulturna dobra od nacionalnog značaja. Takođe, bar desetak ponuđenih predmeta starije je od bilo kog eksponata u NMCG, (a da eksponat nije zaostavština iz grčkog ili rimskog perioda). Kako to ne vide i ne znaju najodgovorniji u Direktoratu za kulturnu baštinu? Možda je bilo preciznije pitati iz kojih motiva i razloga neće da vide? - istakao je Novaković.

Iz kabineta ministra kulture, kao odgovor, 6. juna ove godine stiglo je obavještenje Novakoviću da je NMCG raspisao Javni poziv za otkup predmeta za muzejske zbirke. Uputili su ga da poziv potraži na internet sajtu ustanove. Jovan NIKITOVIĆ (Odgovor Ministarstva kulture i Narodnog muzeja na strani 18)

18

Kultura

Nedjelja, 3. novembar 2019.

Ministarstvo kulture i Narodni muzej tvrde da su sve uradili u skladu sa zakonima u vezi sa ponudom Pavla Novakovića

Otkupne cijene previsoke

PODGORICA - Ministarstvo kulture postupa u skladu sa nadležnostima i Zakonom o muzejskoj djelatnosti povodom svakog dopisa koji se tiče ponuda o otkupu predmeta za popunjavanje određene muzejske zbirke – saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva kulture, povodom navoda kolekcionara sa Cetinja Pavla Novakovića. (vidi stranu 16 i 17, nap. aut.)

Ministarstvo kulture je, kako se navodi u odgovorima Pobjedi, svaku dosadašnju ponudu o otkupu proslijedilo Narodnom muzeju, odnosno drugim muzejskim ustanovama čiji je osnivač država, zavisno od vrste predmeta koji se nude. Narodni muzej je, dodaju iz Ministarstva, postupao u skladu sa stručnim i finansijskim mogućnostima, a ponuđač je mogao izraziti saglasnost ili negodovanje.

- Podvlačimo da su poslovi Ministarstva kulture uređeni Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave, koji se, pored ostalog, odnose na poslove uprave iz oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, kao i na zaštitu, očuvanje, valorizaciju i prezentaciju kulturne baštine, razvoj kreativnih industrija i ostvarivanje javnog interesa u kulturi. S obzirom na sve navedeno, Ministarstvo kulture ne odlučuje o ponudama o otkupu, već ih prosljeđuje na postupanje nadležnom pravnom subjektu koji obavlja muzejsku djelatnost – ističu iz Ministarstva kulture.

Podsjećaju da su Pavla Novakovića, kao i druge podnosioce zahtjeva o otkupu predmeta za potrebe popunjavanja muzejskih zbirki, obavijestili da je Narodni muzej, shodno odredbama Zakona o muzejskoj djelatnosti, raspisao Javni poziv za otkup predmeta za muzejske zbirke, te da se o tome mogu dobiti informacije na sajtu NMCG.

Narodni muzej Crne Gore

Ministarstvo kulture ne odlučuje o ponudama o otkupu, već ih prosljeđuje na postupanje nadležnom pravnom subjektu koji obavlja muzejsku djelatnost. Naglašavamo da je gospodin Novaković obaviješten da svoju ponudu za otkup uskladi sa procedurom koja ga ni na koji način ne stavlja u diskriminisani položaj

Problematičan je stav da Muzej provjerava porijeklo predmeta U dopisu koji je Narodni muzej 4. marta ove godine uputio direktoru Direktorata za kulturnu baštinu Aleksandru Dajkoviću, uprava Muzeja, kao odgovor na urgenciju Ministarstva da se izjasne o ponudi Pavla Novakovića, najavljuje da će uskoro definisati Program sakupljanja muzejskog materijala i raspisati Javni poziv za otkup. Takođe, uprava NM je ocijenila da je veoma problematičan stav Direktorata da „muzej vrši provjeru porijekla predmeta za koje ne iskazuje interes za otkup.“ - Kao posebno problematično smatramo pokretanje postupka provjere, koji kao što je već gore navedeno nije normiran, a shodno Zakonu o kulturi (član 84) bi morao biti. Po našem mišljenju moralno i materijalno potpisana i kod notara ovjerena izjava, da je neko

ZAKONSKA PROCEDURA

Iz Narodnog muzeja ističu da je Komisija te ustanove prije četiri godine odgovorila na ponudu Pavla Novakovića, o otkupu 42 predmeta iz raznih perioda istorije Crne Gore za 176.000 eura i odredila jedinstvenu otkupnu cijenu od 11.735 eura, koja ponuđaču nije bila prihvatljiva.

- Takođe, ova procjena nije predstavljala smetnju gospodi-

nu Novakoviću da vrijednost svoje kolekcije valorizije na način što će Upravi za zaštitu kulturnih dobara podnijeti inicijativu da se ista proglasi za kulturno dobro i da stručnjaci iz Uprave daju svoj sud o ovoj zbirci kroz izradu elaborata o njenoj valorizaciji – ističu iz Narodnog muzeja. Što se tiče posljednjih godinu

legalni vlasnik određenog predmeta koji nudi Muzeju na otkup, jeste dovoljna da se postupak provjere u sakupljanju muzejskog materijala putem otkupa smatra obavljenim – ističu iz Muzeja.

U dopisu od 31. maja ove godine, uprava Muzeja je Ministarstvo kulture obavijestila da je definisan Program sakupljanja i raspisan Javni poziv.

- S obzirom na to da je ponuda gospodina Novakovića upućena Narodnom muzeju prije raspisivąnja Javnog poziva isti je u međuvremenu usmeno obaviješten da je potrebno da kompletira svoju prijavu izjavom o vlasništvu, u skladu sa Zakonom o muzejskoj djelatnosti član 15 tačka 5 – naveli su iz Muzeja.

Ministarstvu su takođe, uz ovaj dopis, dostavili Izvještaj o realizaciji otkupa u 2018. godini.

dana, iz Muzeja ističu da je sjednica Komisije za otkup muzejskog materijala NMCG održana 20. decembra 2018. godine i na njoj je prihvaćeno da se od Novakovića otkupi portret Jelene Savojske koji je rađen tehnikom „slikanje iglom“, autora S. Cagnanija iz 1903. godine. Na sjednici je, takođe, iskazano i interesovanje otkupa

starog novca iz perioda dinastije Balšić, ali je ovom prilikom konstatovano da su ponuđene otkupne cijene ovih predmeta za Narodni muzej previsoke.

Narodni muzej je, kako se dalje ističe, u dva navrata odgovorio Ministarstvu kulture na dopise koji se tiču ponude Novakovića i to 4. marta 2019. i 31. maja 2019. godine.

u kulture, dopisa Ministarstv Sken prvih stranica e ja ove godin od 4. marta i 31. ma

- Naglašavamo da je gospodin Novaković obaviješten da svoju ponudu za otkup uskladi sa procedurom koja ga ni na koji način ne stavlja u diskriminisani položaj, već naprotiv, stvara mogućnost zakonske i jedine validne procedure – ističu iz Narodnog muzeja.

Dalje naglašavaju da Narodni muzej nije nadležan za obradu i utvrđivanje autentičnosti, vrijednosti i istorije kolekcija koje se nalaze u privatnom vlasništu.

- Ono što NMCG u okviru djelatnosti prikupljanja i popunjavanja svojih fondova radi je razmatranje ponuda za otkup, što je nadležnost Komisije za otkup muzejskog materijala. Komisiju sačinjavaju rukovodioci muzejskih jedinica i rukovodilac Odjeljenja za konzervaciju, a po potrebi se angažuju i konslultanti za određene oblasti. To znači da Komisija ima kapacitete da na stručan i objektivan način razmotri svaku prispjelu ponudu za otkup muzejskog materjala – saopšteno je Pobjedi iz NMCG.

PLAN OTKUPA

Iz Muzeja podsjećaju da je u skladu sa Planom otkupa muzejskog materijala za period

2019-2023, koji je početkom godine usvojio Savjet NMCG, raspisan Javni poziv za otkup predmeta za muzejske zbirke.

Poziv je dostupan na sajtu Muzeja i u njemu su, tvrde iz Muzeja, jasno definisane propozicije prijave kao i termin do kojeg se primaju.

- Otkup, kao segment sakupljanja, koji je dominantan način upotpunjavanja fondova, sada je proceduralno definisan, finansijski precizan i ciljano usmjeren na popunjavanje fondova neophodnim predmetima. Za predmetni period Narodni muzej Crne Gore planira da popuni fondove, poštujući stručnu procjenu kustosa koji rukovode određenim muzejskim zbirkama, a koje se odnose na deficit u pogledu sadržaja muzejskih zbirki, realne ponude na terenu ili drugih načina sakupljanja muzejskog materijala u skladu sa propisima – navodi se u odgovorima Narodnog muzeja.

Dodaje se da Narodni muzej posjeduje ukupno 70 predmeta iz perioda srednjeg vijeka, dok se iz perioda vladavine dinastije Balšića, u NM nalazi samo Povelja Balše III ManaJ. N. stiru Moračnik.

Navršilo se stotinu godina od osnivanja Udruženja dramskih umjetnika Srbije

Hrabrost lude da gospodaru kaže istinu BEOGRAD - Udruženje dramskih umetnika Srbije (UDUS) obilježilo je stogodišnjicu od osnivanja izložbom „Pozorište u vremenu svakom“, koja je otvorena 1. novembra u Etnografskom muzeju u Beogradu.

Obuhvata fotografije istaknutih glumaca, panoe o istorijatu pozorišta i esnafskog organizovanja, kao i nagrade, monografije, dokumenta i video zapise.

Kako prenosi portal SEEcult, pred pozorišnim umjetnicima, poslenicima i ljubiteljima, ispred zgrade Etnografskog muzeja izveden je atraktivan performans autorke Marije Krstić u stilu no-

vog cirkusa, zasnovan na jednoj sceni iz drame „Putujuće pozorište Šopalović“ Ljubomira Simovića. Lik iz te drame, mladi glumac Filip Trnavac uspijeva da pobijedi, kako kazuju Simovićevi stihovi, „sa drvenim mačem“ neprijatelja - ovdje oličenog u predimenzioniranoj lutki estradne ljepotice sa silikonima.

U prisustvu najstarije, 101-godišnje srpske dramske umjetnice Branke Veselinović, izložbu su otvorili studenti prve godine Fakulteta dramskih umjetnosti iz klase profesora Dragana Petrovića Peleta, svi sa kapama dvorske lude. Recitovali i su Šekspirove stihove o hrabrosti lude da gos-

podaru kaže istinu.

Predsjednik UDUS-a Vojislav Brajović, posebno pozdravljajući Branku Veselinović, rekao je da je Udruženje dramskih umjetnika „osnovano prije sto godina, taman kad je Branka prohodala“.

Branka Veselinović izrazila je zahvalnost što je još u mogućnosti da bude tu, dodavši da je ovaj događaj za nju dirljiv i zato što je njen (pokojni suprug) Mlađa svojevremeno bio generalni sekretar međunarodnog udruženja glumaca.

Ideja o udruživanju glumaca ovih prostora potiče još od entuzijasta u egzilu tokom Prvog svjetskog rata. Prvo udruženje osnovano je

1919. godine u Beogradu, tada u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.

Izložba će biti otvorena do 30. novembra, a širom grada moguće je vidjeti i na bilbordima 70 fotografija istaknutih dramskih umjetnika sa njihovim kratkim porukama. U okviru pratećeg programa, tokom novembra će u Art bioskopu Etnografskog muzeja biti emitovani arhivski snimci pozorišnih predstava – srijedom, četvrtkom i petkom od 11 i od 13.30 sati. Prve na programu, od ukupno 24 predstave, biće 6. novembra „Mister dolar“ (JDP, 1973) i „Profesionalac“ (Zvezdara teatar, 1990).

R. K.

Nebojša Glogovac na jednom od plakata izložbe

Zapis

Nedjelja, 3. novembar 2019.

19

NA LUČINDAN 1834. GODINE OTKRIVENE SU MOŠTI SVETOG PETRA CETINJSKOG Otkriće moštiju Petra I na Lučindan bio je znak da vladika Rade objavi crnogorskom narodu da bude učesnik opšte radosti i veselja “našega pravoslavija”.

Novojavljeni čudotvorac cetinjski, Petar, tako postade šesti svjetitelj crnogorski koji svojim molitvama osvjetljava zemlju našu i “sačuva otačestvo naše”

Među najvećim koje je Crna Gora ikad dala

Krst Petra I

» Piše: Prof. dr Božidar Šekularac Slijedeći put apostola Petra, kao i on, dječak sa Njeguša, mirsko ime Simon zamijeni sa apostolskim Petar. Iskonski Crnogorac znao je koji put treba slijediti i voditi svoje stado, svoj crnogorski narod u teškim vremenima za Crnu Goru, pritisnutu sa svih strana teškim teretom raznih okupatora. Mučno mu je bilo i kada je kao mlađani đakon stajao u Moskvi pred upokojenim mitropolitom Vasilijem Petrovićem, čiji je put slijedio, boreći se za slobodu crnogorskog naroda.

“Svjetitelja Petra Gospod postavi na svetionik da osvjetljava zracima čudesa Crnu Goru”, koji molitvama obasjava “crnogorsku pastvu i sve pravoslavne hrišćane.”

Novojavljeni čudotvorac cetinjski, Petar, tako postade šesti svjetitelj crnogorski koji svojim molitvama osvjetljava zemlju našu i “sačuva otačestvo naše”.

Veličanstvena je svjetovna

Francuski crtež Petra I



Svojim autoritetom crnogorski vladika Petar I uspio je da Boku Kotorsku povrati matici zemlji i ujedini sa Crnom Gorom 1814. godine, kada ga je privremena vlada imenovala za svoga protektora zaštitnika i sudiju, kao “slavnoga arhiepiskopa i mitropolita Crne Gore”

Petar I se odlikovao učtivošću i gostoljubivošću, a kao vladika bio nadasve skroman i živio aketski

strana mitropolita Petra I. Zapravo, njegovo doba i njegova pojava čine prekretnicu u crnogorskoj istoriji, jer je to vrijeme kada Crna Gora korača putevima civilizacije i stvaranja moderne evropske države.

Život Petra I Petrovića ispunjen je velikim djelima: i ratnim i onim na uređenju crnogorske države, čime je stekao veliku ljubav i popularnost u narodu, a poštovanje čak i od ljutih neprijatelja. U stvaranju crnogorske države imao je nesebičnu pomoć čuvenih crnogorskih guvernadura iz slavne kuće Radonjića.

Vladika Petar, gospodar Crne Gore, ratnik i državnik, oslobodilac i ujedinitelj, prosvjetitelj i mudrac, zakonodavac i državotvorac, bio je “zasigurno jedan od najznačajnijih ljudi koje je Crna Gora ikada dala”, kako kaže Francuz Lenormant, 1866. godine. Njegove riječi potvrdila je istorijska nauka.

Ovaj neobično nadareni čovjek, kasnije i crnogorski pravoslavni svetac, duhovno je rastao uz mudroga mitropolita Savu i energičnog mitropolita Vasilija, a patriotizam je nosio u sebi kao vrhovno načelo svakoga Crnogorca.

Uputivši se u narod, on je podučavao, savjetovao, bodrio, mirio, ubjeđivao, blagosiljao i



kleo, korio i molio, opominjao i upozoravao, a sve radi narodne sloge i moralnioh hrišćanskih načela, da se očuva jedinstvo crnogorskog naroda i države, a prestanu plemenske nesloge, antagonizmi i krvoproliće, što je spoljašnji neprijatelj obilato koristio. U mnogome je i uspio da probudi kod Crnogoraca one osobine koje su ih krasile kroz vrijeme – plemenitost, patriotizam, čojstvo i junaštvo.

Osim toga, u Petrovo doba došlo je do čvrstvog jedinstva države i crkve. Objedinivši stare crnogorske običaje i tradiciju, a u skladu sa savremenim dostignućima i uz uzor “Zakonika” Ivana Crnojevića, tj. “sud carski i patrijaršijski koji je uzakonio gospodin zetski Ivan Crnojević”, vladika Petar je 1797. godine objavio Zakonik, čime je Crnu Goru svrstao “u red najcivilizacionih zemalja” (P. Kokel).

Svojim autoritetom crnogorski vladika Petar I je uspio da Boku Kotorsku povrati matici zemlji i ujedini sa Crnom Gorom 1814. godine, kada ga

Izvori potvrđuju činjenicu da se i danas, kao nekada, može čuti kod Crnogoraca uobičajena zakletva: “Tako mi svetoga Petra”

je privremena vlada imenovala za svoga protektora zaštitnika i sudiju, kao “slavnoga arhiepiskopa i mitropolita Crne Gore” (P. Rovinski).

Ratujući protiv Turaka (1796) i protiv Francuza (1806), talenat Petra I kao vojskovođe i ratnika došao je do punog izražaja što mu je podiglo ugled u inostranstvu.

Doduše, uz obilatu pomoć guvernadura Radonjića.

Pišući poslanice u vezi sa mnogim zbivanjima ukupnog crnogorskog života, do izražaja su dolazile njegova književna i etička misao.

Smatra se da je upravo on utemeljio poslanice kao poseban književni rod.

Velike bitke koje je vodio na Martinićima, Krusima i Lopatama, predstavljaju novu eru za Crnu Goru, skrenuvši pažnju Evrope na Crnu Goru.

Poznato je da je Petar I govorio italijanski, francuski i ruski jezik “isto onako kao što govori svojim prirodnim slovenskim jezikom”. “Uzvišenim umom junaštvom i čvrstim karakterom, on je postao carstvujušći vladika” (V. Bronevski, 1836).

Vladika Petar je živio sa svojim narodom i sa njim dijelio zajedničku sudbinu. Naročito je teško doživljavao okupaciju Boke Kotorske, u ko-

joj su se smjenjivali okupatori – Mlečani, Francuzi i Austrijanci.

Ovaj čovjek vanrednih sposobnosti i vrlo širokog horizonta, odlikovao se učtivošću i gostoljubivošću, a kao vladika bio nadasve skroman i živio aketski.

Mladić Simon, sin Marka i Anđelije sa Njeguša, primio je monaški zavjet sa 12 godina (1760), a u 17 je rukopoložen za jerođakona. Ovaj “pravednik umrije 18. oktobra 1830. godine, imajući 81 godinu, na dan Sv. Jevanđeliste Luke. Na Lučindan.

Kada je godine 1834, na dan Sv. Luke otvoren grob, mošti vladike Petra nađene su čitave i netljene. To je bio znak da vladika Rade objavi crnogorskom narodu da bude učesnik opšte radosti i veselja “našega pravoslavija”.

Upravo tada mitropolit Petar II Petrović Njegoš sabra svještenstvo i glavare na dogovor i na narodnom zboru proglasi Petra I za svjetitelja crnogorskog.

Izvori potvrđuju činjenicu da se i danas, kao nekada, može čuti kod Crnogoraca uobičajena zakletva: “Tako mi svetoga Petra”.

Brojni su radovi nastali koji opisuju Petra I Petrovića Njegoša, ali posebnu pažnju zaslužuje knjiga “Služba svetih, ocu našemu mitropolitu, pobožnom gospodaru Crne Gore, Petru I, čudotvorcu cetinjskom”, koja se sastoji iz tri dijela: Službe, Molitve i Žitija Sv. Petra. Knjiga je objavljena u Moskvi 18. oktobra 1895. u izdanju Cetinjskog manastira. Napisao ju je beogradski mitropolit Mihailo, u vrijeme knjaza Nikole i mitropolita crnogorskog Mitrofana Bana. Čitanja knjige osvjetljava lik i život mitropolita Petra i napore koje je činio za dobro svoga naroda i države, ali i to da “Sv. Petar siđe s neba na svetu crnogorsku zemlju”, da u ime gospoda upravlja crnogorskim narodom i državom.

20

Auto

Nedjelja, 3. novembar 2019.

Mercedesov sjaj vrhuns K

ompanija Mercedes za godinu dana širom svijeta održi veliki broj okupljanja na kojima učestvuje veliki broj odabranih posjetilaca, kao i specijalizovanih novinara. Jednom takvom okupljanju sam i sam prisustvovao i imao priliku da se upoznam sa „srebrnim zvijezdama“ u ekstremnim i veoma zahtjevnim situacijama, ali i da vozim njene nove modele. Svojevrsni „zvjezdani trening“ u organizaciji kompanije Star Imort, generalnog distributera Mercedesovih vozila za Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Albaniju održan je u mjestu Pećinci, a mjesto zbivanja je bila staza centra „NAVAK“.

Podsjećanja radi, osnivač „Nacionalne vozačke akademije“ (NAVAK) je poznati automobilski novinar Mirko Alvirović.

Jedna od najvažnijih tema danas je ekologija u automobilskoj industriji, pa je ovogodišnje gostovanje Mercedesovog kravana „Star ekspirijens“ nazvanog „Doživljaj iznad vašeg očekivanja“ pored mirisa sagorjelog benzina bilo sa akcentom na Mercedesove hibridne plag-in modele, pa je tako predstavljen model „E300d“ koji koristi kombinaciju dizelaša i elektro-motora, a koji ima i priključak za punjenje baterije iz gradske elektro- mreže. Više od 250 gostiju i specijalizovanih novinara je imalo jedinstvenu priliku da isproba jedne od najtraktivnijih modela iz Mercedesovog programa.

Nakon kratkog brifinga i informisanja o programu i planovima Mercedesa, kao i novim modelima krenulo se u „zvjezdanu avanturu“. Program se sastojao od četiri specijalno osmišljena segmenta.

Prvi je bio upoznavanje bezbjedonosnih sistema koje je Mercedes razvio.

Tako mi je sistem „Intelligent drive“ koji je bio ugrađen u novu „C-klasu“, a uz predstavljanje instruktora Mercedesovog trening centra iz Srbije i vozačke akademije iz Njemačke, omogućio da ga upoznam u realnim uslovima eksploatacije. Naime, radar na „C-klasi“ osmatra polje do 90 metara i efikasno je do brzine od 130 km/h i ako vozač ne koči, a sistem uoči prepreku, aktiviraju se kočnice, bilo da je riječ o automobilu ili pješaku. Takođe, ovaj sistem registruje vozilo i njegovu brzinu ispred,

PREDSTAVLJAMO DESETI MERCEDES-BENZ STAR EXPERIENCE

kao i vozila u susjednim trakama sa obje strane, pa ako vozač ne reaguje, automobil može da preduzme pojedine manerve u vožnji i bezbjedno zaustavi automobil, naravno ovaj sistem prepoznaje i saobraćajne znakove pored puta. Takođe, upoznao sam i ostale bezbjedonosne sisteme kao što su Active Brake Assist, Drive Pilot, Speed Limit Pilot, Remote Park Pilot. Nakon zanimljivog praktičnog predavanja došao je red na još atraktivniji segment pod nazivom „Safety experience“, to je bilo moje svojevrsno „propitivanje“ kočionog sistema Mercedesovih modela, odnosno vježbe kočenja uz asistenciju raznih

sistema kao i izbjegavanja prepreke, a „učenici“ su bili modeli „A-klasa“, „A-klasi Limuzina“, „B-klasa“, „C-klasa“ i model „GLC“. Sve je izvedeno na posebno osmišljenom poligonu za iznenadno kočenje i izbjegavanje prepreke na putu i to pri brzini od 80 km/h (moja malenkost je u jednom trenutku kočila pri brzini od 100 km/h), naravno nakon ove vježbe još jednom se potvrdilo da je sinonim brenda Mercedes prije svega bezbjednost, jer pošto je riječ o marki koja je za svoje 133 godine postojanja automobilskoj industriji donijela više od 90.000 inovacija uključujući ABS, ESP i čuveni „Pri Sejf“, nimalo me nije

iznenadila činjenica da „Mercedes-Benc Star ekspirijens“ nije bio posvećen samo promociji novih modela. Naime, njemački proizvođač insistira na tome da kupci automobila sa trokrakom zvijezdom nauče kako da na pravilan način iskoriste mogućnosti bezbjedonosnih sistema u vozilu. Poslije drugog segmenta i uzastopnih kočenja došao je treći pod imenom „AMG agility course“. Segment za podizanje adrenalina u krvi da je riječ o zanimljivom iskustvu svjedočili su uredno jedan za drugim parkirani automobili iz „AMG“ flote.

Vožnja „AMG“ modela oduvijek je budila emocije. Flotu sportske grupe su sači-

njavali modeli i to „bebica“ model „A35 AMG“ sa dvolitarskim turbo motorom snage 306 KS, „E53 AMG“ i „C63 AMG” sa 570 KS, dok je apsolutna zvijezda AMG svijeta bio model „GT kupe 63 S AMG“ sa motor snage 639 KS i ubrzanjem do 100 km/h za samo 3,2 sekunde, model koji je premašio očekivanja svih prisutnih. „Brundanje“ jakih motora u svim „AMG“ modelima kod mene je izazivalo da što više pritisam pedalu gasa i da u krivinama čujem što jači zvuk škripanja pneumatika. Upravo svjesni tolike snage u „jednoj koloni“ staza NAVAK je posebno „sašivena“ za „AMG krug agilnosti“ i brzine radi bezbjednosti i uspo-

Jubilej

Urednik Pobjeda Auto Vešo Šoškić i najmoćniji na stazi GT kupe 63 S AMG

Kompanija Star import iz Beograda ovlašćeni prodavac i serviser Mercedesovih automobila potrudila se da ovogodišnji jubilarni deseti „Star ekspirijens“ prikaže sve najbolje što nudi ovaj brend i da sve prisutne prijatno iznenadi kvalitetom i mogućnostima „trokrake zvijezde“.

- Ovogodišnji jubilarni, deseti „Star ekspirijens“ je veoma bitan jer svake godine na ovakvom događaju imamo dosta noviteta, kako modela tako i tehnoloških novina na automobilima i to je velika stvar kada posjetiocima imate nešto novo da predstavite. Pored ovog jubileja bitna činjenica je da slavimo 40. rođendan modela „G-klasa“, našeg premijum modela i jedne od ikona Mercedesa, a takođe i ovog puta je predstavljen

prvi put plag-in hibrid model, čime je najavljena i prodaja ovog modela.

Specifičnost ovog modela je što ima dizel motor, što je prednost jer su kupci Mercedesa tradicionalno navikli da voze ove automobile sa dizel motorom. Ovaj događaj je tako zamišljen da potencijalnom kupcu i novinarima omomogući da se informišu o svim tehnološkim prednostima Mercedesovih automobila na jednom mjestu u svim uslovima vožnje - rekao je Milorad Ostojić, direktor prodaje Mercedes-Benz putničkih vozila. Kada je u pitanju crnogorsko tržište, Ostojić kaže: - Tržište Crne Gore je dobro, ali ne raste baš koliko smo mi planirali, ne raste generalno ne samo za naš brend. Zadovoljni smo sa radom

ć oji Ost Milorad

našeg dilera i prepoznat je kao jedna stabilna kuća gdje se može dobiti dobar kvalitet i tradicionalno dobar i pouzdan poslovni partner.

Rezultati su odlični i godinama smo u vrhu premijum brenda i prodaja modela ide odlično, i ono što je najvažnije prodaju se svi modeli od A do S-klase“ - zaključio je Ostojić.

Auto

Nedjelja, 3. novembar 2019.

21

ske vožnje Zvuk snažnih benzinskih i dizel motora, škripa izmučenih pneumatika, luksuzne sportske limuzine u akciji naglog kočenja i izbjegavanja prepreke, terenska vožnja luksuznih Mercedesovih terenaca i SUV modela, bili su to važni događaji Mercedesove tradicionalne manifestacije pod nazivom „Star ekspirijens“ koja je tradicionalno održana deseti put renja Mercedesovih „galopera“. Ono što treba istaći jeste da i dizel model „E400d karavan“ sa pogonom na četiri točka u ovoj grupi nije gubio korak sa „rođacima“ iz „AMG“ grupe, jednostavno rečeno savršeno. Za kraj opisa ovog segmenta podsjetiću kratko na istorijat „AMG-a“. Godine 1967. „AMG“ su osnovali Varner Aufreht i Eberhard Melher, a za ime radionice u starom mlinu uzeli su početna slova svojih prezimena, kao i Aufrehtovog rodnog mjesta Grosaspah. Titule u DTM-u i FIA GT šampionatima bile su prave preporuke da „AMG“ počne da proizvodi drugačije „mercedese“. Poslije adrenalinske vožnje i brzih krugova sa vožnjom „na ivici oštrice mača“ došao je red na smireniju, ali zahtjevniju i oprezniju vožnju, odnosno informisanje o mogućnostima terenskih i Mercedesovih SUV modela. Četvrti segment nazvan „Off-road track“ podrazumijevao je da se sve mogućnosti i napredne tehnologije terenske vožnje upoznaju upravo u njihovom prirodnom okruženju, na specijalno pripremljenoj off-road stazi NAVAK-a.

Pored legendarne „G-klase“ (druga generacija) koja ove godine slavi 40. rođendan pod sloganom „Stronger then time“ i koja je pored svojih godina još mlada i tražena na tržištu, bio sam u prilici da vozim i modele „GLE“ i „GLC“ koji su poligon veoma uspješno savladali i dokazali da su sposobni i za zahtjevnije vožnje van asfalta. Poli-

gon je bio sačinjen od velikog bočnog nagiba na kojem se vozilo ekstremno naginje, velikog uspona koji je zahtijevao da se sa minimalnim gasom automobil popne, kao i sa veoma strmim spustom gdje je spuštanje automobila prepušteno bilo samom automobilu i specijalnom sistemu za off-road vožnju.

Naravno „G-klasa“ je prošla i dio poligona sa vodenom preprekom, naravno uspješno. Posljednji dio poligona je bio vožnja po čuvenom tvisteru dijelu staze gdje se automobil naginje i gdje uvijek jedan točak gubi kontakt sa podlogom, naravno i to je uspješno „položeno“, a „G-klasa“ je upravo na tom dijelu pokazala da uvijek ima kontak sa podlogom.

Ovgodišnji jubilarni deseti „Star ekspirijens“ je bio veoma sadržajan i edukativan sa akcentom na nove tehnologije i bezbjednu vožnju. Dodaću i to da je „Star ekspirijens“ karavan koji je brojao više od 20 vozila obišao 11 zemalja i 13 lokacija od avgusta ove godine. U programu su učestvovala i komercijalna i dostavna vozila čije su transportne mogućnosti bile u prvom planu, a i oni

Vršnjaci, Urednik Pobjeda Auto i G-klasa

su kao i putnički modeli na specijalno pripremljenim poligonima predstavili svoje napredne bezbjedonosne sisteme, tako su se mogli upoznati modeli „V-klasa“, „vito mix to“, „citan“ kao i „vito 4x4“ i „sprinter 4x4“. Cijeli događaj su vodili profesionalni instruktori vožnje iz Mercedes-Benc vozačke akademije u saradnji sa Mercedes-Benc trening centrom iz Srbije i „Nacionalnom vozačkom akademijom“ - NAVAK. Naravno svi prisutni bili su prilici da se u posebno osmišljenom dijelu upoznaju sa Mercedes-Benc kolekcijom. Takođe tu su bili i jedinstveni „mercedes AMG GT R roadster“ kao i „GT 4-door“ i „mercedesmaybach“ Dakle, ukratko četiri segmenta, novi modeli i akcenat na magičnoj skraćenici „AMG“, obilježili su ovogodišnju Mercedesovu „vožnju sa zvijezdama“.

Tekst: Vešo ŠOŠKIĆ

Fotografije: Mercedes-Benc & Vešo ŠOŠKIĆ

22

Horoskop

Nedjelja, 3. novembar 2019.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (4.11 - 10.11) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK I UTORAK

Tranzit se završava u utorak u 12:17. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja.

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

PETAK I SUBOTA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

VIKEND

Tranzit počinje u nedjelju od 12:49. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK

Tranzit se završava u utorak u 12:17. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

VIKEND

Tranzit počinje u nedjelju od 12:49. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK

Tranzit se završava u utorak u 12:17. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Dani ispunjeni brigom.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostva-

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da biste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog vedskog astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku renja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

VIKEND

Tranzit počinje u nedjelju od 12:49. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK

Tranzit se završava u utorak u 12:17. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

PETAK I SUBOTA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

VIKEND

Tranzit počinje u nedjelju od 12:49. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja.

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK I UTORAK

Tranzit se završava u utorak u 12:17. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

Prisutan je gubitak energije i resursa.

VIKEND

Tranzit počinje u nedjelju od 12:49. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Moguća su nepla-

dobrobit od navedenih informacija.

Preciznu kalkulaciju Mjesečevog znaka i Mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www.soulmatestars.com/vedic-signs/calculateyour-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www. nirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK I UTORAK

Tranzit se završava u utorak u 12:17. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

VIKEND

Tranzit počinje u nedjelju od 12:49. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK I UTORAK

Tranzit se završava u utorak u 12:17. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

VIKEND

Tranzit počinje u nedjelju od 12:49. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK

Tranzit se završava u utorak u 12:17. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično

vedicastrologer.org/jh.

Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode/podperiode kroz koje prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. za intimne odnose. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

PETAK I SUBOTA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

VIKEND

Tranzit počinje u nedjelju od 12:49. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK I UTORAK

Tranzit se završava u utorak u 12:17.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Čuvati novce. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom.

Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

VIKEND

Tranzit počinje u nedjelju od 12:49. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK

Tranzit se završava u utorak u 12:17.

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Previše je

prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

VIKEND

Tranzit počinje u nedjelju od 12:49. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK

Tranzit se završava u utorak u 12:17. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. 4 Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. 4Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

VIKEND

Tranzit počinje u nedjelju od 12:49.Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

Tranzit se završava u utorak u 12:17. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan.

Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

PETAK I SUBOTA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

VIKEND

Tranzit počinje u nedjelju od 12:49. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Nedjelja, 3. novembar 2019.

Enigmatika

23

24

Enigmatika

Nedjelja, 3. novembar 2019.

Nedjelja, 3. novembar 2019.

MaLi oGLaSi USLUGE KUĆNI SERVIS Otčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica - Primorje Tel. 069/269-550, 067/579-709 1 OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah.

Povoljno, Vukčević.

Tel. 069/991- 999, 067/000-008 2

Oglasi i obavještenja 25

26

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Nedjelja, 3. novembar 2019.

Oglasi i obavještenja 27

Nedjelja, 3. novembar 2019.

Дана 2. новембра 2019. године престало је да куца срце нашег драгог

Dana 1. novembra 2019. u 67. godini poslije kraće i teške bolesti umrla je

Tužnim srcem obavještavamo da je 9. oktobra 2019. na brodu iznenada preminuo u 57. godini naš voljeni

VESELINKA Slavova MIRANOVIĆ Вукоте Бата Милановог МилићА

rođena Kalezić

Саучешће се прима у капели у Кочанима 3. новембра 11 до 16 часова и 4. новембра од 11 до 14 часова када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу у Кочанима.

Saučešće primamo u kapeli u Donjim Kokotima 2. novembra od 10 do 20 časova i 3. novembra od 10 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana.

Vijenci se ne prilažu.

ОЖАЛОШЋЕНИ: сестра ВЕСНА, снаха ДРАГАНА, братанићи РАДОМИР и ПРЕДРАГ, братанична МИЛИЦА, сестрићи ЖЕЉКО и БОШКО, сестрична ЈЕЛЕНА, браћа од стрица РАДОЈЕ, РАДУЛЕ и ДРАГУТИН, сестра од стрица РАЈКА, снахе МАРИЦА и БРАНКА, и остала родбина МИЛИЋ и ГАРДАШЕВИЋ

Ožalošćeni: sin ŽELJKO, kćerke ZDENKA, STANISLAVKA TANJA, braća VESELIN, DRAGOLJUB, RATKO, ŽELJKO i VELJKO, sestre DRAGICA, MARIJA i BILJANA, snahe BOJANA, DRAGICA, SLAVICA, LJILJANA, NATAŠA i SNEŽANA, unuk DRAŽEN, unuke MIA, MARIJA, RADMILA, STANKA, DANICA i DRAGANA , praunuk PETAR, đever MILENKO, jetrve BEBA, RAJKA i MILANKA, đeveričić, đeverične, bratanići, bratanične i ostala mnogobrojna rodbina 128

RATKO MILOVANOV KRIVOKAPIĆ 14. 02. 1963 - 09. 10. 2019.

Saučešće će se primati u kapeli na mjesnom groblju Vrbice, 03. novembra od 10 do 16 časova i 04. novembra od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Vrbice.

OŽALOŠĆENI: supruga KRISTINA, sin ANDRIJA, kćerka ANITA, sestre DANICA, RADMILA, DRAGANA, braća od stričeva, braća od ujaka, braća od tetaka, sestre od strica, sestre od ujaka, sestre od tetaka, sestrići i sestrične, ujna, tetke i ostala mnogobrojna rodbina i porodice KRIVOKAPIĆ, KOVAČ, KOVAČEVIĆ, KAPETANOVIĆ, VUKOTIĆ, BIGOVIĆ i KUZMAN 146 Вољеном брату, шури и ујаку

Умрла је

РАТКУ КРИВОКАПИЋУ

РАДОЈКА Видојева БЛЕЧИЋ 2. новембра 2019. у 84. години. Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 2. новембра од 11 до 16 часова и 3. новембра од 10 до 12 часова, када крећемо за Сељане - Пива. Сахрана ће се обавити у 14 часова на сеоском гробљу у Сељанима.

Са љубављу коју смрт не прекида, живјећеш вјечно у срцима нашим. Љубав је превелика, бол претешка.

Твоји РАДА, ВУКО, КРСТО и МИЛИЦА

ОЖАЛОШЋЕНИ: братанићи ЖАРКО, ОБРАД, МИЛОМИР ЦИГО, ДРЕКА, сестрићи ВЕСЕЛИН и НЕНАД МИЋАНОВИЋ, братаничне и остала родбина 147

141 Вољеном ујаку

Tužnim srcem javljamo da je 2. novembra 2019. u 70. godini preminula naša draga

РАТКУ КРИВОКАПИЋУ MARGETA Radonjina ĐIKANOVIĆ rođena Blagojević Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Nikšiću 3. novembra od 11 do 16 časova i 4. novembra od 10 do 12 časova, kada polazimo za selo Rudinice - Piva gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Cvijeće se ne prilaže.

Твоја љубав, њежност и пажња су обогатиле наше дјетињство. Био си нешто посебно за нас. Почивај у миру, анђеле наш.

Ožalošćeni: suprug RADONJA, sin MIODRAG DRAGAN, kćerke BUBA, LJILJANA i BILJANA, braća RATKO i RADE, sestra MILIJANA, snahe BILJANA, VENKA i VERA, đever RAJKO, zaova MIKA, sinovci MARINKO i MIRKO, unučad i ostala mnogobrojna rodbina ĐIKANOVIĆ i BLAGOJEVIĆ 163

Твоји КРСТО и МИЛИЦА

142 S tugom i bolom se opraštamo od našeg brata od tetke

DUŠKA DULA Ognjenovog BULATOVIĆA Uvijek zahvalni za tvoje dobro, ljudskost i plemenitost prema nama i našim porodicama.

Dule, u miru počivaj.

MIĆO i VESNA sa porodicama 136

e-mail: oglasno@t-com.me

28

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 3. novembar 2019.

GODIŠNJI POMEN

MILIJE M. DRAGOVIĆA

JOVAN KLISIĆ

Utjehe i zaborava nema. Zauvijek ćeš ostati u mom srcu.

Tvoja sestra DRAGICA sa porodicom 148

Brate, nedostajaćeš... Ne postoji riječ koja bi te opisala kao čovjeka, bio si nešto najbolje na svijetu.

Brigu za mene i moje dijete nikada neću zaboraviti.

Volimo te.

Porodica pok. NIKOLE ĆUPIĆA 157

Godina je bez mog voljenog brata

ĐOKO GAZIVODA Dana 5. novembra 2019. navršava se godina dana od kada nas je zauvijek napuštio Prolazi prva, tužna godina od tvog odlaska. Naši lijepi i zajednički trenuci zauvijek će živjeti u nama. Riječi nijesu dovoljne da kažemo koliko nam nedostaješ. Ponosno čuvamo uspomenu na Tebe.

Umjesto godišnjeg pomena porodica daje prilog crkvi u selu Prevlaka.

RAJKO Stevanov ŠOFRANAC

Posljednji pozdrav dragom ocu i svekru Tvoji: ŽELJKO, NATAŠA, FILIP, JELENA, VELJKO i LAZAR

Sudbina je htjela da te otrgne iz mog života.

Nedostaješ!! Čuvaću te vječno u srcu i biti ponosna što sam te imala.

Tvoja MILEVA 144

132

VLADU RAKOČEVIĆU Navršavaju se četiri godine od smrti naše voljene Odlaziš na vječni počinak, u našim srcima bol i tuga ali i ponos što smo te takvog imali vedrog duha, plemenitog i dobronamjernog.

Neizmjerno si nas volio kao i mi tebe. Živio si za uspjeh svoje porodice. Čuvaćemo uspomene na tebe do kraja života.

Hvala ti na očinskoj ljubavi i podršci.

Počivaj u miru.

TATA

Sin DUŠKO i snaha DANKA

OLGE VUKSANOVIĆ

162 Posljednji pozdrav dragom đedu

Godine ne mogu izbrisati uspomene. Uvijek ćeš biti u našim srcima i mislima jer voljeni ne umiru dok žive oni koji ih vole.

S ljubavlju i poštovanjem,

Neka te u tišini vječnog mira, prati naša ljubav jača od zaborava...

DANKA, PEĐA, ANJA i PETAR 145

TVOJA PORODICA 151

VLADO RAKOČEVIĆ

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog

TAJO Dragi đede teško mi pada da se opraštam od tebe.

Neko koga sam toliko volio za mene ne može da umre.

Sve uspomene i naše šale ostaće da žive u mom sjećanju zauvijek.

Hvala ti za svu ljubav i podršku.

Godina dana prođe, a tebe nema da dođeš i uneseš vedrinu u naš dom. Ne prođe dan, a da se ne sjetimo tebe i tvog veselog duha. Sa poštovanjem i ljubavlju ćemo te čuvati od zaborava.

unuk ALEKSA

Tvoja ćerka TANJA i zet BRANO sa porodicom

GOJKA Veljkovog JOVANOVIĆA 137

161 Posljednji pozdrav dobrom i poštovanom komšiji

Sa ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tvoj plemeniti lik i dobrotu. Bol i tuga su u našim srcima od tvoga odlaska.

Tvoji: supruga STOJKA, sin VELJKO, kćerke TAMARA i IVANA 134

TATA VLADU RAKOČEVIĆU

Dana 6. novembra 2019. navršava se godina dana od smrti našeg dragog

SREĆKO MEDENICA sa porodicom

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema. Puno je lijepih uspomena da te vječno pamtimo, da o tebi sa ponosom pričamo i da te nikada ne zaboravimo.

149

Tvoja ćerka NATAŠA i zet NATALE sa porodicom

POMENI

138

DIMITRIJE DIČKI TODOROVIĆ

Dana 4. novembra navršava se tri godine od smrti dragog

Dragom đedu

Zaborav ne postoji za one koji te iskreno vole. Čuvamo te u svojim srcima, mislima, uspomenama...

Porodica će njegovu vječnu kuću posjetiti 3. novembra u 10 časova.

Porodica TODOROVIĆ

ĐORĐA KAŠĆELANA Čuvamo te od zaborava i uvijek ćeš biti u našim srcima.

RAJKU

143 Zauvijek ćemo se sjećati svih onih mudrih riječi, nježnosti i topline, koju si nam darovao. Bio si oličenje dobrote i poštenja. Ostaćeš u najljepšem sjećanju u našim srcima.

Tvoje unuke IVANA, DIJANA i DANIJELA sa porodicama

Sinovi: VLADIMIR i ALEKSANDAR sa porodicama

135

139

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja 29

Nedjelja, 3. novembar 2019.

Danas je četrdeset dana od smrti naše drage

Четрдесет дана није са нама

3. новембар 2019. Данас се навршава 10 година од смрти мог вољеног супруга

ĐINE Draganove MITROVIĆ

ЖЕЉАН

rođene Martinović Teško je prihvatiti istinu da si zauvijek napustila svoj dom i sve koje si neizmjerno voljela.

Neka tvoja plemenita duša počiva u vječnom miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Porodica će u neđelju, 3. novembar 2019. godine u 10 časova posjetiti njenu vječnu kuću.

TVOJA PORODICA 160 Četrdeset dana je od smrti moje voljene majke

ĐINE

ВОЈИСЛАВА ВОЈА ЈОВАНОВИЋА

Вољени брате мој,

Отишао си изненада, али само ликом, у мислима, ријечима и сваком направљеном кораку, ту смо заједно, јер иако нијесмо имали своје ђеце, живјели смо најсрећнији. У дубини душе стоји велика рана што нијесмо имали своју срећу, али Господ Бог је тај што дијели срећу, па како коме удијели. Војо, и данас ми у ушима одзвањају твоје ријечи и нећу их заборавити док сам жива. Косе, биће што бити мора, ја ти одавде нећу жив излазити, но ти мени спремај кућу. Код твога великога рада и домаћинства за које си добио Орден рада од предсједништва из старе Југославије, али моји поносни родитељи су своју ђецу обезбиједили, па сам и ја направила кућу за нас, и како доликује теби и мени. Не могу да се не захвалим свим људима који су од првог дана испоштовали и Тебе и мене и са мном посјетили Тебе и нашу кућу. Доживотна им хвала.

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje moju bol za tobom, majko. Sa ponosom i poštovanjem sam te imao. Čuvam uspomene na tebe, tvoj lik, dobrotu i ljubav što si mi nesebično darivala.

Znala si koliko te volim, ali nikada nećeš znati koliko mi nedostaješ.

Tvoj ĆIĆO

Не постоји вријеме које доноси заборав, нити сјећање у којем тебе нема. Пуно је лијепих успомена да те вјечно памтимо, да о теби са поносом причамо и да те никада не заборавимо. Живиш у свакој нашој ријечи, сузи и успомени. Почивај у миру поред свог брата и родитеља јер тамо бола нема.

БЕЛИ Данас је рођендан твој. У мислима сам с тобом, Анђеле мој Сестра МИЛИЈАНА и сестрић АНЂЕЛКО 155

С поштовањем и жалом, супруга КОСА 158

ЖЕЉАН

150

БЕЛИ

Ова тужна тишина је кап крви из душе, која не жели да осјећа. Ова је суза из ока, која не жели да види све што види. Памтићу вас као једине посебне, непролазне, најдраже ујаке и када се загледам у небо знаћу да ту спавају очи које ме будно прате.

Našu dragu

Сестрична АНДРИЈАНА, зет САВО, МИА МАРТИНА, АНДРИЈА и АНЂЕЛИКА

MILEVA JOVIĆEVIĆ ĐINU Draganovu MITROVIĆ čuvaćemo od zaborava, pamteći njenu ljubav, dobrotu i pažnju koju nam je nesebično poklanjala.

Brat JOVAN MARTINOVIĆ sa porodicom

156 Tvoje veliko srce, plemenita duša i dobrota zaslužuju da te vječno čuvamo.

Premalo je riječi, a previše tuge da ti kažemo koliko nam nedostaješ.

Godina što je prošla nije nimalo ublažila bol za tobom. Uvijek ćeš ostati u našim srcima, voljena i nikad zaboravljena, draga Bebo.

Navršava se pola godine od smrti našeg

152 Sestra JELENA MILA sa porodicom PEJANOVIĆ

Četrdeset je dana od smrti naše voljene sestre

129 Četrdeset je dana od smrti naše voljene tetke

ĐINE

PETRA PERA ŠAROVIĆA Naviknuti na toplinu tvojih riječi, lakoću tvoga življenja, pogled koji je ulivao snagu, nedostaješ.

Mnogo nedostaješ tvojoj porodici koja je zahvalna za tvoje postojanje.

U nedjelju ćemo obići tvoju vječnu kuću.

Počivaj u miru.

Tvoja PORODICA 140

Tvoju dobrotu, velikodušnost i pažnju koju si poklanjala svima nama nikada nećemo zaboraviti.

Hvala ti za sve, plemenita dušo!

4. 11. 2018 – 4. 11. 2019.

Tvoje sestre BOSE i MILEVA 154

ĐINE Tejo naša, boli praznina bez dna koja nikad neće prestati...

NADEŽDA SONJA MRVALJEVIĆ

Tvoji BRANISLAV, BRANKA, NADA i NENA 159

ĐINI MITROVIĆ

rođ. Pejaković Majko, prolaze dani, ali nijedan bez sjećanja na tebe. Počivaj u miru, a ja ću te čuvati od zaborava.

Četrdeset dana je od odlaska u vječnost naše drage

Teško je prihvatiti istinu da si zauvijek napuštila svoj dom i sve koje si neizmjerno voljela. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

130

Kćerka LJILJANA VELIMIROVIĆ sa porodicom

Godina dana je od smrti moje majke

Zaove: DARE, MARTA i MARIJA 133

ĐINE MITROVIĆ dobre i plemenite sestrične, koju ćemo čuvati u srcu i žaliti za njom.

NADEŽDE SONJE MRVALJEVIĆ Ujak i ujna RADOVAN i ZORKA MARTINOVIĆ 153

rođ. Pejaković Dobrota tvoje duše i toplina tvoga srca uvijek će mi nedostajati, majko!

e-mail: oglasno@t-com.me

Tvoj sin VASILIJE 131

30

TV program

Nedjelja, 3. novembar 2019.

SERIJA

RTCG 1 21:30

EMISIJA

NOVA M 15:20

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora:

Četiri sezone u Havani

Zdravi sa Dr Katarinom Bajec

LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)



RTCG 1

06:00 Budilnik 07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 11:00 Agrosaznanje 12:05 ABS, r.

13:05 Živa istina, r.

14:05 Strani dok. program 14:30 Obrati pažnju, r.

15:15 Ukusi jutra 15:30 Dnevnik 1 16:00 Partneri u zločinu, r.

17:20 Mostovi 18:00 Vijesti 18:05 Naučno-obrazovni program 18:35 Muzika 19:30 Dnevnik 2 20:05 Okvir 21:30 Četiri sezone u Havani, s.

22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Amundsen, film 01:15 Okvir, r.

02:35 Mostovi, r.

03:00 ABS, r.

   TV PRVA

RTCG 2

07:00 Oj, vesela veselice, r.

08:00 Košarka, ABA liga: Mornar - Cedevita, s.

10:00 Dnevna soba, r.

11:40 Dnevna soba, r.

13:20 Dnevna soba, r.

15:00 Strani dok. program 16:00 Vjera i zavjera, s.

17:00 Vjera i zavjera, s.

18:00 Srešćemo se večeras, film 19:30 Dnevnik 2 20:05 Sedmi kontinent 20:50 Fudbal: Kamerun – Španija (Argentina Tadžikistan), SP U17 22:50 Strani dok. program 23:50 Fudbal: Italija – Paragvaj (Meksiko – Solomonska Ostrva), SPU17 01:45 Fudbal: Kamerun – Španija (Argentina Tadžikistan), SP U17, s.

03:30 Koncert 04:30 Strani dok. program

04:30 07:30 09:00 09:15 10:15 10:25 12:00 13:45 15:00 18:00 18:30 19:00 19:30 19:40 21:00 23:00 01:05 01:30 02:15 04:00

Paramparčad, r. Čavka, film Jutarnji žurnal Paramparčad, r.

Budi primjer – uključi se, kratki film Jutro Nikad nije kasno, r.

Kralj lavova 2, film Zvezde Granda specijal, r.

Ekskluziv Stolice Žurnal Budi primjer – uključi se, kratki film Paramparčad, s.

Nikad nije kasno Tajna u nihovim očima, film Ekskluziv, r.

Na mjestu zločina sa Mašanom, r.

Tajna u njihovim očima, r.

Smrtonosno oružje, r.

NOVA M

06:40 Centralni dnevnik, r.

07:15 Ljubav, navika, panika, r.

08:15 Kefalica, r.

11:15 Grand parada, r.

13:12 Sportisimo 13:40 Dva smo svijeta različita, r.

15:20 Zdravi sa Dr Katarinom Bajec 16:15 Popodne sa Leom Kiš 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Dva smo svijeta različita, s.

20:00 Supertalent 22:30 Grand parada 00:30 Mehaničar, r.

02:05 Izdaja, r.

03:45 Oteti u kolima, r.

  VIJESTI

07:00 Angry Birds, s.

07:30 Prodavnica namanjih ljubimaca, s.

08:45 Bejblejd, s.

09:10 Pčelica, r.

09:55 Žogarija 12:00 Vijesti 12:06 Gas do daske 3, r.

13:40 Putokaz, r.

14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r.

15:40 Život sa morem 16:30 Vijesti 16:40 Za volanom 17:15 Biljana za vas, r.

18:00 M:teh, r.

19:10 Prestiž, film 22:00 Vijesti 22:13 Meteo 22:15 Sport 22:30 Kolonija, film 00:20 Prije nego što odem, r.

A1 TV

07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r.

Vikend film Prč, r.

Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r.

Jelena, r.

18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 10:00 Žikina Šarenica 12:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:08 Zadruga 14:00 Minut dva 14:03 Premijera Vikend specijal 16:00 Minut dva 16:08 Zadruga 17:00 Minut dva 17:02 Ko je na vrhu, kviz 18:00 Minut dva

18:03 Scena, pregled sedmice 18:30 Zadruga 19:00 Minut dva 19:08 Zadruga 20:00 Ljubav iz osvete, s.

21:00 Dženetine suze, s.

22:00 Zadruga 00:00 Zadruga

 07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40 16:45 17:00 17:50 18:00

RTV BUDVA

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r.

Naše ljeto, e.

Bandolera, r.

Bandolera, r.

Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija Muzički program Dječji val Muzički program Puls



777

18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r.

Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55 17:00 18:00

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik Sport info

Nedjelja, 3. novembar 2019.

Marketing

31

32

Magazin

Nedjelja, 3. novembar 2019.

IZOŠTRENO AUTOR: DARKO DRLJEVIĆ

Bogat novogodišnji program u Baru

Haris Džinović za najluđu noć

BAR - Opština i Turistička organizacija Bar i ove godine najavljuju dobar provod tokom novogodišnjih praznika. Trg Vladimira i Kosare će opet biti mjesto dobrog raspoloženja i kvalitetne zabave za sve generacije.

Domaćini su se potrudili da pripreme kvalitetan i raznovrstan program, a u fokusu ostaju i dalje veliki koncerti.

Novoj godini se uvijek najviše obraduju najmlađi, pa je za njih i ovog puta osmišljen poseban program. I ove godine na raspolaganju će biti klizalište. Otvaranje je predviđeno za 20. decembar, a biće postavljeno sve do 20. januara. Korišćenje će, kao i prethodne godine, biti besplatno.

Ove godine najmlađi će imati priliku da se provozaju i popularnim turističkim vozićem ,,Ćirom“, koji će saobraćati dva posljednja dana decembra i 1. ja-

nuara od 10 do 14 časova, a početna i završna stanica će biti na početku Šetališta kralja Nikole.

Pretposljednji dan ove godine počinje programom za najmlađe. U podne 30. decembra zakazano je druženje sa Bracom Gajićem, jednim od omiljenih ,,jutjubera“ mlađe populacije. Braco će ovom prilikom izvoditi akrobacije, odgovarati na pitanja publike, ali i premijerno prikazati novi video.

Kao uvertira dočeku, u ponedjeljak 30. decembra muzički program će u 22:00 otvoriti barski bend Padrino, dok će glavna zvijezda večeri biti Tropiko bend čiji nastup počinje u 23 sata.

Posljednjeg dana 2019. godine u 12 sati je na programu predstava ,,Novogodišnja čarolija“, zabavnog, interaktivnog i edukativnog karaktera, bajkovita i prožeta muzikom i raznovrsnim kostimima. Nakon

predstave predviđene su razne animacije za djecu kao što je crtanje po licu, modeliranje balona, druženje sa Sunđer Bobom i klovnom, pravljenje velikih balona od sapunice, ali i tradicionalno fotografisanje sa Djeda Mrazom.

Novogodišnja žurka se nastavlja u 22 sata kada nastupa provjerena rok atrakcija, barska Akademia, a nastup Harisa Džinovića počinje u 23 sata, koji će i uvesti Barane i njihove goste u 2020. godinu.

Prvi dan Nove godine započinje koncertom etno grupe Zora u 13 časova. Za nastavak dobrog provoda 1. januara će biti zadužena barska grupa Katapult čiji koncert počinje u 22 sata, a sat kasnije na scenu stupa Amadeus bend.

Tokom novogodišnjih praznika, na dekorisanom Trgu Vladimira i Kosare, biće organizovan novogodišnji bazar sa bogatom ponuZ. K. dom.

Nakon jednogodišnje pauze

Dua Lipa objavila novu pjesmu LONDON – Britanska pop zvijezda Dua Lipa objavila je novu pjesmu ,,Don’t Start Now“ koju je producirao Ijan Kirkpatrik.

- Htjela sam ovu pjesmu da objavim prvu kako bih zatvorila jedno i otvorila drugo poglavlje svog života - rekla je Dua Lipa i dodala kako u novom njenom razdoblju dolazi i novi zvuk.

Ovu pjesmu radila je sa ti-

mom ljudi koji potpisuju i njen mega-hit ,,New Rules“.

Njen album prvijenac iz 2017. godine svijetu je predstavio elektro-pop pjevačicu, već priznatu od strane londonske klupske andergraund populacije.

Singlovi: ,,Be The One“, ,,Last Dance“, ,,Lost In Your Light“, ,,IDGA“; saradnje sa Silk City na pjesmi ,,Electricity“ i Kelvinom Harisom u hit singlu ,,One Kiss“ doseza-

Američki bend zakazao turneju

Rage Against The Machine ponovo na okupu LOS ANĐELES - Rok bend iz Los Anđelesa Rage Against The Machine vraća se na scenu sa nizom koncerata isplaniranih za sljedeću godinu.

li su vrhove evropskih top lista. Pjesma ,,New Rules“ otvorila joj je vrata američkog tržišta dostigavši 6. mjesto Bilbordove ,,Hot 100“ liste. Dosadašnju karijeru Dua Lipa je krunisala dobijenim Gremi i Brit muzičkim nagradama.

Novi singl ,,Don’t Start Now“ je odličan disko hit koji predstavlja novi imidž Dua Lipe, koja će sigurno ponovo fascinirati publiku.

Ovaj bend, koji je prestao sa radom 2011. godine, zakazao je američku turneju za 2020. godinu, u okviru koje će nastupiti i na Koačela festivalu u Kaliforniji.

Naime, u saopštenju koje je dao muzički portal NME, turneja započinje 26. marta, koncertom u El Pasu, a nastavlja se koncertima u Las Krucesu i Finiksu, 28. i 30. marta, da bi na već pomenutom Koačela festivalu nastupili kao hedlajner i 10. aprila.

Uprkos tome da ne sviraju od 2011. godine, gitarista Tom Morelo i basista Tim Komerford, nastavili su saradnju u grupi Prophets of Rage, koju pored njih čine članovi grupe Sajpres Hil i reper Čak Di.

Bend Bon Džovi novom numerom najavio album

Socijalne teme u fokusu LOS ANĐELES – Bend Bon Džovi predstavio je novu pjesmu ,,Unbroken“.

Pjesma je snimljena za dokumentarac ,,To Be of Service“, koji donosi priču o vojnicima koji pate od PTSP-a i kako im posebno trenirani psi pomažu da žive normalan život.

Novi singl će se naći na njihovom novom albumu ,,Bon Jovi: 2020“. Materijal u prodaju stiže sljedeće godine, međutim tačan datum obja-

ve nije poznat.

Kako je frontmen benda, Džon Bon Džovi rekao, novi materijal se više bavi socijalnim temama, za razliku od prethodnog, ,,This House Is Not For Sale“, koji se više bavio ličnim problemima.

Razlog što je novi album više socijalno angažovan jeste taj što je sljedeća godina u SAD izborna godina i bend želi da se fokusira na teme koje su aktuelne u njihovoj državi.