Dnevni list Pobjeda 31.06.2022. by Pobjeda

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Konferencija „Rat u Evropi: Uticaj na Balkan“, komentarisana i regionalna inicijativa

Abazović: Na samit „Otvorenog Balkana“ idem kao gost - posmatrač D. MALIDŽAN

Državljanstva pod povlašćenim uslovima pod lupom nove vlade, MUP tražio da se uključi i Agencija za nacionalnu bezbjednost

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

ANB provjerava Ruse i Bjeloruse za ekonomska državljanstva

• Odgovarajući na oštre kritike kojima je izložen predsjednik Vlade Dritan Abazović je ocijenio da se dio društva u Crnoj Gori protivi ,,Otvorenom Balkanu“ zbog uloge Srbije u toj inicijativi. Istakao je i da se zalaže za regionalnu saradnju, ,,da možemo iskoristiti svaku inicijativu koja ima to za cilj“. Na Abazovićev komentar reagovala je predsjednica Kosova Vjosa Osmani Osmani. Kosovo se protivi inicijativi ,,Otvoreni Balkan“, insistirajući na tome da Kosovo treba da bude zastupljeno kao jednako, odnosno kao nezavisna država unutar bilo kog procesa, pa i inicijative ,,Otvoreni Balkan“. - Da li je neko demokratski izabran lider koji zaista vjeruje u vrijednosti vladavine prava, ljudska prava i demokratiju i da li je neko bivši ministar propagande Miloševićevog režima - treba da ima značaja. U suprotnom, poruka koju šaljemo je ta da nije važno da li ste Zelenski ili Putin - navela je Osmani.

STR. 3.

Slušali smo dosta o planovima nove vlade, vrijeme je za akciju

Društvenim mrežama kruži snimak sa svadbe na kojoj direktor Rudnika uglja jednom od mladenaca poklanja rješenje za stalno zaposlenje

Uhapšen Podgoričanin jer je ugrozio sigurnost vještaku i sutkinji

Velimirović prijetio da će ih pobiti

Lekić tvrdi da se radi o šali muzičara

I. BOŽOVIĆ

INTERVJU: Ambasador Poljske u Crnoj Gori Artur Dmohovski

STR. 2. i 3.

STR. 5.

STR. 10.

STR. 4.

DANILOVGRAD: Izgled biste Ljuba Čupića izazvao burne i negativne reakcije u javnosti, njen autor Mitar Živković tvrdi da je žrtva dnevno-političkih obračuna, oglasila se boračka organizacija

Brajović: Bistu ćemo ukloniti STR. 12.

Politika

Utorak, 31. maj 2022.

Predsjednik Crne Gore razgovarao sa specijalnim predstavnikom EU za Zapadni Balkan Miroslavom Lajčakom

Đukanović: Rehabilitovana je politička volja za deblokadu procesa usvajanja standarda i reformi treba dobiti podršku Brisela, koji treba da razumije da je Zapadni Balkan u EU geostrateška investicija u stabilnost Evrope. U odnosu na prilike u region, Đukanović je konstatovao zastoj i zamagljen pogled na evropsku budućnost uzrokovan retrogradnim idejama kao posljedice hibridnog djelovanja u dužem trajanju. Te ideje, kako je rekao, moraju se liječiti i nakon završetka rata u Ukrajini. Lajčak je rekao da je nakon Ukrajine proces proširenja postao političko pitanje na agendi EU. - Kao lider u pomoći Ukrajini, EU prepoznaje novi momentum za proširenje i iskazuje dobru volju da se napravi pomak u tom procesu, kazao je Lajčak. Poručio je da Crna Gora sa sadašnjom vladom može da bude primjer i pokaže kroz konkretne korake i rezultate da je proces proširenja živ i da je kredibilan. - Sve je u vašim rukama i ne vidim nikakve prepreke - kazao je Lajčak. Uz saglasnost o potrebi da se iskoristi šansa za doglednu evropsku perspektivu Crne Gore i Zapadnog Balkana, sagovornici su, kako se dodaje, razmijenili mišljenja o stanju otvorenih pitanja u regionu i potrebi konstruktivnog pristupa i iznalaženja rješenja kroz dijalog. R. P.

Odluka predsjednika Vlade

Jelena Maraš nova sekretarka Vijeća za nacionalnu bezbjednost PODGORICA - Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović imenovao je juče Jelenu Maraš na dužnost sekretarke Vijeća za nacionalnu bezbjednost, saopšteno je iz njegovog kabineta. Maraš je tokom 42. Vlade Crne Gore obavljala funkcije šefice kabineta i predsjednice Etičke komisije u Ministarstvu unutrašnjih poslova, dok je ranije bila angažovana na više pozicija u sektoru bezbjednosti. Sekretarku Vijeća za nacionalnu bezbjednost, u skladu sa članom 11 Zakona o osnovama obavještajno-bezbjednosnog

Abazović: Na samit „Otv Balkana“ idem kao gost EU podržava svaku inicijativu koja je inkluzivna i koja se zasniva na evropskim normama i vrijednostima. Mislimo da je potrebno da se ubrza proces formiranja zajedničkog regionalnog tržišta. Želimo da funkcionišu i postojeće inicijative, kao što je CEFTA, i dajemo prostor svakoj inicijativi – uz ta dva uslova – da je inkluzivna i da se zasniva na evropskim vrijednostima – istakao je Lajčak

Miroslav Lajčak i Milo Đukanović

PODGORICA - Formiranjem nove vlade rehabilitovana je politička volja za deblokadu i unapređenje dinamike procesa pregovora sa Evropskom unijom, kazao je crnogorski predsjednik Milo Đukanović. Predsjednik Crne Gore juče je razgovarao sa specijalnim predstavnikom EU za Zapadni Balkan Miroslavom Lajčakom. Đukanović je zahvalio Lajčaku na kontinuiranoj pažnji za Crnu Goru i region, što je, kako je dodao, uvijek važno, posebno u ovom vremenu. - Ukazao je na nove podsticaje i mogućnosti da još realnije sagledamo potrebe intenzivnije integracije Zapadnog Balkana, koja je značajna za naše zemlje, ali i evropsku stabilnost i dalji prosperitet Evrope, kaže se u saopštenju. Đukanović je upoznao Lajčaka sa intenzivnom komunikacijom unutar zemlje i regiona u cilju neophodnosti da Crna Gora odradi svoj dio posla i obezbijedi argumente evropskim partnerima u pravcu dinamiziranja proširenja. Novi pogled na Zapadni Balkan, prema riječima Đukanovića, nakon ukrajinske krize ne treba zloupotrijebljavati, već istrajati na principima i pravilima koje je EU davno definisala. Dinamikom, kako je rekao,

Održana konferencija „Rat u Evropi: Uticaj na Balkan“, komentarisana i

Jelena Maraš

sektora Crne Gore, imenuje predsjednik Vijeća za nacionalnu bezbjednost. R. P.

PODGORICA – Naš cilj je EU, najveći spoljnopolitički cilj Crne Gore je punopravno članstvo u EU. Nikakva zamjena za to nas ne interesuje, ali sve što možemo da upotrijebimo kao mehanizam da bi taj cilj postigli za nas je prihvatljivo – rekao je premijer Dritan Abazović komentarišući regionalnu inicijativu „Otvoreni Balkan“, a uoči konferencije „Rat u Evropi: Uticaj na Balkan“ koju organizuje Međunarodni republikanski institut (IRI). Predstavnicima medija prije konferencije obratili su se i specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, zamjenik premijera i ministar za evropske poslove Sjeverne Makedonije Bojan Maričić, specijalni izaslanik Velike Britanije za Zapadni Balkan Stjuart Pič, regionalni direktor za Evropu Međunarodnog republikanskog instituta Pol Mekarti.

„TAKTIKE“

Govoreći o regionalnoj inicijativi premijer Abazović kazao je kako je Crnoj Gori prihvatljivo sve što vodi većoj regionalnoj saradnji, kao i da su imena inicijativa „potpuno nebitna“. Rekao je i da upozorenja potpredsjednika u Vladi Ervina Ibrahimovića i Raška Konjevića da ,,Otvoreni Balkan“ zaustavlja procese evropskih integracija i da premijer ne bi smio na samitu da preuzme bilo kakve obaveze, predstavljaju taktike „koje imaju za cilj da pogode

D. MALIDŽAN

Učesnici konferencije „Rat u Evropi: Uticaj na Balkan“

razne djelove našeg društva“. - Ne doživljavam ih neprijateljski, doživljavam ih demokratski. Što se tiče EU, na sastanku u Ohridu biće i komesar Varhelji. Cijenim stavove potpredsjednika, mi u Ohrid ne idemo da postanemo član ,,Otvorenog Balkana“, idemo kao gosti, posmatrači. Razmotrićemo sve što je dobro za našu zemlju – naveo je Abazović. Upitan hoće li, ukoliko bude morao, tražiti podršku DF-a za pristupanje regionalnoj inicijativi kazao je kako im specijalna podrška nije potrebna, jer spoljnu politiku vodi Vlada. Istakao je i da se stara o nacionalnim interesima Crne Gore, te kazao da će predstavnici EU i SAD biti na samitu „Otvorenog Balkana“ u Ohridu.

- Ako neko iz evropskog bloka misli da treba da sjednemo sa Putinom ili nekom drugom državom koje nijesu EU ili SAD neka kaže, ali neka se ne skrivaju iza ,,Balkan Opena“ - rekao je Abazović. Specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak rekao je da EU podržava svaku inicijativu koja je inkluzivna i zasniva se na evropskim normama i vrijednostima. Lajčak je naveo i kako je potrebno ubrzati proces zajedničkog regionalnog tržišta. - Želimo da funkcionišu i postojeće inicijative poput CEFTE i dajemo podršku svakoj koja je inkluzivna, ne isključuje nikoga i počiva na evropskim standardima – istakao je Lajčak. Sa druge strane, stav Kosova o

Eskobar traži da Srbija uvede sankcije Rusiji Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar u onlajn obraćanju izrazio je nadu da će se Srbija pridružiti ostalim državama Zapadnog Balkana i uvesti sankcije Rusiji nakon formiranja nove vlade. - Skoro sve države Zapadnog Balkana su se usaglasile na način da učine da Rusija plati

PODGORICA - Crnogorsko pravosuđe moguće je unaprijediti samo ako se na ključne pozicije imenuju stručnjaci, javni interes stavi ispred političkog, te prevaziđu političke razlike i uspostavi politički dijalog, poručeno je na jučerašnjoj konferenciji CEDEM-a „Kroz vizuru donosilaca odluka: Naučene lekcije i perspektive na putu Crne Gore ka EU“. Crnoj Gori je trenutno, kako je

cijenu za to kroz sankcije, podršku Ukrajini i njenom narodu. Nadam se da će se Srbija pridružiti toj grupi i da će se uskladiti sa sankcijama kada formira vladu, rekao je Eskobar. Eskobar je pozdravio to što su i EU i NATO ponovo potvrdili „politiku otvorenih vrata“. - Mislim da je važno što je EU

ponovo potvrdila svoju politiku otvorenih vrata. I ta politika se ne odnosi samo na Ukrajinu i druge države pod rizikom, već nas takođe podsjeća da je još šest zemalja u redu prije Ukrajine - istakao je Eskobar. Eskobar je u svom obraćanju na samitu izjavio da kao narednu članicu EU najvjerovatnije vidi Crnu Goru.

ovom pitanju ostao je nepromijenjen. - Inicijative koje ne poštuju principe inkluzivnosti i ne tretiraju sve na jednakim osnovima Kosovo neće prihvatiti. Pošto inicijativa „Otvoreni Balkan“ ne poštuje nijedan princip, Kosovo neće biti dio nje – poručila je predsjednica Kosova Vjosa Osmani. U uvodnim obraćanjima Abazović, Lajčak, Osmani, Maričić, Pič i Mekarti komentarisali su temu konferencije koja se odnosi na sigurnosne aspekte regiona.

USAGLAŠENO DJELOVANJE

Premijer Abazović istakao je da je izuzetno važno da region sarađuje i da je zajednički cilj svih zemalja učlanjenje u EU. - Na tom putu treba da pomažemo jedni drugima. Dugo je ovaj region trpio posljedice neodgovornih politika. Konačno je došao trenutak da fokus umjesto na svađalačku politiku usmjerimo na saradnju. Agresija Rusije na Ukrajinu veliki je podsjetnik za zemlje Zapadnog Balkana. Obaveza je svake zemlje Zapadnog Balkana da da doprinos očuvanju mira, da pošalje poruku da rat ne može da bude prihvatljivo sredstvo u 21. vijeku – poručio je Abazović.

Konferencija CEDEM-a o perspektivi Crne Gore na putu ka EU

Pravosuđe moguće unaprij se javni interes stavi ispred p poručila potpredsjednica Vlade i ministarka evropskih poslova Jovana Marović, najpotrebnije nezavisno pravosuđe, zbog čega i imenovanje ključnih ljudi u sudstvu i tužilaštvu treba da bude najvažnije u agendi.

- Prije ključnih imenovanja ide politički dijalog i smanjenje polarizacije društva. Sada po prvi put imamo osjećaj da su reforme u našim rukama - poručila je Marović. Ona navodi da sada imamo

kontekst koji nam odgovara i moramo ga iskoristiti da demokratizujemo društvo. - Druga stvar koja bi trebalo da nas vodi je šta će se sve naći na agendi. Niko ne želi da državni tužilac bude neko ko će

Politika

Utorak, 31. maj 2022.

regionalna inicijativa

Državljanstva pod povlašćenim uslovima pod lupom nove vlade, MUP tražio da se uključi i Agencija za nacionalnu bezbjednost

vorenog ANB da provjerava Ruse i - posmatrač Bjeloruse koji su aplicirali za Eksperti, a ne političari, da rade na demarkaciji granice Crne Gore i Kosova Upitana da li je potpisana demarkacija granice Kosova i Crne Gore gotovo pitanje Osmani je podsjetila da su ratifikovana tri dokumenta o razgraničenju i da to više nije pitanje za političare. - Političari neće više govoriti, eksperti će kreirati zajednički odbor da postave granicu. Sada je na ekspertima da

nastave sa radom, a ne na političarima koji su posao završili ratifikacijom dokumenata – kazala je Osmani. Podsjećamo, premijer Kosova Aljbin Kurti izjavio je da neće biti sprovođenja Sporazuma o demarkaciji sa Crnom Gorom, u obliku u kojem je ratifikovan 2018. godine.

Rasprava Abazovića i Osmani o ,,Otvorenom Balkanu“ Odgovarajući na oštre kritike, kojima je izložen, Abazović je ocijenio da se dio društva u Crnoj Gori protivi ,,Otvorenom Balkanu“ zbog uloge Srbije u toj inicijativi. Istakao je i da se zalaže za regionalnu saradnju, te da možemo iskoristiti svaku inicijativu koja ima to za cilj. Na Abazovićev komentar reagovala je predsjednica Kosova Vjosa Osmani. Kosovo se protivi inicijativi ,,Otvoreni Balkan“, insistirajući na tome da Kosovo treba da bude zastupljeno kao jednako, odnosno kao nezavisna država unutar bilo kog procesa, pa i inicijative ,,Otvoreni Balkan“. - Da li je neko demokratski izabran lider koji zaista vjeruje u vrijednosti vladavine prava, ljudska prava i demokratiju i da li je neko bivši ministar propagande Miloševićevog režima - treba da ima značaja. U suprotnom, poruka koju šaljemo je ta da nije važno da li ste Zelenski ili Putin - navela je Osmani. Ona je istakla da je Kosovo posvećeno regionalnoj

saradnji, ali da neslaganje Kosova oko inicijative ,,Otvoreni Balkan“ treba da se poštuje jer je, kako je navela Osmani, ta država pokazala svoju posvećenost ,,da uradi sve što je potrebno kako bi regionalna saradnja funkcionisala“. - Pružili smo ruku saradnje zemlji koja je počinila genocid nad nama, bez njihovog izvinjenja, bez toga da smo vidjeli bilo kakvo kajanje sa njihove strane, bez toga da su zločinci iza rešetaka ili da su privedeni pravdi, bez toga da imamo oko 2.000 nestalih u periodu rata, zemlji koja spava na masovnim grobnicama, kako da pokažemo više nego da ovako pružimo ruku prijateljstva i saradnje. Abazović je u odgovoru na komentare Osmani konstatovao da niko nije u stanju da bira vlast u drugoj zemlji. - Kako je moguće da ćete u Berlinskom procesu najvjerovatnije sjedjeti sa istim ljudima, koji nažalost ne priznaju Kosovo, a Ohrid je problem? To je ono što ne razumijem rekao je Abazović.

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani kazala je da rat u Ukrajini predstavlja prijetnju bezbjednosnoj strukturi u regionu. - Postoje brige o destabilizaciji kontinenta i ZB. Bitna je zajednička akcija i da se sve zemlje ZB u potpunosti usaglase sa EU sankcijama. Kao što znate Kosovo i Crna Gora bili su među prvima da usvoje sankcije i bili su jasni u odnosu na ono gdje stoje – istakla je Osmani.

Specijalni izaslanik Velike Britanije za Zapadni Balkan Stjuart Pič poručio je da Velika Britanija podržava zemlje Zapadnog Balkana, te da moramo živjeti vrijednosti o kojima govorimo. - Moramo da nastavimo da gradimo zemlje sa snažnom politikom otpora i vladavinom prava, moramo da se suočimo sa situacijom u kojoj smo. Znamo da Rusija želi da pravi problem ovdje i mi smo uz vas – naveo je Pič. Ž. ZVICER

editi ako partijskog

u parlamentu nijesu dovoljno razgovarale. Mislim da će ova vlada biti stabilna, a od rezultata zavisi kad idemo na izbore - ističe Marović. Ministar pravde Marko Kovač istakao je da će tokom svog mandata ne čelu tog resora inicirati donošenje normativnih mjera kako bi Sudski savjet bio lišen političkog uticaja. - Ja bih volio da budem posljednji ministar pravde koji učestvuje u radu Sudskog sa-

biti pod političkim uticajem. Želimo da vidimo aktivniji parlament i kraj one podjele na 41:40 poslanika. Mi smo do sada imali nedostatak dvotrećinske podrške ključnim odlukama što znači da dvije strane

ekonomska državljanstva

PODGORICA- Ministarstvo unutrašnjih poslova će zatražiti da Agencija za nacionalnu bezbjednost u što kraćem roku izvrši dodatne provjere u pogledu eventualnog postojanja smetnji iz razloga bezbjednosti Crne Gore, za aplikacije državljana Ruske Federacije i Bjelorusije koje se na dan 14. maja 2022. godine nalaze kod ovog organa.

To se navodi u informaciji o realizaciji posebnog programa ekonomskog državljanstva koji je usvojila Vlada.

337 PASOŠA

U informaciji se precizira da je ukupno izdato 337 pasoša Crne Gore: 106 aplikantima i 231 članovima njihovih porodica od kojih su više od dvije trećine građani Ruske Federacije. Građanima Rusije je dato čak 257 pasoša, NR Kine 47, Libana 26, Egipta 14, Pakistana 12, Turkmenistana 9, Ukrajine 6, Kazahstana 6, Kraljevine Saudijske Arabija 5, SAD, Indije,Vijetnama, Turske, Južnoafričke Republike po četiri, Bjelorusije i Hong Konga po tri i Irana jedan pasoš. U informaciji se navodi da je za jednu aplikaciju – aplikant i jedan član porodice, državljani Ruske Federacije dostavljeno mišljenje da postoje smetnje iz razloga bezbjednosti Crne Gore za sticanje crnogorskog državljanstva prijem i njima je upućen poziv da se upoznaju sa navedenom činjenicom, kao i da će zahtjev biti odbijen. Za 14 aplikacija državljana Ruske Federacije je dostavljeno pozitivno mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost i dato pozitivno mišljenje o ispunjenosti uslova za donošenje rješenja. Ukupno se 522 zahtjeva nalazi u proceduri 152 aplikanta i

Vlada Crne Gore

U informaciji se navodi da je za jednu aplikaciju – aplikant i člana porodice, koji su državljani Ruske Federacije, dostavljeno mišljenje da postoje smetnje iz razloga bezbjednosti Crne Gore za sticanje crnogorskog državljanstva prijem i njima je upućen poziv da se upoznaju sa navedenom činjenicom, kao i da će zahtjev biti odbijen

U non-pejperu Evropske komisije za poglavlja 23 i 24 se podsjeća da je u decembru 2021. godine Crna Gora produžila program ekonomskog državljanstva do kraja 2022, suprotno preporukama iz izvještaja o Crnoj Gori za 2021. i iz Četvrtog izvještaja Mehanizma za suspenziju viza. U izvještaju Mehanizma za suspenziju viza, Evropska komisija je preporučila Crnoj Gori da što prije ukine šemu državljanstva u zamjenu za investicije. Vlada Crne Gore je na elektronskoj sjednici 30. decembra 2021. donijela odluku da će biti produžen „Program za sticanje državljanstva posredstvom investicija“ za još godinu, odnosno do kraja

2022. godine. Premijer Dritan Abazović najavio je da nakon tog roka neće biti produžen taj program. Evropski parlament je na sjednici od 9. marta 2022. godine usvojio Rezoluciju o zakonodavnoj inicijativi u kojoj poziva Evropsku komisiju da do kraja mandata podnese prijedlog mjera koje će imati za cilj postepeno ukidanje ,,zlatnih pasoša“ i regulisanje sticanja boravišta ulaganjem. Evropski parlament, između ostalog, traži da se pravilima EU doprinese borbi protiv organizovanog kriminala, pranja novca, korupcije i utaje poreza, uključujući: stroge provjere podobnosti – provjere članova porodice podnosilaca zahtjeva i izvora finansijskih sredstava. -Ukazujemo na javno proklamovanu politiku Vlade Crne Gore da kao zemlja kandidat za pridruživanje, ima obavezu da se usaglašava sa restriktivnim mjerama koje je Evropska unija usvojila protiv Rusije, navodi se u informaciji. N.ZEČEVIĆ

vjeta i iniciraću tokom svog mandata da se preduzmu potrebne normativne i druge mjere kako bi Sudski savjet bio lišen političkog uticaja - rekao je Kovač. Potpredsjednicu Skupštine Branku Bošnjak raduje to što, kako je navela, postoji izjašnjenje lidera DF-a da je taj politički savez spreman da razgovara o pitanjima obezbjeđivanja dvotrećinske i tropetinske većine.

pregovora sa EU i da smo „svi saglasni da nemamo razloga za slavlje“. - Parlament u tom procesu ima veliku odgovornost i krivicu što smo došli tu gdje smo. Mi od 2016. godine ne možemo naći dobar primjer da su političari u parlamentu bili sposobni da rješavaju ključne probleme. Nadam se da se sada približavamo dijalogu u parlamentu - rekao je Koprivica. On je naveo da se, kada je riječ

o EU integracijama, u Crnoj Gori i dalje govori o zalaganjima, a ne rezultatima. Ambasador Italije u Podgorici Luka Zelioli ističe da je za ubrzanje procesa EU integracija Grne Gore neophodno da ovdašnja politička elita učvrsti modernu demokratsku kulturu. Ocijenio je da politička polarizacija, osim što uzrokuje nestabilnost, predstavlja i glavnu prepreku za odlučne napore ka članstvu u EU. Đ. ĆORIĆ

370 članova porodice, razvrstano po državljanstvima: Ruska Federacija 232, NR Kina 107, SAD 51, Liban 22, Egipat 14, Južnoafrička Republika 11, Indija i Pakistan po deset, Jordan 7, Tunis 6, Maroko, Turska i Indonezija po pet, Tajvan, Kenija, Jermenija, Filipini po četiri, Ukrajina, Hong Kong, Kraljevina Saudijska Arabija, Kazahstan, Južna Koreja po tri, Kanada dva i Japan, Novi Zeland, Vijetnam i Grenada po jedan. Obavještenjem tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekuovića upućenog predsjedniku Vlade od 7. marta 2022. godine, imajući u vidu invaziju Rusije na Ukrajinu, stav ministra unutrašnjih

- Agresija Rusije na Ukrajinu se ispostavila kao šansa za brzi ulazak u EU, ali za to treba da ispunimo kriterijume. Postali smo umorni, jer ovaj proces dugo traje. To nije bila greška EU nego naša jer nijesmo imali političku volju da iskoračimo u reformama - ističe Bošnjak. Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica podsjetio je da se uskoro obilježava 10 godina

poslova je bio da neće donositi odluke po predmetnim zahtjevima (522 zahtjeva) sve dok se ne pribave mišljenja agenta za ocjenu međunarodne podobnosti i Uprave policije – Sektora za finansijsko obavještajne poslove.

KRITIKE EU

Politika

Utorak, 31. maj 2022.

INTERVJU: Ambasador Poljske u Crnoj Gori Artur Dmohovski

Slušali smo dosta o planovima nove vlade, vrijeme je za akciju Artur Dmohovski

PODGORICA - Najvažniji su jasni i konkretni koncepti o tome kako nova vlada namjerava da ostvari deklarisane ciljeve, odnosno da, prije svega, nedvosmisleno potvrdi čvrstu poziciju Crne Gore kao članice NATO i ubrza proces integracije u EU. Čuli smo dosta o planovima u vezi sa tim – sada je vrijeme za akciju - kaže u intervjuu Pobjedi ambasador Poljske u Crnoj Gori Artur Dmohovski. Ističe da ih raduje potpuna usaglašenost Crne Gore po pitanju spoljne i bezbjednosne politike EU, a posebno nedvosmisleni stav Vlade o sankcijama uvedenim Rusiji nakon napada na Ukrajinu. POBJEDA: Rusija je izvršila invaziju na nezavisnu i suverenu Ukrajinu vodeći krvavi rat u kojem stradaju hiljade žrtava. Ipak, hrabrost ukrajinskog naroda i humanost koju je pokazala

Poljska poznaje Rusiju vjekovima. Znamo da u odnosima sa njom kompromisi ne vode nikuda. Nastojimo da podržimo Ukrajinu u njenoj borbi za slobodu i nezavisnost i ne slažemo se sa prijedlozima da Moskvi na bilo koji način treba podilaziti da bi se umirila - kaže Dmohovski Poljska daju nadu da će čovječanstvo izvući iz ovog sukoba prijeko potrebne lekcije - jesmo li spremni da učimo na greškama iz prošlosti? DMOHOVSKI: Poljska poznaje Rusiju vjekovima. Znamo da u odnosima sa njom kompromisi ne vode nikuda. Zbog toga glas Poljske na međunarodnoj areni nije - potpišite sporazum, ili ćete umrijeti, kako se čuje nekad sa Zapada. Mi smatramo da Ukrajina ne treba da popusti i da joj to niko ne smije sugerisati. Slobodni svijet ima danas lice Ukrajine - rekao je naš predsjednik Andžej Duda u Kijevu u istorijskom, prvom od početka rata, obraćanju stranog lidera Vrhovnom vijeću. Naš predsjednik se zahvalio Ukrajini što brani Evropu od invazije ruskog imperijalizma, i što ima snažan duh slobodne nacije. Samu ideju revizije granica u Evropi danas, a takvi glasovi

Portparol Socijaldemokrata tvrdi da je savjetnik Vladimira Jokovića bio i državljanin Srbije

Zirojević: Kako je i kad Pavićević dobio crnogorsko državljanstvo? PODGORICA - S obzirom na činjenicu da je savjetnik potpredsjednika Vlade zaduženog za „srpski svet“ Vladimir Pavićević bio poslanik u parlamentu susjedne Srbije, on je morao imati srbijansko državljanstvo, saopštio je portparol Socijaldemokrata Nikola Zirojević. Vlada je prije pet dana odlučila da savjetnik potpredsjednika Vlade za ekonomski sistem Vladimira Jokovića bude Vladimir Pavićević, nekadašnji poslanik u Skupštini Srbije i prvi predsjednik Crnogorske.

Zirojević navodi da je Pavićević, s obzirom na to da je izabran na novu funkciju u Vladi, za to morao imati državljanstvo Crne Gore. - Neke informacije kažu da je državljanstvo Crne Gore dobio 2017. godine. Da li se Pavićević, prilikom prijema u državljanstvo Crne Gore, odrekao državljanstva Srbije? Ako nije, kako je, mimo zakona, dobio dvojno državljanstvo? A sve, sasvim očigledno, da bi radio suprotno interesima Crne Gore, za šta je sada nagrađen visokom pozicijom u Vladi - saopštio je Zirojević. R. P.

nažalost se čuju, ne bi trebalo ni komentarisati. To bi bilo kršenje apsolutnih temelja međunarodnog prava. POBJEDA: Kako ocjenjujete saradnju sa Crnom Gorom, da li političke odnose prati i intenzivna ekonomska saradnja? DMOHOVSKI: Česti kontakti na najvišem nivou svjedoče o veoma dobrim odnosima Poljske i Crne Gore. Nedavno je organizovana prva zvanična posjeta poljskog predsjednika Andžeja Dude i njegove supruge Crnoj Gori. Naš predsjednik je prije nekoliko dana razgovarao u Davosu sa premijerom Dritanom Abazovićem. Poljska jasno ističe da se zalaže za proširenje EU i podržava napore Crne Gore da što prije pristupi EU. Računamo i na veći razvoj ekonomskih odnosa jer je, zahvaljujući efikasnim akcijama naše vlade tokom pandemije, poljska privreda sada još jača. Imamo najmanju nezaposlenost u Evropi,

a najveći poljski investitori traže nova tržišta i nadam se da će biti zainteresovani i za Crnu Goru. POBJEDA: Crna Gora je na izborima 2020. dobila novu vlast koja je potpuno iznevjerila očekivanja njenih građana. Bivša vlada je nastala pod uticajem Srpske pravoslavne crkve i doprinijela je rastu tenzija i nacionalizma, urušavanju institucija, kao i totalnoj blokadi integracionog procesa. Izabrana je nova vlada, koji bi trebalo da budu njeni prvi koraci? DMOHOVSKI: Po mom mišljenju, najvažniji su jasni i konkretni koncepti o tome kako nova vlast namjerava da ostvari deklarisane ciljeve, odnosno da, prije svega, nedvosmisleno potvrdi čvrstu poziciju Crne Gore kao članice NATO i ubrza proces integracije u EU. Čuli smo dosta o planovima u vezi sa tim – sada je vrijeme za akciju. Takođe nas raduje potpuna

usaglašenost Crne Gore po pitanju spoljne i bezbjednosne politike EU, a posebno nedvosmisleni stav Vlade o sankcijama uvedenim Rusiji nakon napada na Ukrajinu. POBJEDA: Rat koji je Moskva izazvala u Ukrajini dramatično je ugrozio evropsku bezbjednost. Koliko je realno da bi se, zbog malignog uticaja Rusije na Balkan, ovaj sukob mogao preliti i na zemlje regiona? DMOHOVSKI: Vjerujem da će Ukrajina pobijediti u ovom ratu. Poljska ne bi donirala Ukrajini oružje od dvije milijarde eura da smo mislili da je to uzaludno. Nadam se da Rusija neće dugo ratovati i okupirati drugu zemlji, da će biti otjerana iz Ukrajine, a ako se rat nastavi, ugroziće se i opstanak režima u samoj Rusiji. Zbog svega toga, mislim da Moskva nema mogućnosti da destabilizuje situaciju na Balkanu. Ukrajinci ne žele da budu ruska sfera uticaja, oni žele da budu dio Zapada, a Zapad treba to da razumije i da im raširi ruke. Prvi takav oblik bi bio da se Ukrajini dodijeli status zemlje kandidata za članstvo u EU. A to znači da paradoksalno rat može čak da ubrza proces proširenja EU takođe za Balkan. POBJEDA: Da li smatrate da je prijedlog francuskog predsjednika Emanuela Makrona da se zemlje, ko-

je nijesu članice Evropske unije, ujedine u okviru nove političke organizacije, zapravo pokušaj da se spriječi proširenje EU? DMOHOVSKI: Teško mi je da ovaj prijedlog razumijem. Danas je jedinstvo neophodno, da bi NATO i EU govorili jednim glasom. A zvuči vrlo čudno kad čujem, na primjer, izjavu - kada Rusija brutalno krši pravila međunarodnog prava, Putinu treba ,,sačuvati obraz“. Danas je za sve nas u Evropi velika dužnost da stanemo uz Ukrajinu, da joj pomognemo da se odbrani, da ostane slobodna i suverena država, da živimo zajedno u Uniji kao bratski narodi, zato što ti isti Ukrajinci brane nas i cijelu Evropu. Oni se hrabro bore da budu dio zajednice demokratskog svijeta i EU. Zapad bi trebalo da odgovori na ovu njihovu žrtvu, plaćenu krvlju i širom im otvori vrata. Ruske imperijalne težnje se moraju zaustaviti. Ukrajinu treba podržati humanitarno, vojno i politički. Međunarodno pravo garantuje mir. Da bi se rat završio, potrebno je vratiti se poštovanju međunarodnog prava. Poljska nastoji da podrži Ukrajinu u njenoj borbi za slobodu i nezavisnost i ne slažemo se sa prijedlozima da Moskvi na bilo koji način treba podilaziti da bi se umirila. Marija JOVIĆEVIĆ

U Vili ,,Gorica“ održana partnerska misija Evropske komisije o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala

Najavljen sastanak eksperata EK sa predstavnicima tužilaštva, pravosuđa i policije u Crnoj Gori PODGORICA - Eksperti Evropske komisije sastaće se sa predstavnicima crnogorskog tužilaštva, pravosuđa i policije kako bi razgovarali o korupciji na visokom nivou u državi, najavio je juče zamjenik šefice Delegacije EU u Podgorici Rikardo Seri.

- Naši eksperti će imati priliku da se sretnu sa predstavnicima tužilaštva, pravosuđa i policije kako bi razgovarali o korupciji na visokom nivou. Reforme u oblasti vladavine prava su od presudne važnosti za napredak u ovoj oblasti. To uključuje i činjenicu da Skupština treba da imenuje osobe koje će popuniti upražnjene tužilačke funkcije - rekao je Seri na jučerašnjem sastanku Peer review (partnerske) misije Evropske komisije o borbi protiv

organizovanog kriminala i korupcje u Vili ,,Gorica“. Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić ponovio je da će prioritet aktuelne vlade biti snaženje evropskog puta, ispunjavanje preporuka i što brži ulazak Crne Gore u EU. - Borba protiv organizovanog kriminala je za nas najznačajniji prioritet. U budućem periodu očekujemo još snažniju borbu. U Crnoj Gori više nema nedodirljivih. Ono što je prije godinu ili pola godine bilo nezamislivo danas se dešava. Borba je krenula na svim nivoima i u tom pravcu nastavljamo i u narednom periodu. Saradnja između institucija koje se bave borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije zaista je na visokom nivou - rekao je Adžić i dodao da prostora za napredak još ima.

Ministar unutrašnjih poslova je ocijenio i da je ovo jedinstvena prilika da svi zajedno uložimo dodatni napor kako bi ubrzali evropski napredak Crne Gore. - Ja lično i institucija koju predstavljam uradiće sve da Crna Gora što je prije moguće postane prva naredna članica EU. Uvjeravam vas da ćemo učiniti sve da uklonimo negativan uticaj na naše institucije - rekao je Adžić. Ministar pravde Marko Kovač ističe da je nova vlada formirana sa ciljem bržeg i efikasnijeg pristupanja EU i da je uvjeren da su sve institucije svjesne izazova pred nama. - Crna Gora mora nastaviti sa reformama zbog nas i budućnosti našeg društva, koje ne može postojati bez vladavine prava – zaključio je Kovač. Đ. Ć.

Ekonomija

Utorak, 31. maj 2022.

Apelacioni sud potvrdio odluku Blaža Jovanića oko namirenja države

Društvenim mrežama kruži snimak sa svadbe na kojoj direktor Rudnika uglja jednom od mladenaca poklanja rješenje za stalno zaposlenje

Lekić tvrdi da se radi o šali muzičara Generalni sekretar SD-a Miloš Čelanović pozvao je Vladu, premijera Dritana Abazovića i Ministarstvo kapitalnih investicija da hitno smijene Lekića

Zemljište ,,Radoja Dakića“

Od „Radoja Dakića“ će naplatiti 2,5 miliona PODGORICA – Vijeće sudija Apelacionog suda Rama Strikovića, Predraga Tabaša i Dijane Radulović, nakon što je dva puta ukidana odluka kojom je predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić odbijao prigovore na odluku stečajnog upravnika Mladena Markovića da se država naplati od ,,Radoja Dakića“, donijelo je odluku u njenu korist. Tako je potvrđena treća Jovanićeva odluka o odbijanju prigovora advokatske kancelarije ,,Prelević“ koja zastupa 339 bivših radnika, pa bi Ministarstvo finansija (MF), kao razlučni povjerilac, trebalo da naplati 2,5 miliona eura. MF potražuje ukupno 15,7 miliona eura po presudi podgoričkog Osnovnog suda iz 2010. godine, na osnovu koje je država upisala zabilježbu na devet hiljada kvadrata zemljišta ,,Dakića“, čime je, kako stoji u odluci stečajnog upravnika Mladena Markovića, stekla pravo odvojenog namirenja. Advokati su više puta ukazivali da prioritet u naplati imaju bivši radnici, tvrdeći da je država zalogu upisala nakon njih i to samo na objekat koji je prodat u izvršnom postupku kompaniji ,,Čelebić“, ali ne i na zemljište. Naveli su da je katastar brišući teret sa objekta, po zahtjevu ,,Čelebića“, greškom izbrisao terete i sa zemljišta, koje je godinu kasnije vratio, zajedno sa zabilježbom države koju je trebalo da briše nakon prodaje objekta. Katastar je, kako su naveli, popravljajući grešku sve zabilježbe upisao istog dana bez jasnog redoslijeda upisa. Apelacioni sud tvrdi da se na osnovu dokumenata iz katastra vidi da se država upisala prva po osnovu odluke Osnovnog suda 30. septembra 2011. godine, dok je teret potraživanja ove grupe radnika upisan u junu 2016. godine. - Samim tim žalioci ne mogu imati prioritet o namirenju, niti mogu biti uključeni u postupak namirenja po predmetnoj odluci stečajnog upravnika od 17. 6. 2021. godine s obzirom na to da je tom odlukom određeno samo djelimično namirenje razlučnog povjerioca Ministarstva finansija – navode sudije u obrazloženju i dodaju da je Marković pravilno postupio kada je odredio da se iz ove prodaje država prva namiri. Kao neosnovane su odbili navode žalbe da je država upisala zabilježbu samo na objektu, ne i na zemljištu, kao i da su obje zabilježbe upisane 18. oktobra 2016. godine u 11.02, odnosno 11.33 časova, navodeći da je u pitanju bila greška koju je katastar ispravio. Blažo Jovanić uhapšen je 9. maja po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, zajedno sa još deset osumnjičenih, zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj u stečajnim postupcima i od tada je po odluci sudije za istrage u pritvoru. M. Lk.

PODGORICA - Društvenim mrežama kruži snimak sa svadbe na kome direktor Rudnika uglja u Pljevljima Milan Lekić navodno kao poklon jednom od mladenaca ,,daje“ rješenje za stalni radni odnos. Na snimku se čuje kako pjevač kaže ,,u ponedjeljak da dođe da potpiše rješenje za stani odnos u Rudniku“, dok je u pozadini Lekić kojega prate trubači. Lekić je juče u reagovanju saopštio da se radi o ,,bezazlenoj šali muzičara“. Lekić je naveo da je razmišljao da li da reaguje ,,na medijsku pompu, koja se bezrazložno podigla“, ali se na to odlučio ,,vodeći računa o ugledu kompanije, mladencima koji su ni krivi ni dužni postali predmet medijskog naglabanja, njihovim porodicama i o svim dobronamjernim ljudima“. - Krajnje je nepotrebno da se bezazlena šala muzičara koji je nastupao na svadbi, a koja je i mene zatekla, uzima za ozbiljno. Za razliku od protagonista medijske hajke, niko na tom porodičnom veselju, a pogotovo ja, nije doživio tu izjavu ozbiljnom, a kamoli obavezujućom - navodi on u reagovanju i ističe da nema ni ,,promila mogućnosti da se o radnim mjestima u Rudniku



uglja raspravlja na svadbama, a kamoli da se ona obećavaju u takvim neprikladnim situacijama“. - Zapošljavanje se odvija isključivo u skladu sa regulativom, predviđenim procedurama i uvijek u interesu kompanije – zaključuje Lekić. Generalni sekretar SD -a Miloš Čelanović pozvao je Vladu, premijera Dritana Abazovića i Ministarstvo kapitalnih investicija da hitno smijene Lekića. - Ako ovo nije dovoljan razlog za smjenu, ne znam što je – naveo je on. Član IO DPS-a Arsenije Boljević komentarisao je da ,,aktivisti, prijatelji, uža i šira rodbina partije bivše parlamentarne većine ne dogovaraju uhljebljavanja na državne jasle samo na partijskim sastancima, nego čak i na svadbama“. - Vidimo da Lekić ne mari što time brutalno zloupotrebljava funkciju. Stoga pozivamo tužilaštvo da ispitivanjem ovog slučaja pokaže principijelnost u odnosu na neke ranije slučajeve kada su i za mnogo manji povod pojedinci bivali privođeni i hapšeni - navodi Boljević i poziva Skupštinu akcionara Rudnika i EPCG da pokrenu postupak smjene Lekića. -

Član IO DPS-a Arsenije Boljević komentarisao je da ,,aktivisti, prijatelji, uža i šira rodbina partije bivše parlamentarne većine ne dogovaraju uhljebljavanja na državne jasle samo na partijskim sastancima, nego čak i na svadbama“

DRI kontrolisala realizaciju prijedloga datih Bošnjačkoj stranci

Nije demaNtovao muzičara: Lekić na svadbi

Partijskim zapošljavanjima, izmjenama Statuta i menadžerskih ugovora Rudnik uglja je do te mjere ruiniran da je pitanje može li i do kada izdržati ovakav nedomaćinski odnos i bezobrazluk u izvedbi aktuelnog rukovodećeg kadra predvođenog direktorom Lekićem, pa se tome što hitnije mora stati na kraj - zaključio je Boljević. Lekić (DF) je na čelu Rudnika uglja od aprila prošle godine, a mediji su u više navrata izvještavali o partijskom zapo-

šljavanju u tom preduzeću. Bivši ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić je u parlamentu 1. decembra prošle godine precizirao da je Rudnik uglja od aprila do decembra na određeno zaposlio 14 ljudi, na neodređeno 41, preuzeo 53, preko agencije je na određeno ustupljeno 201, a po osnovu ugovora o djelu 114 lica. Lani je, prema podacima Ministarstva, na kraju trećeg kvartala povećao broj zaposlenih za 24 odsto, odnosno za 208 radnika. S. P.

Elektroprivreda nastavlja sa akcijom ,,Podijelimo teret“

Realizovali dvije trećine preporuka Deseti ciklus

PODGORICA – Nakon što im je prošle godine Državna revizorska institucija (DRI) dala uslovno i negativno mišljenje na finansijski izvještaj za 2020. godinu, Bošnjačka stranka (BS) je od 20 preporuka realizovala 13, četiri djelimično, jedna nije, a status dvije se revizori nijesu mogli utvrditi.

Revizori su prošle godine zbog ovakvog mišljenja, izvještaj o reviziji dostavili i Vrhovnom državnom tužilaštvu. Tada je utvrđeno da su 30 odsto troškova (134,7 hiljada eura) bili pomoć i donacije. Zbog teške

materijalne situacije, bolesti ili školovanja 415 lica dobilo je između 30 i 500 eura,a neke firme 150 do deset hiljada eura. Iz BS su ovu neplaniranu potrošnju objasnili povećanim brojem zahtjeva zbog pandemije. Na reprezentaciju je otišlo 40 hiljada eura, od čega za robu u maloprodaji 30 hiljada, 9,4 hiljade na ugostiteljske usluge i još hiljadu na smještaj. Za robu vrijednosti 3,4 hiljade nije bilo fiskalnih računa. Država je rad BS te godine finansirala sa 396,1 hiljadu eura, opštine sa 69,2 hiljade, dok su od priloga i članarina prihodovali 36,4 hiljade eura.

Revizori nijesu mogli utvrditi da je BS internim aktima regulisala zarade na osnovu složenosti rada, pa su ocijenili da ta preporuka nije realizovana. Nedefinisanog statusa ostale su preporuke o obračunu amortizacije na imovinu i nabavku robe iz redovnog rada. Iako je Predsjedništvo BS donijelo odluku o naknadama funkcionerima koji rade profesionalno, nije utvrđena njihova visina, pa revizori ovu preporuku tretiraju djelimično realizovanom, kao i usaglašavanja obaveza sa dobavljačima, obračuna i isplatu putnih naloga. I dalje nije

definisano ko od zaposlenih ima pravo na reprezentaciju i u kom iznosu. BS je ispunila preporuke koje se odnose na adekvatno pravdanje i evidentiranje troškova, transakcija, predaju završnih računa i zaključna knjiženja u zakonskom roku, posebnu evidenciju rashoda redovnog poslovanja i izborne kampanje, procedure prilikom zapošljavanja i odobravanja službenih putovanja, usklađivanje sistematizacije, adekvatno knjiženje imovine te usaglašavanje potraživanja od opština na osnovu odborničkih mandata. M. Lk.

otplate duga

PODGORICA - Elektroprivreda pokreće deseti ciklus akcije ,,Podijelimo teret“, namijenjen domaćinstvima koja duguju za električnu energiju, a koja će trajati do 31. avgusta. Navode da u tom periodu sva domaćinstva, kojima ističu sporazumi iz osmog ciklusa, kao i novi dužnici mogu izmiriti obaveze po povoljnim uslovima, ukoliko je suma uplata u prethodnom mjesecu jednaka ili veća od posljednje fakture kojoj je istekao rok za plaćanje. Akcija omogućava otplatu duga u 22 fiksne rate od po 20 eura, izuzeće od prinudne naplate i isključenje sa mreže. Svi kupci koji su isključeni imaju pravo da se priključe akciji, ako plate troškove priključenja. Oni koji su potpisali sporazum u devetom ciklusu, nemaju pravo da potpišu novi. R. E.

Ekonomija

Utorak, 31. maj 2022.

Kompanija iz Luksemburga otvara evropsku kancelariju u Crnoj Gori

Artjom Juhin sa saradnicima

Ministar finansija Aleksandar Damjanović u odgovoru poslanicima obećao da neće biti smanjenja plata, penzija i socijalnih davanja

Za tri mjeseca je poreski dug porastao 100 miliona eura

Artec 3D doselio u Bar

PODGORICA – Poreski dug porastao je 100 miliona eura od 31. decembra prošle do 6. aprila ove godine, kada je iznosio 580,1 milion, saopštio je juče u Skupštini ministar finansija Aleksandar Damjanović.

PODGORICA – Nova evropska kancelarija kompanije Artec 3D iz Luksemburga, proizvođača 3D skenera i softvera, biće otvorena u Baru, a služiće kao centar za marketing, istraživanje i razvoj – saopšteno je iz ove kompanije.

Nije pojasnio razloge, ali je kazao da je na to uticala i nova metodologija prema kojoj se 15. u mjesecu vidi ko je platio poreze i doprinose za prethodni mjesec. U vrijeme za koje tvrdi da je porastao poreski dug na čelu Uprave prihoda i carina (UPC) bila Milena Petričević. - Dok sam bio u UPC poreski dug je bio 450 miliona eura i probali smo da ga ne uvećavamo. Narastao je kod ranijih vlada i bio je proporcionalan obezbjeđivanju političke podrške. Kada sam stupio na funkciju ministra dobio sam podatke koji kažu da je 31. decembra prošle godine poreski dug bio 483,8 miliona eura, u šta je uračunat dug od e-commerca – odgovorio je Damjanović na pitanje Dejana Đurovića (DF), koji je apelovao da se kazne poreski dužnici. - Najveći dio ovog duga se odnosi na firme, građane, kompanije u stečaju. Moramo razmišljati o mjerama naplate, poput otpisa kamate ako se dug naplati u cjelosti ili da idemo u naplatu kroz imovinu. Od pojedinih dužnika nikada cent vidjeti nećemo - poručio je Damjanović, dodajući da poreski dug nije krivično djelo.

Tim povodom predsjednik kompanije Artjom Juhin sastao se sa ministrima finansija, unutrašnjih poslova i nauke i tehnološkog razvoja Aleksandrom Damjanovićem, Filipom Adžićem i Biljanom Šćepanović, direktorom Uprave prihoda i carina Radom Miloševićem, direktoricom IRF-a Irenom Radović, direktorom Agencije za investicije Mladenom Grgićem i predsjednikom barske opštine Dušanom Raičevićem. Damjanović je poručio da fokus crnogorske ekonomije treba da bude na inovacijama, jer su ključne za jačanje konkurentnosti i ocijenio da iskustvo

kompanije, koja dolazi iz ,,srca Evrope“, može biti korisno. - Dok gledamo u budućnost kompanije Artec 3D i našeg rastućeg poslovanja, zadovoljni smo što stvaramo novi centar u Crnoj Gori. Programeri za razvoj softvera, matematičari, stručnjaci za kompjutersku obradu vizuelnih informacija i vještačku inteligenciju, mašinski, elektro i optički inženjeri, kao i mnogi drugi profesionalci, pronaći će atraktivno životno i radno okruženje kada se pridruže prijateljskom, inovativnom timu na čelu 3D tehnologije – kazao je Juhin dodajući da Crna Gora nudi brojne mogućnosti za nastavak širenja kompanije. Artec 3D, sa sjedištem u Luksemburgu, ima kancelarije i u SAD i Kini, a razvija i proizvodi 3D inovativna rješenja i proizvode koji se mogu koristiti u inžinjeringu, inspekcijskim pregledima, medicini, medijima, dizajnu, zabavi, modi, očuvanju istorije i dr. r. e.

Plate i MMF

Hoće li Vlada smanjiti plate, penzije i socijalna davanja pitala je Zdenka Popović (Demokrate), koja je ocijenila da bi saradnja sa MMF-om značila ukidanje svih socijalnih davanja, usvojenih prošle godine. - Dok sam na ovoj poziciji neće biti smanjeno ili ukinuto nijedno stečeno socijalno pravo, a trudiću se da ih povećam - po-

Moramo razmišljati o mjerama naplate, poput otpisa kamate ako se dug naplati u cjelosti ili da idemo u naplatu kroz imovinu. Od pojedinih dužnika nikada cent vidjeti nećemo, kaže Damjanović

Sa jučerašnje sjednice parlamenta

ručio je Damjanović, navodeći da se depoziti države tope i da su trenutno, bez zlata, 299 miliona. Branko Radulović (PzP) ocijenio je da ćemo se zadužiti, jer se iz postojećih prihoda ne može sve pokriti. Damjanović je odgovorio da dijeli njegovu zabrinutost, jer je crnogorska ekonomija mala i malo je mehanizama da se zaštitimo od vanjskih uticaja.

Na pitanje Nikole Rakočevića (DPS) šta će biti sa zakonima koje prethodna vlada nije završila, a planirala je prihode, Damjanović je kazao da se radi o četiri zakona, na osnovu kojih je trebalo naplatiti 54 miliona eura prihoda. - Hitno je urediti Zakon o igrama na sreću koji je dvije godine u proceduri – smatra Damjanović. Bogdan Božović (SNP) pitao je postoje li analize na osnovu

Spajić se ruga javnosti Komentarišući tvrdnje bivšeg ministra finansija Milojka Spajića da nije potreban rebalans budžeta, ni novo zaduženje, Damjanović je juče kazao da se on ruga javnosti. - Spajić je takve tvrdnje saopštio 27. maja ove godine, a u decembru prošle, kada je Skupština trebalo da usvoji budžet, podnio je prijedlog odluke o zaduženju kojom je tražio 500 miliona eura, uz 900 miliona za prepakivanje duga. To se zove ruganje crnogorskoj javnosti i podilaženje onom malobrojnom dijelu nedobronamjerne javnosti koja luta po marginama društva - rekao je Damjanović.

kojih su ukinuti doprinosi za zdravstvo, na šta je Damjanović nije konkretno odgovorio, ali je istakao protivljenje ukidanju tih prihoda.

zdravstvo

- Bio sam za to da doprinosi za zdravstvo ostanu u zakonu da bi, recimo, za pet godina, kad malo procvjeta ekonomija, onaj koji ima platu 1.000 eura i veću mogao da izdvoji tri ili pet odsto za zdravstvo - rekao je Damjanović, ocjenjujući da je zdravstvena zaštita usmjerena prema privatnom sektoru. - Stiglo mi je od Montefarma da je budžetom sa pozicije Fonda za ljekove i medicinska sredstva definisano 76 miliona eura i da im je preostalo 33,3 miliona što je nedovoljno. Za nesmetano snabdijevanje ljekovima i medicinskim sredstvima do kraja godine treba dodatnih 92,7 miliona - precizirao je Damjanović. B. d.

Vlada demantovala informaciju o vraćanju na stari sistem rada u trgovinama

Neradna nedjelja neće biti ukinuta bez dogovora sa sindikatima PODGORICA - Ministarstvo ekonomije i turizma obavijestilo je sve zaposlene u trgovini da vijesti o vraćanju radne nedjelje nijesu istinite. Premijer Dritan Abazović poručio je juče da neradna nedjelja neće biti ukinuta i da radnici mogu da budu potpuni spokojni, osim u situaciji ako se drugačije ne dogovore sindikati, poslodavci i strukovna udruženja. - Radi objektivnog informisanja javnosti i eliminisanja mogućnosti bilo kakve manipulacije, Ministarstvo

obavještava javnost da se dogovor o neradnoj nedjelji može postići jedino dijalogom svih socijalnih partnera u Socijalnom savjetu - kazali su iz tog resora I objasnili da sa predstavnicima poslodavaca i oba reprezentativna sindikata pregovaraju o modelu koji bi unaprijedio prava radnika i omogućio im zagarantovano pravo na dostojanstveni rad, uz jasne mehanizme inspekcijske kontrole koji će garantovati da se sve dogovoreno na Socijalnom savjetu mora poštovati. Premijer Abazović je naveo juče da će Vlada, u slučaju konsenzusa oko

remodeliranja neradne nedjelje, odgovoriti promptno. Ukoliko konsenzus ne bude postignut, ostaće na snazi postojeće stanje. - Postoji mnogo modaliteta vezano za neradnu nedjelju. Ako bude radna nedjelja, može biti neradni ponedjeljak. Duple dnevnice bi svakako ostale, što bi svakom radniku omogućilo da prihoduje između 120 i 170 eura mjesečno više, kada govorimo o nekim najzastupljenijim djelatnostima - rekao je Abazović novinarima u Budvi. Šef medijskog tima SDP-a Mirko Stanić kazao je da iniciranje promje-

ne tog sistema mora biti predmet ozbiljne društvene rasprave. - Država u konačnom mora omogućiti radnicima prava koja imaju njihove kolege u EU, kojoj kao društvo težimo - naveo je Stanić i podsjetio da se SDP zalagao za uvođenje slobodnog dana za praznike i nedjelju, povećanje minimalca i penzija i inspekcijsku kontrolu osmočasovnog radnog vremena. - Isto tako podržavamo zahtjeve poslodavaca da im se omoguće fer uslovi poslovanja i mogućnost da na osnovu ulaganja i rada ostvaruju profit - dodao je Stanić i objasnio da je zbog toga

od suštinskog značaja da o spornim pitanjima postoji otvoren razgovor u okviru Socijalnog savjeta i drugih tijela, a da Vlada ili resorna ministarstva nijednu odluku jednostrano ne donose ili najavljuju bez šireg dijaloga i dogovora. - Na ovaj potez se država morala odlučiti, jer nažalost nije uspjela da zaštiti prava radnika, koji su često radili i po 14, 21 ili 28 dana zaredom, bez obaveznog prava na odmor i sa neplaćenim prekovremenim satima - objasnio je Stanić i poručio da je sa takvim odnosom prema radnicima gotovo. s. P.

Društvo

Utorak, 31. maj 2022. PODGORICA - Dodatne analize, sprovedene nakon što je u oktobru prošle godine u Godinju, u Crmnici, registrovan izazivač zlatne žutice vinove loze, teškog oboljenja koje dovodi do propadanja vinograda i uzrokuje velike ekonomske štete, pokazale su da još nije krenulo epidemijsko širenje bolesti u našoj zemlji, što daje prostor i potrebu za prevenciju i pravovremeno djelovanje. To je Pobjedi potvrđeno iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove koja je odmah nakon pronalaska zaraženog čokota preduzela radnje koje imaju za cilj da spriječe širenje, odnosno prelivanje zaraze. Tada je donijeta naredba za suzbijanje širenja zlatne žutice, kao i rješenje da se obilježi područje na lokalitetu Godinje koje obuhvata žarište, zaraženo područje poluprečnika kilometar od žarišta i sigurnosno područje širine pet kilometara od zaraženog područja. Kako nam je rečno u Upravi, u istom vinogradu gdje je pronađen zaraženi čokot, naknadno je sprovedeno dodatno uzorkovanje lišća vinove loze sa simptomima sa drugih čokota, ali laboratorijska analiza uzoraka je pokazala odsustvo bolesti zlatne žutice Flavescence dorée (FD) čiji je izazivač vrsta fitoplazme (Candidatus Phytoplasma vitis).

Izvor I prenosIlac

Iz Uprave naglašavaju da je u narednom periodu ključan adekvatan tretman i suzbijanje cikade - američkog cvrčka, vrste insekta koja je vektor, odnosno prenosilac zlatne žutice. - Akcenat se prije svega mora staviti na obavezu držaoca bilja da intenzivno, sveobuhvatno i istovremeno suzbijaju vektor, cikade Scaphoideus titanus na području Godinja, uz obavezne higijenske mjere koje podrazumijevaju uništavanje biljke pavitine (Clematis vitalba), iz neposrednog okruženja vinograda i starih zapuštenih vinograda – ističu iz Uprave. Napominju da su analize potvrdile da je upravo ta biljka rezervoar fitoplazme koja je izazivač teške bolesti vinove loze za koju, kada uzme maha, lijeka nema – do krčenja vinograda. Navodi se da su vinogradari dužni da tokom vegetacije obavljaju redovne preglede lo-

Akcenat se prije svega mora staviti na obavezu držaoca bilja da intenzivno, sveobuhvatno i istovremeno suzbijaju vektor, cikade Scaphoideus titanus na području Godinja, uz obavezne higijenske mjere koje podrazumijevaju uništavanje biljke pavitine (Clematis vitalba), iz neposrednog okruženja vinograda i starih zapuštenih vinograda – ističu iz Uprave

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove upozorava na ključne korake u sprečavanju epidemije teške bolesti vinove loze

Suzbijanje cikade i pavitine ključno za odbranu vinograda od zlatne žutice ze i ako posumnjaju na simptome zaraze o tome odmah obavijeste Upravu/fitosanitarnog inspektora. - Uprava će davati preporuke o rokovima za hemijska tretiranja insekata prenosioca koja predstavljaju najvažniju mjeru sprečavanja širenja bolesti. Treba istaći da hemijsko tretiranje može biti efikasno samo ako se masovno sprovodi, jer znamo da insekti lako prelijeću iz netretiranih u susjedne vinograde. Preporuke o hemijskim tretiranjima biće dostupne preko internet stanice Uprave i drugih medija, a u vinogradima treba postaviti žute ljepljive ploče za praćenje insekata da bi se utvrdili odgovarajući termini za tretiranje i da bi se provjerila efikasnost tretmana – kažu iz Uprave. Kao dopunsku preventivnu mjeru navodi se da vinogradari, ne samo prilikom zasnivanja vinograda, već i u slučaju sadnje pojedinačnih čokota vinove loze kupuju zdrav sertifikovani sadni materijal, jer unošenjem nesertifikovanog sadnog materijala u postojeće vinograde postoji rizik od unošenja i štetnog organizma. Uprava će, kako je rečeno, obići teren, a entomolog, stručnjak za insekte, će u skladu sa Programom fitosanitarnih mjera za 2022. godinu obaviti nadzor na lokalitetu Godinja. To će podrazumijevati intenzivno praćenje simptoma u zasadima vinove loze u zaraženom i takozvanom sgurnosnom području sa uzorkovanjem lišća radi laboratorijskih analiza u slučaju uočavanja simptoma. Bitna stavka za praćenje vektora, odnosno prenosioca fitoplazme, je primjena žutih ljepljivih ploča u obilježenom

Loza napadnuta oboljenjem

Prenosilac zlatne žutice je vrsta cikade – cvrčka, a prema potvrđenim laboratorijskim nalazima, izvor zaraze fitoplazmom, koja izaziva ovo teško oboljenje vinove loze, je u biljkama poput pavitine, koje okružuju vinograde i prirodni su rezervoar bolesti od koje, ako uzme maha, jedini lijek je – krčenje vnograda

Cikada - prenosilac bolesti koja napada vinovu lozu

području; na osnovu koje će biti sprovedeno uzorkovanje vektora, kao i laboratorijska analiza uzoraka bilja i prenosioca (cikade) – kažu iz Uprave.

podacI Iz IstražIvanja

Podsjeća se da je, nakon pojave bolesti, odnosno otkrivanja zaraženog čokota, za koji je laboratorijskom analizom potvrđeno da je zaražen fitoplazmom, fitosanitarna inspekcija uništili taj korijen. - Inspekcija je u saradnji sa entomologom Biotehničkog fakulteta prof. dr Sanjom Rado-

njić obavila vizuelni pregled vinograda u kojem je utvrđeno prisustvo fitoplazme, zatim urađeno je dodatno uzorkovanje lišća vinove loze (Vitis vinifera) vinograda u kojem je utvrđeno prisustvo fitoplazme, kao i pregled ostalih vinograda u zaraženom području i pregled biljaka domaćina i njihovo mapiranje. Sprovedeno je dodatno uzorkovanje sporednih biljaka domaćina: divlje loze, pavitine (Clematis vitalba), kisjelog drveta (Ailanthus altissima) i jove (Alnus sp.). Ističe se da je obavljena la-

Ploče koje se koriste za otkrivanje prenosilaca

boratorijska analiza uzetih uzoraka u Instituta za zaštitu bilja i životnu sredinu Zemun, koja je pokazala prisustvo oboljenja u sedam slučajeva sporednih biljaka – domaćina, kao prirodnim rezervoarima ove bolesti. Nakon toga je za tih sedam uzoraka (pavitina, jova) urađena dodatna precizna genetska karakterizacija patogena analizom uzetih uzoraka od strane Instituta za zaštitu bilja i životnu sredinu Zemun. - Sprovedenom genotipizacijom je u izolatu pavitine utvrđen Map-FD3 epidemijski

Kada prskati protiv cikade Uprava će raditi na ponovnom informisanju vinogradara na njihovu obavezu postavljanja žutih ploča za hvatanje insekta S.titanus - vektora tj. prenosioca fitoplazme, radi blagovremenog tretiranja u slučaju njihovog prisustva. To je, ističe se, ključ preventivnog djelovanja i sprečavanja širenja eventualno prisutne fitoplazme. Podsjeća se da u skladu sa izdatom naredbom, prvo tretiranje vektora se sprovodi do polovine juna, a drugo tretiranje, odnosno prskanje do kraja juna (dvije nedjelje nakon prvog tretiranja); - Dodatno tretiranje se sprovodi u zavisnosti od rokova berbe (karence), ako se u julu na žutim ljepljivim pločama ili kečeranjem utvrdi prisustvo imaga vektora – navode iz Uprave. Programom fitosanitarnih mjera za ovu godinu planirano je praćenje vektora i od strane entomologa Biotehničkog fakulteta, na osnovu čijih izvještaja Uprava na svojoj internet stranici javnost informiše o stanju na određenim lokalitetima i terminima hemijskog tretiranja. Osim praćenja vektora, Programom je obuhvaćeno i praćenje simptoma i uzorkovanje u vinogradima na fitoplazmu.

genotip, (vektotip VmpA-III), koji epidemijski može prenositi glavni vektor FD fitoplazme Scaphoideus titanus. Identičan genotip je već registrovan u Crnoj Gori u pavitini (Clematis vitalba) i insektu vektoru Dictyophara europaea a takođe je taj genotip identičan onom prethodno utvrđenom u izolatu vinove loze iz Godinja – navodi se u rezultatima analize.

pavItIna I jova

Iz toga jasno proističe da je trenutna pojava bolesti FD fitoplazme u vinovoj lozi u Crnoj Gori porijeklom iz pavitine kao prirodnog rezervoara oboljenja, koja je ujedno i izvor infekcije. Prema podacima koji su Pobjedi saopšteni iz Uprave, genotipizacijom izolata fitoplazmi u svih šest uzoraka Alnus sp. ( jova) utvrđeno je prisustvo Map-FD2 epidemijskog genotipa, (vektotip VmpA-II) koji takođe epidemijski može prenositi glavni prenosilac FD fitoplazme – a to je američki cvrčak (Scaphoideus titanus). - Trenutni nalaz o čestom prisustvu FD fitoplazme u biljkama jove u neposrednoj okolini vinograda (iako ovaj genotip patogena nije prouzrokovač trenutne bolesti FD vinove loze u Crnoj Gori), jeste važan za buduće planiranje mjera fitosanitarne kontrole prisustva i sprečavanja širenja FD bolesti svih epidemijskih genotipova na vinovoj lozi u Crnoj Gori – zaključuju iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. I. perIĆ

Društvo

Utorak, 31. maj 2022.

Funkcija predsjednika Savjeta Agencije za elektronske medije pod lupom

ASK provjerava izbor Boškovića, pravna služba AEM čeka žalbu

PODGORICA – Agencija za sprečavanje korupcije pokrenula je postupak kako bi utvrdila da li je došlo do sukoba interesa pri izboru Branka Boškovića za predsjednika Savjeta Agencije za elektronske medije, rečeno je Pobjedi iz te institucije.

Na izbor Boškovića požalila su se dva člana Savjeta AEM, i to Rajko Todorović Todor i Andrijana Nikolić. Todorović je Pobjedi kazao da će od ASK i zatražiti da ispita način na koji je Bošković imenovan za predsjednika tog važnog tijela, jer smatra da je proces praćen brojnim nepravilnostima, što je i učinio. - Agencija za sprečavanje korupcije je pokrenula postupak radi utvrđivanja mogućeg sukoba interesa u procesu izbora predsjednika Savjeta Agencije za elektronske medije Branka Boškovića. Postupak je u toku - rečeno nam je iz ASK.

Ne uključuju se

Za mišljenje smo pitali i pravnu službu AEM, ali zaposleni u tom sektoru ne vide ništa sporno, jer na naše pitanje da li će razmatrati način na koji je izabran, uzeće u obzir žalbe čak dva člana Savjeta AEM, odgovaraju da se „procedura biranja i razrješenja predsjednika Savjeta AEM sprovodi na osnovu Poslovnika o radu Savjeta AEM i ne predviđa traženje ili dobijanje mišljenja bilo koje stručne službe u Agenciji“. -Tako je bilo i u slučaju izbora Boškovića. Ukoliko bilo koji

Ukoliko bilo koji član Savjeta AEM smatra da postoje uslovi ili osnov za pokretanje postupka razrješenja, smjene ili preispitivanje povjerenja predsjednika Savjeta AEM, potrebno je da u skladu sa Poslovnikom o radu inicira sprovođenje propisane procedure, kažu za Pobjedu iz pravne službe AEM član Savjeta AEM smatra da postoje uslovi ili osnov za pokretanje postupka razrješenja, smjene ili preispitivanje povjerenja predsjednika Savjeta AEM, potrebno je da u skladu sa Poslovnikom o radu inicira sprovođenje propisane procedure - navode iz pravne službe AEM. Očigledno je da ne osjećaju obavezu da ispitaju izbor za koji čak dva člana tog tijela smatraju da je nezakonit, a Todorović je na više sjednica ukazivao na to da je prije svega sporna tajnost glasanja. U članu 13 Poslovnika o radu Savjeta Agencije za elektronske medije piše da se predsjednik Savjeta bira tajnim glasanjem. Izabran je ako dobije većinu od ukupnog broja članova Savjeta. Bošković je izabran javnim glasanjem, iako je u Poslovniku navedeno da je taj izbor tajan. Tom prilikom, Bošković je glasao sam za sebe što je, po Todorovićevim riječima, etički nedopustivo. U članu 26 Poslovnika piše da član Savjeta ne može da glasa ako se odlučuje u vezi njega. Za Boškovića su glasali tadašnji član Savjeta Boris Raonić, Edin Koljenović i sam Bošković. Todorović, koji je tada bio spriječen da prisustvuje sjednici, je Pobjedi kazao da u tom trenutku aktuelni predsjednik

SAEM-a Ranko Vujović nije želio da učestvuje u takvom izboru, te da je Bošković izabran sa ta tri glasa, od kojih je jedan upravo njegov. Ovaj način izbora Boškovića sporan je i Andrijani Nikolić, koja ga je nazvala ,,samoglasajućim“ predsjednikom koji sprovodi samovolju i zloupotrebljava svoj službeni položaj. Bošković je sredinom ovog mjeseca reagovao na Todorovićeve navode i naveo da je u Poslovnikom o radu SAEM-a predviđeno da je glasanje za izbor predsjednika tajno, ali da Poslovnik ne daje niti jednu indiciju o tome kako se postupak tajnog glasanja treba sprovesti, niti je postupak tajnog glasanja posebno propisan. - Kod drugih pitanja, koja se ne tiču izbora predsjednika, Poslovnik daje apsolutnu slobodu da odredi na koji se način ima obaviti tajno glasanje. Tajnost glasanja u postupku izbora aktuelnog predsjednika SAEM-a, obezbijeđena je time što na sjednici nije bilo predstavnika medija. O glasanju je sačinjen zapisnik na koji niti jedan član SAEM-a nije imao prigovor ili izdvojeno mišljenje. Dodatno, svi zakonski rokovi za sporenje procedure su protekli. Todorović je ovo pitanje pokrenuo tek u oktobru prošle godine i to u periodu kada se u medijima pojavila informacija da je direktor AEM-

Branko Bošković

a Goran Vuković biran protivno odredbama AEM-a - naveo je Bošković u reagovanju.

Druga straNa

Istakao je da član 13, stav 2 Poslovnika o radu SAEM-a, propisuje da je predsjednik izabran kad dobije većinu članova od ukupnog broja članova, a kako su za predsjednika glasala tri od ukupno tada četiri člana SAEM-a, nedvosmisleno je izbor obavljen. - Dovoditi u vezu odredbu člana 26 stav 4 Poslovnika o radu koji zabranjuje članu SAEM-a da glasa „ako se odlučuje u vezi njega“, protivno je svakom važećem i mogućem tumačenju propisa. Prvo iz razloga što se ova odredba tiče tekućih pitanja u radu SAEM-a i zaštite

od potencijalnog sukoba interesa iz člana 9 Poslovnika o radu. Oduzimanje prava članu SAEM-a ne samo da nije neetički, već je najprirodnije načelo, budući da ono provijava cijelim našim pravnim sistemom od izbora čelnih mjesta u institucijama sistema do aktivnog biračkog prava. Suprotno, lišavanje članova SAEM-a ovog prava dovelo bi u pitanje svaki drugi izbor predsjednika, budući da je za izbor potreban neparan broj članova, koji bi ovim nesuvislim i nezakonitim sistemom bio diskreditovan i doveden do paradoksa. Dodatno, time bi se uveo i protivzakonit princip da samo određeni članovi SAEM-a imaju pravo da biraju predsjednika, što je samo po sebi pravni i ele-

mentarno logički nonsens - naveo je ranije Bošković. Tvrdi da se član SAEM-a Ranko Vujović izuzeo od glasanja zato što mu je ubrzo nakon toga isticao mandat, što je konstatovano u zapisniku, a ne zato što nije htio da učestvuje u glasanju. Todorović je ranije ukazivao i na to da je slična situacija bila prilikom izbora Borisa Raonića na čelo RTCG, jer u Savjetu Javnog servisa veliki dio članova čine osobe koje su poslovno povezane sa Raonićem. Raonić je u avgustu podnio ostavku na mjesto člana SAEM-a jer je izabran za direktora Javnog servisa RTCG. On je tada bio direktor NVO Građanska alijansa, a umjesto njega je u SAEM došao Milan Radović iz iste NVO. Koljenović je takođe povezan sa Građanskom alijansom jer je bio njihov programski direktor do 2017. godine kada je postao šef Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO) u Crnoj Gori. RYCO je partnerska organizacija Građanske alijanse. Todorović će od ASK tražiti mišljenje i povodom povezanosti aktuelnih i prethodnih članova SAEM-a. Bošković je od juna predsjednik SAEM-a, a njegov mandat traje do 2026. godine, kao i Koljenoviću i Andrijani Nikolić. Rajku Todoroviću Todoru i Milanu Radoviću mandati ističu 2024. godine. k. j.

U toku realizacija druge faze sistema za nadzor i upravljanje pomorskim saobraćajem

Proširenje VTIMS zone na jezero i Bojanu dogodine PODGORICA - Druga faza sistema za nadzor i upravljanje pomorskim saobraćajem (VTMIS – Vessel Traffic Monitoring and Information Sistem) kojom će biti pokrivena Boka Kotorska, basen Skadarskog jezera i rijeka Bojana, trebalo bi da bude u primjeni od sredine naredne godine, potvrdio je Pobjedi pomoćnik direktora Uprave pomorske sigurnosti Nedžad Kapidani. To će predstavljati proširenje VTMIS zone u okviru koje se pomoću sistema i uređaja temeljno kontrolišu teritorijalne vode, sprečava povreda plave granice i reaguje u slučajevima spašavanja. Crna Gora je zvanično pustila u rad prvu fazu VTIMS sistema prije pet godina, a pokrivanje Boke i Skadarskog jezera sa Bojanom je logičan nastavak i nadgradnja sistema kontrole. Iako je bilo najavljeno da će biti u opticaju ove godine, to je zbog pomjeranja tendera prolongirano. Ugradnja dodatnih senzora za Primorje sa fokusom na Boku

Nedžad Kapidani

i pokrivanje Bojane i Skadarskog jezera podrazumijeva primjenu VHF i AIS sistema, odnosno radio stanica i uređaja za lociranje plovila. - Na lokaciji Štegvaš biće postavljena dva transpordera koji će pokrivati Bojanu i Skadarsko jezero, a doprinijeće poboljšanju sigurnosti plovidbe i brze reakcije u slučajevima spašavanja i pružanja pomoći. Ugovor sa izvođačem je potpisan, a realizacija je u toku – naveo je Kapidani. Po važećem zakonu, podsjeća on, sva plovila moraju da imaju VHF stanicu putem koje mo-

Kontrolni VTS centar u Dobroj Vodi kod Bara

gu pozvati pomoć, dok je AIS (automatski uređaj za identifikaciju) obavezan za sva plovila privredne namjene. Podsjetimo, kako je ranije Pobjeda pisala, druga faza VTIMS sistema, čiji je cilj poboljšanje sigurnosti i efikasnosti pomorskog kao i unutrašnjeg plovnog saobraćaja, podrazumijevaće proširenje sistema nadzora i kontrole u Boki Kotorskoj, koja do sada nije cijela bila pokrivena postojećim stanicama, kao i širenje zone na Skadarsko jezero. U Boki su do sada bili postavlje-

ni sistemi kontrole ograničenja brzine u tjesnacima Verige i Kumbor, a novim sistemom bi u konačnom akvatorijum cijelog zaliva trebalo da bude „na ekranu“ centra za kontrolu u Dobroj Vodi kod Bara. To je, kako je planirano, podrazumijeva postavljanje radara, kamera, baznih stanica za AIS (automatski identifikacioni sistem) i VHF komunikacioni sistem. Prije godinu i po sa pripremom ovog projekta, kao i radom VTMIS sistema, upoznati su i zvaničnici Fronteksa,

Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu. Tada je čelnik sektora za obalsku stražu Fronteksa Brajs Koldariu (Brice Caldairou) posjetio VTS centar u Dobroj Vodi, sjedište Uprave pomorske sigurnosti u Baru, i zajedno sa tadašnjim direktorom Uprave Safetom Kočanom, obišao specijalna plovila Uprave (SAR) koja se koriste za brzo reagovanje na moru, spašavanje i eliminaciju rizika od zagađenja. Sistem za nadzor, informisanje i upravljanje pomorskim saobraćajem je složen tehnički sistem za praćenje, upravljanje i organizaciju pomorskog saobraćaja u unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i epikontinentalnom pojasu Crne Gore. U probnoj fazi je bio od oktobra 2015, dok je 1. januara 2017. godine zvanično u primjeni. Inicijalno oprema je nabavljena kroz finansijska sredstva koja je Evropska komisija odobrila u sklopu programa IPA, u periodu 2013- 2015. godine. Nabavka VTMIS opreme je obuhvatila sistem za nadzor, informisanje i upravljanje po-

morskim saobraćajem vrijedan 1,8 miliona eura. Oprema se nalazi na lokacijama u Dobroj Vodi kod Bara, Obosniku na Luštici, Crnom rtu kod Sutomora i Mavrijanu u ulcinjskoj opštini. Obuhvata pomorski radarski sistem, radio-komunikacioni sistem, obalni sistem automatske identifikacije brodova, radiogoniometar, meteo stanice, elektronsku kartografiju i rezervnu linkovsku mrežu. Prema strogo utvrđenim procedurama informisanja i upravljanja pomorskim saobraćajem uveden obavezni režim čekiranja, odnosno javljanja crnogorskom VTS centru u Dobroj Vodi za sve brodove koji ulaze/izlaze iz takozvane VTS (Vessel traffic sistem) zone odgovornosti od 12 nautičkih milja. Sistem nadzora omogućava da se isprate svi plovni objekti i reaguje u slučaju da se ogluše o obaveze. Ujedno, pregled zone od gotovo 100 milja od obale garantuje pravovremenu reakciju u slučaju vanrednih situacija i spašavanja na moru. I. P.

Društvo

Utorak, 31. maj 2022.

Državne firme uplaćuju novac i oglašavaju se u neregistrovanim medijima, Ministarstvo kulture i medija najavilo da će novi zakon to zabranjivati

Rudnik uglja portalu IN4S ,,ekspresno“ je uplatio 500 eura PODGORICA Rudnik uglja, na čijem je čelu kadar Demokratskog fronta Milan Lekić, je neregistrovanom glasilu IN4S 5. oktobra 2021. godine uplatio 500 eura jednokratne pomoći, i to ekspresno – 24 h nakon upućene molbe portala, koju potpisuje Gojko Raičević objavio je juče Centar za građansko obrazovanje (CGO). - Svako ima pravo na svoju uređivačku politiku, ali u skladu sa zakonima Crne Gore, koje IN4S ignoriše odbijajući da se registruje kao medij. Javna preduzeća nijesu niti smiju biti bankomat iz kojeg se finansiraju oni koji ne posluju po crnogorskim zakonima – saopštio je CGO. Iz Ministarstva kulture i medija je Pobjedi nezvanično rečeno da će se Zakonom o medijima, na kojem se trenutno radi, zabraniti da organi javnog sektora, što uključuje i državna preduzeća i ustanove, finansiraju ili se oglašavaju u medijima koji nijesu registrovani. CGO je juče apelovao na Ministarstvo kulture i medija Crne Gore da se predstojećim izmjenama i dopunama Zakona o medijima jasno propišu sankcije za svako finansiranje medija iz javnih fondova koji ne poštuju zakone države Crne Gore, ali i Kodeks novinara/ki Crne Gore. Prema informacijama Pobjede, jedinstven stav radne grupe, u kojoj su i predstavnici medijske zajednice i drugi eksperti, a koja je radila na Zakonu o medijima je da se zabrani finansiranje neregistrovanih portala. - Medije, pa i neregistrovane, je veoma teško zabraniti zbog ustavnosti, konvencija o slobodi govora, ali je moguće kontrolisati finansiranje pa i oglašavanje u takvim medijima, kada to čine državne institucije - rekao je sagovornik. Izmjene Zakona o medijima predviđaju obavezu objavljivanja impresuma elektronskih medija, što do sada nije bio slučaj. Nikola Marković je Pobjedi ranije kazao da svaki medij ili platforma, sa kojih se emituju medijski sadržaji, moraju biti registrovani. – Pošteno je da čitaoci znaju ko im nudi, odnosno ko je odgovoran – zaslužan ili kriv za sadržaj koji im se nudi. Država je dužna da obezbijedi ravno-

Preminula Marina Miketić-Nikolić

Odlazak hrabre žene U Podgorici je juče, u 38. godini, preminula Marina Miketić-Nikolić, nakon višegodišnje, hrabre borbe sa teškom bolešću. Marina je počela kao novinarka, 2006. godine u agenciji Mina, a od 2008. prelazi na TV IN u kojoj radi četiri godine. Nakon toga, posvetila se odnosima sa javnošću, kao savjetnik za medije radi u Ministarstvu unutrašnjih poslova, a zatim od 2016. do 2019. u Ministarstvu održivog razvoja i turizma. Posljednje tri godine je bila pi-ar Aerodroma Crne Gore. Profesionalnost, korektan odnos i tačnost - to su kolege novinari dobijali u komunikaciji sa Marinom, a na kraju i građani jasne informacije. Mimo profesionalne karijere, Marina je bila oličenje vedrine duha i dobre energije. Svoju borbu sa opakom bole-

šću iskoristila je i da podiže svijest javnosti i ukazuje na ozbiljnost i obaveznost prevencije i pregleda. Bila je aktivna u medijskim kampanjama za borbu protiv raka, iznoseći snažne poruke koliko je važno boriti se i ne gubiti snagu ni duh. Bila je simbol ljepote i uzor mnogima koji su prolazili kroz teške, slične životne priče. Iz jedne bitke je izašla kao pobjednica i dala nadu mnogima - i to je shvatila kao svoju ulogu. U drugu, novu, je takođe hrabro ušla i do kraja ostala primjer drugima. Brojne kolege, novinari i saradnici su se juče na društvenim mrežama opraštali od Marine Miketić-Nikolić. Zaslužila je ljubav i poštovanje svojim djelima. J. M.

Odluke o odobrenju uplate za IN4S koje je potpisao Milan Lekić

Iz Ministarstva kulture i medija je Pobjedi nezvanično rečeno da će se Zakonom o medijima, na kojem se trenutno radi, zabraniti da organi javnog sektora, što uključuje i državna preduzeća i ustanove, finansiraju ili se oglašavaju u medijima koji nijesu registrovani



- Svako ima pravo na svoju uređivačku politiku, ali u skladu sa zakonima Crne Gore, koje IN4S ignoriše odbijajući da se registruje kao medij. Javna preduzeća nijesu niti smiju biti bankomat iz kojeg se finansiraju oni koji ne posluju po crnogorskim zakonima – saopštio je CGO pravne uslove za rad svih medija. Ako nekom portalu dozvolite da radi neregistrovan, a time da nema zaposlene, ne plaća porez i ostale obaveze, vi odmah diskriminišete ostale obično tradicionalne medije – pojašnjava Marković. Pristalica je ideje da vlasnici medija mogu biti samo pravna lica registrovana za tu djelatnost te da bi to pomoglo da se lakše uredi stanje na medijskoj sceni. - Sada smo u situaciji da bez ikakvog pravnog postupka i kontrole svaki pojedinac može osnovati medij. I država ne reaguje. Naš posao, osim javnog interesa, je i privredna djelatnost. Možete li da zamislite da država toleriše da neko u Crnoj Gori na divlje otvori fabriku aluminijuma, željezaru i tako dalje. Svaki pojedinac, organizacija i udruženje koji žele da imaju medij neka osnuju pravni subjekt koji po zakonu može da se bavi novinarskom djelatnošću i sve će biti u redu. To bi dovelo i do toga da se svi mediji finansiraju iz regularnih izvora. E kad dođemo do toga da mediji

žive od svog rada onda će svako paziti kako piše i što objavljuje – istakao je Marković. Vuk Maraš je, na konferenciji na kojoj se govorilo o medijima u Crnoj Gori i kako ih oporaviti, prošle sedmice, kazao da postoje dva neregistrovana medija u Crnoj Gori koja imaju različita uvjerenja i prilagođavaju se aktuelnom političkom trenutku pa se tako i ponašaju. Tada je, govoreći o transparentnosti oglašavanja u medijima, v. d. generalnog direktora Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudović kazao da je do kraja marta trebalo da dobiju izvještaj svih subjekata javnog sektora i od svih medija o tome koliko su novca investirali u oglašavanje, u svim medijima. Slali su im dopise najmanje tri – četiri puta. Ukazao je na važnost što su u obavezi da prikažu koliko su novca primili mediji, a koliko je dao javni sektor. Pripremaju izvještaj na osnovu koga će imati precizne podatke - ko je poštovao zakon, a ko nije. - Onaj ko nije suočiće se sa kaznenim odredbama iz Zako-

na o medijima koje su ozbiljne – kazao je Rudović. Dodao je da će se naći način da se pokrenu prekršajni postupci. - Nije sjajna slika, bez obzira na najmanje tri upozorenja prema svima da nam dostave podatke – poručio je on. Poslanica Demokratske partije socijalista Marta Šćepanović je 4. maja saopštila da su IN4S portalu novac ,,udijelili“ i CEDIS i EPCG jer se njihov interes poklapa sa interesom rukovodilaca. Doskorašnja ministarka Tamara Srzentić je prošle godine saopštila da portal IN4S nije upisan u evidenciju medija koju je vodio resor na čijem je čelu bila, zbog čega se, između ostalog, i insistiralo na daljim medijskim reformama kako bi se, kroz evidentiranje, podstakla i odgovornost medija zbog neprimjerenog sadržaja i govora mržnje, a koji su ovom glasilu osnovni znak prepoznavanja. Na portalu IN4S se mogu naći baneri CEDIS-a i EPCG-a, odnosno te dvije državne kompanije se oglašavaju na tom portalu. Portal IN4S nije registrovan u Crnoj Gori. U impresumu je kao glavni i odgovorni urednik potpisan Feliks Savon, dok se u javnosti kao urednik predstavlja Gojko Raičević. Ne postoje podaci o vlasniku tog portala niti gdje mu je sjedište. J. MARTINOVIĆ

Građani prijestonice i juče, 96. dana od početka agresije na Ukrajinu održali šetnju podrške

,,Ruska istina je najveća svjetska laž“ PODGORICA – Više od tri mjeseca traje ruska agresija na Ukrajinu, a od početka rata građanke i građani Cetinja svakodnevno izlaze u šetnju podrške tom herojskom narodu u borbi za slobodu. Okupljeni građani su i juče, 96. dana od početka rata šetali u povorci, jedan za drugim noseći zastave Ukrajine, a glavne poruke s transparenata bile su: ,,Ruska istina je najveća svjetska laž“ i ,,Dvorski filozof Dugin je Putinov Raspućin“. Svakoga dana u prijestonici u 17.30 počinje šetnja, svaka ima posebnu poruku, a prefarba se jedna nova ploča u boje ukrajinske zastave na Trgu kralja Nikole I, u nadi i želji da je prefarbana potonja ploča. Pred zgradom bivšeg Ruskog poslanstva na Cetinju otpjevana je himna Ukrajine koju su okupljeni građani pozdravili aplauzom. Sve do prekida rata skupovi podrške biće organizovani svaki dan u 17.30 ispred Dvorca kralja Nikole na Cetinju. – Slava Ukrajini! Herojima slava – poručili su okupljeni. R.D.

Najave ministra rada i socijalnog staranja Adrovića

Reformisaće tržište rada PODGORICA – Vlada je spremna da se suoči sa određenim izazovima kako bi se u što skorijem vremenu završile započete aktivnosti u reformskim procesima koji se odnose na tržište rada i zapošljavanje, kazao je ministar rada i socijalnog staranja, Admir Adrović. On je na sastanku sa višom specijalistkinjom za zapošljavanje za centralnu i Istočnu Evropu u Međunarodnoj organizaciji rada (MOR) Danielom Zampini, saopštio da očekuje da će se Zavod za zapošljavanje, uz podršku MOR-a, reformisati u pravcu digitalizacije i pružanja kvalitetnih usluga za tržište rada. Crnoj Gori je potreban ZZZ kao moderan servis građana u skladu sa savremenim potrebama tržišta rada i od Crne Gore se očekuje puno u tom smislu - rekla je Zampini. N.K.

10 Hronika

Utorak, 31. maj 2022.

Uhapšen Podgoričanin zbog ugrožavanja sigurnosti vještaku i sutkinji

Velimirović prijetio da će ih pobiti PODGORICA – Mihailo Velimirović (62) iz Podgorice uhapšen je 27. aprila tri sata nakon što je SMS porukama prijetio vještaku Nemanji Radojeviću i predsjednici Osnovnog suda u Podgorici Željki Jovović da će ih pobiti jer su mu kćerku poslali na izdržavanje zatvorske kazne. Nakon saslušanja kod tužioca određeno mu je zadržavanje, a potom i jednomjesečni pritvor zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti i krivičnog djela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti. Velimirović je, kako se navodi u rješenju, o zadržavanju u bitnom negirao izvršenje krivičnog djela. Međutim, iz sadržaja telefonskih komunikacija proizilazi da je Velimirović u 16.50 časova 27. aprila Radojeviću uputio poruku u kojoj ga pita ,,kako ga nije sramota što mu je bolesnu ćerku poslao u zatvor“. Velimirović u istoj poruci vještaka Radojevića optužuje da ,,sve to radi po uputstvima i dogovoru sa sudijom Željkom Jovović“. – Poslali ste mi kćerku u zatvor. Znam ja odakle pare dobijaš. Sjutra ću vas sve dati u novine. Oboma ću vam odrubiti glave – piše Velimirović u poruci. U nastavku on obavještava Radojevića da su komšije iz naselja i da zna gdje mu je kuća. Velimirović je ovu poruku završio prijetnjom: ,,Sve ću vas pobiti“, koju je ponovio više puta. Četrdeset minuta kasnije, u

Velimirović je, kako se navodi u rješenju o zadržavanju, u bitnom negirao izvršenje krivičnog djela. Međutim, iz sadržaja poruka proizilazi da on vještaka Radojevića optužuje da ,,sve radi po uputstvima i dogovoru sa sudijom Željkom Jovović“

Osnovni sud

17.30 časova Velimirović je poslao SMS poruku i predsjednici Osnovnog suda u Podgorici Željki Jovović. – Mislio sam da si čovjek žena. Poštovao sam te i bio spreman život da dam i za tebe i tvoju porodicu. Roditelj si i ne mogu da vjerujem da si se poigrala sa mojim bolesnim djetetom. Napravili ste kriminalca od nje, mislim na institucije – piše Velimirović u poruci sutkinji Jovović. U nastavku SMS-a on joj sugeriše ,,hapsite vi one koje treba, pa u Spužu neće biti mjesta“. – Desi li se nešto mom djetetu, spreman sam na državu udariti, pa neka me svi zapamte. Bolesno dijete sa terapije niko

ko ima imalo svijesti ne bi to učinio. Imaš i ti djecu – riječi su kojima je Velimirović završio poruku sutkinji Jovović. Radojević je sutkinju Jovović obavijestio da ga je Velimirović uznemirio prijetećim porukama jer je njegovu osuđenu kćerku uputila na izdržavanje zatvorske kazne. Tužiteljka Osnovnog suda u Podgorici Romina Vlahović u obrazloženju zbog čega je Velimiroviću odredila zadržavanje, a potom i predložila pritvor, navodi da je presudama Osnovnog suda u Podgorici i na Cetinju osuđivan osam puta na zatvorske, novčane i uslovne kazne zbog krivičnih djela teška tjelesna po-

vreda, samovlašće, prevara. – Cijenim da postoje posebne okolnosti koje ukazuju na opasnost da će osumnjičeni boravkom na slobodi ponoviti krivično djelo – navodi se u rješenju o određivanju pritvora. Sudije, tužioci, vještaci i advokati često su mete prijetnji optuženih u sudskim postupcima zbog nezadovoljstva odlukama u sudskim postupcima. Sedinom prošle godine uhapšeno je više osoba koje su po nalozima Stefana Đukića i Emila Tuzovića planirali da brutalno pretuku sutkinju Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici Biljanu Uskoković i likvidiraju glavnog tadašnjeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića, specijalnog tužioca Sašu Čađenovića, kao i nekadašnje policijske rukovodioce i službenike Zorana Lazovića, Petra Lazovića i Ivana Đokovića. U jednoj od poruka koje je presreo Europol, Đukić naređuje pripadnicima svoje grupe da se ustanovi gdje živi ,,ona Biljana, ono zlo“. – Oću da je polomim, neću da mi ona sudi. Moramo joj smrskat ruke i noge, brate – poručio je Đukić i iz ukrajinskog zatvora poslao kriptovanim telefonom fotografiju sutkinje Uskoković. B. R.

Na gradilištu auto-puta povrijeđena dva radnika

Utvrđuje se da li je vozač mašine imao licencu PODGORICA - U mjestu Uvač kod Kolašina juče ujutro se dogodila nezgoda na gradilištu auto-puta u kojoj su dva turska državljanina, potvrđeno je Portalu Analitika iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu. Uviđaj su obavili su službenici Odjeljenja bezbjednosti Kolašin po nalogu Osnovnog državnog tužioca. -Utvrđene su okolnosti pod kojima je došlo do povređivanja radnika. Obaviještena je Inspekcija o zaštiti na radu. Izviđaj je u toku – kazala nam

je Maja Šćepanović iz ODT-a Kolašin za Portal Analitika. Do povređivanja je došlo kada je jedna od mašina prignječila dvojicu radnika. Mašinom je, kako je saopšteno Portalu Analitika upravljao državljanin Kine, a povrijeđena su dva radnika iz Turske, kazala je Šćepanović, i dodala da su radnici zadobili lakše povrede. Kako nam je saopštila Šćepanović, u toku je postupak prikupljanja dokumentacije, na osnovu koje će se utvrditi da li je vozač mašine imao potrebnu dokumentaciju i licence za obavljanje tog posla. C. H.

Uhapšen osumnjičeni za nanošenje teških povreda

Novljanina terete da je ranio srpskog državljanina HERCEG NOVI - M. J. (32) iz Herceg Novog uhapšen je zbog sumnje da je u subotu u jednom ugostiteljskom objektu u Baošićima iz vatrenog oružja teško ranio srpskog državljanina T. L. (49). Osumnjičeni će uz krivičnu

prijavu biti priveden osnovnom državnom tužiocu u Herceg Novom. Kako je saopšteno iz policije, njemu se na teret stavlja teška tjelesna povreda u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. C. H.

Izvještaj o radu Suda za prekršaje u Budvi za pet mjeseci

Povećan broj predmeta za više od 60 odsto

BUDVA - Sud za prekršaje u Budvi je za prvih pet mjeseci primio oko 7.500 predmeta, što je u odnosu na isti period 2021. godine povećanje od više od 60 odsto, pa je za očekivati da ova godina bude rekordna po broju predmeta od osnivanja suda – kazao je predsjednik ovog suda Marko Đukanović. Ažurnost i efikasnost suda biće, prema njegovim riječima,

na velikom ispitu, jer će u toku ljetnjih mjeseci sud postupati sa čak dvoje sudija manje. - Sud sa svojim odjeljenjima u Ulcinju, Baru, Kotoru i Herceg Novom predanim radom i zalaganjem sudija i službenika dočekuje predstojeću turističku sezonu, kada se i u redovnim okolnostima očekuje višestruko veći broj predmeta na dnevnom nivou– naglasio je Đukanović. C. H.

Suđenje optuženima za pokušaj terorizma odgođeno za 5. septembar zbog zahtjeva za izuzeće specijalnog tužioca PODGORICA - Početak ponovnog suđenja trinaestočlanoj grupi za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora oktobra 2016. godine juče je u podgoričkom Višem sudu odgođeno za 5. septembar nakon što je odbrana zatražila izuzeće specijalnog tužioca Saše Čađenovića zbog sumnje u njegovu nepristrasnost. Branioci Andrije Mandića i Milana Kneževića, advokati Dušan Radosavljević i Miroje Jovanović, juče su pred sudom ustvrdili da su glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, zatim Čađenović, ali i nekadašnji potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar pravde Zoran Pažin vršili pritisak na Džozefa Asada da „lažno optuži lidere DF-a“. Advokati Jovanović i Radosavljević svoje sumnje temelje na izjavi advokata Tobija Kedmana iz Londona, koji je zastupao Džozefa Asada. -Tražim izuzeće specijalnog tužioca Čađenovića u vezi izjave advokata Kedmana, koji je ustvrdio da je imao više sastanaka sa Katnićem, Čađenovićem i potpredsjednikom Vlade

Odbrana tvrdi da je Čađenović pritiskao advokata Asada da optuži lidere DF-a za politički sistem i ministrom pravde Zoranom Pažinom. U njegovoj izjavi nije navedeno ime i prezime, već samo funkcija, ali se po funkciji može prepoznati. Kedman je imejlom dobio spisak pitanja i unaprijed ponuđenih odgovora koje bi trebao Dzozef Asad da izgovori i lažno optuži Mandića i Kneževića. Na advokata Kedmana je vršen pritisak da on izvrši pritisak na Asada – kazao je advokat Radosavljević. On je konstatovao da je Asad u predmetu za pokušaj terorizma imao status svjedoka i osumnjičenog, što je po njegovoj ocjeni nedopustivo. Advokat Jovanović je predočio sudu da je tri dana prije podiza-

Optuženi za pokušaj terorizma ispred suda

nja optužnice, svjedoku saradniku Saši Sinđeliću, navodno vraćen tablet uređaj, ali bez sim kartice.

-Do danas nema odgovora na pitanje šta se desilo sa sim karticom koja se nalazila u tabletu – kazao je advokat Jovanović.

Odbrana traži audio-vizuelno snimanje Advokati Miroje Jovanović i Dušan Radosavljević zatražili su od sudije Zorana Radovića da preispita odluku da se ne snima suđenje optuženima za pokušaj terorizma već samo završne riječi. Nakon što su predložili da

ovu odluku preispita v. d. predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Vučković, sudija Radović je pojasnio da je zbog odugovlačenja postupka odlučio da se ne snima cjelokupni tok suđenja.

Kao dodatni razlog za izuzeće tužioca Čađenovića on je naveo da je upravo tužilac Čađenović odustao od krivičnog gonjenja Miloša Jovanovića, koji se u optužnici za „pokušaj terorizma“ pominje 30 puta. -Sud je ipak donio presudu da se odbija optužba protiv Jovanovića, protiv kojeg je bio razdvojen postupak. Presuda je postala pravosnažna 23. oktobra 2019. godine. Apelacioni sud je početkom februara prošle godine objavio odluku kojom je ukinuo prvostepenu presudu na koju su optuženi u ovom predmetu osuđeni na skoro 70 godina zatvora. Predmet je vraćen na ponovno suđenje Višem sudu u Podgorici, ali pred potpuno izmijenjenim vijećem. Prvostepena presuda izrečena je 9. maja 2019. godine, a sutkinja Suzana Mugoša obrazložila je tada da je tokom procesa utvrđeno da su optuženi, među kojima su se našli i lideri De-

mokratskog fronta Milan Knežević i Andrija Mandić, bivši general srpske Žandarmerije Bratislav Dikić i dvojica agenata ruske obavještajne službe GRU Eduard Šišmakov i Vladimir Popov počinili krivična djela koja im se stavljaju na teret. Prvostepenom presudom Šišmakov i Popov osuđeni su na 15, odnosno 12 godina zatvora za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju. Dikić je osuđen na osam godina, dok su Nemanja Ristić i Predrag Bogićević dobili po sedam godina za stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju putem pomaganja. Za pripadništvo kriminalnoj organizaciji koja je pokušala teroristički napad, lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević, osuđeni su na po pet godina, Branka Milić tri godine, Srboljub Đorđević, Milan Dušić, službeni vozač DF-a Mihailo Čađenović dobili su po godinu i šest mjeseci, Dragan Maksić godinu i devet mjeseci, dok je Kristina Hristić osuđena uslovno na godinu. B. R.

Svijet

Utorak, 31. maj 2022. KIJEV-MOSKVA - Devedeset šestog dana rata u Ukrajini, ruske trupe ušle su u predgrađa ukrajinskog grada Sjeverodonjecka, potvrdio je guverner Luganjske oblasti Sergej Gajdaj. Guverner je istakao da su ruske trupe napale grad svim oružjem, uz podršku iz vazduha, i ušle u njegove jugoistočne i sjeveroistočne djelove, i da napreduju ka centru grada. Gajdar je naveo da su u granatiranju Sjeverodonjecka poginula dva civila, a da ih je pet ranjeno. Naveo je da je susjedni grad Lisičansk još uvijek pod ukrajinskom kontrolom, dok je glavna cesta prema tim gradovima granatirana, ali nije blokirana. Pošto nije uspjela zauzeti glavni grad Kijev u ranoj fazi rata, Rusija nastoji da učvrsti svoj nadzor nad Donbasom, čiji su veliki djelovi već pod kontrolom proruskih separatista. Za razliku od prethodnih faza rata koje Moskva naziva „posebnom vojnom operacijom“ za demilitarizaciju Ukrajine i oslobađanje od nacionalista koji prijete govornicima ruskog jezika, Rusija je svoju vatrenu moć koncentrisala na malo područje. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je nemilosrdna ruska artiljerija uništila ključnu infrastrukturu grada Sjeverodonjeck i oštetila 90 odsto njegovih zgrada. -Zauzimanje Sjeverodonjecka glavni je zadatak okupacionih snaga… Činimo sve što možemo da zaustavimo ovo napredovanje – rekao je Zelenski, dodajući da Ruse nije briga za žrtve. Pogoršanje uslova izazvalo je strah da bi Sjeverodonjeck mogao postati sljedeći Marijupolj, koji je proveo gotovo tri mjeseca pod ruskom opsadom prije nego što su se zadnji ukrajinski borci predali. Sa druge strane, šef ruske diplomatije Sergej Lavrov rekao je da je „oslobođenje Donbasa bezuslovni prioritet u toku ruske specijalne operacije u Ukrajini“. -Oslobođenje Donjecke i Luganjske oblasti, koje je Ruska Federacija priznala kao nezavisne države, je apsolutni prioritet – rekao je Lavrov u intervjuu francuskom TV kanalu TF1.

DEVEDESET ŠESTI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Neprijateljske trupe nastavile sa napretkom u regionu Donbasa

Rusi ušli u predgrađa Sjeverodonjecka

Lavrov: Putin nije bolestan Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov demantovao je spekulacije prema kojima je ruski predsjednik Vladimir Putin ozbiljno bolestan. U odgovoru na pitanje novinara francuske televizije TF1, Lavrov je rekao: „Ne mislim da razumni i razboriti ljudi mogu kod predsjednika vidjeti bilo kakve znakove bolesti ili uzimanja ljekova“. Lavrov je dodao da se Putin, koji će u oktobru navršiti 70 godina, svakog dana pojavljuje u javnosti. -Možete ga vidjeti na ekranima, te čitati i slušati njegove govore. Neka širenje takvih glasina bude na savjesti onih koji to čine – rekao je Lavrov.

Erdogan predlaže sastanak Rusije i Ukrajine u Istanbulu

Ruske trupe napale Sjeverodonjeck svim oružjem, uz podršku iz vazduha

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ocijenio je kako je zauzimanje Sjeverodonjecka glavni cilj okupacionih snaga, te kako je nemilosrdna ruska artiljerija već uništila ključnu infrastrukturu tog grada i oštetila čak 90 odsto objekata. Zelenski je naveo i da ukrajinska strana čini sve što može da zaustavi napredak neprijatelja Dodao je da stanovnici ostalih teritorija Ukrajine na kojima se vode borbe „treba da odlučuju o svojoj budućnosti“. -Oni moraju sami da odluče u kom okruženju će nastaviti da postoje – u okruženju koje je stvorio predsednik Zelenski, gdje postoji zabrana ruskog obrazovanja, medija, kulture, upotrebe ruskog jezika u sva-

kodnevnom životu, ili u nekom drugom, gde će sami moći da vaspitavaju djecu onako kako oni žele, a ne Zelenski i njegov tim – rekao je Lavrov. Evropska unija priprema šesti paket sankcija Rusiji, ali će snabdijevanje ruskom naftom iz naftovoda biti izuzeto od sankcija, stoji u najnovijem nacrtu saopštenja EU o sankcija-

ma, u koji je Rojters imao uvid. Lideri EU bi na samitu trebalo da se dogovore da predstojeći paket sankcija treba da uključi embargo na uvoz ruske nafte, ali da isključi isporuku sirove nafte naftovodom. -Evropski savjet je saglasan da će se šesti paket sankcija Rusiji primjenjivati na sirovu naftu, kao i na naftne derivate koji se iz

Rusije isporučuju u zemlje članice EU, sa privremenim izuzetkom sirove nafte koja se isporučuje cjevovodom – navodi se u nacrtu saopštenja. Lideri EU nijesu uspjeli da se dogovore o svim detaljima embarga. Stoga će konačno odobrenje paketa sankcija Rusiji ostaviti za kasnije. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kaže da ne očekuje da će u narednih 48 sati biti postignut sporazum o embargu na uvoz nafte iz Rusije, ali ocjenjuje da „situacija sazrijeva“ i da će do dogovora doći. - Još samo jedno pitanje je ostalo otvoreno, a to je pitanje sirove nafte koja se uvozi

Ruski predsjednik Vladimir Putin i turski lider Redžep Tajip Erdogan razgovarali su telefonom o situaciji u Ukrajini, saopštila je kancelarija turskog predsjednika. Erdogan je predložio Putinu da se u Istanbulu održi sastanak delegacija Rusije, Ukrajine i UN. Turski lider je saopštio da je Ankara spremna da učestvuje u potencijalnom posmatračkom mehanizmu za Ukrajinu ako Moskva i Kijev postignu sporazum o tome. Tokom telefonskog razgovora predsjednici su razgovarali i o regionalnim problemima i bilateralnim odnosima.

kroz naftovode. O tome se još razgovara. Nema velikih očekivanja da ćemo sve riješiti u narednih 48 sati, već dan nakon toga – poručila je Fon der Lajen.

Kraj jednodnevne potrage za nestalim avionom

Pucnjava na festivalu u Oklahomi, napadač se predao

ZAGREB- Avion „cesna 182“, koji se sa radara izgubio u nedjelju oko 11.25 na putu od Splita ka Njemačkoj, pronađen je.

sedmoro ranjeno

Pronađena nestala ,,cesna“ u Jedna osoba Hrvatskoj, svi putnici poginuli ubijena,

- Bilo je 400 tragača i oni su izvršili svoj zadatak i pronašli letilicu. Čim je uočena iz vazduha, poslata je spasilačka ekipa. Nažalost, potvrđeno je da su svi putnici letilice „Cesna“ poginuli i slijedi policijski uviđaj. U ime svih operativnih snaga izražavam saučešće porodici i prijateljima poginulih – rekao je direktor Civilne zaštite Damir Trut. - Avion je pronađen par stotina metara od Broćanske kose. Ovaj avion, koliko ja znam, nema crnu kutiju. Ovaj potražni kamp ostaje na mjestu. Dio snaga ćemo povući, a dio će ostati pomagati s izvlačenjem letilice i poginulih – rekao je Trut. Avion je nestao na području između Rakovice i Slunja. U letilici su bile četiri osobe, a

TAFT - Vlasti su saopštile da je 26-godišnji muškarac pritvoren nakon što je jedna osoba ubijena, a sedam povrijeđeno u pucnjavi koja se dogodila u nedjelju na festivalu na otvorenom u istočnoj Oklahomi gdje su, kako su opisali svjedoci, izbezumljeni ljudi usred pucnjave trčali u zaklon. za njim je tragalo blizu 350 pripadnika Hrvatske gorske službe spasavanja, policije, vatrogasaca, lovaca, civilne zaštite. Pilot je bio Švajcarac, dvoje putnika ima njemačko državljanstvo, a jedan hrvatsko.

Izdat je nalog za hapšenje Skajlera Baknera i on se u nedjelju popodne predao kancelariji šerifa okruga Maskogi, navodi se u saopštenju Državnog istražnog biroa Oklahome. OSBI navodi da su oni koji su pogođeni hicima na

Skajler Bakner otvorio vatru na festivalu u Oklahomi

događaju za Dan sjećanja u Taftu, koji se nalazi oko 45 milja (72 kilometra) jugoistočno od Tulse, bili u dobi od devet do 56 godina. Svjedoci su rekli da je pucnjavi, nešto poslije ponoći, prethodila svađa, navodi agencija. Oko 1.500 ljudi prisustvovalo je događaju u Taftu, kom obično prisustvuje samo nekoliko stotina ljudi. Prisutni su bili članovi kancelarije šerifa okruga Muskogi i odmah su počeli da pružaju pomoć, saopštio je OSBI. Bakner je u nedjelju zadržan u zatvoru okruga Muskogi. Priredila: Bojana PRELEVIĆ

12 Crnom Gorom

Utorak, 31. maj 2022.

DANILOVGRAD: Izgled biste Ljuba Čupića izazvao burne i negativne reakcije u javnosti, njen autor Mitar Živković tvrdi da je žrtva dnevno-političkih obračuna, oglasila se boračka organizacija

Brajović: Bistu ćemo ukloniti

Uvažavajući negodovanje jednog broja sugrađana, odlučili smo u dogovoru sa predsjednicom Opštine Zoricom Kovačević da za sada sklonimo bistu kako bismo na zadovoljstvo poštovaoca lika i djela našeg narodnog heroja našli najbolje rješenje. Bez namjere da opravdamo bilo čiju stručnost, Ljubov osmijeh je prosto jedinstven, gotovo neuhvatljiv i jedan jedini - rekao je predsjednik UBNOR-a i antifašista Danilovgrada Božidar Brajović

prihvaćena, ali to se kasnije dobrim djelom popravi. Ako uspijemo u tome onda smo zadovoljili sve strane – rekao je Brajović, podsjetivši da je sve u očima posmatrača. Autor biste Mitar Živković kaže da je zatečen reakcijom te da je o svemu saznao iz medija. – Zatečen sam, pretpostavljam da su u pitanju dnevnopolitička prepucavanja, jer drugog osnova nema. Niti sam ja najbolji vajar na svijetu niti je skulptura remek-djelo. Kada sam ušao u ovaj posao krenuli smo od osnovne ideje da se pravi veliki spomenik što je veoma skupo. Dogovoreno je da se napravi manja bista i da se pođe od fotografije sa čuvenim osmijehom na koji su ljudi navikli, koji je njegov znak raspoznavanja… Oni koji se razumiju znaju da je to vrlo zahtjevno jer postoji samo

Bista Ljuba Čupića

Niti sam ja najbolji vajar na svijetu niti je skulptura remek-djelo. Dogovoreno je da polazna osnova bude crno-bijela fotografija sa autentičnim osmijehom. Poštujem različita mišljenja i ukuse, ali ovdje o tome nije riječ – kaže Mitar Živković – Uvažavajući negodovanje jednog broja sugrađana, odlučili smo u dogovoru sa predsjednicom Opštine Zoricom Kovačević da za sada sklonimo bistu kako bismo na zadovoljstvo poštovaoca lika i djela

CEDIS: Radovi za sigurnije napajanje

Radovi u 19 opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 31. maja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. ANDRIJEVICA: od 8:30 do 14:30 h selo Cecuni. / BAR: od 9:30 do 12 h Zagrađe; od 9 do 14 h naselje Tomba; od 8 do 14 h Sustaš. / BERANE: od 8:30 do 14:30 h dio sela Dapsiće. / BIJELO POLJE: od 9 do 17 h Loznice, Rasovo, Strojtanica, Boljanina, Vlah, Pex-Impex, Zminac, Repetitor ,,Kurilo“; od 9 do 16 h Džukeljska jama; od 14:30 do 18 h Središnji dio naselja Loznice; od 8 do 14:30 h dio naselja Bistrica i Kostenica; od 9 do 16 h Slijepač most – Pali, Voljavac, Žiljak, Ušanovići, Gorice. / BUDVA: od 8 do 15 h Ul. Ive Lole Ribara / Stambene zgrade ,,Ivanovići“. / CETINJE: od 8 do 16 h Šinđon, Pod Uba, Drušići, Prevlaka, Kokošice, Meterizi, Jankovića Krš, Lalino Ždrijelo, Dobrska Župa, Đalci, Rvaši i Božija Voda; od 8 do 16 h Gospoštine, Pipac, Karuč, Cerov Pod, Bobija, Kraće Do, Dodoši i Žabljak Crnojevića. / DANILOVGRAD: od 8 do 15 h Stanjevića Rupa, Jama Žarića, Ljututuk, Bobulja, Lužnica, Mijokusovići. / HERCEG NOVI: od 6 do 17 h Mojdež, Tjesni klanac, Kulinovići. / KOLAŠIN: od 8 do 15 h Velje Duboko; od 9 do 15 h Bare. / MOJKOVAC: od 9 do 17 h Uloševina, Lojanice, Lepenac, Žari; od 9 do 14 h Podbišće, Pejovići,

Feratovo polje, Gacka, Baza, Štitarica, Kraljevo kolo, Jezero; od 9 do 12 h Ravni; od 9 do 15 h Žari – Brezovac. / NIKŠIĆ: od 8 do 15 h Javljen, Gornje Dubočke, Trepča; od 9 do 15 h Dabovići, Povija, Ostrog, Norin, Stubički kraj, Jovan Do./ PLAV: od 8:30 do 14:30 h Skić, Komarača, Meteh, Jara, Babino Polje, Korita, Vojna Pošta, Prnjavor, Malo Selo, Đurička Rijeka, Ski lift, Hoti, Vojno Selo, Hakanje. / PLJEVLJA: od 9 do 18 h selo Odžak, Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče, Cerovci, Vrba, Šljuke, Zahum, Meljak, Višnjica, Gradac, Pupovići, Crnci, Leovo Brdo. / PLUŽINE: od 8 do 15 h Ravno. / ŽABLJAK: od 9 do 17 h Reciklažni centar, Kovačka Dolina, Pitomine, Prisoje, Bosača, Vjetrena Brda, vojni objekat na Štuocu, Uskoci, Palež, Kočado, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora, Tepca. / PETNJICA: od 8:30 do 14:30 h dio sela Savin Bor, selo Bor. / ROŽAJE: od 9 do 14:30 h Hurije, Grahovo, Gornja Lovnica, Donja Lovnica, Bubovići, Klanac, Bašča, Sastanci, Lučice, Gržice, Ćosovica, Zloglavlje, Honsiće, Razdolje, od 7:30 do 19h Školski centar, izbjegličko naselje i Bandžovo brdo. / ŠAVNIK: od 9 do 17 h Krnja Jela. / ULCINJ: od 8 do 14:30 h dio naselja Gač; od 9 do 17 h hotel ,,Albatros“ i Pinješ 3; od 8 do 14 h Kodre. C. G.

našeg narodnog heroja našli najbolje rješenje. Bez namjere da opravdamo bilo čiju stručnost, Ljubov osmijeh je prosto jedinstven, gotovo neuhvatljiv i jedan jedini. Nažalost, ponekad i najbolja namjera ne bude

Morsko dobro o inspekcijskom nadzoru u ovoj godini

BUDVA - Javno preduzeće za upravljanjem morskim dobrom je od početka ove godine uputilo 81 zahtjev za obavljanje inspekcijskog nadzora u Baru, Budvi, Herceg Novom, Kotoru, Tivtu i Ulcinju. Dobili su samo 27 obavještenja o postupanju inspekcijskih organa, sapšteno je Pobjedi iz tog preduzeća. Najviše prijava se odnosilo na nepravilnosti uočene u opštini Ulcinj - 26, zatim Budvi 17, Herceg Novom 16 i Kotoru 11. Najmanje ih je konstatovano na području Tivta i Bara, podnijeto je osam, odnosno su tri zahtjeva za inspekcijski nadzor. Najčešće prijave se odnose na nepropisno odlaganje otpada (zemlje) tokom građevinskih radova, zatim izvođači ne postavljaju informativne table (ko je investitor, rokovi…), prekoračenja dozvoljene površine otvorenih terasa, nepropisno postavljeni bilbordi… Iz Morskog dobra navode da uoči turističke sezone posebno kontrolišu građevinske radove (odobrenja), komunalnu uređenost prostora (čistoća, stanje hortikulture, parkovski mobilijar, funkcionisanje rasvjete), zatim uočavanje oštećenja i praćenje kako se odvijaju radovi na njihovoj sanaciji. - Pored lokalnih inspekcijskih organa, upućujemo i prijave elektronskom poštom direktno Upravi za inspekcijske poslove – objasnili su iz Morskog dobra. Navode da je napravljen dobar iskorak na način što je uspostavljena svakodnevna komu-

je mirna i kao čovjeku i kao umjetniku – kaže Živković. Izrada biste, uključujući i postament, koštala je 4.500 eura. – Ja sam za svoj rad dobio 1.000 eura, ostalo ide na troškove – kazao je Živković. Bista sa čvrstim temeljom koji je uradio preduzetnik Ivan Šćepanović visoka je ukupno 1,6 metara, visina poprsja je 46 centimetara, a širina 0,45 metara. Vajao je u svom ateljeu u Podgorici, a izlivena je u bronzi u livnici Smederevo. Živković je autor skulpture ,,Crnogorsko oro“, koji se nalazi na kružnom toku u Donjoj Gorici i spomenika Ivanu Crnojeviću kod gimnazije u Podgorici, zatim Petra II Petrovića Njegoša u Buenos Ajresu, kao i više bisti narodnih heroja iz Drugog svjetskog rata... D.Š.

Podnijeli 81 prijavu, postupljeno po 27

Najviše prijava se odnosilo na nepravilnosti u Ulcinju, ukupno 26, zatim Budvi 17, Herceg Novom 16, Kotoru 11... Najčešće prijave se odnose na nepropisno odlaganje otpada (zemlje) tokom građevinskih radova, prekoračenja dozvoljene površine otvorenih terasa… MORSKO DOBRO

DANILOVGRAD – Bista sa poprsjem narodnog heroja Ljuba Čupića biće uklonjena iz parka kod Trga 9. decembar u Danilovgradu, gdje je postavljena prije nekoliko dana. Odluka je donijeta, kaže predsjednik UBNOR-a i antifašista Danilovgrada Božidar Brajović, nakon što je rad akademskog vajara Mitra Živkovića izazvao brojne polemike na društvenim mrežama.

jedna crno-bijela fotografija. Izazovno je bilo i sa aspekta njegovih godina, jer materijal, kako glina tako i bronza, u principu dodaje godine – objašnjava Živković. On ponavlja kako je uvjeren da „afere“ poput ove vezane za bistu narodnog heroja nastaju kao proizvod dnevno-političkog trenutka i da traju nekoliko dana. – Nijesam u politici, ne bavim se politikom, ali na osnovu izjava i komentara zaključujem da je bista Ljuba Čupića poslužila za lične političke obračune. Poštujem tuđe mišljenje, različite ukuse, ali na osnovu komentara zaključujem da o tome nije riječ. Sjetimo se, bilo je kritika i oko spomenika Ljuba Čupića u Nikšiću (,,Heroj na korzu“), koji je radio moj kolega Zlatko Glamočak. Savjest mi

NESAVJESNI INVESTITORI I IZVOĐAČI RADOVA: Prijavljeni radovi u Pržnu

nikacija sa ekološkim i inspektorom za vode. Služba za kontrolu i održivi razvoj Morskog dobra, koja djeluje unutar tog preduzeća, pored redovnih službenih aktivnosti postupa i po prija-

vama građana, mjesnih zajednica i lokalnih institucija. Dodatno reaguje i po prijavama iz Sistema 48. Od početka godine upućeno je 17 odgovora na dostavljene zahtjeve za postupanje iz domena njenog rada.

Iz Službe za kontrolu dodaju da tokom sezone kupanja, koja traje od maja do novembra, moraju intenzivirati aktivnosti na terenu, te da to povećava obim posla i uzrokuje angažovanje dodatnih kontrolora.T. CEKLIĆ

Crnom Gorom

Utorak, 31. maj 2022.

CETINJE: Zamjenik direktora Turističke organizacije zadovoljan posjetom

OPREZNOST

Uprkos optimizmu Vujanović ističe da treba u obzir uzeti globalna dešavanja, prvenstveno ukrajinsku krizu. – Zbog tih događanja moguće da sezona neće biti u potpunosti nesmetana. Osim toga, posljednjih godina smo svjedoci da se situacija u turizmu veoma brzo mijenja. Jako puno je ,,last minute“ rezervacija – kaže Vujanović. Kada je riječ o strukturi turista, najviše ih je iz zemalja zapadne Evrope. Vujanović očekuje da će Prijestonicu ove godine posjetiti i turisti sa tradicionalnih, ali i novih tržišta.

BOLJKA

Stara boljka turizma u crnogorskoj prijestonici jeste kratko zadržavanje turista. Iako Cetinje ima što da ponudi i zadrži pažnju posjetilaca, Vujanović navodi da se svega 30 odsto zadrži duže od dana. – Prijestonica je kulturno i istorijsko središte Crne Gore. Na njenoj teritoriji nalaze se brojne znamenitosti, obuhvata dva nacionalna parka... Problem svakako predstavlja nedostatak smještaja sa četiri zvjezdice, što je jedan od preduslova za sklapanje aranžmana sa agencijama koje dovode veće grupe turista. Još jedan od problema jeste

Vujanović: Predsezona nadmašila Porodilište opet očekivanja radi nesmetano TRAŽI SE TRAJNO RJEŠENJE: Porodilište u Meljinama

D.MALIDŽAN

Kada je o glavnoj sezoni riječ, on kaže da na osnovu najava očekuju da će prijestonicu posjetiti 60-70 odsto turista u odnosu na 2019. godinu, kada ih je bilo 175.000 izletnika.

HERCEg NOVI: U Meljine dolaze ginekolozi iz drugih opština RTHN

CETINJE – Predsezona je u prijestonici nadmašila sva očekivanja. Brojke su bolje nego prethodne dvije godine koje je obilježila pandemija. Bilježimo više od 6.000 izletnika, što je povećanje od 300 posto u odnosu na 2020. i 2021. godinu zajedno, dok je u odnosu na 2019. godinu, koja važi za rekordnu, ostvareno oko 40 odsto. Trenutno se nalazimo na nivou iz 2012. godine. Očekujemo da maj bude veoma ,,jak“, čak na nivou 2019. godine – rekao je Pobjedi pomoćnik direktora Turističke organizacije Marko Vujanović.

HERCEG NOVI – Tokom cijelog juna u porodilištu u Meljinama smjenjivaće se ginekolozi akušeri iz drugih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori, pa je na taj način pokrivena redovna smjena i pripravnost tokom 24 sata – kazala je za RTHN Irma Kovač, glavna sestra. Ona je kazala da je od 27. maja obezbijeđen nesmetan rad porodilišta. – Od tada imamo ginekologa akušera, bio je to dr Dragoljub Raičević koji je došao iz Nikšića. I baš tog dana smo TURISTI SE ZADRŽAVAJU KRATKO: Prijestonica

Bilježimo više od 6.000 izletnika, što je povećanje od 300 posto u odnosu na 2020. i 2021. godinu zajedno, dok je u odnosu na 2019. godinu ostvareno oko 40 odsto. Turisti se zadržavaju kratko jer Cetinju nedostaje smještaj sa četiri zvjezdice – kaže pomoćnik direktora Turističke organizacije Marko Vujanović procijeniti, jer je na Cetinju postoji veliki broj neregistrovanih izdavalaca privatnog smještaja, dok je registrovanih svega dvadesetak. M. NOVAKOVIĆ

i broj kreveta. Osim hotela ,,Grand“, ostali objekti imaju izrazito manji kapacitet – kaže Vujanović. Sa koliko kreveta prijestonica raspolaže, kaže da je teško

obavili porođaj, a mama i beba su dobro. Kontaktirano je sa Ministarstvom zdravlja, a oni zajedno sa Kliničkim centrom pokušavaju da nađu trajno rješenje. Do tada, tokom cijelog juna imamo dogovoren dolazak ginekologa akušera koji će pokrivati i smjenu i pripravnost 24 sata. Nadamo se i očekujemo trajno rješenje za porodilište – kazala je Kovač. Pojasnila je da porodilište sada sasvim normalno radi kao i prije, kako za preglede, porođaje, tako i za druge ginekološke intervencije. C. G.

PLJEVLJA: Dogovor lokalne uprave, SB i Vlade

„Beer Fest“ posljednje sedmice jula U Turističkoj organizaciji očekuju da uspješnosti sezone doprinesu manifestacije koje privlače veliki broj posjetilaca, a koje su zbog epidemije kovid-19 izostale tokom 2020. i 2021. godine. Među njima je „Beer Fest“ koji će se održati od 25. do 31. jula. Prvo izdanje te manifestacije 2019. godine je privuklo 20.000 ljudi.

Opština ustupa prostor za kuću poljoprivrede

PLJEVLJA – Opština će ustupiti dio objekta u krugu gradske pijace za potrebe otvaranja regionalne kancelarije Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Pljevljima. Rekonstrukcija će se finansirati iz kredita Svjetske banke kroz MIDAS 2 projekat. To je, objavljeno je na sajtu Opštine, dogovoreno na sastanku predstavnika Opštine sa ekspertima Svjetske banke, predstavnicima MIDAS 2 projekta i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. U ovom objektu na jednom mjestu biće smještene sve nadležne službe iz sektora poljoprivrede i svi zainteresovani biće u prilici da dobiju pravovremene, kvalitetne informacije i stručnu podršku i upoznaju se sa svim mjerama razvoja poljoprivrede, za koje se sredstva izdvajaju iz agrobudžeta i evropskih fondova. C. G.

Izvještaj Komisije za procjenu štete od elementarnih nepogoda

GOV.ME

Za 147 zahtjeva isplatiće 474.800 eura

NEVRIJEME NAPRAVILO VELIKU ŠTETU: Kućice na Adi Bojani

PODGORICA – Komisija za procjenu štete od elementarnih nepogoda donijela je 147 odluka na osnovu kojih će biti isplaćeno 474.800 eura. Iznos naknada se kreće od 100 do 100.000 eura. Kako je navedeno u izvještaju koji je prošle sedmice usvojila Vlada, od početka godine komisija je održala tri sjednice, na kojima su razmatrani zahtjevi podneseni u nekoliko proteklih godina, jer prethodna komisija nije održala nijednu sjednicu u 2021. godini. – Na prvoj sjednici prihvaćeno je 17 zahtjeva i odobreno 90.000 eura. Sve odluke su realizovane, jer je komisiji u tom trenutku bilo raspoloživo 100.000 eura. Na drugoj sjednici odobrene su naknade po osnovu 96 zahtjeva u ukupnom izno-

su 301.100 eura, a realizovano je samo nekoliko odluka u ukupnom iznosu od 9.500 eura koliko je bilo raspoloživo u tom trenutku. Najveći iznosi, uz saglasnost Vlade, opredijeljeni su HTP Ulcinjska rivijera AD Ulcinj i firmi Agromont d. o. o. Nikšić – po 100.000 eura, kako zbog visine pretrpjele štete, tako i zbog značaja koji te firme imaju za sektore turizma i poljoprivrede, odnosno za cjelokupnu ekonomiju Crne Gore – navedeno je u izvještaju. Na osnovu odluka sa treće sjednice za 34 zahtjeva biće isplaćeno 83.700 eura. Realizovano je 25 odluka (71.150 eura), dok je za devet koji su imali nepotpunu dokumentaciju izdvojeno 12.550 eura, ali odluke još nijesu realizovane. – Najveći broj odluka donesenih na dru-

goj, kao i sve odluke donesene na trećoj sjednici, nijesu realizovane, jer Komisija nije raspolagala sredstvima, zbog čega je uputila zahtjev Ministarstvu finansija i socijalnog staranja za dodatnim sredstvima, koja je odobrila Vlada (krajem aprila) u iznosu od 400.000 eura, čime su stvoreni svi potrebni uslovi za realizaciju – piše u izvještaju. U dokumentu je navedeno da ,,prilikom obrazovanja komisije nije u potpunosti poštovana procedura“, odnosno, da je došlo do ,,grubog propusta u vršenju radne dužnosti, pa je neophodno stvoriti pretpostavke za legalno i legitimno postupanje po prispjelim zahtjevima, odnosno donošenje odluka na osnovu istih“. Nije precizirano o kakvim se nepravilnostima radi. I. I.

14 Kultura

Utorak, 31. maj 2022.

Završen 54. Festival poezije mladih u Vrbasu

Andriji Radoviću treća nagrada

PODGORICA - Andrija Radović, apsolvent na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju i lektor u dnevnom listu Pobjeda, osvojio je treće mjesto na 54. Festivalu poezije mladih u Vrbasu za ciklus pjesama ,,Zaborav“. To je odlučio žiri kojim je predsjedavao pjesnik Pero Zubac, a članovi su bili i Snežana Nikolić i Goran Labudović Šarlo.

Radoviću ovo nije prva nagrada na pjesničkim konkursima, ali je do sada najznačajnija, budući da je konkurisao sa cijelim ciklusom pjesama. - Svako priznanje je podsticajno i naravno da znači, pogotovo u svijetu u kojem je poezija – esencijalna kategorija jezika i duha – zaboravljena, a pjesnici prezreni. Tim prije što je ovaj festival manifestacija sa najbogatijom tradicijom na prostorima bivše Jugoslavije kada govorimo o afirmaciji mlađih autora. Sama činjenica da je Pero Zubac čitao moje pjesme pobuđuje jednu dozu radosti. Sve što je uslijedilo poslije, ulazak u finale i nagrada, samo je bonus – rekao je Radović. Nagradu, kako je rekao, nije očekivao. - U finalu nije bilo manjkavih pjesnika. Naprotiv. Da sam bio tvrdoglav, kao što obično jesam,

Andrija Radović na manifestaciji u Vrbasu

poslao bih neki drugi ciklus pjesama u Vrbas. Srećom, poslušao sam svoju djevojku prilikom odabira i zahvaljujući njoj se danas u dnevnoj štampi našlo par stubaca i za mene. Zaista sam radostan, ali me već sjutra čeka dosta rada na rukopisima – rekao je Radović. Nagrada se sastoji od plakete i novčanog dijela. Prvo mjesto osvojila je Viktorija Ćosić iz Beograda, dok je druga nagrada pripala Tamari Pantović iz Kragujevca. Nagrada „Stanko Simićević“ koja se dodjeljuje najmlađem učesniku finalne večeri pripala je sedamnaestogodišnjoj Aleksandri Papović iz Nikšića, članici književnog kluba „Poenta poetika“. D. E.

Završena prva faza arheoloških istraživanja i preventivnih mjera na

Iz ruševina „iznikl obrisi tvrđave na P Lokalitet ima jako interesantnu fortifikaciju i pomoćne osmatračnice. Posebno je zanimljiv način gradnje. Radili smo na zidanju suvomeđa, jer su one vremenom na lokalitetu bile razrušene, što usljed divlje vegetacije, ali i zbog ranijih ratnih dejstava – kazala je direktorica CKACG U prvoj fazi radova prioritet bilo zidanje suvomeđa Biljana Brajović

PODGORICA – Centar za konzervaciju i arheologiju završio je prvi dio faze arheoloških istraživanja i sprovođenja preventivnih mjera na lokalitetu Planinica u Tuzima. Riječ je o projektu Opštine Tuzi, za koji je krajem prošle godine dobila 10.000 eura na konkursu Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2021. godinu.

Kadar iz filma „Roselinijevi“, kojim će biti otvoren Underhill Fest

Underhill Fest od 7. do 15. juna u Podgorici

Preko 20 ostvarenja za domaću publiku PODGORICA – Projekcijom filma „Roselinijevi“, u režiji Alesandra Roselinija, u utorak, 7. juna u 20.30 sati na terenu KK Budućnost u Njegoševom parku, biće otvoreno ovogodišnje izdanje festivala dugometražnog dokumentarnog filma Underhill Fest. Ostvarenje koje će biti prikazano na otvaranju trinaestog izdanja festivala je dokumentarac o porodici čuvenog filmskog autora Roberta Roselinija, iz perspektive njegovog najstarijeg unuka Alesandra i drugih Robertovih potomaka, uključujući i njegovu ćerku, glumicu Izabelu Roselini, iz Robertovog braka sa Ingrid Bergman. Nakon toga biće održan koncert Amy’s House – Amy Winehouse Tribute band-a. Tokom trajanja Underhill Festa, podgorička publika će u Njegoševom parku, te i u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ do 15. juna moći da vidi više od 20 filmskih ostvarenja – najboljih u

proteklih godinu. Filmovi su kao i ranije podijeljeni u tri selekcije: međunarodnu, regionalnu i vantakmičarsku, a filmski selektor je Vuk Perović. Žiri 13. Underhill Fest-a biće reditelj i scenarista iz Srbije Ognjen Glavonić, filmska kritičarka, urednica i direktorica Subversive Film Festival-a iz Hrvatske Dina Pokrajac i direktor fotografije iz Crne Gore Ivan Čojbašić. Novina ove godine je i selekcija kratkih dokumentarnih filmova, a već sedmu godinu zaredom biće održan i program U fokusu, koji UnderhillFest realizuje u saradnji sa Centrom za ženska prava, pa će dva filma biti prikazana u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“. I ove godine biće realizovan Teen Docs, škola dokumentarnog filma za učenike i učenice srednjih škola. Sve razgovore sa zanimljivim gostima iz svijeta filma publika će moći da prati uživo putem društvenih mreža i Jutjub kanala festivala, uz podršku mreže kompanije One. S. V.

Cilj istraživanja je dobijanje jasne stratigrafske slike naselja sa kojom bi se nadalje mogli ponuditi odgovori na mnogobrojna pitanja o njegovom funkcionisanju tokom bogate istorije i sprovođenje preventivnih mjera zaštite na lokalitetu. Tvrđava na brdu Planinica

izgrađena je u periodu od XVI do XIX vijeka, za vrijeme turske vladavine, a od 1950. godine zaštićena je kao kulturno dobro Crne Gore.

POTENCIJAL

Direktorica Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Biljana Brajović, koja je posljednjih nedjelja i boravila na lokalitetu u Tuzima, potvrdila je za Pobjedu da je prva faza radova završena. Ona vidi veliki potencijal u ovom lokalitetu, koji bi mogao da se uvrsti u turističku ponudu Podgorice i Tuzi. - Lokalitet ima jako interesantnu fortifikaciju i pomoćne osmatračnice. Posebno je zanimljiv način gradnje. Radili smo na zidanju suvomeđa, jer

Snimak lokaliteta iz drona, u prvim danima realizacije projekta na Planinici

su one vremenom na lokalitetu bile razrušene, što usljed divlje vegetacije, ali i zbog ranijih

ratnih dejstava. To su prvi zidovi zaštite koji su ponegdje i do preko tri metra visine. Našli

U Podgorici predstavljena bibliografija ,,Crnogorska likovna umjetnost u Politici: 1907-2017“

Pregled djelovanja naših stvaralaca

PODGORICA - Promocija bibliografije ,,Crnogorska likovna umjetnost u Politici: 19072017“, autora Petra Krivokapića, održana je juče u Muzičkom centru u Podgorici, privremenoj lokaciji Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Riječ je o knjizi koja obuhvata čitav vijek crnogorske likovne umjetnosti onako kako je praćen i predstavljan u jednom od dnevnih listova sa najdužom tradicijom na ovim prostorima – beogradskoj Politici. Knjigu je prošle godine objavila Crnogorska akademija nauka i umjetnosti. Pored autora, o knjizi su govorili istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić, bibliografkinja Nada Drašković i akademik Žarko Mirković. - Preko 2.600 anotiranih biblio-

grafskih jedinica obuhvata vijesti, prikaze, intervjue, reportaže posvećene crnogorskim umjetnicima – od Anastasa Bocarića, koji je u Politici pomenut 1907. godine, do Marine Abramović o kojoj se piše 2017. godine. Pored ovog, bibliografija sadrži informacije o relevantim likovnim dešavanjima u našoj zemlji, o spomeničkoj produkciji i društvenom kontekstu u kojem je nastajala, kao i o likovnoj komponenti nekih od ostvarenja savremene crnogorske arhitekture. Prezentirana po profesionalnim bibliotečkim standardima ova specifična građa predstavlja iscrpan pregled djelovanja istaknutih crnogorskih stvaralaca u Crnoj Gori ili van nje na način kako je viđen u beogradskoj Politici – kazao je Mirković. Drašković je podsjetila da je Krivokapić bibliografsku građu koju

je prikupio posložio hronološki smatrajući da će to za korisnika bibliografije biti najpraktičnije. - Prelistavajući bibliografiju imate osjećaj kao da se krećete kroz vrijeme i upoznajete sa značajnim crnogorskim slikarima i vajarima, prisustvujete izložbama i uživate u brojnim spomenicima i spomen-obilježjima iz raznih perioda naše istorije, a čiji su autori umjetnici sa ovih prostora. Bibliografiju preporučujem svima koje interesuje ova oblast – kazala je Drašković. Karadžić je istakla da je u knjizi naišla na neke zanimljivosti za koje do tada nije znala. - Recimo, naišla sam na podatak da je Jovan Zonjić pedesetih godina izlagao u libanskim muzejima i ispostavilo se da je tamo prodao osam slika što je veliki uspjeh za pedesete godine i za jednog umjetnika koji dolazi iz

male sredine. Nevjerovatna količina tekstova o Lubardi objavljena je u Politici koja ga je pratila od samog početka do posljednjih izložbi koje su pravljene poslije 2000. godine – kazala je Karadžić. Krivokapić je istakao da su u bibliografiju uvršteni su svi tekstovi – počev od najkraćih informacija, preko najava, prikaza izložbi do intervjua i reportaža koji se odnose na crnogorske likovne umjetnike. - Znatno prije toga, i iz profesionalih obaveza, u priličnoj mjeri sam proučavao literaturu o našim umjetnicima – počev od najstarijih do savremenih. Evidentirane su sve reprodukcije slika ili fotografije vajarskih djela koje su objavljene u listu, a radovi su crnogorskih umjetnika ili su motivi vezani za Crnu Goru stranih autora – rekao je Krivokapić. A. Đ.

Kultura

Utorak, 31. maj 2022.

a lokalitetu u Tuzima

li“ prvi Planinici smo mnogo čaura, djelova od kožnih novčanika, potpetice, magareća kopita... – kazala je Brajović i dodala da su radnici Centra uradili i niz drugih istraživanja koje će im pomoći da definišu prioritete u radu u momentu kada dođe do druge faze sprovođenja konzervatorskih mjera. U elaboratu o revalorizaciji kulturnog dobra Planinica, iz 2014. godine, navodi se da se tvrđava nalazi sa istočne strane zaseoka Dinoša, na 200 metara iznad korita rijeke Cijevne. Zapadnom padinom uzvišenja do utvrđenja vodi široki put, gdje se na koti od 267 metara, nalaze ostaci fortifikacije u čijem središtu je praistorijska humka (tumul). Fortifikacija je pravougaonog oblika, dimenzija 35 x 30 m. Zidovi su rađeni od kamena složenog u tehnici suvozida, očuvani u visini 1 metar i širine do 1,5 metara. U središtu se nalazi kameni tumul, prečnika 15 metara i visine četiri metra, na kome se nalazi spiralna pristupna rampa i ukopani vojnički šanci (grudobrani). Dvadesetak metara južno, nalaze se ostaci još jedne građevine, znatno manje, takođe rađene u tehnici „suvozida“. - Sjeverno od fortifikacije, na blagom prevoju brda, nalaze se četiri kamena tumula sa jasnim tragovima devastacije (divlje prekopavanje). Na osnovu sačuvanih ostataka zaključuje se da su sve humke imale centralnu konstrukciju, tipa „cista“, koje su formirane od nasatično položenih velikih kamenih ploča sa kamenim poklopcima. Može se pretpostaviti da su humke nastale u

periodu razvijenog bronzanog doba – navodi se u elaboratu o revalorizaciji kulturnog dobra Planinica.

TRAGOVI DEVASTACIJE

U odjeljku o stanju ovog kulturnog dobra ističe se da su ostaci fortifikacija u stabilnom stanju, bez vidnih tragova devastacije. - Predložena zona zaštite i zaštićene okoline se nalazi u lošem stanju. Kulturno dobro je teško dostupno, a prilazna staza je zapuštena i zarasla u nisku divlju vegetaciju. Fortifikacija je u lošem stanju očuvanosti, konstruktivno nestabilna i podložna daljoj destrukciji. Humka unutar objekta je očuvana, sa vidnim prepravkama koje su rađene u vrijeme izgradnje fortifikacije i odnose se na intervencije vojske, ukopavanje ili pravljenje grudobrana i sl. Humke na platou sjeverno od utvrde su raskopane i može se sagledati njihova centralna konstrukcija. Ostaci zidova obrasli su u sitno rastinje divlje vegetacije. Stručna komisija je predložila da se uradi konzervatorski projekat restauracije i konzervacije, kojim će biti predviđeno uklanjanje divlje vegetacije i uređenje prilaznog puta kulturnom dobru, sistematska arheološka i konzervatorska istraživanja, sa ciljem otkrivanja svih arhitektonskih ostataka, definicija hronologije po kulturnim stratumima. Predviđena je i restauracija kamene konstrukcije humke, radi vraćanja u prvobitno stanje za potrebe prezentacije, kao i konzervacija i konsolidacija nestabilnih zidova. J. N.

PRIKAZ: Roman „Cesta i ptica i oblak“, hrvatske spisateljice Vande Babić, u izdanju HNV Crne Gore i Kulturnog centra Tivta PODGORICA - Nakon niza naučnih knjiga o hrvatskoj književnosti i kulturnom nasljeđu Boke Kotorske, te zbirke poezije „Crta na dlanu“, profesorica na Odsjeku za kroatistiku Sveučilišta u Zadru, dr Vanda Babić, Tivćanka, rođena u Kotoru, objavila je prvi roman „Cesta i ptica i oblak“ u izdanju Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore i Kulturnog centra Tivta. Roman, posvećen poznatoj hrvatskoj spisateljici Mani Gotovac, govori o djetinjstvu i odrastanju u gradovima Boke Kotorske, te o dramatičnim sudbinama glavnih junaka u vihoru dešavanja tokom novije Ju-istorije. Glavna junakinja romana Luna Lu u svojoj osami i čežnjama vodi unutrašnje dijaloge sa – zidom, sa zidom „na kojem su ucrtani svi znakovi“. A tu je, prije svega, njena ispovijest o nekoj tajanstvenoj ljubavi. Na zidu ona iscrtava to trojstvo iz naslova romana i ptica i cesta i oblak. To su reference o ptici-slobodi, o nedostatnosti-oblaku i na koncu o cesti kao nekom putovanju u potrazi za srećom.

TAMNO I SVIJETLO

Roman je pisan jednostavnim jezikom, sa asocijacijama na istočnjački lirizam, recimo akvarele Kavabate ili neke prizore iz japanskih filmova. Pisan je, udvojenim tekstom, bijelim fontom ispisane su realističke vizije romana koje se u dubini teksta zgušnjavaju i dobijaju „metafizička značenja“, naspram osamljenosti glavne junakinje i njenih bolnih monologa koji su ispisani boldom. Radnja romana teče brzo, prizori se smjenjuju kao na filmu, dijalozi i likovi su uvedeni u radnju sa prvim kadrovima romana, a autorica poput iskusne rediteljke vješto i nadahnuto vuče konce radnje kroz tamne i svijetle krajolike knjige. Od drugoga poglavlja, gdje, uslovno počinje radnja (svibnja 2004) postoji u romanu izvjesna kompoziciona nepovezanost koja u nekim fazama romana može izazvati prividne nejasnoće u samom toku

Lirska priča o ljubavi u malim gradovima Autobiografski fragmenti U romanu nalazimo i autobiografske fragmente i tematske povezanosti sa prethodnom zbirkom pjesama ove autorice „Crta na dlanu“. Roman je psihološko-poetski i često se naslanja na poeziju iz pomenute zbirke u kojoj takođe dominiraju ljubavni pejzaži i ozračja Boke. Neki djelovi označeni su datumima i godinama, što govori da je roman pisan i kao zbirka dnevničkih bilješki, znalački uklopljenih u ukupnu tematiku knjige.

priče, ali koje pokreću i vuku ka intenzivnijem čitanju... To je povratak u djetinjstvo, u prošlost i munjevito vraćanje u savremena dešavanja. Vrlo su ubjedljivo dati sjećanja i monolozi glavne junakinje, djevojčice koja iskrsava iz dubine teksta kao nosilac radnje i ključnih poruka romana. Interesantan ugao ove priče jeste ljubav u malim gradovima. „Mali gradovi obično pojedu svoje junake. A potom, za njima gorko plaču“, kaže autorica na jednom mjestu, apostrofirajući male gradove kao najvažniji univerzum u kom se dešavaju ljubavi među likovima njenoga romana. Onda se na opisu putovanja „šibenskim autotransportom“ pojavljuju nešto jasnije i izoštrenije slike i obrisi radnje (izranjaju u jeziku bliskija i jasnija sjećanja). Poglavljem „Ptica bez krila“, nastavlja se psihoza djevojčice među zidovima i stropom, koja pokušava noktom iscrtati pticu na tom zidu... kao glavni simbol njezinoga složenoga stanja, žudnje za slobodom i ljubavlju, čekanjem nekog vremena u kom će

se dogoditi snaga i hrabrosti za smjelija putovanja i ostvarenja snova.

DJETINJSTVO I RAT

Ovo je roman o odrastanju i vraćanje u vrijeme prvih ljubavi i djetinjstva („rođena u najljepšem zaljevu na svijetu“ – Boka Kotorska), zalivu kome je, kao i Crnoj Gori, Vanda Babić posvetila skoro čitavo svoje stvaralaštvo. Muški lik u romanu „Kuštravi“ jeste san o nekom idealu čiste platonske ljubavi, ili tek samo nekoga sna o tome. Veoma je emocionalno dubok roman, sa vrlo poetičnim diskursima i profinjenim stilom, što govori da je osnovna vokacija autorice poezija. U drugom dijelu se iznova smjenjuju paralelne stvarnosti, boldiranog i bijelog teksta... djevojčica, soba, zidovi, njen san o dječaku Frani Kuštravom... pa onda realnost... vraćanje i reminiscencije o prošlosti... Ponekad se čini jako dobro direktno prelaženje na likove i odnose, bez okolišanja i suvišnih objašnjavanja, taj direktni ulazak u dijaloge i priču često su veoma efektni u romanu.

Ponekad se učini da nedostaju uvođenja u kontekst, formiranje odnosa oko priče.... neko upoznavanje čitaoca sa situacijom, s mizanscenom prije govora likova. Isto tako i uvođenje likova o kojima ne znamo mnogo. Svakako je taj postupak hotimičan, i jako je zanimljivo i dobro da je autorica romana izbjegla te često nezanimljive ekskurse. Volim taj postmodernistički gaf kome Babićeva pribjegava u romanu, a to je oslon na čitaoca osobito u iskazima koji su jezički reducirani s naglim završecima i isprekidanim mislima i dijalozima… Kompozicija je mozaična, sve je od pazli, krhotina sjećanja, gdje dominiraju lirski, melanholičlni pasaži. Ponekad kao da vidim glavnu junakinju koja negdje u Boki Kotorskoj, u Perastu, ili Kotoru… traži svoju izgubljenu ljubav, kotrlja onaj De Kirikov točak sa slike „Melanholija“ po trgu opustjelog grada. U potpunoj tišini romana, ponekad se čuju morski valovi koji mu daju neku zanosnu unutrašnju muzikalnost. Ljubeta LABOVIĆ

Promocija Koncert časopisa Đurđević nastupa u KIC-u „Bog masakra“ u Kristine Miljenović „KOD“ Zetskom domu u Kotoru

PODGORICA - Gitaristkinja Kristina Miljenović održaće solistički koncert večeras u 20 sati, u Crkvi Sv. Duha u Kotoru. Na repertoaru programa biće djela Baha, Đulijanija, Mertca, Lobosa i Brouvera. Najavljeno je i da će Miljenović tokom koncerta imati i gosta iznenađenja. Mlada gitaristkinja je na 47. Muzičkom festivalu mladih Crne Gore, sredinom maja, osvojila prvu nagradu. Iza sebe, inače, ima preko 25 nagrada, sa svjetskih i domaćih takmičenja. Dobitnica je nagrade,,Odličan 5“ iz fonda za kvalitet i talente Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta. Takođe je i nosilac stipendije za najbolje talentovane učenike Crne Gore. R. K.

PODGORICA - Promocija jubilarnog 20. broja časopisa za kulturu, književnost i nauku „KOD“ biće održana večeras, u 20 sati, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“, u organizaciji JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore. Govoriće akademik Zuvdija Hodžić, glavni urednik časopisa „KOD“, prof. dr Draško Došljak, Dimitrov Popović, književnik, Adrijan Vuksanović, pjesnik i Salko Luboder, direktor JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore i odgovorni urednik časopisa „KOD“. U muzičkom dijelu programa nastupiće ženska pjevačka grupa „Veselice“. Moderatorka programa biće Vesna Šoškić. R. K.

PODGORICA - Mladi crnogorski pijanista Karlo Đurđević prirediće prvi solistički koncert, večeras u 19 sati, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Na programu koncerta su djela Johana Sebastijana Baha, Ludviga van Betovena, Blagoje Berse, Frederika Šopena i Džona Rutera. Đurđević je rođen 2004. godine, u italijanskom gradu Martina Franka. Kao petogodišnjak je upisao Muzičku školu „Vida Matjan“ u Kotoru i učio da svira klavir u klasama Danijele Filipović, Jelene Gobović i Nataše Tomović. Srednju muzičku školu pohađao je u Tivtu u klasi prof. Oleksija Molčanova, gdje je nedavno maturirao. Tokom svog školovanja osvojio je brojne nagrade na raznim takmičenjima. Dobitnik je stipendije za talentovane učenike Ministarstva prosvjete Crne Gore. R. K.

PODGORICA - Predstava „Bog masakra“, prema tekstu Jasmine Reze, u režiji Siniše Evtimova, biće izvedena večeras, u 20 sati, u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju. Uloge tumače: Marija Maša Labudović, Vule Marković, Jelena Đukić i Omar Bajramspahić. Prema riječima reditelja Evtimova, „Bog masakra“ je satiričan komentar modernog vremena, evolucionih odstupanja, emocionalnog kanibalizma i svakodnevnog pritiska od strane materijalnog svijeta, koje bez mnogo napora čini da zaboravimo iskonsko humanističke osnove našeg postojanja. Ulaznice su u prodaji od 10 do 13 i 18 do 20 sati. R. K.

„Bladi Mun“ na sceni CNP-a „Kružoci“ u Kući Stojanovića PODGORICA - Predstava „Bladi Mun“, po tekstu i u režiji Ane Đorđević, biće izvedena večeras u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. U predstavi igraju: Sanja Vujisić, Nikola Perišić, Kristina Stevović-Obradović, Aleksandar Gavranić, Filip Đuretić, Maša Božović, Stevan Vuković i Branka Otašević. R. K.

PODGORICA – Diskusija o statusu, istorijatu i reimaginaciji pojma kulturna baština biće održana večeras u 19 sati u Kući Stojanovića u Maslinama, u okviru programa „Kružoci“. Govoriće kustoskinja Narodnog muzeja Ana Ljesar i Aleksandra Lalatović, modna dizajnerka koja svoje kreacije zasniva na motivima crnogroske nošnje. Moderatorka razgovora biće mr Blanka Marković. R. K.

16 Hronika Podgorice

Utorak, 31. maj 2022.

M. BABOVIĆ

Ministarstvo prosvjete o rješavanju problema prebukiranosti OŠ ,,Oktoih“

Održaće sastanak sa predstavnicima škole i roditelja

Prebukiranost obrazovnih ustanova na Zabjelu problem je koji je sve izraženiji zbog povećanog broja stanovnika i izgradnje niza stambenih blokova na tom području

Skup roditelja ispred OŠ ,,Oktoih“

Ministarstvo prosvjete juče je saopštilo da je pristupilo hitnom nalaženju rješenja povodom problema prebukiranosti sa kojima se suočavaju đaci, roditelji i rukovodstvo Osnovne škole ,,Oktoih“. – U planu je organizacija sastanka sa predstavnicima

škole i roditelja, tokom kojeg ćemo utvrditi sve dosadašnje činjenice. Kako smo ranije saopštili, u proces rješavanja ovog problema potrebno je da budu uključeni svi, počev od roditelja, uprave škole do stručnih službi Ministarstva, jer nam je svima isti cilj. Naš glavni prioritet su djeca i omo-

gućavanje nesmetanog procesa rada – saopšteno je iz Ministarstva prosvjete. Roditelji đaka OŠ ,,Oktoih“ održali su prije sedam dana u dvorištu škole protestni skup zbog najava da će, zbog nedovoljnih prostornih kapaciteta, od septembra nastava biti organizovana u tri smjene, od sedam do čak

20 časova. Tom prilikom bilo je organizovano i potpisivanje peticije za proširenje kapaciteta škole, kojim je iskazano očkivanje dogradnje šest učionica. To bi, smatraju roditelji, donekle umanjilo probleme te ustanove i omogućilo odvijanje nastave u dvije smjene. Prebukiranost obrazovnih ustanova na Zabjelu problem je koji je sve izraženiji zbog povećanog broja stanovnika i izgradnje niza stambenih blokova na tom području. Gradnja nove škole najavljena je još 2019. godine, kada je iz resora prosvjete saopšteno da će taj objekat, uz još nekoliko, biti građen iz sredstava obezbijeđenih kreditom sa Evropskom investicionom bankom. Prema tadašnjem planu, od iznosa od 40 miliona eura trebalo je da nove škole dobiju naselja Zabjelo, Siti kvart i Karabuško polje. H. P.

Kapital plaza narednih sedam dana domaćin izložbe oldtajmera „Celebrating Cars“

Sedmica za auto-fanove Ljubitelji automobila, naročito oldtajmera, imaće priliku da od danas do 7. juna u prelijepom ambijentu atrijuma Kapital plaze uživaju u trećoj izložbi ovih izuzetnih vozila. Kao i na prethodnim izložbama, posjetioci će moći da se podsjete automobila koji su u prošlim vremenima bili česti gosti na našim ulicama ali i onih koji su rijetko viđani kod nas. Biće izloženo više od 40 automobila proizvedenih u Njemačkoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, SAD, SSSR-u, Italiji, Japanu, Jugoslaviji... Tako da će posjetioci moći da vide modele Forda, Pežoa, Renoa, Fiata, Minija, Folksvagena, Lanće, Volge, Kadilaka, Volvoa, BMW-a, Mercedesa, Alfa Romeo... Do 4. juna izložbeni prostor Kapital plaze biće posvećen uglavnom oldtajmerima, dok je neđelja 5. jun rezervisana za druženje ,,Cars & Coffee“, gdje će biti izloženi i sportski automobili, uz besplatnu kafu i posluženje. Posljednja dva dana izložbe, 6. i 7. jun, posvećena su malo mlađim automobilima, takozvanim jangtajmerima i budućim klasicima. Svi izloženi automobili imaće istaknut QR kod, čijim skeniranjem će posjetioci moći da saznaju više o tom automobilu. Svečano otvaranje izložbe predviđeno je za 19 sati, a ulaz je slobodan. H. P.

Sastanak Udruženja parkirališta, predstavnika Ministarstva pravde, telekomunikacionih operatera i firmi za naplatu duga

Uvođenjem novih usluga i servisa olakšano korišćenje i naplata parkiranja

Da parkiranje što manje bude problem Na sastanku Udruženja parkirališta Crne Gore, profesionalnog udruženja preduzeća iz oblasti parkiranja, dogovorena je efikasnija saradnja sa Ministarstvom pravde, telekomunikacionim kompanijama i firmama koji se bave naplatom potraživanja, kako bi bilo omogućeno kvalitetnije funkcionisanje preduzeća koja gazduju javnim parkiralištima. Sastanku su prisustvovali članovi Udruženja, tj. predstavnici parking preduzeća iz Ulcinja, Budve, Tivta, Herceg Novog, Nikšića, Pljevalja, Bijelog Polja, Berana i Podgorice.

SARADNJA

– Sa predstavnicima Ministarstva pravde razmatrane su teme koje se tiču mogućnosti naplate potraživanja koje su aktuelne kod svih društava iz udruženja, kao i mogućnosti pristupa REKIP bazi podataka, što bi značajno olakšalo rad ovih preduzeća. Dobijena su uvjeravanja da će Ministar-

Konstatovano je da su preduzeća iz ove oblasti u prethodnom periodu napravila veliki iskorak u tehničko-tehnološkom napretku, uvođenjem novih usluga i servisa koji olakšavaju korišćenje i naplatu parkiranja – navode iz Parking servisa

Sunčano, do 31 stepen Za danas je najavljeno pretežno ili djelimično sunčano. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 18 stepeni, najviša dnevna do 31. H. P.

stvo pravde pružiti podršku društvima kod pristupa bazama podataka koje su bitne za rad i unapređenje situacije u stacionarnom saobraćaju – saopšteno je iz Parking servisa. Sa predstavnicima telekomunikacionih kompanija diskutovano je o uslovima saradnje kad je riječ o aktuelnim uslugama, kao i o mogućnostima generisanja novih usluga i pojednostavljenja naplate usluga krajnjim korisnicima. – Konstatovano je da su preduzeća iz ove oblasti u prethodnom periodu napravila veliki iskorak u tehničko-tehnološkom napretku, uvođenjem novih usluga i servisa koji olakšavaju korišćenje i naplatu parkiranja – navode iz Parking servisa.

SAVREMENA RJEŠENJA

Zaključeno je da je postojeća regulativa u oblasti saobraćaja u mirovanju dosta zastarjela, da ne prati savremena pravna i tehničko-tehnološka rješenja, što uzrokuje brojne probleme preduzećima koja se bave ovom djelatnošću, kao i samim građanima. – Status ovih preduzeća kao provajdera komunalne usluge parkiranja u odnosu na druge provajdere komunalnih usluga, nije odgovarajući. U narednom periodu fokus Udruženja biće na tome da se taj status popravi i dovede u ravan sa drugim komunalnim djelatnostima, prepoznatim kroz Zakon o komunalnim djelatnostima. To će ujedno omogućiti brži razvoj i implementaciju savremenih tehničko-tehnoloških rješenja – zaključili su iz gradskog preduzeća Parking servis. I. M.

ISKLJUČENJA  STRUJE  Zbog planiranih radova na mreži sjutra će od 8 do 15 sati bez napajanja električnom energijom ostati Boljesestre. H. P.

Hronika Podgorice

Utorak, 31. maj 2022.

Na zelenoj pijaci u TC „Mol of Montenegro“ odlična ponuda, ali i poprilične razlike u cijenama

Svaka roba nađe kupca Uvozni paradajz može se kupiti za euro i po do dva, dok je cijena domaćeg, rozog iz Bara, duplo viša. Sitnije trešnje iz Kuča su dva eura, a krupnije iz Kokota, kao i uvozne, i do pet. Cijena jagoda iz okoline U zavisnosti od kvaliteta i vrste, primjetne su značajne razlike u Podgorice bila je od 2,5 do pet eura cijenama sezonskog voća i povrća. Tako se uvozni paradajz može kupiti za euro i po do dva, dok je cijena domaćeg, rozog iz Bara, duplo viša. Sitnija trešnje iz Kuča je dva, a krupnija iz Kokota i uvozna pet eura, dok se jagode iz tog podgoričkog predgrađa prodaju od dva i po do pet eura. Bez obzira na razlike u cijenama, prodavci se ne žale na prodaju, ali napominju da je ipak najbolji posao vikendom.

I. MITROVIĆ

Na zelenoj pijaci na Pobrežju ovih dana je odlična ponuda voća i povrća, koštunjičavih plodova, sokova, mliječnih proizvoda...

Kolašinski lisnati sir devet eura, pivski skorup 20 U sektoru za prodaju mliječnih proizvoda, cijena sireva i kajmaka je u prethodnih tridesetak dana porasla u prosjeku eurodva. Kako navodi prodavačica Dijana Vujisić, mladi sirevi su pet eura, stari sedam, a sušeni i dimljeni od 15 do 20 eura. – Imamo kravlji, ovčji i kozji sir. Uglavnom svi stari sirevi dobro prolaze – i pjevaljski i kučki i mojkovački... a cijena je sedam eura. Naravno, tu je i kolašinski, lisnati sir – on je devet eura, a bio je sedam. Mladi sir je bio četiri eura, sad je pet. Pivski skorup iz mješine je 20 eura, mladi je 10, a srednji 12 – objasnila je Vujisić, uz napomenu da poskupljenje nije značajnije uticao na prodaju mliječnih proizvoda.

VOĆE

Prodavačica Svetlana Ratković plasteničku jagodu iz Kokota prodavala je pet eura, koliko je trebalo izdvojiti i za kilogram krupnih trešanja iz tog podgoričkog predgrađa. Domaći pipun, iz Tuzi, prodavala je četiri eura, a grčku lubenicu euro i po za kilogram. – Najbolje prolaze jagode i trešnje, ali solidno ide i pipun, bez obira na to što mu je cijena malo poviša – kazala je Ratković, uz napomenu da je prodaja pipuna počela prethodne sedmice, a lubenice čak i ranije. Breskve i nektarine iz Grčke prodavala je po pet eura, banane, grejpfrut i jabuke po euro i po, limun dva, kruške četiri, argentinske pomorandže euro i

Sir poskupio, ali prodaja nije opala Bogata ponuda voća i povrća

po, a španske dva i po eura. Nedaleko od nje, kod Svetlane malo sitnije trešnje iz Kuča mogle su se kupiti za 2,5 eura, a jagoda iz Kokota 3,5. Jagode iz Beri mogle su se kupiti za 2,5 eura, a domaći paradajz iz Gr-

Novi drvored u Ulici kralja Nikole

bavaca prodavala je 2,5. Uvozni paradajz prodavala je dva eura, dok je barski bio euro skuplji.

POVRĆE

Cijena mladog krompira bila je duplo niža nego početkom

mjeseca. U zavisnosti od veličine, kod Milovana Ivanovića mladi krompir iz Tuzi prodavan je od 80 centi do 1,20 eura. Za kilogram mlade boranije puterke, trebalo je izdvojiti

Posađeno je 69 sadnica košćele i brijesta

Bogatstvom tradicije Malesije do zlatnog pehara Zahvaljujući bogatstvu i autentičnosti folklora Malesije osamnaestočlana postava našla se među tri najbolja ansambla na festivalu na kojem je učestvovalo skoro 120 folklornih društava i nekoliko desetina koji su učestvovali onlajn, zbog nemogućnosti da dođu u Bugarsku. U okviru četvorodnevnog nadmetanja organizovana su takmičenja na balkanskom i evropskom nivou (tri takmičenja u okviru jednog festivala), gdje su se čuvari tradicije Malesije okitili zlatnom medaljom i diplomama. Iskazujući ogromno zadovoljstvo zbog po-

Ekipe gradskog preduzeća Zelenilo formirale su novi drvored u Ulici kralja Nikole. Posađeno je 69 sadnica košćele i brijesta, a dio su obezbijedili Crnogorski telekom, koji je donirao je 35 sadnica košćele i Unika osiguranje sa pet sadnica brijesta. – Kroz ozelenjavanje Podgorice sa društveno-odgovornim kompanijama i pojedincima poseban akcenat se stavlja na podizanje svijesti o važnosti očuvanja životne sredine, kao i na činjenicu da zajedničkim snagama možemo naš grad učiniti ljepšim i boljim mjestom za život svih građana – poručili su iz Zelenila. Radovi na sanaciji Ulice kralja Nikole obuhvataju i izgradnju novih 60 parking mjesta, uređenje parking površine na uglu Jerevanske i uređenje fasada na objektima sa obje strane ulice. H. P.

ro i po. Za teglu meda trebalo je izdvojiti ,,standardnih“ 12 eura, kilogram maslina prodavan je od pet do sedam, a litar domaćeg cijeđenog soka od četiri do pet. I. MITROVIĆ

Folklorni ansambl ,,Šćiponja“ iz Tuzi učestvovao na Svjetskom festivalu folklora u Bugarskoj

Folklorni ansambl ,,Šćiponja“ iz Tuzi osvojio je zlatni pehar trećeg ranga na Svjetskom festivalu folklora u Velikom Trnovu u Bugarskoj.

Biće više hladovine na Zabjelu

od euro i po do 2,5, zelene salate od dva do 2,5, a mladog luka od 2,5 do tri. Krastavac je prodavan po 80 centi do euro, dok je sorta sunčev potok bila duplo skuplja. Tikvice su koštale euro, a patlidžan eu-

Ansambl ,,Šćiponja“ na festivalu u Velikom Trnovu

stignutih izvanrednih rezultata, direktor i rukovodilac folklornog ansambla ,,Šćiponja“ (orao na albanskoj zastavi) Agron Plumaj ističe da su postigli i svojevrsni rekord festivala.

REKORD FESTIVALA

– U okviru petnaestominutnog nastupa odigrali smo djelove iz više od 70 koreografija, zbog čega je žiri bio posebno oduševljen. To je za nas bilo nešto neopisivo, prelijepo, nešto što se nikad ne zaboravlja – kazao je Plumaj. Navodeći da Folklorni ansambl ,,Šćiponja“ postoji od 2006. godine, njegov rukovodilac ističe da su osvojili brojna priznanja. – Učestvovali smo 2016. na balkanskom, evropskom i svjetskom prvenstvu folklora,

takođe u Bugarskoj, gdje smo na sva tri nivoa osvojili zlatne medalje, zlatni pehar i brojne diplome i poklone. Meni je tada uručeno najveće zvanje festivala ,,Maestro festival“. Na Svjetskom festivalu folklora u Bugarskoj učestvovali smo i 2018. godine, gdje smo za autentičan folklor osvojili zlatnu medalju i po prvi put posebno priznanje ,,Zlatnog Orfeusa“, kao i nekoliko diploma i razne poklone – naveo je Plumaj, koji je ujedno i profesor muzičkog vaspitanja u Umjetničkoj školi za muziku i balet ,,Vasa Pavić“ (područno odjeljenje u Tuzima), a koji je pored rada na koreografijama zadužen za muzičku pratnju ansambla na čijem je čelu.

RAD I PODRŠKA

Pripremajući se za festival u Bugarskoj, Folklorno društvo ,,Šćiponja“ držalo je probe tri-četiri puta sedmično – nekad u sali KICa ,,Malesija“, a nekad i u maloj sali osnovne škole u Tuzima. Zahvaljujući finansijskoj podršci dijaspore i Opštine Tuzi, pokrili su troškove puta, hrane i smještaja. – Opština nam je pomogla sa 500 eura. Međutim, glavni sponzor nam je bila dijaspora iz Amerike i to ogranci društva ,,Malesia e Madhe“ iz Njujorka i Mičigena, koji su sakupili oko 3.500 dolara. Autobus je koštao skoro 2.100 eura, smještaj, hrana, takse i registracija učesnika na festivalu više od 2.300 – zaključio je rukovodilac FA ,,Šćiponja“, uz napomenu da je tajna njihovog uspjeha u trudu i radu i starovjekovnom folkloru koji su im ostavli preci. I. MITROVIĆ

Arena

18 Fudbal

Utorak, 31. maj 2022.

D. MIJATOVIĆ

ČETIRI UTAKMICE U 10 DANA: Fudbaleri Crne Gore poče

Radulović: Jun nosi z ali vjerujem u ove i ODLUČIO POBJEDNIKA POD GORICOM: Igor Ćuković postiže gol protiv Dečića

BUDUĆNOST ODBRANILA TROFEJ KUPA: Finale protiv Dečića riješio defanzivac koji se u februaru vratio fudbalu nakon teške povrede

Ćuković: Najljepši momenat za gol PODGORICA – Titula je otišla u Nikšić, ali jedan Nikšićanin direktno je uticao da drugi trofej ostane u Podgorici – Budućnost je golom Igora Ćukovića savladala Dečić u finalu nacionalnog Kupa (1:0). Iskusni defanzivac prošao je težak period nakon operacije koljena. Mogao je da se vrati fudbalu jesenas, ali u dogovoru sa ljekarskim timom odlučio je da zaigra poslije zimskih priprema. Upisao je 12 ligaških utakmica tokom proljeća, da bi u ključnom trenutku za spas sezone – ponio ulogu heroja. Dvadeset osmogodišnji štoper hitnuo se najviše u šesnaestercu rivala i sa desetak metara glavom savladao golmana Andriju Dragojevića nakon kornera koji je izveo Vasilije Terzić. Lopta je prešla gol liniju tek toliko da pogodak bude čist... – Da sam birao momenat kada ću da pogodim mrežu – teško da bih na nešto drugo pomislio. Osjećaj je sjajan. Dao sam gol za pobjedu, za trofej koji nam mnogo znači, za spas sezone. Srećan sam jer je sam pokazao da ponovo mogu da igram dobar fudbal. Povreda nije ostavila traga. Naravno, ovo je timska pobjeda. Ono najbolje dali smo na kraju i kao kolektiv smo zaslužili pehar. To je noć koju ćemo svi pamtiti – rekao je Ćuković za Pobjedu. U lijepom ambijentu, pred nešto više od 4.000 gledalaca, viđen je dobar, dinamičan, otvoren meč, sa dosta šansi, kvalitetnih akcija, driblinga i šuteva. Pao je jedan pogodak, ali moglo je da ih bude mnogo više. Tuzanima je falila konkretnost u završnici, propustili su par zicera, a jednom ih je stativa spriječila da izjednače. Budućnost je bila raznovrsna prema naprijed. U sistemu bez pravog špica, sa brzim krilima – Mijovićem i Đukanovićem, te Ivanovićem kao lažnom devetom, pravila je probleme protivniku. Ni ,,plavi“ se nijesu baš proslavili u završnici, s tim što je na to uticao i golman Tuzana koji je bio raspoložen među stativama.

Raičković i Raspopović odlaze Budućnost će nakon osvajanja trofeja Kupa pretrpjeti određene promjene u igračkom kadru. Jedan od najboljih igrača lige, reprezentativac Miloš Raičković, karijeru će nastaviti u Južnoj Koreji. Iskusni vezista potpisao je ugovor sa Seongnamom, koji je poslije 15 kola posljednji u ,,Kej ligi“, sa skorom od dvije pobjede, tri remija i 10 poraza. ,,Plave“ će napustiti i desni bek Momčilo Raspopović koji se vraća u Hrvatsku. Povremeni član našeg državnog tima ranije je nastupao za Rijeku, a ubuduće će nositi dres Gorice koja je završila sezonu na šestoj poziciji. Ipak, Podgoričani su u ranoj fazi, već u devetom minutu, uspostavili kontrolu rezultata. Znali su da sačuvaju vođstvo i na ramenima iznesu veliki trijumf. Bila je to pobjeda fudbala. Konačno utakmica poslije koje se ne priča o ispadima, neredima, uvredama, neprimjerenim paroloma, nacionalizmu na tribinama. Navijalo se za – deset. – Hvala navijačima na sjajnoj atmosferi. Došli su u velikom broju, podržali nas i pomogli da zajedno slavimo. Čestitke i fudbalerima Dečića koji su pokazali kvalitet, odigrali dobro, ponašali se fer i korektno. Oni su klub čiji primjer treba da se slijedi. Pored Sutjeske i nas, Dečić je pokazao nivo i ozbiljnost. Ne tako davno bili su u Drugoj ligi, a onda su dvije godine zaredom igrali Evropu i finale Kupa. Bilo bi dobro da i drugi tako ulažu, da je više kvaliteta i da dižemo crnogorsku ligu – ističe Ćuković, koji nastavlja: – Ne kaže se slučajno da je finale Kupa najljepša domaća utakmica. Vidjeli ste navijanje, publiku, ispunjen zapad... I nama na terenu je drugačiji osjećaj kada nastupamo pred punim tribinama. Bili smo motivisani. Imali smo šanse, dali gol, ali smo malo pali od sredine poluvremena. Dečić je preuzeo inicijativu, ali smo se odbranili. U nastavku smo bili opasniji, mogli da zatvorimo meč, ali ostalo je 1:0. Finala postoje da bi se osvajala. Mi smo u tome uspjeli. Zadovoljni smo. Budućnost je počela sezonu debaklom na ino sceni. Poljuljana je ušla u prvenstvo,

promijenio se trener (Nedović naslijedio Milinkovića), klub su napustili senatori – Draško Božović i Petar Grbić, stigla su pojačanja od kojih neki nikada nijesu opravdali reputaciju. Evropske traume odrazile su se na učinak u Telekom 1. CFL. Još jesenas je bilo jasno da ,,plavi“ neće odbraniti titulu. Jedina realna nada ostao je Kup... – Sezona bez trofeja je neuspjeh za Budućnost i znali smo da moramo da uradimo sve što možemo da izbrišemo izdanja sa evropske scene i gubitak titule. Pritisak je porastao kada smo stigli do polufinala. Izvukli smo Sutjesku koja je bila odmakla u šampionatu. Baš u tom dvomeču odigrali smo odlično i prošli sa dvije pobjede. Potom je došlo finale sa Dečićem. Kada trijumfujete protiv dva najveća rivala – onda ste zaslužili tron. Ovim trofejom izvukli smo takmičarsku godinu. Uvjeren sam da smo najbolja ekipa, ali nijesmo imali konstantnost kao Sutjeska čiju titulu nikako ne umanjujem – kazao je stameni igrač iz zadnje linije. Neki fudbaleri Budućnosti pozvani su u reprezentativne selekcije, a ostali će na kratak odmor. Ćuković je juče otputovao za Novi Sad, a narednih dana trebalo bi da riješi status u klubu. Sjutra mu ističe ugovor. – Malo predaha potrebno je svima. Za koji dan znaću kakva je moja budućnost. Sa ljudima iz kluba razgovarao sam oko produženja saradnje. Volio bih da se dogovorimo – zaključio D. KAŽIĆ je Ćuković.

PODGORICA – Kada se završava sezona u klupskom fudbalu – počinje novi takmičarski ciklus reprezentacija. Crna Gora će u junu odigrati četiri utakmice u Ligi nacija. Zahtjevan kalendar i ozbiljni rivali čekaju ,,hrabre sokole“ koji su počeli pripreme za duel sa Rumunijom, u subotu veče pod Goricom. Izabranici Miodraga Radulovića će istom rivalu gostovati 14. juna u Bukureštu, a u međuvremenu će odmjeriti snage sa Finskom – 7. juna u Helsinkiju, kao i Bosnom i Hercegovinom – 10. juna u Podgorici. Prvi put se ,,sokoli“ susreću sa ovakvim tipom izazova – četiri meča za desetak dana, a to je bio razlog da selektor proširi izbor sa još 11 igrača na spisku. – Raspored je zahtjevan – četiri takmičarska meča nas čekaju u 10 dana, i to na kraju klupske sezone kada su igrači umorni.

Biće teško, i na fizičkom i psihološkom planu. Novi je ciklus, nove su obaveze, ali mislim da imamo dovoljno kvaliteta da se nosimo sa njima – rekao je Radulović na brifingu u hotelu ,,Podgorica“. Problemi oko sastava nijesu ni sada zaobišli A selekciju. – Nema Uroša Đurđevića i Marka Simića, pod znakom pitanja je Milutin Osmajić, a otpao je i golman Lazar Carević, koji je osjetio primicač na zagrijavanju u klubu – dodao je Radulović, koji nastavlja: – Vjerujem u grupu igrača, vjerujem da smo kadri da odigramo četiri dobra meča. Napravili smo dobar plan za ove utakmice, na spisku su ukupno 32 igrača i svi nam trebaju da bismo ovaj period iznijeli na pravi način. Siguran sam da svi oni mogu da odgovore onome što traži Liga nacija. Jun je nezgodan termin za

reprezentacije. Igrači su završili klupske obaveze, negdje su mislima i na odmoru, a predstoje im dvije sedmice reprezentativnog fudbala. – Ovo takmičenje sa sobom nosi određene zamke zbog momenta u kojem dolazi. Nećemo igrati isto u svim mečevima – zahtjevi su isti, igra se za bodove, ali na ovim utakmicama treba da uvodimo u tim mlade igrače, da nastavimo taj trend. Da širimo roster, pa će se ponovo priključivati i fudbaleri iz mlade reprezentacije. Na taj način želimo da se homogenizuje ekipa koja će, a to je najvažniji cilj, imati šta da kaže naredne godine u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. Da se ostvari san svih generacija – naglašava kormilar najboljeg državnog tima. Koliko Crna Gora može u Ligi nacija?

Dečić odigrao sjajno finale, ali nije uspio da stigne do prvog trofeja u istoriji kluba

Janković: Bili smo bolji, ali… PODGORICA – Dečić drugu godinu zaredom sezonu završava sa istim učinkom – treće mjesto, plasman u prvo kolo kvalifikacija za Ligu konferencija, te poraz u finalu Kupa. Međutim, ovaj Dečić i prošlosezonski definitivno su dva svijeta. Svima je jasno da je Dečić ove sezone mnogo jači, ozbiljniji, kvalitetniji, da je ovo tim koji može da igra sa svima i koji ima pojedince koji prave razliku. Dokaz je i finale Kupa, gdje prije dvije noći Dečić nije bio lak zalogaj za Budućnost, kao prošle godine, već je bio konkretniji, imao više prilika, ostavio utisak da je s razlogom sanjao prvi trofej. Međutim, Tuzani nijesu uspjeli da ispišu novu stranicu istorije, da stignu do prvog trofeja u klupskoj istoriji, a realno lako se moglo dogoditi. Dečić je imao igru, šanse, nevjerovatnu energiju, dobru podršku sa tribina, odlične pojedince, ali lopte Božovića, koje su imale ,,oči“, nijesu Bećiraj, Vuljaj i Janketić iskoristili na pravi način… – Sigurno da su pomiješane emocije, ali siguran sam da su ljubitelji fudbala mogli da vide jedan dobar Dečić, jedan pravi pristup mojih igrača, bez obzira na sve okolnosti, djelovali smo izuzetno, bili na dobrom nivou.

Rudović u Sutjesci? Prvi odlazak iz Dečića već se gotovo zna – kako Pobjeda nezvanično saznaje, Adrijan Rudović napustiće redove Tuzana, a vrlo brzo pouzdani štoper trebalo bi da pojača redove Sutjeske.

Bili smo kreativni, nijesmo igrali dekadentan fudbal, čak smo imali mnogo veći broj pozitivnih situacija tokom meča. Ali, prihvatamo okolnosti u kojima radimo – prokomentarisao je Vladimir Janković za Pobjedu, koji i nakon (ne)prespavane noći nije bio ,,hladan“ zbog sudijskih odluka. Činjenica je da je Nikola Dabanović u nekoliko navrata izazvao veliki revolt kod pristalica Dečića, klupe Tuzana, što zbog nedosuđenog faula nad Bećirajem, situacije nad Janketićem, ofsajd pozicije… – Nije moje da komentarišem suđenje. Poznato je da je suđenje dio ambijenta koji kreira organizacija, odnosno Fudbalski savez, ako je ono bolje, sigurno se to osjeti i na međunarodnoj sceni kada ekipe igraju. Svi imaju pravo na mišljenje ili komentar, ali to je u domenu Saveza, tako da želim da radim isključivo svoj posao – nastojao je Janković da bude dosljedan i kao i uvijek

maksimalno korektan u izjavama, mada je bilo jasno da su i njega, kao i mnoge u Dečiću pogodile određene sudijske odluke. U Tuzima se još priča o Kupu, ali već 7. juna kreću pripreme za novu sezonu. – Imamo malu pauzu, a okupljanje smo zakazali 7. juna, a već 14. odlazimo na Zlatibor, gdje ćemo sačekati žrijeb za Evropu i nastaviti pripreme. Biće jako zahtjevno, jer imamo malu pauzu, a onda kreću obaveze na evropskoj sceni i nikad raniji početak domaćeg šampionata – kazao je Janković. Što se tiče igračkog kadra jasno je da će biti promjena, ali vjerovatno će sve biti jasnije prvog dana priprema… – Vidjećemo stav kluba, igrača, imamo malu pauzu, 7. juna će sve biti jasnije. Klub će nastojati da zadrži okosnicu tima, a što se tiče pojačanja tek treba da vidimo šta i kako. Sigurno da se moramo prilagoditi uslovima, jer u domaćim okvirima morate

Arena

Utorak, 31. maj 2022.

Selektor ,,A“ reprezentacije Miodrag Radulović proširio je spisak igrača za predstojeće utakmice u UEFA Ligi nacija. Na listi kandidata za nacionalni tim našlo se još 11 fudbalera, 10 iz crnogorske lige i jedan iz prvenstva Srbije. Poziv su naknadno dobili – Miloš Raičković, Viktor Đukanović, Miloš Dragojević, Vasilije Terzić (Budućnost), Vladimir Jovović, Vladan Bubanja (Sutjeska), Fatos Bećiraj, Draško Božović, Andrija Dragojević (Dečić), Balša Sekulić (Iskra) i Miloš Milović (Voždovac). Za Đukanovića, Terzića i Bubanju ovo su debitantski pozivi za seniorsku reprezentaciju. nastupa u dresu sa državnim grbom. – Bećiraj je ponašanjem i igrama u klubovima i reprezentaciji zaslužio da bude na spisku. On je neko ko ima autoritet kod mladih igrača i ko može mnogo da im pomogne i na terenu i van njega. Njegova uloga je višestruka. Žao mi je što nema Novice Erakovića, koji je bljesnuo na prošlom okupljanju, a sada zbog povrede ne možemo da računamo na njega – zaključio je RaduloD. K. vić.

D. MIJATOVIĆ

– Pokazali smo u kvalifikacijama za Mundijal da možemo da budemo ravnopravni Holandiji, Turskoj, Norveškoj... Sigurno da smo do detalja razradili igru rivala, svi igraju na svoj način i nećemo im se mnogo prilagođavati. Imamo igrače koji mogu da odgovore obavezama, a krajnji cilj su pobjede. Opšti je utisak da je Rumunija najjači rival u grupi, a upravo ,,sokoli“ tom utakmicom otvaraju takmičenje? – Sada smo fokusirani na prvi meč. Rumunija je prema našim procjenama i najkvalitetniji rival, iako ne potcjenjujemo nikog – ni BiH, ni Finsku – nadovezao se Radulović. Nikad zgusnutiji raspored i nikad duži spisak kandidata za reprezentaciju. U nacionalnom timu ponovo je Fatos Bećiraj, napadač Dečića i rekorder po broju

Spisak proširen za još 11 igrača

Rudar rutinski savladao Mladost DG u prvom meču baraža za popunu Telekom 1. CFL

Poker pogodaka za miran revanš Mladost DG Rudar

PODGORICA – Stadion ,,DG arena“. Gledalaca: 150. Sudija: Predrag Radovanović (Podgorica). Strijelci: Škrijelj u 37. (Mladost DG), Živković u 9, Vujanović u 29. i 33, Gašević u 48. minutu (Rudar). MLADOST DONJA GORICA: Raičević, D. Mugoša (od 46. Medenica), Pejović, Popović, Škrijelj (od 83. Ogava), L. Boričić (od 46. M. Boričić), Harada (od 87. Raičević), Naoaki, Krstović (od 46. M. Mugoša), Orahovac, Stanisavić. RUDAR: Agović, Prenkočević (od 69. Krstonijević), Banović, Kašćelan, Čavor, A. Golubović (od 55. Čepić), Peličić, Bojović (od 81. Kasalica), Gašević (od 69. Ernec), Živković, Vujanović (od 81. S. Golubović). Rudar će 99 odsto ostati jedan od četiri kluba koji nikada nije ispadao iz Prve crnogorske lige. Pljevaljska ekipa ubjedljivo je slavila na gostovanju Mladosti Donja Gorica u prvom meču baraža (4:1) i samo čudom može da ostane bez mjesta u našem najjačem fudbalskom rangu. Uvodni dio meča najavljivao je drugačiji epilog na ,,DG areni“ budući da je domaći tim krenuo bolje, ofanzivnije i stvorio dvije šanse.

ĐELJOŠAJ: Dabanović nije dozvolio da Dečić pobijedi Predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj iznio je ozbiljne optužbe na račun fudbalskog sudije Nikole Dabanovića. – Ovaj uličar i hoštapler sa slike je odlučio finale. Veliko hvala igračima i stručnom štabu Dečića na igri, ali je bilo nemoguće, odnosno zabranjeno da pobijedite. Nikola Dabanović se zove čovjek koji nije dozvolio da Dečić pobijedi, moraće da odgovara za učinjeno, ne može se prihvatiti da je to to, moraju ovakvi ološi i kriminalci da snose posljedice jer uništavaju fudbal… Mi nećemo zaboraviti facu ovog kriminalca – napisao je Đeljošaj na Fejsbuku, a onda nastavio: – Atmosfera i odnos igrača oba tima i navijača je za pohvalu, ali, nažalost, desio se kriminalac u crnom Dabanović koji je odlučio da uništi finale i da ne pobijedi fudbal. Igračima Budućnosti čestitam na korektnom odnosu i dodijeljenom Kupu! Mi nastavljamo da podržavamo Dečić, bićemo još jači, pobijediće fudbal, a hoštapleri će odgovarati – napisao je Đeljošaj.

imati u postavi dva mlada igrača, a najviše tri stranca, dok u Evropi ne postoje ograničenja. Tako da je jako teško sve uklopi-

ti, treba biti pravi virtuoz, ali to je naš posao, moramo se adaptirati na okolnosti – kroz osmijeh je zaključio Janković. R. P.

Nikša Vujanović postiže drugi pogodak za Rudar na ,,DG areni“

Prvu je imao Siniša Stanisavić kada je poslije dodavanja s desne strane šutirao preko gola, gdje je lopta završila i poslije udarca Aldena Škrijelja s 15 metara. Koristeći prvoligaško iskustvo i rutinu koja dolazi s godinama, Rudar je ekspresno kažnjavao promašaje mlade podgoričke ekipe. Aleksa Golubović je oduzeo loptu blizu šesnaesterca domaćina, dodao ju je do Dušana Živkovića, a srpski internacionalac bez većih problema zatresao mrežu Mladosti u devetom minutu. Vođstvo Rudara promijenilo je

sliku na terenu jer su Pljevljaci preuzeli inicijativu i stavljali na iskušenja treći tim Druge lige. Ivan Bojović je u dobroj poziciji ,,otvorio nogu“ i šutirao daleko od gola, a neprecizan je bio i Živković poslije solo prodora. Promašaj Senage Naokija s ivice peterca u 26. poslije centaršuta Nemanje Popovića bio je dokaz da Mladost može da napravi pometnju u odbrani Rudara, ali je s druge strane napad gostiju djelovao nepogrešivo. Tri minuta kasnije uslijedila je nova kazna za domaće – Ognjen Gašević je dao loptu u prostor za Nikšu Vujanovića,

napadač Rudara predriblao golmana i pogodio nebranjenu mrežu. Četiri minuta bila su dovoljna prvoligašu iz našeg nasjevernijeg grada da postigne još jedan pogodak. Ponovo je strijelac bio Vujanović, ovog puta na asistenciju Živkovića. Tim Srđana Nikića je bez mnogo muke stigao do velike prednosti, koju je Mladost zasluženo ublažila u 37. Sastav koji zvanično vodi Derviš Hadžiosmanović, a glavne konce vuče Marko Šćepanović, nagrađen je za odvažnu igru kada je Alden Škrijelj iz prve – neodbranjivo s 16 metara – šutirao ka golu Rudara. Mladost je imala šansu da na odmor ode samo s golom zaostatka, ali je Luka Boričić poslao loptu iznad gola poslije lošeg istrčavanja Jasmina Agovića. U domaćoj ekipi izvršena je trostruka izmjena na poluvremenu, ali da to neće donijeti promjenu u odnosu snaga postalo je jasno već u 48. minutu, Gašević je ostao sam na 16 metara od gola, namjestio se za šut i poslao projektil u suprotni ugao. Mladost je imala šanse za drugi pogodak, ali su jednom Agović, drugi put prečka, spriječili promjenu rezultata. Ostalo je velikih 4:1 za Rudar, koji bezbrižno očekuje revanš u Pljevljima u petak. Ne. K.

Tivćani deklasirali Podgoricu u prvom meču baraža za Prvu ligu

Arsenal ponizio Podgoricu i otvorio vrata elite Arsenal Podgorica

Đeljošaj u svečanoj loži sa Savićevićem i Vukovićem

1 (1) 4 (3)

I. MANDIĆ

zamku, igrače

I. MANDIĆ

eli pripreme za novu sezonu Lige nacija

Fudbal 19

4 0

TIVAT – Stadion Arsenala. Gledalaca: 1.500. Sudija: Savo Vujović (Cetinje). Strijelci: Manojlović u 30. (iz penala) i 76, Muhović u 36. i Došljak u 50. minutu. Žuti karton: Đajić (Podgorica). ARSENAL: Nikčević, Došljak (od 90+3. Dragićević), Radenović, Pepić (od 78. Kordić), Bulatović, Muhović (od 68. Stijepović), Montenegro (od 78. V. Mršulja), Mirković, Todorović, Manojlović, S. Mršulja. PODGORICA: Ivezić, Terzi, Bulatović (od 82. Božović), Boljević, Muharemović (od 54. Sentoku), Đajić, Vuković (od 54. Mrvaljević), Maraš (od 82. A. Krivokapić), M. Krivokapić, Ukšanović, Čelebić (od 82. Joković). U sjajnom fudbalskom ambijentu fudbaleri Arsenala uspjeli su da savladaju Podgoricu (4:0) u prvom meču baraža i tako naprave prvi korak ka istorijskom plasmanu u Prvu ligu. Podgorici ostaje revanš u petak, ali je ne samo zbog rezultata, nego i zbog igre, jasno da Arsenal već može da slavi plasman u elitu, što po prikazanom definitivno i zaslužuje. Podgorica je bila

blijeda, a kada je dozvolila drugoligašu dominaciju gotovo 90 minuta i pobjedu od 4:0, onda je najblaže rečeno ponižena. Tivćani su od starta, nošeni sjajnom podrškom sa tribina, krenuli vrlo motivisano i odlučno da napadnu rivala, koji je bio prioritetno opredijeljen na odbranu. Baš zbog toga svi koji su pratili ovaj meč pomislili bi da je Arsenal prvoligaš, a Podgorica drugoligaš, jer su Tivćani djelovali bolje, konkretnije, imali mnogo više šansi, a velike individualne greške igrača Podgorice ostavljali su utisak da su Lješkopoljci zalutali u ovim kvalifikacijama... Već iz prvog napada Arsenal je nakon dvadesetak sekundi igre priprijetio, u šesnaestercu gostiju srušen je Montenegro, ali je sudija Savo Vujović pokazao samo na korner. Uslijedili su protesti, ali to nije poremetilo domaćina. Došljak je priprijetio u 15. minutu, Pepić minut kasnije, da bi u 19. minutu Bulatović sa gol crte spasio siguran gol nakon udarca Muhovića. Podgorica je bila prinuđena da se brani, Arsenal pravio velike probleme bekovima gostiju, tako da su Montenegro, Muhović i Pepić dobijali skoro svaki duel i često bili u šansi, a Pepić je i u 25. minutu mogao do gola.

Fudbaleri Arsenala slave ubjedljiv trijumf

Sa druge strane, Podgorica je tek u 27. minutu priprijetila i to nakon slobodnjaka Boljevića, ali je onda uslijedio blic krig. Prvo je Bulatoviću dosuđena simulacija, nakon što je pao u kaznenom prostoru Lješkopoljaca, da bi u 30. minutu nakon asistencije Montenegra lopta došla do Pepića, ali je pogodila u ruku Ukšanovića. Vujović je odmah pokazao na bijelu tačku, a siguran sa 11 metara bio je Manojlović – 1:0. Slavlje je trajalo, veliki dim od baklji tek se digao iznad stadiona, a Arsenal je stigao do drugog pogotka. Igrao se 36. minut, Montenegro je odlično ubacio loptu iz slobodnjaka, a Muhović iskoristio loše postavljanje defanzi-

vaca gostiju i glavom na ,,prvu stativu“ uspio da pogodi za 2:0. Čekala se reakcija Podgorice u nastavku, ali je umjesto toga stigao nokaut za goste. Igrao se 50. minut, kada je Muhović sa centra vukao loptu, a onda vrhunski osjetio da drugom loptom uposli Došljaka i praktično ga spoji sa golom – 3:0. Tek nakon toga Podgorica je počela da djeluje ozbiljnije, a veliku šansu nakon asistencije Boljevića, imao je Mrvaljević u 60. minutu. Nakon perioda bolje igre gostiju, Arsenal je ,,zaključao“ meč, ali i čini se riješio ovaj baraž – Montenegro je izveo prekid gotovo kod aut linije, a Manojlović je glavom zakucao za 4:0... R. P.

20 Fudbal/Košarka

Arena

Sporni penal na utakmici Podgorica - Iskra

Košarkaši Budućnost Volija savladali Mo

Spreman sam da na poligrafu dokažem da nijesam uticao na regularnost

,,Sporni trenutak“ je najskuplje koštao FK Zeta, koji je na kraju šampionata morao da se preseli u niži rang takmičenja. Klub iz Golubovaca je Specijalnom državnom tužilaštvu uputio zahtjev da ispita dešavanja prije, tokom i poslije sporne utakmice na ,,DG areni“ u Lješkopolju. Saopštenje sudije Pajovića prenosimo integralno. - Nakon višednevnog razmišljanja, uprkos kodeksu kojim je predviđeno da se fudbalske sudije ne oglašavaju po pitanju odluka donešenih na utakmicama, prinuđen sam da ljudski, profesionalno, a prije svega kao roditelj koji vaspitava svoju djecu da ne učine ništa na bilo čiju štetu, izdam saopštenje koje je krajnje iskreno, ma kako ga ko tumačio. Više od 20 godina, od čega 12 sudim Prvu ligu Crne Gore, a svjedoci su mi igrači, treneri, funkcioneri, članovi klubova, gledaoci... da ovaj teški posao

obavljam nepristrasno i pravedno. Budući da sam označen kao glavni krivac što je jedan klub sa velikom tradicijom po prvi put ispao iz 1. CFL želim da kažem sljedeće: Zadatak fudbalskog sudije, između ostalog, jeste da tokom cijele utakmice traži najbolju poziciju sa koje može uočiti eventualni prekršaj. Pozicija u kojoj sam se ja nalazio u ,,spornom“ 92. minutu utakmice između FK Podgorica i FK Iskra je bila idealna da se isprati duel u kaznenom prostoru. I sada saopštavam svima, pa i onima koji su pogođeni mojom odlukom, da sam jasno vidio, čak i čuo, prekršaj kapitena FK Iskra Milana Đurišića, na način što je nagazio kramponima lijeve noge na desno stopalo napadača, nakon čega je napadač pao. Siguran sam da bi, da postoji snimak iz drugog ugla, cjelokupna fudbalska javnost imala isto mišljenje. Podsjetiću sve one koji prate fudbalske utakmice da se mnogo puta u prenosima iz jednog ili čak i više uglova ne može vidjeti nešto što se stvarno dogodilo u određenom trenutku. Tek iz nekog određenog ugla u ponovljenom snimku vidi se da se određeni prekršaj dogodio. Na moju žalost, u ovom slučaju nema tog drugog ugla.

Ali da ne bih branio sebe samo riječju i slovom, s obzirom na to da je FK Zeta izdao saopštenje u kojem kažu da su podnijeli krivičnu prijavu protiv mene i više lica zbog kriminalnog udruživanja, molim SDT da me u što skorijem roku pozovu. Spreman sam na poligrafu odgovoriti na sva njihova pitanja, uključujući i: - Da li sam imao bilo kakav kontakt sa bilo kojim članom FSCG, sudijske komisije, članom uprave bilo kojeg kluba... prije pomenute utakmice? - Da li sam za pomenutu utakmicu ili bilo koju drugu, koju sam sudio u 20 godina karijere, dobio sugestiju ili instrukciju kako utakmica treba da se završi ili koji tim treba da se favorizuje? - Na koji način se desio prekršaj u 92. minutu utakmice FK Podgorica - FK Iskra i sve detaljno obrazložiti. Pozivam se na poligraf, jer ne vidim drugi način da nedvosmisleno dokažem da nijesam uticao na regularnost prvenstva, kako mi se pokušava spočitati. U slučaju poziva SDT-a, zamolio bih i da pozovu dva igrača koja su učestvovala u tom duelu Matiju Krivokapića i Milana Đurišića. Iako znam da poligraf nije isključivi dokaz, ističem da sam spreman okončati sudijsku karijeru i javno se izviniti FK Zeta za nanesenu štetu, ukoliko se na poligrafu moj iskaz i iskaz dvojice igrača ne bude poklapao. I na kraju, to koliko imam ,,lošu namjeru“ prema FK Zeta, govori i činjenica da sam jedinu lošu procjenu u prvenstvu imao na utakmici FK Zeta – FK Jezero, kada nijesam dosudio kazneni udarac za FK Jezero, a utakmica je završena rezultatom 0:0. U svakom slučaju, savjest mi je čista i svakoga mogu pogledati u oči – stoji na kraju saopštenja Pajovića.

PODGORICA – Iako je Mornar Barsko zlato bio blizu brejka, i pored toga što je finale plej-ofa dočekao nakon mjesec pauze, košarkaši Budućnost Volija su u posljednjih pet minuta uspjeli da preokrenu i slome otpor Barana (83:76) i tako povedu 1:0 na startu borbe za titulu, za koju trebaju tri pobjede. Presudna je bila serija 10:0 za vođstvo od 77:70, nepuna dva minuta prije kraja. Podgoričani su bili daleko od najboljeg izdanja, a činjenica da su i u takvim uslovima dobili utakmicu daje im za pravo da vjeruju da ovu seriju mogu da riješe u svoju korist, možda i u tri meča. Međutim, igra u većem dijelu meča u ,,Morači“ daje nadu i Baranima da mogu da produže seriju, počev već od drugog meča, koji se igra u srijedu u ,,Topolici“ (18 časova).

I. MANDIĆ

„Plavi“ kora

Saopštenje fudbalskog sudije Radoja Pajovića o dešavanjima na utakmici Podgorica - Iskra

- Da dokažem da nijesam uticao na regularnost prvenstva spreman sam da idem na poligraf - kaže u saopštenju za javnost fudbalski sudija Radoje Pajović koji je sudio meč 35. kola Telekom 1. CFL između FK Podgorica i FK Iskra, a koji je izazvao dosta polemike zbog dosuđenog jedanaesterca u korist domaćina u nadoknadi vremena.

Utorak, 31. maj 2022.

ODLIČAN START BARANA Ako Mornar nije mogao biti u takmičarskom ritmu, zbog duge pauze, u prvih 16 minuta je izgledalo da je Budućnost u kontraritmu. Mornar je veoma dobro otvorio meč, posebno defanzivno, a u napadu je bio znatno raspoloženiji od domaćina, posebno u šutu za tri poena. Barani su, naime, u prvih 10 minuta pogodili četiri trojke iz devet pokušaja (Marko Jeremić dvije, Vladimir Mihailović i Aleksandar Lazić po jednu), dok je jedino Suad Šehović bio precizan sa distance za „plave“, dok su promašili Džastin Kobs i Petar Popović po dva puta, te Vladimir Micov i Igor Drobnjak po jednom. Mornar je u prvom kvartalu dominirao u skoku (14-7), a bolje je i šutirao za dva poena (50 – 40 odsto), pa je od početka kontrolisao rezultat. Nakon nepunih sedam minuta igre, Mornar je imao dvocifrenu prednost (15:5) i najavio je

neizvjestan meč. Iako je u prvoj polovini kvartala promašila sedam od osam šuteva iz igre, Budućnost je uspjela na kratko da priđe na „minus pet“ (15:10), ali je Mornar do kraja četvrtine „digao“ vođstvo na osam razlike (21:13). Zahvaljujući boljoj igri u posljednja četiri minuta druge četvrtine, Budućnost je na polovini meča uspjela da dođe do egala, zahvaljujući, prije svega, tome što je popravila procenat šuta za tri poena i u tom segmentu se izjednačila

sa Baranima (16-6). Mornar je zadržao prednost u skoku, ali sa manjom razlikom (20-16), ali je podigao procenat šuta za dva poena na 62,5 odsto, za razliku od Budućnost koja ga je pokvarila (na 38,9 odsto). Barani su na početku druge četvrtine imali rekordnu prednost od 14 razlike (28:14), dvocifrenu prednost su čuvali do 37:26, ali je Budućnost zaigrala bolje u posljednja četiri minuta prvog poluvremena i stigla do izjednačenja (39:39) na polovini meča. I to zahvaljujući

Belgijska zvijezda želi što prije na odmor nakon osvajanja Premijer lige

De Brujn: Desna polutka koja se pamti Iskreno, nebitna mi je Liga nacija U Kolašinu umro Boro Milošević

Juče je na Gradskom groblju u Smajlagića Polju, sahranjen Boro Milošević – jedan od najboljih fudbalera Fudbalskog kluba Gorštak, a u svoje vrijeme i lijeva polutka koju je zapamtila fudbalska Crna Gora. Rođen je 1939. u Kolašinu, a 1953. sa četrnaest godina debitovao za Gorštak na utakmici protiv Prijepolja. Od tada pa do 1975. godine, kada je završio igračku karijeru, odigrao je preko 500 utakmica za Gorštak. Njegove igre u dresu Gorštaka bile su razlog da obuče

dresove tada dva najbolja crnogorska kluba – Budućnosti i Lovćena. U tim godinama

bio je jedna od najboljih desnih polutki u Crnoj Gori. Znao je da pravovremenim pasom asistira, ali i da manirom napadača primi loptu i pošalje je u mrežu. Na leđima je nosio „desetku“ i često znao da odigra za tu ocjenu. Bora je krasila tehnika, brzina, temperament i neprestana želja da se pobijedi i nadigra rival. Nakon završene igračke karijere, dva puta je bio trener Gorštaka. Za doprinos u fudbalu 1981. godine dobio je priznanje zaslužnog fudbalskog Dr. DRAŠKOVIĆ radnika.

Kevin de Brujn (30) je javno priznao da mu se ne sviđa to što će tokom juna morati da igra mečeve Lige nacija za reprezentaciju Belgije. Slavni ofanzivac predvodio je Mančester siti ovog proljeća do odbrane trona u Premijer ligi, a uz klupsku titulu zaslužio je i nagradu za najboljeg

igrača u, po mnogima, najjačoj nacionalnoj ligi kontinenta. Ček četiri duela čekaju Belgijance u periodu od 3. do 14. juna, sa vrhunskim selekcijama Holandije, Velsa i Poljske (dva puta). – Iskreno, Liga nacija je nebitna u mojim očima. To su samo obične prijateljske utakmice

poslije duge i teške sezone. Ne radujem se tome – poručio je De Brujn. Za Mančester siti u ovoj sezoni je, na 30 utakmica, postigao 15 golova uz osam asistencija, a nakon oporavka od povrede vrhunski je igrao u posljednja dva mjeseca borbe za premijerligašku titulu R. A.

Arena

Utorak, 31. maj 2022.

Košarka/Fudbal 21 Džejson Tejtum ubacio 26 poena

ornar Barsko zlato u prvom meču finala plej-ofa Prve A lige

ak bliže trofeju Sa sinoćnje utakmice u „Morači“

Dvorana: SC ,,Morača“ Gledalaca: 200. Sudije: Vojinović, Savović i Lučić.

Kobs 13 Šehović 9 Micov 9 Barović 14 Tarolis Z. Nikolić 2 Jagodić-Kuridža 15 Drobnjak 5 Popović 11 Peri 6

(13:21, 26:18, 13:23, 31:14)

92% (25-23) 37% (32-12) 43% (28-12)

za 1 za 2 za 3

58% (12-7) 64% (33-21) 32% (28-9)

35 (10+25) Skokovi 33 (6+27) Blokade 3 4 Asistencije 14 22 8 Ukradene lopte 13 8 Izgubljene lopte 4 Faulovi 21 25

Mihalović Mićović Jeremić Živanović Šehović Smit Rakočević Lazić Marljukić Vesković Miković Vranješ

16 6 14 4 6 14 2 12 2 -

KOBS: Glavna stvar je što smo pokazali da smo tim Džastin Kobs je proradio u drugom poluvremenu i “pogurao” Budućnost do pobjede na startu finalne serije. - Kraj je sezone, svi smo malo u modricama i psihički ispražnjeni, ali je bilo važno da ostanemo zajedno, jer smo morali da pobijedimo. Ove utakmice su uvijek teške, poslije poraza u polufinalu ABA lige igrači su mentalno na drugačijim mjestima. Glavna stvar je što smo pokazali da smo tim i proradili u posljednjoj četvrtini - rekao je Kobs.

na početku posljedPAVIĆEVIĆ: razlike nje četvrtine. Tada smo ih vidjela se razlika u Iskustvo je “častili”, kvalitetu i, prije svega, iskustvu. Na kraju su odigrali na presudilo svoje najbolje igrače, tražili

ponovo poeli dobro, imali 10

promjeni na terenu, kada je Aleksandar Džikić odlučio da na klupu pošalje u tom periodu pomalo indolentnog Kobsa u oba pravca, dok je petorka sa Popovićem i Drobnjakom bila energičnija i borbenija.

PREOKRET U FINIŠU Zoran Nikolić je u 22. minutu donio prvo vođstvo svom timu (41:39) i činilo se da bi to mogao da bude „okidač“. Međutim, brzo je stigao odgovor Barana. Jeremić je pogodio dvije trojke, a Lazić jednu, pa su gosti za dva

i po minuta serijom 11:0 preokrenuli na 50:41. Uoči posljednjeg kvartala, Mornar je vodio 10 razlike (62:52), činilo se da može do brejka. Ipak, na krilima Filipa Barovića i probuđenog Kobsa, Budućnost dva puta stigla do pola koša zaostatka (65:66, 67:68), a do izjednačenja trojkom Marka Jagodić-Kuridže na tri minuta i 52 sekunde do kraja (70:70). Taj šut je bio uvod u seriju 10:0, kojom su „plavi“ stigli do vođstva od 77:70, a koje su rutinski sačuvali u penal-završnici...

Trener Mornara Mihailo Pavićević je čestitao Budućnosti na pobjedi. - Jednostavno, iskustvo je presudilo. Imali smo prednost koju smo lako gubili svojim greškama u prvom poluvremenu, a onda smo Jagodić-Kuridža (sedam skokova) i Barović su bili najefikasniji u ekipi Budućnosti po 14 poena, Kobs je svih 13 upisao u drugom poluvremenu. Dvocifren je bio još samo Popović (11), a po devet poena su ubacili

Slavni bivši trener istakao doprinos stratega Real Madrida

Venger: Anćeloti najbitniji za osvajanje LŠ

Vladimir Micov i Suad Šehović (naravno, tri trojke). Kod gostiju je Mihailović ubacio 16 poena, Jeremić i Smit su dodali po 14, a Lazić je stao na 12 poena, šest skokova i četiri S. JONČIĆ asistencije.

Boston u triler-finišu zaslužio NBA finale Slavni Boston Seltiksi izborili su prvo NBA finale od 2010. godine; u majstorici finala Istočne konferencije za pamćenje pobijedili su Majami Hit 100:96 u gostima, ,,preživjevši“ veliki nalet rivala u završnici. Čak treći put u ovom finalu Istoka ,,Kelti“ su uspjeli da slave na terenu protivnika – tako je zaslužena finalna serija protiv moćnog Golden stejta, koji će svakako biti favorit. Majami opet nije opravdao ulogu favorita, a igrači Bostona pokazali su ponovo da mogu igrati bolju odbranu i od, po mnogima, defanzivno najboljeg tima svijeta. Samo 3:20 minuta prije kraja meča Boston je vodio 98:85. Uslijedila je serija rivala 11:0, Majami je prišao na dva poena deficita 22 sekunde prije kraja... Sa linije slobodnih bacanja, poene je pobjedničkom timu donio bek Markus Smart, zvanično najbolji defanzivac lige – i lansirao ekipu ka pobjedi. Najbolji igrač sedmog meča i kompletne plej-of serije finala Istočne konferencije bio je mlado krilo Džejson Tejtum. Meč je završio sa 26 poena, deset skokova i šest asistencija, kao najefikasniji u Bostonu. Smart i bek Braun dodali su po 24 poena.

– Put koji smo birali na putu do finala lige je bio takav da nije mnogo ljudi vjerovalo od nas. Bila je to teža ruta, ali uspjeli smo, sve se isplatilo – poručio je Tejtum. Bitnu rolu imao je centar Horford, uz pet poena imao je važnih 14 skokova, tri asistencije i dvije blokade, dok je rezervista Vilijams upisao 11 poena. Majami je nastupio sa skraćenom rotacijom od osam igrača, a liderski je igrao bek-krilo Džimi Batler: upisao je 35 poena uz devet skokova za svih 48 minuta na parketu. Centar Adebajo je pored 25 poena imao 11 skokova i četiri asistencije, a ,,roviti“ bek Lauri, pored 15 poena, imao je sedam skokova, tri asistencije i dvije ukradene lopte. Važan adut sa klupe, odlični šuter i bek Hiro, pokušao je da nastupi opterećen povredom – ali na terenu je izdržao svega šest minuta, bez postignutog poena. Bek Oladipo imao je loš meč, za skoro 33 minuta na parketu upisao je svega devet poena, šutirajući 12-4 iz igre... Boston neće imati prednost domaćeg terena u finalu protiv Golden stejta. Prvi meč finala biće na programu u San Francisku, na terenu ,,ratnika“, u noći između četvrtka i petka, od tri sata po našem vremenu. S. S.

Mlada reprezentacija protiv Irske i Luksemburga završava kvalifikacije za Evropsko prvenstvo, selektor Vukotić obećava:

Na pravi način da završimo ciklus

Karlo Anćeloti je najzaslužniji za titule Real Madrida u Ligi šampiona i Primeri ove sezone, istakao je Arsen Venger, proslavljeni bivši trener. Madridski ,,kraljevići“ su u subotnjem finalu LŠ pobijedili Liverpul 1:0, za 14. trofej kluba u elitnom evropskom takmičenju. Po mišljenju Francuza Vengera, u igri Liverpula se osjetilo da zvijezde poput Manea i Salaha nemaju potrebnu svježinu u finalu, niti su vjerovali da mogu da pobijede Real, koji sa klupe predvodi Italijan Anćeloti. – Sa druge strane, Anćeloti je imao veliku, ključnu ulogu za Real. Ima sjajnu konekciju sa fudbalerima. Igrači Reala izgledaju opušteno zato što on zna kako da se odnosi prema njima. Naravno, pomaže i što imaju ogromno iskustvo, naročito u veznoj liniji. Kros, Modrić, Kazemiro i Val-

su ta rješenja, a mi smo na tri razlike bacili loptu u aut kada smo imali čisti zicer. Promašili smo pet slobodnih bacanja u završnici, premnogo da bi se dobila Budućnost u Podgorici naglasio je Pavićević.

Novo slavlje ,,Kelta“ u Majamiju, za titulu protiv Golden stejta

verde su bili fenomenalni u finalu, jer znaju da pobjeđuju. Fudbaleri Reala znaju da se vrate iz bilo koje situacije kada stvari na terenu ,,zaguste“. Real je tim zvijezda, koji liči na grupu prijatelja, a to inače nije tako i rijetko je u modernom fudbalu – poručio je Venger. Anćeloti je prethodno osvajao Ligu šampiona sa Milanom 2003. i 2007. i Realom 2014. godine. R. A.

PODGORICA – Selektor mlade reprezentacije Crne Gore Miodrag Vukotić saopštio je spisak igrača za posljednje dvije utakmice kvalifikacija za Evropsko prvenstvo – protiv Republike Irske i Luksemburga. ,,Sokolići“ će u završnim kolima grupe F igrati sa selekcijama koje su već jednom pobijedile u ovom ciklusu. Luksemburg su savladali u drugom kolu (3:1 u gostima), dok su od Irske bili bolji u Podgorici, u meču šestog kola, kada je bilo 2:1. Sada im slijedi gostovanje Irskoj 6. juna, a zatim duel sa Luksemburgom, 10. juna u Podgorici.

– Imamo dosta problema sa izostancima i ovog puta. Zbog povreda ili problema sa dobijanjem vize nema Miloša Rakonjca, Milana Vukotića, Omara Sijarića, Arnela Kujovića, Rastka Marsenića, Alekse Latkovića... Nekoliko igrača koje smo pozvali umjesto njih nijesu mogli da na vrijeme dobiju vizu, tako da ne konkurišu za utakmicu u Irskoj. Ipak, uprkos tome što smo veoma oslabljeni protiv tako kvalitetne ekipe, ne pomišljamo na predaju. Želimo da odigramo maksimalno i dođemo do povoljnog rezultata. Nakon Irske, slijedi meč sa

Luksemburgom, u kojem ćemo imati više igrača na raspolaganju. Cilj je da na pravi način završimo kvalifikacioni ciklus – rekao je Vukotić. Crna Gora je izgubila sve šanse da se bori za odlazak na završni turnir, a u posljednja dva meča pokušaće da popravi položaj na tabeli. ,,Crveni“ nakon osam kola zauzimaju pretposljednje peto mjesto sa osam bodova. D. K.

Arena

22 Sportski miks

Utorak, 31. maj 2022.

Rade dobro, jure formu i vjeruju da će sparing sa Marsejom biti produktivan

WPOLO.ME

Prijatno je biti ,,ajkula“ Detalj sa treninga u Podgorici

Bogdan Đurđić, koji se prošle sedmice priključio radu po završetku obaveza u Crvenoj zvezdi. Prvi rival na SP je domaćin. Nije moglo teže. – Prije svega, nijesmo za potcjenjivanje jer imamo kvalitet. Mađarska je najteži rival i jedan od favorita za zlato. Mislim da ova utakmica može puno da nam donese, a isto tako ne može da nam poremeti nastavak turnira, Domaćin je idealan protivnik za početak i nadam se da će nam poslužiti

nim timom, na mlade možda i malo veći teret zbog godina, neiskustva, ali i potpuno prirodnog pritiska da se iskažu i zavrijede mjesto među putnicima na prvom, velikom ovogodišnjem takmičenju. – Krenuli smo jako, vidi se da su momci u treningu, spremni, a volja i želja su tu. Kompletna ekipa daje sve od sebe da spremna dočeka Svjetsko prvenstvo. I dobro nam, zaista, ide. Uvijek je prijatno u reprezentaciji, radi se dobro, na što sam lično navikao – kazao je

Legendarna teniserka zabrinuta zbog izjave slavnog Španca

,,Roda kup“ u karateu

Kris Evert, američka teniska legenda, kazala je da je brinu izjave Rafaela Nadala posljednjih dana, te da se plaši da je to možda nagovještaj skorog kraja takmičarske karijere španskog velikana tenisa. U osmini finala Rolan Garosa Nadal je u maratonskom duelu u pet setova uspio da savlada mladog Kanađanina Ože-Alijasima. U četvrtfinalu ga u utorak čeka prvi igrač svijeta Novak Đoković. Nakon trijumfa u nedjelju, rekorder sa 21. gren slem titulom je poručio ,,da je srećan što je još jednu godinu na Rolan Garosu i što može još da se takmiči na vrhunskom nivou, te da je svaki meč za njega potencijalno posljednji u Parizu“... - Rafa je iskreno zvučao istrošeno i to je za brigu. Zaslužuje ogroman respekt, ima 35 godina, i dalje veliki motiv da izađe i bori se u tim teškim mečevima... Sa dugoročnom povredom stopala koju ima, sigurno je još teže. Realnost je da će se oproštaj desiti, možda za godinu, možda kasnije... Iskreno, ne vidim ga na terenu za dvije do tri godine – poručila je Evert. Nadal je prošle godine poražen od Đokovića na Rolan Garosu, a nikad u karijeri nije izgubio finale pariskog turnira, čiji je najveći R. A. šampion.

dalja na 25. međunarodnom turniru ,,Roda kup“, saopšteno je iz podgoričkog kluba. Nastupilo je 1.150 takmičara iz 100 klubova i devet zemalja, a Budućnosti je pripala jedno zlatno, šest srebrnih i dva bronzana odličja. Zlatnu medalju osvojio je kata tim 2015. godište u sastavu Strahinja Mujović, Relja Radulović i David Kovačević, kojima je pripalo i srebro u konkurenciji godinu starijih takmičara. Bronzanu medalju u katama ekipno osvojio je tim 2009/10. godište u sastavu Stevan

Devet medalja za Budućnost

Evert: Nadal PODGORICA - Karatisti Buzvuči istrošeno dućnosti osvojili su devet me-

KK BUDUĆNOST

PODGORICA – Nedoumica nije bilo kada su prije tri sedmice počeli pripreme za Svjetsko prvenstvo – fokus je na fizičku, taktičku i psihološku pripremu i ni milimetar selektor Vladimir Gojković, saradnici i igrači neće odstupiti. Reprezentacija, bez velikih zvijezda, sastavljena od vodećih igrača u svojim klubovima, krenula je u novu priču koja zvanično 22. juna počinje premijernim duelom u Budimpešti sa Mađarskom. Veliki posao je pred komplet-

kao dobar uvod u kompletnu priču. Cilj ,,ajkula“ je Pariz. U ciklus su krenuli brzo po završetku OI u Tokiju. Polako i oprezno stručni štab uveo je u ritam talentovanu mladost, a i one koji su na putu da dođu do nivoa na kojem su bili mnogi od reprezentativaca u društvu sa Aleksandrom Ivovićem i Draškom Brguljanom. Vasilije Radović je jedan od njih. Najmlađi član našeg tima prošle godine je osjetio kroz kvalifikacije za Tokio šta je stres, kako se dolazi do pobjeda i usvaja sistem bez kojeg nema opstanka. – Radimo naporno kao što i moramo. Sparingujemo sa Marsejom što je i posljednja provjera pred SP da vidimo gdje smo. Raduje hemija, a kvalitetnim radom i pristupom pravimo dobar put za Budimpeštu – poručio je prvotimac Jadrana. Nema problema Radović da priča o prvom rivalu kao najvećoj prepreci na šampionatu svijeta, ali smatra da je svoje dvorište najbolja osnova za velike stvari. – Najviše treba da se fokusiramo na sebe, a ne na protivnika. Kada počne prvenstvo fokusiraćemo se na sve što nas čeka. Trenutno se dižemo, idemo ka formi i to je to. Talentovani igrač vidi bliskost godina kao polaznu osnovu da se što prije i brže uđe u priču oko sistema i uigravanja. – Uglavnom smo svi mladi. Nema velike razlike u godinama, zato mislim da ćemo brže i lakše da se uigravamo. Nadam se da ćemo formom do SP biti zadovoljni – poručio je Radović. A. M.

Marković, Dražen Šutović i Vukan Kanura. Pojedinačno, srebrne medalje osvojili su Relja Radulovic (2015. godište), David Kovačević (2014), Nina

Španac lobira za dnevni termin meča sa Zverevom

Alkaras ljut zbog termina u Parizu Karlos Alkaras javno je istakao da bi bilo nefer da u četvrtfinalu Rolan Garosa, protiv Aleksandra Zvereva, igra u večernjem terminu. Veliki španski teniski talenat je već dva puta igrao u kasnim večernjim satima u uvodna četiri kola gren slem takmiče-

nja u Parizu. Igrači generalno ne vole da igraju na šljaci u noćnim uslovima... – Bilo bi nefer prema meni da protiv Zvereva opet igram tokom večeri. Moram to jasno da istaknem. Već sam dva puta igrao noćni termin, svaki put to znači da imam manje vremena

Krulj (2013), Đurđa Todorović (2011, + 40 kg) i kadetkinja Emina Efović (-54 kg), dok je trećeplasirani bio Strahinja Mujović (2014. godište). R. A. za oporavak, sve se u takmičarskom danu za mene završava kasno i sve utiče na naredni dan treninga. Kad igrate noćni termin, u najboljem slučaju završite u ponoć, pa morate poći na smještaj, večerati, raditi sa fizioterapeutom, pokušati da se odmorite... To je ogroman pritisak – rekao je Alkaras. Rival Zverev je rekao da mu večernji termin smeta jedino kad je hladno, jer su tada i servis i forhend sporiji. Njemac je kazao da svakako vjeruje da ga čeka večernji duel sa AlkaraR. A. som.

Doskorašnji korektor Budućnost voleja Đorđe Jovović sa 20 godina ide u inostranstvo, u slovenački Triglav

Dovoljno sam zreo i spreman za nešto više PODGORICA – Dvije sezone u ulozi startera, od čega je posljednja bila sa kapitenskom trakom, bile su dovoljne da Đorđe Jovović privuče pažnju klubova iz inostranstva i donese odluku da se oproba i van zemlje, daleko od rodnog grada i matičnog kluba. Dvadesetogodišnji ljevoruki korektor će naredne dvije sezone nositi dres slovenačkog Triglava, a Budućnost volej ostaje bez veoma talentovanog i standardnog člana postave… – Smatram da je sad pravi momenat da se oprobam u inostranstvu, jer mislim da sam dovoljno zreo i spreman za nešto više – kaže Jovović za Pobjedu. Izbor je pao na malo poznati slovenački klub Triglav, koji nikada nije osvajao trofeje, ali je dobra stanica za mlade igrače koji žele da napreduju ka jačim klubovima. Triglav je minule sezone bio pretposljednji u ligaškom dijelu, u plej-ofu je eliminisan u četvrtfinalu od Maribora. Jovović u Triglav stiže da zamijeni dugogodišnjeg kapitena Janka Breganta, koji je završio karijeru, a naš odbojkaš će poslije nekoliko godina biti prvi stranac u timu. – Ljudi koji su me primijetili iz Triglava su vrlo profesionalno i korektno postupili, čime su zadobili moje povjerenje. Slovenačka liga je trenutno na izuzetnom nivou i to me dodatno motiviše da se dokažem i vidim svoje domete. Triglav je klub čija je priča slična Budućnosti, a to je da pravi i ,,gura“ mlade igrače. Nadam se da će mi dvije sezone u Triglavu biti prekretnica za nešto još veće. Inače, cilj kluba naredne sezone je da bude među top četiri ekipe u prvenstvu – dodaje Jovović, koji je u tri meča finala plej-ofa protiv Budve upisao ukupno 66 poena. Jovović je dijete Budućnosti, u prvom timu je proveo četiri godine, i ne krije da mu nije svejedno što odlazi iz kluba gdje je sve počelo. – Osjećanja se prepliću. Nije lako tek tako napustiti klub u

Biti među osam najboljih u Evropi je ogroman uspjeh za sve Đorđe Jovović je proteklog vikenda bio dio mlađe seniorske reprezentacije Crne Gore, koja je u Tirani, kao najbolja drugoplasirana selekcija iz svih šest kvalifikacionih grupa, izborila plasman na prvo Evropsko prvenstvo u konkurenciji igrača do 22 godine. – Osjećaj je predivan i nezamisliv. Plasirati se među osam najboljih reprezentacija u Evropi u svojoj konkurenciji, ogroman je uspjeh za sve. Vjerovali smo od starta da možemo i priliku koju smo dobili na kraju smo i iskoristili. Teško je u ovom trenutku konkretno pričati o Evropskom prvenstvu, jer grupe još nijesu određene. Predstoji nam kratak i zaslužen odmor, a onda opet pripreme, uz pomoć kojih ćemo, siguran sam, sa još boljom formom dočekati Evropsko prvenstvo – kaže Đorđe Jovović. Na prvom EP za mlađe seniore, koje će se odigrati od 12. do 17. jula u poljskom Tarnovu, pored Crne Gore i domaćina Poljske, učestvovaće i selekcije Srbije, Italije, Holandije, Francuske, Turske, Austrije.

kojem si ponikao, u kojem si napravio svoje prve korake u odbojci. Budućnost je za mene predstavljala drugi dom. Zahvalan sam i čast mi je što sam bio dio jednog takvog kolektiva koji je i više nego pokazao svih ovih godina šta znači biti tim. Putevi nam se sada razilaze, ali ono što sigurno želim jeste da karijeru završim u istom klubu gdje sam je započeo. Ovo, dakle, nije zbogom – zaključio je Jovović. S. J.

Feljton 23

Utorak, 31. maj 2022.

1. 2.

ULOGA VJERSKIH USTANOVA U OBLIKOVANJU DUHOVNOG PROSTORA CRNE GORE

U X vijeku bilo je slovenskih crkava u skadarskom basenu » Piše: Ivan JOVOVIĆ Prihvaćeno je stanovište da su u X vijeku u basenu Skadarskog jezera postojale slovenske crkve u kojima se obavljala književna i prepisivačka djelatnost pod uticajem Ohrida i Rima. Slovenska literatura u Duklju dolazila je iz Ohrida (rasadnika glagoljice), i prvenstveno se odnosila na biblijske tekstove, dok su djela religiozne dogmatike dolazila iz Rima. Uostalom, pop Dukljanin, odnosno nadbiskup Grgur barski kaže na početku Ljetopisa da ga je preveo sa slovenskog na latinski jezik, dok iz autorovog izlaganja zaključujemo da je bio upućen u život i djelo slovenskih prosvetitelja sv. Ćirila i Metodija. Iako izvornik Ljetopisa Popa Dukljanina nije sačuvan na slovenskom jeziku, dosadašnja istraživanja ukazuju da je latinska verzija prepisana sa glagoljskog predloška. Treba napomenuti da Rim, za razliku od Vizantije, nije blagonaklono gledao na uvođenje slovenske službe. To zaključujemo na osnovu akata ckvenih sabora održanih na hrvatskom prostoru, mada u biskupskim gradovima Duklje nema traga progona slovenske liturgije. Iako na crnogorskom prostoru nije ostao sačuvan niti jedan trag u kamenu zapisan glagoljicom, o upotrebi najstarijeg slovenskog pisma među našim precima posredno svjedoče akti (bule) papske kancelarije iz XI i XII vijeka, kao i savremena istraživanja najstarije slovenske pismenosti, na što upućuju sačuvani psaltiri i misali na glagoljici iz XI-XII vijeka pisani rukom „Dimitrija grešnika“ iz Duklje/Zete, kao i njegovih saradnika, čiji spisi su pronađeni na Sinaju. Na postojanje glagoljskih misala i evanđelijara sporadično nailazimo tokom srednjeg vijeka u inventaru pojedinih katoličkih župa u Kotorskoj biskupiji. Prilično neočekivana reanimacija glagoljaštva dogodila se uvođenjem narodnog jezika u pojedine župe Katoličke crkve u Knjaževini Crnoj Gori. Za potrebe dijela crnogorskih katolika 1893. godine štampan je Barski glagoljski misal, mada je u tom trenutku takav staroslovenski liturgijski jezik u Barskoj nadbiskupiji predstavljao lingvističku regresiju, ali je njegovo publikovanje veoma bitno za ukupnu ćirilo-metodsku baštinu južnoslovenskih naroda. Naziv slovenske države Duklje (u srednjovjekovnim slovenskim dokumentima – Dioklija) pojavljuje se okviru zasebne vizantijske admnistrativno-političke jedinice

Pop Dukljanin, odnosno nadbiskup Grgur barski kaže na početku Ljetopisa da ga je preveo sa slovenskog na latinski, dok iz autorovog izlaganja zaključujemo da je bio upućen u život i djelo sv. Ćirila i Metodija. Iako izvornik Ljetopisa nije sačuvan na slovenskom, istraživanja ukazuju da je latinska verzija prepisana sa glagoljskog predloška

Ostaci drevne crkve na srednjovjekovnom Oblunu

zvane arhontija u X stoljeću, čija oblast se prostirala duž obala crnogorskog dijela Jadrana, preko basena Skadarskog jezera, a njene granice u unutrašnjosti završavale su na limesu rijeka Tare i Lima. Ona područja koja su se nalazila izvan ovih granica, dakle, dublje u unutrašnjosti, po kazivanju Popa Dukljanina, računala su se u Rašku i Bosnu. Središte državne formacije dukljanskih Slovena nalazilo se u podnožju planine Rumije, u kojem je izvoršte crnogorske duhovnosti, odnosno mjesto nastanka crnogorske srednjovjekovne državne tradicije. Upravo na ovom prostoru između obala Jadranskog mora i Skadarskog jezera, na razmeđi X i XI stoljeća, započeo je izlazak naših predaka iz srednjovjekovne anonimnosti i provincijalnosti, kada istorijski izvori pominju kneza Vladimira, kao vladara arhontije Duklje. Sticanje svetačkog oreola kneza Vladimira uticalo je na oblikovanje duhovnog i državnog identiteta dukljanskih Slovena, i kao takvo predstavlja izvorište naše kolektivne memorije. Njegov ekumenski kult je temeljni postament za izgradnju autentične kulture multikonfesionalnog crnogorskog društva, iako je do nedavno ime prvog sloven-

skog sveca sa crnogorskog prostora isključivo bilo povezano sa crkveno-narodnom tradicijom naroda barsko-ulcinjskog podneblja. Životopis svetog kneza Vladimira je učinio ovog dukljanskog vladara nadaleko poznatim izvan njegove arhontije (kneževine). Ne samo kao čovjeka pravičnog, miroljubivog i punog vrlina, kako ga opisuju vizantijski izvori toga doba, već zbog ljubavi između dukljanskog kneza Vladimira i makedonske princeze Kosare, koja je stoljećima opstojala u različitim formama istorijskoknjiževnih štiva. Osnova ove priče poslužila je i Petru Preradoviću za izradu operskog libreta u četiri čina Vladimir i Kosara, koju je napisao 1873. godine. Hagiografija o svetom Vladimiru Dukljanskom napisana je prvobitno na staroslovenskom, a potom na latinskom i grčkom jeziku, što je sve ukupno uticalo da njegov lik bude zastupljen od Jadranskog do Crnog mora. Njegova relativno brza beatifikacija, odnosno kanonizacija u okrilju Dukljanskobarske nadbiskupije, a potom i Ohridske arhiepiskopije, uticala je na širenje njegovog kulta, koji je vremenom dobio punu ekumensku dimenziju, jer stoljećima okuplja hrišćane i muslimane, kako u crkve-

Ostaci drevne crkve na srednjovjekovnoj Đutezi iznad Dinoše

no-narodnoj litiji na Rumiji na Duhove, tako i na crkveni praznik 4. juna u manastiru Svetog Jovana Vladimira/ Shen Gjon Vladimiri u Elbasanu u Albaniji, gdje se inače nalaze njegove mošti. U Ljetopisu Popa Dukljanina, u kome je pohranjena građa naše najstarije prošlosti, zapisano je da je Vladimirovo tijelo prenijeto iz Makedonije u Duklju 1016. godine, uz najsvečanije počasti koje crkva priređuje pjevanjem himni i pohvala (cum hymnis et laudibus). Stoga ovaj događaj možemo uzeti kao prvi pisani trag u kome se eksplicitno govori o duhovnoj muzici na crnogorskom prostoru, jer navedene himne i pohvale morale su biti sastavni dio zagubljenog Vita Sancti Vladimiri, čiji izvodi su dati u okviru jednog od poglavlja



Oblast arhontije Duklje prostirala se duž obala crnogorskog dijela Jadrana, preko basena Skadarskog jezera, a njene granice u unutrašnjosti završavale su na limesu rijeka Tare i Lima. Središte državne formacije dukljanskih Slovena nalazilo se u podnožju planine Rumije, u kojem je izvoršte crnogorske duhovnosti

Olovni pečat dukljanskog arhonta Petra

Ljetopisa Popa Dukljanina. Da je u arhontiji Duklji, u njenim gradovima, crkvama i samostanima, nastajala srednjovjekovna duhovna muzika svjedoči i savremenik kneza Vladimira, dukljanski nadbiskup Ivan, koji je za vrijeme napada makedonskog cara Samuila na Duklju 995. godine, morao napustiti svoju katedru u gradu Duklji. Izbjegao je u Dubrovnik, gdje je sačuvano jedno od njegovih djela Pasija svetih mučenika, braće Lovrijenca, Petra i Andrije (bokeljskih mučenika, čije mošti se nalaze u relikvijaru katedrale Svetog Tripuna u Kotoru). Ovo djelo omogućava razne hipoteze, pa i onu da je nadbiskup Ivan prvi kompozitor u Duklji, a najvjerovatnije na istočnoj obali Jadrana. Takođe treba ukazati da je njegovo ime značajno za šire crkvene prilike na ovom području, s obzirom da je nadbiskup Ivan, nakon razaranja Duklje, spojio prava Dukljanske i Dubrovačke crkve. Dubrovački srednjovjekovni analisti osnivanje Dubrovačke nadbiskupije upravo vezuju za ime nadbiskupa Ivana, jer je prema kazivanju istih takvo stanje verifikovano bulom pape Benedikta VII na zahtjev Dubrovačkog Senata. Postoji pretpostavka da je nakon sređivanja političkih odnosa u Duklji, nadbiskup Ivan kao vjerski poglavar crkvene provincije sa sjedištem u Dubrovniku, obnovio odnose sa knezom Vladimirom. To je jedan od mogućih razloga da je nadbiskup Ivan napisao još neka djela, uključujući liturgijsko-muzički tekst potstaknut tragičnom smrću



Iako na crnogorskom prostoru nije ostao sačuvan niti jedan trag u kamenu zapisan glagoljicom, o upotrebi najstarijeg slovenskog pisma među našim precima posredno svjedoče akti (bule) papske kancelarije iz XI i XII vijeka, kao i savremena istraživanja najstarije slovenske pismenosti

dukljanskog vladara, koji će ubrzo dobiti i oreol blaženika, odnosno sveca, tim prije, što je proces beatifikacije, odnosno kanonizacije, u tom periodu, bio u nadležnosti dijecezanskog biskupa. Navedeni fragmenti o srednjovjekovnoj duhovnoj muzici svjedoče da su u onovremenoj Duklji postojale tendencije koje su bile ukorak sa evropskim promjenama i napretkom muzike. Svakako najzaslužniji za nastanak duhovne muzike, kako na ovom području, tako i u Zapadnoj Evropi, je monaški red benediktinaca, koji su svoje samostane imali širom Duklje. Jedan od najstarijih sačuvanih sakralnih objekata na prostoru Crne Gore jeste benediktinska crkva Santa Maria in Punta u Budvi, podignuta 840. godine, kako stoji u ktitorskom zapisu. (Nastavlja se)

24 Marketing

Utorak, 31. maj 2022.

Oglasi i obavještenja 25

26 Oglasi i obavještenja

Utorak, 31. maj 2022.

Oglasi i obavještenja 27 U skladu sa odredbama člana 135 Zakona o privrednim društvima ( “Sl.list CG br. 065/20 ), od strane Odbora direktora “Veleprodaja” AD Nikšić , donosi se sledeća ODLUKA o sazivanju redovne Skupštine akcionara AD “VELEPRODAJA” NIKŠIĆ Saziva se za dan 01.07.2022. godine, sa početkom u 10:00 časova, u prostorijama Društva “Veleprodaja” AD Nikšić, Školska bb, redovna Sjednica Skupštine akcionara AD “Veleprodaja” Nikšić. Za sjednicu se utvrđuje sledeći dnevni red: 1. Otvaranje Redovne godišnje sjednice Skupštine akcionara i izbor radnih tijela: - izbor Predsjedavajućeg Redovnom godišnjom sjednicom Skupštine; - Imenovanje Sekretara Sjednice Skupštine; - Izbor Predsjednika i dva člana verifikacione komisije; - Izbor zapisničara i ovjerivača zapisnika; - Usvajanje Izvještaja Verifikacione komisije o prisutnosti akcionara na sjednici Skupštine u skladu sa jedinstvenim spiskom akcionara, izdatim od CDA Crne Gore; - Usvajanje jedinstvenog spiska akcionara, izdatog od strane CDA Crne Gore. 2.Usvajanje zapisnika sa prehodne sjednice Skupštine akcionara 3.Usvajanje završnog računa AD “Veleprodaja” Nikšić, za 2021. godinu; Usvajanje Izvještaja o poslovanju Društva za 2021. godinu; Usvajanje Izvještaja Revizora za 2021. godinu. 4.Razrješenje od dužnosti članova Odbora Direktora 5.Izbor i imenovanje novih članova Odbora direktora 6.Razrešenje Revizora 7.Izbor i imenovanje Revizora Pravo da učestvuju i odlučuju na Redovnoj godišnjoj sjednici Skupštine akcionara Društva imaju svi upisani akcionari , sa pravom glasa, koji valjano prijave svoje učešće na istoj. Prijavljivanje za učešće u radu na Redovoj godišnjoj sjednici Skupštine akcionara Društva može se učiniti u vremenu 09:30h do 09:55 časova , na dan održavanja Sjednice, u prostorijama Društva, na adresi Školska bb Nikšić, uz davanje na uvid lične karte , odnosno prilaganjem valjanog punomoćja za zastupanje. Kvorum čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja upisanih akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem valjanih punomoćja ili su glasali putem glasačkih listića. Skupština akcionara donosi odluke večinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića.U radu na Redovnoj godišnjoj sjednice Skupštine, akcionar može učestvovati i elektronskim putem prije ili u toku održavanja Sjednice i to na način da, najmanje dva radna dana prije održavanja Sjednice, dostavi Izjavu ovjerenu kod notara da će glasanje izvršiti na određene e-mail adrese. Materijal za Redovnu godišnju sjednicu Skupštine akcionara Društva , kao i sva potrebna dokumentacija za glasanje na istoj, mogu se preuzeti neposredno u sjedištu društva u Nikšiću i u zakonskom roku će biti dostupna svim akcionarima. Sve dodatne informacije mogu se dobiti radnim danima na tel. 040-251-915 ili na mail adresu pmveleprodaja@t-com.me, u vremenu od 08-15 časova. Predsjednik Odbora direktora Miloš Vučurović

28 Oglasi i obavještenja

Utorak, 31. maj 2022.

OPŠTINA NIKŠIĆ SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list Crne Gore”, br. 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeće „TRANS-ŠLEP MILATOVIĆ“ D.O.O. NIKŠIĆ; Rubeža br.8, Nikšić, kao nosilac projekta podnijelo Zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata za projekat izvođenja radova na promjeni stanja u prostoru-rekonstrukcija postojećih objekata - objekata 2,3 i 4, sa pretvaranjem u poslovni- namjene automehaničarske djelatnosti na lokaciji Gornja Rubeža, na katastarskim parcelama broj 3494/1 i 3495/1 KO Nikšić, u zahvatu PUP-a Opštine Nikšić. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u sadržinu podnijetog zahtjeva te priloženu propisanu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine - Sektora za zaštitu životne sredine (Zgrada Opštine Nikšić, VIII sprat, kancelarija br.3) ili putem e-maila (eko_opstinank@t-com.me), u roku od pet radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja, odnosno da u istom roku može dostaviti mišljenja, primjedbe i predloge, u vezi sa istim, u pisanoj formi ovom Sekretarijatu kao nadležnom organu, na adresu Sekretarijata - Opština Nikšić, Njegoševa 18. I.br.1216/2021 Javni izvršitelj Marko Đaković iz Herceg Novog, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ŽARKO MILJKOVIĆ , Banja Luka, Ul. Karađorđeva br. 439, koga zastupa punomoćnik advokat Nebojša Batrićević, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog bb, Podgorica, protiv izvršnog dužnika MILORAD KOVAČEVIĆ, Banja Luka, ul. Milana Mirića br.8, u smislu odredbe čl.7 i 45.ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM U izvršnom postupku u predmetu I.br.1216/2021, izvršnom dužniku nije bilo moguće dostaviti zapisnik o I prodaji nepokretnosti I.br. 1216/2021 od 13.05.2022.godine, i zaključak o II prodaji nepokretnosti I.br.1216/2021 od 16.05.2022. godine. Izvršnom dužniku sa poslednjom poznatom adresom Banja Luka, ul. Milana Mirića br.8, vrši se dostavljanje pismena javnim objavljivanjem. Poziva se izvršni dužnik, da se u roku od 5 dana, po ovom objavljivanju obrati Javnom izvršitelju radi preuzimanja navedene dokumentacije. Objavljivanjem se smatra da je uredno izvršeno dostavljanje ovog pismena a negativne posledice koje mogu nastati snosiće sama stranka. Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnom listu ,,Nova Pobjeda” i na oglasnoj tabli nadležnog suda – Osnovnog suda u Herceg Novom, a navedeno pismeno smatra se uredno dostavljenim istekom roka od osam dana od dana isticanja pimena na oglasnoj tabli nadležnog suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor, čl.8. ZIO-a U Herceg Novom, dana 30.05.2022.godine

Javni izvršitelj Marko Đaković

Na osnovu člana 24 stav 5 a u vezi sa članom 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta DOO “TOFI“, Industrijska zona Zeleni bb- Rožaje, donijeto rješenje br. UPI 06-322/22-122/9 od 27.05.2022. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje Postrojenja za proizvodnju asfalta- asfaltna baza, na katastarskoj parceli br.1375 KO Rožaje, opština Rožaje. U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18). Rješenjem o davanju saglasnostu utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da izvođenje predmetnog projekta realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja, koje se odnose na : - mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje značajnog štetnog uticaja na životnu sredinu; - pogram praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring). Protiv rješenja o davanju saglasnosti na Elaborat može se izjaviti žalba Glavnom administratoru Opštine Rožaje, u roku od 15 dana od dana objavljivanja obavještenja u sredstvima informisanja. SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE OPŠTINE ROŽAJE “MONTEPRANZO-BOKAPRODUKT” A.D. TIVAT Broj: 01-51/22 Tivat, 30.05.2021. Na osnovu člana 136. Zakona o privrednim društvima i člana 28. Statuta A.D. “MontepranzoBokaprodukt” – Tivat, Odbor direktora saziva REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA A.D. “ MONTEPRANZO-BOKAPRODUKT” TIVAT ZA 30.06.2022. Skupština akcionara će se održati u konferencijskoj sali Opštine Tivat, Trg Magnolia -Tivat sa početkom u 11.00 časova. Dnevni red: 1.Usvajanje finansijskih izvještaja Društva za 2021. godinu sa Izvještajem revizora; 2.Usvajanje Izvještaja o radu za 2021. Godinu; 3.Izbor revizora Društva za 2022. godinu; 4.Izbor članova Odbora direktora; Akcionar ima pravo da opunomoći drugo lice za prisustvo i glasanje na Skupštini, punomoćje mora biti ovjereno u skladu sa Zakonom. Akcionari i njihovi punomoćnici dužni su da prijave ovlašćenom licuDruštva najkasnije pola sata prije održavanja Skupštine radi identifikacije i evidencije. Materijal za redovnu skupštinu staviće se na raspolaganje akcionarima po urednom zahtjevu poslatom na e-mail adresu: m.bokaprodukt@gmail.com, dvadeset dana prije održavanja Skupštine. A.D. “MONTEPRANZO-BOKAPRODUKT”TIVAT

Na osnovu Zakona o privrednim društvima (Sl.l 65/20) i Statuta Društva sazivamo REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA “Drvoimpex - Standard“ AD PODGORICA Za Skupštinu predlažemo slijedeći DNEVNI RED -Imenovanje radnih tijela Skupštine -Upoznavanje sa spiskom akcionara 1.Razmatranje i usvajanje Godišnjeg izvještaja o poslovanju za 2021.godinu i donošenje pratećih Odluka 2.Razrješenje članova Odbora direktora 3.Izbor i imenovanje članova Odbora direktora 4.Donošenje Odluke o naknadama Odbora direktora 5.Donošenje Odluke o restrukturiranju Društva u Doo Skupština akcionara će se održati dana 16.07.2022. godine u Podgorici, Trg Nikole Kovačevića br. 7 (Bona-Lab), sa početkom u 12 časova, Materijal za redovnu Skupštinu staviće se na raspolaganje akcionarima u navedenom poslovnom prostoru svakog radnog dana od 11 do 13 časova,počev od 04.07.2022.godine, pa do održavanja Skupštine. Odbor direktora Predsjednik Nikolić Dragan

Mali oglasi NEKRETNiNE PRODAJEM vikendicu u Kučka korita 50m2 + ostava i 2000 kvadrata zemljišta. Cijena po dogovoru. Tel.067/351-858 1

uslugE ODRŽAVANJE PORODIČNIH SPOMENIKA -obnavljanje natpisa na spomeniku -čišćenje slika urezanih u mermeru -čišćenje mermera -premazivanje lanenim uljem M . Danilo Tel. +38766201637 , 068/135-280 Viber 2 STRUČNO savjesno i odgovorno radimo sve vrste renoviranja i popravka krovova, dimnjaka i ostalo. Tel.069/926-382, 020/629-558 3 KUPUJEM i prodajem umjetničke slike, može i razmjena. Slika je kamata na zid. Kolekcionar Beli. Po mogućnosti uzimam slike Lainovića, Braunović, Stamatović itd. Tel.069/051-526 4 ZEPPELIN caffe iz Podgorice potražuje konobar/ica i šanker/ ica. Tel. 069/824-320 5 BISTRO LOFT iz Podgorice potražuje konobar/ica, šanker/ica i pomoćni radnik/ca u kuhinji. Tel. 069/810-909 6 ZEPPELIN BISTRO club iz Podgorice potražuje konobar/ica, šanker/ica i pomoćni radnik/ca u kuhinji. Tel. 067/666-101 , 069/366-857 7 POTREBAN radnik na ranču K9 Horseriding + 200 u Donje Liješnje – Barutana za održavanje imanja i životinja. Tel. 069/11-63-63 8

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Preduzeću, „Luka Bar“ AD, Bar, donijeto Rješenje broj: 03-UPI-448/12 od 24.05.2022.godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za dopunski rudarski projekat eksploatacije i pripreme tehničko-građevinskog kamena sa ležišta „Volujica“, Opština Bar, koji je za nosioca projekta uradio Institut za razvoj i istraživanja iz oblasti zaštite na radu d.o.o. iz Podgorice. U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za dopunski rudarski projekat eksploatacije i pripreme tehničko-građevinskog kamena sa ležišta „Volujica“, Opština Bar, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu. Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da projekat, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog rješenja, a koje se prevashodno odnose na: •Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku funkcionisanja i u slučaju akcidenta i •Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring). Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u roku od 15 dana od dana njegovog prijema, a preko ovog organa.

Oglasi i obavještenja 29

Utorak, 31. maj 2022.

Posljednji pozdrav ženi lavici

Sa dubokom tugom opraštamo se sa našom

SLOBODANKI BUBANJI Počivaj u miru. Porodica VUKOTIĆ

ANĐELKOM Anta BARHANOVIĆ 1959 - 2022.

1220 Posljednji pozdrav voljenom bratu i ujaku

Sahrana je obavljena u krugu porodice 30. maja 2022. Počivaj u miru, voljena naša LELA

DRAGOLJUBU ŠIŠOVIĆU – ŠILU OŽALOŠĆENA PORODICA Neka Bog tvojoj dobroj duši podari mir. Kroz najljepša sjećanja na tebe, zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

Tvoji DANKA, RADE i JELENA sa porodicama

1244 Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

DRAGOLJUBU ŠIŠOVIĆU—ŠILU Istina je teška, tuga i bol veliki. Svojom dobrotom i plemenitošću učinio si da ostaneš vječno voljen i nikad zaboravljen.

Tvoji: SAVA, DANICA, STANKA, KRISTINA i MILOŠ VUJAČIĆ

1243

30 Oglasi i obavještenja Mila moja majko

Utorak, 31. maj 2022. Dana 29. maja 2022. godine preminula je naša draga

Posljednji pozdrav majci naše bivše koleginice Ivane

RANKA VUČINIĆ RANKI VUČINIĆ

RANKA Dike VUČINIĆ

Hvala ti na svemu. Mirno spavaj. Volim te.

rođena JELUŠIĆ Kćerka IVANA VUČINIĆ KOLEGINICE I KOLEGE IZ POBJEDE

1194

Sahrana je obavljena dana 30. maja, u krugu uže porodice, na mjesnom groblju u Rogamima.

Poslednji pozdrav dragoj tetki 1205 OŽALOŠĆENA PORODICA VUČINIĆ

Posljednji pozdrav majci naše prijateljice

RANKI VUČINIĆ 1190 Zauvek ćeš biti u našim srcima. Sećanja ne blede, a uspomene se ne zaboravljaju.

Posljednji pozdrav našoj voljenoj

RANKI VUČINIĆ

Sestričine: TANJA i SUZANA, zet MLAĐEN, porodice KOPRIVICA, STAROVIĆ i LUJIĆ RATKA i ANA

RANKI VUČINIĆ

1201 S tugom se opraštamo od našeg dragog

Počivaj u miru. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Hvala ti na nesebično pruženoj ljubavi. Tvoji: sin SAVO, unuci VUK i LUKA i snaha MARIJA

1234

Draga naša strina

1193

DRAGOLJUBA ŠIŠOVIĆA – ŠIKIJA

Opraštamo se od drage tetke i svastike

Kojeg tragična sudbina prerano otrže iz života. Ostaju trajna sjećanja na bezrezervnu bratsku i ljudsku dobrotu i harizmatičnost kojom je uveseljavao nas i našu djecu. Istinski smo se radovali svakom novom susretu sa njim, a sad se već sa sjetom sjećamo svih tih svijetlih i lijepih trenutaka zajedničkog života i druženja.

1241

RANKA

RANKE VUČINIĆ

LENA i MILENKO – BRZI MIJOVIĆ

Čuvamo te od zaborava, kroz najljepše uspomene.

Zbogom zauvijek, dragi naš neponovljivi SRĐAN, ZDENKA i ĐOKO PEROVIĆ sa porodicama

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

1200

ŠILE Posljednji pozdrav dragoj prijateljici Hvala ti na nezaboravnom druženju i uveseljavanju, na svoj ljubavi i pažnji koju si nam pružao u rijetkim, ali nezaboravnim trenucima našeg druženja. Toliko smo se uvijek radovale susretu sa tobom, a sad…

Tvoji: RAŠO, JELENA i VLADO sa porodicama

RANKI VUČINIĆ

BRANKA, ANA i SVETLANA sa porodicama

1242

Počivaj u miru.

Porodica KOMŠIĆ

e-mail: oglasno@t-com.me 1209

1204

Oglasi i obavještenja

Utorak, 31. maj 2022.

Najmilija naša

MARE

MAKICE

Srce nam se cijepa pri pomisli da više nismo trio, da se više nećemo zajedno smijati, plakati, uživati u životu. Bila si naš ponos, naša pametnica, naša ljepotica. Dok god dišemo tvoj duh će živjeti sa nama, a mi ti dajemo riječ da će tvoji momci imati ljubav i pažnju onako kako si je ti nesebično davala.

Naš vječiti ponosu i neprebolu.

MAMA i TATA Tvoji COKI i MILOŠ

1239

1238 Posljednji pozdrav našoj dragoj

MARINI

MAKI

Bol, nevjerica i tuga... Sjećanje na tebe trajaće dok je nas.

Tvoji: NEŠO, SVETLANA, MARKO i JELENA

Svaki sekund sa tobom bio je uživanje i avantura, svaki razgovor samo podrška, razumijevanje i ljubav, ulivala si nadu svakim toplim pogledom, a ljepši ne postoji. Ti si sunce naše juče, danas, sjutra, zauvijek ponos i lekcija kako se živi i kako se voli. Srećni što te imamo, naša Ljepotice, zauvijek!

1227

MINJA, RELJA, IVANA i MILOŠ

1240

32 Oglasi i obavještenja

Utorak, 31. maj 2022.

Posljednji pozdrav našoj neizmjerno dragoj i nikad prežaljenoj

MARE Radosti. Zlato. Sunce.

MARINI

Vole te KOLEGINICE i KOLEGE sa svih tvojih televizija. Zauvijek.

MARINA 1231 Počivaj u miru, anđele naš najbolji, najpametniji i najljepši.

PEĐA i KATJA sa djecom

Smijeh tvoj i sve tvoje priče, ljubav za život, ljubav za svijet i oči tvoje i glas i briga, sve ti je to ostalo kod nas, da zauvijek budeš tu, toliko posebna, blistava, neponovljiva. Tuga je more danas, draga Marina.

1214

MARINA MIKETIĆ - NIKOLIĆ

Посљедњи поздрав мојој мајци

DIJANA i MIRKO

Tvoje mile riječi i osmijeh nastanjeni su trajno u našim srcima. Tu ćemo te čuvati od zaborava, draga Marina.

ЛИДИЈИ ШЋЕПАНОВИЋ Porodica BUŠKOVIĆ

1235 Draga Живот си живјела часно и поносно, чврста као стијена. Твоја љубав, племенитост и топлина чине ме поносном што сам твоја.

1236

Кћерка ЈАКА

MARINA 1215 Драга наша

MARINA

Bila si posebna, takvu ćemo te i pamtiti.

OLJA i LAZAR

ЛИДО

Tvoja ljepota je mogla da osvijetli mrak, osmijeh je tjerao oluje a snaga… pomjerala je planine. Sve što o tebi znamo ostaje izvan crnih okvira čitulja. Dotakla si na najljepši način dušu svakog ko te ikad sreo. Bila je privilegija imati te za prijatelja.

1245 Хвала ти за сву љубав, поштовање, топлину и радост коју си нам пружила. Вољена наша мајко, ташто и бако.

SANJA i SAŠA

Draga

MARE

Твоји: СУНЧИЦА, ЈАНКО и ЛУКА

1237

Hvala ti za svaki zagrljaj, osmijeh i riječ. Zauvijek ćemo te čuvati sa neizmjernom ljubavlju i ponosom. MARIJA, BLAŽO i ĐINA MILIĆ 1216

1233

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja 33

Utorak, 31. maj 2022. Draga naša

Посљедњи поздрав

MARINA

МАРИНА МИКЕТИЋ – НИКОЛИЋ Ni jedna smrt nije na vrijeme, sve su prerane. Nijedan rastanak nije kako treba, svi su nepravedni. Tužan je ovaj pozdrav tebi,

VASILISA i BOJAN BOJANIĆ

1232 Posljednji pozdrav našoj dragoj

Опроштај од тебе, драга наша Марина, тешко нам пада, пече и боли. Отишла си без поздрава и поруке и за вазда оставила тешко рањене родитеље Вука и Верицу, малољетне љепотане Косту и Михаила, приврженог супруга Ивана са угледном породицом Николић. Твоју смрт, драга Марина, твој брат Милош, за кога рекоше два тијела, а једна душа, његова супруга Ивана и сестра Ана никада пребољети неће. Нас двоје, који ово написасмо, много смо те вољели, толико као да смо те родили. Поносили смо се твојом љепотом, добротом и љубављу коју си нам поклањала. Била си јединствена, вољена и цијењена од свих који те знаше и упознаше. Слава ти и хвала, доброто и љепото наша.

БОСИЉКА и ВЕЉКО БАРОВИЋ

MARINI

Tvoja vanvremenska ljepota, plemenita duša, osmijeh i vedar duh, nikad neće biti prepušten zaboravu.

MARINA

Za ovaj svijet i život borila si se uporno i dugo, zadivljujući sve oko sebe neiscrpnom snagom, dobrotom i hrabrošću. Vrijeme će pokazati koliko fališ, pogotovo da opravdaš nestašluke. Zbogom...

NINA, PETAR, JAGOŠ i DRAŠKO

1223 Draga

1219 Posljednji pozdrav voljenoj sestri

MARINA

ADRIJANA i DRAŽEN sa djecom

1228

MAKICI

Bila si sve ono najbolje, naša snaha, ujna, prijatelj i drug, dobar čovjek, prije svega. Krasila si naše živote ljepotom i osmijehom, snagom i divnom dušom. Ljubav i sreća koju si širila živjeće vječno u nama. Već nedostaješ…

Putuj, plavooki anđele moj, a ja ću te čuvati od zaborava. ARIJANA, BORIS i ITANA

MARINA MIKETIĆ NIKOLIĆ

Biti u tvom društvu je bila prava radost, takvu ćemo te i pamtiti.

Tvoja sestra SVETLANA NANA ĐOKIĆ sa porodicom

1224

Draga JOVANA i BORIS BOŠKOVIĆ

1217

1229

Drugarice moja

MARINA

MARINA MIKETIĆ – NIKOLIĆ

Svaki trenutak proveden sa tobom bio je ispunjen radošću i srećom. Zahvalni što smo te imali za prijatelja. Volimo te zauvijek.

MARINA

Kad bi ljepota, snaga i dobrota imali jedno ime, to bi bilo tvoje ime. Osvojila si nas širinom osmijeha i hrabrila svojom jačinom... Zbogom, nek’ tvoja umorna duša nađe mir kakav zaslužuje…

Zračila si neviđenom toplinom, ljepotom i snagom do posljednjeg daha. Hvala ti za iskreno i nesebično prijateljstvo. DRAGAN i NENA JOVANA

MILORAD i IVANA KATNIĆ 1230

1226

1225

34 Oglasi i obavještenja

Utorak, 31. maj 2022.

Moja jedina

Našoj dragoj

PAHULJICE

MAKIĆ

Hvala ti što si bila moja ljubav, nježna, vesela, jedinstvena i neponovljiva. Hvala ti što si bila takav borac i omogućila nam da uživamo u godinama sreće i ljubavi. Vječnost je pred nama, lijepo sanjaj zauvijek, pahuljice.

Ono što si bila nama i koliko ćeš nam nedostajati, samo mi znamo. Hvala ti na neopisivoj količini sreće, ljubavi i radosti koju si nam pružila, pjesmama koje si nam napisala i pričama koje si nam pričala, naša superherojice!

Tvoj MRKI

Tvoji: KOLE i MIHA

1221

1222 Naša voljena

MARINA

MARINA MIKETIĆ NIKOLIĆ Zauvijek ćemo se sjećati tvog lijepog lica, toplog osmijeha i nesvakidašnje dobrote. Počivaj u miru.

Tvoji: BILJA, PEĐA, KATJA i NAĐA, SANJA, IVKO, VITO i MAŠAN

Maki, Ti si naša najbolja prijateljica! Nepresušni izvor energije i ljubavi, pokretačka snaga, vječita inspiracija... Naše najsjajnije sunce, oko koga smo se svi kretali. Bila si najveća podrška i utjeha na koju smo uvijek mogli da računamo. Čarobnica koja je zajedničke trenutke učinila jedinstvenim, a „Svetozara“ našim drugim domom. Otišla si sa osmijehom, baš kao što si živjela. Ponosni smo na tvoju hrabru borbu i snagu da podneseš neizdrživo, da nas sve bodriš kad je tebi bilo najteže. Hvala ti na najvećoj privilegiji da budemo dio tvog života. Ostaješ naše sunce!

1213

Vole te zauvijek tvoji, JELKA, BRANKICA, RAJO i PERO sa porodicama

1218

Oglasi i obavještenja 35

Utorak, 31. maj 2022.

Тужним срцем обавјештавамо родбину и пријатеље да нас је дана 30. маја 2022. напустила након краће и тешке болести наша вољена

Dana 30. maja 2022. poslije duge i teške bolesti u 38. godini preminula je naša voljena

MARINA MIKETIĆ NIKOLIĆ

ЛИДИЈА ШЋЕПАНОВИЋ рођена Распоповић

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Čepurcima dana 31. maja od 9 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana.

Сахрана је обављена дана 30. маја у ужем кругу породице на градском гробљу Чепурци.

Ожалошћени: ћерке ЈАДРАНКА и СУНЧИЦА, унук ЛУКА, зет ЈАНКО и остала многобројна породица

Ožalošćeni: suprug IVAN, sinovi KOSTA i MIHAILO, otac VUK, majka VERICA, brat MILOŠ, sestra ANA i ostala mnogobrojna porodica NIKOLIĆ i MIKETIĆ

1207

1180

Našoj

Draga

Opraštam se od moje voljene

LIDIJA

MAKI

LIDIJE ŠĆEPANOVIĆ

S poštovanjem ćemo Te se uvijek sjećati.

MILAN sa porodicom Sve naše će nam faliti.

1206

Samo je ljepota uspomena veća od rastanka.

Posljednji pozdrav

Vole te tvoje, ANA – SEVE, MARIJA – KERI i BOJANA – BORO Tvoja NADA

BORISLAV - BORO Ivanov MILOŠEVIĆ 1203 Posljednji pozdrav dragom stricu

Druže moj, čuvaću zauvijek naše najljepše uspomene i ponositi se našim prijateljstvom. Tvoj veliki drug GARO MILONJIĆ iz Spuža 1195

1185

Posljednji pozdrav dragom stricu

Posljednji pozdrav našem bivšem igraču

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456 e-mail: oglasno@t-com.me

VIDU NIKOLIĆU Počivaj u miru, plemenita dušo, u carstvu nebeskom među anđelima. SVETLANA STANKOVIĆ sa porodicom 1212

VIDU NIKOLIĆU

BORISLAVU BORU MILOŠEVIĆU

Tvoje plemenito srce, častan život i dobra duša zaslužuju da te sa ponosom pominjemo. Porodica pok. MILOŠA NIKOLIĆA 1211

FUDBALSKI KLUB ,,LOVĆEN“ CETINJE 1199

36 Oglasi i obavještenja

Utorak, 31. maj 2022. Dana 30. maja 2022. preminula je u 83. godini naša voljena

Dragi čika

NANE ДУШАН Горана СЛИЈЕПЧЕВИЋ

DRAGICA - BEBA Dragova KRIVOKAPIĆ

Posljednji pozdrav,

rođena Banović

Одувек си био и остао човек, што је најбитније у животу. И после њега, тамо негде горе на небу... Заувек човек, људина... И као што рече Ђорђе Балашевић којег си увек радо певао... .... Јер теби је осмех био лајт мотив...

od porodice AMILA HALILBEGOVIĆA 1182

Saučešće se prima dana 31. maja od 11 do 16 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju kod crkve Sv. Petra i Pavla u Risnu.

POMENI

ЂОРЂЕ РАПАИЋ

31. 5. 2014 – 31. 5. 2022.

1202

Ožalošćeni: šćeri RADMILA, DESANKA i ZAGORKA, unuka IVONA, unuk ANĐELKO, đeveričić ĐOKO, đeverična JELENA, zaova RUŽA, zet ANTO, bratanići, bratanične, sestrić, sestrične, porodice KRIVOKAPIĆ, BANOVIĆ, PRSKALO i ostala mnogobrojna rodbina

Posljednji pozdrav dragom

1181

MILKA MIHAILOVIĆ

Umro je moj kum, prijatelj, dobar drug i čovjek

BRANKU BOJIČIĆU

Nedostaje nam tvoja ljubav, nježnost i toplina. Svaki dan je sjećanje na tvoju čestitost, plemenitost, dobrotu, odanost.

Vječna zahvalnost za svu dobrotu i požrtvovanost, za razvoj i trajanje šahovske igre. Neka je vječna slava i hvala.

NANE ZEC ,,ŠAHOVSKI KLUB“ NIKŠIĆ

Sin VESKO i suprug VUKSAN Studentski dani, dugogodišnje prijateljstvo je bila privilegija za mene.

1188 Posljednji pozdrav dragoj

1196 Izrazi tuge od porodice KULIŠ Дана 31. маја навршава се 10. година од смрти наше драге 1189 Opraštamo se od dragog

RADI

ЗЛАТЕ Милорада ВУКМИРОВИЋ Od KOMŠIJA IZ ULAZA UL. BRATSTVA I JEDINSTVA BR. 7

VASILIJA - NANA ZECA

Вријеме које пролази не може избрисати сјећање на твоју доброту и племенити лик. ПОРОДИЦА

Počivaj u miru. 1210

Ujčevina VUJOVIĆ Posljednji pozdrav voljenoj tetki

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456 1111

1178 Danas je četrnaest godina od smrti moga supruga

1186 Posljednji pozdrav našem

BOGOMIRA BOŽA NIKOLIĆA

BEBI Hvala za iskrenu ljubav i majčinski odnos. Neka te anđeli čuvaju. Bratanična MILENA s porodicom

Dr VASILIJU – NANU ZEC

Godine koje su prošle nijesu umanjile bol i tugu za tobom.

S poštovanjem i ljubavlju čuvaćemo uspomenu na Tvoj plemeniti i vedri lik.

Supruga NOVKA

BOBO OBRENOVIĆ sa porodicom 1208

1179

1197

e-mail: oglasno@t-com.me

Oglasi i obavještenja 37

Utorak, 31. maj 2022.

Danas 31. maja bio bi tvoj 43. rođendan da nijesi iznenada otišao sa anđelima daleko od nas u beskraj, Srećo naša izgubljena

Veliko srce,

NEMANJA BOROVIĆ NEMANJA RAIČEVIĆ

Mi ćemo ti kao uvijek doći, ali neće biti ni zagrljaja, ni poljubaca, ni tvog najljepšeg osmijeha. Samo rijeka naših bolnih suza, koje će kvasiti hladnu ploču tvoje vječne kuće. Ponosu naš, rano naša neprebolna.

Dok žive VOLE TE,

Pričamo vam o vremenu davnom, o 31. maju 1983, o prelijepom danu, kada je na svijet u osvit zore, došao jedan Beban mali, sa imenom ranije znanim, o našem iznajmljenom stanu prepunom sreće, o našoj sobi punoj nade i ljubavi još veće. Bile su to naše lijepe godine, radovali smo se životu i voljeli sve. Sestra je čuvala i grlila malenog Bucu, mama ga održala i srce mu dala, a tata, baš kao tata, ponosan i srećan što je mama dobila sina, a sestra brata. Danas na rođendan 39. ima ga u svakom nasmijanom dječaku, mladiću koji svoje snove sanja, u zaljubljenom paru što se mazi i blesavo smije, čujemo mu glas, mislimo na njega, a neko poseban, ljutito pita, gdje je Neno, zašto ne dolazi, da li nas voli kao mi njega i misli na nas. Njegov dobri duh uvijek je tu, Podgoricom hodi, ljepotu pronosi, u igri uživa, društvo okuplja i samo za dobro zna, a kuda je otišao to je tajna najveća. Nikada ga ne vidimo starijeg, baš nikada sem mladosti, drugačijeg. S ljubavlju,

tvoji NAJMILIJI SESTRA, MAMA i TATA

1183

1187

Dvanaest je godina otkako me napustila moja ćerka Draga sestro

31. 5. 2010 – 31. 5. 2022.

Nedostaješ, dragi brate

SLOBODAN Milosava PAPIĆ VERA GOLUBOVIĆ

VERA GOLUBOVIĆ

rođ. Popović

Prođoše godine bez tebe, teške i duge. Boli praznina. Vrijeme koje prolazi ne liječi ranu na mom srcu. Uvijek ćeš biti sa mnom.

U mislima i u srcu živimo s tobom. Nećemo dozvoliti vremenu koje prolazi da izbriše sjećanje na tebe.

Tvoji: VLADO, NAĐA i NOVICA

Tvoja majka RADMILA

1191

Prošlo je 365 dana, a u svakom fališ da ga, onako kako si samo ti umio, učiniš vedrim. To si radio sa takvom lakoćom, dragi Slobo. Nama, tvojoj porodici, prijateljima, pa i slučajnim prolaznicima na ulici – ti si bojao dan najljepšim bojama, svojom veselošću, dječačkim pogledom, toplinom i iskrenošću u svakoj izgovorenoj riječi. Imao si ljubavi za sve. Imao si srce za svakog. Zato se tebe sjećamo onako kako bi ti želio – uz osmijeh. On je pun sjete, ali ne daje suzama da pobijede. Jer, ti si smrt pobijedio najljepšim sjećanjima koje si nam ostavio za života. Volimo te.

Sestra RADA i zet DRAGAN sa porodicom

1192

1198 Pet godina je od smrti naše voljene

IRENE LAKOVIĆ Anđele naš, ne postoji vrijeme koje može ublažiti bol i tugu za tobom. Volimo te. Tvoji NAJMILIJI 1184

e-mail: oglasno@t-com.me

38 Oglasi i obavještenja

Utorak, 31. maj 2022.

Dnevni list

Ivm.br.39/2018 JAVNI IZVRŠITELJ IVAN SEKULIĆ, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca ATLAS BANKA AD PODGORICA u stečaju, ul.Vaka Đurovića bb, Podgorica, PIB: 02348772, protiv izvršnog dužnika VLADIMIRA RAKOČEVIĆA iz Bijelog Polja, Tomaševo bb, dana 30.05.2022.godine, donio je

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

ZAKLJUČAK O PRODAJI

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

I Određuje se četrnaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, i to: kat. parcele br.583/3 po načinu korišćenja pašnjak 5.klase površine 400 m2 koja je upisana u LN.br.382 KO SMAILAGIĆA POLJE na ime nosioca prava svojine sa obimom prava 1/1 Rakočević Vojislav Vladimira. II Na nepokretnosti navedenoj u stavu I ovog zaključka postoje tereti i ograničenja koji su precizno navedeni u Listu nepokretnosti broj 382 KO SMAILAGIĆA POLJE. III Četrnaesto usmeno javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 24.06.2022.godine u 13.00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja, na adresi ul. 3 januara, ulaz A/1, kontakt tel: +382 (0)50 435 384 i + 382 (0)68 829 822, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. IV Vrijednost opisane nepokretnosti utvrđena je rješenjem o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti ovog javnog izvršitelja Ivm. br.39/2018 od 02.04.2021.godine, u smislu čl. 168 ZIO-a, i to za: kat.parcelu br.583/3 po načinu korišćenja pašnjak 5.klase površine 400 m2 koja je upisana u LN.br.382 KO SMAILAGIĆA POLJE na ime nosioca prava svojine sa obimom prava 1/1 Rakočević Vojislav Vladimira, tako da ukupna procijenjena tržišna vrijednost predmetne nepokretnosti iznosi 28.000,00 eura. V Na četrnaestom usmenom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod 50 % utvrđene vrijednosti stavom IV ovog zaključka, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, nepokretnost se može prodati ispod utvrđenje vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca. VI Ponudioci su dužni, da najkasnije do 22.06.2022.godine, polože jemstvo na račun javnog izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja broj 520-22028-48 koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica – filijala Bijelo Polje, i to za: kat. parcelu br.583/3 po načinu korišćenja pašnjak 5.klase površine 400 m2 koja je upisana u LN.br.382 KO SMAILAGIĆA POLJE na ime nosioca prava svojine sa obimom prava 1/1 Rakočević Vojislav Vladimira, iznos od 2.800,00 eura, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti predmetne nepokretnosti. Polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva a ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. Zainteresovana lica mogu razgledati nepokretnost, u terminu koji će dogovoriti sa javnim izvršiteljem Ivanom Sekulićem iz Bijelog Polja. VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun javnog izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja broj 520-22029-45 koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica – filijala Bijelo Polje u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u određenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz položenog jemstva od strane kupca, izmiriće se troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. IX POZIVA SE izvršni povjerilac da u smislu člana 170 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, iskoristi zakonsko pravo preče kupovine nepokretnosti koja je predmet izvršenja. X Zaključak o prodaji će se objaviti u dnevnim novinama “Nova Pobjeda” o trošku izvršnog povjerioca, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. Javni izvršitelj Ivan Sekulić POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Poslovni broj: Iv. br. 925/22. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Komunalne djelatnosti” doo Bar, Bul. Revolucije, protiv izvršnog dužnika “As Fashion” doo Bar, Makedonska A2, koje zastupa izvršni direktor Senada Kordić, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. P02151 od 23.03.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 30.05.2022. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika “As Fashion” doo Bar, Makedonska A2, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. P02151 od 23.03.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 12.05.2022. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Bar, 30.05.2022. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Poslovni broj: Iv. br. 930/22. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar, Bul. Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Hasanović Seljatin iz Bara, put Nadbiskupa Dobrečića 13, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice potrošača br. 002133 od 23.03.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 30.05.2022. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Hasanović Seljatin iz Bara, put Nadbiskupa Dobrečića 13, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice potrošača br. 002133 od 23.03.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 12.05.2022. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Bar, 30.05.2022. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Poslovni broj: Iv. br. 932/22. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Quimper” doo Bar, Popa Dukljanina 2A, protiv izvršnog dužnika “Smart Integrity” doo Bar, Popa Dukljanina 5, na osnovu vjerodostojne isprave – račun br. 21/2021 od 04.08.2021. godine; račun br. 31/2021 od 09.09.2021. godine: račun br. 39/2021 od 12.10.2021. godine i račun br. 50/2021 od 28.12.2021. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana, 30.05.2022. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika “Smart Integrity” doo Bar, Popa Dukljanina 5, na osnovu vjerodostojne isprave – račun br. 21/2021 od 04.08.2021. godine; račun br. 31/2021 od 09.09.2021. godine: račun br. 39/2021 od 12.10.2021. godine i račun br. 50/2021 od 28.12.2021. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 13.05.2022. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Bar, 30.05.2022. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Utorak, 31. maj 2022.

Marketing 39

40 Marketing

Utorak, 31. maj 2022.