Issuu

Akademik CANU Slobodan Backović upozorava da je nacrt temeljnog ugovora neustavan i nezakonit

RAZGOVOR: Roman Jakič, slovenački diplomata, bivši ministar vanjskih poslova

Rješenje crnogorske pat pozicije je u vanrednim izborima

U Crnoj Gori se oduvijek u politički komplikovanim situacijama našla kritična masa ljudi, stranaka, političkih lidera, koji su uspjeli naći sinergiju za najbolje poteze i najbolje istorijske odluke u vidu očuvanja suverenosti, slobode, multikulturnog i multietničkog suživota svojih građanki i građana i u vidu privrednog razvoja svoje zemlje. Uvjeren sam da će se ta pozitivna sinergija naći i ovaj put. Sa optimizmom pratim razvoj događaja - kaže Jakič STR. 3.

Krivično djelo je i ulazak sveštenika SPC u škole

Nacrt temeljnog ugovora koji Vlada treba da potpiše sa SPC kao i član koji se odnosi na pravoslavnu vjersku nastavu je apsolutno neustavan i nezakonit. Država ne može da ,,jemči“ roditeljima i staraocima da u ,,javnim“ školama imaju pravoslavnu vjersku nastavu koju bi izvodili, bez sumnje, sveštenici SPC, kazao je Pobjedi akademik CANU prof. dr Slobodan Backović. Ukoliko bi se desilo da se predloženi tekst potpiše kao ugovor sa SPC napravilo bi se krivično djelo protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore. Krivično djelo bi bilo i ulazak sveštenika SPC u javne obrazovne ustanove. Svi ministri iz Vlade koji odobre potpisivanje ovakvog teksta i onaj koji ga potpiše treba da budu optuženi za krivično djelo kao i oni koji na osnovu tako nezakonitog akta uvedu sveštenike u državne škole. Zbog toga treba napomenuti da je Ustav najviši opšti pravni akt (osnovni zakon) i da svi pravni akti koji proizilaze iz njega moraju biti saglasni sa njim – ističe akademik. STR. 9.

POBJEDA ISTRAŽUJE: Dvadeset godina od protjerivanja Crnogorske Naša zemlja za sada ne planira dodatno Izvinjenje crnogorskoj javnosti za vojno angažovanje u istočnom krilu Alijanse pravoslavne crkve sa ostrva Beška i stvaranja uslova Mitropoliji dezinformaciju o Ukrajini, za lažnu

NATO: Crna Gora uključena u konsultacije oko krize u Ukrajini

crnogorsko-primorskoj SPC za degradaciju ovog kulturnog dobra (2)

vijest o pucanju na policiju muk

Lugansk preči od Belvedera

STR. 5.

STR. 12. i 13.

Uz blagoslov božji u nove tenzije, mržnju i podjele Crni dan na putevima

Troje mladih izgubilo život STR. 11.

STR. 8.

Politika

Poneđeljak, 31. januar 2022.

INTERVJU: Srđan Pavićević, predsjednik CIVIS-a

U manjinskoj vladi nema mjesta za one koji nose hipoteku podjela PAVIĆEVIĆ: Pa već sam dosta Koncept manjinske vlade je staza izlaska iz opšte ovoga rekao u prethodnom odpolitičke krize. Ovo je, za nas jedini proaktivni model govoru, ali dodaću da smatram sa svima treba razgovarapolitičkog djelovanja, kojim se mogu ostvariti teški, da ti. Što se DF-a tiče, već sam to ali neophodni koraci prema zacrtanim ciljevima. pomenuo u jednom intervjuu, prema njihovoj političkoj Svaki drugi izbor, tipa tehničke, prelazne vlade, jaistrajnosti, snazi, žrtvama i svemu što su prošli imam jasan novih parlamentarnih izbora, stavlja nas u i veliki ljudski respekt i poštopasivnu ulogu, stagnaciju, gubitak vremena vanje. Ono što bih im ja lično savjetovao je da ogromnu enerili čak i nazadovanja - ističe Pavićević giju koju imaju više usmjere na

PODGORICA – Između Demokratske partije socijalista i Demokratskog fronta može da stoji sve, ali ne i znak jednakosti, poručio je u intervjuu Pobjedi predsjednik CIVIS-a Srđan Pavićević, navodeći da u manjinskoj vladi ne može da ima mjesta za one strukture koje nose hipoteku podjela. Govoreći o eventualnoj podršci DPS-a manjinskoj vladi, Pavićević je kazao da je očekivano da ta partija podrži smjenu aktuelne, a da su stvari drugačije kada je riječ o podršci koncepta koalicije „Crno na bijelo“. – Što se tiče podrške manjinskoj vladi, tu stvari stoje malo drugačije. Njihovo (DPS-ovo) lično i političko iskustvo im sigurno kaže da ova manjinska vlada neće biti ni nalik na one koje su oni pravili kao vlast – naveo je Pavićević. POBJEDA: Nakon što ste predložili koncept manjinske vlade i uputili parlamentu prijedlog za izglasavanje nepovjerenja postojećoj, Vlada je predložila skraćenje mandata parlamentu i smjenu potpredsjednika Abazovića. Kako to komentarišete i da li ćete Vi i Klub poslanika „Crno na bijelo“ doći na sjednice kada se bude raspravljalo o te dvije tačke?

Umjesto da je prava ‘Vlada eksperata’ potrošila ovih 15 mjeseci na otvaranju i uspostavljanju dijaloga, koji bi posljedično za cilj imao oslobađanje i profesionalizaciju institucija, a one pokrenule pravosudno-sudsko-tužilački sistem i mi konačno, kao društvo krenuli u demontažu ‘učaurene’ hibridne države, oni, a i mi, bavili smo se trivijalnostima najveći dio vremena - rekao je Pavićević

Zdravko Krivokapić žrtva mladalačkih ambicija iz njegovog najbližeg okruženja POBJEDA: Premijer Zdravko Krivokapić ocijenio je Vaše inicijative kao sprovođenje državnog udara. Kako komentarišete te ocjene kao i smjene koje je Krivokapić sproveo u Vladi usmjerene prema ministrima koji nijesu željeli da podrže njegovu inicijativu za skraćenje mandata parlamentu? PAVIĆEVIĆ: Što se gospodina Krivokapića tiče, ne bih ga odveć komentarisao... Iskustvo u međunarodnoj politici i diplomatiji kaže da obično onaj koji optužuje druge za sprovođenje

PAVIĆEVIĆ: Mi jesmo bili predlagači ideje Vlade eksperata i sa tom tezom veliki broj naših oponenata vješto i nedobronamjerno manipuliše, u želji da nas diskredituje. Bezbroj puta smo javno rekli, upozorili i napisali da je realizacija naše ideje bila krajnje neuspješna, improvizatorska, promašena i pogrešna od strane onog ko je želio da je interpretira po svojoj mjeri i volji i da je on isti u pojedinim elementima doveo do potpune karikature. Sa najboljom namjerom ideju smo ‘ustupili’ mandataru u nadi da će nas bar jednom konsultovati o tome kako da je sprovede u djelo. Međutim, to se ama baš nikad nije desilo i dobili smo, na žalost, to što smo dobili. Ovo je samo nauk za ubuduće, da svoje ideje ne ustupate nikom na korišćenje, jer u Crnoj Gori je prosto nemoguće naći nekog ko ne zna i ne umije bolje od vas samih, bez obzira koliko je pojmovno i intelektualno udaljen od problema. Odavno je poznato da prepotencija nije ćerka pameti nego njene ružne drugarice. Što se tiče skraćenja mandata parlamentu i potpredsjedniku Vlade Abazoviću, znamo da su to dvije iznuđene i afektivne

ziv predstavnika manjina, koji su u prethodnom periodu bili vidno uzdržani i distancirani. U toj novoj vladi, normalno, ne bi trebalo da ima mjesta za sve one koji nose političku hipoteku podjela, ostrašćen nacionalistički i šovinistički narativ i potrebu za nacionalnom dominacijom i supremacijom drugih nacija. To što predstavnici manjinskih naroda u imenu svojih partija nose ime svoje nacije je normalni i u svijetu prihvatljivi znak prepoznavanja, koji u građanskom konceptu ne može da im obezbijedi uporednu prednost u odnosu na građane druge etničke grupe, ali ih obavezuje da sa većom pažnjom prate i štite međunarodno priznata građanska prava manjina koje predstavljaju. Što se DPS-a i DF-a tiče, to su dva politička entiteta između kojih može da stoji sve, ali ne i znak jednakosti, kako neki žele da predstave. Za ovih 30 godina jedni su bili predatori, a drugi žrtve i bilo bi više nego nemoralno izjednačiti ih. Količina njihove suprotstavljenosti i dubina konflikta je toliko opsežna i duboka, da bi bez kontrole cijelo društvo u ovom trenutku mogla da povuče u sunovrat. Ozbiljni ljudi to moraju imati u vidu i raditi sve da do tog ne dođe. I na jednoj i na drugoj strani su iskusni politički znalci, kojima je jasno šta treba raditi za dobrobit i njihovih politika, grupacija i društva uopšte. Građanska vlada centra može biti, bude li sreće i pameti, idealan medijator u njihovim budućim odnosima i mogućnostima stvaranja širokog društvenog konsenzusa i nacionalnog pomirenja. Bez toga Crna Gora, kao država i društvo, nema perspektivu! POBJEDA: Dok se čeka podrška za manjinsku vladu počeli su razgovori lidera Vaše koalicije sa predstavnicima Fronta. Da li vjerujete da je dogovor o izlasku iz krize i dalje moguće postići u okviru vladajuće većine?

‘relaksiranje’ svoje rigidnosti koja ponekad ima elemente ‘inata’... Isuviše su oni vješti i iskusni da znaju da je dijalog i prihvatljiva komunikacija preduslov njihovog značajnijeg prisustva na političkoj sceni CG, koji zasigurno zaslužuju. A tako će i međunarodna percepcija njih i njihove politike dobiti mnogo brže nego što misle drugačije okvire. državnog udara, da obično POBJEDA: Iz DPS-a su saupravo on sprovodi državni opštili da podržavaju smjenu udar. Ovo je međunarodaktuelne vlade, a da će se o no političko iskustvo... Gospodin Krivokapić je u konceptu manjinske naknadgrađanskom smislu jedan no izjasniti. Očekujete li da će drag i lično mislim dobar ta stranka podržati formiračovjek, koji jednostavno nije nje te vlade i kako komentaza ovaj posao. I to nije ništa rišete optužbe za izdaju nastrašno, jer je sigurno dobar rodne volje kao i pravljenje za neki drugi posao i relacije sajtova kojim se targetirate i tome treba da se posveti. vi i poslanici SNP-a? Mislim, kad sve ovo prođe i PAVIĆEVIĆ: Što se DPS-a tiče, stišaju se strasti, da će i sam oni su o sebi rekli sve što su imali Krivokapić shvatiti da je da kažu za ovih 30 godina. Ja tu umnogome bio žrtva mladalično nemam što da kažem i dolačkih ambicija iz njegovog dam. Očekivano je da će iz prinnajbližeg okruženja i da to cipijelnih političkih razloga nije smio dozvoliti. tražiti i podržati smjenu Vlade. Što se tiče podrške manjinskoj vladi, tu stvari stoje malo drureakcije, nastale kao odgovor gačije. Njihovo lično i političko na suštinsku inicijativu skraiskustvo im sigurno kaže da ćenja mandata i povjerenja ova manjinska vlada neće biti Vladi. Ove dvije reakcije od ni nalik na one koje su oni praVlade, pored toga što oslikavili kao vlast, mislim dva puta. vaju afektivnost i nepromišljeSamim tim što su sad opozicija, nost, nose i ustavno-pravnu to suštinski mijenja koncept. dubiozu u sebi. U svakom sluJoš važnija je i činjenica da su čaju, količina političke površvjerovatno svjesni da mi, pak, nosti i nezrelosti, koje nose sa znamo sve što treba da znamo. sobom, dobro će nas zamisliti Tako da teško da mogu da račuda li o tome i tome treba pridanaju na politikantske blefove, vati očekivanu važnost. Tako trikove i ‘šibicarenja’. Podrška da još uvijek ne znam da li ćeje jedan pojam, partnerstvo mo u tome učestvovati. drugi, a koalicija treći. E pa mi POBJEDA: Za sada su koncept smo na nivou podrške... Ono što manjinske vlade podržale parje, po meni, za njih značajno je tije manjinskih naroda, dok splet političkih okolnosti, koji se podrška SNP-a i dalje čeka. im je dao mogućnost da nogom Saopštili ste da u toj vladi nestupe na ‘prvi stepenik’ velikog ma mjesta ni za DPS ni za DF, i dugog stepeništa njihove poa da li, prema Vašem mišljenju, litičke restitucije i opravka. Na u njoj ima mjesta za SDP i SD? tom putu će se, bezmalo, sretati PAVIĆEVIĆ: Koncept ‘masa velikim brojem izazova, koji njinske vlade’ je staza izlaska iz će ih bezuslovno dovesti u situpostojeće opšte političke krize. aciju delikatnih, ali neophodnih Ovo je, za nas jedini proaktivni odluka i postupanja. Sa pravilmodel političkog djelovanja, nim stavom i odlukama, možda Što se tiče skraćenja mandata parlamentu i potpredsjedniku Vlade Abazovi- u nekoj drugoj, trećoj iteraciji ću, znamo da su to dvije iznuđene i afektivne reakcije, nastale kao odgovor na postanu i kredibilan sagovornik suštinsku inicijativu skraćenja mandata i povjerenja Vladi. Ove dvije reakcije na političkom polju. Za sve to od Vlade, pored toga što oslikavaju afektivnost i nepromišljenost, nose i ustav- će trebati vrijeme, koje poneki no-pravnu dubiozu u sebi. U svakom slučaju, količina političke površnosti i nemogu smatrati i dugim, ali ruku zrelosti, koje nose sa sobom, dobro će nas zamisliti da li o tome i tome treba pridavati očeki- na srce, duge su bile i ovih 30 govanu važnost. Tako da još uvijek ne znam da li ćemo u tome učestvovati - kazao je Pavićević dina. Borislav VIŠNJIĆ kojim se mogu ostvariti teški, ali neophodni koraci prema zacrtanim ciljevima. Svaki drugi izbor, tipa tehničke, prelazne vlade, novih parlamentarnih izbora, stavlja nas u pasivnu ulogu, stagnaciju, gubitak vremena ili čak i nazadovanja. Vremena se nema, a mi ne možemo ‘fingirati’ život i demokratiju brojivši dane i pričajući isprazne i ispričane priče. Pobjeda od 30. avgusta 2020. godine je, do dana današnjeg, još uvijek samo deklarativna, jer u supstancijalnom i kvalitativnom smislu nije, de facto, urađeno ništa. Mi još uvijek nijesmo postigli ništa, jer funkcionišemo u političkom koordinantnom sistemu DPS-a, bez suštinskih koraka koji nas izvode iz tog kontaminiranog konteksta. Društvo je duboko podijeljeno i opasno polarizovano, a institucije sistema ‘zamrznute’. Umjesto da je prava ‘Vlada eksperata’ potrošila ovih 15 mjeseci na otvaranju i uspostavljanju dijaloga, koji bi posljedično za cilj imao oslobađanje i profesionalizaciju institucija, a one pokrenule pravosudno-sudsko-tužilački sistem i mi konačno, kao društvo krenuli u demontažu ‘učaurene’ hibridne države, oni, a i mi, bavili smo se trivijalnostima najveći dio vremena. U frapirajućem paradoksu dobili smo Vladu, koju podržava od 81 poslanika od jednog do njih petnaest u zavisnosti od prilika, partijskih interesa i raspoloženja. Dok u samoj Vladi od 12 ministarstava četiri su ‘van igre’, a potpredsjedniku Vlade je postalo isuviše ‘tijesno’. O kakvoj Vladi i izvršnoj vlasti u tom slučaju može da se priča? Kakvu aktivnost i budućnost može takva vlada da ostvari? Da, rekli smo da je nova ponuda prvenstveno upućena umjerenim građanskim političkim strukturama, sa ciljem narastanja i osnaživanja građanskog, uravnoteženog i savremenog političkog centra, koji je komplementaran sa vodećim i modernim evropskim politikama. Uspjeh na samom startu je od-

Politika

Poneđeljak, 31. januar 2022.

RAZGOVOR: Roman Jakič, slovenački diplomata, bivši ministar vanjskih poslova Slovenije U Crnoj Gori se oduvijek u politički komplikovanim situacijama našla kritična masa ljudi, stranaka, političkih lidera, koji su uspjeli naći sinergiju za najbolje poteze i najbolje istorijske odluke u vidu očuvanja suverenosti, slobode, multikulturnog i multietničkog suživota svojih građanki i građana i u vidu privrednog razvoja svoje zemlje. Uvjeren sam da će se ta pozitivna sinergija naći i ovaj put - kaže Jakič PODGORICA – Crna Gora treba da pronađe jasnu, održivu, proevropsku većinu u parlamentu do kraja mandata koji ističe 2024. Ako to nije moguće, onda - da bi se izašlo iz ove pat pozicije koja je danas u Crnoj Gori - treba da se zakažu vanredni parlamentarni izbori – poručio je u intervjuu za Pobjedu Roman Jakič, slovenački diplomata, bivši ministar odbrane i vanjskih poslova. POBJEDA: Komentarisali ste povlačenje ministra vanjskih poslova Radulovića iz službene posjete S. Makedoniji. Kako Vam kao nekadašnjem ministru i diplomati izgleda ovaj gest? JAKIČ: Vaš premijer g. Zdravko Krivokapić je ,,povukao“

Rješenje crnogorske pat pozicije je u vanrednim izborima

Roman Jakič

ministra i njegovu delegaciju iz zvanične posjete, koja je već bila fizički u Skoplju. Znači protokol države domaćina je već započeo program njegove oficijalne posjete. Sa druge strane, imate (ukoliko sam ispravno razumio informacije iz Podgorice) ponašanje ministra g. Đorđa Radulovića koji nije izvijestio premijera o svojoj posjeti S. Makedoniji. Gledajući to izvana, kroz oči makedonskog domaćina i uzimajući u obzir međunarodna diplomatska (nepisana) pravila je sve to međunarodna blamaža za Crnu Goru. Ovo ne dolikuje ponašanju ni jedne ozbiljne države, a naročito ne meni drage

PODGORICA - U Podgorici je sinoć održan novi protest protiv najave izglasavanja nepovjerenja aktuelnoj Vladi i mogućeg formiranja manjinske vlade. Kako javljaju naši reporteri sa terena, održana su dva zasebna protesta. Jedan je počeo okupljanjem ispred Hrama Hristovog vaskrsenja, gdje su bili i ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, lider Prave Crne Gore Marko Milačić, poslanici Demokratske Crne Gore Vladimir Martinović, Momo Koprivica, Danilo Šaranović, poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin. Drugi, manji skup održan je ispred Skupštine, a učesnici su isticali srpska obilježja i pjevali srpske pjesme. Prvobitni plan je bio da grupa okupljena ispred Hrama krene u protestnu šetnju ka Skupštini. Do toga, međutim, nije došlo jer, kako je javio naš fotoreporter sa terena, policija je, navodno, promijenila rutu, pa su se, umjesto prema parlamentu, okupljeni kretali Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, prošli su Atlas kapital centar i vratili se na početnu tačku - ispred Hrama Hristovog vaskrsenja. Plan je, navodno, bio da se izbjegne susret dvije grupe okupljenih građana kako bi se spriječili eventualni incidenti. Okupljeni ispred Hrama skandirali su ,,Izdaja, izdaja“ i ,,Uzeo si pare, Dritane“, dok su okupljeni ispred parlamen-

Crne Gore. Zamislite izraze lica i komentare zvaničnika u Skoplju koji su se zajedno sa stručnim saradnicima pripremali na susret i na ozbiljan razgovor sa ministrom države koja je bila u regiji najuspješnija i najbrža u približavanju Evropskoj uniji i koja je sa njima partner u NATO alijansi. Pričam o izmjeni relevantnih međudržavnih i međunarodnih stavova vašeg ministra sa predsjednikom Republike S. Makedonije Stevom Pendarovskim, potpredsjednikom Vlade za evropska pitanja Bojanom Maričićem, predsjednikom Sobranja S. Makedonije Taljatom Džaferijem i direktnim domaćinom mini-

strom vanjskih poslova Bujarom Osmanijem. Pa zar za vas nije problematično na ovakav način se osramotiti ispred svih tih ljudi zbog unutrašnjih političkih igrica između premijera i njegovih ministara? Meni jeste. POBJEDA: Ukoliko pratite političku situaciju u Crnoj Gori posljednjih dana, vidjećete da svjedočimo nezapamćenim postupcima izvršne vlasti - premijer smjenjuje sve one za koje smatra da nijesu podobni. Kuda to vodi Crnu Goru? JAKIČ: Ne mogu i nije politički korektno komentarisati konkretne premijerove kadrovske rokade koje se događaju u vašoj

Vladi. G. Zdravko Krivokapić je predsjednik Vlade CG i ima sve pristojnosti iz tog naslova. Što nas koji smo aktivni u evropskoj, odnosno međunarodnoj politici zabrinjava je stanje nepribližavanja Crne Gore Evropskoj uniji. I to se mora promijeniti. Pogledajte put Crne Gore u NATO. Priča o uspjehu. Priča o ispunjenim obećanjima. Priča o velikom povjerenju u g. Mila Đukanovića i njegove ekipe koja je vodila taj proces u Crnoj Gori i pregovore u NATO. Slična slika je sa približavanjem Evropskoj uniji iz vremena uspješnih proevropskih koraka Vlade g. Duška Markovića. Od zadnjih izbora u Crnoj Gori ostala je samo retorika, a pregovori u Briselu i aktivnosti u Crnoj Gori na putu prema članstvu EU su stali na otvorenim i zatvorenim poglavljima iz 2020. godine. Sa aktivnim zalaganjem svih crnogorskih aktera proevropske orijentacije ima još vremena završiti posao do 2025. godine. Ali ovako kako je sad, ne. POBJEDA: Kako vidite inicijativu GP Ura za formiranje manjinske vlade? Je li to šansa Crne Gore ili njena politička destrukcija? JAKIČ: Tu se slažem sa kolegama, evropskim zvaničnicima, koji kažu da Crna Gora treba da pronađe jasnu, održivu, proevropsku većinu u parlamentu do kraja mandata koji ističe 2024. Ako to nije moguće, onda

Održana dva protesta u Podgorici protiv manjinske vlade, nova okupljanja u četvrtak

Ispred Skupštine srpske pjesme i zastave, kod Hrama ministri, poslanici...

Kolona ispred Skupštine

ta skandirali ,,Kosovo je Srbija“, a pjevali su i pjesmu ,,Ko to kaže, ko to laže Srbija je mala“ i pjesmu sa stihom ,,sve će srpsko biti“. Okupljeni ispred Skupštine su, kako prenosi naš fotoreporter, pozvali političare da se pomire do četvrtka jer oni neće mirno posmatrati izdaju. Pozvali su na novo okupljanje u četvrtak u 19 sati, te da ,,do tad moraju da se pomire“. I grupa okupljena ispred Hrama pozvala je na novo okupljanje u četvrtak u 18 sati. Spajić je rekao da program ,,Evropa

Kolona ispred Hrama

sad“ ne zavisi samo od implementacije zakonskih i podzakonskih akata. - Loš je momentum da se vraćamo u podjele i političke teme. Formiranje manjinske vlade je dug proces prilagođavanja i mi kao država izgubićemo godinu sigurno - ocijenio je Spajić. Dodaje i da nijesu najavili da će se partija zvati ,,Evropa sad“, već da se o tome govorilo u neformalnom razgovoru sa novinarima. - Potpuno je nebitno kako će se partija zvati. Dabogda svi političari pravili partije kao mi na benefit građana - po-

ručio je Spajić. Milatović je rekao da je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović insistirao na ekspertskoj vladi, nije dao nekim ljudima da uđu u Vladu i stopirao je reforme. – Postavlja se pitanje koji će problem koji trenutna Vlada ne može da riješi, riješiti manjinska vlada. Zbog čega se skreće pažnja sa ekonomskih tema na podjele – naglasio je Milatović. Sve što se dešava je, kako je ocijenio, skretanje sa ekonomije i benefita koje donosi program ,,Evropa sad“. Poslanik Demokrata Momo Koprivica

- da bi se izašlo iz ove pat pozicije koja je danas u Crnoj Gori - treba da se zakažu vanredni parlamentarni izbori. Koliko razumijem aktivnosti g. Dritana Abazovića, on se trudi dobiti tu jasnu, održivu i proevropsku većinu u parlamentu za kreiranje manjinske vlade. Mislim da bi zajedno sa njim svi politički akteri u Crnoj Gori trebali u dijalogu da pronađu rješenje izlaska iz krize. U tome vidim šansu za Crnu Goru, a ne njenu destrukciju. POBJEDA: Da li mislite da će građanske i procrnogorske partije uspjeti u namjeri da formiraju ovu vladu? JAKIČ: To trebate prvenstveno pitati njih. Ako partije i njihovi lideri neće uspjeti u toj namjeri onda će novu vladu formirati građanke i građani na sljedećim redovnim ili vanrednim parlamentarnim izborima. U Crnoj Gori se oduvijek u politički komplikovanim situacijama našla kritična masa ljudi, stranaka, političkih lidera, koji su uspjeli naći sinergiju za najbolje poteze i najbolje istorijske odluke u vidu očuvanja suverenosti, slobode, multikulturnog i multietničkog suživota svojih građanki i građana i u vidu privrednog razvoja svoje zemlje. Uvjeren sam da će se ta pozitivna sinergija naći i ovaj put. Sa optimizmom pratim razvoj događaja. POBJEDA: Gdje u svemu tome vidite DPS kao stožera prethodne višedecenijske vlasti? JAKIČ: Kao relativni pobjednik zadnjih parlamentarnih izbora, DPS ima veliku odgovornost tražiti i inicirati spomenutu sinergiju. Poznavajući njihov način rada iz prošlosti, znam da su skloni dijalogu između političkih aktera. A tolerantan i neisključivajući dijalog je bitan za rješavanje zatečene zakomplikovane političke situacije u Crnoj Gori. Volio bih da je u taj dijalog, a naročito u rješenja, uključen i nastavak proevropskog puta suverene Crne Gore. J. ĐURIŠIĆ

Zeković: Ko su osobe u albanskoj nošnji

Svjedočimo da se na protestima vladajućih partija na najprimitivniji način manipuliše kulturnim nasljeđem Crne Gore, saopštio je aktivista za ljudska prava i član Savjeta Građanske inicijative ,,21. maj“ Aleksandar Saša Zeković. - Svjedočimo da se na protestima vladajućih partija na najprimitivniji način manipuliše kulturnim nasljeđem Crne Gore. Neprihvatljivo je da svetosavke političke ekspoziture na dati način, zbog politikantstva i ideološke koristi, zloupotrebljavaju narodne nošnje svih naših naroda – naveo je Zeković na Tviteru. Upitao je i ,,ko su osobe u albanskoj nošnji?“ – Da li zaista pripadaju albanskom narodu? Odakle im pravo da kroz nošnju na sebi predstavljaju da je albanski narod u Crnoj Gori navodno uz ovaj i ovakav protest – napisao je Zeković. kazao je da je ustala Crna Gora u odbranu Ustava. – Narodni izdajnici, navikli smo na vaše planove. Ovaj put ćemo mi iznenaditi vas - poručio je on. T. K.

Politika

Poneđeljak, 31. januar 2022.

INTERVJU: Kristijan Timonije, ambasador Francuske u Crnoj Gori

Zapadni Balkan je izazov za pitanje kredibiliteta EU PODGORICA – Francuska ostaje privržena svakom novom članstvu pod uslovom da je ono u interesu Evropske unije i zemlje kandidata, a Zapadni Balkan s pravom ima svoje mjesto u Evropi, koja je spremna da ga primi, ali to podrazumijeva adekvatne reforme i sa jedne i sa druge strane, poručio je u intervjuu Pobjedi ambasaor Francuske u Podgorici Kristijan Timonije. - Podstičući usvajanje nove realističnije metodologije, Francuska je pokazala svoju dobronamjernost i istovremeno se ponovo uključila, na direktnu inicijativu predsjednika Emanuela Makrona, u politiku i razvoj regiona. Bez sumnje, naše predsjedavanje EU će za nas biti prilika da zajednički ostvarimo napredak pod uslovom da se mobilišu istinske proevropske snage Zapadnog Balkana, naročito u borbi, uz našu pomoć, protiv korupcije, organizovanog kriminala i za napredak u oblasti vladavine prava – naveo je ambasador Timonije. Ocijenio je i da Francusku na proljeće, za kada je predviđeno održavanje predsjedničkih izbora na kojima će predsjednik Makron, po ocjeni analitičara, pokušati da se izbori za lidersku dominaciju u Evropi, „čekaju posebni uslovi“. - Što se tiče pitanja novih članica, potrebno je bolje ubijediti francusko javno mnjenje, kao uostalom i ostala u EU. Nova metodologija ide u prilog tome, ali treba raditi i na mijenjanju slike koju imamo o tim zemljama, a koju i dalje kvare ratovi i neke pomenute pošasti – rekao je Timonije. Ističući kako „Zapadni Balkan predstavlja izazov za pitanje kredibiliteta EU“, Timonije je ocijenio i da će konferencija u junu, posvećena tom regionu, biti prilika da se napravi „pregled i plan za konkretnu obnovu saradnje“. Govoreći o Crnoj Gori, ocijenio je da je pređen značajan dio puta, ali i da su nam za ulazak u evropsku zajednicu neophodni pomirenje, stabilizacija i razvoj. - Sve ovo znači da Evropska unija nastavlja da pruža punu pomoć i solidarnost, ali i da države kandidati moraju biti jasne i konkretne u pogledu

Francuze je za podršku prijemu novih članica, prema ocjeni ambasadora Timonijea, potrebno bolje ubijediti u drugačiju sliku od one koju imaju o zapadnobalkanskim državama, a koju i dalje kvare „ratovi i pošasti“ evropske budućnosti kao svog prioriteta. Ovo važi za institucije, strateške ili bezbjednosne orijentacije, ali i za izbor ekonomskih partnera – naglasio je francuski ambasador. POBJEDA: Vaša zemlja je od 1. januara i zvanično preuzela polugodišnje predsjedavanje Savjetom Evropske unije. Koji su ciljevi francuskog predsjedavanja i što zemlje Zapadnog Balkana, među kojima je i Crna Gora, mogu očekivati tokom tih pola godine? TIMONIJE: Francuska po trinaesti put predsjedava Savjetom Evropske unije, ali po prvi put od potpisivanja Lisabonskog ugovora 2008. godine i nove konfiguracije Unije kada je ustanovljena funkcija stalnog predsjednika Savjeta EU, na kojoj je danas Belgijanac Šarl Mišel. Predsjednik Makron je definisao svoju ulogu rotirajućeg predsjedavajućeg „inspirativnom funkcijom“ tokom šestomjesečnog perioda. To podrazumijeva obavezu da se obezbijedi kontinuitet u realizaciji brojnih evropskih projekata koji su u toku, na čemu ćemo raditi u okviru intenzivnog programa ministarskih sastanaka. Takođe, to podrazumijeva doprinos davanju odgovora na aktuelne krize, kao što je sanitarna kriza ili kriza na međunarodnom nivou gdje se očekuje konkretna i vidljiva akcija Evropske unije. Na jedan specifičniji način želimo da se postigne napredak u postizanju globalnih ciljeva posredstvom konkretnih mjera. Želimo da podržimo ekološku tranziciju kroz sistem poreza na CO2 (ugljen-dioksid) za uvozne proizvode na granicama Evropske unije kako bismo odbranili evropsku proizvodnju koja funkcioniše po standardima koji su odgovor na klimatske izazove. U interesu građana i potrošača želimo da ostvari-

mo napredak u uspostavljanju zakonskih regulativa za onlajn platforme Google, Amazon, Facebook i Apple (GAFA). Da kroz jedinstveno upravljanje krizama obezbijedimo bolju zaštitu spoljnih granica Evropske unije. Da posredstvom minimalne evropske zarade doprinesemo socijalnoj politici Evrope i, najzad, da kroz jačanje saradnje u okviru korišćenja svemirskog prostora doprinesemo ostvarivanju napretka u evropskoj politici odbrane i bezbjednosti, zarad našeg zajedničkog suvereniteta. Što se tiče međunarodnog partnerstva, tu imamo dva prioriteta. Jedan je Afrika, zbog direktnog uticaja njene b u d u ć n o s t i n a e v ro p s k u budućnost. Drugi je Zapadni Balkan, koji predstavlja izazov za pitanje kredibiliteta Evropske unije. Njemu će biti posvećena posebna konferencija u junu mjesecu, uz široko učešće, nadamo se, naprednih snaga. Biće to prilika da napravimo pregled i plan za konkretnu obnovu saradnje na Zapadnom Balkanu. POBJEDA: Uključuje li ta obnova saradnje i promjenu francuskog odnosa prema politici proširenja na Zapadni Balkan, budući da Francuska važi za državu članicu EU koja se tome najviše protivi? TIMONIJE: Nemojmo zaboraviti istorijsku ulogu koju je Francuska imala u procesu pridruživanja Evropskoj uniji nekoliko sadašnjih članica. Ostajemo privrženi svakom novom članstvu pod uslovom da je ono u interesu EU i zemlje kandidata. Predsjednik Makron je na to ukazao u više navrata nakon govora koji je održao na Sorboni 2017. godine. Zapadni Balkan s pravom ima svoje mjesto u Evropi koja je spremna da ga primi, ali to podrazumijeva adekvatne reforme i sa jedne i sa druge strane. U tom pogledu,

Volja više od tri četvrtine Crnogoraca mora biti ispoštovana

POBJEDA: Crna Gora, od smjene političke garniture koja je državom upravljala posljednjih trideset godina, prolazi kroz turbulentan period sa neizvjesnom perspektivom. Evropska integracija zemlje je u svom tom haosu postala marginalna tema. Kako ocjenjujete smjer u kome se krećemo posljednjih godinu i po? TIMONIJE: Nastavićemo da podržavamo građane Crne Gore na evropskom putu koji su izabrali velikom većinom. Demokratska smjena

vlasti je sama po sebi nešto što treba cijeniti pod uslovom da se zadrži evropski pravac posredstvom efikasnih reformi. Ispred svega treba da bude sposobnost Crne Gore da sprovede volju koja povezuje više od tri četvrtine Crnogoraca. To podrazumijeva napredak u uspostavljanju pravosudnog sistema usklađenog sa evropskim normama, napredak u demokratskom životu u skladu sa našim vrijednostima, u depolitizovanoj administraciji i nastavku borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Kristijan Timonije

podstičući usvajanje nove realističnije metodologije, Francuska je pokazala svoju dobronamjernost i istovremeno se ponovo uključila, na direktnu inicijativu predsjednika, u politiku i razvoj regiona. Bez sumnje, naše predsjedavanje Evropskoj uniji će za nas biti prilika da zajednički ostvarimo napredak pod uslovom da se mobilišu istinske proevropske snage Zapadnog Balkana, naročito u borbi, uz našu pomoć, protiv korupcije, organizovanog kriminala i za napredak u oblasti vladavine prava. POBJEDA: Francusko predsjedavanje Savjetom EU dešava se u periodu kada se Vaša zemlja istovremeno priprema i za predsjedničke izbore na proljeće. U kojoj mjeri Francuska, u tim okolnostima, može da se fokusira na prioritete predsjedavanja, ali i samu politiku proširenja? TIMONIJE: Na proljeće nas čekaju posebni uslovi. Ipak, to je prilika i za francuske i evropske političke rukovodioce i za građane da se suoče sa svojom odgovornošću. Posljednja finansijska i zdravstvena kriza učinile su da postanemo svjesni da se brojne odluke koje se tiču naše budućnosti i mogućih rješenja moraju donijeti na evropskom nivou. Postalo je očigledno da mi, takođe, zajedno sa našim predsjednikom odlučujemo o stavu koji ćemo zauzeti na nivou Evrope u pogledu konkretnih situacija kao i naizgled dalekih pitanja. Što se tiče pitanja novih članica, potrebno je bolje ubijediti francusko javno mnjenje, kao uostalom i ostala u EU. Nova metodologija ide u prilog tome, ali treba raditi i na mijenjanju slike koju imamo o tim zemljama, a koju i dalje kvare ratovi i

neke pomenute pošasti. P O B J E DA : A n a l i t i č a r i smatraju da će eventualnu pobjedu na izborima francuski predsjednik Emanuel Makron iskoristiti da se, nakon odlaska Angele Merkel, nametne kao „igrač broj jedan“ u Evropi. Kakvo je Vaše mišljenje o tome? Ima li predsjednik Makron takve ambicije? TIMONIJE: Predsjednik Makron je i razumom i srcem ubijeđeni Evropljanin. Nije se dvoumio da pitanju evropske budućnosti Francuske da centralno mjesto u svojoj kampanji od 2016. godine, kao i dijalogu sa Francuzima koji se vodi u formi debata i građanskih konvencija. Želio je da se debata o evropskoj budućnosti proširi na evropski nivo i da razgovor na tu temu rezultira konkretnim predlozima tokom francuskog predsjedavanja Savjetom Evropske unije. To znači da suštinu evropskog sistema čini njegov pluralizam, odnosno poštovanje svih država članica „ujedinjenih u različitosti“, iako proces donošenja odluka sigurno zaslužuje po neku korekciju... U svakom slučaju, ovo predsjedavanje je svojevrsna vježba kompromisa pa čak i odmjerenosti, što ne isključuje mogućnost izvora nadahnuća... Predsjednik, koji se lično angažovao u nekoliko važnih oblasti kao što je plan evropske obnove, zna da su za stvaranje jedinstva, koje će predstavljati snagu Evropske unije, neophodni strpljenje, snaga ubjeđenja i sposobnost okupljanja onih koji imaju dobru volju u pogledu dinamičnog kompromisa. POBJEDA: Slovenija, čije je predsjedavanje Savjetom EU upravo okončano, je predlagala da se, kao vremenski

okvir za punopravno članstvo zemalja Zapadnog Balkana u EU precizira 2030. godina. Može li EU u narednih osam godina prevazići unutrašnje probleme i okrenuti se prijemu novih članica? TIMONIJE: Da li je pristup koji podrazumijeva određivanje datuma prikladan? O ovome se može diskutovati. Zemlje regiona su u različitim situacijama, sa različitim prednostima i slabostima. Uvijek je moguć brzi napredak, ali nažalost i brzo nazadovanje. Nova metodologija ističe upravo tu dimenziju – nagraditi napredak, a u slučaju nazadovanja suočiti se sa odgovornošću. POBJEDA: Izostanak preciziranja vremenskog okvira otvara pitanje iskrenosti evropskih lidera kada potvrđuju evropsku perspektivu ovih prostora i tvrde da region vide kao svoj integrativni dio. Šta nas uvjerava da je zaista tako? TIMONIJE: Svi su sada ubijeđeni da je pridruživanje Zapadnog Balkana uslov za zaokruživanje priče o Uniji i njenoj bezbjednosti. Crna Gora je prihvatila novu metodologiju sa kojom se krenulo 2020. godine, u namjeri da proces bude realističniji, ali sa jasnim ciljem članstva, pri čemu se posebna pažnja poklanja pravosuđu i vladavini prava. Pređen je značajan dio puta, ali ostalo je još od agende, a tiče se stabilizacije, pomirenja i razvoja što je neophodno da bi države regiona mogle postati sastavnim dijelom Unije, pri čemu pitanje vladavine prava mora biti čvrsto utemeljena baza. Sve ovo znači da Evropska unija nastavlja da pruža punu pomoć i solidarnost, ali i da države kandidati moraju biti jasne i konkretne u pogledu evropske budućnosti kao svog prioriteta. Ovo važi za institucije, strateške ili bezbjednosne orijentacije, ali i za izbor ekonomskih pratnera. POBJEDA: Često se po tencira i teza da će, stalnim odlaganjem proširenja, zapadnobalkanske države alternativu evropskom bloku naći u suprotstavljenim geopolitičkim silama poput Rusije, Kine i Turske koje ne postavljaju nikakve uslove za investicije. Koliko ćemo još biti na čekanju? TIMONIJE: Nestrpljenje građana regiona je zaista razumljivo, ali da li ga treba iskazivati Evropskoj uniji? Više nego bilo koji drugi spoljni sagovornik, Unija ulaže velike napore koji se mjere milijardama eura bilateralne pomoći za administrativne reforme i izgradnju infrastrukture, u perspektivi članstva kao jedinog mogućeg ishoda. Vjerovatno se ponekad potcjenjivala uloga istorijskih i društvenih okolnosti, čak i neophodnost veće rigoroznosti u djelotvornosti vladavine prava. Evropska strana je sigurno postala zahtjevnija u pogledu transparentnosti i odgovornosti elita, imajući u vidu iskustvo sa prethodnim proširenjima. Građani se upravljaju upravo po tom modelu, a ne shodno nižim standardima. Moramo da pothranimo njihova nadanja, a da pri tome ne razočaramo kada su u pitanju njihovi zahtjevi. Đurđica ĆORIĆ

Politika

Poneđeljak, 31. januar 2022.

Socijaldemokrate na Kongresu izabrale novog predsjednika

Šehović zamijenio Brajovića, pozvao na okupljanje oko evropskih vrijednosti znak jednakosti između fašizma i antifašizma, primitivizma i patriotizma, teokratije i sekularizma, dogme i nauke. Treba nam evropska, a ne epska Crna Gora - poručio je Damir Šehović, nakon što je izabran za novog predsjednika Socijaldemokrata na jučerašnjem, drugom, Kongresu te partije. Šehović je na mjestu lidera partije zamijenio Ivana Brajovića koji je bio na čelu stranke šest godina. Na Kongresu je izabran i novi Glavni odbor sa više od 50 odsto novih imena. - Crnoj Gori su potrebne promjene,

Damir Šehović

PODGORICA – Crnoj Gori je potreban novi konsenzus i kompromis. Zato treba da se okupi, ali ne u nacionalne torove, nego oko građanskih i evropskih vrijednosti koje jačaju, a ne slabe njen identitet. Treba i da se pomiri, ali joj ne treba lažno pomirenje koje će staviti

poručio je on, koje će joj obezbijediti prosperitet, a ne koje će je odvesti u haos. Crnoj Gori možda treba promjena sistema vladanja, možda joj treba čak i demontaža sistema vladanja, ali zasigurno ne i države i temeljnih vrijednosti. Treba joj novi vid vođstva koji će se bazirati na zagovaranju snažne države, kako na unutrašnjem tako i na vanjskom planu, te uvažavanju i istovremenom stavljanju nacionalnog predzanka u drugi plan. Jaka država, a ne bilo koja nacija - istakao je Šehović. Prema njegovim riječima, više ne-

go ranije će beskompromisnost, netolerancija na najmanje propuste i ponašanja nedostojna politike biti ključna odlika Socijaldemokrata. Šehović je rekao da je suočavanje sa sopstvenim greškama koje su nekad pravljene, iako ih, kako je naveo, niko nije pravio u ime partije već u sopstveno, najbolja osnova za kreiranje dobre politike novog vremena. Istakao je takođe da će biti mnogo više direktnog kontakta sa građanima. Dosadašnji predsjednik SD-a Ivan Brajović poručio je da moraju nastaviti da otvaraju partiju za nove

ljude i ideje. - Oni ne moraju sa nama dijeliti istu političku istoriju niti partijski angažman. Ali samo zajednički možemo ostvariti kvalitetniji život za sve, što je osnovni postulat socijaldemokratije - poručio je Brajović. Na Kongresu je predstavljen Program i Statut partije, izvještaj o radu između dva kongresa, ali i redizajnirani vizuelni identitet partije. Iz SD-a su kazali da je Kongres samo početak kadrovskog podmlađivanja partije. - Partiju, nakon Kongresa, na konstitutivnoj sjednici Glavnog odbora koja će brzo biti održana, očekuje izbor Predsjedništva, potpredsjednika, generalnog sekretara, direktora, međunarodnog sekretara, kao i Izvršnog odbora, čime će se zaokružiti temeljna kadrovska reforma partije na svim nivoima – saopšteno je iz SD-a. I. K.

Naša zemlja za sada ne planira dodatno vojno angažovanje u istočnom krilu Alijanse

NATO: Crna Gora uključena u konsultacije oko krize u Ukrajini PODGORICA – Svi NATO saveznici, pa i Crna Gora uključeni su u redovne konsultacije oko aktuelne krize u Ukrajini, poručuju iz NATO. Iz Savjeta za odbranu i bezbjednost tvrde da nijesu razmatrali dodatno angažovanje crnogorskih vojnika u istočnom krilu Alijanse, ali da institucije u zemlji vrše analizu bezbjednosne situacije na granici sa Rusijom. Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg najavio je nedavno da bi Alijansa mogla rasporediti dodatne borbene jedinice u Istočnoj Evropi kao odgovor na gomilanje jedinica ruskih oružanih snaga na granici sa Ukrajinom. Ipak, istakao je da ne planiraju razmještanje borbenih trupa u Ukrajini u slučaju ruske invazije. Iz Savjeta za odbranu i bezbjednost, na čijem je čelu predsjednik Milo Đukanović, kažu da za sada nijesu razmatrali dodatno angažovanje crnogorskih vojnika u istočnom krilu Alijanse. Ipak, ističu da je situacija u Ukrajini predmet analize resora odbrane. - Ne možemo precizirati kada će se i da li će se ovo pitanje naći na dnevnom redu Savjeta. Zajedno sa saveznicima Crna Gora prati situaciju u Ukrajini, a Ministarstvo odbrane i Generalštab Vojske Crne Gore vrše analizu bezbjednosne situacije na granici sa Rusijom. Crna Gora se snažno zalaže za iznalaženje diplomatskog rješenja spora između Ukrajine i Rusije – kazao je za Pobjedu Velibor Bakrač, sekretar Savjeta za odbranu i bezbjednost. Upitan da li je, usljed povećanih tenzija u Ukrajini, Alijansa tražila od Crne Gore povećanje broja vojnika u misiji ,,Pojačano istureno prisustvo“ u Letoniji, Bakrač kaže da našoj zemlji nije upućen takav zahtjev.

SNAŽNA POSVEĆENOST

Iz NATO, sa druge strane, kažu da Crna Gora daje važan doprinos zajedničkoj bezbjednosti Alijanse, ne precizirajući da li očekuju od naše zemlje da poveća broj vojnika u Letoniji. - Crnogorske trupe učestvuju u multinacionalnoj borbenoj grupi NATOa u Letoniji, kao i u našoj mirovnoj misiji KFOR na Kosovu. Crna Gora doprinosi i drugim naporima u promovisanju stabilnosti u regionu, a sve ovo pokazuje snažnu posvećenost Crne Gore NATO-u – kazao je Pobjedi NATO zvaničnik, podsjećajući na

Crnogorske trupe učestvuju u multinacionalnoj borbenoj grupi NATO-a u Letoniji, kao i u našoj mirovnoj misiji KFOR na Kosovu. Crna Gora doprinosi i drugim naporima u promovisanju stabilnosti u regionu, a sve ovo pokazuje snažnu posvećenost Crne Gore NATO-u – kazao je Pobjedi NATO zvaničnik, podsjećajući na ranije stavove Stoltenberga Aleksandar Radić

ranije stavove Stoltenberga. - Kao što je generalni sekretar NATO-a takođe rekao, mi ostajemo u potpunosti posvećeni našem osnivačkom ugovoru i principu kolektivne odbrane koja je sadržana u članu 5 Vašingtonskog ugovora – dodao je. Naš sagovornik iz Alijanse kaže i da su svi saveznici – uključujući Crnu Goru – blisko povezani i da su u redovnim konsultacijama o aktuelnoj krizi koja je rezultat kontinuiranog vojnog jačanja Rusije u i oko Ukrajine. - Naša pozicija je čvrsto zasnovana na dvostrukom pristupu NATO-a u odnosu na Rusiju - na odvraćanje i odbranu u kombinaciji sa dijalogom – rekao je Pobjedi NATO zvaničnik. Vojni analitičar Aleksandar Radić, komentarišući tenzije između Rusije

i Ukrajine, ističe da među zapadnoevropskim članicama Alijanse postoji jasno izražen stav da sa Rusijom treba razgovarati i naći kopromis, što, kako dodaje, ukazuje na to da bi eventualna odluka da NATO ipak ide korak dalje i umiješa se u sukob oko Ukrajine dovela do velike krize unutar saveza i stvaranja neke vrste koalicije vojnih zemalja. On u razgovoru za Pobjedu objašnjava kako u ovom trenutku niko ne može pouzdano znati da li će do sukoba na istoku Evrope doći. - Možemo da stavimo na stranu kompromisa i održavanja ovakvog primirja isto argumenata koliko i na stranu toga da može doći do sukoba – ističe Radić. On objašnjava da raspoređivanje sve većeg broja ruskih trupa duž granice sa Ukrajinom „služi svrsi“, jer Rusija na taj način demonstrira silu.

- To je ozbiljna aktivnost kojom se stavlja do znanja da su potencijal i odlučnost koju Rusija može da pokaže respektabilni i da može da se tumači kao uvertira za sukob. Međutim, očigledno je da u zapadnoevropskim silama, naročito kod Njemaca, postoji vrlo izražen stav da sa Rusima treba razgovarati i naći kompromis, ali Amerika i Velika Britanija su te koje igraju tvrdo – ističe Radić.

POMOĆ ALIJANSE

Ukoliko Rusija napadne Ukrajinu, Radić vjeruje da bi taj rat imao vremensko i prostorno ograničenje budući da NATO za sada ne pokazuje spremnost da se umiješa. - Znači, ne pričamo o formatu svjetskog sukoba. Ima apokaliptičnih tumačenja, ali mnogo je toga što pokazuje da saveznice nijesu složne da bi NATO

imao veliku štetu od pokušaja da uđe u razvoj situacije, zato što neke od vodećih zemalja nemaju simpatije prema radikalnom razvoju prilika – podsjeća Radić. Dodaje kako je Njemačka, i prije nego što je Rusija 2014. godine ušla u Dombas i preuzela Krim, bila protiv ulaska Ukrajine u NATO. Nedavnim slanjem vojne pomoći Ukrajini u vidu šljemova, zbog čega je negodovao i gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko, za Radića predstavlja jasan znak šta Njemačka misli o svemu tome. - Eventualna odluka da NATO ide korak dalje i umiješa se u sukob bi dovela do velike krize i stvaranja neke vrste koalicije, kao što je to bio slučaj za zapadni Irak 2003. godine, kad su Amerikanci oko sebe okupili koaliciju vojnih zemalja, jer NATO to nije prihvatio – navodi Radić. Kaže da su snage NATO-a i sada jasno pozicionirane i da su samo Sjedinjene Države i Velika Britanija Ukrajini spremne da pruže pomoć u naoružanju i povećanju broja vojnika koji gravitiraju prema toj zemlji. To, međutim, objašnjava on, ne znači da su spremni da i vojno intervenišu. U tom komentariše i nedavnu izjavu generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga da se „saveznici moraju spremiti na najgore“. - To je politička izjava, jer ne postoji opipljiv dokaz da je NATO kao organizacija ili bilo koja zemlja članica pojedinačno, uključujući i SAD, spremna da uđe u rat – kaže Radić i dodaje kako bi, u suprotnom, „to bio rat u kom bi Ukrajina morala da plati najveću cijenu“. Radić smatra i da je sada na potezu Rusija koja je, kako ističe, od početka bila za pregovore i kompromis u kome bi, prvenstveno sa Amerikom, pronašla mehanizam funkcionisanja. - Jer Rusija tradicionalno Ameriku vidi kao svog sagovornika, a ne organizacije i druge zemlje, nego baš Ameriku – kaže Radić. Napominje i kako je jasno da savremena Rusija ne želi da pravi kompromise dovodeći u pitanje užu sferu svog interesa, odnosno njihovo bliže okruženje. - Politički korektno, to su zemlje koje su nekada bile u Sovjetskom Savezu i carskoj Rusiji i koje su pod političkim i kulturnim uticajem Rusije bile tradicionalno – zaključio je Radić. J. ĐURIŠIĆ – Đ. ĆORIĆ

Ekonomija

PODGORICA - Zbog izrazito negativnog efekta na životnu sredinu treba očekivati postepeno gašenje termoelektrana u bližoj ili relativno daljoj budućnosti, bez obzira na trenutno protivljenje velikog broja zemalja zbog ugrožavanja energetske nezavisnosti, saopštio je u razgovoru za Pobjedu profesor Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladan Radulović. On je podsjetio da se EU, ali i svijet u cjelini, suočava sa posljedicama energetske krize, kao i da potrebe čovječanstva za svim vidovima energije bilježe trend stalnog rasta, dok se resursi planete iscrpljuju i smanjuju. Profesor Radulović naveo je da jedno od rješenja koje, prema sadašnjem razvoju tehnike i tehnologije, može da obezbijedi potrebne nedostajuće količine električne energije u budućnosti je i izgradnja novih nuklearnih elektrana. On smatra da se potencijalne bezbjednosne opasnosti od nuklearnih elektrana mogu preduprijediti poštovanjem visokih standarda u procesima eksploatacije i upravljanja. – S obzirom na veliki udio električne energije proizvedene iz postojećih termoelektrana, vrlo je teško očekivati da će u skorijoj budućnosti biti moguće da se sva potrebna električna energija proizvede samo iz obnovljivih izvora. Ako izuzmemo velike hidroelektrane, koje će kao obnovljivi izvor energije i dalje biti u upotrebi, količina električne energije proizvedena iz drugih obnovljivih izvora (solarne elektrane, vjetroelektrane itd.) neće biti dovoljna da nadomjesti nedostajuće potrebe potrošača i deficit proizvodnje usljed gašenja termoelektrana. Stoga, kako bi se ovaj problem riješio, treba očekivati i izgradnju novih nuklearnih elektrana – kazao je Radulović. Nedavno je i evropski komesar za unutrašnje tržište Tijeri Breton najavio da će EU morati da uloži 500 milijardi eura u nuklearne elektrane nove generacije do 2050. On je saopštio i da će za postojeće nuklearne elektrane biti potrebno 50 milijardi eura ulaganja od sada do 2030. godine. Breton je naveo da je plan EU da se energija iz nuklearne energije i prirodnog gasa označi kao ,,zeleni“ izvor i važan korak prema privlačenju kapitala. EU se konsultuje sa državama članicama o tom prijedlogu, uz unutrašnje nesuglasice o tome mogu li se ti

Poneđeljak, 31. januar 2022.

Prof. dr Vladan Radulović ukazuje da obnovljivi izvori energije neće biti dovoljni da u budućnosti nadomjeste nedostajuće količine električne energije

Nakon gašenja termoelektrana treba očekivati gradnju novih nuklearki Ako izuzmemo velike hidroelektrane, koje će kao obnovljivi izvor energije i dalje biti u upotrebi, količina električne energije proizvedena iz drugih obnovljivih izvora (solarne elektrane, vjetroelektrane itd.) neće biti dovoljna da nadomjesti nedostajuće potrebe potrošača i deficit proizvodnje usljed gašenja termoelektrana, pa treba očekivati i izgradnju novih nuklearnih elektrana, naveo je profesor Elektrotehničkog fakulteta Vladan Radulović izvori energije zaista kvalifikovati kao održive opcije.

UTICAJ NA ŽIVOTNU SREDINU

Profesor Radulović je pojasnio da proces proizvodnje električne energije u samoj nuklearnoj elektrani nema negativan uticaj na životnu sredinu. - U tom procesu nema sagorijevanja nikakvog goriva, pa samim tim nema štetnih produkata/gasova koji zagađuju okolni vazduh, vode ili zemljište. Sa te strane nuklearne elektrane mogu se svrstati u zelene izvore – rekao je Radulović. Međutim, ako se, kako navodi, uzmu u obzir emisije gasova staklene bašte u dijelu koji uključuje dobijanje, preradu i transport nuklearnog goriva, kao i transport nuklearnog otpada, tada je jasno da se za svaki proizvedeni kWh električne

energije generiše određena količina gasova staklene bašte. - Osim toga, nuklearni otpad, tj. iskorišćeni radioaktivni materijal i dalje je izuzetno opasan po živi svijet zbog visokog nivoa zračenja koje emituje. Odlaganje tog otpada trenutno predstavlja najveći izazov. Iz istog razloga, bezbjednosni incidenti koji kao posljedicu mogu da imaju široku radioaktivnu kontaminaciju predstavljaju uvijek prisutnu opasnost. Ipak, savremeni reaktori grade se, prema najvišim standardima, koji uključuju iskustva i iz prethodnih incidentnih slučajeva – istakao je Radulović. On je dodao da energija iz nuklearnih elektrana ima neuporedivo manji negativni uticaj na okolinu od termoelektrana na fosilna goriva. Radulović je naveo da postoje različite studije koje su analizirale

Bez dodatnih izvora ne možemo gasiti pljevaljsku termoelektranu Profesor Radulović naveo je da Crna Gora raspolaže značajnim energetskim potencijalom, što je velika razvojna prilika. - Poštujući principe održivog razvoja, treba, prije svega, iskoristiti ekonomski i tehnički hidropotencijal za izgradnju velikih hidroelektrana kao što su Komarnica, Kruševo, hidroelektrana/e na Morači – kazao je Radulović.

On smatra da, sa druge strane, treba potencirati i korišćenje solarne energije i energije vjetra na svim lokacijama gdje su parametri proizvodnje zadovoljavajući. - Bez ovih dodatnih izvora, nedostajuće trenutne i buduće količine energije će se i dalje morati obezbjeđivati iz Termoelektrane Pljevlja, čija proizvodnja

ima značajan udio u ukupnoj proizvodnji električne energije i koja trenutno predstavlja važan oslonac sigurnog rada elektroenergetskog sistema. Kako bi se izbjegle finansijske i energetske posljedice, gašenje Termoelektrane treba vremenski koordinisati sa ulaskom u pogon adekvatnih zamjenskih izvora energije – poručio je Radulović.

Vladan Radulović

emisije gasova staklene bašte po proizvedenoj jedinici količine električne energije iz nuklearnih elektrana, vodeći računa o kompletnom procesu od dobijanja nuklearnog goriva do skladištenja nuklearnog otpada. - Iznosi emisija CO2 su u prosjeku, zavisno od studije, oko deset do 15 puta manji nego kod termoelektrana na ugalj. Ovaj razlog, uz uvažavanje činjenice da su nuklearne elektrane izvori velikih snaga koje mogu da proizvode značajne količine električne energije neophodne u budućnosti, su glavni motiv za inicijative ulaganja u izgradnju novih nuklearnih elektrana – kazao je Radulović.

NUKLEARKE KAO ZELENI IZVORI

On smatra da se potencijalne bezbjednosne opasnosti mogu preduprijediti poštovanjem visokih standarda u procesima eksploatacije i upravljanja. - Podaci o bezbjednosti nuklearne energije u poređenju sa tradicionalnim načinima proizvodnje električne energije vrlo su ohrabrujući, jer statistika pokazuje da je broj incidenata u nuklearnoj industriji značajno manji u posljednjih nekoliko de-

odsto električne energije u svijetu trenutno se dobija iz fosilnih goriva u termoelektranama

cenija nego u drugim granama industrije – rekao je Radulović. On smatra da trenutna energetska kriza nije dominantan razlog za inicijativu da se nuklearke označe kao ,,zeleni izvori“. - Osnovni razlog leži u činjenici da su potrebe za električnom energijom u stalnom porastu i taj trend će se sigurno nastaviti u budućnosti imajući u vidu sve veću zastupljenost električnih vozila, razvoj infrastrukture i pristupa električnoj energiji u nerazvijenim zemljama – saopštio je Radulović. On je dodao da, sa druge strane, očuvanje životne sredine i zaustavljanje klimatskih promjena uslovljavaju prestanak rada termoelektrana koje su značajan izvor emisija štetnih gasova. - Ovo je posebno važno pitanje imajući u vidu činjenicu

da se preko 50 odsto električne energije u svijetu trenutno dobija iz fosilnih goriva u termoelektranama. Svi ovi razlozi ukazuju na činjenicu da je potrebno naći adekvatnu zamjenu za postojeće termoelektrane kao i na vrijeme obezbijediti potrebne količine električne energije – rekao je Radulović. On je naveo da su različiti pristupi i suprotstavljena mišljenja u pogledu rješavanja ovog problema, kako na nivou naučnih krugova tako i politike i pristupa pojedinih zemalja. - Pristup izgradnje novih nuklearnih elektrana zastupaju zemlje poput Francuske, Slovačke, Mađarske itd. koje već imaju značajan udio nuklearne energije u godišnjoj proizvodnji električne energije. Nasuprot ovome, drugi pristup u rješavanju pomenutog problema predstavlja veća primjena obnovljivih izvora električne energije i mjera energetske efikasnosti – kazao je profesor Radulović i dodao da, ipak, treba imati u vidu da oba pristupa imaju svoje prednosti i mane, i nije lako donijeti konačnu odluku o izboru samo jednog pristupa. S. POPOVIĆ

Ekonomija

Poneđeljak, 31. januar 2022.

Rade Ljumović, direktor kancelarije Henley & Partners u Crnoj Gori, ocjenjuje pozitivnim produženje programa ekonomskog državljanstva PODGORICA - Program ekonomskog državljanstva koji je počeo 2020. godine produžen je još ovu godinu, i tu odluku Rade Ljumović, direktor kancelarije Henley & Partners Montenegro, smatra dobrom i ispravnom. - Nakon stotinjak predatih aplikacija u 2020. prošle godine interes za naš program izuzetno je zaživio, o čemu svjedoči više od 600 aplikacija predatih od strane tri akreditovana agenta u 2021. godini. Tih, do sada, ukupno 700 aplikacija predstavlja potencijal od preko 300 miliona eura, od čega je jedan značajan dio već u finansijskom sistemu Crne Gore - kazao je za Pobjedu Ljumović dodajući da je trenutno, od tog novca, oko 160 miliona eura na escrow računima kod crnogorskih banaka, koje čekaju na konačna odobrenja za aplikante koji prođu sve provjere.

PROJEKTI

Prema njegovim podacima, oko 75 odsto aplikanata bira sjever, a 25 odsto jug Crne Gore. - Do sada su svi izlistani projekti u koje je moguće ulagati bili vezani za oblast turizma i potpadaju pod hotele visoke kategorije sa četiri ili pet zvjezdica. Na nama je da ih kao društvo prihvatimo, ponudimo dodatne mogućnosti za investicije, zadržimo. Takve aplikante bi svaka država svijeta željela za svoje državljane i sugrađane i u tome i jeste suština ovakvih programa, da to ne bude jedna transakcija, iako je i ona, kao što ste vidjeli, veoma značajna, nego da se efekti ovog programa multiplikuju - tvrdi Ljumović. Henley & Partners je svjetski lider u oblasti programa za sticanje prebivališta i državljanstva putem ulaganja. Kompanija je integrisana do visokog nivoa i kvalifikovani profesionalci rade u 35 kancelarija širom svijeta. - Dakle, mi, tek sada Crnu Goru stavljamo na mapu industrije, a u ovakvim programima potrebno je značajno vrijeme i ozbiljan marketing na svjetskom nivou, da se zainteresovanim aplikantima predstavi određeni potencijal. A naravno da kada to uspješno uradite, Crna Gora, sa svojom prirodom, položajem, ljudima, projektima, sama za sebe ima dovoljno jak magnetizam da privuče najkvalitetnije ulagače - tvrdi Ljumović. Program je, po njegovim riječima, počeo ,,nezgodne“ 2020. godine kada je počela pandemija i zaista je trebalo mnogo napora i strpljenja

odsto aplikanata bira sjever, a 25 odsto jug Crne Gore

Većina aplikanata će graditi hotele po sjeveru Kad zajedno sa aplikantom - Koncept investicionih miUkupno 700 aplikacija, do sada, predstavlja potencijal -pribavimo sve potvrde, ugo- gracija je decenijama prisutan, dokumentaciju i dokaze između ostaloga i u državama od preko 300 miliona eura, od čega je jedan značajan vore, o uplatama, mi, kao akredi- EU. Mislim da, ako razmotrite dio već u finansijskom sistemu Crne Gore. Najveći tovani agent, predajemo nje- do sada navedene činjenice, sigovu aplikaciju Agenciji za gurno da ima smisla reći da je broj aplikanata dolazi iz Rusije, SAD, Kine, Južne investicije Crne Gore. Većina nivo provjera koje se sprovonaših aplikanata su porodični de po programu u Crnoj Gori Afrike i sa Srednjeg istoka - kazao je Ljumović ljudi koji apliciraju sa supruž- izuzetno visok. Ako dodatno svim akterima da se uhodaju i da vidimo kako jedan ovako kompleksan sistem može da uspješno funcioniše. - Ne zaboravite da u cijelom procesu aktivnu i važnu ulogu imaju, pored niza institucija Vlade, sa ključnom ulogom Agencije za investicije i Ministarstva unutrašnjih poslova, još i akreditovani agenti za posredovanje, kao što je Henley & Partners, zatim agenti za provjeru međunarodne podobnosti aplikanata, specijalizovane kompanije iz Kanade i Velike Britanije, a nadalje, odobreni razvojni projekti, banke, advokati, notari, prevodioci, čitav jedan niz učesnika u procesu - ističe Ljumović. Objašnjava da su uslovi za aplikante slični, ali da ima promjena. - Što se promjena tiče, one su uglavnom vezane za činjenicu da je aplikantima sada neophodno da, pored dosadašnjih osnovnih kriterijuma, koji su podrazumijevali donaciju od 100.000 eura, namijenjenu za razvoj manje razvijenih područja na sjeveru i investiciju od minimum 250.000 eura u projekte na sjeveru ili minimum 450.000 u projekte na jugu, dodatno

doniraju još 100.000 eura koji će biti namijenjeni Fondu za inovacije. Postoje određena pojednostavljenja u samom procesu, što smatram veoma pozitivnim i što bi trebalo da doprinese operativnosti - ističe Ljumović dodajući da ima još jedna promjena, a tiče se usklađivanja sa našom legislativom. - Ranije to nije bilo moguće, sada je omogućeno da apliciraju i vanbračni parovi, kao i životni partneri istog pola. U svakom slučaju, važno je da je ključni element kvaliteta programa, tj. postupak provjere međunarodne podobnosti kandidata (sveobuhvatni due dilligence) ostao nepromijenjen. I nadalje se naš dio posla, kao akreditovanog agenta za posredovanje, odnosi na promociju programa u čitavom svijetu i podršku aplikantima da prikupe neophodnu dokumentaciju, i naravno, dijeljenje svih relevantnih informacija sa njima, kako vezano za mogućnosti ulaganja, tako i onih opštih, vezanih za proces pridruživanja EU, ekonomsku i političku situaciju u zemlji i slično - naglašava Ljumović. Procesne kancelarije Henley & Partners koje se nalaze u

Hong Kongu, Singapuru, Dubaiju, Kejptaunu, Cirihu, Londonu i Montrealu su prve adrese kod kojih naši aplikanti dolaze i od kojih saznaju preliminarne informacije o programima u svijetu.

PROVJERE

- Nakon toga, radimo našu internu provjeru podobnosti aplikanta (due dilligence), tj. na taj način provjeravamo da li se taj potencijalni aplikant uopšte kvalifikuje da radi sa nama. Onda ide dio u kome klijenti, ako se odluče za Crnu Goru, prikupljaju obimnu dokumentaciju, koju je propisala država, koja pored uobičajenih dokumenata uključuje i uvjerenja o nekažnjavanju iz svih država u kojima su aplikant i njegova porodica boravili, kao i kompletne finansijske iskaze, koji omogućavaju uvid u izvor bogatstva (tzv. source of wealth), tj. koji su finansijski tokovi novca aplikanta - objašnjava naš sagovornik. Paralelno ide, nastavlja, i odabir projekta u koji aplikant želi da investira, zatim još jedna provjera njegovog novca od strane crnogorske banke, pri uplati sredstava na escrow račune.

nikom i djecom. Tada počinje interni postupak države, koji uključuje preliminarnu analizu od strane same Agencije, zatim oficijelni postupak provjere međunarodne podobnosti kandidata (sveobuhvatni due dilligence), koji za račun države rade svjetski poznate kompanije, specijalizovane u ovoj oblasti Exiger iz Kanade i S-RM iz Velike Britanije, koje su dobile licencu u Crnoj Gori za ove poslove kaže Ljumović. Ova analiza traje minimum mjesec dana i ako je nalaz negativan, aplikacija se automatski odbija. - Ako je nalaz agenta u redu, tek se onda aplikacija kvalifikuje da je pregledaju nadležni državni organi, na čelu, naravno, sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Crne Gore. Dakle, jedan sveobuhvatan i detaljan proces provjere, sve sa ciljem da zaista aplikanti koji su to zavrijedili dobiju pravo na crnogorski pasoš objasnio je Ljumović. Reagovanje iz EU koji smatraju da nije dobro što smo program produžili objašnjava time što oni smatraju da aplikanti mogu da naprave nešto loše, unesu prljav novac, žargonski rečeno, operu ga kroz ovakve programe…

U programu i ozbiljna imena iz svijeta IT industrije Najveći broj aplikanata, po riječima Ljumovića, dolazi iz Rusije, SAD, Kine, Južne Afrike i sa Srednjeg istoka. - U top pet industrija koje apliciraju kod Henley & Partners su vlasnici biznisa, preduzetnici, finansijski stručnjaci, IT

stručnjaci i specijalisti, tipa doktora medicine. Vezano za iskustva naše kompanije u Crnoj Gori, milijarderi čine nekoliko procenata aplikanata, 15 odsto čine oni čije je bogatstvo iznad 30 miliona eura, a 35 odsto oni koji imaju pet do 30 miliona

eura - kazao je Ljumović koji misli da je posebno interesantno da postoje ozbiljna imena iz svijeta IT industrije, svjetski prepoznata, koja će, nada se, uskoro, kroz ovaj program postati crnogorski državljani.

istražujete, pa u samoj EU uporedite brojeve državljanstava koja se dobiju uobičajenim rutama tipa vjenčanje, spajanje porodice, porodični korijeni, dugogodišnje boravište, dakle, dobijenih bez ovako sofisticiranih provjera, primijetićete da je broj dobijenih ekonomskih pasoša zanemarljiv - smatra Ljumović.

ISKUSTVA

Ključ je, dakle, po njegovim riječima, u adekvatnom, robustno postavljenom sistemu, stalnoj edukaciji, objašnjavanju, konstantnom poboljšavanu procesa i poštovanju procedura. - Uvijek smo spremni da podijelimo naša znanja i iskustva, nama je u interesu da zajednički napravimo sisteme i procese koji svima mogu reći: „Mi smo zbilja uradili maksimum. Da li smatrate da možemo još nešto bolje? Implementiraćemo i to“. Kao i u svemu, mora postojati dijalog. Pratićemo u godinama pred nama, ali tema investicionih migracija nije tu na kratak rok - poručuje Ljumović. Kroz profesionalnu karijeru nije našao mnogo sličnih primjera, gdje se može reći da je potencijalno u pitanju winwin-win situacija. - Stoga sam veoma optimističan da ćemo i ove godine, ukoliko samo procesuiranje aplikacija bude efikasno, napraviti uspjeh. Uz pažljivu implementaciju i ozbiljan fokus, ovdje svako može da bude pobjednik. Idealno za Crnu Goru, zar ne - poručio je na kraju Ljumović. N. KOVAČEVIĆ

Društvo

Poneđeljak, 31. januar 2022.

Izvinjenje crnogorskoj javnosti za dezinformaciju o Ukrajini, za lažnu vijest o pucanju na policiju muk

Lugansk preči od Belvedera s.v.

PODGORICA – Propusti u programima i sadržajima Radio-Televizije Crne Gore prate novi menadžment Javnog servisa, takoreći, od njegovog vaspostavljanja u avgustu prošle godine, ali ih prati i nekonzistentna praksa sankcionisanja napravljenih grešaka. Tako je, na primjer, nedavni ispad voditeljke jutarnjeg programa u kojem je relativizovala nasilje nad ženama, uz promptnu ogradu generalnog direktora Borisa Raonića da on nije nadležan za program te da je u šoku, promptno i sankcionisan.

Belveder, 5. septembar 2021.

Ko je šoKiran...

Istog dana je „menadžment RTCG“ poručio da je stav novinarke suprotan stavovima uredništva i programskoj politici Javnog servisa i najavio da će pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti novinarke, kao i da će biti formirana komisija koja će se odrediti o eventualnoj sankciji. Već sljedećeg jutra, program je sam vodio njen kolega. Sa druge strane, nakon što je TVCG u jutro 5. septembra prošle godine objavila lažnu vijest da je na Belvederu „pucano na policiju iz vatrenog oružja“ koja je izazvala veliko uznemiravanje javnosti u tom trenutku, ali i negodovanje narednih dana, Raonić se nije ograđivao od odgovornosti za programske sadržaje i nije bio u šoku. U šoku su bili korisnici društvenih mreža nekoliko dana nakon plasiranja lažne vijesti arogancijom Raonića koji je Izvršni direktor Medijske asocijacije Jugoistočne Evrope Vuk Maraš kaže da Javni servis RTCG ima posebnu odgovornost u dijelu objavljivanja tačnih, preciznih i objektivnih informacija, posebno imajući u vidu da je tu medijsku kuću osnovala država i da se finansira novcem svih građanki i građana Crne Gore, bez obzira na njihovo političko, naci-

PODGORICA - Stabilnost finansiranja i depolitizacija lokalnih javnih emitera mora biti prioritet, a izdvajanja javnih sredstava za medije da budu u potpunosti transparentna, zaključak je konsultacija Medijske asocijacije Jugoistočne Evrope sa predstavnicima medijske zajednice sa juga Crne Gore održanih u Budvi, a u vezi sa reformama koje se planiraju Medijskom strategijom Crne Gore i setom medijskih zakona. Predstavnici medijske zajednice sa juga Crne Gore predložili su da se Zakonom o medijima definiše i da se na nivou lokalnih samouprava moraju osnovati lokalni fondovi za medijski pluralizam, po uzoru na državni, kroz koji bi se finansirali sadržaji od interesa za stanovnike konkretnih opština. - Lokalni javni emiteri ukaza-

Skrinšot sporne „informacije“ koju je objavila RTCG

Lijepo je kada se medij izvini za počinjenu grešku, ali ostaje pitanje u ravni principijelnosti, zašto se onda nije nikada izvinio za očiglednu i opasnu dezinformaciju od 5. septembra kada je objavljeno da su protestanti na Cetinju pucali na policiju, kazao je izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović na društvenim mrežama slavodobitno poručio da „poslije interesovanja socijalnih anesteziologa, spin doktora i botova, sjutra odgovaramo na upite oko informacije oko pucnjeva na policiju“. Sve to da bi sjutradan bio objavljen audio snimak kojim se zapravo potvrđuje da pucanja na policiju nije bilo. Isto je potvrđeno i u Posebnom izvještaju dostavljenom skupštinskom Odboru

za bezbjednost i odbranu, a koji su sačinili pet pomoćnika direktora Uprave policije i rukovodilac Operativnog štaba, načelnik CB Podgorica Goran Jokić.

DisciplinsKi i izvinjenja

Iako je Savjet Javnog servisa tada najavljivao da će se pozabaviti ovim slučajem, do danas o tome nije raspravljao, nije pokretan nikakav disciplinski

postupak i nije bilo nikakvih sankcija. Nije bilo ni izvinjenja crnogorskoj javnosti zbog plasiranja lažne vijesti. Izvinjenje su, međutim, uputili prije tri dana nakon reakcije Ambasade Ukrajine na vijest sa portala RTCG u kojem je Javni servis legitimisao otcjepljenje proruske samoproglašene ,,Nacionalne republike Lugansk“, koja je međunarodno priznata kao suvereni dio Ukrajine.

podmetanjem isječenog Odgovornost Javnog servisa log, snimka napada na novinara onalno, vjersko ili bilo koje drugo opredjeljenje. - Bez obzira da li građani konzumiraju sadržaj Javnog servisa, oni ga i dalje finansiraju, zbog čega RTCG mora imati neuporedivo veću odgovornost prema cijelom građanstvu – kazao je Maraš Pobjedi.

On ocjenjuje da u slučaju postojeće, ali i kod prethodnih upravljačkih struktura, nije postojala ujednačena praksa kada je odgovornost u pitanju. - Od izuzetne političke pristrasnosti prethodnih upravljačkih struktura koje su rezultirale, između osta-

Vladimira Otaševića, preko slučaja Belveder, i spornog sadržaja koji je nedavno objavljen u vezi Ukrajine za koje su odgovorne nove upravljačke strukture, u kontinuitetu nemamo ujednačenu praksu odgovornosti u Javnom servisu – ističe on. Zbog toga Maraš smatra

Veselin Drljević, predsjednik Savjeta Radio-Televizije Crne Gore, je Pobjedi, nakon oštre reakcije Ambasade Ukrajine, kazao da najenergičnije osuđuju greške koje se emituju na programima Javnog servisa, naročito kada one mogu proizvesti ne samo posljedice po rejting kuće, već izazvati neprijatnosti društvenoj zajednici Crne Gore. On je kazao da se članovi Savjeta, sa njim na čelu, najiskrenije izvinjavaju crnogorskoj javnosti, ali i svima kojima je ova vijest nanijela neprijatnosti.

principi

Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović ocijenio je za Pobjedu da se neumoljivo nameće paralela sa dezinformacijom oko Ukrajine i dezinformacijom u vezi sa navodnim pucanjem na policiju na Belvederu 5. septembra prošle godine. - Lijepo je kada se medij izvini za počinjenu grešku, ali ostaje pitanje u ravni principijelnosti, da je neophodno da Javni servis ustanovi jasnu i ujednačenu praksu sankcionisanja grešaka, posebno onih koje imaju ogroman uticaj na javno mnjenje, kako bi se zaista pokazalo da ta kuća želi da od državne televizije konačno počne tranziciju u istinski javni servis kojeg plaćaju svi građani, i u čijem interesu bi trebalo da radi.

Predstavnici medijske zajednice sa juga Crne Gore predložili da se na nivou opština osnuju lokalni fondovi za medijski pluralizam

Stabilnost finansiranja lokalnih medija treba da bude prioritet li su na potrebu da se novim Zakonom o audiovizuelnim medijskim uslugama precizno definišu iznosi za finansiranje lokalnih javnih emitera i izbor njihovih organa upravljanja, kako bi se smanjio politički uticaj. Ukazano je i na potrebu optimizacije lokalnih javnih servisa, kako bi se sa jedne strane smanjila uska grla u proizvodnji medijskog sadržaja, a sa druge strane spriječila bespotrebna odlivanja novca građana – kaže se u saopštenju.

Navodi se da su lokalni emiteri istakli da je potrebno obavezati opštine da izmire sve dosadašnje obaveze koje ne mogu da se finansiraju od tekućih prihoda, kao što su zaostali porezi i doprinosi, fakture dobavljačima iz prethodnih vremena i slično. Novinari sa juga ukazali su i na potrebu da se potrošnja državnog i lokalnog novca koji ide u medije uredi još transparentnije, kako bi se znalo na šta se konkretno troše javna sredstva i po kojim kriterijumima, uključujući

i sredstva koja se opredjeljuju iz kapitalnog budžeta. Predloženo je i da se Medijskom strategijom definiše obaveza opština da za dopisnike i freelance novinare na

svojoj teritoriji obezbijede adekvatne zajedničke prostorije i opremu za rad, koje bi oni mogli slobodno da koriste. Novinari i dopisnici tražili su da se za sve one koji se bave

Predstavnici medijske zajednice sa juga Crne Gore predložili su da se Zakonom o medijima definiše i da se na nivou lokalnih samouprava moraju osnovati lokalni fondovi za medijski pluralizam, po uzoru na državni, kroz koji bi se finansirali sadržaji od interesa za stanovnike konkretnih opština

zašto se onda nije nikada izvinio za očiglednu i opasnu dezinformaciju od 5. septembra, kada je objavljeno da su protestanti na Cetinju pucali na policiju. Ta dezinformacija je bila u tom trenutku zaista opasna i mogla je da dovede do nesagledivih posljedica i žrtava – kaže Vujović. On dodatno problematizuje i činjenicu, i pored izvinjenja RTCG oko greške, da novinari i urednici nijesu provjerili ni kod jednog ozbiljnog svjetskog medija da li se u Ukrajini nešto tako dešava. - Poznato je da su oči cijelog svijeta uprte u Ukrajinu ovih dana i da svi relevantni svjetski mediji prate situaciju tamo. Portal RTCG je imao dovoljno ozbiljnih izvora da provjeri relevantnost sporne informacije, a ne da se oslanja na petparačke tabloidne i pristrasne informacije određenih medija iz Srbije – kaže Vujović. Komentarišući činjenicu da se generalni direktor nekad proglašava nenadležnim za program, a nekada djeluje potpuno suprotno, Vujović kaže da on ima zakonski jasno definisane nadležnosti. - Zakon o RTCG kaže da je generalni direktor nadležan za opšte poslove koji se odnose na upravljanje ovom medijskom kućom. Kada je u pitanju program Javnog servisa, zakon i Statut jasno definišu neposrednu odgovornost direktora, odnosno urednika programa za određene sadržaje koji se emituju na kanalima Javnog servisa – navodi on. D.MiHailoviĆ

terenskim poslom u medijima institucionalno riješi beneficirani radni staž, imajući u vidu kompleksnost i težinu posla kojim se bave, ali i razne bezbjednosne rizike. Na kraju, radio emiteri podvukli su važnost ponovnog uvođenja takse prilikom registracije automobila, koja bi se institucionalizovala na način koji je u skladu sa Ustavom Crne Gore i presudama Ustavnog suda. Sredstva iz ovog fonda distribuirala bi se radio emiterima u skladu sa unaprijed definisanim procedurama koje bi sačinila Vlada u saradnji sa predstavnicima radijske medijske industrije. Na taj način obezbijedila bi se transparentna, odgovorna i pravedna raspodjela sredstava, u skladu sa kriterijumima. r. p.

Društvo

Poneđeljak, 31. januar 2022.

Akademik CANU upozorava da je nacrt temeljnog ugovora neustavan i nezakonit PODGORICA - Nacrt temeljnog ugovora koji Vlada treba da potpiše sa SPC, kao i član koji se odnosi na pravoslavnu vjersku nastavu je apsolutno neustavan i nezakonit. Država ne može da ,,jemči“ roditeljima i staraocima da u ,,javnim“ školama imaju pravoslavnu vjersku nastavu koju bi izvodili, bez sumnje, sveštenici SPC, kazao je Pobjedi akademik CANU prof. dr Slobodan Backović. - Ovo bi se regulisalo posebnim ugovorom koji bi anulirao i Zakon o opštem obrazovanju i Ustav – istakao je on. U nacrtu temeljnog ugovora, u članu 16, kako su objavili mediji, piše da: država jemči pravo roditeljima i staraocima da svojoj djeci obezbijede vjersko obrazovanje u skladu sa sopstvenim uvjerenjima. Dalje se navodi da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica.

Protiv bezbjednosti Crne Gore

- Ukoliko bi se desilo da se predloženi tekst potpiše kao ugovor sa SPC napravilo bi se krivično djelo protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore. Krivično djelo bi bilo i ulazak sveštenika SPC u javne odbrazovne ustanove. Svi ministri iz Vlade koji odobre potpisivanje ovakvog teksta i onaj koji ga potpiše treba da budu optuženi za krivično djelo kao i oni koji na osnovu tako nezakonitog akta uvedu sveštenike u državne škole. Zbog toga treba napomenuti da je Ustav najviši opšti pravni akt (osnovni zakon) i da svi pravni akti koji proizilaze

Krivično djelo je i ulazak sveštenika SPC u škole

Backović: Ukoliko bi se desilo da se predloženi tekst potpiše kao ugovor sa SPC napravilo bi se krivično djelo protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore. Krivično djelo bi bilo i ulazak sveštenika SPC u javne odbrazovne ustanove. Svi ministri iz Vlade koji odobre potpisivanje ovakvog teksta i onaj koji ga potpiše treba da budu optuženi za krivično djelo kao i oni koji na osnovu tako nezakonitog akta uvedu sveštenike u državne škole iz njega moraju biti saglasni sa njim – ističe akademik. Backović podsjeća da je i ranije više puta navodio, Crna Gora je Ustavom, pored ostalog, definisana kao sekularna država, te samim tim sveštenici bilo koje vjerske zajednice ne mogu propovijedati vjeru niti raditi u javnim (državnim) obrazovnim ustanovama. Pored našeg zakonodavstva, ističe akademik, i međunarodni akti govore da ne postoji obaveza za izvođenje vjerske nastave u državnim školama. Navodi da je u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima zapisano: ,,Član 18. Svako ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti; ovo pravo uključuje slobodu promjene vjeroispovijesti ili uvjerenja i slobodu da čovjek sam ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, ispoljava svoju vjeru ili uvjerenje podučavanjem, običajima, molitvom i obredom“.

PrebrojAvAnje reliGijskih krvnih zrnACA

Slobodan Backović

Ovaj član je, objašnjava Backović, opširnije definisan (ima četiri stava) u Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima. Odbor za ljudska prava UN u svom tumačenju ovog člana 18 (stav 4) konstatu-

je: ,,Odbor smatra da član 18.4 dopušta nastavu u javnim školama iz predmeta kao što je opšta istorija religija i etika ako se izvodi na neutralan i objektivan način. Sloboda roditelja ili zakonskih staratelja da osiguraju da njihova djeca dobiju vjersko i moralno obrazovanje u skladu s vlastitim uvjerenjima iz člana 18.4. povezano je sa jemstvima slobode poučavanja vjere ili uvjerenja iz člana 18.1. Odbor primjećuje da je javno obrazovanje koje uključuje poučavanje o određenoj vjeri ili uvjerenju u neskladu s članom 18.4, osim ako nisu predviđene nediskriminatorni izuzeci ili alternative koje bi udovoljile željama roditelja i staratelja.“

sAd, slovenijA, FrAnCuskA…

Vjeronauka u školama je protivustavna i protivzakonita, kao što je bilo i vođenje djece iz osnovne škole na metaniju

- U Sjedinjenim Američkim Državama po pitanju vjerskih sloboda Vrhovni sud od 1940. godine imao je oko dvjesta presuda o vjerskim slobodama, od

I iz Centra za građansko obrazovanje ranije su kritikovali U nacrtu temeljnog sadržinu temeljnog ugovora. ugovora, u članu 16, Tada je za naše novine viša kako su objavili mediji, pravna savjetnica Snežana Kaluđerović rekla da bi se piše da: država jemči na ovaj način izvršila najgopravo roditeljima i ra moguća i institucionalna staraocima da svojoj segregacija djece u crnogordjeci obezbijede vjersko skom multikonfesionalnom obrazovanje u skladu sa i multietničkom društvu uz sopstvenim uvjerenjima. prebrojavanje religijskih i nacionalnih krvnih zrnaca. Dalje se navodi da će Poručila je i da je u 21. vijeku pravoslavna vjerska djeci potrebnije građansko obrazovanje koje će razvijati nastava u javnim školama biti regulisana kritičko mišljenje, ili ojačani zdravi stilovi života sa nastavposebnim ugovorom nim jedinicama seksualnog između strana vaspitanja… ugovornica - Mi živimo u društvu u kojem se različitosti još ne poštuju, toga šezdeset o pitanjima vjere i upravo je škola mjesto koje i obrazovanja. Presude su se te- treba da spoji i ujedini u razlimeljile na Prvom amandmanu čitosti, a ne da na bilo koji nakojim je ustanovljena sekular- čin razvrstava i dijeli – rekla je nost SAD – navodi Backović. tada Kaluđerović. Dodaje da su presude Vrhov- Iz Zavoda za školstvo saopštili nog suda ustanovile pravila: su ranije da je dovoljno što u zabranjena je religija (vjero- školama postoji istorija religinauka) u javnim školama, štiti je. se religija (vjeronauk) u privat- A Prosvjetna zajednica Crne nim školama, zabranjuje se vla- Gore stava je da u sekularnoj, di da finansira osnovne vjerske multivjerskoj i multietničkoj aktivnosti u privatnim škola- državi, u vremenu turbulencima, zabranjuje se nastavnicima ja, socijalne krize i krize mou javnim školama izražavanje ralnih vrijednosti, nije dobar vjerskih opredjeljenja u nastavi momenat za uvođenje vjeroi u školskoj upravi… nauke u javne škole. - Po pitanju vjeronauka u dr- SPC je i 2003. godine inicirala žavnim školama u Sloveniji, sa da se uvede vjeronauka u škopravne tačke gledišta, je slič- le, ali je tu ideju odbacila tada no kao u Francuskoj ili SAD. naučna javnost, uz ocjenu da Ustavni sud Slovenije, sa pozi- se mora sačuvati multikonfevom na Ustav, proglasio je za- sionalni sklad u Crnoj Gori. branu „konfesionalne delatno- Kasnije, 2009. godine, u škole sti“ u javnim školama u skladu se uvela istorija religije kao izborni predmet. n. Đ. sa Ustavom – ističe akademik.

Komisija za prosvjetu DPS-a tvrdi da Ministarstvo tjera prosvjetne radnike da krše zakon

Bratić protivzakonito pokušava da imenuje direktore ustanova Konkursi su završeni, a Ministarstvo ih nije rješavalo u zakonskom roku, već ih je opet imenovalo za vršioce dužnosti. Ovih dana su škole i predškolske ustanove dobile dopise da se nastavnička vijeća, odnosno upravni odbori izjasne o kandidatima, iako su svi zakonski rokovi za izbor po prethodnom konkursu istekli – saopšteno je iz DPS-a PODGORICA - Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta užurbano pokušava da imenuje direktore škola i predškolskih ustanova, ali tako što opet, ko zna koji put, krši zakon, saopštila je Ko-

misija za prosvjetu, kulturu i medije Demokratske partije socijalista. Prethodno su svi direktori obrazovnih ustanova razriješeni 12. jula, a na njihova mjesta su imenovani vršioci

dužnosti koji, prema Opštem zakonu o vaspitanju i obrazovanju, mogu biti na toj poziciji najduže šest mjeseci. Školski, odnosno upravni odbori u obavezi su bili da raspišu konkurse za direktore dva

mjeseca prije isteka mandata. - Konkursi su završeni, a Ministarstvo ih nije rješavalo u zakonskom roku, već ih je opet imenovalo za vršioce dužnosti. Ovih dana su škole i predškolske ustanove dobile dopise da

se nastavnička vijeća, odnosno upravni odbori izjasne o kandidatima, iako su svi zakonski rokovi za izbor po prethodnom konkursu istekli – saopšteno je iz DPS-a. Oni se pitaju da li Ministarstvo tjera prosvjetne radnike da, u ime vršilaca dužnosti, političkih partija i odlazeće ministarke, krše zakon, a da pritom to niko ne uzme u obzir jer je sve već dogovoreno.

- Vlada koja uskoro okončava svoj mandat, opet tjera na podjele prosvjetne radnike, jer su za vrijeme svoje skaredne vladavine prosvjetne ustanove pretvorili u poprište klanova, a prosvjetne radnike podredili svome revanšističkom i klijentelističkom konceptu vladavine, čiju je mjeru odredilo i glasanje o interpelaciji za smjenu ministarke četiri resora – navodi se u saopštenju. Iz Komisije za prosvjetu DPSa tvrde da „nijedan cunami ili uragan nije jači od zakona“ i upozoravaju prosvjetne radnike da ne budu dio „bestijalne igre i pioni na šahovskoj tabli iskompromitovanog MPKNSa“. r. d.

10 Crnom Gorom

Poneđeljak, 31. januar 2022.

Upravni odbor JU Doma starih Grabovac spriječio nezakonitu smjenu direktora te ustanove Srđana Dragomanovića

Nema razloga za razrješenje Kako navodi izvor iz Ministarstva, naum je bio da se na brzinu, preko noći i u danima vikenda Dragomanović razriješi, kako bi se otvorilo mjesto za kadar Demokrata, čija je aktivistkinja iz Risna (ime poznato redakciji) u petak telefonskim putem kontaktirala nekoliko zaposlenih iz te ustanove, nudeći im da se prihvate pozicije vršioca dužnosti direktora KOTOR - Planirano razrješenje sa funkcije direktora JU Doma starih Grabovac u Risnu Srđana Dragomanovića, na ekspresno zakazanoj elektronskoj sjednici Upravnog odbora koja je održana u subotu ujutro, nije uspjelo jer su dva od tri člana UO te ustanove bili protiv odluke o razrješenju. Za vršioca dužnosti, do imenovanja novog direktora, trebalo je da bude imenovana Aleksandra Dočevski, ekonomistkinja, zaposlena u toj ustanovi.

Članovi UO odbijanjem da glasaju za razrješenje Dragomanovića, kako navodi izvor Pobjede, u stvari su spriječili nezakonitu smjenu, jer je u rješenju o razrješenju navedeno pregršt podataka koji ne odgovaraju činjeničnom stanju. Članovi UO su odbacili kao neosnovane razloge za razrješenje i zauzeli stav da bi smjena Dragomanovića bila nezakonit akt jer nije prekršio nijedan zakonski propis,

Srđan Dragomanović

a da je Dom starih u Risnu proteklih godina, od kada je on na čelu te ustanove, dospio u sam vrh evropskih ustanova za smještaj starih lica. Dragomanović je na čelu ove ustanove imenovan 4. 9. 2018. godine i njegov mandat traje do 4. septembra 2022. godine. On je shodno zakonskim propisima prije zakazane sjednice UO, raspisao konkurs za izbor direktora na 227 dana postupajući po članu 24 Zakona o radu jer se oglas za slobodno radno mjesto može raspisati samo ako je isto upražnjeno, a s obzirom da Dragomanoviću mandat ističe 5. septembra ove godine isti je postupio u skladu sa pozitivnim propisima. Prema riječima sagovornika Pobjede, u petak u večernjim satima u kancelariji sekretara Ministarstva finansija i socijalnog staranja, naprasno i po hit-

JU Dom starih Grabovac u Risnu

nom postupku je izrađeno rješenje o razrješenju direktora JU Dom starih Grabovac i iste večeri preko predsjednice UO Doma starih Grabovac Jovane Ćorić dostavljeno ostalim članovima UO. Kako navodi izvor iz Ministarstva, naum je bio da se na brzinu, preko noći i u danima vikenda Dragomanović razriješi, kako bi se otvorilo mje-

sto za kadar Demokrata, čija je aktivistkinja iz Risna (ime poznato redakciji) u petak telefonskim putem kontaktirala nekoliko zaposlenih iz te ustanove, nudeći im da se prihvate pozicije vršioca dužnosti direktora. Izvor Pobjede navodi da je pripremu akta o razrješenju Dragomanovića obavio dvojac iz Ministarstva finansija Janko

Odović i Nina Delević, koji su preko predsjednice UO Jovane Ćorić, u petak uveče dostavili materijal UO. Kako navodi naš izvor, ovakav prijedlog nije naišao na odobravanje ostalih članova UO zbog čega je nastao haos u Ministarstvu finansija, a plan razrješenja Dragomanovića u subotu ujutro ostao samo mrtvo slovo na papiru. Iv. K.

U Kolašinu se još čeka saglasnost Ministarstva finansija za i te kako potrebna radna mjesta KOLAŠIN - Kako doći do turističkog inspektora koji i te kako treba turističkoj privredi? Kustos je neophodan da bi se nadomjestio odlazak u penziju Draginje Kujović, istoričarke umjetnosti, koja je svoj radni vijek posvetila Zavičajnom muzeju. Tri vatrogasca trebaju Službi zaštite i spasavanja koja pokriva prostor od 60 kilometara Jadranske magistrale i preko 900 kvadratnih kilometara kolašinske opštine. Uz to, po novim zakonskim odredbama, čak pet vatrogasaca stiče uslove za odlazak u starosnu penziju... Nedavna vijest da je Opštini Nikšić od strane Ministarstva finansija odobreno zapošljavanje 67 radnika podsjetila je na tu proceduru uz uzvik

Turistički inspektor, vatrogasci, kustos Zavičajnog muzeja U proteklih godinu saglasnost je više puta odbijana a radno mjesto kustosa je odobreno na šest mjeseci. Zbog toga je i te kako odjeknula vijest da je Opština Nikšić dobila saglasnost za 67 novih radnih mjesta – blago Nikšićanima, oni su dobili saglasnost. Za razliku od nikšićkih „opštinara“ ima

dosta drugih koji nijesu dobili saglasnost. A traže i čekaju mjesecima...

U kolašinskoj lokalnoj upravi se u posljednjih godinu prilično bave traženjem saglasnosti da zapošljavanjem novih radnika omoguće kvalitetniji rad i da tako ispune planiranu i usvojenu sistematizaciju. Prioritet su bili zahtjevi za sa-

glasnost za radno mjesto turističkog inspektora. Ovo radno mjesto se potvrdilo kao neophodnost turističkoj privredi Kolašina a na tom je insistirala i lokalna TO. Smatrali su i smatraju da je turistički inspektor neophodan da bi se legalizacija

Kolone novozaposlenih...

Detalj iz Kolašina

Dešava se prije desetak godina. Radnik – magacioner uzima otpremninu u jednom dobrostojećem državnom preduzeću. Počinje „bitka“ za radno mjesto koje je ostalo nepokriveno. Nakon nekoliko mjeseci rukovodstvo toga preduzeća je obavijestilo da se zbog racionalizacije ne može primiti novo lice, već da će radnik koji je raspoređen na mjesto vozača istovremeno pokrivati radno mjesto magacionera. Proteklih mjeseci ka ulaznim vratima tog istog državnog preduzeća idu desetine novih radnika u crvenim uniformama. Slična situacija je u jednom državnom preduzeću „na visini“ i u jednom manjem u centru grada gdje je ujutru trka za stolicama zbog novoprimljenih radnika... Naravno, nova radna mjesta i zaposlenja svima trebaju i protiv njih niko nema ništa. Moraju imati ekonomsku održivost i moraju se imati isti aršini. I da, po mogućnosti, budu sa što manje političkih dresova...

smještaja organizovala kvalitetno i u kontinuitetu, Takođe se insistiralo na tome da se riješi problem Službe zaštite i spasavanja kada je u pitanju potreban broj vatrogasaca –spasilaca. Tražena je saglasnost za zaposlenje tri vatrogasaca a čak je i to, po ne nekim procjenama, nedovoljno jer novi zakonski akti bi mogli čak petoricu kolašinskih vatrogasaca da „oćeraju“ u starosnu penziju. Neophodno je riješiti problem radnog mjesta kustosa Zavičajnog muzeja pošto je nakon 40 godina rada u penziju otišla Draginja Kujović, istoričarka umjetnosti koja je cijeli radni vijek posvetila muzejskoj i kulturnoj ustanovi. Saglasnost tokom prošle godine od Ministarstva finansija nije stigla za radno mjesto turističkog inspektora. Takođe nije od Ministarstva finansija stigla saglasnost za zaposlenje tri vatrogasca za koje je potrebu iskazala Služba zaštite i spasavanja. JU Centar za kulturu stigla je saglasnost za radno mjesto kustosa ali je saglasnost oročena na – šest mjeseci. Kandidata za kustosa nema baš previše a potencijalni angažman na pola godine situaciju još više čini kompleksnijom. U kolašinskoj lokalnoj upravi ističu da stabilnošću lokalnih finansija ispunjavaju sve zahtjeve koje u tom pogledu traži Ministarstvo finansija. Nastaviće sa slanjem zahtjeva za saglasnost za radna mjesta koja zaista trebaju sistemu lokalne uprave ali i opštinskim preduzećima i službama. Možda im se posreći, ko Nikšićanima... Dr. DRAŠKOVIĆ

Aktuelnosti

Poneđeljak, 31. januar 2022.

CRNI DAN NA CRNOGORSKIM PUTEVIMA: U Podgorici i Nikšiću dvije teške saobraćajne nesreće

Troje mladih izgubilo život

Od 2.165 uzetih uzoraka na korona virus, 30,7 odsto pozitivnih nalaza

Tri osobe preminule, 666 zaraženih PODGORICA - Tri osobe su preminule od posljedica infekcije korona virusom, a otkriveno je novih 666 slučajeva, do juče u 15 sati, a prijavljen je oporavak kod 995 pacijenata. Posljednji presjek Instituta za javno zdravlje je pokazao da je udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih iznosio 30,7 odsto – od 2.165 uzetih uzoraka pozitivno je bilo 666. Tokom jučerašnjeg dana IJZCG su prijavljena tri smrtna ishoda povezana sa SARSCoV-2 infekcijom iz Berana, Podgorice i Nikšića. Među preminulima najmlađi je imao 68 godina, a najstariji 80 godina starosti. Najviše novih infekcija je otkriveno u Podgorici 187, Nikšić ima 99, Ulcinj 77, Bar 71, Herceg Novi 41, Budva 33, Bijelo Polje 30, Tivat 28, Pljevlja 20, Kotor 18, Berane 15, Cetinje 14,

Mojkovac osam, Danilovgrad sedam, Plav pet, Kolašin četiri, Tuzi tri, Petnjica dva, Rožaje dva, Andrijevica jedan, Plužine jedan. Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2.555. Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva korona virusa u Crnoj Gori iznosi 6.405. U Podgorici ima 1.741 aktivni slučaj, Nikšić 851, Bar 679, Ulcinj 478, Herceg Novi 401, Budva 339, Bijelo Polje 324, Pljevlja 297, Tivat 214, Kotor 197, Cetinje 159, Danilovgrad 144, Berane 141, Rožaje 112, Tuzi 85, Mojkovac 68, Kolašin 33, Šavnik 32, Plav 29, Plužine 25, Andrijevica 18, Petnjica 18, Žabljak 18, Gusinje dva. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 219.303. R. D.

RTCG.ME

PODGORICA/NIKŠIĆ – Tri osobe su poginule u dvije saobraćajne nesreće koje su se tokom jučerašnjeg dana dogodile u Podgorici i Nikšiću. U nedjelju ujutro oko 2.40 sati je poginula djevojka A. P. (19) u Podgorici. Nesreća se dogodila u Vojvođanskoj ulici u glavnom gradu, saopšteno je iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije. Iz OKC je saopšteno da je smrtno stradala na licu mjesta. Jučerašnji dan je odnio još dvije mlade žrtve u Nikšiću – dva mladića A. P. (26) i M. P. (20) su poginula u Župi. U toj nesreći je povrijeđen i jedan mladić, koji je prebačen u bolnicu. - Do nesreće je došlo kada se automobil marke ,,golf 2“ kretao iz pravca Krstovača prema selu Zagrad, kada je iz za sada neutvrđenih razloga došlo do sudara sa kamionom, koji se kretao iz suprotnog smjera - saopšteno je nezvanično iz policije za TVCG. Kako je saopštio direktor Opšte bolnice u Nikšiću dr Marko Mitrović za TVCG, povrijeđena osoba je van životne opasnosti, bez težih tjelesnih povreda. - Povrijeđena osoba zadobila je frakturu poda očne duplje i zida maksilarnog sinusa. Iako je osoba stabilno i van životne opasnosti, iz predostrožnosti je prebačena u Klinički centar Crne Gore - kazao je dr Mitrović. Dvije osobe su zadobile povrede u saobraćajnoj nezgodi u Podgorici juče oko 14 sati. Do nezgode je došlo u Ulici zetskih vladara, u njoj su učestvovala dva automobila, a nije poznato kako je do udesa došlo. Kako je Pobjedi rečeno iz OKC-a, povrijeđeni su transportovani u UrgenR. D. Sa udesa u Nikšiću tni centar KCCG, gdje im je ukazana ljekarska pomoć.

Zakon o energetici obavezuje CEDIS da ukoliko utvrdi krađu odmah obustavi isporuku električne energije korisniku

Za pola godine preko milion eura neovlašćene potrošnje struje PODGORICA - Tokom prethodnih šest mjeseci je obračunato oko 9,3 miliona kilovatsati po osnovu neovlašćene potrošnje električne energije, čija je vrijednost oko 1,1 milion eura, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS). Iz te kompanije navode da je oko 30 odsto obračunato po osnovu krađe, dok je oko 6,3 miliona kWh obračunato kao neovlašćena potrošnja kod samovoljno priključenih korisnika. - Akcija suzbijanja neovlašćene potrošnje električne energije koja je započeta u julu prethodne godine, biće nastavljena i u narednom periodu na području svih crnogorskih opština. Ukupni gubici u elektrodistributivnom sistemu su u diskretnom padu, pritom je tokom prethodne godine preuzeto čak 10 odsto više električne energije u odnosu na

vrijednosti koje su ostvarene tokom 2020. godine – navodi se u saopštenju. CEDIS raspolaže, kako tvrde, najmodernijom opremom za utvrđivanje neovlašćenih aktivnosti na mjernim mjestima, dok radnje na terenu sprovode stručne ekipe sa višegodišnjim

iskustvom, upoznate sa svim vidovima neovlašćenog preuzimanja električne energije i detaljnim informacijama o karakteristikama konzuma, naročito o problematičnim područjima. - Zakon o energetici zabranjuje neovlašćeno korišćenje

električne energije i obavezuje CEDIS da ukoliko utvrdi krađu, bez prethodnog upozorenja, obustavi isporuku električne energije korisniku. Dalje postupanje propisano je Pravilima za sprovođenje postupka za otkrivanje, utvrđivanje i sprečavanje neovlašćenog korišćenja električne energije i Metodologijom za obračun i naplatu neovlašćeno preuzete električne energije – kaže se u saopštenju. Služba za korporativne komunikacije CEDIS-a navodi da je u prethodnom periodu putem korisničkih servisa te kompanije značajan broj korisnika prijavljivao neovlašćenu potrošnju, zbog čega je aktivirana i posebna email adresa: neovlascenapotrosnja@cedis.me, putem koje se anonimno može zahtijevati kontrola mjernog mjesta zbog sumnje na neovlašćenu potrošnju. R. P.

Aleksandar Zeković apelovao na redakcije i novinare da na protestima nose vidljive oznake „press“

Zaštita novinara i isticanje neutralnosti PODGORICA – Svi novinari koji su službeno na svim okupljanjima i protestima koja prate trebalo bi da imaju istaknute novinarske/medijske oznake – apelovao je juče član Savjeta Građanske inicijative ,,21. maj“ Aleksandar Zeković. On je kazao da je to važno i da je apel uputio kao neko ko se decenijama bavi zaštitom ljudskih prava i u sklopu toga i praćenjem primjene policijskih ovlašćenja. – Opcija nošenja ,,press“ prsluka je možda i najjednostavnija i

najvidljiva opcija – smatra Zeković i dodaje da se na taj način jasno saopštava da je konkretna osoba na novinarskom zadatku i nije privatno na konkretnom okupljanju. On smatra da se tako štiti i ističe novinarska (i medija) neutralnost i objektivnost, te da je to u interesu bezbjednosti i bolje zaštite novinara i medijskih djelatnika „kako u pogledu postupanja policijskih službenika tako i u slučaju protivzakonitog ponašanja nekog od učesnika protesta prema njima“.

Aleksandar Zeković

12 Kultura

Poneđeljak, 31. januar 2022.

POBJEDA ISTRAŽUJE: Dvadeset godina od protjerivanja Crnogorske pravoslavne crkve sa ostrva Be

Uz blagoslov božji u nove Najviše pažnje ovoj temi, prirodno, posvetio je dnevni list Dan, potom Vijesti, a zanimljivo je da je tadašnja državna Pobjeda dala jako malo prostora sukobu oko Beške. U priču su se ekspresno uključile i crnogorske političke partije, a mediji u tom periodu nijesu zabilježili nijednu zvaničnu reakciju iz vrha Demokratske partije socijalista

Pogled sa jezera na manastirski kompleks Beška prije ,,obnove“ crkava

PODGORICA – Burno je bilo početkom februara 2002. godine na društveno-političkoj sceni Crne Gore. Tema budućih odnosa Srbije i Crne Gore, pregovora sa Havijerom Solanom i međunarodnom zajednicom, odjednom je u medijskom prostoru dobila konkurenciju u novom sukobu između Crnogorske pravoslavne crkve i Mitropolije crnogorsko-primorske SPC oko prava na posjedovanje i obnovu manastirskog kompleksa na ostrvu Beška.

Zastava Srbije na zvoniku Crkve Presvete Bogorodice, 2002. godine

Svi crnogorski štampani mediji izvijestili su o sukobu koji je nastao nakon što su mitropolit CPC Mihailo, sveštenstvo i pristalice ove crkve došli na Bešku, počeli izgradnju drvenog objekta za smještaj monaha, sa namjerom

Mihailo: Mi smo jedina registrovana crkva, SPC nije, ali nažalost poneko i to podržava Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve u dva navrata za Vijesti, u februaru 2002. godine, rekao je da CPC izbjegava svaki sukob sa SPC kojoj je „ostao jedini cilj da izazove sukob u Crnoj Gori“. - Mi to nećemo da prihvatimo i idemo tim putem od samog početka – kazao je Mihailo za Vijesti. On je rekao da Crnogorska crkva, koja ima sva ustavna prava sa aspekta državnog uređenja, ima pravo na svaku crkvu bilo gdje u Crnoj Gori. - Posebno na one koje su prazne i gdje niko ne služi. Namjeravamo da te crkve pomalo održavamo dok se ne riješi pitanje Crnogorske crkve. Mi smo jedina registrovana crkva, SPC nije, ali nažalost poneko i to podržava – kazao je Mihailo. Nakon službe mitropolita Amfilohija na Beški,

7. februara, mitropolit Mihailo rekao je da SPC u Crnoj Gori nema nikakve hrišćanske etike. - Namjera SPC je da iscrpljuje crnogorsku vlast i policiju. Oni nemaju tapiju ni na jedan manastir i crkvu u Crnoj Gori i mislim da bi vlast trebalo od njih da zatraži da pokažu te dokumente. Molim vlast i javnost da potegnu pitanje kada je SPC registrovana u Crnoj Gori. Ne smiju pokazati daj dokument jer ga nemaju – kazao je Mihailo za Vijesti. On je ocijenio da SPC pokušava, kao i 1920. godine, da silom okupira Crnu Goru. - Mi ćemo se braniti krstom i Jevanđeljem. Skinuli su krstaš barjak, zastavu sa Vučjeg dola, sa crkve na Beški i vjerovatno ga bacili i pocijepali. Mogu samo da kažem staru hrišćansku poruku: „Oprosti im Bože, ne znaju što čine“ - rekao je mitropolit Mihailo.

da u budućem periodu, u saradnji sa Zavodom sa zaštitu spomenika kulture, obnove crkve Sv. Đorđa i Presvete Bogorodice. Odjednom je ovo postala i prilika za politička potkusurivanja, ubrzo se tema preselila u crnogorski parlament, a nije baš da su na nju ostali imune i političke i vjerske strukture iz susjedne Srbije. Ključno pitanje je bilo – ko kome otima imovinu i svetinje i ko ima pravo na služenje u vjerskim objektima na Beški i pravo na njihovu obnovu. Razgovora, ni dogovora dvije suprostavljene strane, pokazaće se, nije bilo, niti je moglo biti.

KO I KAKO

Najviše pažnje ovoj temi, prirodno, posvetio je dnevni list Dan, potom Vijesti, a zanimljivo je da je tadašnja državna Pobjeda posvetila jako malo prostora sukobu oko Beške. Dan i Vijesti u nekoliko navrata pratili su temu i na naslovnim stranama, dok se u Pobjedi sve svelo na par kratkih agencijskih vijesti, na stubac ili dva u dnu strane, u rubrici Aktuelnosti. Dnevni list Publika samo jednom je naslovnu stranu posvetio ostrvu Beška, sa jako malo teksta, ali uz prateću karikaturu Darka Drljevića. Vijesti su sukob dvije crkve oko ostrva Beška prenijele pod naslovom „Sveštenici SPC pokušali vojnim čamcima da se iskrcaju na ostrvo na kome su bili pripadnici CPC“. U razgovoru za Vijesti, đakon i sekretar mitropolita Mihaila Sreten Vujović ispričao je da su 3. februara saznali da su se prema Beškoj uputile dvije grupe ljudi. - Jedna je krenula prema Murićima, najbližem pristaništu, a dru-

ga vojnim brodovima. Policija, koja je o svemu bila obaviještena, spriječila ih je da se iskrcaju na ostrvo kako ne bi došlo do incidenata. Oni su kružili oko ostrva, policijski gliser ih je pratio ne dozvoljavajući im da se iskrcaju. Kod nas je došao interventni vod MUP-a, a njihov zapovjednik Peković prvo nas je obavijestio da ima naređenje da civili moraju da odu, a da sveštenici mogu ostati. Nije prošlo ni deset minuta, rekao nam je da svi idemo, tako da smo morali da prekinemo večernju službu. U suprotnom, izveli bi nas na silu, bili su pod punom ratnom opremom, a mi smo znali da okupljeni vjernici ne bi dozvolili da stave ruku na nas – rekao je Vujović za Vijesti. Naslovna strana dnevnog lista Dan, 4. februara 2002. godine, obilježena je pričom pod naslovom „Sukob oko bogomolja na ostrvima Skadarskog jezera“, dok je u nadnaslovu potencirano kako se „nastavlja rat između nekanonske CPC i Mitropolije crnogorsko-primorske“. U podnaslovu se ističe saopštenje Bratstva pravoslavne omladine Crne Gore u kojem se navodi da je „prekjučerašnji upad Miraša Dedeića i njegovih pristalica u crkve Svetog Đorđa i Presvete Bogorodice na ostrvu Beška očigledan atak na imovinu Mitropolije crnogorsko-primorske, čiju je sigurnost garantovala Skupština Republike Crne Gore svojom rezolucijom od 20. decembra 2000. godine, kao i pismene garancije premijera Filipa Vujanovića date Mitropoliji“.

NASILNO PRISVOJILI

Đakon Mitropolije crnogorskoprimorske Jovan Plamenac za

Dan je ispričao da su ostrvo Beška, od 2000. godine, Albanci svakog prvog maja na licitaciji davali u zakup, a njegova površina, pa čak i prostorije crkve korišćene su za ispašu stoke. - Kako bi spriječili skrnavljenje božje kuće, sveštenici SPC su na ove dvije crkve postavili gvozdena vrata i prozore. Ipak sada su došli oni koji su gori od životinja i nasilno prisvojili ono što im ne pripada. Ljudi koji su došli na ostrvo i obili crkvu su najobičniji kriminalci, banda koja je upala u našu kuću, a sramno je što je to prenosila državna televizija – rekao je Plamenac i dodao da je sveštenstvo SPC upozorio MUP da prilaz ostrvu Beška za njih ne bi bio bezbjedan jer se „na ostrvu nalaze opasni ljudi, koji će nas povrijediti ako im priđemo“. Istim povodom oglasio se i episkop budimljanski Joanikije, danas aktuelni mitropolit crnogorsko-primorski. - Ono što se juče dešavalo samo je posljedica aktivnosti koje već nekoliko godina sprovodi Dedeićeva grupacija, a pogotovo inicidenata i nemira koje izazivaju od ovogodišnjeg Badnjeg dana, potpomognuti visokim funkcionerima iz samog vrha crnogorske vlasti. Ovim činom oni svjesno izazivaju nemire i tenzije među narodom u Zeti i na Skadarskom jezeru, za šta nema nikakvog osnova – rekao je Joanikije. On se pozvao na „garancije Vujanovića“ i konstatovao da „danas u Crnoj Gori ne funkcioniše država i da u njoj nema zakona“. - Zamislite kad je mišljenje premijera danas ovako, sjutra onako, zato se i dešava da sada

Kultura

Poneđeljak, 31. januar 2022.

eška i stvaranja uslova Mitropoliji crnogorsko-primorskoj SPC za degradaciju ovog kulturnog dobra (2)

e tenzije, mržnju i podjele U sjutrašnjem, trećem, nastavku serijala u Pobjedi čitajte: • • • • • • • • • • • • •

u Crnoj Gori nečiji životi i bezbjednost zavise od trenutnog mišljenja, raspoloženja i interesovanja premijera Vujanovića – rekao je Joanikije. Sličan stav saopštio je i Savezni sekretarijat za vjere. - Pseudoreligijska grupa izvjesnog Miraša Dedeića nastavila je sa praksom nasilničkog ponašanja prema pravoslavnim hrišćanima u Crnoj Gori. Iako je predsjednik Vlade Filip Vujanović, koji obavlja funkciju ministra vjera, u decembru 2000. godine dao pismenu garanciju o neprikosnovenosti hramova Mitropolije, očigledno je da ne može djelom stajati iza svojih riječi. Štaviše, ohrabrenje za upade u hramove Mitropolije Dedeićeva grupa nalazi među nekim visokim funkcionerima crnogorske vlasti – saopšteno je iz Sekretarijata. Crkvena opština Zetska izrazila je ogorčenje i upozorila državne organe Crne Gore da je „ovaj

gnusni, bezakoni i bezbožni čin prevršio svaku mjeru i da je udareno po obrazu pravoslavne Zete i Zećana, ali i Crmnice i Crmničana“. - Postavljamo pitanje: Ko je ovlastio izvjesnog Steva Vučinića, koji nema nikakve veze sa Zetom, da predaje nekakve ključeve od crkvenih vrata, koji se nijesu nalazili kod njega – saopštila je Crkvena opština Zetska.

POLITIČARI GOVORE

U sukob oko Beške ekspresno su se uključile i crnogorske političke partije. Portparol SNP-a Dragan Koprivica je rekao da „ovaj odnarođeni režim, koji vidi da gubi tlo pod nogama, pokušava na sve načine da zavadi građane Crne Gore“. Srpska narodna stranka je konstatovala da se „nastavlja politika SDP-a kojom se napada na vlasništvo Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori“. Poslanik SNS-a Goran Danilović kazao je da „ova vrsta otimačine poprima takve razmjere da bi bilo

neophodno da se oglasi međunarodna zajednica“. - Vlast ovim hoće da drži tenzije do usijanja, sve do referenduma i to sukobima dvije crkve. Nakon toga pokušaće da se predstave međunarodnoj zajednici kao pomiritelji – rekao je Danilović. Predsjednik Narodne stranke Dragan Šoć kazao je da je „očigledno da je nekome jako stalo da Crnu Goru gurne u podjele i dalju radikalizaciju političke scene“. Portparol SDP-a Novak Adžić saopštio je da je „činjenica da SPC pokušava da drži monopol nad vjerskim objektima koji joj ne pripadaju“. - Ona nema i ne treba da ima monopol. SPC nema pravo svojine kada je u pitanju hram na Skadarskom jezeru, to je u nadležnosti pravosudnih organa ili parlamenta – rekao je Adžić. Politički lider Liberalnog saveza Miodrag Živković nije želio da za Dan komentariše dešavanja na Beški „bez pouzdanih informacija“. On je ocijenio da je „u ovom trenutku sve to čisto po-

Monah Grigorije već u februaru najavio izgradnju konaka i novčanu pomoć Zavoda Vijesti su 14. februara objavile tekst pod naslovom „Srpski monasi konače u vojnim kontejnerima“, u kojem je monah Grigorije takođe demantovao da na ostrvu Beška borave vojnici Vojske Jugoslavije. - U početku će na ostrvu boraviti jedan monah i nekoliko radnika koji će biti anga-

žovani na izgradnji konaka. Naime, kada se obnovi manastir planirano je da u njemu žive monahinje. (...) Odmah ćemo početi sa restauracijom manastira, a Zavod za zaštitu spomenika kulture je obećao novčanu pomoć – kazao je monah Grigorije za Vijesti. To, očigledno, nije bio alarm za Republički zavod za

zaštitu spomenika kulture i ostale državne organe već je, podsjetimo, Zavod tek u junu 2002. godine saznao da je na ostrvu Beška bez dozvole sagrađen konak. Bar tako pokazuje dokumentacija nekadašnjeg zavoda koju je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Šta je to naljutilo Amfilohija u avgustu 2002. godine, pa je poslao otvoreno pismo Zavodu za zaštitu spomenika kulture Ko je ovca koja ima „lijepo zvanje i prizvanje“ Kome je zaprijetio poglavar MCP U kom kontekstu je pomenuto „đubre iznad koljena“, „ucrvljala koza“, „goveda dodoška i balege“, „pustopoline u kojima se legu zmije i akrepi“ Čija je to kuća bila „jazbina kartaroša i pijanica“ Šta su „umjetničke“ štenare i umjetnička „volovodica“ Za čije grobove i kosti se interesovao mitropolit Amfilohije Na kojem mjestu je Amfilohijevo pismo okarakterisano kao „početak njegovog uzidanja nad državom Crnom Gorom“ Šta je direktor Zavoda tražio od premijera Filipa Vujanovića, predsjednika Mila Đukanovića i ministra kulture Branimira Popovića

dizanje tenzija u Crnoj Gori, što nije nimalo dobro“. Zanimljivo je da crnogorski dnevni listovi tih dana nijesu zabilježili nijednu zvaničnu reakciju iz vrha Demokratske partije socijalista. Samo je iz Ministarstva vjera demantovana informacija TV Crne Gore i NTV Montena da će iz sredstava tog ministarstva biti obnovljene crkve na Beški. Takođe, aktuelni ministar unutrašnjih poslova Andrija Jovićević, u momentu kada se rasprava o Beškoj preselila u parlament, kazao je da je od samog početka bio uključen u dešavanja. - Pripadnici Crnogorske pravoslavne crkve su zaposjeli ostrvo Beška, nakon intervencije policije oni su odstranjeni sa ostrva i trenutno u skladu sa određenim dogovorima MUP kontroliše ostrvo i neće dozvoliti pristup ni jednoj ni drugoj strani dok se situacija ne smiri – kazao je Jovićević i dodao da je policija reagovala da bi zaštitila imovinu Mitropolije. Dnevni list Publika na naslovnoj strani od 6. februara objavio je tekst pod naslovom „Tražili i podršku vojske“, kojim se najavljuje okupljanje pristalica Mitropolije u 5 do 12 na Beški. Neimenovani izvor Publike, u tekstu tvrdi da su funkcioneri SNP-a organizovali oko „150 jakih i naoružanih patriota koje će predvoditi vladika Joanikije“, a kojima „za iskrcavanje na Bešku neće biti prepreka dvadesetak policajaca.“

RJEŠENJE SUDA

Iako je samo dan-dva ranije iz Ministarstva unutrašnjih poslova obećano pristalicama CPC da će se vratiti na Bešku i nastaviti radove na izgradnji drvenog objekta za smještaj monaha, MUP je ubrzo kroz zvanično saopštenje zabranio prilaz ostrvu objema sukobljenim stranama. Mitropolit Amfilohije mirno je pristao na naredbu MUP-a i odložio okupljanje vjernika, zakazano za 6. februar, u pet do 12 sati. Mitropolija je, kako će se pokazati, u tom trenutku već predala tužbu Osnovnom sudu u Baru koji je već 7. februara donio Rješenje kojim se „određuje privremena mjera i nalaže dužniku Dedeić Mirašu iz Cetinja, da odmah, a najkasnije u roku do 48 sati, iseli se iz Manastira Beška, Crkve Sv. Đorđa i Crkve Svete Bogo-

Misterija „vojne jedinice jačine jednog voda“ Vojska Jugoslavije pomogla je sveštenstvu Mitropolije crnogorsko-primorske prvih dana po dolasku na ostrvo Beška. Helikopterom su im dopremili dva kontejnera za smještaj sveštenika i radnika koji će raditi na obnovi crkava. Jedan kontejner postavili su na temelju na kojem je nekoliko dana ranije CPC počela izgradnju drvenog objekta. Pažnju medija posebno je izazvala informacija koju je objavila Montena fax da je na ostrvo Beška „pristigla vojna jedinica jačine jednog voda, koja je transportovana helikopterom“. Ona je, navodno, trebalo da obezbjeđuje i brani sveštenstvo MCP od eventualnih novih „upada“. Tu informaciju su Vijesti 13. februara 2002. godine objavile na naslovnoj strani, a dan kasnije svi mediji su prenijeli demanti Vojske Jugoslavije, koja je priznala samo da je „Mitropoliji izdala u zakup dva kontejnera“.

rodice na istoimenom ostrvu i ukloni započeti objekat pored navedenih crkava, ukloni cjelokupni donijeti građevinski materijal i postavi sve stvari u prvobitno stanje, onakve kakve su i ranije bile“. - Zabranjuje se Dedeić Mirašu i njegovim pristalicama kao neovlašćenim licima ulaženje u hramove Sv. Đorđa i Svete Bogorodice na ostrvo Beška i bilo kakvo postupanje koje bi ometalo povjerioca u državini i korišćenju Manastira Beška, te da se uspostavi nesmetana državina povjerioca. Privremena mjera trajaće do okončanja parničnog postupka – navedeno je, između ostalog, u Rješenju koje je donio Osnovni sud u Baru. Paradoksalno, u Rješenju suda pominje se Miraš Dedeić, kao fizičko lice, a ne Crnogorska pravoslavna crkva koja je, kao stranka u sporu, jedina registrovana shodno zakonu. Uz to, Mitropolija sudu, po svjedočenju aktera tog spora, nije priložila nijedan zakonski relevantan dokaz da su hramovi na Skadarskom jezeru u njenom vlasništvu. No, Rješenje suda bilo je dovoljno za Mitropoliju crnogorskoprimorsku, ali i za MUP Crne Gore, pa je mitropolit Amfilohije, sa sveštenstvom i nekoliko stotina građana, već 8. februara neometano na ostrvu Beška služio svetu arhijerejsku liturgiju i osveštao hramove od, kako je rekao, skverni. Dnevni list Dan ovu priču je na naslovnoj strani donio pod naslovom „Od krsta do pajsera i natrag“. U besjedi na Beški, Amfilohije je obavijestio vjernike da je osnovan odbor za obnovu ovih hramova i da će do narednih Blagovijesti i „ove hra-

move obasjati svjetlost kandila koje će ložiti njhovi nastojatelji“. Jedan od pristalica MCP je za Dan kazao da je „danas zablistao krst, a pajseri su se povukli.“ - Onaj ko je, navodno, Mirašu dao ključeve, mogao mu je dati samo pajser kojim su vrata obijena, jer su ključevi bili kod monaha Grigorija i oca Jovana Ćulibrka – kazao je on. U izjavama sveštenstva i pristalica Mitropolije u Danu, ali i u ostalim štampanim medijima, ne navodi se da je drveni objekat, koji je podigla CPC, zapaljen, kako je to za Pobjedu potvrdio Stevo Vučinić, već da je „razmontiran pažnjom dobrog domaćina, a sva građa složena da bi onaj čija je mogao da je odnese, kako je i sud u Baru propisao“.

PRIĐITE

Mitropolit Amfilohije liturgiju na Beški završio je konstatacijom da „ovdje počiva plemenita Jelena Balšić, kćerka svetomučenika kneza Lazara, koja je objedinila Lazareviće i Balšiće“. - Čime je postala ne simbol razdora, ne raskola, ne mržnje, ne raspadanja, nego simbol najdubljeg jedinstva utemeljenog na onim vrijednostima oko kojih je sađenuto sve što imamo, što jesmo i što smo bili kroz vjekove. I zato, evo nas sabranih oko ovoga svetoga groba i oko svih ovih svetinja u ovoj svetoj obitelji i pozivamo sve druge znavene i neznavene da nam priđu i da zajedno jednim srcem i jednom dušom slavimo ime božje i da zajednički obnovimo svetinje koje su obnavljala čitava pokoljenja kroz vjekove - rekao je Amfilohije. Jovan NIKITOVIĆ (nastavlja se)

14 Hronika Podgorice

Poneđeljak, 31. januar 2022.

Dvadeset jednogodišnji Plavljanin Alen Emšija spasio nepoznatu davljenicu iz Morače

Medicinski tehničar položio životni ispit

Naišli smo na liticu visine pet – šest metara. Policajci su otrčali okolo. Ugledao sam stablo koje se spušta do obale i odlučio da probam da se preko njega spustim i pomognem ženi koja se davi. Uhvatio sam se za njega i spustio se. Skinuo sam odjeću i skočio u vodu kako bih što prije uhvatio ženu, da je voda ne ponese. Nijesam osjećao hladnoću vode, jer je adrenalin bio visok. To sam osjetio tek kasnije kad sam vidio da je žena na sigurnom – kazao je Alen Emšija Skok u hladnu rijeku usred zimskog podneva zbog nepoznate osobe za dvadeset jednogodišnjeg Alena Emšiju iz Plava je normalna stvar, koju bi svako trebao napraviti. Bez imalo premišljanja ovaj hrabri mladić prije dva dana skočio je u Moraču i iz nje izvukao stariju ženu, koja se bacila sa Visećeg mosta. Kada je izvukao davljenicu, bila je svjesna i požalila mu se da je sve boli. Prvo što su mu roditelji rekli kada su saznali za njegov podvig bilo je: ,,Sine, drago nam je da si dobro“. O tome kako se sve dogodilo prije dva dana na Morači ispričao je za Pobjedu ovaj hrabri medicinski tehničar i planinar, rođen u podnožju Prokletija, koji zbog privatnih obaveza trenutno boravi u našem glavnom gradu, a čijim se djelom ovih dana ponose i Plavljani i Podgoričani i cijela Crna Gora.

HRABROST

Do Morače Alena je, prije dva dana, oko podne odvela znatiželja kada je ugledao policajce

Alen Emšija

koji su otrčali u tom pravcu. - Vraćao iz centra prema mostu ,,Milenijum“. Dok sam šetao ugledao sam policajca i policajku kako trče prema obali Morače. Pomislio sam, sigurno jure da uhapse nekoga, pa hajde da vidim o čemu se radi. Krenuo sam za njima. Stigli smo do mosta odakle sam ugledao ženu u rijeci – priča Emšija, Svi zajedno spustili su se prema obali koliko su bliže mogli.

Dobro se dobrim vraća Alen Emšija kaže da nije ni slutio da će ovaj događaj da privuče ovoliku pažnju javnosti. Koristi ovu priliku da apeluje na sve da više obraćaju pažnju na ljude oko sebe i da pokušaju da im pomognu u nevolji koliko mogu. - Moja porodica i ja smo imali nekoliko nesrećnih okolnosti od kojih je jedna bila da nam je u požaru izgorjela kuća. Uz pomoć naših Plavljana i Gusinjana

Pripadnici policije utoplili sugrađanku nakon izvlačenja iz Morače

Međutim, kako navodi naš sagovornik, tu se nalazila litica visine pet – šest metara, koju nijesu mogli da savladaju. Dok su pripadnici policije tražili najbolji način da priđu davljenici, Alenu je planinarsko iskustvo pomoglo da brzo reaguje. - Policajci su otrčali okolo prema drugoj obali. Ugledao sam stablo koje se spušta do obale i odlučio da probam da se preko njega spustim i pomognem

ženi koja se davi. Uhvatio sam se za njega i spustio se. Skinuo sam odjeću i skočio u vodu kako bih što prije uhvatio ženu, da je voda ne ponese. Uspio sam da dođem do starije žene i da je izvučem na obalu. Bila je svjesna. rekla mi je da je sve boli. Nijesam osjećao hladnoću vode, jer je adrenalin bio visok, to sam tek osjetio kasnije, kad sam vidio da je na sigurnom – priča Alen.

SKROMNOST

Dok je izvlačio iz vode vidio je da su i policajci stigli do obale. Hladnoću je osjetio tek kada je davljenicu izvukao do obale, gdje se prisjetio svoje babe koja se utopila u rijeci. - Policajac je skinuo svoju jaknu i kapu i utoplio ženu, pozvali su Hitnu pomoć. Razmišljao sam da odem i pustim ih da rade svoj dio posla, ali zadržala me samo pomisao da je moja baba pogi-

i ostalih ljudi dobre volje napravili smo novu u kojoj sada živimo – kazao je Emšija, koji već mjesec zbog privatnih obaveza živi kod sestre u Podgorici, koja je podstanar. Alenovim djelom ovih dana ponosimo se svi, a najviše njegovi roditelji. - Kada su saznali što sam uradio roditelji su mi rekli da im je drago da sam dobro i da su ponosni na mene – otkriva mladić iz Plava.

nula tako što se utopila u rijeci, a niko nije imao da joj pomogne. Nakon što sam se uvjerio da je žena dobro bilo mi je lakše. Ovako mi je savjest čista, jer da joj nijesam pomogao proganjalo bi me to cijelog života. Pošto sam često plivao u hladnoj vodi u Plavskom jezeru hladna Morača mi nije pravila problem, ali jeste hladan vjetar kad sam izašao na obalu. Ipak, sve se na kraju dobro završilo, što je i najvažnije – iskren je Emšija. Istinsku humanost i hrabrost ovaj medicinski tehničar po struci pokazao je i dokazao prije dva dana na Morači. Nakon završene srednje medicinske škole upisao je bio Biološki fakultet, ali je zbog finansijske situacije morao da odustane od daljeg školovanja. Odradio je pripravnički staž u Plavu. Navodeći da je trenutno nezaposlen, kaže da mu je ostalo da položi još državni ispit. Iz hobija je naučio i vještine stolarskog zanata. Kako ističe, planinarenje je njegova najveća ljubav. Član je izviđačke čete „Prokletije“. I. MITROVIĆ

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 31. januar 2022.

Više od 200 takmičara učestvovalo na, petoj po redu, trci na 10 kilometara na Gorici

Marko Kavaja i Slađana Pejović pobjednici ,,Podgoričke desetke“ Više od 200 takmičara učestvovalo je na petoj po redu trci pod nazivom „Podgorička desetka“, koja je održana juče na Gorici, u organizaciji Sportsko-rekreativnog društva studenata ekonomije i menadžmenta „Ekomen“ i Triatlon kluba „Podgorica“. Lijepo vrijeme, rekordan broj zaljubljenika u zdrave stilove života, profesionalnih atletičara i rekreativaca, kako mlađih tako i starijih, odlična atmosfera i lijepo druženje uljepšali su jedno od omiljenih izletišta Podgoričana. Pored domaćih, na stazi su bili i učesnici iz Italije, Rusije, Hrvatske i Njemačke. Najmlađi takmičar je imao osam, a najstariji 74 godine.

POBJEDNICI

U generalnom plasmanu, u muškoj konkurenciji, pobijedio je Marko Kavaja iz TK „Lovćen“ (vrijeme 36:43). Drugo mjesto osvojio je Perica Vučković iz AK „Sparta“ sa vremenom 37:51, dok je treće mjesto sa svega dvije sekunde zaostatka osvojio Nikola Čađenović iz kluba „Road Runners Montenegro“ (37:53). U ženskoj konkurenciji dominaciju je nastavila najbolja crnogorska atletičarka Slađana Pejović (AK „Nikšić“), koja je od 2017. godine slavila svih pet puta, koliko se ova trka i organizuje. Njeno vrijeme bilo je 39:31. Drugo mjesto pripa-

Lijepo vrijeme, rekordan broj zaljubljenika u zdrave stilove života, profesionalnih atletičara i rekreativaca, kako mlađih tako i starijih, odlična atmosfera i lijepo druženje, uljepšali su jedno od omiljenih izletišta Podgoričana. Pored domaćih, na stazi su bili i učesnici iz Italije, Rusije, Hrvatske i Njemačke. Najmlađi takmičar je imao osam, a najstariji 74 godine lo je Radi Miladinović iz AK ,,Podgorički maraton“ (43:44), dok je treće pripalo članici AK „Nikšić“, Jeleni Ivković (44:04). Slađana Pejović je, nakon trke, istakla da joj je uvijek drago da učestvuje u trci ,,Podgorička desetka“. Navodeći da je stigla sa dvadesetodnevnih priprema iz Ulcinja gdje se sprema za početak sezone u kojoj je očekuju Mediteranske igre i balkanska prvenstva, kazala je da joj je cilj da u narednoj godini ostvari normu za Olimpijske igre u Parizu.

,,Podgoričkoj desetki“. - Počeo sam da trčim prije desetak godina, sada je to više od rekreacije. Trčao sam polumaratone, planiram i maraton da istrčim. Na Cetinju je hladno, trčim uglavnom sa prijateljima, i kad je minus šest stepeni. Ali tako jačamo imunitet. Od kako trčim, rijetko idem u kafanu – kazao je Rajković.

ZDRAVLJE

ZADOVOLJSTVO

Najmlađa učesnica Mia Bečanović (11 godina) kazala je da je lijepo trčati na Gorici zato što se sa nje vidi gotovo cijela Podgorica. Velike simpatije, kako učesnika, tako i publike i prolaznika, pobrao je i najmlađi učesnik trke, osmogodišnji André Leon Vergara Meersohn. Dvadeset devetogodišnjem Podgoričaninu Danilu Vučiniću, koji je počeo da trči prije godinu, ovo je bilo prvo učešće na sve popularnijoj trci na Gorici. - Svaki drugi dan trčim po 15 kilometara. Dogovorim se sa pri-

U ZDRAVOM TIJELU ZDRAV DUH: Start trke na Gorici

jateljima preko Vajber grupe, pa trčimo zajedno. Svakome preporučujem da proba makar pet kilometara da istrči, da osjeti to zadovoljstvo nakon trčanja, da ne govorim kako je lijep osjećaj nakon istrčanih 10 – 15 kilometara, ili više – kaže Vučinić.

I trideset devetogodišnjoj Snežani Ivanović, koja je već dvije godine članica kluba „Road Runners Montenegro“, juče je bio prvi put da učestvuje na trci na Gorici. - Pripremamo se za polumaraton u Splitu, koji je 27. februara.

Ovo mi je kao neka nacionalna proba. Milije mi je istrčati deset kilometara na Gorici, nego maraton negdje vani – poručuje Ivanović. Trideset dvogodišnji Cetinjanin Marko Rajković nije propustio nijedno učešće na

I. M.

I sportski duh se prenosi s koljena na koljeno

Rada i Jelena Miladinović

Pored Rade Miladinović, koja je bila druga u ženskoj konkurenciji, na startnoj liniji bila je i njena trinaestogodišnja ćerka Jelena, koja joj je ujedno i koleginica iz AK ,,Podgorički maraton“. Rada Miladinović je crnogorska rekorderka na ultramaratonu (50 kilometara), koji je istrčala za 4.45 časo-

CDPR i Žarko Vučinić organizuju humanu akciju

va. Jelena uz atletiku (koju trenira od treće godine) trenira i karate i u svojoj kategoriji je šampionka Balkana. Dobila je nagradu Glavnog grada kao perspektivna sportiskinja godine a, kako skromno navodi, odlična je učenica osmog razreda OŠ ,,Vuk Karadžić“. - Drugarima bih poručila da

ostave telefone i kompjutere i da malo više borave na svježem vazduhu. Ne moraju da treniraju, neka se rekreiraju, nek istrče makar kilometar – dva, vidjeće kako je lijep osjećaj nakon toga – poručuje Jelena, čija sestra trenira atletiku i rukomet, brat fudbal, a otac atletiku u klubu ,,Podgorički maraton“, koji ujedno i vodi.

U trci na Gorici učestvovao je i četrdeset osmogodišnji ultramaratonac, član AK ,,Berane“ Nenad Ivanović. Od 2000. godine istrčao je veliki broj ekstremnih trka, maratona i ultramaratona. Do sada je, ističe, na trkama istrčao oko 60.000 kilometara i osvojio oko 180 medalja. - Nije lako biti profesionalni sportista, treba dosta odricanja i vremena. Ali dovoljno je da čovjek dnevno pretrči pet ili 10 kilometara, korak po korak, lako se stiče forma – poručuje Ivanović. Učešće u trci bilo je besplatno, a pomoć takmičarima pružili su i volonteri iz Sportskog društva „Ekomen“, inače studenti Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Generalni sponzor događaja je Crnogorska komercijalna banka, a partneri su Glavni grad Podgorica, Uprava za sport i mlade, Doding enterijeri i Štamparija Grafo pres. Takmičarima su se pred početak trke obratili direktor SRDSEM „Ekomen“ Milinko Caković, predsjednica Triatlon kluba „Podgorica“ Žana Pavićević i direktor Uprave za mlade i sport Marko Begović. U ime Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada trci je prisustvovao i Miloš Antić. I. MITROVIĆ

Aktivnosti Puteva

Besplatnim obrokom ukazuju na Počelo saniranje trotoara značaj podrške oboljelima od raka kod Muzičkog centra Povodom Svjetskog dana borbe protiv raka Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR), u saradnji sa Žarkom Vučinićem (popularni kuvar Žarko), dijeli obroke za oboljele od raka. Ovim simboličnim gestom, saopštavaju iz CDPR-a, žele oboljelim od najteže bolesti pokazati podršku i solidarnost, ali i široj javnosti ukazati na značaj podrške oboljelim i njihovim familijama. - Oboljeli od raka, kojima je obrok potreban i žele da ga dobiju, potrebno je da se jave na broj telefona CDPR-a 069 530 666, danas od 10 do 16 sati, kako bi bili predviđeni, a obrok za njih pripremljen – poručuju iz CDPR-a. Navodeći da naučni dokazi pokazuju da se trećina smrti od svih vrsta raka može spriječiti, dok se jedna trećina može izliječiti kroz ranu

Gradsko preduzeće Putevi d. o. o. Podgorica počelo je pripremne radove za sanaciju dijela trotoara u Ulici Pete proleterske brigade, prekoputa Muzičkog centra Crne Gore.

dijagnozu i adekvatno liječenje, iz CDPR-a ističu da u Crnoj Gori, između dvije i tri hiljade osoba, svake godine oboli od raka, dok njih oko 1.700 nažalost izgubi borbu sa ovom opakom bolešću. I. M.

Na ukupnoj dužini od oko 70 metara, trotoarska površina koja je u nezadovoljavajućem stanju, biće u potpunosti sanirana. - Radovi koji su na ovom potezu predviđeni odnose se na rezanje i rušenje postojećih

Putari u Ulici Pete proleterske brigade

ivičnjaka, mašinski iskop, tamponiranje, ugradnju novih ivičnjaka i betoniranje

trotoara na površni od 155 kvadratnih metara – poručuju iz Puteva. I. M.

Arena

16 Sportski miks

Poneđeljak, 31. januar 2022.

Rafael Nadal osvojio Australijan open i stigao do 21. grend slem titule

Kralj se vratio, živio kralj! Drama, drama, drama - sa srećnim krajem za Rafaela Nadala. Kralj se vratio, drugi put u karijeri osvojio Australijan open i stigao do 21. grend slem titule kada to niko nije očekivao. Trijumfom u Melburnu nadmašio je Rodžera Federera i Novaka Đokovića sa 20 titula. Poslije povrede stopala pokušavao je da trenira, ali nije išlo - a onda je Rafa pružio sve, dao je najbolji tenis publici u Australiji nakon duge pauze (šest mjeseci) i pokazao u finalu deset godina mlađem ruskom teniseru Danilu Medvedevu kako se grade mostovi poslije 0:2. - Bio sam umoran, razbijen, nijesam znao kako, ali nijesam ni gubio nadu - ispričao je španski as. Nadalu je račun uvijek Rolan Garos, a na prvom grend slem turniru sezone proklizavao je uglavnom oko posljednje stepenice. Sada nije, jer je u maratonskom meču od pet sati i 24 minuta, na krilima navijača, potvrdio da je klasa. Čovjek sa druge planete je od 0:2 (2:6, 6:7) došao do 3:2 (6:4, 6:4, 7:5). Rafa dugo nije igrao, a sve što je pokazao u Melburnu je bio otpor svemu, prije svega povredama, godinama, umoru i rivalu. Zlatnim slovima ispisao je nešto novo, drugačije i nešto što je možda

ĐOKOVIĆ: Izvanredno dostignuće FEDERER: Ne potcjenjujte velikog prvaka - Čestitam Rafi na 21. grend slemu. Izvanredno dostignuće. Uvijek impresivna borbenost još jednom je donijela pobjedu. Danil Medvedev je dao sve od sebe, igrajući sa strašću i

odlučnošću koje smo navikli vidjeti od njega - napisao je Novak Đoković. I Rodžer Federer je uputio čestitku Špancu. - To je bio meč! Od srca čestitam svom prijatelju i

velikom protivniku što je prvi osvojio 21. naslov. Prije nekoliko mjeseci našalili smo se da obojica hodamo na štakama. Nevjerovatno. Ne potcjenjujte velikog prvaka.

prije godinu bilo daleko svjetlosnim godinama. Podigao je trofej u najboljem preokretu u otvorenoj eri tenisa. Snaga nekada najboljeg na WTA listi bila je u glavi - poslije prva dva seta u kojima je ruski teniser dominirao i kroz servis i precizne udarce sa osnovne linije, a Nadal pokušavao iz defanzive da se trgne, krenuo je u atomski tenis. Ušao je u treći set, zatim u četvrti, i umjesto da ga umor savlada, počeo je sve više da koristi mnogobrojne idealne šanse, u čemu mu je pomogao Medvedev jer je polako gubio fokus. Posebno u spektakularnom četvrtom setu u kojem su viđena tri brejka u nizu, a jedan više osvojio šampion. Kako su sati letjeli, tako je i Nadal letio, a Medvedev je nekoliko puta tražio pomoć fizioterapeuta zbog problema sa mišićima. Rus se evidentno teže kretao, počeo je da pani-

či, sve više je ulazio u raspravu sa publikom, a pauze (od 2. seta) je koristio za razgovor sa glavnim sudijom žaleći se na bučno navijanje, što je bio jedan od prvih znakova da Medvedevu klizi trofej. U posljednjem setu Nadal je bio fenomenalan. Kod 5:4 dijelile su ga dvije lopte od pobjede, ali je serijom grešaka, odnosno dobrih udaraca od strane rivala ispustio šansu. Ali se vratio kada je bilo najvažnije - ponovo je Rusu uzeo brejk, a zatim rutinski odradio posao na svoj servis. - Nevjerovatan je osjećaj. Do prije mjesec i po nijesam znao da li ću se vratiti, a danas sam ovdje ispred svih vas i imam trofej. Malo ko zna koliko sam se borio da dođem ovdje i ne mogu dovoljno da se zahvalim svima koji su me podržavali. Bez sumnje, ovo je jedna od najemotivnijih pobjeda

u mojoj karijeri - kazao je šampion. Lijepe riječi uputio je ruskom teniseru. - Težak je trenutak za Danila, bio sam nekoliko puta u njegovoj poziciji. Imao sam šansu da osvojim trofej. Ali nema sumnje da će, u godinama koje dolaze, osvajati trofeje. Rus je nakon meča pitao Nadala, jer je bio zapanjen preokretom: ,,Jesi li umoran, kako si živ?“ - Teško je da govorim nakon toliko sati igre i poraza. Gledajući Rafu bio sam zapanjen, zato jer je ovo bio lud meč. Mislio sam da će da se umori. Možda se malo i umorio, ali i dalje je imao nevjerovatne noge, kao što je nevjerovatan šampion. Zahvalio bih se trenerima, mojoj ženi koja je kod kuće i vjerovatno je TV A. M. polomljen.

Nikšićani odradili desetodnevne pripreme u Ulcinju, ali se sjutra ponovo vraćaju u taj grad

Podgorica i Jezero remizirali u pripremnom meču na ,,DG areni“

Test dao smjernice Podgorica Jezero

0 0

PODGORICA - Pomoćni teren na ,,DG areni“. Gledalaca: 40. PODGORICA: Ivezić, Ukšanović, Bulatović, Đajić, Čelebić, Boljević, Bajović, Sentoku, A. Krivokapić, Adrović, Mrvaljević. Igrali su još: Joković, Božović, Cicmil, Prelević, Radusinović, Đu, Maraš, Vuković i M. Krivokapić. JEZERO: Asanović, Radunović, Dedić, Radenović, Račić, Adžović, Đurković, Lambulić, Mendi, Perošević i Rodrigo. Igrali su još: Kastratović, Jovićević, Šabotić, Vuković, Kon-

tić, Marveđo, Bošković, Vlaisavljević, Saša Radenović, Julević, Hot i Redžepagić. Podgorica i Jezero odigrali su kontrolni meč na ,,DG areni“ a duel, iako je završen bez pogodaka, donio je sadržajnu partiju oba tima. Treneri su iskoristili priliku da igraju svi igrači, a i pored nekoliko dobrih šansi, mreže su mirovale, pa je jasno da će ovaj test oba stručna štaba dati određene smjernice na čemu treba dodatno raditi. Podgorica, oslabljena odlaskom nekoliko igrača tokom ovog prelaznog roka, pokazala je da ima kvalitet ali će, jasno je, biti dodatno pomlađena, što će svakako uticati na igre i R. P. rezultate…

NIKŠIĆ - Nema u Nikšiću snijega, ali su niske temperature, pogotovo tokom noći, uslovile da se tereni kraj Bistrice ne mogu odmrznuti i da je na njima nemoguće trenirati, a to je bio osnovni razlog da se ekspedicija Sutjeske danas ponovo uputi ka Ulcinju. Kao što su i planirali, izabranici Milije Savovića su na Primorju odradili desetak dana i odigrali tri kontrolne utakmice, sa Adriom, Arsenalom i posljednju provjeru, koja je završena bez golova, imali su s Mornarom. Dva dana su odmarali, vratili se kućama, a danas se vraćaju na obalu. Sigurno će ostati do kraja sedmice i zakazali su još nekoliko prijateljskih

mečeva, kako bi što bolje izbrusili formu za nastavak vrlo izazovnog šampionata. Šef struke Savović zadovoljan je do sada odrađenim, kaže i da

Ekipa iz Tuzi se priprema u Antaliji

Remi sa Nižnjim Dečić je odigrao neriješeno (1:1) protiv Nižnjeg u drugom kontrolnom meču u Antaliji. Kristijan Vulaj je u 31. minutu dao gol za 1:1, a Sulejmanov je šest minuta ranije pogodio za

vođstvo ruske ekipe. Naš prvoligaš je u prvom meču bio slabiji od Koblenca (3:0). Crnogorska ekipa će se iz Antalije vratiti sa ukupno pet odigranih kontrolnih mečeva. R. A.

su ih zaobišle povrede, izuzimajući Dušana Vukovića, koji je povrijeđen i to van terena. - Očigledno, nije bezazlena povreda i moraće biti van stroja

FACEBOOK.COM/FCDECIC

Kraj Bistrice tereni zaledili

makar 20-ak dana, a možda i duže. Ostali su momci vrijedno radili. Planirali smo ostatak priprema, bar veći dio provesti u Nikšiću, ali niske su temperature, tereni se ne odmrzavaju i vraćamo se danas u Ulcinj. Planirali smo protiv Iskre da igramo 5. februara, a vidjećemo gdje. Sa Zlatiborom ćemo igrati dva dana kasnije, možda sa Igalom 10. februara i to bi bilo to. Vjerujem da bi u međuvremenu mogli još jedan meč odigrati, ali to ne zavisi samo od nas… vidjećemo da li možemo uklopiti termine i hoće li nam trebati meč više - riječi su stratega Sutjeske Milije Savovića. Kada je riječ o eventualnim odlascima ili pojačanjima slika je nepromijenjena, odlazak Jovovića je i dalje neizvjestan, pa samim tim i priča o angažovanju nekih napadača koji bi nadomjestili njegov eventualni izostanak. Ra. P.

Arena

Poneđeljak, 31. januar 2022.

Sportski miks

Veliko priznanje za crnogorskog rukometaša na EP

Miloš Vujović „doletio“ do idealnog tima Sjajna vijest za crnogorski rukomet stigla je juče iz Budimpešte - lijevo krilo naše reprezentacije Miloš Vujović izabran je u idealni tim Evropskog prvenstva u Mađarskoj i Slovačkoj. Dvadeset osmogodišnji Cetinjanin blistao je na EHF Euru, postigao 41 gol i bio najbolji strijelac ,,lavova“, koji su osvajanjem 11. mjesta napravili najveći uspjeh u istoriji.

- Njegovi spektakularni golovi u letu privukli su pažnju, a bio je prvi realizator sedmeraca za Crnu Goru. Imao je i sedam ukradenih lopti tokom turnira. Napredovao je tokom takmičenja i zasluženo bio najbolji igrač na utakmici Crne Gore i Islanda - napisao je EHF. U izboru su učestvovali navijači i EHF stručnjaci. - Ponosan sam na mjesto u idealnom timu, ovo je šlag na tortu

poslije mnogo pozitivnih stvari koje smo napravili na prvenstvu. Srećan sam što se dugogodišnji napor isplatio. Sve se poklopilo. Presrećan sam, ali mislim da još nijesam svjestan težine ovog priznanja, koliko znači i koliko će mi tek značiti u daljoj karijeri - rekao je Miloš Vujović za Pobjedu. Lijevo krilo njemačkog Fukse Berlina ne zaboravlja zasluge saigrača.

- Napravili smo veliki uspjeh, plasirali se u glavnu rundu, upisali tri pobjede. Možda su posljednja tri poraza odvukla pažnju ljudima sa činjenice da smo napravili nešto što nije nijedna generacija prije nas. Ponosni smo na urađeno na Evropskom prvenstvu i zasluge idu svima - i

onima koji su odigrali svaki meč i onima koji su nam se pridružili iz karantina. Hvala svim saigračima, zaslužuju veliko poštovanje - poručio je Vujović. Za najboljeg igrača EP izabran je Šveđanin Jim Gotfridson. U idealnom timu su golman Viktor Halgrimson (Island),

lijevo krilo Miloš Vujović (Crna Gora), lijevi bek Mikel Hansen (Danska), srednji bek Luk Steins (Holandija), desni bek Matias Gidsel (Danska), desni bek Aleiš Gomes (Španija), pivot Johanes Gola (Njemačka), dok je najbolji defanzivac Oskar Bergendal (Švedska). Ne. K.

Rukometaši Španije poslije, dva vezana zlata, detronizovani sa kontinentalnog trona

Futsalisti izgubili na startu turnira u Novigradu

Švedska šampion poslije 20 godina

Poraz na otvaranju Francuska Crna Gora

8 4

NOVIGRAD - Dvorana sportova, Novigrad. Sudije: Dražen Vukčević (Crna Gora), Džordan Feltes, Adrijan Krumoa (Francuska). Golovi: 1:0 Menende u 4, 2:0 Sadaui u 9, 2:1Vidaković u 10, 3:1 Abdesamad u 11, 4:1 Muhudin u 12, 5:1 Ture 18, 5:2 Ćorović u 22, 6:2 Ćorović (ag) u 23, 7:2 Muhudin u 34, 7:3 Cimbaljević u 35, 7:4 Cimbaljević u 36, 8:4 Ture u 37. FRANCUSKA: Marke, Belaž, Ahsen, Zakehi, Sadui. Igrali su još: Kerumi, Lokoka, Abdesamad, Ngala, Ture, Menende, Bendali, Sandrande, Muhudin. CRNA GORA: Đurković, Milanović, Efović, Marković, Ćorović.

Igrali su još: Sekulić, Vuković, Balić, Vidaković, Vuletić, Spasojević, Kandić, Cimbaljević, Obradović. Futsal reprezentacija Crne Gore poražena je od Francuske u prvom kolu međunarodnog turnira u Novigradu. Francuzi su opravdali ulogu favorita i zasluženo došli do pobjede od 8:4. Po dva gola postigli su Muhudin i Ture za Francusku, dok je u našoj selekciji to uspio da uradi Cimbaljević. - Zaslužena pobjeda Francuske. Bili su bolji tokom čitavog meča, a pogotovo su dominirali na fizičkom planu. Nama ostaje da sjutra protiv Uzbekistana odigrama bolje i popravimo utisak. Dali smo šansu svim igračima - istakao je selektor Sveto Ljesar. Crna Gora će sa Uzbekistanom igrati sjutra od 16 časova. R. P.

Skandinavci su u super uzbudljivom finalu u Budimpešti savladali Španiju (27:26) golom Niklasa Ekberga iz sedmerca po isteku vremena. ,,Crvena furija“ je u posljednjem minutu imala napad za pobjedu, nije ga iskoristila, s tim što je možda bio faul, i stigla ju je kazna. Đoan Kanjeljas je napravio faul i ostalo je bilo vremena samo da se izvede sedmerac. Ekberg je petim golom iz šest šuteva odveo Švedsku do rekordne pete titule šampiona Evrope, prve od 2002. godine, kada je bila domaćin. Vicešampion svijeta i ,,furija“ odigrali su izjednačen meč, tokom kojeg nijedan tim nije vodio više od dva razlike. Španija je u preliminarnoj rundi bila bolje od istog rivala (32:28), koji je osvetu ,,servirao“ kad je bilo najslađe. Oskar Bergendal i Ekberg sa po pet golova bili su najefikasniji u selekciji Švedske, Andreas Palička bio je sjajan sa 11 odbrana. Adrijan Figueras i Aleiš Go-

Zakarija u Juventusu Juventus je platio blizu 82 miliona eura za Dušana Vlahovića, ali na tome nije stao - pretposljednjeg dana prelaznog roka, ,,stara dama“ je ozvaničila dolazak Denisa Zakarije. Dvadeset petogodišnji vezista stigao je u Torino iz Borusije Menhengladbah, a njemački klub je zaradio oko pet miliona eura. Korpulentni igrač sredine terena angažovan je kao zamjena za Rodriga Ben-

EHF

Evropa je dobila novog rukometnog vladara - Španija je detronizovana poslije dva uzastopna zlata, šampion Starog kontinenta je Švedska.

Konačan plasman 1. Švedska 2. Španija 3. Danska 4. Francuska 5. Norveška 6. Island 7. Njemačka 8. Hrvatska 9. Rusija 10. Holandija 11. CRNA GORA 12. Poljska 13. Češka

14. Srbija 15. Mađarska 16. Slovenija 17. Bjelorusija 18. Slovačka 19. Portugal 20. Austrija 21. Litvanija 22. S. Makedonija 23. Bosna i Hercegovina 24. Ukrajina

meš dali su po šest pogodaka za poraženi tim. Danska je prekinula osmogodišnji post bez medalje na evropskim prvenstvima za rukometaše. Dvostruki uzastopni šampion svijeta u meču za treće mjesto pobijedio je olim-

pijskog prvaka - Francusku, koja je drugi put zaredom ostala bez odličja na EHF Euru. Tim Nikolaja Jakobsena u sjajnom meču u ,,MVM domu“ slavio je poslije produžetaka 35:32. Francuzi su u prvom poluvremenu vodili četiri razlike (9:5), da bi Danci - iako bez asova Mikela Hansena (nije bio u protokolu) i Matijasa Gidsela (povrijedio se na početku meča) - uspjeli da izjednače, a na odmor odu samo s golom zaostatka (14:13). Skandinavci su serijom 4:0 poveli 21:18, imali su i 22:19, da bi tajm-aut Gijoma Žila sve promijenio. ,,Eksperti“ su preokrenuli na

Liverpul doveo Dijasa tankura koji se preselio u Totenhem. Potpisao je ugovor sa ,,crno-bijelima“ do 2026. godine. Zakarija je igrao za Servet i Jang Bojs, a član Borusije Menhengladbah bio je od 2017. Od početka sezone upisao je 15 nastupa i dva gola u Bundesligi. D. K.

Kolumbijac Lujis Dijas novi je fudbaler Liverpula. Dvadeset petogodišnji krilni napadač prešao je na ,,Enfild“ iz Porta, koji će inkasirati 45 miliona eura na ime obeštećenja, uz dodatnih 15 miliona kroz bonuse. ,,Redsi“ su poslali članove kluba u Argentinu kako bi sa igračem odradili ljekarske preglede, budući da se Dijas trenutno nalazi u južnoameričkoj zemlji, gdje sa nacionalnim timom učestvuje u kvalifikacijama za Mundijal u Kataru.

Brzonogog ofanzivca preporučile su partije u dresu ,,zmajeva“ za koje je ove sezone odigrao 28 utakmica i postigao 16 golova. Upisao je i šest asistencija. Liverpul i Porto su realizovali treći najveći posao u januarskom prelaznom roku. Rekordnu sumu novca izdvojio je Juventus, koji je za Dušana Vlahovića platio Fiorentini blizu 82 miliona eura, a na drugom mjestu je Barseloninih 55 miliona za kupovinu Ferana Toresa iz Mančester sitija. D. K.

23:22, vodili su i dva razlike, a kod 28:27 Žerar je odbranio sedmerac Emilu Jakobsenu u momentu kad je Danska imala dva igrača više. Lase Svan je s dva gola donio novi preokret, a Dika Mem odveo meč u produžetke (29:29). Lauge i Holm su za četiri minuta lansirali Dansku na ,,plus tri“ (32:29), Niklas Landin je bio sjajan na golu i za Francuze povratka više nije bilo. Jakob Holm dao je 10 golova za Dansku, dok je najefikasniji među Francuzima bio Kentan Mae sa osam. Nikola Karabatić šutirao je samo tri puta i nije postigao nijedan gol. Ne. K.

Arena

M. BABOVIĆ

18 Košarka

Poneđeljak, 31. januar 2022.

Košarkaši Budućnost Volija savladali Cedevita Olimpiju

Košarkašice Budućnost Bemaxa, nakon prvog poraza, upisale ubjedljiv trijumf

Plamen brzo ,,ugašen“ PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaxa samo 48 sati nakon prvog poraza u sezoni napravile su ekspresnu reakciju savladavši hrvatski Plamen sa ubjedljivih 112:77. Podgoričanke, koje su večeras zvanično bilo gošće u svojoj ,,Bemax arena“, iako bez treninga nakon derbija i dugog putovanja iz Slovenije, pokazale su razliku u klasi, ali i dokazale da su u Celju imale samo loš dan. Za razliku od duela sa Slovenkama, kada su pogodile samo dvije trojke iz 21 pokušaja, ,,plave“ su bile nemilosrdne, pa je osim prve četvrtine, sve bilo u znaku Podgoričanki. Plamen je tokom prvih 10 minuta uglavnom bio u prednosti (ne većoj od tri poena), a onda je u drugoj dionici uslijedila furiozna igra ,,plavih“, pa je Plamen ,,ugašen“ vrlo brzo. Samo u periodu od 12. do 18. minuta Budućnost Bemax napravila je nestvarnih 30:11, pogodila četiri trojke i sa čak 39 poena tokom druge četvtine već do poluvremena riješila meč. Sve je krenulo na startu druge dionice, kada je sa četiri vezana poena Đorđević crnogorski šampion preokrenuo, a zatim sa dvije vezane trojke (Živković i Đorđević) prvi put stigao do dvocifrene razlike u 13. minutu – 40:30. Tražio je trener gostiju ,,tajm“, ali se ,,požar“ nije mogao ugasiti – Podgoričanke su nastavile da gaze, Savković i Leković ,,hranile“ su centre, tako da su Đorđević i Marković bile nezadržive u reketu. Bio je to period kada su Savković i Leković pravile sjajne asistencije, da bi onda potpuno ludilo na

Dvorana: ,,Bemax arena“. Gledalaca: 200 Sudije: Radanović, Komar, Kovačević

Ivezić Bašić Maričević Hrmić Podrug La Mama Benić Luanž Kešeljević Bunčić

8 – 2 24 2 27 – 7 7 –

112

(26:25, 17:39, 17:23, 17:25)

76% (33-25) 47% (49-23) 15% (13-2)

za 1 za 2 za 3

69% (19-13) 62% (53-33) 46% (24-11)

Skokovi 41 (16+25) 34 (16+18) Blokade 3 Asistencije 23 35 Ukradene lopte 11 6 23 Izgubljene lopte 11 Faulovi 14 27

Drobnjak Vučković Radonjić Živković Bajrović Bigović Savković Marković Lazarević Šćepanović Leković Đorđević

11 6 6 9 5 – 13 18 6 7 9 22

Danas novi duel Košarkašice Budućnost Bemaxa i Plamena odigraće već danas novi duel u ,,Bemax arena“. Nakon što su odmjerile snage u odloženom meču 4. kola Top8 faze WABA lige, danas će u okviru 8. kola ponovo na teren. Današnji meč u ,,Bemax areni“ počinje u 15 časova.

Rezultati i tabela Celje – Vojvodina Plamen – Budućnost Bemax Danas 15.00 Budućnost Bemax – Plamen

82:71 77:112

1. Celje 10 2. Bud. Bemax 9 3. Vojvodina 10 4. Montana 8 5. Plamen 9 6. Triglav 9 7. Orlovi 8 8. Badel 9

19 17 15 13 12 11 11 10

8 8 5 5 3 2 3 1

2 +207 1 +192 5 +4 3 -6 6 -70 7 -111 5 -62 8 -152

tribinama izazvala Živković, kada je maestralnom asistencijom iza leđa uposlila Đorđević na niskom postu za lagane poene. U finišu poluvremena Bajrović i Marković trojkama su uvećavale razliku, Hrvatice bile u totalnom šoku, pa je na

velikom odmoru već bilo jasno da nema neizvjesnosti – 43:64! Vladan Radović iskoristio je priliku da rotira sve igračice, tako da su i one koje imaju manju ulogu imale ozbiljnu minutažu, dok je glavnog aduta (Minu Đorđević) svjesno čuvao za nove duele koji slijede, iako je reprezentativka Srbije za samo 18 minuta imala odličan učinak – 22 poena, sedam skokova. U nastavku meča mlada Savković ubacila je tri trojke, Šćepanović dokazala da ima i dobar šut spolja (postigla 100. poen za ,,plave“), da bi u finišu najbolji trojkaš Drobnjak sa dva hica van linije 6,75 postavila konačnih 112:77, za najveću razliku… R. P.

PODGORICA – I treći put, u isto toliko mečeva, ove sezone košarkaši Budućnost Volija ,,uzeli su mjeru“ Cedevita Olimpiji, drugi put u ,,Morači“ – za razliku od prethodnog meča u Evrokupu, u kojem su Podgoričani deklasirali slovenačko-hrvatski tim (91:60), ovoga puta su izabranici Aleksandra Džikića došli do tijesnog, ali važnog trijumfa (93:91), u derbiju 18. kola ABA lige. Uz posljednje pojačanje Kendrika Perija, ,,plavi“ su produžili seriju pobjeda u regionalnoj ligi na šest mečeva, i sa skorom 12-3 ostali ozbiljan kanditat za prva dva mjesta, ali su i brzo iza sebe ostavili težak evropski poraz od Valensije. Osim toga, sačuvali su nepobjedivost u ,,Morači“ u regionalnom takmičenju koja traje od 20. oktobra 2019. godine (30 pobjeda), kada je u Podgorici slavila slovenačka Primorska, koju je tada vodio sadašnji trener Cedevita Olimpije Jurica Golemac. Za Budućnost nema odmora, jer već u utorak u Bolonji imaju novo evropsko iskušenje protiv Virtusa, zbog čega je trijumf protiv Cedevita Olimpije bio važan, da se izbjegne serija poraza…

POLUVRIJEME BEZ ODBRANA Koševima Vilija Rida i Marka Jagodića Kuridže, Budućnost je dobro otvorila meč (4:0), ali je onda Cedevita Olimpija preuzela vođstvo, nakon serije od 7:0 (7:4) i držala ga skoro čitavu četvrtinu, najviše do četiri poena (12:8). Ipak, košem i dodatnim bacanjem Perija, Budućnost je na 72 sekunde prije kraja kvartala vratila prednost od pola koša (21:20), koju je zadržala do kraja četvrtine (23:22).

M. BABOVIĆ

,,Morača“ ostal neosvojiva tvr

Dvorana: ,,Morača“. Gledalaca: 500 Sudije: Belošević, Radojković i Kardum

Kobs 17 Atić 13 Šehović Micov 13 Barović Sili 13 Tarolis Nikolić 6 Jagodić-Kuridža 9 Popović Rid 14 Peri 8

(23:22, 28:23, 19:25, 23:21) 81% (21-17) 56% (41-23) 48% (21-10)

za 1 za 2 za 3

95% (21-20) 63% (35-22) 39% (23-9)

Skokovi 32 (9+23) 24 (9+15) Blokade 1 Asistencije 14 18 Ukradene lopte 8 7 11 Izgubljene lopte 10 Faulovi 23 22

Budućnost je u drugom kvartalu popravila šut za dva poena, pogodila je i dvije trojke (iz pet pokušaja), a preuzela je i primat u skoku (16-13). Cedevita Olimpija je nakon dva i po minuta igre povela šest razlike (31:25), tu pred-

Pulen Ferel Edžim Duščak Murić Ogast Blažič Hodžić Ščuka Omić Dragić

17 6 5 11 12 16 4 20

nost je držala do četiri minuta prije odmora (41:35), a onda su Podgoričani odgovorili sa dvije serije od po 7:0. Prvo za povratak vođstva (42:41), a onda i za ,,plus šest“ (49:43), koliko je bilo i na poluvremenu (51:45).

Arena

Poneđeljak, 31. januar 2022.

u derbiju 18. kola Admiralbet ABA lige

la rđava

ODLUKA U FINIŠU

Budućnost je odmah na startu ovog kvartala stigla do devet poena prednosti (54:45), ali su gosti ekspresno odgovorili serijom 9:0 za poravnanje (54:54). Budućnost je držala prednost u narednim minutima, do šest razlike (64:58), a posljednja tri koša postigla je za tri poena (Jagodić Kuridža, Peri, Edin Atić). Međutim, i gosti su u finišu pogodili iz distance, odnosno Pulen, koji je sa dvije trojke donio izjednačenje (70:70) pred posljednji kvartal. Meč je odlučen u posljednjih 46 sekundi, u koje se ušlo rezultatom 87:87. Džastin Kobs je preko ruke Blažiča pogodio trojku za 90:87, na 25,3 sekunde do kraja. Trener gostiju Jurica Golemac je uzeo tajm-aut,

DŽIKIĆ: Izvukli su od nas gotovo sve Trener Budućnost Volija Aleksandar Džikić je čestitao Cedevita Olimpiji na prikazanoj igri. - Izvukli su od nas gotovo sve. Vjerovatno i mi od njih. Mogli smo i mi i oni da odigramo ,,pametnije“ i kvalitetnije, ali to dolazi sa ovakvim utakmicama koje imaju značaj. Cedevita je u prethodnom kolu sa evroligašem praktično u posljednjem posjedu izgubila. I večeras je isto bila blizu. Idemo dalje, najvažnija je pobjede - rekao je Džikić. Nešto više od dva minuta prije kraja treće četvrtine Zoran Nikolić je nezgodno pao na leđa preko Zeka Ogasta, a onda glavom udario u parket, i pitanje je da li će moći da igra u utorak protiv Virtusa u Bolonji, a tek što se vratio na teren nakon pauze zbog povrede. - Sad smo nešto kompletniji, nadam se samo da će Zoran biti u redu. Već za dva dana je meč u Bolonji, a malo nas je poremetio produženi povratak iz Valensije zbog problema u Atini i Istanbulu, imali smo samo dva dana da se spremimo – dodao je Džikić. nakon kojeg je Dragić realizovao oba bacanja (90:89), a Di Džej Sili uzvratio istom mjerom, 14 sekundi prije kraja (92:89). Ogast je smanjio zakucavanjem na 4,6 sekundi do kraja (92:91), da bi loptu opet primio Sili i bio fauliran. Amerikanac je ovoga puta realizovao samo prvo bacanje, a drugo je promašio, ali je Vladimir Micov u skoku u napadu odbio loptu i onemogućio goste da probaju da izjednače S. J. ili pobijede…

Košarka 19

Mornar Barsko zlato poražen u gostima od Crvene zvezde, u 18. kolu Admiralbet ABA lige

PAVIĆEVIĆ: Sa 23 izgubljene lopte Nijesmo teško protiv šampiona odgovorili na agresivnu odbranu Zvezde

PODGORICA – Mornar je šuterski bio bolji od Crvene zvezde (48,1 – 39,4 odsto), na kraju je imao i bolji skok od šampiona (32-29), čini se da nikad nije bio bliži podvigu u ,,Pioniru“, ali sa čak 23 izgubljene lopte, 13 više od domaćina, Barani nijesu mogli do iznenađenje u Beogradu izabranici Mihaila Pavićevića su poraženi 81:74 i prekinuli niz od tri pobjede. Crvena zvezda je, sa druge strane, upisala 15. pobjedu (uz jedan poraz), i to 13. uzastopnu…

TROJKAŠKO RASPOLOŽENJE

Predvođen odličnim Vladimirom Mihailovićem sa 16 poena (4-3 za dva, 5-3 za tri poena), Mornar je na poluvremenu imao tri poena zaostatka zbog toga što je promašio četiri od sedam slobodnih bacanja i imao čak 11 izgubljenih lopti (domaćin tri). Jer sa sedam pogođenih trojki iz 10 pokušaja (Zvezda je šutirala 16-7), praktično izjed-

Trener Mornara Mihailo Pavićević čestitao je Crvenoj zvezdi na zasluženoj pobjedi. - Ujedno čestitam i mojim igračima, dali su maksimum u ovom trenutku. Učinili smo da utakmica bude zanimljiva za gledanje. To je bitno za naše samopouzdanje, da vidimo da možemo da igramo protiv ozbiljnog evroligaša kao što je Crvena zvezda. Bili smo u igri, nijesmo dozvoljavali rivalu da se odlijepi. Rekao sam i u najavi da zavisi od Zvezde i toga kako će ona igrati. Dogodilo se ono čega sam se najviše plašio. Iako je bilo perioda dobre igre, nijesmo mogli da odgovorimo na agresivnu odbranu - imali smo 23 izgubljene lopte. To je previše i za slabijeg protivnika, a ne protiv Zvezde – kazao je Pavićević.

Dvorana: ,,Pionir“ Gledalaca: 3.853 Sudije: Pukl, Vovk i Peić

Lazarević Volters Davidovac Mitrović Lazić Kalinić Dobrić Holins Ivanović Marković Vajt Cirbes

4 7 18 6 13 11 6 3 2 20 6 -

(22:19, 19:19, 20:12, 20:24)

84% (19-16) 36% (36-13) 43% (30-13)

za 1 za 2 za 3

67% (18-12) 50% (32-16) 45% (22-10)

Skokovi 32 (7+25) 29 (9+20) Blokade 5 2 Asistencije 26 11 Ukradene lopte 7 11 10 Izgubljene lopte 23 Faulovi 21 21

načenim šutem za dva poena i dominacijom u skoku (18-13), Barani su mogli imati bolji rezultat na polovini meča protiv aktuelnog šampiona. U Zvezdi se devet igrača upisalo u strijelce u prvom poluvremenu, kod Mornara samo pet (pored Mihailovića su pogađali još Sead Šehović, Nemanja Gordić i Balša Živanović). Mornar je u prvoj četvrtini bio perfektan za tri poena (4-4), i mnogo bolji u skoku (11-5), posebno ofanzivnom (4-0).

Mihailović Mićović Jeremić Živanović Šehović Smit Gordić Rakočević Lazić Miković Mozli

26 7 5 12 6 10 7 1

To je Baranima omogućilo da vode u prvoj polovini dionice, do četiri poena (10:6), ali je onda Zvezda, za dva minuta, serijom 12:0, preokrenula na 20:11, a nedugo zatim je stigla i do ,,plus devet“ (22:13). Ipak, Mornar se trojkama Mihailovića i Živanovića do kraja kvartala vratio u igru (22:19). Domaćin je konstantno vodio u drugoj četvrtini, do šest razlike (34:28), ali su Barani u finišu uhvatili priključak i na poluvremenu zadržali minus iz prve četvrtine (41:38).

PAD U TREĆOJ DIONICI

U trećoj četvrtini je Mornaru zakazao šut iz distance (7-1), ali generalno i ofanzivna igra, Zvezda je preuzela prednost u skoku (28-26), što se odrazilo i na rezultat. Istina, gosti su držali egal u prva tri i po minuta (46:46), ali je onda Zvezda počela da koristi veliki broj izgubljenih lopti gostiju. Prvo je serijom 8:0 povela 54:46, a onda je sa novih sedam uzastopnih poena na kraju kvartala stekla dvocifrnu prednost (61:50). Meč je, praktično, odlučen sredinom posljednje dionice, kada su ,,crveno-bijeli“ stekli 15 poena prednosti (75:60). Priprijetio je Mornar na dva minuta prije kraja kada je prišao na šest razlike (77:71), ali nije imao snage, niti koncentracije za preokret… Mornar u narednom kolu, 5. februara, dočekuje Budućnost Voli. S. J.

SC Derbi bi u naredna tri meča mogao da riješi pitanje opstanka u ABA ligi

Žakelj: Idemo utakmicu po utakmicu PODGORICA – Nakon 18. kola ABA lige, pomak u donjem dijelu tabele napravili su Split, Borac i Cibona, koja je u Zagrebu pobijedila SC Derbi (90:75). Split se izjednačio sa Krkom na diobi posljednjeg mjesta sa po tri pobjede (Krka ima meč manje), Borac i Cibona sada imaju isti skor kao ,,studenti“ – po šest pobjeda i 10 poraza. Borba za opstanak se zahuktava, iako je jasno da su SC Derbi, Borac i Cibona u velikoj prednosti u odnosu na Split i Krku, sa po tri pobjede više. Uz to, SC Derbi ima

bolji međusobni skor od Splita (dvije pobjede u međusobnim duelima), a Krka u petak stiže u ,,Moraču“, pa izabranici Andreja Žakelja imaju šansu ne samo da se revanširaju za poraz u Novom Mestu (87:70), već i mogućnost da slovenačkom timu pobjegnu četiri pobjede, što bi moglo biti odlučujuće u borbi za opstanak. Šest dana nakon Krke, SC Derbi dočekuje i Megu, u zaostalom meču 14. kola, a prije reprezentativne pauze ,,studenti“ gostuju Borcu iz Čačka. U naredna tri meča, dakle, debi-

tant u regionalnom takmičenju bi mogao da riješi svoju sudbinu kada je opstanak u ABA ligi u pitanju. - Ne pravimo kalkulacije te vrste. Mi idemo utakmicu po utakmicu. Pred nama su tri bitne utakmice za nas, u kojima možemo puno toga da riješimo, a možemo i da sebi zakomplikujemo situaciju. Sve je na nama. Ne znam koliko će nam biti potrebno pobjeda za opstanak, to zavisi i od drugih ekipa, u slučaju da bude i nekih iznenađenja. Ali ne razmišljam puno o tome, više gledam na

svoju ekipu, da mi popravimo stvari koje moramo - kaže trener ,,studenata“ Andrej Žakelj. Meč u Zagrebu je pokazao još jednom slabosti ,,studenata“ na gostujućim terenima (slavili su jedino u Splitu), a sa 24 izgubljene lopte nije se ni mogao očekivati bolji rezultat, iako su Podgoričani početkom posljednje četvrtine imali samo pola koša minusa u odnosu na Cibonu (62:61). - Ne mogu da kažem da nije bilo želje, ali greške koje smo pravili ne bi smjele da se dešavaju – istaS. J. kao je Žakelj.

20 Feljton

Poneđeljak, 31. januar 2022.

KAZIVANJA O CRNOGORSKOJ KINEMATOGRAFIJI

Nije mi jasno kako je došlo do toga da zbrišu Lovćen film » Autor: Momir MATOVIĆ

SIMO ČOLOVIĆ, DIREKTOR, LOVĆEN FILM (NASTAVAK)

Kada sam ja bio direktor Preduzeća za raspodjelu filmova mi smo već 1946. godine imali 7 bioskopa koji su bili opremljeni polovnim mašinama. Do tada su bioskope imali u Titogradu, Nikšiću i primorskim mjestima dok sjever Crne Gore nije imao bioskopsku mrežu. Međutim, kinofikacija je nastavljena i nastojali smo da u što više mjesta otvorimo bioskop. Za tu kinofikaciju neopisivo mnogo je uradio Simo Cvjetković, koji je bio vrlo vrijedan znalac svog posla. On je kupovao ili pronalazio stare mašine i od mnogih djelova sastavljao nove kinoprojektore i do kasno smo na njima uspješno radili. U to vrijeme od 1946. pa dalje do 1949. godine, do pojave filma Slavica uglavnom su na repertoaru bili ruski filmovi, najviše o Lenjinu. Ljudi su to rado gledali i bioskopske sale su bile dupke pune. Godine 1947. smo se preselili iz Cetinja, gdje nijesmo imali bogzna kakve uslove, u Herceg Novi. Tamo nam je bilo podesnije zbog željeznice, radi bržeg transporta filma. Tako se i vraćamo svojim kućama. Dok sam bio direktor tog preduzeća 17. marta 1949. godine dobio sam pismeno rješenje o postavljenju za direktora Lovćen filma i počinjem da radim 1. aprila 1949. godine. Na mojem prethodnom poslu sam se dobro upoznao sa filmom i imao sam mnogo susreta sa kamermanima koji su snimali na terenima Crne Gore. To su do pojave Lovćen filma uglavnom radili snimatelji Zvezda filma ili Filmskih novosti koji su na smjenu od tri mjeseca dolazili iz Beograda (Miodrag Aksentijević) ili Zagreba (Krešo Grčević). Kada sam došao na Cetinje Lovćen film je bila jedna obična soba u privatnom stanu. Tu sam zatekao neki materijal, reflektore, stare kamere... Ubrzo se preseljavamo u zgradu Ministarstva prosvjete, potom dobijamo smještaj u zgradi Gimnazije i tu formiram Lovćen film kao cjelinu. Tu smo imali i bunker za filmove, kancelarije, radionice. Ja kada sam došao već je bilo naslovljeno Lovćen film i mislim da je to bila odrednica Antona Tonćija Lukatelija. Moj prvi zadatak je bio da napravimo neke planove za to novo preduzeće i da bi počeli nešto sami da radimo. Na samom početku smo bili ja i Stevo Lepetić. Sa nama je bio i montažer Albes Verner, njemački za-

Donosimo svjedočenja crnogorskih sineasta o prvim decenijama crnogorske kinematografije, koja je naš poznati filmski reditelj i dokumentarista Momir Matović objavio u kapitalnoj knjizi ,,Metri života” (Podgorica, 2021). Knjiga ,,Metri života” je dobitnik nagrade ,,Ratko Đurović“ za izuzetan doprinos očuvanju i promovisanju crnogorske filmske baštine, koju dodjeljuje Crnogorska kinoteka

Simo Čolović: Dobio sam rješenje o postavljenju za direktora Lovćen filma i počinjem da radim 1. aprila 1949. godine. Na mojem prethodnom poslu sam se dobro upoznao sa filmom i imao mnogo susreta sa kamermanima koji su snimali na terenima Crne Gore. Kada sam došao na Cetinje Lovćen film je bila jedna obična soba u privatnom stanu

S lijeva na desno Slavko Vukčević, iza njega Simo Cvjetković i Simo Čolović, skroz desno Blažo Jovanović

Slavko Vukčević, Milo Đukanović, Stevo Lepetić

sarađujemo i radimo. U dogovoru sa Stevom Lepetićem odlučimo da nešto sami uradimo na svoju ruku. Te 1950. godine održan je Kongres fiskulturnika u Titogradu pa je naravno trebalo da se to snimi. Potom vidimo da se od toga može napraviti film. Stevo je imao veliko iskustvo kao snimatelj, ali ne kao pisac scenarija ili teksta. Onda smo mi dvojica sjedali i ja sam pisao sinopsis, a kada smo pravili knjigu snimanja tu mi je Stevo pomagao kao kamerman sugestijama gdje treba nešto montažno da dođe. Ekipu prvog dokumentarnog filma Kongres fiskulturnika (1951) činili smo ja i Stevo Lepetić kao snimatelj, Slavko Vukčević kao asistent kamere, Sveto Bušković kao montažer. Većinom smo snimali u Titogradu gdje se održavao kongres, a poslije smo Simo Čolović: Kada sam došao već je bilo išli na teren. U Herceg Novom naslovljeno Lovćen film i mislim da je to smo snimali gimnastičke vježbe u okviru sportskog društva bila odrednica Antona Tonćija Lukatelija. Partizan, kros u Bijelom Polju, a Na samom početku smo bili ja i Stevo upotrijebili smo arhivske materijale ranije snimljene iz raznih Lepetić. Sa nama je bio i montažer Albes Verner, republičkih takmičenja atletinjemački zarobljenik koji nam je mnogo pomagao, čara. Kompletno snimanje uz koji se po oslobađanju zatočeništva odselio za Izrael cijelo putovanje obavili smo za robljenik koji nam je mnogo pomagao, koji se po oslobađanju zatočeništva odselio za Izrael. Dopisivali smo se neko vrijeme, pa od njega imam pismo gdje on meni piše, kako se tamo radi. Prvi zadatak nam je bio da uradimo Mjesečne preglede koji bi bio sastavljen od 3 do 4 tematske storije, a potom neke dokumentarce. Pošto je već u Pragu stekao obrazovanje Stevo Lepetić, je mogao da uradi dosta stvari bez ičije druge pomoći, ali sam mu ja pomagao noseći stativ, akumulatore. Tako se i kasnije radilo ali kroz neko međusobno doškolovanje, jer smo sve jedan drugome pomagali. Poslije se to proširilo i dolaze Miodrag Mišo Tomašević, Branislav Bastać, Đorđe Vujović i drugi sa filmskih kurseva iz Beograda pa smo imali više mogućnost da

desetak dana. Materijal se razvijao u Centralnoj filmskoj laboratoriji u Beogradu, montaža u Bosna filmu i to je trajalo malo duže. Tu je bio i Ratko Đurović koji je među prvima gledao film. Film je premijeno prikazan na Cetinju, jer svi ovi iz Ministarstva su htjeli da ga pogledaju i nije bilo primjedbi. Rečeno je: „Dobar je... počeli smo... idemo dalje drugovi!“ No, ja nijesam imao ambicije da postanem reditelj nego sam se okrenuo administraciji i programskim zadacima Lovćen filma. Još dok sam radio u Preduzeću za raspodjelu filmova mi smo imali u ekipi šofera Milana Pešića. On je bio toliko ambiciozan da je danima kada nije imao obaveza, sjedao i razgovarao sa fotografom Čedom Kuševićem koji ga je uvodio u jednu opštu kulturu istorije fotografije. On je prvi nosio kameru, dodavao akulmulator, satima buljio u zuher, kadrirao, probao sve sam iako je bio samo šofer. Kada je Lukateli vidio da je on zainteresovan, da pokazuje veliku volju i ljubav prema tome, uputio ga

Ratko Đurović

je u Filmske novosti na kurs za filmskog snimatelja. On je taj kurs završio kao prvi u rangu i bio je upućen u Ljubljanu kao snimatelj-dopisnik Filmskih novosti, gdje je ostao duže vrijeme. Osim toga bio je izvanredan majstor fotografije sa mnogim nagradama na foto izložbama. U proljeće 1952. godine došlo je do preseljenja Lovćen filma u Herceg Novi, ali tamo već nijesam bio direktor, nego sam ponovo vraćen u Preduzeće za raspodjelu filmova koje je dotada već nekoliko puta mijenjalo ime. Još dok smo bili na Cetinju dužnost direktora Lovćen film preuzima Aleksije Leko Obradović. Međutim, mi smo se odmah dogovorili da prilikom preseljenja Lovćen filma u Herceg Novom, ova dva preduzeća spojimo. Do toga je ubrzo došlo i mi smo dobili jednu posebnu zgradu uz pomoć Peka Dapčevića u koju smo smjestili fuzionisano preduzeće. Ovdje smo se proširili sa kadrom i dolaze: Lazar Đinović, Miloš Garzičić, Ida Garzičić, Simo Perović, Rudolf Švec, Milorad Mijajlović i mnogi drugi. Podijeli smo dužnost pa smo imali Sektor za distribuciju filmova i Sektor za proizvodnju filmova. Međutim, u taj Sektor za distribuciju filmova dolazi još jedan drug Radovan Šaković koji je bio u rangu direktora, a ja budem pomoćnik direktora u sektoru filmske prozvodnje. Ovdje smo osim Mjesečnika već radili i dokumentarne filmove. Ubrzo dolazimo u sukob sa lokalnim vlastima jer smo zahtijevali da nam se omogući širi prostor, eventualno za izgradnju jednog filmskog ateljea, jer smo bili zagledani u dalju budućnost. To nam nije bilo omogućeno jer su oni željeli forsirati turizam pa onda je sve otpalo jer nijesu uop-

Knjiga Momira Matovića ,,Metri života“ u izdanju MFILM-a Montenegro iz Podgorice, po cijeni od 10 eura može se naručiti na telefon 067/257-415

šte shvatali da film može toliko biti koristan, pa je 1955. godine došla ponuda i preseljavamo se u Budvu i tamo dobijamo jednu ogromnu zgradu dotadašnjeg hotela Romanija čija je fiskulturna sala bila pretvorena u atelje i otpočinje prava proizvodnja Lovćen film. Počinje snimanje prvog crnogorskog igranog filma Lažni car (1955), pa rad na koprodukcijama koje smo radili sa stranim partnerima gdje dajemo uglavnom tehničke usluge i od tog zarađenog novca stvaramo uslove za izradu domaćih filmova. Direktor Aleksije Leko Obradović je bio jedan veoma radan čovjek, pun ideja i nije mu trebalo mnogo vremena da se za nešto odluči. Bilo je i ponekad nekih nedoumica pogotovo kada smo raspravljalii na Radničkom savjetu, ali je uglavnom dolazilo do pune saglasnosti između njega kao direktora i ostalih radnika u sektorima. Ja već tada nijesam bio na funkciji pomoćnika direktora, nego sam bio slobodan filmski radnik u zvanju direktora filma, tako sam funkcionisao cijelo vrijeme, iako sam prilično radio u samoj Direkciji preduzeća Lovćen filma. Prvi film na kojem sam radio u zvanju pomoćnika direktora filma bio je Dan četrnaesti (1960) reditelja Zdravka Velimirovića i tu sam funkciju zadržao do kraja a ostali direktori filma u to vrijeme su uglavnom bili Nikola Popović i Milan Žmukić. Ja sam FILM mnogo zavolio. Bio sam oduševljen timskim radom, snimanjem. To je bio jedan dosta lijepi posao, iako težak jer se tu radilo danonoćno. Kad se snima - onda se snimalo, jer smo bili ubijeđeni da je film kao industrija veoma koristan. I uopšte mi nije jasno kako je došlo do toga da se Lovćen film rasformira, da ga skinu, zbrišu sa liste preduzeća koje je bilo veoma dobro počelo. I to je bila velika šteta za crnogorsku i jugoslovensku kinematografiju. Ja sam se vratio u Herceg Novi, jer sam imao tamo porodicu i prešao na rad u sasvim drugo preduzeće od kojega danas primam penziju. (Nastavlja se)

Magazin 21

Poneđeljak, 31. januar 2022.

Sajt Eurosonga o crnogorskoj predstavnici Vladani Vučinić

ALEKSANDRA JOVIĆ

Nagrada za najbolje odjevenog učesnika je neminovna

Vladana Vučinić

TORINO - Povratak Crne Gore na Eurosong nakon dvogodišnje pauze motivisao je uredništvo zvaničnog evrovizijskog sajta da se detaljno posveti liku i djelu naše predstavnice u Torinu – pjevačice Vladane Vučinić. Pošto su iz naše delegacije najavili će premijera numere i spota ,,Breathe“ morati da pričeka kraj idućeg mjeseca, urednici su se više posvetili Vladaninoj dosadašnjoj karijeri. Predstavili su je kao ,,multitalentovanu“ umjetnicu i podsjetili da je odmalena u svijetu muzike, te da već naredne godine slavi dvije decenije od premijere debitantskog singla. Uredništvu sajta nije promakao ni Vladanin raniji angažman u oblasti novinarstva, kao ni pokretanje i uređivanje modnog bloga ,,Chiwelook“, tačnije popularnog i nekonvencionalnog portala koji naginje ka blogu, a predstavlja

subjektivni doživljaj mode i svih sfera sa kojima se ona prepliće. ,,Nagrada za najbolje odjevenog učesnika Eurosonga? Čini se da će to biti neminovan rezultat za Vladanu“, nagovještavaju urednici sajta da bi Vladana trebalo da zablista na sceni. Bilo je riječi i o angažmanu Darka Dimitrova, koautora Vladanine numere. Podsjetimo, tokom nedavnog žrijeba određeno je da ćemo Vladaninu pjesmu ,,Breathe“ čuti u drugoj polovini drugog polufinala – 12. maja. - Ranije je već doprinio Eurosongu kada je učestvovao u izradi numera ,,Ninanajna“ Elene Risteske 2006, ,,Proud“ Tamare Todevske 2019. (pobjednica po glasanju žirija) i ,,Loco Loco“ grupe Hurricane prošle godine - navodi se u tekstu posvećenom nastupu Crne Gore.

Jedan od najpoznatijih svjetskih di–džejeva posvetio se poljoprivredi

Kalvin Haris umjesto glamura izabrao farmerski život

LOS ANĐELES - Jedan od najplaćenijih svjetskih di-džejeva Kalvin Haris uživa u slavi već 15 godina. No, odlučio je da zamijeni svijet glamura mirnijim životom i farmom na kojoj redovno i sam zasuče rukave. Nakon što je prije dvije godine u Los Anđelesu prodao dvije vile vrijedne nekoliko miliona funti, on je odlučio da kupi farmu na Ibici, koja se prostire na 138 hektara površine. Iako već 15 godina izbacuje hitove koji se nalaze na vrhu top lista, ovaj di-džej se uopšte ne boji da uprlja ruke. - Kalvin je zaposlio stručan tim ljudi, farmere i kuvare, ali to ga nije spriječilo da se i sam baci na posao. Redovno prlja ruke, pomažući u sadnji i svemu ostalom što uključuje vođenje farme. On je zaista strastven u ovom poslu - rekao je izvor. Kalvinova farma ,,Terra Masia“ je najveća na Ibici, a na njoj se može naći sve, od povrća, jaja, vina… Na svom imanju ima mogućnost i organizovanja raznih događaja, poput proslava i vjenčanja.

22 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 31. januar 2022.

SLOBODNA RADNA MJESTA PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI KONKURS za potrebe Ministarstva ekonomskog razvoja 1. Sekretar/ka ministarstva - , - Izvršilaca: 1, Sekretar/ka postavlja se na period od 5 (pet) godina - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih nauka - pravo - poznavanje rada na računaru (Word, Excel i Internet) - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili pet godina radnog iskustva 2. Generalni/a direktor/ica - Direktorat za unapređenje konkurentnosti, - Izvršilaca: 1, Generalni/a direktor/ica postavlja se na period od 5 (pet) godina - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti prirodnih, tehničkotehnoloških ili društvenih nauka - Znanje engleskog jezika - novo B1 - poznavanje rada na računaru (Word, Excel i Internet) - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili pet godina radnog iskustva 3. Generalni/a direktor/ica - Direktorat za industrijski i regionalni razvoj, - Izvršilaca: 1, Generalni/a direktor/ica postavlja se na period od 5 (pet) godina - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti prirodnih, tehničkotehnoloških ili društvenih nauka - položen stručni ispit za rad u državnim organima - Znanje engleskog jezika - novo B1 - poznavanje rada na računaru (Word, Excel i Internet) - najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili pet godina radnog iskustva 4. Generalni/a direktor/ica - Direktorat za unutrašnje tržište i konkurenciju, - Izvršilaca: 1, Generalni/a direktor/ica postavlja se na period od 5 (pet) godina - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti prirodnih, tehničkotehnoloških ili društvenih nauka - Znanje engleskog jezika - novo B1 - poznavanje rada na računaru (Word, Excel i Internet) - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili pet godina radnog iskustva 5. Generalni/a direktor/ica - Direktorat za trgovinsku saradnju i ekonomske odnose sa inostranstvom, - Izvršilaca: 1, Generalni/a direktor/ica postavlja se na period od 5 (pet) godina - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti prirodnih, tehničkotehnoloških, društvenih ili humanističkih nauka - Znanje engleskog jezika - novo B1 - poznavanje rada na računaru (Word, Excel i Internet) - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili pet godina radnog iskustva 6. Generalni/a direktor/ica - Direktorat za digitalnu ekonomiju i tehnološki razvoj, - Izvršilaca: 1, Generalni/a direktor/ica postavlja se na period od 5 (pet) godina - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti prirodnih, tehničkotehnoloških ili društvenih nauka - Znanje engleskog jezika - novo B1

- poznavanje rada na računaru (Word, Excel i Internet) - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili pet godina radnog iskustva 7. Generalni/a direktor/ica - Direktorat za rad i zapošljavanje, - Izvršilaca: 1, Generalni/a direktor/ica postavlja se na period od 5 (pet) godina - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih nauka - Znanje engleskog jezika - novo B1 - poznavanje rada na računaru (Word, Excel i Internet) - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili pet godina radnog iskustva 8. Generalni/a direktor/ica - Direktorat za razvojne politike u turizmu, - Izvršilaca: 1, Generalni/a direktor/ica postavlja se na period od 5 (pet) godina - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, fakultet iz oblasti društvenih nauka turizam, ekonomija ili pravo - Znanje engleskog jezika - novo B1 - poznavanje rada na računaru (Word, Excel i Internet) - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili pet godina radnog iskustva 9. Generalni/a direktor/ica - Direktorat za investicije u turizmu, - Izvršilaca: 1, Generalni/a direktor/ica postavlja se na period od 5 (pet) godina - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih nauka ili fakultet iz oblasti prirodnih nauka - Znanje engleskog jezika - novo B1 - poznavanje rada na računaru (Word, Excel i Internet) - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili pet godina radnog iskustva 10. Generalni/a direktor/ica - Direktorat za normativne poslove i upravni postupak u turizmu, - Izvršilaca: 1, Generalni/a direktor/ica postavlja se na period od 5 (pet) godina - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih nauka - pravo - Znanje engleskog jezika - novo B1 - poznavanje rada na računaru (Word, Excel i Internet) - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili pet godina radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašćenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje konkursa. Uz prijavu na konkurs potrebno je dostaviti specifikaciju konkursne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrovewww.uzk.gov.me).

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja)

Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19 i 08/21). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine. Provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata za popunu radnog mjesta iz kategorije visoki rukovodni kadar, sprovešće se u skladu sa clanom 56 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19 i 08/21). Provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata podrazumijeva izradu pisanog rada, koji sadrži sagledavanje prioriteta i predloga za unapređenje procesa rada, odnosno stanja u oblasti rada za koju se kandidat imenuje, odnosno postavlja. Kandidat koji je ostvario više od 50% bodova na testiranju u pisanoj formi, može pristupiti strukturiranom intervjuu. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog konkursa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 20 dana od dana objavljivanja konkursa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj konkursa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni konkurs za potrebe Ministarstva ekonomskog razvoja Kontakt osoba koja daje informacije u vezi konkursa - Vladana Miranović tel: +38267885558; Rad sa strankama 10h - 13h, www.uzk.gov.me UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu 1. Samostalni/a savjetnik/ica III - Služba za opšte i administrativne poslove, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme, Mjesto rada Kolašin - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakul-

• Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). • Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

tet iz oblasti društvenih nauka - pravo - poznavanje rada na računaru (Word, Excel i Internet) - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje jedna godina radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa. Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19 i 08/21). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima («Sl. list Crne Gore», br. 2/18, 34/19 i 08/21) i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima («Sl. list Crne Gore», br. 50/18) . Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa

objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Ivana Smolović tel: 069/157-889; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS - STRUČNI I PRAVOSUDNI za potrebe Osnovnog suda u Bijelom Polju 1. Savjetnik/ca - -, - Izvršilaca: 2, na neodređeno vrijeme - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Pravni fakultet - poznavanje rada na računaru (word) - položen pravosudni ispit - najmanje tri godine radnog iskustva 2. Samostalni/a referent/kinja - zapisničaroperater - Sudska uprava, - Izvršilaca: 3, na neodređeno vrijeme - IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja - poznavanje rada na računaru (word) - poznavanje daktilografije - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje dvije godine radnog iskustva 3. Samostalni/a referent/kinja - Sudska pisarnica, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja - vozacka dozvola B kategorije - poznavanje rada na računaru (word) - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje dvije godine radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu i da je državni službenik, - uvjerenje o položenom stručnom i pravosudnom ispitu. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašćenom službeniku Upra-

Oglasi i obavještenja 23

Poneđeljak, 31. januar 2022. ve za kadrove za sprovođenje oglasa. Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19 i 08/21). Na interni oglas može se prijaviti državni službenik koji je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme, glavni inspektor, glavno ovlašćeno službeno lice i rukovodilac nacionalne kancelarije, inspektor koordinator, inspektor i ovlašćeno službeno lice, kao i lice kome je prestao mandat na osnovu člana 60 stav 1 al. 1, 2 i 4 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19 i 08/21). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik koji je na probnom radu nema pravo da se prijavi na interni oglas. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta će se sprovesti u skladu sa članom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Sl. list Crne Gore”, br. 50/18) . Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, načina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izrađuje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove internog oglasa će biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja internog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Osnovnog suda u Bijelom Polju Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Nevena Ostojić tel: +38267088911; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

CODRA SPECIJALNA BOLNICA Adresa: RADOSAVA BURIĆA B.B.

Tel.: 020-648-944 Email: codramed@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. SPECIJALISTA/KINJA PATOLOŠKE ANATOMIJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Specijalista patološke anatomije Rok za prijavljivanje: 3 dana 2. SPECIJALISTA/KINJA ANESTEZIJE SA REANIMACIJOM, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Specijalista anestezije s reanimacijom Rok za prijavljivanje: 3 dana 3. SPECIJALISTA/KINJA HIRURGIJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Specijalista opšte hirurgije Rok za prijavljivanje: 3 dana 4. SPECIJALISTA/KINJA PSIHIJATRIJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Specijalista psihijatrije

Rok za prijavljivanje: 3 dana 5. MEDICINSKI/A DIJETETIČAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: Medicinski dijetetičar, Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 3 dana 6. SPECIJALISTA/KINJA MEDICINE RADA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Specijalista medicine rada Rok za prijavljivanje: 3 dana 7. SPECIJALISTA/KINJA KARDIOLOGIJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Specijalista kardiologije Rok za prijavljivanje: 3 dana 8. SPECIJALISTA/KINJA FIZIKALNE MEDICINE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Specijalista radiodijagnostike Rok za prijavljivanje: 3 dana 9. SPECIJALISTA/KINJA PNEUMOLOGIJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Specijalista pneumologije Rok za prijavljivanje: 3 dana 10. SPECIJALISTA/KINJA OFTALMOLOGIJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Specijalista oftalmologije Rok za prijavljivanje: 3 dana

Uslovi: Medicinska sestra Rok za prijavljivanje: 3 dana 3. MEDICINSKA/I SESTRA/TEHNIČAR, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: Bachelor primjenjenih studija visoke medicinske škole, Specijalista strukovna medicinska sestra/tehničar Rok za prijavljivanje: 3 dana 4. PRIPRAVNIK/CA, 1 izvršilac, pripravnik u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Podgorica Uslovi: Medicinska sestra Rok za prijavljivanje: 3 dana 5. SPECIJALISTA/KINJA HIRURG, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Specijalista opšte hirurgije, Specijalista urologije Rok za prijavljivanje: 3 dana 6. VOZAČ/ICA, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 3 dana 7. RTG TEHNIČAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Rentgenski - radiološki tehničar Rok za prijavljivanje: 3 dana

JU SPECIJALISTIČKA VETERINARSKA LABORATORIJA

Tel.: 020-481-157 Email: politickenauke@t-com.me

BULEVAR DŽORDŽA VAŠINGTONA B.B.POŠ FAH 69

Tel.: 020-269-407 Email: vetlaboratorija@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. TEHNIČKI/A SEKRETAR/ICA, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Ekonomski tehničar (IV SSS), Maturant gimnazije (IV SSS), SŠS-IV, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -do povratka zaposlene sa bolovanja; -prijaveuzCVslatinae-mail:vetlaboratorija@ gmail.com.; -kandidati koji prođu u uži izbor biće pozvani na razgovor 2. ADMINISTRATIVNI/A RADNIK/CA -BLAGAJNIK/CA, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Ekonomski tehničar (IV SSS), Maturant gimnazije (IV SSS), Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -do povratka zaposlene sa bolovanja; -prijaveuzCVslatinae-mail:vetlaboratorija@ gmail.com.; -kandidati koji prođu u uži izbor biće pozvani na razgovor

DOO KIPARIS Adresa: MARKA MILJANOVA 30

Tel.: 068-555-485 Email: draganbino@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. KNJIGOVOĐA/TKINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana

PZU POLIKLINIKA FILIPOVIĆ Adresa: BULEVAR IVANA CRNOJEVIĆ B.B.

Tel.: 020-618-050,068-394-569 Email: info@poliklinikafilipovic.com Oglašava potrebu za: 1. ADMINISTRATIVNI/A OPERATER/KA CALL CENTRA, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS društvenog smjera, Engleski srednji nivo, Ruski - srednji nivo Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: -ili prirodnog smjera; -Microsoft office 2. MEDICINSKA/I SESTRA/TEHNIČAR, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Podgorica

UNIVERZITET CRNE GORE FAKULTET POLITIČKIH NAUKA Adresa: 13 JULA BR 2

OGLAŠAVA POTREBU ZA PRIJEM IZVRŠIOCA NA SLJEDEĆE RADNO MJESTO Referent/kinja za računovodstvene poslove Radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme. Pravo prijave na konkurs ima lice koje, pored opštih uslova utvrđenih zakonom, ispunjava i sljedeće posebne uslove: -Visoko obrazovanje u obimu od 240 kredita CSPK-a (VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja), iz oblasti ekonomskih nauka -3 godine radnog iskustva -Položen ispit za sertifikovanog ili ovlašćenog računovođu Prijave se podnose u roku od osam dana od dana objavljivanja oglasa u dnevnom listu koji izlazi u Crnoj Gori, na adresu: Univerzitet Crne Gore – Fakultet političkih nauka, Ulica 13. jula br. 2, Podgorica. Potrebna dokumentacija: -Prijava na oglas -Curriculum vitae – CV -Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte) -Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova iz opisa radnog mjesta -Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja) -Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci) -Dokaz (uvjerenje-potvrda) o potrebnom radnom iskustvu -Dokaz o položenom ispitu za sertifikovanog ili ovlašćenog računovođu Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati.

BUDVA TEL.: 033/402-556

JU NARODNA BIBLIOTEKA BUDVE - BUDVA ŽRTAVA FAŠIZMA AKADEMIJA ZNANJA BB

Tel.: 067/690-043 Email: bibliotekabd@t-com.me Raspisuje konkurs za: 1. DIREKTOR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 48 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 60 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: VSS društvenog smjera Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -VSS-CSPK-a -240 -društveni smjer -5 godina radnog iskustva na rukovodećem mjestu Kandidat treba da ispunjava: -opšte uslove -kandidat za direktora je dužan da podnese

program razvoja biblioteke -izbor se vrši na period od 4 godine -odluku Savjeta ustanove o raspisivanju konkursa Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

TURISTIČKA ORGANIZACIJA OPŠTINE BUDVA Adresa: UL.MEDITERANSKA 86 TQ PLAZA

Tel.: 033/402-814 Email: info@budva.travel Oglašava potrebu za: 1. POSLOVNI/A SEKRETAR/KA DIREKTORA/ICE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: VSS , VŠS, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: Znanje minimum jednog svetskog jezikaengleskog Organizacione i analitičke vještine Sposobnost verbalne komunikacije Sposobnost planiranja,organizovanja Odlično poznavanje poslovne korespodencije Visoko obrazovanje u obimu od 240 kredita CSPK-a VII-1 nivo ili visoko obrazovanje u obimu od 180 kredita CSPK-a VI nivo (ekon omski,pravni,turistički,marketing ili fakulteti ostalih društvenih nauka) CV,molbu i kompletnu dokumentaciju slati na info@budva.travel ili lično u prostorijama TOB-a. Rad na ovim ili sličnim poslovima-prednost Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

DANILOVGRAD TEL.: 020/812-864

JU CENTAR ZA DNEVNI BORAVAK DJECE SA SMETNJAMA U RAZVOJU I ODRASLIH LICA SA INVALIDITETOM U OPŠTINI DANILOVGRAD Adresa: Jefta Scepanovica Caja bb

Tel.: 067/820-067 Objavljuje JAVNI OGLAS za radno mjesto 1. Stručni/a radnik/ca, 1 izvršilac na određeno vrijeme, na period od 12 mjeseci. Posebni uslovi: VII1 nivo kvalifikacije visokog obrazovanja, fakultet iz oblasti društvenih nauka – socijalni rad, psihologija, pedagogija, andragogija, specijalna pedagogija, sociologija, defektologija, specijalna edukacija i rehabilitacija; najmanje jedna godina radnog iskustva, licenca za rad. 2. Opšti uslovi za zasnivanje radnog odnosa propisani Zakonom o radu su: da je lice navršilo najmanje 15 godina života i da ima opštu zdravstvenu sposobnost. 3. Probni rad u trajanju od šest mjeseci je obavezan. 4. Uz prijavu na oglas kandidati su u obavezi da dostave dokaze o ispunjenosti opštih i posebnih uslova, a to su: - fotokopija lične karte, - uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti kvalifikacije obrazovanja, - uvjerenje o radnom iskustvu, - licenca za rad. 5. Članom 21 stav 2 Zakona o radu propisano je da sa licem kojem je pravnosnažnom sudskom odlukom zabranjen rad na određenim poslovima ne može da se zaključi ugovor o radu na radnom mjestu koje podrazumijeva obavljanje tih poslova. Uvjerenje da li je licu pravnosnažnom sudskom odlukom zabranjen rad na određenim poslovima, pribavlja se po službenoj dužnosti. 6. Članom 21 stav 3 Zakona o radu propisano je da ugovor o radu za obavljanje poslova koji podrazumijevaju rad sa djecom ne može da se zaključi sa licem koje je pravnosnažno osuđivano za krivična djela protiv polne slobode. Uvjerenje da li je lice pravnosnažno osuđivano za krivična djela protiv polne slobode, pribavlja se po službenoj dužnosti. 7. Sa kandidatima koji ispunjavaju uslove tražene oglasom, v.d. direktorice će obaviti razgovor. Kandidati će biti obaviješteni najkasnije pet dana prije dana zakazanog za razgovor. 8. Prijavu i dokaze o ispunjenosti opštih i posebnih uslova kandidati podnose u originalu ili ovjerenoj kopiji u roku od 3 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: Opština Danilovgrad, Trg 9. decembar bb, Danilovgrad, sa naznakom „Javni oglas za JU Centar za dnevni boravak djece sa smetnjama u razvoju i odraslih lica sa invaliditetom u

opštini Danilovgrad“. 9. Nepotpuna, neuredna i neblagovremeno dostavljena dokumentacija neće se uzeti u razmatranje. 10. Sve informacije zainteresovani kandidati mogu dobiti na br.telefona 020813205.

JU CENTAR ZA DNEVNI BORAVAK DJECE SA SMETNJAMA U RAZVOJU I ODRASLIH LICA SA INVALIDITETOM U OPŠTINI DANILOVGRAD Adresa: Jefta Scepanovica Caja bb

Tel.: 067/820-067 Objavljuje JAVNI OGLAS za radno mjesto 1. Saradnik/ca – medicinska sestra, 1 izvršilac na određeno vrijeme, na period od 12 mjeseci. Posebni uslovi: IV1 nivo kvalifikacije srednjeg stručnog obrazovanja – medicinska škola; jedna godina radnog iskustva. 2. Opšti uslovi za zasnivanje radnog odnosa propisani Zakonom o radu su: da je lice navršilo najmanje 15 godina života i da ima opštu zdravstvenu sposobnost. 3. Probni rad u trajanju od šest mjeseci je obavezan. 4. Uz prijavu na oglas kandidati su u obavezi da dostave dokaze o ispunjenosti opštih i posebnih uslova, a to su: - fotokopija lične karte, - uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti kvalifikacije obrazovanja, - uvjerenje o radnom iskustvu. 5. Članom 21 stav 2 Zakona o radu propisano je da sa licem kojem je pravnosnažnom sudskom odlukom zabranjen rad na određenim poslovima ne može da se zaključi ugovor o radu na radnom mjestu koje podrazumijeva obavljanje tih poslova. Uvjerenje da li je licu pravnosnažnom sudskom odlukom zabranjen rad na određenim poslovima, pribavlja se po službenoj dužnosti. 6. Članom 21 stav 3 Zakona o radu propisano je da ugovor o radu za obavljanje poslova koji podrazumijevaju rad sa djecom ne može da se zaključi sa licem koje je pravnosnažno osuđivano za krivična djela protiv polne slobode. Uvjerenje da li je lice pravnosnažno osuđivano za krivična djela protiv polne slobode, pribavlja se po službenoj dužnosti. 7. Sa kandidatima koji ispunjavaju uslove tražene oglasom, v.d. direktorice će obaviti razgovor. Kandidati će biti obaviješteni najkasnije pet dana prije dana zakazanog za razgovor. 8. Prijavu i dokaze o ispunjenosti opštih i posebnih uslova kandidati podnose u originalu ili ovjerenoj kopiji u roku od 3 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: Opština Danilovgrad, Trg 9. decembar bb, Danilovgrad, sa naznakom „Javni oglas za JU Centar za dnevni boravak djece sa smetnjama u razvoju i odraslih lica sa invaliditetom u opštini Danilovgrad“. 9. Nepotpuna, neuredna i neblagovremeno dostavljena dokumentacija neće se uzeti u razmatranje. 10. Sve informacije zainteresovani kandidati mogu dobiti na br.telefona 020813205.

HERCEG NOVI TEL.: 031/323-711

DOO LIGHTHOUSE OF MONTENEGRO, PJ HERCEG NOVI Adresa: NORVEŠKA 2, IGALO

Tel.: 031/332-614 Email: hotelmetalurg@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. MENADŽER/KA UGOSTITELJSTVA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Menadžer hotelijerstva Rok za prijavljivanje: 15 dana 2. SOBAR/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Sobarica Rok za prijavljivanje: 15 dana 3. RECEPCIONER/KA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Recepcionar Rok za prijavljivanje: 15 dana 4. DOMAĆIN/CA HOTELA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Domaćica smještajnih jedinica Rok za prijavljivanje: 15 dana

24 Oglasi i obavještenja 5. KUVAR/ICA PANSIONSKIH JELA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Kuvar Rok za prijavljivanje: 15 dana 6. ŠEF/ICA KUHINJE HOTELA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana

KOLAŠIN TEL.: 020/860-030

ZDRASTVENA USTANOVA DOM ZDRAVLJA KOLAŠIN Adresa: Dunje Đokić bb

Tel.: 865-140 Oglašava potrebu za: 1. KNJIGOVOĐA/TKINJA GLAVNE KNJIGE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Kolašin Uslovi: Diplomirani ekonomista, Ekonomista Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

KOTOR TEL.: 032/325-732

VODOVOD I KANALIZACIJA DOO KOTOR Adresa: ŠKALJARI BB,KOTOR

Tel.: 032/325-214;325-217 Email: vodovod.kotor@t-com.me Raspisuje se konkurs za izbor Izvršnog/e direktora/ice u doo”Vodovod i kanalizacija Kotor” Kotor; 1 izvršilac na određeno vrijeme u trajanju od 48 mjeseci .Pored opštih uslova kandidati moraju ispunjavati i posebne uslove :

Poneđeljak, 31. januar 2022.

Visoka stručna sprema u obimu 240 CSPK ili kvalifikacije VII1 stepen stručne spreme pravni, ekonomski ili tehnički smjer. Najmanje tri godine rada na poslovima rukovođenja ili 5 godina rada na drugim poslovima koji zahtijevaju samostalnost u radu. Poznavanje rada na računaru. Intervju sa kandidatom koji zadovolji opšte i posebne uslove obaviće komisija izabrana od strane Odbora direktora. Prijava sa radnom biografijom i pratećom dokumentacijom o ispunjavanju uslova, dostaviti isključivo putem pošte ili na arhivi Društva, u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa , zaključno sa 15.02.2022.godine na adresu : Doo”Vodovod i kanalizacija Kotor” , ul.Škaljari bb, zgrada obnove , u zatvorenoj koverti sa naznakom : Za konkurs za izbor izvršnog direktora/ice. Uz prijavu na konkurs kandidat/kinja za izvršnog direktora treba dostaviti sledeću dolumentaciju: - Diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanje; - Uvjerenje/potvrdu o radnom iskustvu najmanje tri godine rada na poslovima rukovođenja ili 5 godina rada na drugim poslovima koji zahtijevaju samostalnost u radu - Izvod iz matične knjige rođenih ili fotokopija lične karte; - Uvjerenje o zdrastvenoj sposobnosti ne starije od 6 mjeseci; - Uvjerenje da se protiv lica ne void krivični postupak Svi dokazi se prilazi u originalu ili ovjerenoj fotokopiji. Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

NIKŠIĆ TEL.: 040/214-162

DOO KOMUNALNO NIKŠIĆ Adresa: DRAGICE PRAVICE BB

Tel.: 040/246-472 Raspisuje konkurs za:

IZVRŠNI/A DIREKTOR/ICA, 1 izvršilac, Visoka stručna sprema – VII 1, sa najmanje 3 godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja, odnosno na drugim poslovima koji zahtijevaju samostalnost u radu. -Mandat izvršnog direktora traje 4 godine. -Trajanje konkursa – 15 dana.

ispunjava i opšte uslove, i da dostavi sljedeće dokaze: 1.Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak i 2.Dokaz o crnogorskom državljanstvu. Trajanje konkursa 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja konkursa.

JU OŠ ,,DUŠAN BOJOVIĆ“

Adresa: MIOLJE POLJE, ŽUPA

Adresa: Miolje Polje bb – Župa Nikšićka

Tel.: 040/250-001

Tel: 040/250-001 Raspisuje konkurs za:

VRŠI DOPUNU konkursa za radno mjesto: DIREKTOR/ICA objavljenog dana 17.01.2022. godine koja glasi: Na konkurs se može prijaviti i nastavnik izborne nastave, a ostali uslovi konkursa ostaju nepromijenjeni.

JU OŠ ,,DUŠAN BOJOVIĆ“ Adresa: Miolje Polje bb – Župa Nikšićka

Tel: 040/250-001 Raspisuje konkurs za: 1.Profesor/ica matematike -1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, nepuno radno vrijeme od 35 (tridest pet) sati – 16 (šesnaest) nastavnih časova sedmično. Uslovi: 1.Ima najmanje VII 1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija; 2.Ima licencu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama; 3.Da ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama; 4.Da ima crnogorsko državljanstvo i 5.Da ima opštu zdrastvenu sposobnost. Kandidat je dužan da dostavi sljedeće dokaze: 1.Diplomu ili ovjerenu fotokopiju; 2.Licencu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama ili ovjerenu fotokopiju; 3.Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama ili ovjerenu fotokopiju; 4.Ljekarsko uvjerenje i 5.Kopiju lične karte. Pored posebnih uslova, kandidat mora da

1.Profesor/ica fizike 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, nepuno radno vrijeme od 25(dvadeset pet) sati - 11(jedanaest) nastavnih časova sedmično. Uslovi: 1.Ima najmanje VII 1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija; 2.Ima licencu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama; 3.Da ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama; 4.Da ima crnogorsko državljanstvo; 5.Da ima opštu zdrastvenu sposobnost. Kandidat je dužan da dostavi sljedeće dokaze: 1.Diplomu ili ovjerenu fotokopiju; 2.Licencu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama ili ovjerenu fotokopiju; 3.Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama ili ovjerenu fotokopiju; 4.Ljekarsko uvjerenje; 5.Kopiju lične karte. Pored posebnih uslova,kandidat mora da ispunjava i opšte uslove,i da dostavi sljedeće dokaze: 1.Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak; 2.Dokaz o crnogorskom državljanstvu. Trajanje konkursa 15(petnaest) dana od dana objavljivanja konkursa.

JU OŠ ,,DUŠAN BOJOVIĆ“ Adresa: Miolje Polje bb – Župa Nikšićka

Tel: 040/250-001

Raspisuje konkurs za: Asistent/kinja u nastavi - 2 izvršioca, na

određeno vrijeme na period do 10 jula 2022.godine, radno vrijeme puno. Uslovi: 1.Ima najmanje IV 1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija; 2.Ima sertifikat za rad sa djecom; 3.Ima položen stručni ispit za rad u državnim organima; 4.Da ima crnogorsko državljanstvo; 5.Da ima opštu zdrastvenu sposobnost. Kandidat je dužan da dostavi sljedeće dokaze: 1.Sertifikat ili ovjerenu fotokopiju; 2.Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama ili ovjerenu fotokopiju; 3.Ljekarsko uvjerenje; 4.Kopiju lične karte. Pored posebnih uslova, kandidat mora da ispunjava i opšte uslove,i da dostavi sljedeće dokaze: 1.Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak; 2.Dokaz o crnogorskom državljanstvu. Trajanje konkursa 15(petnaest) dana od dana objavljivanja konkursa.

ŽABLJAK TEL.: 052/360-031

DOO ZEKOVIĆ COMPANY Adresa: ŽABLJAK BB

Tel.: 067/263-888

Oglašava potrebu za: 1. INŽENJER/KA GRAĐEVINE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Žabljak Uslovi: Diplomirani inženjer građevinarstva (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 10 dana Napomena: Prijave slati u zatvorenoj koverti na adresu poslodavca: DOO ZEKOVIĆ COMPANY, Meždo bb, 84220 Žabljak.

MALI OgLAsI RAZNO KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550, 067/579-709 1

PRODAJEM plac u Donjoj Gorici.Tel 067/788-482 2

OgLAsNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@pobjeda.me

Poneđeljak, 31. januar 2022.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Oglasi i obavještenja 25

26 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 31. januar 2022. Dana 27. januara 2022. preminula je u 85. godini naša majka, tašta, baka i prabaka

Opraštamo se od naše voljene

Dana 30. januara 2022. u 90. godini upokojio se u Gospodu

ANĐELA PEROVIĆ Draga Anđela, zašto nas iznenada ostavi bez pozdrava? Ne možemo vjerovati da više nećeš biti sa nama, da više nećemo čuti tvoje riječi, gledati tvoj osmijeh, slušati tvoje savjete, sjedjeti u učionici bez tebe. Otišla si taman kada smo planirali kako da proslavimo maturu i pričali o životu koji nas čeka poslije srednje, kojem smo se radovali i planirali dosta toga. Vječno ćeš biti sa nama, u našim srcima i mislima. Budi sa anđelima, gdje ti i samo ime kaže da pripadaš.

IKONIJA Gojkova PEROVIĆ rođena Vučurović

ĐORĐIJE Markov MARAŠ sin popa Marka

Sahrana je obavljena 29. januara u 13.30 časova na groblju Vala u Bijeloj. Sahrana je obavljena 30. januara u Zeti – selo Mataguži.

Tvoje: SARA, JANA, ANJA, IVA

Dobra naša majko, tvoja bezgranična ljubav i dobrota nam je uzor, oslonac i toplina. Ostavila si nas ponosne na tvoj časni život, veliko srce i plemenitu dušu. HVALA TI, MILA.

Ožalošćena porodica MARAŠ

Ožalošćeni: kćerke VESNA, BRANKA, GORDANA i SNEŽANA, unučad MAJA, GORAN sa porodicom, IVAN i SOFIJA, zetovi BLAGOJE i MILOŠ 2092

2088 Posljednji pozdrav

2083 Naša divna majko i bako

NENAD Petrov MLADENOVIĆ Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. ZORICA KOVAČEVIĆ sa porodicom 2089

IKONIJA Gojkova PEROVIĆ rođena Vučurović

Навршило се четрдесет дана од смрти нашег драгог

Pridružila si se taju i djedi 27. januara 2022. godine. Neprocenjivo je blago biti odgajan majkom i bakanom kao što si ti bila nama.

ТОМИЦЕ Ђока Барова ПЕТРИЧЕВИЋA BRANKA i IVAN

Тужни јер смо те заувијек изгубили, а поносни на твој частан живот. Почивај у миру, а ми ћемо те чувати од заборава. Твоја ПОРОДИЦА 2086 Posljednji pozdrav dragom stricu

OGLASNO ODJELJENJE NOVA “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE

2090 Napustila nas je

NENADU TUŠEVLJAKU

020-202-455, 020-202-456.

IKONIJA PEROVIĆ

GORAN, DRAGANA i VLADIMIR 2091

Tvoj vedri duh, topli osmijeh, srdačan doček, kojim si nas uvijek darivala, se ne zaboravljaju. Mnogo smo ti zahvalni na svemu. Počivaj u miru. BANE i BRANKA DRAŠKOVIĆ 2084

Oglasi i obavještenja 27

Poneđeljak, 31. januar 2022.

Preminuo je naš dragi Dana 30. januara 2022. preminuo je, u 83. godini, naš dragi

PETAR Đurov STEVOVIĆ Pokojnik će biti izložen u kapeli pod Trebjesom 31. januara od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na novom groblju pod Trebjesom. Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: sin JOVAN, brat NEĐELJKO, sestra RUŽA, bratanić RAJKO, bratanične SENKA, LJILJANA i RAJKA, snahe SLAVKA i BRANKA, sestrići, sestrične, brat i sestre od strica i ostala rodbina

RADOVAN Božov ŽUNJIĆ dipl. inž. u penziji

Usljed epidemiološke situacije, sahrana je obavljena 30. januara 2022. godine u 15 sati u krugu porodice na gradskom groblju Čepurci.

2056 Posljednji pozdrav mom ocu

Ožalošćeni: supruga TANJA, sinovi VELIBOR i BAĆKO, ćerka MAJA, brat MILADIN, zet DRAGAN, snahe SANDA i MARIJA, unučad ANJA, SARA, SIMONA, STEFAN, STAŠA i NIKOLA, praunuka KALINA i ostala rodbina

PETRU STEVOVIĆU Sin JOVAN

2057

2087

Našem voljenom

Posljednji pozdrav mom voljenom bratu

Posljednji pozdrav dragom ćiku

PERU Ponosni smo jer smo imali za kuma takvog čovjeka. Počivaj u miru, naš iskreni prijatelju.

RADOVANU

RADA, BOŽO i ALEKSA

MILAN ANDRIJAŠEVIĆ sa porodicom Opraštam se od tebe sa velikom tugom i bolom.

2082

2067 Dana 29. januara 2022. preselio se u vječnost naš

Posljednji pozdrav dragom

Tvoj brat MILADIN ŽUNJIĆ sa porodicom

2065 Posljednji pozdrav voljenom stricu

BORU ADŽIĆU

MILORAD – MIĆO MUGOŠA

Sa tugom se opraštamo od dobrog i iskrenog kolege i prijatelja. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Porodici iskreno saučešće.

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju, dobri naš brate.

RADOVANU

BOROVE kolege iz kafe bara „Peron“ - Autobuska stanica Podgorica

ACO i ANA MUGOŠA

ŽELJKO, BOBAN, RIZO, SAŠA, ŽARO i NINA DRAGICA i ANDREJA sa porodicama 2049

2066

2085

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“: 020-202-455, 020-202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

28 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 31. januar 2022. Dana 30. januara 2022. preminuo je, u 86. godini, naš voljeni otac, đed i svekar

Posljednji pozdrav voljenoj kumi

Tužnim srcem javljamo da je naš dragi sin, suprug i otac poslije duže i teške bolesti preminuo u 62. godini

SLAVKO Božidara ŠANOVIĆ

Saučešće primamo u porodičnoj kući, selo Gostilj, 31. januara 2022. godine do 13 časova kada će se i obaviti sahrana.

Ožalošćeni: majka MILEVA, supruga NADA, sin ILIJA, ćerke MAJA i SNEŽANA, snaha JOVANA, tetka STANKA, stric SLOBO, strina BULA, brat od strica BOBAN, sestre od strica BILJANA i JASNA i ostala mnogobrojna rodbina ŠANOVIĆ i VULETIĆ

U skladu sa epidemiološkim mjerama, sahrana će se obaviti u krugu familije 31. januara u 14 časova na novom groblju na Cetinju.

2058

Posljednji pozdrav našem dragom

Posljednji pozdrav našem dragom rođaku i velikom prijatelju

MALIŠA i MILENA 2079 Posljednji pozdrav voljenom zetu

Zatečeni surovom istinom, nijemi od tuge, opraštamo se od jedne divne mladosti, tek započetog života. Draga kumo Anđela, počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

Tvoji kumovi KRSMANOVIĆI

Ožalošćeni: sinovi NEĐELJKO i VESELIN, unuk MARKO, unuke MARIA i ANA, snahe SANDRA i KARLA i ostala rodbina

2075

SLAVU

ANĐELI PEROVIĆ

RADOVAN Milov VUJOVIĆ

2074

Posljednji pozdrav sestri našeg dragog Filipa

RADOVANU VUJOVIĆU Počivaj u miru. 2072

BOŽO Petrov sa porodicom

ANĐELI

Ako u ova čudna vremena bar još jednom organizujemo proslavu neke godišnjice mature, saznali smo da još jedan iz naše generacije neće biti sa nama

Tužni zbog njenog preranog odlaska.

MOJSIJE MIŠKO ĆETKOVIĆ

SLAVKU ŠANOVIĆU ZORKA i MILOVAN 2080

NIKOLA, ISIDORA, IRENA, SNEŽANA i LJUBIŠA

Naš školski drug od osnovne škole do mature preminuo je iznenada i sahranjen na Cetinju, gradu naše mladosti i nezaboravnog druženja. Vijest nas je iznenadila i rastužila. Porodici iskreno saučešće, a mi ćemo čuvati sjećanje na našeg druga Miška i nezaboravne trenutke provedene u druženju sa njim.

Posljednji pozdrav našem dragom

GENERACIJA MATURE 1965/66.

2076 Sestri našeg druga Filipa

2078 Opraštamo se od naše voljene sestre, svastike i tetke

SLAVU DARA, DANILO, TADIJA i MIRA

ANĐELI PEROVIĆ

2081

ŠEFIKA – CICA KAZAMANOVIĆ Posljednji pozdrav voljenoj sestri Pamtićemo te po dobroti, plemenitosti i čistoj duši. Čuvaćemo od zaborava trenutke koje si provela sa nama, a posebno ljubav koju si nesebično pružala našoj djeci.

Sa nevjericom i tugom smo primili vijest da si, naš dobri druže, ostao bez tvoje „male“ lijepe sestre Anđele. Budi hrabar i jak zbog nje, koja je uvijek željela da ima velikog i snažnog brata. U nemogućnosti da budemo pored tebe, znaj da smo sa tobom u svakom trenutku. Filipovi drugovi: VLADIMIR VLAHOVIĆ, NIKOLA STANKOVIĆ i MIRKO VUČINIĆ

FARIDA i OMER MUSTAFIĆ sa porodicom

CICI KAZAMANOVIĆ Hvala ti za svu ljubav, pažnju i dobrotu koju si nam nesebično pružala. Ostaćeš u našim srcima zauvijek voljena i nikad zaboravljena. Tvoj brat MUJO i snaha NEDŽMIJA sa porodicom 2061

2077 2059

e-mail: oglasno@pobjeda.me

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

Oglasi i obavještenja 29

Poneđeljak, 31. januar 2022.

Dana 30. januara 2022. tragično je nastradala naša voljena

ANĐELA Nenadova PEROVIĆ

U skladu sa epidemiološkim mjerama, sahrana će se obaviti u krugu porodice 31. januara u 14 časova u porodičnoj grobnici na groblju Donja Gorica.

Ožalošćeni: otac NENAD, majka ALEKSANDRA, braća FILIP i STEFAN, đedovi SVETISLAV i NIKOLA, babe LJILJANA i VINKA, tetke ANDRIJANA i SLAĐANA, tetak VLADO, ujak SRĐAN, ujna RADA, prababa JELENA, braća i sestra od tetke, braća od ujaka i ostala rodbina

2047

30 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 31. januar 2022. Дана 30. јануара 2022. у 70. години преминуо је наш драги

Дана 28. јануара 2022. године преминуо је у Београду наш вољени

Dana 30. januara 2022. u 63. godini preselio se u sjećanje naš voljeni

НЕНАД Раска ТУШЕВЉАК МИЛОШ Гаврилов БАРОВИЋ

У складу са епидемиолошким мјерама сахрана ће се обавити у кругу породице 1. фебруара у 13 часова на градском гробљу у Никшићу.

Ожалошћени: супруга ОЛГА, син ДЕЈАН, кћерка ДРАГИЦА, унуци ПАВЛЕ и ЈАКША и остала родбина

MOMČILO – MOMO Vukašinov ĐURČEVIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Spužu 31. januara od 12 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: supruga SLAVA, sinovi RATKO i DARKO, braća ZORAN, DRAGAN, DEJAN, sestra MILODARKA - MILA, snaha NATAŠA i ostala mnogobrojna rodbina ĐURČEVIĆ i REŠETAR

2062

2068

Поштујући епидемиолошке мјере покојник ће бити изложен у капели Доњи Кокоти 31. јануара од 10 до 13 часова када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу.

Ожалошћени: супруга БОРКА, син СТЕФАН, кћерка ИВАНА, сестра НАДА, снаха АЊА, унучад и остала родбина

2071

Sa tugom i bolom se opraštamo od našeg voljenog

Dana 30. januara 2022. u 84. godini preselio se na Ahiret

Дана 25. јануара 2022. у 68. години преминуо је наш вољени

MOMČILA ĐURČEVIĆA Neka ti umorna duša nađe mir i spokoj. Sestra MILA, sestrična ANĐELA i zet RADE 2064

БОРИВОЈЕ - БОШКО Миливојев ПЕЈОВИЋ

S tugom se opraštamo od našeg brata

FERIZ Rizaha MUSTAJBAŠIĆ

Posljednji pozdrav voljenom đeveru i stricu

Hatar će se primati u gasalhanu Bijelo Polje 31. januara od 10 do 14 časova kada će se klanjati dženaza na mezarju u selu Goduša.

Сахрана ће се обавити у понедјељак, 31. јануара, у 14.15 часова на градском гробљу у Новом Саду. Саучешће примамо на дан сахране у капели од 13.30 часова. Кућа жалости: Булевар Цара Лазара 42/513.

Ожалошћени: супруга КАТИЦА, ћерка ЈЕЛЕНА, сестра РУЖА, браћа ГОЛУБ и РАДОМИР, сестре од ујака ЈАСМИНА и ЈАДРАНКА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала родбина ПЕЈОВИЋ

MOMČILO ĐURČEVIĆ Faliće nam kroz živote tvoja bratska riječ i podrška.

Snaha GOSPAVA, sinovac RAJKO

Braća DEJAN i ZORAN 2052

2063

Ožalošćeni: supruga ELMAZA, djeca SENADIJA, DŽULA, SAMIRA, DIKO, SUAD, unučad i ostala mnogobrojna familija

DRAGUTIN Jagošev ROGANOVIĆ

2073

Posljednji pozdrav voljenom đeveru i stricu

2050 Obavještavamo da je 30. januara 2022. godine umro naš voljeni

Posljednji pozdrav dragoj ujni

DRAGUTIN Jagošev ROGANOVIĆ Počivaj u miru, a mi te čuvamo od zaborava. 2051

ĐINA Vojova KOJIČIĆ

Snaha ILINKA, sinovci BORISLAV, IVAN i DRAGAN

Posljednji pozdrav dragoj

ZORAN Danilov TERZIĆ

BATE i MILOJKA VUČERAKOVIĆ sa porodicom 2053

Zbog epidemiološke situacije, sahrana je obavljena 30. januara u 16 časova na mjesnom groblju Srpska.

Posljednji pozdrav dragoj ujni

ĐINI KOJIČIĆ Hvala ti za iskreno prijateljstvo i roditeljske tople dočeke u tvom domu. Počivaj u miru.

ĐINA Vojova KOJIČIĆ MIJO i MAKA VUČERAKOVIĆ sa porodicom 2054

2070

Žale za tobom tvoji LAGATORI: ZORICA i VOJO sa familijom

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“020-202-455, 020-202-456.

Ožalošćeni: supruga DALIBORKA, sinovi FILIP i LAZAR, brat RATKO, sestre NEVENKA i ZORICA, sestričići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

2055

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 31. januar 2022.

POMENI

Godinu dana od smrti

Godina je od smrti našeg brata

SJEĆANJE 31. 1. 2002 – 31. 1. 2022.

JOVANA Milutinovog MILANOVIĆA

JOVAN M. MILANOVIĆ

Jovane, nema riječi kojom se može opisati naša bol, tuga i praznina. Ne mirimo se sa prokletom sudbinom i istinom da te više nema. U svakom našem ćutanju se čuješ, u svakoj riječi živiš. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

Dragi brate, ne možemo još da vjerujemo da nisi među nama. Mnogo nam nedostaješ. Bol i tuga ostaju zauvijek u nama, kao i ljubav prema tebi koja nikada neće umrijeti.

Tvoja PORODICA

Tvoje sestre: MILICA, LJUBICA i MARIJA

MIODRAG – MIJO BARJAMOVIĆ Prošlo je dvadeset godina od kada nijesi sa nama. Samo oni koji te vole znaju kako je teško živjeti bez tebe. Supruga VESNA, ćerke MILICA sa porodicom i MAŠA sa porodicom 2044

TUŽNO SJEĆANJE

VOJO Đurov MILAČIĆ

2039

2040

Dragi

Godina je prošla od kada nije sa nama

31. 1. 1997 – 31. 1. 2022.

Kada voljeni odu, ljubav i sjećanja ostaju.

JOVANE Svojim sjećanjem, vraćaćemo se opet... i opet... iznova. Jer tako, bićeš tu, sa nama živjećeš...

Tvoji: MILENKO i RATKA

2038

Navršava se 20 godina od smrti našeg dragog

JOVAN M. MILANOVIĆ Dragi naš Jovane, otišao si prerano i ostavio preveliku tugu svima nama. Puno nam nedostaješ.

Kumovi JOVANOVIĆI

Tetka MIRA sa porodicom

2042

2041

Godinu dana je od smrti našeg dragog

Dragi naš

navršava se četiri godine od smrti naše drage

JOVANA

JOVANE

Uvijek će ostati u sjećanju tvoje nasmijano lice i vedar duh. DANICA sa porodicom

Ostaje velika tuga i vječno sjećanje na tvoje postojanje.

2069

ILIJE

KOJIČIĆ

KSENIJE

Tetka ZDENKA sa porodicom

Voljena majka i svekrva

2048 Godinu dana je od kada je prerano otišao u Carstvo nebesko naš voljeni

Tvoj život nestade u trenu, a sa tobom i dio nas. Tiho tugujemo 20 godina i ništa nije isto. Nestade oslonac i toplina, čvrsti roditeljski zagrljaj. Nadamo se da si sada na nekom boljem mjestu, pogotovo od kada je majka sa tobom. A mi ćemo se sjećati lijepih dana provedenih sa vama. Zauvijek u srcu i duši.

LJILJANA BRACANOVIĆ 31. 1. 2013 – 31. 1. 2022. Vječni mir tvojoj duši. 2043

Tvoji NIKOLA i ZORICA

JOVAN MILANOVIĆ

Porodice KOJIČIĆ i MAKSIMOVIĆ SJEĆANJE

2046

Bože mili, tužne li godine, duša plače, srce boli, pamet bježi od istine! Sve zbog tebe i mladosti prekinute, naš Jovane. Rajski su te uzeli vrtovi. Anđeli ti društvo prave, dočekaše da te sretnu u livadu rajsku cvijetnu. Vilo draga što ostavi žal za tobom.

Striko BORO sa porodicom

RADOSAV – RADE KOVAČEVIĆ Tvoja plemenita duša, veliko srce i dobrota vječno će živjeti u našim srcima. Tvoji sinovi DRAGAN i RATKO 2045

2060

e-mail: oglasno@pobjeda.me

32 Marketing

Poneđeljak, 31. januar 2022.