Dnevni list Pobjeda 30.12.2021. by Pobjeda

Predsjednik Vlade preuzeo kontrolu nad Nacionalnim parkovima uz nepotizam i partijsko zapošljavanje

„Tetak Krivokapić“ profesionalizuje radno mjesto za svoje kadrove

Krivokapić

Bulatović

POBJEDA VLADE: Poslanici u Skupštini Crne Gore većinom glasova odlučili da neće biti povećanja akciza, od januara minimalna zarada 450 eura, od oktobra veće minimalne penzije

Javno u svađi, u parlamentu složni: 42 glasa za budžet

Popović

Novi direktor Nacionalnih parkova Crne Gore Aleksandar Bulatović, koji je u rođačkim vezama sa premijerom, poslao je Vladi Zdravka Krivokapića dopis sa zahtjevom da predsjednik Upravnog odbora Nebojša Popović dobije profesionalni ugovor u toj državnoj kompaniji. Popović je do sada honorarno obavljao taj posao i za svoj rad do sada je dobijao oko 350 eura mjesečno. U slučaju da Vlada, odnosno resorni ministar, odluči da predsjednik UO Nacionalni parkovi ima profesionalni ugovor, Popović bi primao platu oko 1.500 eura mjesečno. Nebojša Popović, bivši novinar Sputnjika, slovi za kadar blizak Krivokapiću i Marku Milačiću. Izvori Pobjede tvrde da je u pitanju dogovorena šema sa premijerom i ministrom Mitrovićem kako bi Popović partijski bio zbrinut uz profesionalni ugovor. Popović nema bilo kakvog iskustva u rukovođenju državnim kompanijama, pa nije poznato kakvo bi to ,,poboljšanje“ uslijedilo nakon njegovog profesionalnog angažmana. Zanimljivo je da je bivša direktorica UO Nacionalnih parkova Marina Jočić obavljala taj posao za honorar od 350 eura i nikome iz Krivokapićeve Vlade nije padalo na pamet da to mjesto profesionalizuje. STR. 5.

PORAZ VLADE: Poslanici Skupštine Crne Gore podržali su juče interpelacije o politici Vlade u oblastima vanjskih poslova, prosvjete, nauke, kulture i sporta i poljoprivrede, što znači da resorni ministri Đorđe Radulović, Vesna Bratić i Aleksandar Stijović više ne uživaju podršku parlamenta STR. 2. i 3.

Vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric zaprepašćen najavom iz To Montenegra da će flotu dopuniti drugim tipom aviona

APEL RODITELJIMA I TINEJDŽERIMA: Dušan Raspopović, ekspert iz oblasti narkomanije, o upotrebi sintetičkih droga među mladima

Snus može biti smrtonosan, a dži je „droga za silovanje“

Najgora u nizu loših odluka

STR. 6. i 7.

NOVE MJERE: Radno vrijeme lokala ograničava se do 22 sata, nema žurki, svadbi, u šoping sa potvrdom

M.B.

Doček Nove godine do 1 sat iza ponoći

ARHIVA POBJEDE

STR. 9.

ISTRAŽUJEMO: Podgoričanin, osuđen za ubistvo Radomira Savovića, našao se na slobodi i pored međunarodne potjernice

Ko je Ivanu Vujoviću omogućio da pobjegne? STR. 11.

STR. 8.

Praznični broj na 52 strane PREGLED GODINE: Filmske, muzičke i TV top liste FILMSKI PRESJEK: Crnogorski režiseri izdvajaju ključne naslove godine ILI-ILI: Svetlana Slapšak 33 OBRTAJA: Pero Zubac OPROŠTAJ OD 2021: Hazarderska godina Plus Podgoričarenje, Pit Stil, Listalica, London Calling...

U fokusu

Četvrtak, 30. decembar 2021.

POBJEDA VLADE: Poslanici u Skupštini Crne Gore većinom glasova odlučili da neće biti povećanja a

Javno u svađi, u parlamentu Budžet je projektovan na oko 2,46 milijardi eura, a planira se deficit od najmanje 275 miliona eura usljed naknadno usvojenih amandmana poslanika i nedostajućih sredstava za opštine koje su zbog ukidanja poreza na plate u bruto iznosu do 700 eura ostale bez značajnog dijela sredstava od prireza na porez

PODGORICA – Zakon o budžetu za 2022. godinu mijenjan je sinoć uoči glasanja u plenumu, pa je na prijedlog Vlade amandmanima dozvoljeno zaduživanje do 70 miliona eura za finansiranje deficita, a sve zbog toga - kako su objasnili iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja jer Skupština nije podržala vladin prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, kao ni prijedlog da se stopa PDV-a za ugostiteljske usluge vrati sa sedam na 21 odsto. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, kojim je bilo predviđeno uvođenje i novih akciza i povećanje postojećih na takozvane štetne proizvode, što je trebalo da državnoj kasi, prema prijedlogu budžeta, u narednoj godini obezbijedi 18 miliona eura, nije dobio potrebnu podršku. Na ovaj način poslanici su zaustavili poskupljenje duvanskih proizvoda, slatkiša, dijela alkoholnih pića, sajdera (cider - voćni sok sa alkoholom), gaziranih pića, vode sa zaslađivačima, kao i proizvoda od plastike za jednokratnu upotrebu. Skupština nije prihvatila ni prijedlog da se stopa PDV-a za ugo-

POVUKAO AMANDMAN RADI ,,MIRA U KUĆI“: Poslanik DF Branko Radulović



Poslanici nijesu podržali prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama kojim je bilo predviđeno uvođenje i novih akciza i povećanje postojećih na takozvane štetne proizvode, što je trebalo da državnoj kasi, prema prijedlogu budžeta, u narednoj godini obezbijedi 18 miliona eura

stiteljske usluge vrati sa sedam na 21 odsto, što je uvela Vlada kao mjeru podrške ugostiteljima tokom pandemije, ali je planirala da se ona vrati na 21 odsto. Neizglasavanje ova dva prijedloga, kako su naveli iz Mini-

starstva, umanjilo je planiranu prihodnu stranu budžeta za 33 miliona eura.

BUDŽET

Za Zakon o budžetu, na koji je podnijeto ukupno 173 aman-

dmana, glasala su 42 poslanika, dok ih je 30 bilo protiv. Osim poslanika parlamentarne većine, budžet je podržao i poslanik Force Genci Nimanbegu. Socijalistička narodna partija povukla je amandman prema

kojem su svi nezaposleni trebali da dobiju po 100 eura jer su, prema objašnjenju poslanice Milosave Paunović, na to bili prinuđeni jer nema novca u budžetu. I poslanik Branko Radulović kazao je da povlači amandmane kojima je predviđao formiranje fonda za razvoj, koji bi se mogao zadužiti do dvije milijarde eura za kapitalne projekte. Glasovima vladajuće većine odbijeni su amandmani SD-a da se smanje izdaci za službena putovanja i reprezentaciju za narednu godinu i da se taj novac preusmjeri za užinu i prevoz za djecu iz socijalno ugroženih porodica, kao i za zapošljavanje osoba sa invaliditetom.

Glasovima skupštinske većine odbijeni su gotovo svi amandmani opozicije. Četiri amandmana Bošnjačke stranke, koji se odnose na kapitalne projekte na sjeveru, prihvatio je predlagač ministar finansija Milojko Spajić. U parlamentu je bilo i smijeha koji je izazvalo glasanje o amandmanima SDP-a, koje je obrazlagala poslanica Draginja Vuksanović-Stanković, jer za većinu njih ministar Spajić konstatovao je da su dio budžeta jer ih je već predložio neko iz parlamentarne većine. Vuksanović-Stanković je konstatovala da su kolege iz drugih partija očigledno prepisale amandmane SDP-a i kazala da se nada da će Vlada naredne godine početi sa realizacijom

U fokusu

Četvrtak, 30. decembar 2021.

akciza, od januara minimalna zarada 450 eura, od oktobra veće minimalne penzije

tu složni: 42 glasa za budžet Izabrani i proglašeni članovi Tužilačkog savjeta

Van snage ,,leks specijalis“ o pomoći države za Montenegro erlajnz

Skupština Crne Gore izabrala je juče većinom glasova poslanika četiri člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika i jednog predstavnika nevladinih organizacija. Za članove Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika izabrani su Miloš Vuksanović, Siniša Gazivoda, Borivoje Đukanović i Filip Jovović, dok će predstavnik NVO biti Stevo Muk. Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić saopštio je da je proglasio pet novih članova Tužilačkog savjeta. Time je, kako je rekao, kompletiran nezavisan i nepristrasan Tužilački savjet. U preporukama Venecijanske komisije naglašeno je da izbor članova Tužilačkog saveza, ali i Sudskog savjeta, kao i izbor na funkcije u pravosuđu ,,treba da bude rezultat šireg političkog konsenzusa“. Tu preporuku VK nije uvažila parlamentarna većina ni prilikom koncipiranja tužilačkih zakona, ni prilikom glasanja u parlamentu.

Skupština Crne Gore usvojila je Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj Montenegro erlajnza, koji je usvojen 2019. godine i kojim se država obavezala da će 155 miliona eura uložiti u MA. Tokom rasprave o Prijedlogu zakona o prestanku važenja Zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj Montenegro erlajnza, ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić je kazao da prilikom donošenja tog zakona nije traženo mišljenje Agencije o zaštiti konkurencije (AZK). – Nije to slučajno urađeno, jer se znalo da ovaj zakon ne može da prođe AZK. Njime se država obavezala da će 155 miliona eura uložiti u MA. Jasno je da je u koliziji sa Zakonom o državnoj pomoći – rekao je Bojanić u Skupštini tokom rasprave. Prema njegovim riječima, taj zakon žele da stave van pravnog prometa jer pravi štetu državi Crnoj Gori.

Poslanik Demokratske partije socijalista Danijel Živković kazao je da je Bojanić u svom izlaganju imao za cilj da prikaže kako je prethodna administracija bila nesposobna, neznavena i sa lošim namjerama prema crnogorskoj ekonomiji i MA. – Vi kao ministar i vaša Vlada ste šampioni u gašenju ekonomije Crne Gore i vašu znavenost, sposobnost i odnos prema crnogorskoj ekonomiji imali smo prilike da vidimo na ekspertsko-eksperimentalnom metodu u prethodnoj godini – rekao je Živković. On je dodao da je Bojanić ministar u Vladi koja je ugasila MA i osnovala novu avio-kompaniju, za šta je, kako podsjeća, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić rekao da će koštati nula eura. – Taj početni kapital je izašao na preko 40 miliona eura, a vidimo i da ta nova avio-kompanija bilježi gubitke u iznosu od skoro tri miliona eura – precizirao je Živković.

projekata, a ne kao u 2020. godini kada su neki amandmani završili u budžetu, ali projekti nijesu realizovani. Poslanici su usvojili i odluku o zaduženju za 2022. godinu i Fiskalnu strategiju Crne Gore za period 2021 – 2024. Budžet je projektovan na oko 2,46 milijardi eura, a njegov deficit je projektovan na oko 275 miliona eura usljed naknadno usvojenih amandmana poslanika i nedostajućih sredstava za opštine koje su zbog ukidanja poreza na plate u bruto iznosu do 700 eura ostale bez značajnog dijela sredstava od prireza na porez.

MINIMALAC 450 EURA

Skupština je juče usvojila i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu kojim je predviđeno da minimalna zarada u Crnoj Gori bude 450 eura. Za zakon je glasalo 50 poslanika, uzdržano je bilo 27 poslanika Demokratske partije socijalista. Demokratski front je uoči glasanja povukao amandman kojim su predlagali da „minimalac“ bude 650 eura. Poslanici su usvojili i izmjene Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje kojima se ukidaju doprinosi za zdravstvo.

NEKO JE PREPISAO AMANDMANE SDP-A: Draginja Vuksanović-Stanković

Usvojene su i izmjene Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica kojima je predviđeno uvođenje neoporezivog dijela zarade do iznosa od bruto 700 eura, kao i povećanje poreske stope na zarade preko 1.000 eura bruto sa 9 na 15 odsto.

PENZIJE, DODACI I NAKNADE

Skupština je usvojila i izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju prema kojem

će minimalna penzija u Crnoj Gori od oktobra iznositi 200, umjesto dosadašnjih 147 eura. Parlamentarci su usvojili i Prijedlog zakona o obeštećenju bivših korisnica naknada po osnovu rođenja troje i više djece. Zakon predviđa uvođenje doživotnog obeštećenja za bivše korisnice naknada koje su to pravo ostvarile 2015. godine prema zakonu koji je Ustavni sud proglasio neustavnim. Usvojen je niz amandmana na

ovaj zakon, a njegova primjena će, prema prijedlogu Demokrata, početi od 1. aprila naredne godine. Skupštinska većina je usvojila i izmjene Prijedloga zakona o dječjoj zaštiti, a dječje dodatke će od oktobra naredne godine primati sva djeca.

KURIOZITET

Prilikom glasanja za Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru desio se kurio-

zitet - svi poslanici su ostali suzdržani na prijedlog Vlade da sama određuje koeficijent na zarade. Vlada je ovim zakonom planirala da podzakonskim aktom može određivati vrijednost koeficijenata po kategorijama zaposlenih, a već je u programu „Evropa sad“ navedeno da će te vrijednosti biti smanjene čime će se smanjiti i zarade za zaposlene u kategorijama A, B i C, koje se odnose na visoke državne funkcionere, sudije, tužioce i druge činovnike u pravosuđu. Na sjednici je prihvaćen Prijedlog zakona o reprogramu poreskog potraživanja, kao i izmjene Zakona o obaveznom socijalnom osiguranju uz jedan amandman Zakonodavnog odbora koji je predvidio da zakon stupi na snagu objavom u Službenom listu. Glasovima vladajuće većine usvojene su izmjene Zakona o objedinjenoj registraciji, sistemu izvještavanja o naplati poreza i doprinosa i amandman koji predviđa njegovo hitno sprovođenje. Bilo je i primjera gdje su svi poslanici bili jednoglasni, poput glasanja o Zakonu o porezu na upotrebu putničkih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica. Jednoglasno su podržani i prijedlozi

Poraz Vlade: Ministri Radulović, Bratić i Stijović bez podrške u parlamentu Poslanici Skupštine Crne Gore podržali su juče interpelacije o politici Vlade u oblastima vanjskih poslova, prosvjete, nauke, kulture i sporta i poljoprivrede, što znači da resorni ministri Đorđe Radulović, Vesna Bratić i Aleksandar Stijović više ne uživaju podršku parlamenta. Za interpelaciju za pretresanje pitanja u vođenju politike Vlade u oblasti prosvjete glasalo je ukupno 69 poslanika, od kojih je 45 bilo za, a 24 protiv. Za interpelaciju za pretresanje pitanja u vođenju politike Vlade u oblasti vanjskih poslova glasalo je 75 poslanika, od kojih je 55 bilo za, 15 protiv i pet uzdržanih. Za interpelaciju za pretresanje pitanja u vođenju politike Vlade u oblasti poljoprivrede glasalo je ukupno 75 poslanika, od kojih su 54 bila za, a 21 protiv. Interpelacije su podnijeli poslanici opozicije i zatražili da resorni ministri podnesu ostavke. Opozicija je optužila Radulovića da je zloupotrijebio službeni položaj i saopštio netačne konstatacije u instrukcijama crnogorskim ambasadorima kako da informiše države gdje obavljaju te funkcije o događa-

jima na Cetinju 4. i 5. septembra. Prema navodima opozicije u interpelaciji, Bratić je obrazovni sistem Crne Gore prilagodila jednostranim i isključivo nacionalno-vjerskim osnovama i željama, koje su u suprotnosti sa ustavnim određenjem građanske multietničke i sekularne države. Opozicioni poslanici smatraju da je Stijović pokazao izuzetan nivo nesposobnosti i izostanak bilo kakve vizije za razvoj poljoprivrede. Ministarstva, u mišljenjima dostavljenim parlamentu, su negirala te optužbe, ocjenjujući ih paušalnim i neosnovanim. O odlukama u vezi interpelacija crnogorski parlament će, kako je saopšteno, obavijestiti Vladu. Nakon glasanja o ovoj tački dnevnog reda, poslanik Građanskog pokreta Ura Miloš Konatar je pozdravio to što su poslanici Fronta i Demokratske partije socijalista glasali za interpelacije ministara. - Nadam se da je ovo korak naprijed i da više nikad nećemo postavljati pitanje ko sa kim glasa, već ko o čemu glasa - rekao je Konatar.

Poslanik Fronta Slaven Radulović odgovorio je da do toga ne bi došlo da se Ura držala dogovora. – Pošto mi ne prijetimo praznom puškom, ministri koji ne zaslužuju da budu ministri - dobijaju negativnu ocjenu. Vrlo brzo će se to možda odnositi na čitavu Vladu. Ali vi ste prvi počeli da rušite sve dogovore koje smo imali – kazao je Radunović, obraćajući se Konataru. Premijer Zdravko Krivokapić rekao je u srijedu da neće potpisati interpelacije o smjenama ministara, koje je predložila opozicija, ukoliko budu usvojene u crnogorskom parlamentu. Po Ustavu, predsjednik Vlade i ne potpisuje akt o interpelaciji, čega Krivokapić očito nije bio svjestan. Skupština je većinom glasova poslanika dužnosti razriješila dosadašnjeg predsjednika Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Sretena Radonjića i člana tog savjeta Bojana Obrenovića. Za člana Savjeta Agencije za elektronske medije po ovlašćenom predlagaču izabran je Milan Radović.

Danijel Živković

zakona o oporezivanju zarada fizičkih lica, o poreskoj administraciji sa pratećim amandmanima i Zakon o računovodstvu i računovodstvu u javnom sektoru. Skupština je usvojila i Zakon o porezu na dobit pravnih lica, Prijedlog zakona o privrednim društvima, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača. Skupština je podržala i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti konkurencije. D.M. / Đ.Ć. / Ž. Z.

Produžili rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Glasovima 77 poslanika Skupštine usvojen je i prijedlog odluke o izmjeni odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu kojom su i produžili rok za rad ovog tijela do 31. jula 2022. godine. Prijedlog su podnijeli šefovi poslaničkih klubova Slaven Radunović, Boris Bogdanović, Dragan Ivanović, Miloš Konatar, Branko Radulović, Danijel Živković, Ivan Brajović, Kenana Strujić-Harbić i Raško Konjević. U plenumu se nije raspravljalo o prijedlogu, a poslanik Force Genci Nimanbegu povukao je amandman koji je prethodno podnio, a kojim bi se rok za rad Odbora produžio do 31. decembra 2022. godine. Zbog potrebe da se obezbijedi kontinuitet u radu Odbora, odluka kojom se produžava rok za rad će stupiti na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Prethodno je i Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu jednoglasno podržao prijedlog odluke.

Politika

Četvrtak, 30. decembar 2021.

Nekadašnji ministar vanjskih poslova i ambasador Crne Gore pri Svetoj Stolici o dvodnevnoj „radnoj posjeti“ vicepremijera Vatikanu PODGORICA – Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović saopštio je da se juče sastao sa papom Franjom u Vatikanu. Iz kabineta vicepremijera su objavili da je papa Franjo po završetku ceremonije sišao sa govornice kako bi pozdravio goste, te da je tada i „kratko porazgovarao sa potpredsjednikom Vlade Abazovićem“.

,,KO JE ONO PORED ABAZOVIĆA“

– Tokom razgovora, Abazović ga je pozvao da posjeti Crnu Goru i da na taj način ispuni amanet Emilija Ognjanovića, njegovog duhovnog oca iz Argentine, koji je porijeklom bio Crnogorac – saopštili su. Papa mu je, kako su kazali, odgovorio da je zbog Ognjanovića i on Crnogorac, a, nakon tog kratkog razgovora vicepremijeru i članovima kabineta „uručio je skromni poklon“. Iz kabineta vicepremijera, kako je Pobjeda i juče pisala, nijesu pojasnili da li Abazović boravi u „radnoj posjeti Vatikanu“ , kako je prvobitno najavljeno u njihovom saopštenju, ili je pozvan od zvaničnika Svete stolice. Redakcija našeg lista je to itala portparola potpredsjednika Vlade, ali nije bilo odgovora, već su nam samo ponovili prekjučerašnje neprecizno saopštenje.

Vlahović: Kurtoazni pozdrav Abazovića sa papom na „generalnoj audijenciji“ Ne ide se u „radnu posjetu Vatikanu“, jer je Vatikan grad, već se ide, ako i kad se zaista ide, u radnu ili zvaničnu posjetu državi koja se zove Sveta Stolica, kaže za Pobjedu Vlahović

POSJETA VATIKANU ILI SVETOJ STOLICI

Nekadašnji ministar vanjskih poslova Crne Gore i bivši ambasador naše države pri Svetoj Stolici Miodrag Vlahović ističe da ga je zaintrigirao naslov tog saopštenja kabineta potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, pa se, kako kaže, „raspitao kod prijatelja u Rimu o čemu se radi“, a javili su mu i „iz MVP CG određene detalje o tome“. – Ne ide se u „radnu posjetu Vatikanu“, jer je Vatikan grad, već se ide, ako i kad se zaista ide, u radnu ili zvaničnu posjetu državi koja se zove Sveta Stolica – kaže za Pobjedu Vlahović. U „posjetu Vatikanu“, kako je naveo, može se poći u obilazak vatikanskih muzeja, vrtova, na primjer, ali i tu uz izvjesnu pripremu i proceduru. U radnu ili zvaničnu posjetu Svetoj Stolici, naglašava Vlahović, može se otići uz najave, dogovore i pripreme sa zemljom prijema i, naravno, uz učešće MVP CG i naše ambasade pri Svetoj Stolici i, ako je potrebno, i uz informisanje i podršku Nuncijature ( još uvijek sa sjedištem u Sarajevu, BiH). – Gospodin Abazović je ovu posjetu

Miodrag Vlahović

spremio preko izvjesnog lobiste iz Albanije (g. Mentor Nazarko), s tim da, kako mi je kazano, neće biti susreta sa zvaničnicima u Svetoj Stolici, već je predviđen kurtoazni pozdrav sa papom, prilikom njegovog „generalnog prijema“ (audienza generale), na Trgu Sv. Petra, ili u sali/auli Pavla VI, koji se

Dritan Abazović i papa Franjo

organizuje srijedom – kaže nekadašnji ambasador Crne Gore pri Svetoj Stolici. Tako se, na kraju, i dogodilo.

ISTINE I SPINOVANJA

Vlahović je kazao i da je susret u Zajednici Sant Eđidio, čije je sjedište van zidina Vatikana, takođe bio

najavljen, ali je potvrđen tek juče, u srijedu. Vlahović je napomenuo da će to biti korisno za Abazovića, jer „može čuti što je i kako je rađeno u prethodnom mandatu, a i to da li se išta radi sa tom adresom – poslije promjene vlasti u našoj zemlji“.

Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković tvrdi da se neće dozvoliti okupacija Crne Gore

Politika koja služi vlasti u Beogradu želi Crnu Goru da dovede do bankrota PODGORICA – Cilj politike koja uporno služi zvaničnom Beogradu, preko Crkve Srbije i izvođača radova u liku Demokratskog fronta, je da Crnu Goru dovede do bankrota, odnosno da je izdržava neko sa strane, a uvod u tu priču su bili izbori u Nikšiću i miješanje zvanične Srbije – istakla je poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković. Ona je u emisiji „Presing“ na Gradskoj televiziji kazala i da je hvaljenje predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića donacijom od dva miliona eura iz Beograda sramno. –Dodvorava se vlastima u Beogradu i kaže da Srbija treba da izvodi ključne projekte u slobodar-

skom Nikšiću. Tamo ima velikih ljudi koji na ovo gledaju kao vrstu mizerije i snishodljivosti prema zvaničnom miješanju druge države – istakla je Vuksanović-Stanković. Pojasnila je da su crnogorski manastiri i crkve već pod kontrolom Srbije, te dodala da bi se bankrotom države ostvarile namjere zvaničnog Beograda. – Dolazite u situaciju da ako vam kupe Luku Bar, Elektroprivredu, ključne resurse, imate državu sa formom, ali je nemate u suštini. Na šta se svodi zastava, himna, državni barjak? Sve je to cilj ovih koji od Crne Gore žele da naprave „srpski svet“ – kategorična je Vuksanović-Stanković.

Poručila je da neće dozvoliti okupaciju Crne Gore, pa makar „uzeli bajrak i sa njim krenuli pred narod“. Podsjetila je da je za izbor članova Tužilačkog savjeta potreban široki konsenzus, ali, kazala je, vladajuću većinu ne zanima mišljenje opozicije. Ipak, kako je navela, zanimaće ih kada evropski partneri ukažu da je potreban dogovor za izbor sudija Ustavnog suda, Sudskog savjeta, vrhovnog državnog tužioca i izborne zakone koji se ne mogu izglasati bez opozicije. Dobar rezultat SDP-a na lokalnim izborima na Cetinju, istakla je, pokazao je da su građanske multietničke i evropske vrijednosti važne građanima i da oni žele promjene. Smatra da je politika Ministarstva zdravlja, na čelu sa Jelenom Borovinić-Bojović, bez rezultata, kao i da je vlast dovela državu u institucionalnu, ekonomsku, političku i zdravstvenu krizu. – Nema kapacitete ni za šta što je u skladu sa nacionalnim interesima države, a dodatan problem su inspekcije, koje treba da pojačaju kontrolu i nadzor – zaključila je poslanica SDP-a. Ž. Z.

- Ne znam zbog čega kabinet gospodina Abazovića najavljuje i objavljuje ovakve stvari i zašto se sve to radi na jedan neregularan način, uz korišćenje termina i izraza koji ne odgovaraju prirodi posjete, tj. putovanja. Mislim, inače, da je svakako dobro što gospodin Abazović putuje u Rim. „Na te strane“ može da sretne iskusne i obrazovane ljude i da čuje korisne savjete, što mu može dobro doći – kaže iskusni crnogorski diplomata. Prema njegovim riječima, drugo je pitanje zašto, zapravo, potpredsjednik Vlade Crne Gore na ovaj način priprema posjete i zašto objavljuje netačne informacije i zašto daje nekorektne najave. – Od toga je još i gore ono što se odnosi na situaciju da MVP CG i naša diplomatsko-konzularna predstavništva posljednja saznaju za diplomatske ekskurzije g. Abazovića. To daje vrlo lošu sliku „nove diplomatije“ Crne Gore, ne samo u našim očima, već i kod naših partnera i prijatelja na važnim diplomatskim adresama, kakva je, svakako, i Sveta Stolica – zaključuje Vlahović. Ž. ZVICER

Odbor za međunarodne odnose i iseljenike o kandidatkinji za ambasadorku pri Savjetu Evrope

Pozitivno mišljenje za Božidarku Krunić PODGORICA - Odbor za međunarodne odnose i iseljenike dao je pozitivno mišljenje o Božidarki Krunić, kandidatkinji za mjesto izvanredne i opunomoćene ambasadorke Crne Gore – stalne predstavnice šefice Stalne misije Crne Gore pri Savjetu Evrope na rezidentnoj osnovi sa sjedištem u Strazburu. Odbor je dao saglasnost da se nastavi procedura imenovanja za ambasadore na nerezidentnoj osnovi. Riječ je o Miloradu Šćepanoviću, kandidatu za mjesto izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Republici Uzbekistan, na nerezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Moskvi, kao i Mileni Šofranac-Ljubojević, kandidatkinji za mjesto izvanredne i opunomoćene ambasadorke Crne Gore u Republici San Marino, na nerezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Rimu. R. P.

Politika

Četvrtak, 30. decembar 2021.

Predsjednik Vlade preuzeo kontrolu nad Nacionalnim parkovima uz nepotizam i partijsko zapošljavanje

Izvršni direktor Medijskog savjeta za samoregulaciju osudio napad pomoćnika direktora policije na Pobjedu

„Tetak Krivokapić“ profesionalizuje radno mjesto Vujović: Umjesto da štite, institucije za svoje kadrove prijete novinarima Ranko Vujović

Izvori Pobjede tvrde da je u pitanju dogovorena šema sa premijerom i ministrom Mitrovićem kako bi Popović partijski bio zbrinut uz profesionalni ugovor. Popović nema nikakvog iskustva u rukovođenju državnim kompanijama, pa nije poznato kakvo bi to ,,poboljšanje“ uslijedilo nakon njegovog profesionalnog angažmana

Aleksandar Bulatović

PODGORICA - Novi direktor Nacionalnih parkova Crne Gore Aleksandar Bulatović, koji je u rođačkim vezama sa premijerom, poslao je Vladi Zdravka Krivokapića dopis sa zahtjevom da predsjednik Upravnog odbora Nebojša Popović dobije profesionalni ugovor u toj državnoj kompaniji. Popović je do sada honorarno obavljao taj posao i za svoj rad do sada je dobijao oko 350 eura mjesečno. U slučaju da Vlada, odnosno resorni ministar, odluči da predsjednik UO Nacionalni parkovi ima profesionalni ugovor, Popović bi primao platu oko 1.500 eura mjesečno. Nebojša Popović, bivši novinar Sputnjika, slovi za kadar blizak Krivokapiću i Marku Milačiću.

UGOVOR

– Obraćam se sa prijedlogom da sklopi profesionalni ugovor sa predsjednikom Upravnog odbora Nacionalnih parkova Nebojšom Popovićem koji je od značaja za upravljanje i unapređenje radi efikasnijeg odlučivanja i temeljnog pristupa u donošenju odluka – navodi se u dopisu Bulatovića ministru prostornog planiranja i urbanizma Ratku Mitroviću,, a u koji je Pobjeda imala uvid. Izvori Pobjede tvrde da je u pitanju dogovorena šema sa premijerom i ministrom Mitrovićem kako bi Popović partijski bio zbrinut uz profesionalni ugovor. Popović

Bivša direktorica UO Nacionalnih parkova Marina Jočić obavljala je taj posao za honorar od 350 eura i nikome iz Krivokapićeve Vlade nije padalo na pamet da to mjesto profesionalizuje

nema bilo kakvog iskustva u rukovođenju državnim kompanijama, pa nije poznato kakvo bi to ,,poboljšanj“e uslijedilo nakon njegovog profesionalnog angažmana. Zanimljivo je da je bivša direktorica UO Nacionalnih parkova Marina Jočić obavljala taj posao za honorar od 350 eura i nikome iz Krivokapićeve Vlade nije padalo na pamet da to mjesto profesionalizuje. U pitanju je prvi potez novog direktora nakon što je došao na funkciju direktora Nacionalnih parkova.

SMJENA

Iz DF-a je tim povodom zvanično od Vlade zatražemo da smijeni Bulatovića za kojeg decidno tvrde da mu je Krivokapić tetak, optužujući premijera za nepotizam. – Aleksandar Bulatović par dana nakon imenovanja na mjesto direktora Nacionalnih parkova tražio je profesionalni ugovor za predsjednika Upravnog odbora Nebojšu Popovića po kojem bi predsjednik UO primao platu od preko 1.500 eura, u preduzeću gdje je prosječna plata 350 eura. Ukoliko je Vladi zaista stalo do dobrobiti Nacionalnih parkova, već sjutra treba da smijeni ova dva lica kojima je očito jedini cilj da do kraja finansijski unište ovo preduzeće – naveo je DF u javnom saopštenju. Vlada Crne Gore razriješila je 16. decembra Jelenu Kljajević sa dužnosti direktorice Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore, a na tu dužnost imenovala Aleksandra Bulatovića, profesora fizičkog vaspitanja. Jelena Kljajević je bila kadar Demokratske narodne partije u čiju zaštitu

Zdravko Krivokapić

PODGORICA- Medijski savjet za samoregulaciju najoštrije osuđuje prijetnje koje je pomoćnik direktora policije Dejan Knežević uputio dnevnom listu Pobjeda, poručio je izvršni sekretar MSS Ranko Vujović. -Poslije velikog broja napada na novinare koji su se desili ove godine, poslije niza prijetnji upućenih medijima od strane ličnosti koje se nalaze na najvišim funkcijama u državi, sada smo se suočili i sa situacijom da visoki policijski funkcioner prijeti jednom mediju- navodi Vujović. Kako je kazao, sva priča oko zaštite novinara, sve izmjene zakona kako bi se novinari zaštitili, padaju u vodu i odmah se zaborave kada mediji pomenu bilo kojeg funkcionera u negativnom kontekstu. -Do sada smo imali slučajeve različitih prijetnji upućenih medijima, ali nijesmo do sada imali situaciju da policija prijeti medijima na ovaj način. Pogotovo nijesmo imali situaciju da se prijeti da će medij biti odgovoran ako se nešto loše desi nekom od članova familije. Posebno zabrinjava da ovakve prijetnje dolaze iz institucije koja bi trebala da bude prva kada je u pitanju bezbjednost i zaštita novinara- poručio je Vujović. Kako je kazao, Medijski savjet za samoregulaciju će o ovim prijetnjama obavijestiti i međunarodnu javnost. -Postalo je očigledno da crnogorske institucije ne samo da ne žele da zaštite novinare i medije, već su sada među prvima koji im prijete i ugrožavaju njihov rad- zaključio je Vujović. T.K.

Nebojša Popović

su stali sindikat i radnici tog preduzeća. U obrazloženju za smjenu Kljajević, ministar ekologije Ratko Mitrović je naveo da je „Upravni odbor Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore dao negativno mišljenje o zakonitosti rada i rezultatima poslovanja direktorice i konstatovano je zabrinjavajuće stanje u svim aspektima u JP NPCG, a o čemu je obaviještena i javnost“. - Svojim nesavjesnim radom Jelena Kljajević je dovela u blokadu račun JP NPCG i time onemogućila isplatu zarada zaposlenima u narednom periodu. Takođe je u prethodnom periodu oglašavanjem preko medija i iznošenjem međusobnih pritužbi ugrozila integritet Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore – piše, između ostalog, u obrazloženju. Nakon što je Vlada Crne Gore razriješila Jelenu Kljajević sa dužnosti direktorice Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore, a na tu dužnost imenovala Aleksandra Bulatovića, profesora fizičkog vaspitanja, reagovali su iz Demokratske narodne partije čiji je ona član. Reagujući na odluku Vlade, oni su poručili da će „glasati za interpelacije o nepovjerenju ministrima Đorđu Raduloviću, Aleksandru Stijoviću i Vesni Bratić“. – Demokratska narodna partija obavještava javnost da je odlukom odumiruće Vlade Zdravka Krivokapića smijenjena direktorica Nacionalnih parkova Jelena Kljajević, i to u sramnoj kadrovskoj kombinatorici Zdravka Krivokapića, Ratka Mitrovića i Žane PraščevićMilačić – saopšteno je tada iz DNP-a. Poslanici te partije juče su podržali interpelacije protiv ministara Stijovića i Radulovića. N. ZEČEVIĆ

HGI podnijela tužbu Osnovnom sudu u Kotoru protiv Opštine Tivat

Nelegalno postupali u upravnom postupku o stranačkim prostorijama PODGORICA - Hrvatska građanska inicijativa podnijela je tužbu Osnovnom sudu u Kotoru protiv Opštine Tivat zbog, kako navode, nelegalnog postupanja u pokrenutom upravnom postupku u vezi sa stranačkim prostorijama. - Imajući u vidu da je Opština Tivat nakon pokrenutog upravnog postupka, nažalost, pokazala namjeru da joj nije interes da se spor zakonito i pravilno riješi, posebno uzevši u obzir da je suprotno zakonu onemogućila ovlašćenog predstavnika HGI-ja da sudjeluje u pravnom procesu, mi smo radi zaštite svojih prava, ali i radi zaštite ukupnog javnog poretka i radi ostvarenja standarda pravničkog postupka koji su priznati u svim demokratskim evropskim državama, rješenje ovog spornog pitanja prenijeli u redovan sudski tok, podnošenjem tužbe protiv lokalne tivatske samouprave - navode iz HGI. Na taj način, kako dodaju, sporno pravno pitanje koje je

Adrijan Vuksanović

nastalo iz ugovornog odnosa će riješiti onaj organ koji je i nadležan da rješava pitanja zakupa, a to je sud. - Mi kao politička organizacija, postupajući na ovaj način, ne štitimo samo sebe i one koje predstavljamo, već i samo Opštinu Tivat od neodgovornih pojedinaca, koji zbog političke koristi i fotelja nanose materijalnu i moralnu štetu Tivtu. Svima je jasno, kako se navodi u saopštenju, da se zbog uskraćivanja kvoruma vrši pritisak na Hrvatsku građansku inicijativu. S.K.

Ekonomija

Četvrtak, 30. decembar 2021.

Vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric zaprepašćen najavom flotu od dva ,,embraera“ dopuniti drugim tipom aviona, ,,boin PODGORICA - Odluka To Montenegra da iznajmi novi avion tipa ,,erbas A-320“ ili ,,boing 737“ je najlošija odluka crnogorskog avio-prevoznika od osnivanja, smatra hrvatski i regionalni vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric. On tvrdi da će nabavka drugačijeg modela aviona u floti od samo tri aviona znatno finansijski štetiti kompaniju. To Montenegro posjeduje dva ,,embraera“. Protest radnika KAP-a

Danas bi trebalo da bude ugašena proizvodnja u KAP-u

Radnici hoće garanciju o isplati plata za narednih pola godine PODGORICA – Radnici KAPa još nijesu sigurni da li će njihovi ugovori o radu biti na snazi od 1. januara, pa u zavisnosti od toga planiraju da od rukovodstva traže nove ugovore o isplati 450 eura u narednih šest mjeseci, koje im je obećao vlasnik Uniprom KAP-a Veselin Pejović, jer, kako su kazali Pobjedi, više nikome ne mogu vjerovati na riječ. Navode da im duguju dvije plate, a nijesu previše optimistični ni kada je riječ o najavljenih šest zarada, ocjenjujući tu najavu jednakom onoj o 24 plate predsjednika borda direktora EPCG Milutina Đukanovića. Iako su najavljivali da će nakon prošlonedjeljnog bezuspješnog pokušaja da o sudbini fabrike razgovaraju sa premijerom i ministrima donijeti odluku o daljim koracima, niti je bilo dogovora među radnicima niti razgovora sa bilo kim od rukovodstva. Od države nijesu dobili nikakvu informaciju, osim zvaničnog saopštenja u kojem nijesu ni spomenuti, već je samo ponovljen raniji zaključak

Zaposleni u KAP-u nijesu previše optimistični kada je riječ o najavljenih šest zarada, ocjenjujući tu najavu jednakom onoj o 24 plate predsjednika borda direktora EPCG Milutina Đukanovića Vlade da bi EPCG i Uniprom trebalo sami da nađu rješenje za smanjenje proizvodnje i definisanja cijena struje i dodali da bi Pejović, u cilju društveno odgovornog djelovanja, trebalo da obezbijedi plaćeno odsustvo onima koji ne budu uključeni u proces proizvodnje. U razgovoru sa radnicima nam je rečeno da ih je zanimalo povezivanje beneficiranog radnog staža, čime bi njih oko 140 steklo uslove za penziju. Prema njihovim navodima, u KAP-u je sa novim fabrikama zaposleno 502 radnika, od čega 15 penzionera i stotinjak mladih radnika koji nijesu uzeli socijalni program. Glavni menadžer u KAP-u Nebojša Dožić, kako je kazao za Pobjedu, do juče nije dobio nikakav zahtjev radnika i negira da im duguju dvije plate.

Radnicima će, kako je kazao, biti isplaćena i novembarska i decembarska plata, a na pitanje Pobjede da li će potpisivati nove ugovore za 450 eura, Dožić je naveo da još nijesu odlučili kako će to regulisati, ali da će im taj novac, kako je i obećao Pejović, biti isplaćen. – Ćelije u KAP-u se po planu gase, a ostaće još između deset i 15 ćelija koje će se koristiti za završetak ekološkog projekta „Mini kaptaža gasova“ koje bi se koristile u slučaju ponovnog pokretanja primarne proizvodnje aluminijuma – kazao je Dožić. Na Pejovićevu prošlonedjeljnu ponudu da im Vlada isplati 50 miliona eura, a da sa preostalih 200 miliona pospješi ekonomiju, imajući u vidu njihovu procjenu imovine od 250 miliona, nije bilo odgovora. M. Lk.

Podaci Monstata

Prošlog mjeseca 83 hiljade noćenja Potpisivanje ugovora

Potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava

Za ribarske brodove tri miliona eura PODGORICA - Ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović potpisao je juče ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava za ulaganje u ribarske brodove i opremu u vrijednosti od tri miliona eura. Stijović je ugovore sa 19 aplikanata potpisao na svečanosti u hotelu ,,Hilton“ u okviru

MIDAS 2 projekata. – Ukupna vrijednost planiranih investicija je tri miliona eura, dok je vrijednost bespovratne podrške 80 odsto, odnosno 2,39 miliona eura naveli su iz Ministarstva. Prosječna vijednost investicije je 157 hiljada eura, dok se vrijednost investicija kreće od 79 hiljada do 398 hiljada eura. S. P.

PODGORICA - U Crnoj Gori je u novembru u kolektivnom smještaju ostvareno 29,52 hiljade dolazaka turista i 83,22 hiljade noćenja, pokazuju preliminarni podaci Monstata. - Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 68,9 odsto ostvarili su strani, a 31,1 odsto domaći turisti - navodi se u saopštenju. U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u novembru najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 72,4 odsto, glavnom gradu 18,8 odsto, planinskim mjestima 3,8 odsto i turističkim i ostalim mjestima pet odsto. Kolektivni smještaj ne uključuje individualni, takozvani privatni smještaj - smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima. N. K.

– To Montenegro je u prošlih pola godine imao veliki broj čudnih poteza. Neke možemo prepisati specifičnoj situaciji, neke nesnalaženju u ekspresnom pokretanju kompanije, neke lošim odlukama manadžmenta. No, ova odluka je istinski daleko najlošija i doslovce je egzistencijalna za kompaniju – kazao je Šćuric na regionalnom avio-portalu Zamaaero. Šćuric je objasnio da se ne nabavlja drugačiji tip aviona u floti od tri plovila, već se ona unificira i operacije se prilagode tome. – Pa ako imate potreba za više kapaciteta na pojedinoj liniji letite na toj liniji sa ,,embraerom E195“ i uvodite više frekvencija – rekao je Šćuric, objašnjavajući da aviokompanije drugi model aviona uvode tek kada u floti imaju više od pet aviona. – Sve kompanije danas unificiraju flote. Je li To Montenegro svje-

Najgora u n loših odluk

Alen Šćuric

stan što znači operativni haos dviju različitih posada, održavanja, operacijskih procedura – pitao je menadžment To Montenegro i upozorio da su ove godine potrošili puno novca, pa će teško finansijski preživjeti ovu zimu.

– I dok su ostali loši potezi nepotrebno pržili novac, ovaj je egzistencijalan i istinski će finansijski naštetiti kompaniji – naglasio je Šćuric. Podsjetio je da To Montenegro ima problem sa drugim ,,em-

Vlada pekarima dala odriješene ruke

Skuplji hljeb od 1. januara PODGORICA – Vlada je juče odlučila da se od 1. januara slobodno formira i cijena bijele vekne i najavila da će „nadgledati kretanje cijena na tržištu“. Ministarstva ekonomskog razvoja i poljoprivrede nastaviće, kako je navedeno u usvojenoj informaciji, da komuniciraju sa pekarima i trgovcima kako bi se izbjegao nekontrolisan rast cijene hljeba. – Zbog značaja koji ova namirnica ima u dnevnoj potrošnji domaćinstava, očekujemo od svih strana da prilikom formiranja cijena i utvrđivanja trgovačkih marži pokažu visok nivo društvene odgovornosti. Podsjećamo da su prihodi budžeta po osnovu PDV sedam odsto cijene hljeba, pa se očekuje da se tom procentu približi i maloprodajna marža – stoji u informaciji. MER će zajedno sa Upravom za inspekcijske poslove pratiti kalkulaciju cijena na tržištu



i u slučaju potrebe, zajedno sa Ministarstvom poljoprivrede, predložiti Vladi potrebne mjere. U informaciji se navodi da velike pekare dnevno snabdijevaju tržište sa 75 do 80 hiljada vekni bijelog hljeba od 500 i 600 grama, što je 70 odsto njihove proizvodnje. O cijeni hljeba pregovaralo se

U informaciji se navodi da velike pekare dnevno snabdijevaju tržište sa 75 do 80 hiljada vekni bijelog hljeba od 500 i 600 grama, što je 70 odsto njihove proizvodnje

u više navrata, ali predstavnici pekara, trgovaca i Vlade na nekoliko sastanaka u Privrednoj komori nijesu došli do dogovora, već se čekala odluka Vlade na njihov prijedlog da cijena bude 70 centi sa PDV-om. Pekari to pravdaju poskupljenjem sirovina, ali pojedini tvrde da je realna cijena 40 centi. U razgovoru sa jednim od crnogorskih mlinara, Pobjedi je ranije rečeno da brašno prodaju pekarama po 41,2 centa sa PDV-om za kilogram, odnosno 10,30 eura za džak od 25 kilograma. M. Lk.

Kursna lista 1.13030

GBP

0.84115

AUD

1.56380

JPY 129.97000

CHF

1.03800

CAD

1.44860

USD

Ekonomija

Četvrtak, 30. decembar 2021.

m iz To Montenegra da će ngom“ ili ,,erbasom“

nizu ka

Avio-kompanije drugi model aviona uvode tek kada u floti imaju više od pet aviona, jer za to trebaju različite posade, različiti sertifikati za održavanje i različite operacijske procedure, upozorava Šćuric braerom E195“, koji je na servisu više od mjesec dana, pa su morali unajmiti Džermanov E190, a sada u najmu ima i Trejderov ,,foker F100“. – I ovo ,,prži“ ogroman novac jer kompanija u vlasništvu ima

avion koji ne može letjeti, a u isto vrijeme plaća najmove drugim kompanijama. Imaš vlastiti avion, ali svejedno plaćaš drugima. Nije dobro – poručio je Šćuric. Izvršni direktor Air Montenegra Predrag Todorović je krajem prošle sedmice Televiziiji Vijesti saopštio da u susret ljetnjoj turističkoj sezoni, kreću u nabavku novog aviona, tipa ,,erbas A-320“ ili ,,boing 737“. Todorović je naveo da je raspisan javni poziv za nabavku aviona, sa najmanje 144 sjedišta, jer su, kako kaže, analize pokazale kako su crnogorskom tržištu potrebni avioni većeg kapaciteta. Planirano je da ovaj avion bude uzet u zakup od tri do osam godina, s mogućnošću produžetka ugovora. Kompanija je polovinom novembra obavijestila Vladu da nema 5,36 miliona eura da isplati posljednje rate za kupovinu ,,embraera“, kojeg je u finansijski lizing uzeo Montenegro erlajnz u stečaju. Osim toga, obavijestili su Vladu da im treba 8,2 miliona eura da dovedu taj avion u plovidbeno stanje. Svojevremeno je Pobjeda pisala kako serviseri To Montenegra skidaju djelove sa ovog aviona, što je menadžment kompanije negirao. Podgoričko tužilaštvo formiralo je predmet po krivičnoj prijavi koju je protiv NN lica podnijela stečajna uprava MA, zbog sumnje da su pokrali djelove sa tog aviona. S. P.

Hipotekarna banka

Registrovali emisiju akcija po osnovu usitnjavanja

PODGORICA - Hipotekarna banka realizovala je registraciju emisije akcija po osnovu usitnjavanja. – Ukupna kapitalna vrijednost društva, nakon usitnjavanja akcija, iznosi 16,01 milion eura, a ukupan broj akcija 3,13 miliona – navodi se u saopštenju Montenegroberze. Nominalna vrijednost po akciji je 5,1129 eura. R. E.

EPCG poništio dvije partije tendera za projekte Solari

Novi oglas vrijedan 12,8 miliona eura PODGORICA – Nakon što je početkom decembra izvršni direktor Elektroprivrede Nikola Rovčavnin poništio dvije partije tendera za nabavku i isporuku opreme za projekte Solari 3000+ za domaćinstva i Solari 500+ za fizička i pravna lica do 30 kW, juče je raspisan novi tender vrijedan 12,8 miliona eura. Ponude je moguće dostaviti do 20. januara, a EPCG ima rok od dva mjeseca od njihovog otvaranja da izabere ponudu. Prethodni tender za partiju 3, koji se odnosio na postkonstrukciju, poništen je jer nije stigla nijedna ponuda, dok ponude mađarskog Vital menadžmenta i podgoričkog Kim Teh CG za partiju 1 za fotonaponske module nijesu bile ispravne. M. Lk.

M-tel Crna Gora odbacuje optužbe za nezakonito poslovanje i najavljuje da će finansijski rezultat dokazati da su lideri na tržištu

Podnijeli krivične prijave zbog narušavanja poslovnog ugleda PODGORICA - Izvršna direktorica M-tela Crna Gora Tatjana Mandić kazala je za Pobjedu da su, povodom navoda u medijima srpske političarke Marinike Tepić i njenih optužbi usmjerenih protiv generalnog direktora Telekoma Srbija Vladimira Lučića, podnijeli više krivičnih prijava protiv više lica za krivična djela kriminalnog udruživanja, narušavanja poslovnog ugleda, odavanja poslovne tajne, kao i drugih djela iz Krivičnog zakonika Crne Gore. Odbacujući tvrdnje da je M-tel oštećen dok je na njegovom čelu u Crnoj Gori bio Vladimir Lučić, direktorica Mandić naglašava da M-tel bilježi konstantan rast prihoda, od 2012. godine kada je Lučić došao na čelo kompanije. Lidersku poziciju na tržištu će, ističe, dokazati i ove godine jer je kompanija za 11 mjeseci ostvarila rezultat veći za 13 odsto u odnosu na isti period prošle godine. POBJEDA: Kako komentarišete navode iz medija da Tužilaštvo Crne Gore formira predmet zbog tvrdnji Marinike Tepić o M-telu i optužbi da su se milioni eura i nekim drugim licima ,,ispumpavali kroz lažne, fiktivne ugovore“? MANDIĆ: Povodom tih navoda u medijima rukovodstvo M-tela je u ponedjeljak, 27. decembra 2021. godine, podnijelo krivične prijave protiv više lica za više krivičnih djela koja se odnose na kriminalno udruživanje, odavanje poslovne tajne, narušavanje poslovnog ugleda i druga krivična djela iz Krivičnog zakonika Crne Gore, koja se gone po službenoj duž-

Tatjana Mandić

M-tel lidersku poziciju brani i time što posluje u skladu sa zakonima i transparentno, oslanjajući se na kredibilitet i revnosno postupanje svih državnih institucija, poručila direktorica M-tela CG Tatjana Mandić nosti. Pozdravljamo navode o aktivnostima tužilaštva i imamo puno povjerenje u vladavinu prava i sve institucije države Crne Gore. POBJEDA: Ima li istine u tvrdnjama da je M-tel oštećen dok je na njegovom čelu bio Vladimir Lučić? MANDIĆ: Od 2012. godine od kada je Vladimir Lučić na čelu kompanije, M-tel posluje sa dobitkom, a od 2014. do danas bilježi rast dobiti svake godine. M-tel od 2007. uspješno posluje gradeći najsavremeniju mobilnu i optičku mrežu, čime se izborio za lidersku poziciju u mobilnoj telefoniji u Crnoj Gori sa 34,50 odsto tržišnog učešća, a u multimediji sa 37,18 procenata. Izgradnja mobilne i kablovske mreže ostvarena

Istraživanje Crnogorskog Telekoma

U novembru korisnici bili najzadovoljniji

PODGORICA – Crnogorski Telekom je u novembru, prema istraživanju po metodologiji Dojče telekom grupe, bio prvi na tržištu po zadovoljstvu korisnika mobilnim i fiksnim uslugama i performansama mreže. – Biti lider po korisničkom zadovoljstvu znači

biti lider po kvalitetu usluga, jer je to korisnicima najvažnije – kazao je direktor Sektora za razvoj servisa i digitalnu transformaciju Dušan Banović. Njihovo povjerenje su, kako smatra, stekli programom „U dobrim rukama“, ali i brojnim nagradnim igrama i poklonima. Preko platforme „Glas naših korisnika“ prikupljaju mišljenja i odgovore, na osnovu kojih brže reaguju na povratne informacije, kako pozitivne tako i negativne. – Krajnji cilj programa je stvaranje najboljeg korisničkog iskustva i povećanje broja promotera naših usluga i servisa – kazao je Banović. R. E.

Vlada prihvatila prijedlog Ministarstva kapitalnih investicija

Prevoznicima će uplatiti 330 hiljada PODGORICA - Vlada će uplatiti jednokratnu pomoć autobuskim prevoznicima od 330.000 eura, saopštilo je Ministarstvo kapitalnih investicija na Tviteru. Radi se o isplati druge obećane rate za ovu godinu od 500 eura po vozilu. Autobuski prevoznici blokirali su prethodnih dana saobraćaj u Podgorici, tražeći od resornih ministarstva isplatu dvije rate pomoći i očekuju da im za iduću godinu isplate još tri rate i obezbijede povraćaj akciza za gorivo. S. P.

Vladimir Lučić

je rekordnom brzinom zahvaljujući značajnim investicionim ulaganjima. Mobilna mreža podignuta je za 77 dana, a kablovska razvijena kroz jedan od najuspješnijih grinfild projekata sa pokrivenošću 90 odsto stanovništva broadband servisom. Naznačajniji doprinos uspjehu M-tela daju menadžment i zaposleni. Našu snagu pokazuje i rast broja zaposlenih koji je u posljednjih pet godina porastao za 200, pa trenutno zapošljavamo 500 ljudi. Prepoznati smo kao društveno odgovorna kompanija, o čemu svjedoče nagrade brojnih institucija. POBJEDA: Kakve rezultate očekujete u 2021. godini? MANDIĆ: Lidersku poziciju potvrđujemo i ove godine u

kojoj bilježimo rast prihoda od korisnika, kao i očekivani rast dobiti. Za 11 mjeseci ove godine imali smo rezultat veći za 13 odsto u odnosu na isti period prošle godine. U posmatranom periodu došlo je i do rasta prihoda od 2,7 miliona eura i to prije svega od postpejd korisnka za devet odsto, od kablovske televizije za šest odsto i od kablovskog interneta 14 odsto. Pored stalnog rasta broja korisnika i finansijskih pokazatelja, M-tel lidersku poziciju brani i time što svoje poslovanje u potpunosti obavlja u skladu sa zakonima, transparentnim poslovanjem, oslanjajući se na kredibilitet i revnosno postupanje svih državnih institucija. S. P.

NVO Briga.me podnijela inicijativu za ispitivanje povrede konkurencije

Projektima Solari favorizovana EPCG

PODGORICA – NVO Briga.me podnijela je Agenciji za zaštitu konkurencije (AZK) inicijativu za ispitivanje povrede konkurencije projektima Elektroprivrede i Eko fonda Solari 3000+ i Solari 500+, navodeći da se nezakonito favorizuje EPCG. Ovim projektima, vrijednim 30 miliona eura, predviđeno je finansiranje i subvencija za kupovinu i ugradnju fotonaponskih sistema radi povećanja energetske efikasnosti, sigurnog snabdijevanja i smanjenja emisije CO2. Dio sredstava će obezbijediti Eko fond, kroz subvencije od 20 odsto za ugradnju panela, a EPCG je, kako navode, dobila ekskluzivno pravo da fizičkim licima nudi subvencije.

– Na taj način se ostale kompanije sprečavaju da budu ravnopravan učesnik na tržištu, jer ne mogu biti konkurentne EPCG, pošto im nije data mogućnost da kupcima nude istovjetne subvencije Eko fonda za domaćinstva. Takođe, kupcima solarnih panela se onemogućava slobodan izbor proizvoda i upućuju se na proizvode koje im nudi EPCG, čime se direktno sprečava slobodan razvoj tržišne ekonomije i sloboda izbora – navode iz NVO Briga.me. Smatraju da se time EPCG, sa godišnjim prihodom od preko 300 miliona eura, više hiljada zaposlenih i direktnom kontrolom nad jedinim distributerom struje CEDIS-om, dodatno favorizuje. R. E.

Društvo

Četvrtak, 30. decembar 2021.

PRESJEK: Broj zaraženih i dalje raste, tri smrtna ishoda od posljedica kovida-19, juče novi rekord Građani koji su revakcinisani u maju, junu, julu i avgustu trebalo bi da odu na treću, buster dozu PODGORICA - Tri osobe su preminule, a 1.507 novih slučajeva korona virusa je otkriveno juče do 15 sati, podaci su Instituta za javno zdravlje. Laboratorije u Crnoj Gori su obradile 5.367 uzoraka, pa je udio novopozitivnih u ukupnom broju testiranih za 28. decembar 28,07 %. Broj zaraženih je naglo počeo da raste i u ponedjeljak je oboren prvi rekord –

Registrovano čak 1.507 novih slučajeva najviše zaraženih u jednom danu od početka pandemije. Juče je taj broj bio veći. Dr Igor Galić, direktor Instituta za javno zdravlje, je kazao da trenutna epidemiološka situacija u Crnoj Gori zahtijeva oprez i da je registrovan porast novozaraženih od 81 odsto u odnosu na dvije sedmice ranije, te da posljednji podaci govore da je najviše novoinficiranih među populacijom mlađom od 40 godina. Građani koji su revakcinisani u maju, junu, julu i avgustu trebalo bi da odu na treću, buster dozu On je kazao da posebno oprezni treba da budu građani Tivta, Podgorice i Cetinja. Konstatovao je da je u po-

sljednje dvije sedmice registrovan pad broja preminulih od posljedica kovida-19.

On je apelovao na građane da praznike provedu u svojim domovima sa porodicama.

Najviše novozaraženih je u Podgorici 811, Nikšić ima 112, Cetinje 106, Kotor 103, Bar 59,

Budva 55, Berane 50, Tivat 44, Danilovgrad 30, Herceg Novi 26, Kolašin 26, Bijelo Polje 21, Pljevlja 12, Andrijevica 11, Mojkovac 10, Tuzi devet, Ulcinj osam, Žabljak sedam, Rožaje pet, Plav jedan, Šavnik jedan. Tokom jučerašnjeg dana IJZCG su prijavljena tri smrtna ishoda povezana sa SARS-CoV-2 infekcijom, iz opština: Kotor (1), Ulcinj (1) i Bar (1). Među preminulima najmlađi je imao 65, a najstariji 92 godine. Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2.401. U Crnoj Gori je trenutno 5.575 aktivnih slučajeva. R. D.

Radno vrijeme lokala ograničava se do 22 sata, nema žurki, svadbi, u šoping sa potvrdom PODGORICA - Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela za doček Nove godine 31. decembra biće do 1 sat poslije ponoći, dok će prisustvo biti moguće samo uz posjedovanje kovid potvrde, a ostalim danima, do 12. januara, radno vrijeme će biti do 22 sata bez izvođenja ili puštanja muzike, odlučila je juče Vlada. Prema novim mjerama, koje su pooštrene usljed usložnjavanja epidemiološke situacije, izvođenje muzike uživo ili uz emitovanje sa akustičnih uređaja biće dozvoljeno u novogodišnjoj noći u terminu od 20 do 1 sat poslije ponoći - navela je ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović na konferenciji za medije. Novim mjerama se zabranuju organizovanja svadbi, žurki, muzičkih festivala i drugih privatnih proslava. – Zabranjuju se okupljanja stanovništva u zatvorenim javnim mjestima ( javne priredbe, politički skupovi, stručni, naučni i drugi skupovi) osim za potrebe obavljanja radnih i službenih aktivnosti, uz poštovanje osnovnih mjera, uz kovid potvrdu. Zabranjuju se i sve posjete osobama u ustanovama za kolektivni smještaj - navela je Borovinić-Bojović. Zabranjuje se, kako je dodala, rad dječijih igraonica i teretana, dok je rad kladionica dozvoljen uz kovid potvrdu. – U tržnim, poslovnim centrima, čija je površina veća od hiljadu metara kvadratnih i koji u svom sastavu imaju više od tri poslovna subjekta, dozvoljeno je prisustvo jedne osobe na 10 metara kvadratnih i to uz poštovanje osnovnih mjera i uz obavezno posjedovanje kovid potvrde - rekla je Borovinić-Bojović. U vjerskom objektu dozvoljeno je obavljanje vjerskog obreda uz prisustvo jedne osobe na 10 metara kvadratnih, uz obavezno nošenje zaštitne maske koja pokriva nos i usta i poštovanje odstojanja, kao i uz obavezno posjedovanje kovid potvrde.

Doček Nove godine do 1 sat iza ponoći Predlaže se svim zaposlenima u javnoj upravi, privrednim društvima i preduzetnicima da organizuju rad od kuće, uz obavezno organizovanje dežurstava i obezbjeđivanje nesmetanog procesa rada. Preporuka svim građanima je da predstojeće praznike provedu u krugu svoje porodice, poručila je ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović

da će kontrole mjera biti rigorozne narednih dana jer nijedna mjera ne može biti efikasna bez dobre kontrole. Na pitanje novinara da li je novim mjerama zabranjeno okupljanje ispred vjerskih objekata za Badnji dan i Božić, Borovinić-Bojović je kazala da je svako okupljanje epidemiološki rizik, a da je takvo pitanje van konteksta jer su, kako je rekla, mjere precizne i zabranjuju svako okupljanje na otvorenom. Ona je još kazala da će crnogorski građani od danas preko portala eZdravlje, mobilne aplikacije ili na vakcinalnim punktovima moći da preuzmu digitalnu EU kovid potvrdu.

Sa konferencije za medije

– Posjete ustanovama kulture (pozorišta, bioskopi, muzeji, galerije) dozvoljene su uz posjedovanje kovid potvrde. Zabranjuje se prisustvo gledalaca tokom takmičenja u zatvorenim sportskim objektima – kazala je ministarka. U otvorenim sportskim objektima tokom održavanja sportskih takmičenja dozvoljeno je prisustvo gledalaca i to samo jedne četvrtine ukupnog broja sjedišta, uz uslov da po dva sjedišta između gledalaca budu slobodna, uz obavezno nošenje zaštitne maske koja pokriva nos i usta, uz posjedovanje jednog od četiri dokaza iz kovid potvrde. - Predlaže se svim zaposlenima u javnoj upravi, privrednim društvima i preduzetnicima

da organizuju rad od kuće, uz obavezno organizovanje dežurstava i obezbjeđivanje nesmetanog procesa rada. Preporuka svim građanima je da predstojeće praznike provedu u krugu svoje porodice - poručila je Borovinić- Bojović.

STRUKA PREDLAGALA STROŽE MJERE

Prijedlog struke je, kako je kazala ministarka, bio restriktivniji od mjera koje su usvojene. – Prijedlog je bio da restorani, kafeterije i kafići uopšte ne rade do 12. januara, da u hotelima ne bude nikakve proslave čak ni 31. decembra na 1. januar. Međutim, dugim sastankom Vlada je donijela ovu odluku – istakla ministarka zdravlja. Ministar finansija i socijalnog

staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. – To je sigurno veliki pritisak na njih, ali je veliki pritisak i na zdravstvo. Ministarka je u želji da zaštiti one koji su na prvoj liniji odbrane predložila mjere koje su mnogo restriktivnije od usvojenih – istakao je Spajić. On smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene one mjere koje će dati razultat. – Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija, ali morali smo da brinemo o zdravlju građana koje je uvijek na prvom mjestu – poručio je Spajić. Ministarka zdravlja kazala je

ŠTETA DO 50 MILIONA

Ministar finansija je kazao da će efekat na ekonomiju zbog donešenih mjera biti drastičan i očekuju izgubljenih 30 do 50 miliona eura tokom prazničnih dana. – To je jedna velika cifra koja pogađa državu i javne finansije. Izašli smo u susret zdravstvenim radnicima i donijeli smo jednu jako tešku odluku, ali po nama ipak potrebnu. Sigurno je to veliki udarac za javne finansije, ali morate donijeti teške odluke, ne možemo se kriti iza drugih. Primiće udarac država, privrednici, najviše zdravstveni radnici, svi moraju imati razumijevanja za tešku situaciju i da ne očekuju subvencije kao nadoknade za ovu štetu – istakao je Spajić.

Novi uslovi za ulazak u Crnu Goru Od 2. januara 2022. godine važiće novi uslovi za ulazak u Crnu Goru, kako za strance tako i za crnogorske državljane. Crnogorski državljani i stranci mogu da uđu preko svih graničnih prelaza uz posjedovanje jednog od dva dokaza iz kovid potvrde, ali i uz posjedovanje ili negativnog PCR testa koji nije stariji od 72 sata ili brzog antigenskog koji nije stariji od 48 sati, što znači da više nije moguć ulazak u Crnu Goru samo sa negativnim testom. Što se tiče uslova iz kovid potvrde, oni koji ulaze u zemlju moraju ispuniti uslov da su potpuno vakcinisani propisanim brojem doza vakcina protiv korona virusa i da od posljednje doze vakcine nije prošlo više od šest mjeseci ili da su preboljeli kovid u posljednjih šest mjeseci. Državljani Crne Gore i stranci sa privremenim boravkom mogu da uđu u zemlju bez ovih dokaza, ali uz određivanje samoizolacije u trajanju od 10 dana, koju je moguće prekinuti najranije nakon tri dana poslije negativnog PCR testa.

Odgovarajući na pitanje novinara da li je bio za ili protiv mjera, naveo je da je to potpuno nebitno. – Vlada je kolektivni organ, nebitno je kako se ja izjašnjavam, odluke se donose većinski. Odgovorni ljudi treba da donose teške odluke. Ovo je dobra odluka koja je izvagala sve benefite. Pojedinačno smo analizirali sve i ove mjere su u korist cijele države. Širenje zaraze je neminovno, to nam je svima jasno. Privredi i ugostiteljima je omogućeno da na minimalnom nivou prođu ove praznike – zaključio je Spajić. Duško MIHAILOVIĆ

Društvo

Četvrtak, 30. decembar 2021.

APEL RODITELJIMA I TINEJDŽERIMA: Dušan Raspopović, ekspert iz oblasti narkomanije, upozorava na sve češću upotrebu sintetičkih droga među mladima

– Ne dovodite sebe u rizik – poručio je mladima Dušan Raspopović, ekspert iz oblasti narkomanije, stalni sudski vještak i član Savjeta za prevenciju narkomanije Glavnog grada. Sintetička droga snus je popularna među tinejdžerima a prodaje se slobodno kao duvan za žvakanje. Njena upotreba može da dovede do smrti. Mladi postaju lak plijen onih koji ih navode na konzumiranje droge ili im je krišom daju, pa mogu biti seksualno iskorišćeni ili navedeni na neku kriminalnu radnju. Raspopović je apelovao na roditelje da obrate dodatnu pažnju na djecu, posebno sada tokom praznika i raspusta. – I ono na što želim posebno da skrenem pažnju to je da prođe dug vremenski period dok uočimo problem sa zloupotrebom droga kod mladih. Nekada oni to vješto prikrivaju, a vrlo često i porodica to ne prepozna – istakao je Raspopović.

KAKO DJELUJU?

Ekstazi je najzastupljenija sintetička droga u Crnoj Gori, ali su u posljednje vrijeme među adolescentima primijećeni snus i GHB (ili dži) i ketamin. Ove droge su prisutne i u okruženju, a Crna Gora je tranzitno područje kada je ilegalni transport i krijumčarenje narkotika u pitanju.

Dži ili ,,droga za silovanje“ djeluje tako da osoba ispoljava euforična stanja sa pojačanom seksualnom željom i druželjubivošću sa nepoznatim osobama. Posljedice koje ima su iz ovog opisa jasne, rekao je Raspopović – Nalazimo se na dijelu balkanske rute. Sve vrste droga su zastupljene na ilegalnom tržištu naše države od prirodnih (marihuana, hašis, heroin i kokain) do sintetičkih droga – rekao je Raspopović. On je objasnio da svaka od ovih supstanci unesena u organizam mijenja stanje svijesti i izaziva psihičku ili psihofizičku zavisnost. – Osobe koje su pod dejstvom nekih od narkotika ili alkohola kojeg ne smijemo zanemariti su lak plijen za one koji ih navode na zloupotrebu ili im iste čine dostupnim. Tu mislim na osobe koje pod dejstvom supstanci mogu izvršiti i neka krivična djela, počev od najsitnijih pa do najtežih krivičnih djela – rekao je Raspopović. Snus, koji veliki broj tinejdžera koristi, je vlažni duvanski bezdimni proizvod porijeklom iz Švedske, a koji je nastao početkom 18. vijeka. – Snus djeluje kao droga, lako je dostupan mladima i ilegalna je supstanca. Posljedice koje može da izazove njegovo korišćenje su dalekosežne sa čestim smrtnim ishodima – kazao je Raspopović. Sintetička droga GHB ili u uličnom žargonu dži ili ,,droga za silovanje“, se može naći na

crnogorskim ulicama. Bez boje i mirisa, pa osoba i ne mora znati da ga konzumira. Narkotik dži je najčešće u tečnom stanju, a može se pojaviti i kao bijeli prah. Najčešće se koristi na način što se mala količina supstance sipa, odnosno miješa sa nekim napitkom. – Efekti nastaju 20 minuta nakon konzumacije i mogu trajati oko 10 sati. U ovom periodu konzument ispoljava euforična stanja sa pojačanom seksualnom željom i druželjubivošću sa nepoznatim osobama. Vrlo često, ako se radi o većim količinama supstance, dolazi do gubitka svijesti – upozorava Raspopović. On je istakao da se veoma

jasno i lako može zaključiti kakve sve posljedice može da ima zloupotreba ove supstance. – Zato želim da apelujem na mlade da posebno vode računa na koji način im se toči i donosi piće – istakao je on.

PORODICA I INFORMACIJE

Raspopović kaže da ne postoje podaci o broju mladih koji su ili samo nekada probali neku supstancu ili onih koji su ušli u svijet zavisnosti, a uzroci su različiti. – Imamo više uzroka koji utiču da mladi ljudi i tinejdžeri uđu u svijet zavisnosti, od vršnjačke identifikacije pa do problema u porodici. Zato su važne preventivne aktivnosti,

Snus je duvan za žvakanje i djeluje kao droga

uloga vaspitno-obrazovnih institucija, roditelja/porodice, raznih edukativnih radionica i sl. Na taj način mlade ljude pravilno i istinito informišemo o problemu zavisnosti – rekao je Raspopović. On je istakao i negativan uticaj društvenih mreža preko kojih se djeca i mladi edukuju o drogama ili o problemu sa njima, ali i činjenicu da se informacije dijele među vršnjacima, što, nažalost, često bude pogrešno. - Društvene mreže su često izazov i mač sa dvije oštrice,

Mladi postaju lak plijen onih koji ih navode na konzumiranje droge ili im je krišom daju

Dr Milena Popović-Samardžić upozorava da je veoma mali procenat djece vakcinisan PODGORICA - Nizak obuhvat vakcinacijom protiv malih boginja je još jedan epidemiološki rizik – saopštila je juče dr Milena Popović-Samardžić iz Instituta za javno zdravlje. Ona je kazala da je u Crnoj Gori samo 34% djece rođene 2019. godine vakcinisano MMR vakcinom i da je to veoma nizak procenat. – Za postizanje kolektivnog

Prijeti epidemija malih boginja imuniteta kada su u pitanju morbili potrebno je dostići obuhvat vakcinacijom od 95%. U ovom trenutku samo među djecom rođenom 2019. i 2020. godine na morbile je osjetljivo oko 11.000 djece – upozorila je dr Popović- Samardžić. Podsjetila je da čak 20.000 djece mlađe od 18 godina

nije primilo nijednu dozu MMR vakcine, dok drugom dozom nije vakcinisano oko 24.700 djece. Ukupan broj djece mlađe od 18 godina vakcinisane prvom dozom MMR vakcine je 126.410, dok je drugom dozom vakcinisano 98.424 ili 67%. - Ovako niskim obuhvatom vakcinacije MMR vakci-

nom stvara se rizik od potencijalne, nove epidemije. Samo 2019. godine usljed pada obuhvata vakcinacijom MMR vakcinom život je izgubilo više od 200.000 ljudi širom svijeta, mahom djece. Morbili posebno pogađaju djecu mlađu od 5 godina, dok u uzrastu mlađem od 2 godine razvijaju ozbilj-

- Pred nama su praznici i ove godine ih kao i prethodne dočekujemo u posebnim uslovima, kao i čitav svijet. Poštujmo preporuke i slavlja prilagodimo aktuelnom trenutku. Mladim ljudima posebno upućujem preporuku da budu odgovorni, na svaki način, a posebno za volanom narednih dana. A tinejdžere molim da iz ovog teksta izvuku pouku – rekao je Raspopović.

ILUSTRACIJA

PODGORICA - Dži, ulično ime za GHB narkotik, koji je poznat i kao droga za silovanje i snus su droge koje crnogorski tinejdžeri sve češće koriste ili nakon konzumacije budu iskorišteni.

ILUSTRACIJA

Dušan Raspopović

Snus može biti smrtonosan, a dži je „droga za silovanje“

Čuvajte sebe

ne komplikacije – istakla je dr Popović- Samardžić. Čak 30% zaraženih morbili virusom razvija komplikacije počev od upale uha (kod 1 od 10), pneumonije (kod 1 od 20) pa do encefalitisa (kod 1 od 1000). Najčešći razlog umiranja su pneumonije i encefalitis koji često za posljedicu ima sljepilo i

a roditelji nekad ili ne znaju ili ne stignu da iskontrolišu šta su sve sadržaji društvenih mreža koji su dostupni i interesantni njihovoj djeci. Neophodan je preventivni oprez u ovom uzrastu, smatra on. Na pitanje na što roditelji treba da obrate pažnju, Raspopović odgovara da je to najčešće pitanje koje se postavlja ekspertima. – I ja sam roditelj. Mi najbolje poznajemo svoju djecu i pratimo ih u odrastanju, školovanju i svim drugim dodatnim aktivnostima. Nikad ne smijemo zanemariti ni najmanji problem ili bilo kakvu promjenu u ponašanju, koja naravno nije u vezi sa adolescencijom i formiranjem nečije ličnosti – kazao je on. Raspopović podsjeća da se često dešava da zbog dnevnih obaveza, problema, dinamičnog načina života nekada i ne obratimo pažnju, odnosno ne primijetimo šta se dešava sa djetetom. Jelena MARTINOVIĆ

trajne kognitivne sekvele u vidu intelektualnog deficita. - Ovom prilikom apelujemo na roditelje da sve dileme koje imaju u vezi sa MMR vakcinom rješavaju sa izabranim pedijatrima. Institut za javno zdravlje stoji na raspolaganju za sve dileme u vezi sa MMR vakcinom i još jednom pozivamo na pravovremenu vakcinaciju kako bismo zaštitili one najosjetljivije među nama i osigurali im zdravo i bezbrižno djetinjstvo – saopštila je dr Popović-Samardžić. J. M.

10 Društvo

Četvrtak, 30. decembar 2021.

Članovi Savjeta raspravljali o raspodjeli novca za Javni servis, usvojen finansijski plan za narednu godinu

Camović-Veličković: Novac je mogao biti korisnije raspoređen PODGORICA – Finansijski plan, najvažniji dokument od koga zavisi poslovanje Javnog servisa, usvojen je na jučerašnjoj sjednici Savjeta te medijske kuće.

Savjet je formirao i komisiju za izradu pravilnika o sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta RTCG u čijem će sastavu ispred Savjeta biti predsjednik tog tijela Veselin Drljević i članica Savjeta RTCG Amina Murić, a u ime menadžmenta Javnog servisa Boris Raonić, direktorica TVCG Marija Tomašević i direktor Radija Milan Knežević

Ovaj dokument je podržalo šest članova Savjet RTCG, uzdržan je bio Predrag Marsenić, a kategorično protiv Marijana Camović-Veličković, koja je od ovog dokumenta o kojem su raspravljali na prethodnoj sjednici ipak očekivala mnogo više.

Negodovala je što su za službena putovanja predvidjeli čak 460.000 eura. – To je prevelika cifra, kao i za odvoz i deponovanje smeća čak 36.000, a ranije je najviše 16.000 odvajano za tu svrhu pa ne znam zašto za 2022. planirate duplo više – navela je ona. Zasmetalo joj je što se nije usvojio njen prijedog da se za troškove otpremnina odvoji nekoliko stotina hiljada eura. – Ovo je bila prilika da to učinite jer je finansijskim planom predviđeno 20 miliona eura, a ova kuća ima ogromnih problema sa otpremninama. Pod tačkom „ostalo“ je trošak od 700.000 eura, a tu mi je rečeno da je to određeno i za otpremnine i za sudske torškove koji su neplanirani. Ovako kad pišete to onda nije transparentno. Dat nam je plan „ili uzmi ili ostavi“ i ja neću glasati za ovo. Neprihvatljivo je da radite ovakav dokument – zaključila je Camović-Veličković. Saglasio se donekle i Predrag Marsenić rekavši da je izvještaj dosta uopšteno napisan i da za neke stavke prosto ne može da razluči za što su namijenjene te da će biti uzdržan. – Imate 120.000 eura za upotrebu vozila u sopstvene svhe,

Oštra kritika

– Nadala sam se da će neke tačke da se promijene u skladu sa našim preporukama. Ovo je moglo biti korisnije raspoređeno, a objašnjenjima koje sam dobila od finansijske službe nijesam zadovoljna – navela je Camović-Veličković. Kazala je i da je generalni direktor Boris Raonić na prethodnoj sjednici rekao da je „desetine ljudi dobilo ugovor za stalno“ što se, kako kaže Camović-Veličković, ne poklapa sa podacima iz pravne službe. – Rečeno mi je da je trenutno angažovano 39 honoraraca, te da je njih 13 dobilo zaposlenje za stalno, a da je desetoro ljudi poslato kući. Ima još ljudi koji rade tri do šest godina i nije im riješeno ovo pitanje. U planu je za spoljne saradnike, pod kojima podrazumijevate i honorarce određeno 300.000 eura – rekla je Camović-Veličković.

Sa sjednice Savjeta RTCG

to je 1.000 eura mjesečno. Zašto? Onda govorite „ostali troškovi“ a mi ne znamo što je to. Pohvalio bih što odvajate novac za edukaciju zaposlenih, vidim da je za to predviđeno 39.000 eura – naveo je Marsenić.

ObrazlOženja

Obrazlažući pitanja honoraraca, Boris Raonić je rekao da će se dosta toga riješiti kolektiv-

nim ugovorom. Naveo je da većina dopisnika koristi svoj auto pa im se mora platiti gorivo koje nekad iznosi i po 500 eura mjesečno, pa je za tu stavku izdvojeno više novca nego ranije. Šefica finansijske službe Ana Jovanović rekla je da su „ostali troškovi“ sve ono što nijesu naveli iz praktičnih razloga. – Ne možemo sve staviti u tabele, ali šta god vam nije jasno

Odluka Vlade na jučerašnjoj sjednici da Crna Gora dobije još jedno zaštićeno morsko područje

mi vam prije sjednice to možemo dostaviti i pojasniti. Što god pitate i tražite tu smo da izađemo u susret. Nema potrebe da sumnjate jer smo za transparentnost – navela je ona. Savjet je raspravljao i o prijedlogu odluke o imenovanju članova Revizorskog odbora za 2022. godinu. Pravilnikom o poslovanju Savjeta određeno je da Savjet

imenuje članove Revizorskog odbora, ali nije precizirana norma kako se razrješavaju, što je, kako su u Savjetu konstatovali, problem koji moraju riješiti. Poslije rasprave usaglasili su se da moraju promijeniti Pravilnik i precizirati kako i pod kojim uslovima će u narednom periodu razrješavati članove Revizorskog odbora. O tim izmjenama će raspraviti do naredne sjednice. Savjet je bio jednoglasan u vezi sa odabirom eksternog revizora – društva za reviziju, finansijska vještačenja, ekonomske procjene i konsalting „VM kod“ iz Podgorice koja je ponudila cijenu od 3.440 eura za te usluge. Savjet je formirao i komisiju za izradu pravilnika o sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta RTCG u čijem će sastavu ispred Savjeta biti predsjednik tog tijela Veselin Drljević i članica Savjeta RTCG Amina Murić, a u ime menadžmenta Javnog servisa Boris Raonić, direktorica TVCG Marija Tomašević i direktor Radija Milan Knežević. Ostalo je samo da dva sindikata izaberu svoje predstavnike u toj komisiji. k. j.

Utvrđen Prijedlog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova

Građani se izjašnjavaju o vjeri, naciji i jeziku

PODGORICA – Crna Gora je juče dobila treće zaštićeno morsko područje – Park prirode Stari Ulcinj, čime su postignuti važni nacionalni i međunarodni ciljevi u oblasti zaštite prirode.

Stari Ulcinj proglašen parkom prirode

- Kao i u slučajevima parkova prirode „Platamuni“ i „Katič“, Park prirode Stari Ulcinj je predložen za stavljanje pod zaštitu zbog vrijednosti njegovog biodiverziteta, a posebno onih vrsta i staništa koje su značajne za zaštitu, u prvom redu, vrste zaštićene nacionalnim zako-

nodavstvom, kao i vrste u kategorijama ugroženosti definisanim od strane Evropske unije i međunarodnim konvencijama – saopšteno je iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Crne Gore. Proglašenjem i ovog zaštićenog područja u moru, površi-

na zaštićenih područja u Crnoj Gori se u 2021. godini uvećala za 4.764,7 hektara. - Posebnu zahvalnost dugujemo Institutu za biologiju mora iz Kotora, Agenciji za zaštitu životne sredine, JP Morsko dobro, NVO i civilnom sektoru, kao i UNEP-ovom projek-

tnom timu GEF-ovog projekta „Promovisanje upravljanja zaštićenim područjima kroz integrisanu zaštitu morskih i priobalnih ekosistema u obalnom području Crne Gore“, i svim stručnjacima koji su učestvovali u izradi Studije – dodaje se u saopštenju. n. k.

PODGORICA – Vlada je utvrdila na jučerašnjoj sjednici Prijedlog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova. Ako lice ne želi da se izjasni o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku kojim lice uobičajeno govori, upisuje se odgovor „Ne želi da se izjasni“. U izvještaju o sprovedenoj raspravi se podsjeća da je Vlada odbila prijedlog nekoliko nevladinih organizacija o izostavljanju pitanja o etničkoj pripadnosti, vjeri i jeziku. Iz Vlade su obrazložili da bi izostavljanje pitanja o ovim elementima dovelo do međusobne neusklađenosti i nepovezanosti sa drugim zakonima u pravnom sistemu Crne Gore, što bi, kako tvrde, bilo suprotno sa pravnotehničkim pravilima za izradu propisa. U članu dva prijedloga zakona navodi se da datum sprovođenja popisa i referentni momenat popisa utvrđuje Vlada. Popisom će se obuhvatiti crnogorski državljani koji imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori bez obzira da li su prisutni

u mjestu stanovanja ili privremeno borave u drugom mjestu u Crnoj Gori ili u drugoj državi, stranci koji imaju odobren stalni ili privremeni boravak u Crnoj Gori i stranci koji imaju mjesto boravka, domaćinstva kao i stanove i druge nastanjene prostorije. Popisom se neće obuhvatiti diplomatsko osoblje stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava u Crnoj Gori, predstavnici međunarodnih organizacija i tijela koji imaju diplomatski status, kao ni članovi njihovih užih porodica koji sa njima borave u Crnoj Gori. – Popis i postpopisno istraživanje se sprovode prema međunarodno uporedivoj metodologiji i uputstvima organa uprave nadležnog za poslove statistike (Uprava za statistiku) kojima se definiše priprema, organizacija i sprovođenje popisa, kao i obrada i diseminacija podataka prikupljenih popisom - navodi se u prijedlogu zakona. Popis priprema, organizuje i sprovodi Uprava za statistiku (Monstat). r. D.

Hronika

Četvrtak, 30. decembar 2021.

ISTRAŽUJEMO: Podgoričanin, osuđen za ubistvo Radomira Savovića, našao se na slobodi i pored međunarodne potjernice

ARHIVSKI SNIMAK

Ko je Vujoviću omogućio da pobjegne?

Sa jednog od ranijih privođenja Vujovića

PODGORICA – Podgoričanin Ivan Vujović priveden je na razgovor u stanicu policije 11. decembra, odmah nakon izlaska iz UIKS-a gdje je odslužio kaznu za ubistvo Radomira Savovića, i pušten na slobodu – iako su za njim srpske vlasti prije više od šest godina raspisale međunarodnu potjernicu zbog pokušaja ubistva u Beogradu, saznaje Pobjeda. Kako tvrdi više izvora iz bezbjednosnih službi, podgorički policajci, koji su bili zaduženi za privođenje i provjeru Vujovića, odgovorni su što se on danas nalazi na slobodi. Da li su provjere namjerno izbjegnute ili se radi o nestručnom pristupu, utvrdiće nadležni. Za to vrijeme, istražitelji pokušavaju da uđu u trag Vujoviću, kojeg potražaju kao ,,veoma opasno lice, najvjerovatnije naoružano, sklono nasilju“.

BEZ PROVJERE

Kako je Pobjeda objavila, Vujović je prije 18 dana napuštio zatvor. Na izlazu kapija UIKS-a čekali su ga službenici podgoričke policije i odvezli u Centar bezbjednosti Podgorica. – Obavljen je razgovor sa njim, ali očigledno ne i provjere da li je za ovim licem raspisana nacionalna ili međunarodna potjernica, jer se u tom trenutku Vujović nalazio na listi osoba koje se potražuju – kazao je Pobjedin sagovornik. Isti izvor navodi da se radi o proceduri koja

je neophodna, posebno kada su u pitanju izvršioci najtežih krivičnih djela i povratnici.

POZAMAŠAN DOSJE

Kako dodaje, Vujović iza sebe ima pozamašan dosje. Osuđivan je za ubistvo, bježao je iz zatvora i za to vrijeme pokušao da ubije Beograđanina Darka Bulatovića 2015. godine. On je u kafiću ,,Đura bar“ prišao Bulatoviću, počeo da se raspravlja sa njim, potom izvadio pištolj i zapucao. Pucnjava se dogodila u lokalu u Venizelosovoj ulici, a kao motiv sukoba spominje se da je Vujović uznemiravao djevojke koje su sjedjele za stolom do njegovog, zbog čega mu je Bulatović skrenuo pažnju. Bulatović je tada operisan i život mu je bio u opasnosti. Crnogorski mediji su izvijestili da je Vujović pobjegao iz zatvora 24. decembra 2015. godine, gdje je služio 14 i po godina zatvorske kazne za ubistvo Radomira Savovića u blizini zgrade RTCG 7. maja 2008. godine. Od zatvorskog komandira tada je oteo pištolj, prijeteći izašao na glavni ulaz, gdje su ga u automobilu čekali saučesnici.

BIJEG U SRBIJU

Zbog bjekstva iz bjelopoljskog zatvora osuđen je na 37 mjeseci. Sudilo mu se u odsustvu jer je bio nedostupan crnogorskim vlastima, a kada je uhapšen zatražio je ponavljanje postupka. Vujović se nakon bjekstva iz bjelopoljskog

Kako tvrde Pobjedini izvori, podgorički policajci koji su bili zaduženi za privođenje i provjeru Vujovića odgovorni su što je on danas na slobodi. Da li su provjere namjerno izbjegnute ili se radi o nestručnom pristupu, utvrdiće nadležni. Za to vrijeme, istražitelji pokušavaju da uđu u trag Vujoviću, kojeg potražuju kao ,,veoma opasno lice, najvjerovatnije naoružano, sklono nasilju“ zatvora krio u glavnom gradu Srbije. Za vrijeme bjekstva crnogorski istražitelji prikupili su operativna saznanja o njegovom kretanju i sve informacije dostavili kolegama iz Srbije. Tada su uspjeli da lociraju Vujovića na Novom Beogradu, gdje je koristio telefonsku govornicu. Srpski policajci opkolili su taj reon, ali ih je on napao i uspio da pobjegne. Vujović je uhapšen 6. novembra 2016. godine u njemačkom gradu Kleve, u blizini granice sa Holandijom, zahvaljujući podacima koje je crnogorska policija razmijenila s kolegama iz inostranstva, između ostalog i sa srpskom policijom.

POVRATAK U SPUŽ

Za vrijeme boravka u spuškom zatvoru Vujović je bio čest akter tuča sa zatvorenicima i zatvorskim policajcima. Upravo zbog čestih konflikata 2013. godine po kazni je prebačen u bjelopoljski zatvor. Sobu je dijelio sa Jovicom Zindovićem, koji je takođe pobjegao zatvorskim stražarima tokom posjete bolesnoj majci u Mojkovcu. Vujovića je u decembru 2012. godine u Spužu zatvorenik Jagoš Perović pokušao da ubije zašiljenom kašikom. Sudilo mu se i za prijetnje policajcima. Kako je tada navedeno u optužnici, u decembru 2006. godine prijetio je policajcu Nemanji Lukovcu, koji ga je legitimisao na ulici, a tereti se i za napad na policajca Nikolu Radunovića, kojeg je, kako je tada navedeno u optužnici, više puta udario pesnicom u glavu. Pred crnogorskim sudom u toku je postupak i za prijetnje službenicima UIKS-a za vrijeme redovne posjete u prostorijama spuškog zatvora. Vujoviću je bio otac u posjeti kada je došlo do incidenta. Kako je navedeno u prijavi, Vujović nije poštovao kućni red zbog čega je opomenut, da bi ubrzo nakon toga počeo da viče, prijeti i traži da pozovu direktora zatvora i njegovog pomoćnika da se i sa njima obračuna. Kako nam je ranije nezvanično saopšteno, nazivao ih je pogrdnim imenima, a u prijetnjama se pridružio i njegov otac. A. R.

U podgoričkom Višem sudu izrečena presuda PODGORICA – Marko Jukić (26), rođen na Kosovu sa prebivalištem u Baru, juče je u podgoričkom Višem sudu osuđen na pola godine kućnog zatvora zbog šverca 1,847 grama marihuane. Presudu je izrekla sutkinja Vesna Kovačević. Prema navodima presude, tokom postupka je utvrđeno da je optuženi Jukić početkom aprila prošle godine za neutvrđeni iznos prodao Nebojši Andrejeviću 1,847 grama marihuane. Jukić je uhapšen nakon što su policajci posle primopredaje marihuane prekontrolisali Andrejevića i kod njega pronašli drogu.

Istraga protiv stečajnog upravnika „Primorke“

Ostojića terete da je pribavio 300.000 eura protivpravne imovinske koristi PODGORICA - Protiv stečajnog upravnika AD „Primorka“ Bar Žarka Ostojića biće sprovedena istraga zbog sumnje da je zloupotrebom službenog položaja pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 300.000 eura. Naredbu o sprovođenju istrage prekjuče je donijelo Više državno tužilaštvo u Podgorici. – Više državno tužilaštvo u Podgorici je dana 28. decembra 2021. godine donijelo naredbu o sprovođenju istrage protiv Ž. O, stečajnog upravnika AD „Primorka“ Bar, zbog osnovane sumnje da je tokom stečajnog postupka u navedenom privrednom društvu izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja i na taj način sebi i drugima pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi 300.000 eura – navedeno je u saopštenju Višeg tužilaštva. Sudija Privrednog suda Ivan Kovačević je, u aprilu 2016. godine, zaključio stečaj u kompaniji „Melgonia-Primorka“ otvoren dvije godine ranije, na prijedlog stečajnog upravnika Veljka Rakočevića. Rakočević je u konačnom izvještaju, sa prijedlogom za zaključenje, naveo da je prodata cjelokupna imovina ovog preduzeća, ali da je od toga jedino NLB Montenegrobanka, kao razlučni povjerilac, naplatila 30,09 odsto potraživanja, dok za ostale razlučne i stečajne povjerioce svih isplatnih redova, uključujući i zaposlene, nije bilo stečajne mase. „Primorka“ je prvi put privatizovana 2005. godine kada je kupio „Atlas mont fond“ Duška Kneževića, a nakon programiranog stečaja 2008, većinski paket prodat je podgoričkoj kompaniji „Krisma“ vlasnika Nebojše Boškovića. U stečaju, koji je zaključen 2011. godine, potraživanja su premašivala 22 miliona eura, od čega samo izlučni povjerioci 18 miliona. Radnici koji su potraživali devet plata i doprinose za više godina nijesu se mogli naplatiti jer nije bilo stečajne mase. T. K.

Saslušan osumnjičeni za izazivanje panike i nereda u Baru 72 sata – navedeno je u saopBegziću štenju Osnovnog državnog Bar. zadržavanje tužilaštva Begzić će danas biti priveden sudiji za istrage koji će se izjado 72 sata sniti o pritvoru. Begzić je uhapšen prekjuče PODGORICA – Edinu Begziću (36), koji je juče prijetio da će aktivirati eksploziv ispred NLB banke u Baru, jer institucije države u saradnji sa bankom nijesu novčano obeštetile bivše radnike „Primorke“, određeno je zadržavanje do 72 sata.

To je Pobjedi potvrdio portparol Osnovnog državnog tužilaštva u Baru Radovan Đurišić. On je naveo da se Begziću na teret stavlja krivično djelo izazivanje panike i nereda za koje je zaprijećena kazna do godine. - Nakon saslušanja, državni tužilac je osumnjičenom E. B. odredio zadržavanje najduže

po nalogu osnovnog državnog tužioca nakon što je više od sedam sati ispred poslovnice u Ulici Maršala Tita u Baru prijetio da će aktivirati eksploziv ispred NLB banke. Načelnik Centra bezbjednosti Bar Veselin Tabaš potvrdio je da Begzić prekjuče nije bio naoružan i da kod sebe nije imao oružje, ni eksplozivne naprave. Edin Begzić je sin pokojnog Dževdeta Đeda Begzića, dugogodišnjeg istaknutog sindikalnog aktiviste za prava radnika „Primorke“. Bliski prijatelji porodice Begzić tvrde da je Dževdet preminuo sa velikom tugom što radnici do tada nijesu ostvarili svoja prava. A. R.

Krivična prijava protiv dvije osobe zbog utaje poreza i doprinosa

NIKŠIĆ – Nikšićka policija podnijela je krivične prijave protiv S. K. (28) i R. K. Dobio pola godine kućnog Državnu kasu (63) zbog sumnje da su utajom poreza i državnu kasu oštetili za ukuzatvora za šverc nešto manje doprinosa oštetili za pno 31.500 eura, saopšteno je iz Uprave policije. od dva grama marihuane S. K. je, kako se sumnja, kao investitor sti- 31.500 eura -Okrivljeni Jukić je kritičnog dana ostvario više komunikacija sa kupcem marihuane Nebojšom Andrejevićem. Pošto su dogovorili vrijeme i mjesto primopredaje, Andrejević je 3. aprila 2020. godine u 17.15 časova došao na prostor iza trgovinskog objekta Idea, u barskom naselju Čeluga, gdje mu je okrivljeni Jukić za neutvrđeni novčani iznos predao zamotuljak sa mari-

huanom – navodi se u presudi. Polazeći od provedenih dokaza i utvrđenog činjeničnog stanja sud je zaključio da je optuženi Jukić krivično djelo nedozvoljeno držanje počinio sa direktnim umišljajem. Odlučujući o visini kazne, sud je kao olakšavajuće okolnosti ocijenio to što Jukić do sada nije osuđivan i njegovo loše imovno stanje, dok otežavajućih okolnosti nije bilo. B.R.

canjem prihoda prodajom stambenih i nestambenih objekata krajem 2018. godine izbjegavao plaćanja poreza na dodatu vrijednost i poreza na dohodak fizičkih lica u ukupnom iznosu od oko 10.400 eura. Po istom scenariju i R. K. je, kako se sumnja, kao investitor prodajom stambenih objekata tokom 2020. i 2021. godine izbjegavala plaćanje poreza na dodatu vrijednost i poreza na dohodak fizičkih lica

u iznosu od oko 21.300 eura. Iz policije su pojasnili da je tokom sprovođenja izviđajnog postupka utvrđeno da osumnjičeni nijesu bili registrovani kao poreski obveznici, niti su nadležnom poreskom organu u zakonom predviđenom roku prijavili ostvarene prihode od prodaje novoizgrađenih stambenih i poslovnih jedinica. C.H.

12 Crnom Gorom

Četvrtak, 30. decembar 2021.

DanilovgraD: Vodovod i kanalizacija analizirao prijedlog Vlade da se postrojenje za prečišćavanje otpadn

Nova lokacija skuplja od Landže čak deset miliona

GOOGLE EARTH

DANILOVGRAD – Izvještaj na osnovu kojeg je Vlada zaključila da lokacija Landža nije adekvanta za igradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, već da ga treba graditi u zoni Uprave za izvršenje krivičnih sankcija sadrži lažne informacije. Posljedice odluke zasnovane na tom dokumentu skupo će platiti država, Opština i mi – tvrde u danilovgradskom preduzeću Vodovod i kanalizacija koje je investitor tog projekat vrijednog oko 5,5 miliona eura. Novu lokaciju je preporučila ,,Komisija za sagledavanje aspekta lokacije Landža“ koju je osnovalo Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma nakon što su se usprotivili građani i NVO Stop kolektoru. UGOVOR Država je sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) potpisala 2010.godine ugovor o projektu izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koji se sastoji iz četiri faze. Za segment koji podrazumijeva rekonstrukciju postojeće i izgradnju nove kanalizacione mreže ViK Danilovgrad je aprila 2019. godine zaključio ugovor sa kompanijom Strabag AG (Austrija) vrijedan 2,74 miliona eura (plaćen avans 549.883 eura), a za projektovanje i izgradnju postrojenja sa Karkanias Envinromental Technology (Grčka) 2,39 miliona eura (avans 478.000 eura). Kredit EBRD nije dostupan od 31. januara ove godine. Po ugovoru, Opština je dužna izmiriti 2,67 miliona a drugu polovinu Vlada počev od aprila 2022.godine. Komentarišući izvještaj Komisije iz Vodovoda, koji je investitor projekta, tvrde da za okončanje radova fali 1.124.698 a ne 1.229.495 kako je navedeno. – Zapravo, s obzirom na to da kredit EBRD više nije dostupan, sa ugovorima za konsultante fali 4.426.858 eura. U slučaju raskida ugovora sa EBRD-om sigurno će doći do kaznenih potraživanja, čiji iznos u ovome trenutku ne može da se procijeni. Vodovod i kanalizacija kao investitor već trpi posljedice, jer je 18. maja 2021. godine izvođač radova ispostavio fakturu za zateznu kamatu od 16.535 eura zbog kašnjenja isplate. Taj iznos se iz dana u dan povećava – piše u informaciji. Krivicu za raskid ugovora, kažu u ViK-u, snosi Ministarstvo

vlaDa ZaKlJUČila Da niJE aDEKvaTna: Lokacija Landža

niJE PrECiZno oDrEĐEna ParCEla Za KolEKTor: Zona UIKS-a

Biće potrebno postavljanje dodatnih 11 kilometara kanalizacionih cijevi, a ne šest kako je navedeno u izvještaju Komisije što projekat poskupljuje 3,78 miliona eura. Ukoliko je kredit EBRD obustavljen, izvođač ne može nastaviti radove jer svi ugovori i tenderi ne važe i posao mora krenuti ispočetka što znači da su na gubitku i država i Opština i investitor – navode iz preduzeća Vodovod i kanalizacija ekologije, prostornog planiranja i urbanizma koje se oglušilo o zahtjev Opštine iz januara ove godine da se produži dostupnost kredita EBRD-a, a potom i o zahtjeve Ministarstva finansija. – Dakle, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, svjesno dovodi do blokade, ne samo Opštinu Danilovgrad i investitora, već i dr-

žavu – naglašavaju iz Vodovoda. Komisija je predložila da se ,,izmijeni i dopuni DUP kako bi se omogućilo da firma koja je već angažovana nastavi radove na novoj lokaciji u najkraćem periodu, da bi se izbjegle štete po državu koje bi mogle nastati usljed raskidanja ugovora“. Iz Vodovoda odgovaraju kako to nije moguće po dva osnova. – Prvo, ugovori su potpisani

pod pokroviteljstvom EBRD-a, tenderske procedure su vođene po pravilima EBRD-a, i radi se o FIDIC vrstama ugovora. Ukoliko je kredit EBRD-a obustavljen, ništa od toga više ne važi. Sredstva će morati da budu obezbijeđena iz budžeta države po potpuno drugačijim pravilima, zbog čega će postojeći ugovori morati da budu raskinuti. S obzirom na to da je Vlada

Kovačević: Skupština o postrojenju nakon praznika

Zorica Kovačević

Predsjednica Opštine Danilovgrad Zorica Kovačević kaže da će održati posebnu sjednicu Skupštine o projektu izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. – Odbornike i javnost ćemo informisati o statusu projekta i činjenično dokazati kako nijesu tačni navodi koje je navela ,,Komisija za sagledavanje aspekta lokacije Landža“. Postavlja se pitanje ko su stručnjaci koji su donijeli takve zaključke jer su u izvještaju navedena samo njihova imena a o stručnim kvalifikacijama ni riječi. Takođe, postavlja se pitanje kako je Vlada mogla da razmatra i usvoji informaciju nekompetentnih lica i na osnovu toga donese odluku. Takođe investitor (Vodovod) i Opština izostavljeni su iz svih aktivnosti. Nijesu znali da je formirana komisija niti da je počela da radi a o izvještaju Komisije i odluci da se PPOV gradi na drugoj lokaciji smo informisani preko medija – kaže Kovačević.

potpisala ugovor sa EBRD-om i da su iz njega proistekli ugovori sa izvođačima radova za kanalizaciju i PPOV, kako je moguće da u slučaju raskida osnovnog ugovora sa EBRD-om, ugovori sa izvođačima uopšte mogu da nastave da važe, a kamoli da se potpiše aneks. I kako može aneksom da se mijenja sve, i ugovoreni iznos, i lokacija, i način finansiranja ugovora, i princip ugovora, a da samo ostanu isti izvođači radova – pitaju iz Vodovoda. Drugi osnov odnosi se na „najkraći vremenski period“ koji, procjenjuju u Vodovodu, iznosi najmanje godinu i po do četiri godine u zavisnosti od toga da li se raskida ugovor sa EBRDom ili ne (i pod uslovom da ne bude nikakvih zastoja i nepredviđenih okolnosti u radu institucija), jer podrazumijeva da se preduzmu svi koraci kao i prilikom izbora lokacije Landža. LOKACIJA Komisija je predložila da se postrojenje gradi na lokaciji u zoni UIKS-a koja, tvrde, ima brojne prednosti u odnosu na Landžu. Iz Vodovoda pitaju

zašto nije tačno navedeno koju katastarsku parcelu predlažu (projekati je od državnog značaja) te kako se došlo do podatka da je potrebno postavljanje cijevi u dužini od oko dodatnih šest kilometara. – Nejasno je koji metar je Komisija koristila prilikom mjerenja udaljenosti, jer mjereći po metru usvojenom u SI sistemu, udaljenost iznosi oko 11.000 m, tj. oko 11km, što je skoro duplo više od rastojanja koje je izmjerila Komisija. Kako bi se stvorio osjećaj koliko bi moglo da košta dodatnih 11 km kanalizacionih cijevi, napomenućemo da potpisani ugovor od 2.749.417 obuhvata izradu oko osam kilometara cijevi. Uračunate su četiri prepumpne stanice i SCADA sistem, dok samo dio hidroprojekta (kanalizacione cijevi i šahtovi za dužinu od oko osam kilometara) iznose 2.416.328 eura. Prostom računicom dolazimo do zaključka da je za dodatnih oko 11 km potrebno još 3.780.448 eura računajući po cijenama koje su usvojene prilikom raspisivanja tendera za izradu kanalizacije. U međuvremenu, cijene materijala drastično su povećane, pa se može računati da će se taj iznos povećati za minimum 10 odsto, što dovodi do cifre od oko 4.200.000 samo za cjevovode – objašnjavaju iz Vodovoda. Vladina komisija dalje navodi da bi cjevovod pratio gravitacioni pad (profil terena), tako da

CETinJE: Prijestonica zaključila ugovor sa firmom Bombeton

Gradiće 30 ,,socijalnih“ stanova CETINJE – Gradonačelnik Aleksandar Kašćelan i izvršni direktor cetinjske kompanije Bombeton Nebojša Đukanović potpisali su ugovor o izgradnji prve faze zgrade za socijalno stanovanje u Belvederskoj ulici.

Briga o SoCiJalno UgroŽEniMa: Sa potpisivanja ugovora

Zgrada se nalazi na 800 metara od istorijskog jezgra grada. Ukupna vrijednost ugovorenih radova prve faze iznosi oko 317.500 eura sa PDV-om. – Ovo je dobra vijest za naše sugrađane i sugrađanke koji su u stanju socijalne potrebe. Gradimo 30 stanova za socijalno stanovanje. Podsjetiću i da smo, po ovom osnovu, dali na korišćenje 30 stanova – naveo je Kašćelan.

On je kazao da mu je posebno drago što će zgradu graditi cetinjska firma Bombeton. Izvršni direktor Bombetona Nebojša Đukanović kazao je kako se nada da ćete nakon realizacije ugovora biti zadovoljni i kvalitetom gradnje i brzinom izvođenja radova. Izgradnja zgrade za socijalno stanovanje trebalo bi da počne u januaru 2022. godine ukoliko vremenski uslovi dozvole. Objekat bi trebalo da ima 30 stanova, od kojih pet garsonjera, 13 jednosobnih stanova, 11 dvosobnih i jedan trosobni stan. Svi stanovi imaće obezbijeđeno parking mjesto i ostavu u suterenu. C. G.

PoSvEĆEni HUManiZMU: Juče u prostorijama DDDK-a

Crnom Gorom

Četvrtak, 30. decembar 2021.

nih voda gradi u zoni UIKS-a

Uticaj na životnu sredinu Iz Vodovoda navode kako su netačne tvrdnje Vladine Komisije da elaborat - koji ocjenjuje društvenu i ekološku prihvatljivost postrojenja nije urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu a da je uprkos tome Agencija za zaštitu prirode i životne sredine dala saglasnost na taj dokument. – Ocjenu elaborata nije radila Agencija već nezavisna komisija koju je oformila Agencija. Nakon detaljnih pregleda, javnih tribina i uvrštavanja primjedbi građana, komisija je sačinila izvještaj o ispravnosti elaborata i usklađenosti sa Zakonom, na osnovu čega je Agencija izdala rješenje kojim se daje saglasnost na izrađenu procjenu uticaja na životnu sredinu (EIA). Neosnovane su tvrdnje da EIA nije urađen u skladu sa Zakonom, posebno što se u ovom slučaju aludira na sadržaj elaborata, u šta je Komisija mogla da se uvjeri uvidom u elaborat, što nije učinila. Uvidom u elaborat jasno je uočljivo da su obrađeni svi Zakonom zahtijevani podaci. Što se tiče primjedbi da troškovi održavanja postrojenja nijesu obrađeni elaboratom, ističemo da za to ne postoji zakonska obaveza te da su obrađeni u Glavnom projektu. Takođe je netačna tvrdnja da tehničko-tehnološke karakteristike projekta nijesu bile finalizovane, jer je u EIA dat detaljan opis projekta sa tehničko – tehnološkim karakteristikama – navode iz Vodovoda. Iz tog preduzeća zaključuju da Komisija nije čitala EIA niti Glavni projekat jer taj dokument sadrži sve elemente za koje je u izvještaju koji je usvojila Vlada navedeno da ne postoje - od toga kako će se smanjiti uticaj postrojenja na životnu sredinu i lokalnu zajednicu, detaljan opis projekta sa tehničkotehnološkim karakteristikama, alternativna rješenja... – Komisija spominje da nije planirana „kupola“ za akumulaciju neprijatnih mirisa. Nikakve kupole ne postoje, Glavnim projektom je predviđena izrada sistema za prečišćavanje vazduha – ističu iz Vodovoda.

ne bi trebalo dodatno postavljanje pumpnih stanica, a iz Vodovoda kažu da je potrebna najmanje jedna (oko 50.000 eura). Iz Vodovoda kažu i kako fotografija Google Eartha zone UIKS-a demantuje tvrdnju Komisije da u neposrednoj blizini nove lokacije nema naselja, što je čini boljim rješenjem jer bi se izbjeglo eventualno nezadovoljstvo građana. – Takođe, za izbor lokacije kod UIKS-a je neobičan i navod da već postoji manje postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Pošto je UIKS u zakonskoj obavezi da ima svoje postrojenje nije jasno da li je Komisija planirala da iskoristi njihovo postrojenje, ili da ga nadogradi, ili šta su imali na umu pri pisanju takvog navoda – konstatuju u Vodovodu. OTPADNE VODE Posebno je, ocjenjuju, zanimljiva tvrdnja da je glavna prednost lokacije u tome što bi ,,pokrila 100 odsto otpadnih voda Bjelopavlićke ravnice, uključujući i farme koje su veliki zagađivači okoline i Parka prirode „Rijeka Zeta“. – Zaključujemo da članovi Komisije nijesu stručnjaci iz oblasti prirodnih, ali ni društvenih nauka. Naime, u Zakonu o upravljanju komunalnim ot-

padnim vodama je jasno naznačeno da svi proizvođači industrijskih otpadnih voda moraju sami vršiti prečišćavanje prije ispuštanja u kolektorski sistem ili u recipijent. Dakle, nikakve farme i industrije ne dolaze u obzir. Sem toga, vrlo je čudno da uže gradsko jezgro predstavlja 100 odsto Bjelopavlićke ravnice. Postojećim ugovorom kanalisano je samo uže gradsko jezgro, dok je novi prijedlog za lokaciju kod ZIKS-a dodat kolektor u dužini od oko 11 km koji je glavni cjevovod, bez uračunatih sekundarnih cjevovoda koji služe za priključenja. Ukoliko bi govorili i o sekundarnim cjevovodima na ovome potezu, dodatni iznos bi bio oko 10 miliona eura – piše u izvještaju Vodovoda. Na kraju poručuju kako je Komisija po svaku cijenu željela da se „uhvati“ za neku nepravilnost vezano za izradu i proceduru oko usvajanja EIA, a da nijesu morali toliko da se trude. – U saglasnosti Agencije na EIA je navedeno da je investitor u obavezi da u roku od dvije godine od izdavanja rješenja pribavi dozvolu ili odobrenje za izvođenje projekta. Rješenje je izdato 23. decembra 2019. godine, a investitor još nije dobio pozitivan izvještaj revizije – poručuju iz Vodovoda. B. K. – D. Š.

CEDiS: Radovi za kvalitetnije napajanje (31. decembar)

Isključenja u sedam opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem 31. decembra izvodi radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Andrijevica: od 8:30 do 14:30 h dio sela Slatina. Berane: od 8:30 do 14:30 h dio sela Šekular. Bijelo Polje: od 8 do 16 h Ravna rijeka, Bijeli potok, Barice, Slijepač most – Pali, Banje selo. Kolašin: od 9 do 16 h Đuđevina, Bare, Raičevine, Petrova Ravan, Ulica, Podi, Smira, Drijen, Sreteška Gora, Uljari, Sela, mHE Paljevinska, Ski Centar 1600, Tunel „Klisura“, Repetitor „Zekova Glava“, Manastir Morača, Jasenova, Ocka Gora, Međuriječje, Smolice, Mrtvo Duboko, Bulje, Andrijevo, Vlahovići, Gornja Rovca, Bogutov i Jasenov Do, Trmanje, Cerovica, Trešnjica, Liješnje, Višnje, Repetitor RDC-a, Velje Duboko, Đuđevina, Bare, Raičevine, Petrova Ravan, Ulica, Podi, Smira, Drijen, Sreteška Gora, Uljari, Sela, Vrujca, Ravni, Mioska, Raško, Ljuta, Vozarine, Požnja, Zakrilje, Osreci, Krušev Lug, Ljevišta, mHE Lipovska Bistrica, Plana, Blatina, Lancer, Lipovo, Bakovići, Ilinčić, Trebaljevo, Željeznička Stanica Trebaljevo, mHE Bukovica, Sjerogošte, Fabrika vode „Suza“, Fak, Šik, Drijenak; od 8 do 15 h Bakovići, Velje duboko, Smolice. Mojkovac: od 9 do 14 h Obod – Vrela; od 10 do 12 h Podbišće, Feratovo Polje, Ćetkovići, Kovijanići, Mrdo, Gacka, Štitarica, Asfaltna baza, Kraljevo kolo, Biogradsko jezero. Rožaje: od 9 do 14:30 h dio sela Grahovo. Ulcinj: od 8 do 15 h Donji Rastiš, dio naselja Donji Štoj (Beogradsko naselje). U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni. C. G.

Bar: Društvo dobrovoljnih davalaca Luka Bar uručilo plakete

Sakupili 855 jedinica krvi BAR – Društvo dobrovoljnih davalaca Luka Bar istaknutim članovima i aktivistima uručilo je plakete u znak zahvalnosti za doprinos njihovim humanim akcijama. DDDK okuplja veliki broj dobrovoljnih davalaca, kako mladih tako i onih koji su blizu gornje starosne granice do koje je moguće davati krv. Covid-pandemija uticala je na nešto ma-

nji broj jedinica krvi koje je ovo društvo obezbijedilo u 2020. Godini – 820, dok je ove godine (zaključno sa 30. novembrom) taj broj 855. Plakete je uručio najstariji član DDDK Luka Bar, Milorad Čarapić. Dobili su ih Momo Vulezić, Dragan Talić, Saša Golić, Željko Kosović, Miodrag Pešić, Dragan Bulatović, Branislav Đinović, Ismet

i Izet Medunjanin, Jakša Pavlović, Goran i Milenko Pješčić, Melvudin Kurgaš, Danilo Rondović, Mišo Naum i Safet Paljević. Plakete, reprodukciju Stare masline, rad pok. Bora Majdandžića, nekadašnjeg člana Društva, dobili su i Duško Andrović, Gojko Glavičić, Adem Bajraktarević, Darko Rukavina, Slavica Pejović, Ilija Gvoz-

BijElo PoljE: Čelnik grada o planovima Opštine za 2022. godinu

Otvoriće 180 radnih mjesta, izgraditi 100 kilometara puteva

Nastavljamo da domaćinski razvijamo i gradimo Bijelo Polje u kome će se ostajati i pristojno živjeti u gradu i na selu. U ovoj godini realizaciju planova i kapitalnih projekata usporila je korona kriza i kašnjenje državnog budžeta – rekao je Smolović

Petar Smolović na konferenciji za novinare

Za četiri godine investirano 100 miliona eura Prvi čovjek Opštine Petar Smolović podsjetio je da se bliži kraj četvorogodišnjeg mandata, tokom kojeg su uspjeli da realizuju niz značajnih projekata. - Ulagalo se u obrazovanje, zdravstvo, poljoprivredu, kulturu, sport, radilo se na brendiranju grada, modernizaciji opštinskih službi, a podrška se pružala studentima, preduzetnicima, penzionerima, poljoprivrednicima. Kada se sabere sve urađeno i ugovoreno u toku ove četiri godine, ukupni iznos uloženog i ugovorenog prelazi rekordnih 100 miliona eura, što najbolje govori o zalaganju i kvalitetu rada lokalne samouprave – istakao je Smolović.

BIJELO POLJE – Lokalna uprava naredne godine nastaviće da stvara uslove za rješavanje dva najveća problema – nezaposlenosti i nerazvijene seoske infrastrukture, prije svega loših puteva – poručio je predsjednik Opštine Petar Smolović na konferenciji za novinare. On je najavio da će u 2022. otvoriti 180 radnih mjesta, 50 kroz omladinsko i žensko preduzetništvo, 70 kroz program sa EU, a još 60 ljudi će biti zapošljeno u novom trgovačkom objektu ,,Lidl“, koji će biti otvoren u Bijelom Polju – najavio je Smolović. Saopštio je da će asfaltirati i 100 km seoskih puteva, za šta će biti potrebno 6.000.000 eura, od čega će 3.000.000 obezbijediti kroz kredit, a još toliko

denović, Vesko Milić, Milovan Lazo i Jasmin Škrijelj. Članovi Društva ukazuju na smanjenje, iz godine u godinu, broja dobrovoljnih davalaca što je rezultat, kako tvrde, nedostatka nacionalnog programa za ovu oblast, ali i loše koordinacije Ministarstva zdravlja i Zavoda za transfuziju sa jedne, i Crvenim krstom i društvima odnosno klubovima sa druge strane jer te institucije, po njihovim riječima, ne priznaju postojanje organizacija koje obezbjeđuju najdragocjeniju tečnost na svijetu. V. K. V.

kroz međunarodnu donaciju razvojnih fondova, o čemu se razgovaralo na nedavnom sastanku sa IRF-om. - To je glavni cilj za sljedeću godinu da seosko stanovništvo ne čeka deset godina, već da odmah dobije uslove za ostanak na selu, a mi ćemo kredit vraćati tokom deset godina ne opterećujući budžet – istakao je Smolović. Prvi čovjek Opštine je podsjetio da je i godina na izmaku bila izazovna za Bijelo Polje. - Korona kriza se nastavila, a zbog kašnjenja državnog budžeta bili su usporeni radovi na realizaciji kapitalnih projekata, koji su od suštinskog značaja za razvoj grada. Uprkos tome, na lokalnom nivou ispunjeno je sve ono što je obećano građanima, a što spada u nadležnost lokalne samo-

uprave. Najvažnije je što smo stabilizovali finansijsku situaciju. Redovno smo isplaćivali obaveze prema bankama i zaposlenima, sustigli smo plate, a čak smo isplatili i kamatu na kašnjenje zarada. Takođe, nastavili smo sa smanjenjem operativnih troškova poslovanja, a povećali smo i davanja prema svim korisnicima budžeta, od sporta do socijale. To, između ostalog, potvrđuje povećanje naknada za novorođenčad koja je sada 250 eura, više od 250 redovnih studenata je juče dobilo stipendiju, jer smo proširili opseg stipendija za doktorante i magistrante, kao i sportiste, osobe sa invaliditetom i studente bez oba roditelja –saopštio je Smolović, ističući da se nijesu zadužili ni jedan jedini cent, već se konstantno razdužuju za nekih 2.000.000 eura godišnje. Na kraju je poručio: ,,Imamo plan, nastavljamo domaćinski i razvojno da gradimo Bijelo Polje kao grad u kome će se ostajati i pristojno živjeti“. Tradicionalnoj godišnjoj konfrenciji prisustvovala je i predsjednica SO Bijelo Polje, Nemša Omerhodžić, koja je podsjetila da je u godini na izmaku održano devet sjednica lokalnog parlamenta, jedna vanredna povodom Dana opštine, dvije su bile posvećene odborničkim pitanjima, a tokom šest redovnih sjednica usvojeno je 120 važnih akata. B. Č.



Cilj za sljedeću godinu je da seosko stanovništvo ne čeka deceniju put već da odmah stvaramo uslove da ostaju u domovima

TivaT: Okončana humanitarna akcija

„Maškarada“ i slikari za Dnevni centar

TIVAT – Nevladino udruženje „Maškarada“ organizovalo je humanitarnu izložbu „Maska – inspiracija tivatskih slikara“, sa namjerom da se od prodaje djela pomogne Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju. Predstavnici „Maškarade“ i slikar Momčilo Macanović juče su Dnevnom centru uručili savremenu traku za trčanje sa dodatnom opremom, koja je potrebna za opremanje sobe za kineziterapiju. Na donaciji vrijednoj 1.780 eura zahvalio se direktor ove ustanove, Srđan Krunić. Ustupajući svoja djela, akciju su podržali: Ivan Knežević, Ivica Aranđus, Momčilo Macanović, Milica Marković Rajčević, Iva Gopčević Čelanović, Tanja Nikolić, Zoran Kruta, Jana Farkaš, Hana Mirkov i Nastasja Tomanović. S. K.

14 Povodi

Četvrtak, 30. decembar 2021.

STAV

Evropa onomad (1971) – Evropa sad (2021) » Piše: Milojko SPAJIĆ

Prije tačno 50 godina, na današnji dan - đed po kom sam dobio ime govorio je za Pobjedu kao direktor uspješnog kolektiva iz nerazvijene Crne Gore, a sa najvećim prosječnim primanjima za zaposlene u toj grani privrede u državi. Te 1971. godine, mjesečna zarada u zadruzi u Boljanićima kod Pljevalja bila je 170.000 starih dinara = 1.700 novih dinara, današnje vrijednosti od oko 652 eura. Pokazao je da je drugačiji ekonomski model ne samo uspješniji, već i prirodniji našem narodu i državi. Tragično je nastradao 1972. godine zbog svojih progresivnih ideja i djela koja su kvarila smisao postojanja tadašnje političke ,,elite“ u Crnoj Gori, uprkos tome što je navodno bio podržavan na nivou federalne države. Zadruga u Boljanićima za godinu je imala promet u vrijednosti od 900.000.000 starih dinara = 9.000.000 novih dinara, što je oko 3.265.000

sadašnjih eura. Težnja da ljude zadrže ovdje i da se stvore uslovi da svaki poljoprivredni proizvođač živi bolje od rada na svom posjedu, bio je trnovit proces, ali je očigledan napredak radovao svakog dobronamjernog čovjeka.

SVEVREMENE POUKE PRIMJENJIVE SU I DANAS – USPJEH BAZIRAN NA: • Fer kompenzaciji zaposlenih, najvišoj u državi, na način da su zaposleni bili motivisani da budu produktivni u radu, bili su plaćeni meritokratski po učinku; • Konstantnoj modernizaciji uprkos sporadičnom iracionalnom otporu (u našem vremenu digitalizacija, primjera radi fiskalizacija i slične inicijative); • Uključivanju i kooperaciji sa lokalnim stanovništvom, koje je učestvovalo svojim parttime radom, ti kooperanti su mogli da zarade džeparac oko 150 - 250 sadašnjih eura mjesečno za takav način povremenog rada;

Tekst objavljen u Pobjedi 30. decembra 1971. Milojko Spajić

• Vraćanju vrijednosti lokalnoj

zajednici (izgradnja lokalnog dalekovoda za struju, vodovoda za ta naselja…) i inkluzija svih, motivisanje lokalnog stanovništva da daje sve od sebe i da osjeća napredak od

svog rada, ostajući na svojoj rodnoj grudi; • Reinvestiranju cijelog profita (80.000.000 starih dinara = 800.000 novih dinara, oko 300.000 sadašnjih eura) godišnje u nove ,,fondove“

stoke, modernije opreme itd. (u smislu našeg vremena - investicija u kapitalni a ne tekući, potrošački budžet); • Otvorenosti prema svijetu - izvozili u Tunis, itd, tražeći tržišta i na manje očiglednim mjestima;

Crna Gora, da bi bila vječna, mora biti izvrsna i mora naučiti da se mijenja. Ne može se čekati još 50 godina tapkanja u mjestu. P. S. Đe ti stade, ja produžih. Da je vječna Crna Gora!

Kultura

Četvrtak, 30. decembar 2021.

Oštre reakcije na odluku da se nagrada „Miroslavljevo jevanđelje“ dodijeli piscu koji negira i vrijeđa jednu nacionalnu zajednicu

PODGORICA – Dodjela bilo koje državne nagrade tekstu koji ima sve karakteristike jednog fašističkog, ksenofobnog, rasističkog i nacional-šovinističkog pamfleta, predstavlja prvorazrednu sramotu i skandal u društvu koje se poziva na građanske, demokratske, sekularne i evropske vrijednosti i principe – saopšteno je juče iz Crnogorskog helsinškog odbora za ljudska prava (CHO). Odbor je najoštrije osudio dodjeljivanje državne nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“, kako navode, „izvjesnom Milutinu Mićoviću, bratu mitropolita Crkve Srbije u Crnoj Gori, Jovana Joanikija Mićovića“.

UVREDE

Reakcije su uslijedile nakon što je dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Adnan Čirgić juče u kolumni, analizirajući nagrađenu knjigu, objelodanio da Mićović u tome djelu negira i državu i sve njene mukom stečene vrijednosti. - Laureat Mićović Crnogorce u nagrađenoj knjizi naziva nula-ljudima, ništa ljudima, nikogovinom, nikogovićima, nesojem, sitnežom i tako da-

lje. Ne veli on da su Crnogorci takvi po rođenju nego tek kad „isprazne iz sebe svoj duhovni sadržaj, koji drži nacionalno-kulturna matrica srpstvo“. Mićović najavljuje borbu nepoštednu, ne borbu „nego kašenje i gaženje tog otpada modernoga svijeta. Ono što mi nećemo uraditi uradiće neka korona...“ Sasvim je prirodno od laureata državne nagrade ovakve Crne Gore, bjelaške, četničke i fašističke, što drži da je Njegoš srpski pisac, što negira Crnogorsku crkvu, što se sprda crnogorskome jeziku. Uostalom, da je drugačije, ne bi se mogao pohvaliti da mu je knjigu sufinansiralo Ministarstvo kulture Srbije – zapisao je Čirgić. Iz Crnogorskog helsinškog odbora su istakli da „najodvratniji i najogavniji iskazi i uvrede o Crnogorcima nijesu bili dovoljna brana žiriju koji je donio ovu sramnu odluku.“ - Tražimo da se objave obrazloženja i razlozi zbog kojih su ta gospoda dala ovu državnu nagradu za djelo u kojem, osim opskurnih i mediokritetskih opservacija i tvrdnji, ima i elemenata krivičnog djela. Apsolutno je nedopustivo da je djelo koje kipti od mržnje i koje poziva na nasilje i istrebljenje jedne nacionalne zajednice i

MPnKS

Mićovićevo djelo kipti od mržnje prema Crnogorcima

Milutin Mićović

koje na najprizemniji način negira njenu istoriju i kulturu, njen identitet i državu, uopšte bude u konkurenciji za državnu nagradu bilo koje vrste – ističu iz CHO. Iz CHO su pozvali sve koji su uključeni u taj postupak da „nađu načina i da promijene ovu sramotnu odluku i da nagradu dodijele nekom drugom djelu, koje bar zadovoljava minimalne kulturne kriterijume – u najširem značenju te riječi.“ - Crna Gora mora imati snage i odlučnosti da odbrani svoj državni i nacionalni identitet

i integritet. Ovakve odluke nas upozoravaju da su procesi negiranja svega crnogorskog – u svim značenjima te riječi, uključujući građanski koncept i vrijednosti našeg društva – došli u fazu kada je i sami opstanak crnogorskog društva i crnogorske države u pitanju – ističu iz CHO i dodaju da je zajednička obaveza da se tome suprotstavimo svim demokratskim sredstvima. Na odluku o nagradi i citate iz nagrađene knjige Mićovića juče je reagovao i potpredsjednik Socijaldemokratske parti-

je (SDP) Nikola Đurašković, koji je istakao da je odluka žirija potvrda anticrnogorskog i marionetskog djelovanja Vlade Crne Gore. - Dodjela državnog priznanja „Miroslavljevo jevanđelje“ Milutinu Mićoviću, bratu mitropolita Crkve Srbije Joanikija i čovjeku koji u svojoj knjizi brutalno ponižava Crnogorce, nova je potvrda anticrnogorskog, marionetskog djelovanja Vlade CG i konstituenata vlasti u Crnoj Gori – napisao je Đurašković. Osvrnuo se i na potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića. - Dritan nema kad o tome, gleda formulu, pjeva o samom sebi ili „spašava Crnu Goru neđe po svijetu“ – objavio je Đurašković na Fejsbuku. .

SRAMOTA I SKANDAL

Doskorašnji ambasador Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu Miodrag Vlahović dodjelu nagrade Mićoviću na Tviteru je prokomentarisao riječima: „Dno, najveća bruka, sramota i skandal“. - Ljudi koji su glasali za ovo „djelo“ treba da odgovore koje su vrijednosti našli u ovom fašističkom pamfletu. Da čujemo i vidimo njihova obrazloženja. Crna Gora će biti udavljena, ako ne učinimo nešto

– napisao je Vlahović. Na vijest o proglašenju Milutina Mićovića laureatom državne nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“ za 2021. godinu, podsjetimo, prvi je u ponedjeljak reagovao Crnogorski PEN centar. Odluku da Mićović bude nagrađen za knjigu „Luče u tami Crne Gore“ nazvali su još jednom ovjerom civilizacijskog sunovrata kojem svjedočimo u posljednje dvije godine. Na osnovu samo kratkoga osvrta na opus i javni angažman Milutina Mićovića, navode iz PEN centra, „više je no očigledno da nije riječ ni o kakvom reprezentu bilo koje nacionalne kulture, već o jednom od glasnijih promotera kulturrasizma, šovinizma, segregacije i kleronacionalizma u Crnoj Gori“. - Odlukom da državnu nagradu dodijeli čovjeku koji svojim djelom promoviše negaciju naroda, jezika i kulture, osporava prava svim nesrpskim narodima u Crnoj Gori, Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta preko svoga žirija još jednom je demonstriralo skandalozan odnos prema ključnim vrijednostima savremenog crnogorskog društva, verifikovanih i Ustavom Crne Gore – navodi se u saopštenju PEN centra. R. K.

Predstava „Bladi Mun“ premijerno izvedena na sceni Crnogorskog narodnog pozorišta

Mnogo je paravana iza kojih se ljudi kriju

D. Miljanić

PODGORICA – U nespremnosti da se suočimo sa svojim mislima i činjenjima, nerijetko pravimo unutrašnje paktove u kojima ono što nije izgovoreno i ne postoji. Međutim, u momentu kada to prećutno eksplodira, kao u predstavi „Bladi Mun“ koja je premijerno izvedena u utorak veče na sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, dolazi do ogoljenja koje je često neprijatno, ali i oslobađajuće. Autorski projekat Ane Đorđević, koja je po predlošku poznatog italijanskog filma „Savršeni stranci“ radila i tekst i režiju, predstava je u kojoj se publika pronalazi, te koja uz duhovite dijaloge progovara o našoj zbilji.

ODRAZI

Distopijska vezanost za moderne gadžete, društvene mreže i viralne prostore vrlo često je bijeg od realnosti u kojoj mnogi od nas grade drugi dio ličnosti – nekada one koja predstavlja našu suštinu, a nerijetko je i percepcija onog što bi voljeli da jesmo. „Bladi Mun“ na sceni, za razliku od prethodnih verzija ovog teksta i teatarskih izvedbi, okuplja osam različitih karaktera čiji životi u noći jednog pomračenja dobijaju novo svjetlo. Ova predstava priča je o prividima,

U redu je biti slab Gradeći lik Sofije, Kristina Obradović je zajedno sa rediteljkom došla do zaključka da svi imamo drugu stranu medalje, te i da oni koji na oko djeluju čvrsto, nekada i oštro, imaju lomnu tačku poput svih nas. - Shvatila sam, ima više nje u meni nego što sam u početku htjela da priznam. Svi mi podižemo zidove. Vrlo često sam kroz život „lomnu“ osobu sretala zaogrnutu krinkom arogancije, ponekad i agresije. Ne volim kada se to udruži, u redu je biti slab. Postoji jedna misao koja kaže – učiniti stvari sasvim jasnim, otkriti im tajnu, značilo bi ubiti poeziju – kazala je Obradović.

Scena iz predstave „Bladi Mun“

o tome koliko zaokupirani sobom zaboravljamo da gledamo u najbliže – partnere, porodicu, prijatelje. U krajnjem, ovo nije teatarski izraz koji osuđuje, ali jeste odraz stvari čiji smo svi direktni ili indrektni činioci, željeli to da priznamo ili ne. Različite karaktere, smještene u crnogorski milje, ovog puta

donijeli su glumci Sanja Vujisić, Nikola Perišić, Kristina Obradović, Aleksandar Gavranić, Filip Đuretić, Maša Božović, Stevan Vuković i Branka Otašević. Ovaj tekst, prema riječima Đuretića, postavljen je tako da svako sa njim u različitim segmentima može da se poistovjeti.

- Čini mi se da što više otkrivamo o sebi, umjesto da budemo oslobođeniji – sve više se zatvaramo, što je greška. Tek onda kada sve izađe na vidjelo, postajemo slobodni ljudi i počinjemo da funkcionišemo kako treba. Međutim, to je mnogo teško – suočiti se sa istinom, sa sopstvenim nedostacima. Ka-

da to uspijemo, možemo dalje kroz život – kazao je on.

VELIKE TEME

Predstava „Bladi Mun“, kako je kazao Vuković, otvara velike teme među kojima prednjači pitanje šta je to što nas zapravo tjera da krijemo stvari od sebe i drugih.

- Kroz ove likove trudimo se da baš te tabue otkrijemo i otvorimo u najbližem krugu prijatelja. To je jedan od paradoksa – kada nije moguće stvari podijeliti među najbližima, kako onda tek gledati društvo i sredinu. Mislim da na ovom malom uzorku mogu da se tretiraju veliki problemi, koji izvan tog okruženja teško da mogu da izađu vani. To je ono što mi se čini kao veliki problem i ono što je bolno u cijelom komadu. Koliko je teško otvoriti svoj život i intimu. Preko telefona, koji su naša sigurna zona, krije se ta doza nepovjerenja – rekao je Vuković. Donoseći lik žene čija je suština mnogo drugačija od onog što se na prvi pogled može reći, Vujisić je, kako je kazala, uživala veliku slobodu i povjerenje rediteljke. - Milena jeste specifičan karakter, a uprkos svemu branim svoj lik i stojim iza nje 100 posto. Vjerujem da je žena koja je čudnim okolnostima završila na mjestu na kom jeste. Na kraju, svi se nosimo sa njenim problemima, da smo majke i domaćice ponekad zaglavljene u svemu tome. Mnogo je paravana iza kojih se kriju ljudi – rekla je Vujisić. Rediteljka Đorđević iz objektivnih razloga nije prisustvovala premijeri predstave „Bladi mun“. S. VIŠNJIĆ

16 Hronika Podgorice Okončani radovi u dijelu zgrade KIC ,,Budo Tomović“

Četvrtak, 30. decembar 2021.

Gradonačelnik obišao gradilište jednog od najvažnijih projekata Gradonačelnik Ivan Vuković obišao je juče gradsko preduzeće Deponija, odnosno radove na izgradnji četvrte sanitarne kade, jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata koje realizuje Glavni grad.

Novi izgled hola ,,Srca kulture grada“

Adaptirani ulazni hol, garderoba i biletarnica U Kulturno-infomativnom centru ,,Budo Tomović“ uspješno su privedene kraju adaptacije ulaznog hola, garderobe i biletarnice, odnosno portirnice. Radovi su započeti sredinom oktobra i završeni su u predviđenom roku. Riječ je o kapitalnoj investiciji čija ukupna vrijednost iznosi blizu 50.000 eura, a izvođač kompletne adaptacije bila je firma ,,Bombeton“ sa Cetinja. Radovi su, pored ostalog, obuhvatili demontažu postojećeg i montiranje novog pulta sa policama u holu, izradu i postavljanje zastakljenih aluminijumskih prozora sa nadsvijetlom, kao i postavljanje unutrašnjih jednokrilnih vra-

ta. Od sada se u biletarnici nalaze novi radni stolovi i ploče pulta, kao i otvoreni plakari u garderobi. Postavljena je i vazdušna zavjesa za grijanje i hlađenje, demontirani postojeći klima uređaji i postavljeni novi. Montiran je i reklamni LED ekran za spoljašnju upotrebu, čime će biti znatno unaprijeđen potencijal za promotivnomarketinške aktivnosti KIC-a. Na ovaj način KIC ,,Budo Tomović“ je, uz podršku Glavnog grada, nastavio da u unaprijeđenim tehničkim uslovima, ljepšem i ugodnijem ambijentu organizuje i realizuje brojne programe, uz očekivanje i planiranje novih projekata i investicija u predstojećoj godini. H. P.

On je izrazio zadovoljstvo dinamikom odvijanja radova, koji teku u skladu s planom pa će Podgorica uskoro dobiti još jedan vrijedni infrastrukturni objekat. - Izgradnja četvrte sanitarne kade je jedan on najvažnijih infrastrukturnih projekata koje realizuje Glavni grad. Na ovaj način rješavamo problem tretmana otpada za narednih pet godina. Uporedo s ovim projektom, vrijednim preko milion i po eura, tokom ove godine, uprkos svim izazovima i problemima koji su opterećivali rad sličnih privrednih društava, naše kolege iz Deponije su uspjele da nađu načina da realizuju još nekoliko važnih investicija – kazao je Vuković. Gradonačelnik je podsjetio na novi poluotvoreni prostor za skladištenje sekundarnih sirovina, te nabavku nove mašine za tretman rashodovanja automobila. - Uz infrastrukturu koja je urađena u prethodnom periodu, možemo da kažemo da se polako ali sigurno taj tehnološki ciklus zaokružuje i da Podgorica sigurno ima najmoderniju deponiju, ne samo u Crnoj Gori nego i u regionu – kazao je Vuković. Direktor Deponije Arsenije Boljević istakao je da se u proteklih desetak godina na

Uskoro i četvrta sanitarna kada na deponiji

Obilazak gradilišta četvrte sanitarne kade

području podgoričke deponije realizuju krupne investicije iz domena ekologije i zelenih projekata. - U toku je realizacija projekata četvrte sanitarne kade, pri kraju smo faze iskopa, a sada slijedi faza nanošenja izolaci-

Uručena nagrada najsrećnijem dobitniku drugog ciklusa Jugopetrolove nagradne igre ,,EKO Vozi i Osvoji“

M. BABOVIĆ

Zdravko Radić odvezao novu Toyotu Yaris

TOYOTA U KOTORU: Radić dobitnik glavne nagrade

Dobitniku Jugopetrolove nagradne igre ,,EKO Vozi i Osvoji“ Zdravku Radiću iz Kotora juče je uručen automobil Toyota Yaris. Nekadašnji proslavljeni golman vaterpolo reprezentacije Crne Gore bio je najsrećniji dobitnik u drugom ciklusu velike nagradne igre koja je bila organizovana na EKO benzinskim stanicama u Crnoj Gori.

- Zahvaljujem Jugopetrolu što brine o potrošačima i organizuje nagradne igre. Učestvujem redovno u nagradnim igrama i, naravno, prezadovoljan sam time što sam dobio glavnu nagradu. Nijesam očekivao da će izvući moje ime, ali potajno se jesam nadao da ću dobiti automobil – kazao je Radić. Toyotu Yaris će, ističe, poklo-

niti ženi. - Njoj će dobro pristajati ova mala Toyota – kroz smijeh je kazao srećni dobitnik. Radić je kazao da je pomislio da je riječ o nekoj šali kada su ga pozvali iz Jugopetrola i saopštili mu da je dobitnik glavne nagrade. - Iskreno, nijesam odmah povjerovao, ali brzo sam shvatio da ipak nije riječ o šali. Bio

sam zatečen, ali iznenađenje je ubrzo zamijenilo zadovoljstvo i sreća zbog ovog svojevrsnog novogodišnjeg poklona – istakao je Radić. On je naglasio da je zadovoljan uslugama na Jugopetrolovim EKO benzinskim stanicama. - Uvijek tamo sipam gorivo jer je vrhunskog kvaliteta, a zadovoljan sam i svim ostalim uslugama na pumpi – kazao je Radić. Svim potrošačima poručio je da koriste Jugopetrolove usluge, te da učestvuju u nagradnim igrama, jer možda baš oni budu imali sreće da dobiju neku od nagrada. - Ko ne igra, ne može ni dobiti. Ranije sam dobijao neke setove, ali ovoga puta stigla je i glavna nagrada. Presrećan sam i sigurno ću nastaviti da učestvujem u nagradnim igrama – poručio je Radić. Nagradna igra završena je jučerašnjim uručivanjem druge glavne nagrade. Sipanjem goriva na EKO benzinskim stanicama u minimalnom iznosu od 10 eura tokom osam nedjelja trajanja nagradne igre građani su učestvovali za brojne vrijedne nagrade – vaučere u iznosu od 50 ili 100 eura za potrošnju na EKO benzinskim stanicama, vaučeri od 30, 50 ili 100 eura za kupovinu u maloprodajnim objektima Idea, video snimače-kamere za automobil i konačno, glavne nagrade, dva automobila – nove Toyote Yaris. Nj. Ž.

ja i realizacija bunara – kazao je Boljević, naglašavajući da će projekat biti realizovan u predviđenom roku. On je istakao da će Deponija uspješno završiti ovu poslovnu godinu, odnosno da će imati najbolji finansijski rezultat od osnivanja

preduzeća, te da će imati najveći procenat dobijenog materijala iz reciklažnog centra od njegovog formiranja. Boljević je naglasio da su ove godine upotpunili usluge prema građanima kad je riječ o tretmanu vozila van upotrebe. H. P.

Ekipe Komunalnih usluga nastavile modernizaciju javne rasvjete

Kvalitetnije osvjetljenje na Starom aerodromu Komunalne usluge završile su modernizaciju javne rasvjete na još dvije saobraćajnice. U Ulici lamela ugrađeno je 16 novih savremenih LED svjetiljki, a uporedo sa tim završeni su i radovi javne rasvjete u Aerodromskoj ulici, gdje je ugrađeno 17 takvih svjetiljki. - Ekipe Komunalnih usluga u okviru tekućeg održavanja trenutno rade na popravci javne rasvjete u Ulici Petra Prlje i u Ulici Ljubović. Pored toga, ekipe su i u Ulici 13. jula (pored Osnovnog suda), gdje rade na priključenju LED displeja za autobuska stajališta – saopšteno je iz Glavnog grada. Modernizacijom javne rasvjete, dodaju, dodatno se unapređuje kvalitet osvijetljenost, a samim tim i povećava stepen bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju. - Pritom, postiže se ušteda u potrošnji električne energije preko 60 odsto. Komunalne usluge su u modernizaciju javne rasvjete, u prethodne tri godine, uložile skoro sedam miliona eura i danas je preko 80 odsto Podgorice pokriveno LED rasvjetom – navodi se u saopštenju, uz napomenu da će i u narednoj godini biti nastavljena izgradnja i modernizacija javne rasvjete u glavnom gradu. Nj. Ž.

Promjenljivo, do 15 stepeni Danas će u Podgorici biti malo do umjereno oblačno, sa dužim sunčanim intervalima. Vjetar sjeveroistočni, povremeno umjeren do jak. Jutarnja temperatura vazduha oko sedam stepeni, najviša dnevna oko 15. H. P.

Arena

Novim mjerama Vlade Crne Gore do 12. januara zabranjeno prisustvo gledalaca u sportskim dvoranama

Košarka

17 MEGABASKET/DRAGANA STJEPANOVIĆ

Četvrtak, 30. decembar 2021.

Sa prvog meča dva tima u Beogradu

Budućnost Voli protiv Zvezde u praznoj „Morači“ PODGORICA – Košarkaši Budućnost Volija će veliki košarkaški derbi u ABA ligi protiv Crvene zvezde, koji je na programu 9. januara, igrati bez podrške navijača, odnosno u praznoj „Morači“. Naime, prema novim mjerama u borbi protiv korona virusa, koje je usvojila Vlada Crne Gore, a koje će važiti do 12. januara, zabranjeno je prisustvo gledalaca u zatvorenim sportskim objektima. - Zabranjuju se okupljanja stanovništva u zatvorenim javnim mjestima (javne priredbe, politički skupovi, stručni, naučni i drugi skupovi) osim za potrebe obavljanja radnih i službenih aktivnosti, uz poštovanje osnovnih mjera, uz kovid potvrdu – kazala je, između

Zbog kovid pozitivnih slučajeva u beogradskom timu

Odložen meč između SC Derbija i Mege

ostalog, ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović. Pred derbi, Crvena zvezda je

prva na tabeli sa skorom 12-1, Budućnost Voli ima deset pobjeda i tri poraza, kao i FMP.

Poraz NBA lidera od Denvera, šampion Milvoki siguran protiv Orlanda

Jokić blokadom srušio Golden Stejt

PODGORICA - Tim sa najboljim učinkom u NBA ligi Golden Stejt Voriorsi na svom terenu poraženi su 89:86 od Denver Nagitsa, i za to je najviše zaslužan najbolji igrač (MVP) prethodne sezone Nikola Jokić. Slavni centar je tri sekunde pri je kraja meča blokirao šut Džonatana Kuminge i nagovijestio trijumf. Potom je argentinski plejmejker Kampaco realizovao jedno od dva slobodna bacanja, a Vigins promašio trojku za izjednačenje i produžetak. Somborac Jokić meč je završio kao najefikasniji u pobjed-

ničkoj ekipi, sa 22 poena, 18 skokova, pet asistencija, četiri ukradene lopte, ali i osam izgubljenih lopti za 36 minuta na parketu. Važnu rolu imao je krilo Barton sa 21 poenom, po četiri skoka i asistencije. Stefonu Kariju, prvoj zvijezdi Golden Stejta, je tako bez slavlja prošao istorijski trenutak NBA košarke – postao je prvi igrač u ligi koji je tokom karijere postigao preko 3.000 trojki. Meč je završio sa 23 poena, po četiri skoka i asistencije uz loš šut iz igre 16-6, a tek u završnici je pronašao šuterski ritam. Vigins je dodao 21 a Pejton 11 po-

ena. ,,Ratnici“ sada imaju skor 27-7, trijumf više od Finiksa uz odigrani meč više na vrhu Zapadne konferencije. Denver je peti na Zapadu (17-16). Aktuelni šampion Milvoki (skor 23-13) čuva treće mjesto na Istoku, lakom pobjedom 127:110 u gostima Orlandu. Prednost ,,jelena“ je bila sigurna od početka meča protiv autajdera. Povratnik, prva zvijezda Milvokija Janis Adetokumbo, nakon perioda u izolaciji zbog kovida-19 protokola odigrao je odlično. Grk je postigao 28 poena uz po šest skokova i asistencija. Centar Portis upisao je 19, krilo Midlton 21 a bek Holidej 18 poena uz deset asistencija. Orlando je predvodio krilo Vagner sa 38 poena. Četvrti na Istoku Majami (2213) ostvario je izuzetno bitnu pobjedu 119:112 protiv Vašingtona (17-17). Oslabljeni tim pokazuje da će u plej-ofu biti izuzetno opasan za favorite. Proslavljeni bek Džimi Batler, koji je u prethodnom periodu nekoliko sedmica pauzirao zbog povrede, u ovom trijumfu Majamija postigao je 25 poena uz čak 15 asistencija i osam skokova. Rezervista Hiro, šuter vrhunskog kalibra, ubacio je čak 32 poena uz šest skokova, a krilo Robinson 26 poena. Vašington je nastavio sa dobrim partijama uprkos porazu, bek Dinvidi bio je najbolji u ,,čarobnjacima“ sa 24 poena, 11 asistencija i sedam skokova. Trenutno su osmi na Istoku sa pobjedom više i porazom manje od Bostona. S. S.

U prvom dijelu sezone Crvena zvezda je slavila u Beogradu protiv Budućnosti sa 71:63. S. J.

PODGORICA – Utakmica 14. kola AdmiralBet ABA lige između SC Derbija i Mege odložena je zbog slučajeva korona virusa u beogradskom timu, saopšteno je iz ABA lige. Meč je trebalo da se odigra 3. januara u „Morači“. Kako se navodi u saopštenju, u Megi je devet igrača pozitivno na korona virus, kao i većina članova stručnog štaba (prvi trener, dva pomoćnika, kondicioni trener), zbog čega Mega nema dovoljno zdravih igrača

za gostovanje u Podgorici. Novi termin ove utakmice biće naknadno određen. Podsjećanja radi, Mega je iz istih razloga odložila meč 13. kola sa Partizanom, koji je trebalo da se odigra 27. decembra. -Većina igrača i članova stručnog štaba sa pozitivnim nalazima na kovid-19 imaju blaže simptome, a zdravstveno stanje svih se svakako svakodnevno prati i kontroliše od strane ljekarske službe - navodi se u saopštenju Mege. S. J.

Završen prvi crnogorski Ol-star spektakl u „Bemax areni“

Na zatvaranju 348 poena PODGORICA – Prvi crnogorski košarkaški Ol-star završen je pravom revijom koševa u duelu seniora koji igraju za timove iz ABA lige (bez igrača Budućnsti i SC Derbija) i ABA 2 lige, te I A MCKL. Na kraju je rezultat bio neriješen 174:174, a za najkorisnijeg košarkaša proglašen je Nenad Vuković koji je ubacio 38 poena. Za Idea tim Balša Živanović je dodao 29 poena, Elvis Čekić 24, a Milija Miković 22. Na drugoj strani u M-tel ekipi najefikasniji je bio Marko Mugoša sa 31 poenom, Ognjen Čarapić i Marko Kovačević su dodali po 21. Vrlo raspucani bili su i na Olstaru do 19 godina, a M-tel tim je slavio 151:141. Za najkorisnijeg igrača susreta proglašen je Danilo Lacmanović. M-telova ekipa radovala se trijumfu i u konkurenciji do 17 godina – 117:114, a Milorad Brajović je bio MVP. Idea tim je bio bolji u konkurenciji do 15 godina, sa 101:72, a Vuk Kankaraš je bio najkorisniji igrač meča. Igrali su i mlađi pioniri, košarkaši do 13 godina. Meč je završen pobjedom M-tel tima 90:83, a Marko Popović ponio je zvanje MVP-ija. Prvog dana Ol-stara odigrano je pet utakmica, četiri ženske i muška u mini basketu. Kod djevojčica u mini basketu je slavio M-telov tim 55:36. Najefikasnija u pobjedničkom timu

bila je Mia Vučević sa 12 poena, a u ekipi Idea sa 12 poena Mina Vujičić. Mnogo neizvjesnije bilo je u duelu dječaka u mini basketu. Idea ekipa slavila je 56:55. Strahinja Jeremić je bio jedini dvocifreni igrač meča sa 12 poena. U poraženom timu najviše poena postigao je Petar Murišić – 9. U konkurenciji djevojčica do 13 godina Mile-

na Vujović je stigla do titule MVP, pošto je predvodila Idea tim do pobjede 65:59. Idea tim bio je bolji od M-tel ekipe i u konkurenciji djevojčica U16 76:68. Jovana Savković je proglašena za najbolju košarkašicu tog duela. I kod seniorki je viđen remi – 84:84. Za najbolju košarkašicu proglašena je Marija Baošić. S. J.

18 Sportski miks

Arena

Četvrtak, 30. decembar 2021.

Dobri signali podmlađenih ,,ajkula“ sa priprema u Zagrebu

Vrijeme će pokazati koliko mogu

BAR - U Velikoj sali SO Bar, juče je upriličena dodjela priznanja najboljim pojedincima i ekipama u godini na izmaku. Komisija je jednoglasno odlučila da ove godine titulu najboljeg sportiste Bara ponesu dvije mlade đevojke, članice Džiju džica kluba „Mornar“ – Kristina Radosavović i Elena Stojanović. - Za nas je ovo veliko priznjanje i nagrada za sav uloženi trud i odricanja, iako smo još uvijek mlade. Obradovala nas je nagrada, jer biti najbolji sportista Bara znači mnogo. Ipak, ovo priznanje nas obavezuje da u narednom periodu radimo još više i bolje – istakle su u glas najbolje sportiskinje Bara. One su nosioci majstorskog zvanja, crni pojas I dan. Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević čestitao je nagrađenima i istakao važnost ulaganja u sport i infrastrukturu, koji nijesu izostali ni u ovim kriznim vremenima… - Najbolji reprezenti grada su sportisti. I ja im od srca čestitam na ostvarenim rezultatima, posebno uzevši u obzir godinu koja ostaje za nama i koja je bila teška i za sport između ostalog. Mi smo ponosni na naše sportiste i na sve laureate, a posebno na

one perspektivne, jer oni čine budućnost. Opština Bar je i u ovoj godini bila pravi partner sportskim klubovima. Sva potraživanja koja su unaprijed utvrđena su izmirena i to do posljednjeg centa. Na ovaj način ulažemo u budućnost i sporta, ali i našeg grada, i to sa poboljšanom infrastrukturom – rekao je između ostalog Raičević. Preglasavanjem tri prema dva, ekipa godine u 2021. je Košarkaški klub ,,Mornar – Barsko zlato“. Ovaj klub je u godini na izmaku bio reprezent barskog sporta. Finale nacionalnog prvenstva, finale nacionalnog Kupa, osvajanje trećeg mjesta u ABA ligi i izboren ulazak u Top 16 fazu Euro kupa, pozicionirali su ga na stepenicu više na košarkaškoj mapi Evrope. Mornar je klub u koji se rado dolazi, a od ove sezone ima i poseban barski šmek. Otuda i ne čudi podatak što sa pravom nose epitet „ponosa grada“. Cijeneći da je omladinski sport osnova za ostvarivanje vrhunskih rezultata, Komisija je odlučila da se ove godine nagrada „Perspektivni sportista“ dodijeli jednaestorici sportista iz šest sportova: Tina Truš (RK „Mornar 7“), Vjera Zarubica (ŽOK „Luka Bar“), Srđan Petrović (OK„Galeb“), Natalija Vlaović

(OK „Galeb“), Mihailo Gojaković, Maksimilijan Papan (KK„Boys“), Matija Vojvodić (AK „Mornar“), Nikola Mišeljić (AK „Sanja“), Vuk Ražnatović (KK „Mediteran“), Katarina Garčević (DžK „Mornar“) i Edin Beharović. Sportski radnik godine je profesor Lazar Macanović, predsjednik školskog sportskog društva „Gimnazija Niko Rolović“. Komisija je preglasavanjem četiri prema jedan, za trenera godine proglasila Sašu Boltića. Specijalna nagrada za ostvarene rezultate u šahu dodijeljena je Luki Draškoviću, diplomiranom ekonomisti, članu Šahovskog kluba „Elektroprivreda“ iz Nikšića, koji je aktuelni seniorski šampion Crne Gore u šahu i aktuelni prvak Crne Gore u brzopoteznom šahu, član nacionalne selekcije od 2015. godine. Istu nagradu primpio je i Kenanu Nikočeviću članu Karate kluba „Bar“. Posebno priznanje za ostvarene rezultate u streljaštvu pripalo je olimpijki Jeleni Pantović. Za ostvarene rezultate u kik boksu nagrađen je Nikola Jovetić, do je za ostvareno u bodi bildingu priznanje dobio Nikola Tomović, član Bodi bilding kluba „Maximus V. K. V. gym“ iz Bara.

PODGORICA - Dobri signali stigli su prije dva dana iz Zagreba – podmlađena i sa puno debitanata crnogorska vaterPolo reprezentacija odigrala je hrabro protiv Hrvatske, izgubila 9:8, ali igrom nije razočarala. Momci selektora Vladimira Gojkovića bili su blizu, u prvom zvaničnom meču nakon Olimpijskih igara, dođu i

Malović, Hodžić i Maksimović najbolji u borbama, Mijač i Radulović u katama

Idealna petorka Karate saveza PODGORICA - Karate savez Crne Gore odabrao je idealnu petorku za 2021. godinu – Nikola Malović, Mario Hodžić i Jelena Maksimović najbolji su u seniorskoj konkurenciji u borbama, a Vladimir Mijač i Biserka Radulović u katama. Malović i Hodžić članovi su ekipe koja je na Evropskom prvenstvu u Poreču osvojila srebrnu medalju. Hodžić je bio petoplasirani na šampionatu Starog kontinenta u Poreču, dok Malović ima još balkansku bronzu i zlato sa Pr-

Odličan nastup atletičara AK ,,Sanja“ na dvoranskim takmičenjima u Beogradu

Sedam medalja uz šest rekorda

PODGORICA – Minulog vikenda u Atletskoj dvorani u Beogradu održana su dva atletska mitinga. Prvo je AK Partizan iz Beograda organizovao takmičenje pod nazivom „V Miting budućih šampiona“ na kome je učestvovalo čak 910 takmičara iz regiona. Odmah zatim Atletski klub Crvena zvezda bio je organizator tradicionalnog „Novogodišnjeg atletskog mitinga“,

na kom je učešće uzelo 1000 atletičara svih uzrasnih kategorija iz regiona. Atletski klub ,,Sanja“ iz nastupio je sa 20 dječaka i djevojčica: Nikola Mišeljić, Bogdana Mirković, Anabela Mujovi, Anđela Đuranović, Andrea Glavanović, Monja Durutović, Anja Novaković, Una Martinović, Mina Lukolić, Lazar Abramović, Simona Smolović, Stefan Stanišić, Sara Mujović, Minja Matko-

vić, Natalija Dedajić, Mateja Kotlaš, Vladan Samardžić, Viktor Jančić, Martin Govedarica, Damjan Vukoje. Sa takmičarima u Beogradu su bila i dva trenera Sanja Đurnić i Milutin Govedarica. U izuzetno jakoj konkurenciji takmičari barskog kluba su uspjeli da osvoje sedam medalja (zlatnu, te po tri srebrne i bronzane), ali i postave čak šest rekorda Crne Gore u dvorani. Novi rekorderi Crne Gore su

do remija. Do odmora ,,ajkule“ su vodile 5:4. - Bilo je ovo prvo okupljanje praktično nove reprezentacije. Nakon samo pet treninga odigrali smo utakmicu sa Hrvatskom koja će nam dosta značiti. Ohrabruje što smo pokazali da i u ovom sastavu možemo da budemo konkurentni – kazao je centar Savo Ćetković. Pred vaterpolo crnogorski tim

Anđela Đuranović (2008) – rekord Crne Gore na 60 metara prepone za mlađe pionirke (10.59), Anja Novaković (2010) – rekord Crne Gore za cicibanke u trci 50 metara prepone i drugo mjesto sa rezultatom 8.62, što je samo za jednu stotinku slabije od prvoplasirane takmičarke mitinga. Monja Durutović (2009) – rekord Crne Gore na 800 metara za mlađe pionirke, Martin Govedarica (2013) – rekord na 50 metara

venstva malih zemalja Evrope. Maksimović, koja je i prošle godine bila najbolja, osvojila je bronzanu medalju na EP u Poreču. Mijač i Radulović, najbolji i u 2020, ove sezone učestovali su na šampionatu Evrope i svijeta. Radulović je nastup u katama na 56. Evropskom prvenstvu u Poreču završila u trećem, a Mijač u drugom krugu takmičenja. Na SP nastup su završili u prvom krugu takmičenja. Najbolji mladi karatisti u borbama su Emre Saljiu, Helena prepone za cicibane i prvo mjesto u ukupnom plasmanu. Viktor Jančić (2013) – rekord Crne Gore na 150 metara za cicibane i Minja Matković (2012) – rekord Crne Gore na 150 metara za cicibanke I četvrto mjesto u ukupnom plasmanu. Kada su u pitanju medalje, zlatnu je osvojio Martin Govedarica (2013) u trci na 50 metara prepone u kategoriji do deset godina, srebrne medalje osvojili su Anja Novaković (2010) na 50 metara prepone u kategoriji djevojčica do 12 godina, Nikola Mišeljić (2004) u skoku u dalj u kategoriji mlađih juniora i Mina Lukolić (2012) u dvoboju (60 m i skok u dalj) u kategoriji djevojčica do deset godina. Bronzane medalje osvojili su Bogdana Mirković (2004) u disciplini skok u dalj za starije juniorke, Viktor Jančić (2013) u disciplini 50 metara prepone u kategoriji dječaka do deset godina i Damjan Vukoje (2014) u disciplini 50 metara prepone u najmlađoj kategoriji dječaka do deset godina. R. P.

su nove obaveze, 18. januara čeka ih prvi meč Svjetske lige u gostima sa Mađarskom. - Prije svega, ovakva okupljanja nam znače jer nas čeka naporna godina. Ponovo smo zajedno za dvije sedmice, čeka nas duel sa Mađarskom i, kao uvijek, idemo na pobjedu. Nadam se da ćemo odigrati dobar meč – jasan je Ćetković. Mladost obećava, nova generacija polako zauzima mjesto,

Backović i MilenaJovanović, a u katama Filip Bakić, Kenan Nikočević i Mila Mraković. Najbolji klub u 20021. godine je Omladinac, a iz tog kluba dolazi i najbolji trener Žarko Raković.

Kik boks savez Crne Gore dodijelio priznanja za godinu na izmaku

Vujović najbolji u 2021.

PODGORICA - Miroslav Vujović najbolji je kik bokser Crne Gore u 2021. godini, u izboru Kik boks saveza. Vujović je u godini na izmaku bio osvajač bronazane medalje na Svjetskom prvenstvu i srebrne na Svjetskom kupu. Priznanje za najboljeg kadeta dobio je Nemanja Radnjić, vicešampion Evrope u disciplini kik lajt. Najbolji junior je Miloš Mugoša, prvak Evrope u disciplini lou kik i šampion Balkana u K1. Predsjednik Kik boks saveza Ivan Strugar kazao je da je 2021. bila posebna godina za

KIK BOKS SAVEZ CRNE GORE

Kristina, Elena i Mornar ponos grada

kRATE SAVEZ CRNE GORE

Opština Bar izabrala najbolje u 2021. godini

Četvrtak, 30. decembar 2021.

Arena

Sportski miks 19

Na FIFA listi 11 sudija iz Crne Gore

a Gojković polako pravi plan za olimpijski ciklus i to najvjerovatnije bez nekoliko glavnih zvijezda naše ekipe i dugogodišnjih nosilaca igre. Prva iskušenja mladi tim sačekaće u maju na Svjetskom prvenstvu, a zatim u septembru na Evropskom prvenstvu. - Vjerujemo u ovo što radimo. Nadamo se dobrim izdanjima.

Mlada smo ekipa i trebaće nam vremena da se uklopimo – istako je Aljoša Mačić. Član Primorca zadovoljan je odnosom i energijom pokazanom u prijateljskom meču u Zagrebu. Vidio je dobre stvari. - Meč je bio težak, ali mnogo bolje smo igrali nego na treninzima. Bilo je dobrih stvari, međutim, pad koncentracije je

uticao na poraz od gola. Brzo ćemo se okupiti za Svjetsku ligu, a onda nas u maju i septembru čekaju nove, velike obaveze. Naš vaterpolo tim sa šest ,,stranaca“ završio je pripreme i prijateljski meč sa Hrvatskom. Novo okupljanje je neposredno pred duel sa Mađarskom A. M. 18. januara.

PODGORICA – Crnu Goru će u 2022. godini na listi Svjetske fudbalske federacije (FIFA) predstavljati jedanaest sudija – trojica glavnih, sedam pomoćnih i jedan futsal sudija. Na listi glavnih sudija nalaze se Nikola Dabanović, Miloš Savović i Miloš Bošković, na listi pomoćnika su Vladan Todorović, Srđan Jo-

vanović, Milutin Đukić, Nikola Radulović, Marjan Paunović i Aleksandar Đikanović, dok je Nikoleta Obradović na listi pomoćnih sudija za dame. Internacionalni futsal sudija tokom 2022. godine biće Dražen Vukčević, saopšteno je iz Fudbalskog saveza Crne Gore.

Slavni ofanzivac Napolija dogovorio nastavak karijere u Torontu

Insinje na korak od mega ugovora u Kanadi

Specijalna priznanja uručena su osvajačima srebrne medalje na seniorskom prvenstvu Evrope – Mariju Hodžiću, Nenadu Duloviću, Nikoli Maloviću, Predragu Smoloviću, Andriji Fatiću i Balši

Miličkoviću, kao i članicama ženske ekipe u borbama, petoplasiranoj na Svjetskom prvenstvu u Dubaiju – Marini Raković, Vasilisi Bujić, Mileni Jovanović i Kseniji Rajović. R. A.

PODGORICA – Lorenco Insinje (30), proslavljeni ofanzivac Napolija, po pisanju italijanskih medija nastaviće karijeru u kanadskom Torontu od ljeta. To je neočekivan izbor slavnog italijanskog reprezentativca, kojem u junu ističe ugovor u napuljskom klubu u Seriji A. U prethodnim sedmicama kao njegova potencijalna destinacija za nastavak karijere pominjao se londonski Totenhem. Po informacijama iz Italije, za Insinjea je spreman mega ugovor u američkoj MLS ligi, a

Šampion Serije A izvjesno dobija nove vlasnike

Gazda Njukasla želi da kupi i Inter

crnogorske boksere. - Osvojili smo jednu svjetsku seniorsku medalju i sedam evropskih juniorskih. Imali smo uspješne nastupe i na Svjetskom kupu, kao i Balkanskom prvenstvu. Naši borci bili su u konkurenciji za najbolje sportiste Crne Gore. Ono što se svakako izdvaja je organizacija Evropskog prvenstva za kadete i juniore u Budvi – rekao je Strugar, prenijela je MINA. Strugar je istakao da se Kik boks savez Crne Gore pokazao kao dobar domaćin i time se svrstao u red kandidata za organizaciju

velikih takmičenja u nekoj od narednih godina. On je najavio da će 2022. biti izazovna za crnogorski kik boks. - Očekuju nas Evropsko prvenstvo za seniore u Turskoj, šampionat svijeta za kadete i juniore u Irskoj, Svjetske igre u SAD, te Mediteranske igre i Balkansko prvenstvo. Biće i dosta domaćih takmičenja, a u februaru organizovaćemo Memorijalni turnir ,,Mirko Vlahović“ u znak sjećanja na našeg proslavljenog sportistu. Nadamo se još jednoj uspješnoj godini – rekao je Strugar. R. A.

Toronto je Lorencu predstavio ambiciozan projekat. Još u sezoni 2009-10 Insinje je debitovao za Napoli. U toku naredne tri sezone bio je na tri pozajmice u niželigaškim klubovima, a potom je postao jedan od ključnih igrača Napolitanaca, ili na lijevom krilu ili kao napadač. U prethodnoj sezoni, najboljoj u karijeri, postigao je čak 19 golova na 35 nastupa u Seriji A. I ove sezone Insinje je prvotimac u Napoliju, strijelac je četiri gola na 14 nastupa do sada u Kalću. R. A.

PODGORICA – PIF, investicioni fond prebogatih investitora iz Saudijske Arabije, nakon kupovine Njukasl junajteda na korak je od preuzimanja šampiona Serije A, milanskog Intera. To je informacija iz berzanskih krugova u Njujorku, koji

su saopštili da će ova kupovina vrijediti blizu milijardu eura. Prethodno, klub Premijer lige Njukasl junajted kupljen je za oko 300 miliona eura ove godine. Inter je dugoročno u finansijskim problemima, a od 2016. godine klub kontroliše kineska kompanija Suning sa 70 procenata akcija. U prethodnoj sezoni Inter je imao finansijske gubitke od čak 320 miliona eura. Ipak, to se nije odrazilo na rezultate kluba, koji je na kraju godine lider i u novoj sezoni Kalća. Novi vlasnici obećavaju stotine miliona eura investicija u transfere, a klub će izvjesno postati najbogatiji na svijetu. R. A.

Menadžer Liverpula ljut na igrače nakon poraza u Lesteru

Klop: Ne ličimo na sebe PODGORICA – Jirgen Klop, menadžer Liverpula, žestoko je kritikovao prvotimce nakon neočekivanog poraza 1:0 od Lester sitija u gostima, u utorak veče. Ovo je bio tek drugi poraz u sezoni za ,,redse“, koji su u prvom poluvremenu imali potpunu terensku inicijativu i propustili niz velikih šansi. Prva zvijezda Mohamed Salah u uvodnom dijelu utakmice nije iskoristio jedanaesterac – nakon odbranjenog udarca lopta mu se vratila, Egipćanin je šutnuo

glavom na prazan gol i pogodio prečku... Od gola Lukmana u 59. minutu domaće ,,lisice“ su ipak igrale bolje. - Neko bi rekao da možda nijesmo imali sreće, ali to nije moja analiza. Ništa mi se nije dopadalo kod nas, da budem iskren. Igrali smo čudnu utakmicu, imali smo šanse i nijesmo ih iskoristili. Rival je imao jedan udarac na gol i pobijedio, ali oni su samo dva dana ranije imali težak meč sa Mančester sitijem. Da smo igrali onako kako možemo, sigurno bi osvojili tri boda, ali nijesmo uradili dovoljno. Mnogo igrača bilo je ispod nivoa, a moj posao je naravno da to shvatim prije utakmice i spriječim. Nije izgledalo dobro, ne ličimo na sebe. Moram da priznam da je Lester zaslužio pobjedu – rekao je Klop. Na tabeli Premijer lige, na polovini sezone, Liverpul ima šest bodova manje od lidera i aktuelnog šampiona Mančester sitija. Već 2. januara gostovaće Čelziju u važnom derbiju. R. A.

Francuski defanzivac mijenja klub

Barsa prodaje Umtitija, Njukasl spremio ponudu PODGORICA – Samuel Umtiti (28) dobio je dozvolu da napusti Barselonu već u januaru, objavila je madridska Marka. Po pisanju najtiražnijeg lista u Španiji, najkonkretniju ponudu za njega spremio je Njukasl junajted, klub i ambiciozni pro-

jekat prebogatih saudijskih investitora, koji se trenutno bori za opstanak u Premijer ligi. Njukasl je za dovođenje jednog od najplaćenijih štopera u španskoj Primeri spremio obeštećenje od 20 miliona eura. Eventualni problem za realizaciju tran-

sfera predstavlja plata Francuza, koji u Barsi prima 250 hiljada eura sedmično. Za igrača koji je od 2016. u Barseloni zainteresovnai su i Milan i Benfika. Ove sezone Umtiti je nastupio u samo jednoj utakmici Primere. Za nacionalni tim Francuske odigrao je 31 meč. R. A.

Četvrtak, 30. decembar 2021. TWITTER/VIERSCHANZENTOURNEE

Arena

ŠAH U Varšavi održano svjetsko pojedinačno prvenstvo u rapidu

Abdusatorov ispred Nepa i Karlsena Sedamnaestogodišnji Uzbekistanac Nodirek Abdusatorov osvojio je prvo mjesto na pojedinačnom seniorskom prvenstvu svijeta u rapidu (15 minuta + 10 sekundi) sa 9,5 poena, dok su se srebrnom, odnosno bronzanom medaljom, iako sa istim učinkom, morali zadovoljiti ljuti rivali, Rus Jan Nepomnjašći i Norvežanin Magnus Karlsen zbog slabijeg buholc koeficijenta. Međutim, da bi ovjerio titulu, Abdusatorov je u doigravanju morao da pobijedi drugoplasiranog Nepomnjašćija, što mu se i posrećilo nakon dvije brzopotezne od kojih je jednu riješio u svoju korist a drugu remizirao. Upravo on je jedini primorao na kapitulaciju Karlsena i svrgnuo ga sa trona u ovoj kategoriji, iako je među velemajstorskom

elitom koja je brojala čak 150 matadora sa najprestižnijom titulom od 176 učesnika sa svih meridijana, startovao sa

59 pozicije po rejtingu. Interesantno je istaći da je vunderkind iz Uzbekistana još kao golobradi dječak imao više

okršaja u internet partijama sa standardnim prvotimcem podgoričke Budućnosti – intermajstoro Blažom Kalezićem, koji je tada bio mnogo uspješniji od sadašnjeg šampiona. Abdusatorov je i nakon poraza od našeg višestrukog seniorskog prvaka izjavljivao kako mu je to bila dobra praksa u karijeri i dobar trening za njega za naredne nastupe. Po završetku turnira Karlsen je izjavio da je „previše idiotsko“ pravilo da u doigravanju za prvo mjesto igraju prvi i drugi, a ne svi oni sa istim brojem poena. Kod dama slavila je Ruskinja Aleksandra Kostenjuk sa devet poena i imala je na kraju turnira pola više od Kazahstanke Bibisare Asanbajeve, dok je na trećem mjestu završila još jedna reprezentativka „zbornaje“ – Valentina Gunina sa osam poena.

51.Be3 f5 52.h6 Qe5 53.Kf1 Qd5 54.Kg2 Qg8+ 55.Kh3 Ng5+ 56.Bxg5 Qxg5 57.Qc6+

Kxa3 58.Qc3+ Ka4 59.Qc4+ Ka5 60.Qc3+ Ka4 61.Qg7 Qe3+ 62.Kh4 f4 63.Qd7+ b5 64.h7 Qe5 65.Kg4 f3 66.Kxf3 Qf6+ 67.Ke4 Qh4+ 68.Kd5 Qh5+ 69.Kc6 Qg6+ 70.Kc7 Qg3+ 71.Kb7 Qf3+ 72.Ka6 Qf6+ 73.Ka7 Qf2+ 74.Kb7 Qf3+ 75.Qc6 Qf7+ 76.Qc7 Qf3+ 77.Ka6 Qa8+ 78.Kb6 Qh8 79.Qc2+ Ka3 80.Qd3+ Ka2 81.Kc5 b4 82.Qd2+ Ka1 83.Qd4+ 1:0

Abdusatorov 1:0 Karlsen 1.c4 Nf6 2.Nc3 e5 3.Nf3 Nc6 4.e4 Bb4 5.d3 d6 6.a3 Bc5 7.b4 Bb6 8.Na4 Bg4 9.Nxb6 axb6 10.Bb2 Bxf3 11.Qxf3 Nd7 12.g3 Qf6 13.Qd1 Nf8 14.Bg2 Ne6 15.0–0 g5 16.Bh3 h5 17.Bxe6 Qxe6 18.b5 Nb8 19.f4 gxf4 20.gxf4 Nd7 21.Kh1 Qg4 22.Qf3 f6 23.Qe3 0–0–0 24.f5 h4 25.Rg1 Qh5 26.Rg6 Rdg8 27.Rag1 Rxg6 28.fxg6

Rg8 29.g7 Qh7 30.Qh3 Rxg7 31.Rxg7 Qxg7 32.Qxh4 Nc5 33.Bc1 c6 34.bxc6 bxc6 35.Qh3+ Kb7 36.Qf3 Qh7 37.Bd2 Ka6 38.Kg2 Qg7+ 39.Kf1 Qh7 40.h3 d5 41.Qf5 (dijagram) Qg8 42.cxd5 cxd5 43.exd5 Qxd5 44.Ke2 Kb5 45.Be3 Qg2+ 46.Bf2 Ka4 47.h4 e4 48.dxe4 Nxe4 49.Qf3 Qg6 50.h5 Qe8

Završen turnir „Treća subota“ u Đenovićima

Pehar za Muhameda Lejlija iz UAE U restoranu hotela „Sun Village“ u Đenovićima održan je međunarodni turnir na kojem je prvo mjesto ubjedljivo osvojio mladi majstor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Muhamed Lejli sa 6,5 poena i uvećao lični rejting za čak 82 boda. Srebrna medalja pripala je FIDE majstoru Goranu Tomiću sa pet poena a bronzana zemljaku Mohameda, Khaledu Khalifahu sa istim učinkom ali slabijim buholc koeficijentom. Poredak ostalih učesnika je sljedeći: Zoran Lazarević 3,5, Siniša Duraković 3, Goran Petrušić 2,5, Miloš Bubanja 2 i Zoran Lakušić 0,5 poena. Pehar i medalje najboljima uručio je internacionalni sudija iz Podgorice Veselin Balšić. Interesantno je istaći da su igrači iz UAE učenici nekadašnjeg omladinskog svjetskog prvaka Igora Miladinovića, koji je najavio dolazak svojih đaka u većem broju na sljedeća tri turnira koja su planirana za april naredne godine.

Na seniorskom prvenstvu Petnjice

Slavlje Denisa Šabotića Pojedinačno seniorsko prvenstvo Petnjice za tekuću godinu proteklo je u znaku majstorskog kandidata Denisa Šabotića koji je ubjedljivo slavio sa 6,5 poena i turnir završio bez poraza sa šest pobjeda i jednim neriješenim ishodom. On je imao čak 1,5 poena više od drugoplasiranog Almira

Ramdedovića, dok se bronzanom medaljom okitio Ferid Kočan sa četiri poena zahvaljujući boljem buholc koeficijentu u odnosu na Esada Muratovića, Mujafera Halilovića, Ferida Palamara i Jasmina Kočana koji su imali isti učinak. Zatim slijede Esko Adrović i Mirsad Šabotić sa po 3,5, Seid Hodžić sa 3, Semir Hodžić sa 2,5, Almir Rebronja i Mithad Ajdarpašić sa po 2 i Sead Adrović sa 1,5 poena. Za odličnu organizaciju ovog takmičenja postarali su se rukovodstvo crnogorskog premijerligaša ŠK „Bihor“ i sudija Miodrag Mališić. Priredio: B. KADIĆ

Turneja ,,Četiri skakaonice“

Kobajaši slavio u Oberstdorfu Japanac Rjoju Kobajaši slavio je na skokovima u Oberstdorfu, prvoj od četiri skakaonice u novogodišnjoj turneji ,,Četiri skakaonice“. Čuveni Japanac do pobjede je došao sjajnim skokom u drugoj seriji od 141 metra. Iza Japanca rasporedila su se tri Norvežanina. Drugi je bio Halvor Egner

Granerud sa najboljim skokom od 133 metra, treći Robert Johanson (131 m), a četvrti Marius Lindvik... Jubilarno 70. izdanje kultnog zimskog takmičenja, jednog od čuvenijih u svjetskom sportu, nastavlja se u Garmiš-Partenkirhenu 1. januara. Turneja se potom seli u austrijski Insbruk 4. januara i Bišofshofen 6. januara. R. A.

Svjetski kup u slalomu za skijašice

Vlhova osvojila Lijenc Slovačka skijašica Petra Vlhova trijumfovala je u slalomu u austrijskom Lijencu, u posljednjoj trci Svjetskog kupa u 2021. godini. Vlhova je zabilježila treću pobjedu ove sezone, ukupno 23. u Svjetskom kupu u karijeri. Slovakinja je 15. put trijumfovala u slalomu u ovom takmičenju. U Lijencu je do pobjede došla ukupnim vremenom 1:42.10. Imala je Petra najbolje vrijeme poslije prve vožnje (51.53), ali su joj veoma blizu bile Katarina Linzberger i Mišel Gisin. Uspjela je slovačka skijašica da zadrži prvu poziciju i poslije druge vožnje, pošto su njene rivalke podbacile. Linzberger

je na kraju završila kao druga sa 1:42.61, do je Gisin zauzela treće mjesto sa 1:42.78. Među najbržih pet našle su se još Katarina Tribe i Vendi Holdener. Slijedile su ih Katarina Halhuber, Kamil Rast, Mina Holtman, Lorens Sent Žermen i Sara Hektor. U generalnom plasmanu vodi Mikaela Šifrin, koja je van staze zbog virusa korona. Amerikanka ima 750 bodova. Sofija Gođa je druga sa 657, a Petra Vlhova treća sa 615. U poretku discipline vodi Vlhova sa 380 bodova, druga je Šifrin sa 260. Takmičenje u Svjetskom kupu nastvalja se 4. januara u Zagrebu. R. A.

Kirios: AO katastrofa ako ne bude Đokovića Nik Kirios, kontroverzni australijski teniser, javno je i neočekivano prvi put podržao prvog igrača svijeta Novaka Đokovića, kojeg je često kritikovao u prošlosti. Ni dalje nije izvjesno da li će Đoković igrati na Australijan openu u Melburnu, prvom od četiri najveća turnira sezone koji počinje 17. januara. Beograđanin je na listi prijavljenih za takmičenje, ali za nastup mora da potvrdi da je vakcinisan. - Iskreno, ne znam Novakovu

trenutnu situaciju sa bilo čim u vezi sa koronom i igranjem. Nadam se da je imao lijep praznični period i da će moći da igra u ovom sportu što duže jer sam ranije govorio da mislim da Federer, Nadal i Đoković treba da igraju. Ako sva trojica nisu tu, ako Đoković nije tu, to je katastrofa od Australijan opena. To je apsolutna katastrofa za navijače i ljude koji uživaju u tenisu – rekao je Kirios. Trenutno je, zbog povrede i duge pauze, Kirios 93. igrač na planetarnoj ATP listi. R. A.

Feljton 21

Četvrtak, 30. decembar 2021.

CRNOGORSKA PRAVOSLAVNA CRKVA U XVII VIJEKU POMEĐU TURAKA I MLETAKA

Manastiri Gradište i Praskvica su do XV vijeka bili latinski Tek nakon što je Nemanjin mač presudio Duklji, 1186. godine, odnosno, nakon što je Sveti Sava Juridičke zone Rima i Konstan- postavio „episkopa u Zetu u Dioklitijskome primorju, u hramu Arhistratiga Mihaila, blizu Drepa“ tinopolja bile su jasno razgra- (uža gradska zona Podgorice), uspostavljena je crkvena organizacije Srpske pravoslavne crkve. ničene na terenu, tako da na crnogorskom prostoru nije bilo Tada počinje snažnije i organizovano useljavanja Vlaha s istoka Balkana

Piše: Stevo VUČINIĆ

mjesta za konstantinopoljsku crkvenu organizaciju. Latinski karakter Duklje potvrđuje i žitije Stefana Nemanje od Stefana Prvovenčanoga. Prvovenčani piše da su zbog nemira u Raškoj Nemanjini roditelji izbjegli u Dioklitiju, u mjesto Ribnica (Podgorica i okolina), đe je Nemanja rođen (duhovno rođen - kršten), „a kako su u zemlji toj i latinski jereji, to se po volji božjoj udostoji da u hramu tom primi latinsko krštenje“ (Stefan Prvovenčani, Sabrani spisi, Stara srpska književnost, Novi Sad, 1970, 64). Tek nakon što je Nemanjin mač presudio Duklji, 1186. godine, odnosno, nakon što je Sveti Sava postavio „episkopa u Zetu u Dioklitijskome primorju, u hramu Arhistratiga Mihaila, blizu Drepa“ (uža gradska zona Podgorice), uspostavljena je crkvena organizacije Srpske pravoslavne crkve. Tada počinje snažnije i organizovano useljavanja Vlaha s istoka Balkana i zaposijedanje teritorije. U borbi za resurse s domicilnim stanovništvom, to stanovništvo se nije libilo ni od upotreba najbrutalnih sredstava. Primjer su Mrkojevići, naseljeni na prostoru dukljanske županije Prapratne, koje dokumenti XVI vijeka pominju kao Morlake. To vlaško pleme nasiljem je istislo domicilno stanovništvo latinske vjere. Pričaju Mrkojevići da su latini bili naseljeni u najljepšem dijelu, od mora do Kameničkoga mosta. Kad su im osvojili današnje Mrkojevićko polje, iznenada su ih napali i i isćerali. Vjerovatno su se povukli u Svač, koji je bio u njihovim rukama (Andrija Jovićević, Crnogorsko primorje i Krajina, Obod, 1992, 92-93). I u Paštrovićima do konca XIV vjerovatno i XV vijeka, vjerska okosnica je bila isključivo katolička. Jedan mletački dokument iz 1517. godine pominje latinsku crkvu Svete Marije u Paštrovićima. Manastiri Gradište i Praskvica sve do početka XV vijeka bili su latinski. U dokumentima je potvrđeno da su Gradište 1305. a Praskvica 1307. godine podružnice latinskoga manastira Bogorodice Ratačke kod Bara (Lovorka Čoralić, Iseljenici iz Paštrovića u Zadru (XVI - XIX st), Historijski zbornik, br 64, 2011, 8). Tek koncem XV vijeka, Vlasi su počeli da silaze s brdsko-pla-



Stefan Prvovenčani, freska u Manastiru Mileševa

ninskoga zaleđa koji razdvaja Crmnicu od primorja, i naseljavaju Paštroviće. Preslojili su nešto starośedilačkoga stanovništva, adaptirali se njihovoj tradiciji i običajima i danas se iskazuju Paštrovićima. Tako da je danas okosnica savremenih Paštrovića, sem u slučaju sedam bratstava koji su potomci starih Paštrovića, etnički Vlaška, a vjerski pravoslavna. Domicilno stanovništvo latinske vjere, provocirano sukobima s doseljenicima oko resursa i gonjeni željom za boljim i sigurnijim životom, u nekom kraćem ili dužem procesu, iseljavalo se k Budvi, Boki, i Mlecima (Stevo Vučinić, Prilozi proučavanju Ljetopisa popa Dukljanina i ranosrednjovjekovne Duklje, FCJK, Cetinje, 95). Ali i pored masovnoga iseljavanja, 1636. godine, u Paštrovićima se zateklo još trideset porodica latinskoga obreda, od ukupno 700 (Marko Jačov, Spisi Kongregacije za propagandu vere u Rimu o Srbima 1622-1644, Beograd, 1986, 258). Grbalj je zadesila ista sudbina. Kotorani su grbaljske seljake u XV vijeku vjerski definisali kao latine. Da bi u srednjem vijeku etnička struktura bila izmije-

Vlaške migracije u Hrvatsku i Slavoniju podstaknute su turskim nasiljem i austro-turskim sukobima u XVII vijeku. Doseljene Vlahe vojne vlasti su primale kao graničare. Čim su došli u novu otadžbinu za njima su došli popovi Pećke patrijaršije da uspostave crkvenu organizaciju

njena u korist Vlaha koji su sišli s crnogorskih brda i pośeli Grbalj, koji je dijelom bio iseljen, posebno u vrijeme Kandijskoga rata (1645-1699) (Sava Nakićenović, Boka, CID, Podgorica, 1999, 103). Razlog iseljenja nije jasan, mada ga predanje vezuje za odlazak u Moraču u vrijeme gradnje Manastira Morače 1225. godine. Nešto kasnije napuštaju Moraču i naseljavaju Nikšićko polje, Župu Nikšićku i kasnije Rovca (Andrija Luburić, Drobnjaci pleme u Herce-

Arsenije IV Jovanović Šakabenta

Pećki patrijarh Pajsije

govini, Beograd, 1930, 4). U to vrijeme, povremeni konflikti između pravoslavnih i katolika na crnogorskome prostoru bili su socio-ekonomske prirode, ali su, zahvaljujući svještenstvu, dobili i oblik vjerskoga sukoba, što u osnovi nijesu bili.

SRPSKA CRKVA U SLUŽBI OSMANSKE POLITIKE

U godinama Kandijskoga rata bilo je mnogo tužbi katolika na pećkoga i vaseljenskoga pa-

trijarha i njihove vladike koji su ih s dozvolom Turaka pritiskali i tražili od njih razne poreze. Uživajući punu zaštitu osmanskih vlasti, pravoslavni klir se često koristio time da bi pritiskao katoličku populaciju, što nametima što pokušajima da ih navedu na promjenu vjere. U Bosni su katolici jednom prilikom bili prinuđeni da srpskome patrijarhu plate 5000 imperijala. A neke vladike su ih naćerivale da jevanđelje čitaju po njihovome obredu. Stoga su se fratri žalili na Portu. Jedan spor protiv patrijarha u Sarajevu fratre je koštao sedam tovara turskih aspri (Vladimir Ćorović, Istorija srpskoga naroda, 370). Tako je bilo po svome Balkanu. Drivaški biskup Jeronim Lukić, u svom izvještaju od 25. juna 1639. godine, iznosi da su carigradski patrijarh Kirilo i pećki Pajsije poslali vladiku Jefrema iz Popova u Hercegovini da potčini franjevce Carigradu. Kad je došao s velikom pratnjom i pompom u Požegu, isprovocirao je katolike koji su ga ubili. Pa je carigradski patrijarh poslao drugoga vladiku, ali na tužbu franjevaca, turske vlasti su ga podvrgle batinanju. Pominje i slučaj sa jednim vladikom koji je zbog pokušaja naplaćivanja poreza od katolika, tri decenije ranije, 1610. godine, u Sarajevo izveden na sud, odežde su mu pocijepane a on se spasio bjekstvom (M. Jačov, Spisi Kongregacije za propagandu vere..., 383).

Iste, 1639 godine, u Skadru je bilo vijećanje starješina Zete i Albanije da se ne dozvoli obraćanje hrišćana Rimu, ne priznaju školovani u rimskom kolegiju i da se svještenstvo dovede u zavisnost od Carigrada (isto, 246247). Zato se barski nadbiskup Đorđe Bjanki, 1642. godine, žalio Rimu da Turci ne daju rimokatoličkome prelatu da stanuje u Baru, kako piše, jer biskupe smatraju špijunima (isto, 545). Tako su u Crnoj Gori katolici gubili na račun pravoslavnih, dok su u habzurškim zemljama pravoslavni gubili na račun katolika (V. Ćorović, Istorija srpskoga naroda, 367). Na latinski obred bilo je prelazaka u Lici i Dalmaciji, ali to nije predmet našega rada. Vlaške migracije u Hrvatsku i Slavoniju podstaknute su turskim nasiljem i austro-turskim sukobima u XVII vijeku. Doseljene Vlahe vojne vlasti su primale kao graničare. Čim su došli u novu otadžbinu za njima su došli popovi Pećke patrijaršije da uspostave crkvenu organizaciju. Odmah su pregnuli da sagrade manastire: 1602. godine Gomirje između Senja i Ogulina, 1608. Marču kod Zagreba i 1636. Lepavinu kod Križevaca u Slavoniji. Kako se širila Pećka patrijaršija na nove teritorije tako se to novo stanje očitovalo u titulama patrijarha. Pa se titula Arsenija IV Jovanovića Šakabente iz 1726. godine, bila „protegla“ do Zagreba i glasila je: „архиепископ светеишие а р х и е п и с ко п и ј е п е к с к и ј е , патријарх же васем Србљем и Блгаром, Поморју, Далматие, Травунии, Вретаниским островом и отбон пол Дунаву и северним странам и васего Илирика“. Tih

godina pećki i carigradski popovi bili su prava napast. Nasrtali su na novouseljeno stanovništvo da se dokopaju bira i protegnu turski uticaj na nove teritorije. Marčanski episkop Simeon Vretanja koji je prihvatio Uniju nije dozvoljavalo carigradskim popovima da dolaze na njegov teren. Oko 1639. godine na marčanskoj katedri već je śedio filoturski episkop Maksim koji je katolike nazivao jereticima a papu antihristom. Jednom ga je zagrebački nadbiskup pitao da li bi dopuštio Vlasima da zagrebački popovi zapovijedaju. Ovaj mu je odgovorio da bi ih u tom slučaju u „pakao porinuo“. Moglo mu je biti jer su vojni krugovi iz Beča, koji su upravljali granicom, stajali na njihovoj strani bojeći se pobune. Tako je indirektno snažena Pećka patrijaršija koja se, posredstvom Vlaha, protegla skoro do Beča. (Nastavlja se)

22 Oglasi i obavještenja I.br. 55/14 OSNOVNI SUD U BARU, izvršni sudija Srdjan Kosanić, u predmetu izvršenja izvršnog i ujedno založnog povjerioca Crnogorska Komercijalna banka ad Podgorica koju zastupa adv. kancelarija Velimirović & Partneri iz Podgorice, Serdara Jola Piletića br. 8/6, i založnog povjerioca Erste banke AD Podgorica, koju zastupa Leposavić Zoran, adv. iz Bara, protiv izvršnog dužnika Ilinčić Slobodana i hipotekarnog izvršnog dužnika Ilinčić Radojke, koje zastupa adv. Milonja Raičević iz Bara, radi naplate novčanog potraživanja, dana 16.11.2021.godine, donio je

ZAKLJUČAK O XIII PRODAJI

Četvrtak, 30. decembar 2021.

Poslovni broj: I.br. 2353/2017 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica- osnovana 1901.godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, Podgorica, koju zastupa advokat Đukanović Dragoljub iz Podgorice, ul. Moskovska br.169, protiv izvršnog dužnika Milović Veselinke iz Nikšića, ul. Nikole Tesle br.115, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 20.000,00 eura, dana 29.12.2021. godine, polazeći od rješenja o izvršenju poslovne oznake I.br.2353/2017 od 18.10.2017.godine koje je donijeto na osnovu izvršne isprave Ugovora o hipoteci ovjerenog pred Osnovnim sudom u Nikšiću pod brojem Ov.br. 15229/08 dana 05.11.2008. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

1.Odredjuje se XIV prodaja nepokretnosti hipotekarnog dužnika Ilinčić Radojke, upisane u LN br. 697 KO Zaljevo, označena kao kat parc. 1796 po kulturi voćnjak II klase površine 500 m2 i na istoj kat parceli šuma IV klase povr 435 m2. Na predmetnoj nepokretnosti postoji hipoteka upisana 25.01.2007.godine na iznos od 25.000, 00 eura, u korist “Oportunity banke” AD Podgorica, sada “Erste” banka. Takođe, na predmetnoj nepokretnosti postoji hipoteka od 418.691,22 eura upisana 16.09.2010.godine, u korist “CKB” banke AD Podgorica. Na predmetnoj nepokretnosti postoji hipoteka upisana 08.04.2011.godine na iznos od 66.055,00 eura u korist “Erste” banke AD Podgorica. 2. Vrijednost opisane nepokretnosti iznosi od 55.281,5o eura što je utvrđeno zaključkom o utvrdjivanju vrijednosti nepokretnosti od 09.4.2015.godine. 3. Pošto se nepokretnost nije mogla prodati na XI javnom nadmetanju, sud zakazuje novo javno nadmetanje na kojem se nepokretnost može prodati ispod 50 % utvrdjene vrijednosti, a ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, a prodaja na drugom javnom nadmetanju nije uspjela, nepokretnost se može prodati ispod utvrdjene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca. 4. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo u depozit suda u iznosu od 5.528,1 eura, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobodjeni su izvršni povjerilac založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se s obzirom na njihov red prvenstva i utvrdjenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudjačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja osim II i III ponudjaču. Kod prodaje neposredne pogodbom kupac polože jemstvo licu sa kojima je zaključio Ugovor neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnost koja je predmet prodaje može se razgledati u prethodnom dogovoru sa sudskim izvršiteljem. 5. Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit suda u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom sud će proglasiti da prodaja nepokretnosti tom ponudjaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponudjača da kupi nepokretnost a ako ni taj ponudjač ne položi cijenu koju je ponudio u odredjenom roku, sud će pozvati III ponudjača da kupi nepokretnost, a u slupčaju da sva tri ponudjača sa najvišom ponudom ne polože ponudjenu odnosno prodajnu cijenu u roku, sud će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemsta ponudjača izmiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. 6. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku izmedju potraživanja i postignute cijene. 7. Zaključak o prodaji objaviće se dnevnom listu “Pobjeda”. 8. XIV ročište za prodaju nepokretnosti održaće se dana 16.12.2021.godine u 11.30časova, u prostorijama ovoga suda, u sobi br. 13, na I spratu. . OSNOVNI SUD U BARU Dana, 16.11.2021. godine Izvršni sudija, Srdjan Kosanić

I Određuje se dvadeset prva prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 811 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 879, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 14, površine 32m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1. II Ročište za dvadeset prvu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 25.01.2022.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem. III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 19.520,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2353/2017 od 24.05.2019.godine. IV Na dvadeset prvoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 1.952,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene. VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.15229/08 od 05.11.2008.god za iznos duga 20.000,00 eura, podatak o upisu zabilježbe postupka obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.822 od 06.07.2009.godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca Prve banke CG na osnovu isprave Ov.br.15229/08, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka. Dana 29.12.2021. godine. Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosiocu projekta, „Crvena Glavica Investment“ doo, Budva, donijeto Rješenje, broj: 02-UPI-1558/6 od 29.12.2021.godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju turističkog kompleksa 5*- hotel i vile, na urbanističkoj parceli 60 u okviru Urbanističkog Projekta „Ekskluzivni turistički kompleks Crvena Glavica“, Opština Budva. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije. Nosilac projekta, „Crvena Glavica Investment“ doo, Budva, može, shodno odredbama člana 15 Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za određivanje obima i sadržaja Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. Nosilac projekta, „Crvena Glavica Investment“ doo, Budva, je dužan, shodno odredbama člana 17 Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja. Uputsvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Oglasi i obavještenja 23

Četvrtak, 30. decembar 2021.

Mali oglasi NEKRETNiNE Izdajem jednosoban namješten stan Ulica Moskovska, preko Morače. Podgorica. TEl. 067 571 907 1

RaZNo MAJSTOR STRUČAN i EFIKASAN, savjesno obavlja sve vrste poslova oko krovova, dimnjaka i adaptacija stanova i kuća. Tel: 069-926-382 2 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. POVOLJNO. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 3

Ivm.br.1158/2014 JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “OTP DEBT COLLECTION” DOO PODGORICA, ul. Studentska bb, protiv izvršnog dužnika Milorada Šekularca, Njegošev Trg bb, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, dana 28.12.2021. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Određuje se sedamnaesta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti izvršnog dužnika Milorada Šekularca iz Berana, upisanih u LN 1672 KO Berane i to: kat.parcele br. 1462, broj zgrade 1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada površine u osnovi 166 m2, sa sledećim posebnim djelovima objekta: poslovni prostor PD 4, spratnosti P, površine 35 m2, nestambeni prostor PD 5, spratnosti P, površine 29 m2, stambeni prostor u izgradnji PD 7, spratnosti P1, površine 26 m2, stambeni prostor u izbradnji PD 8, spratnosti PN, površine 26 m2, kat. parc. br. 1462, broj zgrade 2, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada površine u osnovi 20 m2, sa posebnim djelovima objekta: stambeni prostor u izgradnji PD 1, spratnosti P, površine 15 m2, stambeni prostor u izradnji PD 2, spratnosti P1, površine 23 m2, stambeni prostor u izgradnji PD 3, spratnosti PN, površine 23 m2, svojina izvršnog dužnika Milorada Šekularca sa obimom prava 1/1, kao i idealnog dijela nepokretnosti (1/2) i to: nestambeni prostor PD 9, spratnosti P1, površine 11 m2, nestambeni prostor PD 10, spratnosti P, površine 21 m2, na kojima je izvršni dužnik Milorad Šekularac suvlasnik sa obimom prava 1/2. Sedamnaesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 20.01.2022. godine u 12:00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja Dušana Nišavića, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11:00 do 12:00 časova. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Isada Jašarovića Ivm.br.1158/2014 od 06.09.2016. godine, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 32,138.59€ na ime glavnog duga sa zakonskom kamatom od 10.07.2014. godine pa do konačne isplate, troškova izvršnog postupka koliko budu iznosili do okončanja postupka i nagrade za sprovedeno izvršenje. Vrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je zaključkom Javnog izvršitelja Isada Jašarovića Ivm.br. 1158/2014 od 22.03.2017. godine, shodno čl. 168 ZIO-a, i iznosi 80.500,00 €. Na Sedamnaestom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti shodno ćl. 173 stav 7 ZIO-a. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br. 520-3745827 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu od 10% utvrđenje vrijednosti tj. 8.050,00€. Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO-a. Zaključak o prodaji nepokretnosti objaviti u dnevnom listu „Pobjeda“ dana 30.12.2021. godine. U Beranama 28.12.2021. godine JAVNI IZVRŠITELJ Dušan Nišavić Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

KUĆNI SERVIS Otčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel. 069/269-550, 067/579-709 4

I.br.1491/2016 JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “OTP DEBT COLLECTION” DOO Podgorica, ul. Studentska bb, protiv izvršnog/hipotekarnog dužnika Šekularac Milorad, Njegošev Trg, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, dana 28.12.2021. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Određuje se sedamnaesto ročište za prodaju, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti izvršnog/hipotekarnog dužnika Šekularac Milorada, upisanih u LN br. 1672 KO Berane, kat parcela br. 1462, zgrada br. 1, po načinu korištenja stambeni prostor PD 6, spratnosti P, površine 71 m2, svojina izvršnog/hipotekarnog dužnika Šekularac Milorada, sa obimom prava 1/1. Sedamnaesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 20.01.2022. godine u 13.00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja Dušana Nišavića, ul. M. Zečevića br. 30, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11:00 do 12:00 časova. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.1491/2016 od 14.10.2016. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 35,982.41€ na ime glavnog duga, sa zakonskom kamatom od 26.09.2016. godine, pa do konačne isplate, troškova izvršnog postupka koliko budu iznosili i nagrade za sprovedeno izvršenje.Vrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je zaključkom javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.1491/2016 od 08.12.2016. godine, shodno čl. 168 ZIO-a, i iznosi 37.500,00 €. Na sedamnaestom javnom nadmetanju za prodaju nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti shodno čl. 173 st. 7 ZIO-a. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br. 520-37458-27 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu od 10% utvrđenje vrijednosti (3.750,00€). Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO-a. Zaključak objaviti u dnevnom listu „Pobjeda“dana 30.12.2021. godine. U Beranama 28.12.2021. godine. Javni izvršitelj Dušan Nišavić Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

I.br. 2307/20 JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Đuričanin Vlajka i Đuričanin Željka, sa prebivalištem na adresi Đurička Rijeka bb, Plav, koje zastupa punomoćnik Dmitar Vulević, advokat iz Berana, protiv izvršnog dužnika Đuričanin Vukajla, sa prebivalištem na adresi Đurička Rijeka bb, Plav, radi novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, (vrijednost spora: 3.457,00€), dana 27.12.2021. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Određuje se drugo ročište za prodaju, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti izvršnog dužnika Vukajla Đuričanina, koje su upisane, kao svojina izvršnog dužnika, sa obimom prava1/1, u LN br. br. 12 KO Đurička Rijeka i to na kat. parceli br. 562, plan 5, skica 57, potes “Tumba”, označena kao šuma 3. klase, površine 20661 m2 i na kat paraceli br. 563, plan 5, skica 57, potes “Tumba”, označena kao livada 8. klase, površine 7335 m2. Drugo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 20.01.2022. godine u 12.00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Dušana Nišavića ul. M.Zečevića br. 30, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11:00 do 12:00 časova. Nepokretnosti izvršnog dužnika, navedene u ovom zaključku su predmet prodaje po rješenju ovog Javnog izvršitelja I.br. 2307/20 od 01.12.2020. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 3.457,00€ na ime glavnog duga, sa zakonskom kamatom od 27.08.2018. godine, pa do konačne isplate; troškova izvršnog postupka, kao i nagrade za sprovedeno izvršenje. Vrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I.br. 2307/20 od 09.08.2020. godine, shodno čl. 168 ZIO-a, i ukupno iznosi 33.500,00€. U LN br. 12 od 27.11.2021. godine, na nepokretnostima ne postoje tereti i ograničenja. Na drugom javnom nadmetanjza prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50%, shodno čl. 173 st. 3 ZIO-a. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br. 520-37458-27 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu od 10% utvrđenje vrijednosti, odnosno 3.350,00€. Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO-a. Zaključak o prodaji nepokretnosti objaviti u dnevnom listu „Pobjeda“ dana 30.12.2021. godine. U Beranama 27.12.2020. godine. Javni izvršitelj Dušan Nišavić Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

24 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 30. decembar 2021.

Draga naša

Draga moja

Dana 20. decembra 2021. umro je u 70. godini

MILICE

MIKE

Bila je privilegija imati te za prijatelja. Hvala ti na svemu. Čuvaću te od zaborava.

Plemenitost i dobrota tvoje duše, topli i mili glas duboko su urezani u našim srcima. Privilegija je prijateljstvo sa tobom još od studentskih dana i zato je ovoliko teško i mnogo boli.

Tvoja KSENIJA 1762

Neutješni TANJA i DRAGAN GLOBAREVIĆ Posljednji pozdrav voljenom đedu i svekru 1763

MIODRAg DRAgAN Novakov PEJOvIĆ

Дана 29. децембра 2021. године умрла је у 94. години наша драга

Pokojnik će biti izložen 30. decembra na mjesnom groblju Milošev dub – Komani od 11 do 13 časova, kada će se obaviti sahrana. Kuća žalosti Vinogradska 19, Podgorica.

RADONJI Dragi đede, neka tvoja dobra i poštena duša počiva u miru. 1759

Unuka KSENIJA i snaha ĆAKA

Dragi tata

НАТАЛИЈА Радована КОВАЧЕВИЋ рођена ЧОПИЋ дипл. економиста

Ožalošćena porodica: majka DARINKA – DARA, brat MIHAILO – MIŠKO, supruga JOVANKA, sin IVAN, kćerke ANA i DRAGANA, snahe NATAŠA i SUzANA, bratanići DEJAN i NIKOLA, bratanična IVANA VULIĆ, ujna BOSILJKA – BOSA, braća od ujaka RANKO, RAJKO i DARKO RADULOVIĆ

Nikad ne znamo kada nekog vidimo posljednji put i nikad ne prebolimo što nijesmo znali.

Усљед епидемиолошких мјера, сахрана ће бити обављена у кругу породице на градском гробљу Никшић у 14 часова.

ОЖАЛОШЋЕНИ: синови ВЛАДИСЛАВ и ЂОРЂЕ, снахе СЛАВИЦА и СВЕТЛАНА, унучад СТРАХИЊА, МИЛИЦА, ОГЊЕН, ФИЛИП и БОГДАН, брат од тетке МИРО, сестрић СИНИША, заовичићи ВЕЛИМИР и МИЛЕНКО, заовичне ЗОРКА и БОРКА и остала родбина

RADONJA

1760 Posljednji pozdrav dragom đedu

Sa ponosom i tugom OLJA sa porodicom

Dana 31. decembra navršavaju se dvije godine otkako nije sa nama naš dragi

RADONJI Hvala ti za sve zajedničke trenutke ispunjene ljubavlju i toplinom. Hvala ti za svaki savjet, za bezuslovnu podršku i brigu. Uvijek si nas dočekivao i ispraćao sa osmijehom i njega ćemo pamtiti. Ostaćeš zauvijek u našim srcima i najljepšim uspomenama. Vole te tvoja unučad: MILOŠ, JELENA, VASILISA, LUKA I KSENIJA 1758

RADOJICA DABETIĆ

Prolazi vrijeme ali ne bol i tuga za tobom. Hvala ti za tvoju dobrotu, ljubav, pažnju i podršku. Lijepe uspomene koje nosimo u mislima će te čuvati od zaborava.

Posljednji pozdrav dragom ocu Tvoje RADA, SNEŽANA i NATAŠA

RADONJI Bio si i ostao veliki otac u mojim očima. Bio si nam vodič kroz život i naša tiha luka. Nema te, a postojaćeš u svemu, u srcu, duši i najljepšim uspomenama. 1757

Tvoji: SLAVKO, MILICA, MILOŠ i JELENA

1761

Oglasi i obavještenja 25

Četvrtak, 30. decembar 2021.

S tugom i ljubavlju u srcu opraštamo se od naše voljene majke i supruge

Dana 29. decembra 2021. preminuo je u 88. godini života naš dragi

Дана 29. децембра 2021. у 84. години упокојила се у Господу

RADONJA Milošev PEJOVIĆ

МИЛКА Благојева ЈОКИЋ рођена Вукићевић

MILKA B. JOKIĆ Sahrana je obavljena dana 29. decembra u 14 časova na mjesnom groblju selo Miljkovac .

Ožalošćena porodica: sin SLAVKO, kćerka OLIVERA, snahe MILICA i STANISLAVKA-ĆAKA, unučad,MILOŠ, JELENA, VASILISA, LUKA i KSENIJA, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina PEJOVIĆ

1750

Покојница ће бити изложена у капели под Требјесом дана 30. децембра од 13.30 до 15 часова када ће се обавити сахрана на гробљу под Требјесом.

Ожалошћени: супруг БЛАГОЈЕ, син РАДОВАН, ћерка ВЕРА, браћа СЛАВКО и МИЛОРАД, сестре РАДМИЛА и РАЈКА, ђевери МИЛОРАД, МИТАР и НИКОЛА са породицама, заова ВИДОСАВА са породицом, јетрве, снахе, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, унучад, праунучад и остала многобројна родбина ЈОКИЋ и ВУКИЋЕВИЋ

Malo je riječi da opišu našu tugu zbog tvog odlaska. Sve što je lijepo, plemenito i ljudsko imalo je tvoje široko i otvoreno srce. Bila si naš veliki oslonac i nježni roditelj. Zaslužila si vječiti nezaborav, a neka Bog podari vječiti mir i spokoj tvojoj plemenitoj duši.

1697

Posljednji pozdrav dragom ujaku

Posljednji pozdrav dragoj sestri

S ljubavlju, suprug BLAGOJE, sin RADOVAN i kćerka VERA

ILIJI DAMJANOVIĆU Hvala ti za ljubav i pažnju koju si mi poklanjao. Zauvijek ćeš ostati u mom sjećanju.

MILKI Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Sestra RAJKA sa porodicom

Tvoja sestrična SVETLANA ZVICER sa porodicom

1751 S velikom tugom i ljubavlju opraštamo se od naše voljene bake

1743

1753

Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku

Posljednji pozdrav tetki

ILIJI DAMJANOVIĆU

MILKI

MILKA B. JOKIĆ

Dragi moj Iko, bolan je ovaj rastanak. Nedostajaće mi tvoja ljubav i pažnja i razgovor sa tobom. ANA POPOVIĆ sa porodicom Voli te tvoja sestra VJERA MASTILOVIĆ sa porodicom 1744

1754

Posljednji pozdrav našoj dragoj

Posljednji pozdrav tetki

Voljena naša bako, zahvalni smo za sve lijepe trenutke provedene sa tobom, za ljubav koju si nam darivala za nježnost i toplinu kojom si nam obogatila djetinjstvo. Uvijek ćeš imati posebno mjesto u našim srcima.

MILKI Neka tvoja duša počiva u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava. 1756

MILKI

Đever MITAR JOKIĆ sa porodicom

Tvoja voljena unučad: MILOŠ, MARIJA, MIRJANA i MARIJANA

MIRA sa porodicom

1755

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

1752

26 Oglasi i obavještenja Posle kraće bolesti u 81. godini umro je naš dragi

Četvrtak, 30. decembar 2021.

VESELIN Stevanov MRVALJEVIĆ

VESELINU Stevanovom MRVALJEVIĆU

dana 29. decembra 2021. u 67. godini života. Zauvijek nas je napustio naš plemeniti i voljeni brat i ujak. Po želji pokojnika sahrana je obavljena u krugu porodice u rodnom Cetinju.

Hvala ti na bratskoj ljubavi i podršci, zajedničkim trenucima koje ću čuvati od zaborava. Ujače, hvala što si bio dio našeg djetinjstva i odrastanja. Bila je čast imati tebe za ujaka. Počivaj u miru.

Ožalošćeni: sestra VESNA, sestrić MILUTIN, sestrična JELENA i ostala rodbina

VESNA, MILUTIN i JELENA sa porodicama

LUKA Dragišin LAKIĆ

Zbog epidemiološke situacije sahrana je obavljena dana 29. decembra 2021. u krugu uže porodice.

Posljednji pozdrav bratu i ujaku

Umro je

inženjer telekomunikacija šahovski majstor

Ožalošćeni: sin GORAN, ćerka SNEŽANA, unuci LUKA i VASILIJE, braća DRAGAN, BUDIMIR, SVETOZAR i ŽELJKO, snahe, bratanići, bratanične i ostala mnogobrojna porodica LAKIĆ

1712

1714

1139

Дана 29. децембра 2021. послије краће болести у 80. години, умро је наш вољени

Posljednji pozdrav našem dragom,

LUKA LAKIĆ Voljeni tata, ostala sam te željna, cijeloga života sam čekala tvoj povratak, i umjesto da sada uživam u tvom prisustvu, sudbina mi te odnese. Uvijek ćeš biti u mojim mislima, dok boraviš sa anđelima na nebu. Tvoja SNEŽANA

1711

Posljednji pozdrav đeveru, stricu i đedu

Сходно епидемиолошким мјерама саучешће се прима на сеоском гробљу у Осрецима – Манастир Морача, у времену од 12 до 14 часова, када ће се обавити сахрана.

LUKI LAKIĆU od SLOBE, IRENE, MIKULE, SANJE i STAŠE 1735

RADOJU Boškovom NIKČEVIĆU

СПАСОЈЕ Заријин МАШКОВИЋ

Кућа жалости: Иванградска б.б. Толоши – Подгорица

Ожалошћени: супруга ЉУБИНКА, син БОРИС, ћерка ВЕСНА, сестра СПАСА, снаха НАЂА, унучад РАМОН, НАНДО, МАКС, ЛАУРА, ЂОРЂА и ТАМАРА, сестрићи, сестричине, браћа од ујака, сестре од тетке и остала родбина МАШКОВИЋ и СИМОНОВИЋ

Iako više nijesi sa nama, uvijek ćeš biti uz nas u našim srcima i mislima. Zauvijek smo ponosni što smo bili tvoja porodica, a ti naš suprug, tata i đed. Tvoju ljubav i savjete niko ne može da zamijeni, ali znaj, mi ih pamtimo i prenosimo na našu djecu.

Zauvijek tvoji: supruga MILJA, djeca INA, IVO i MIĆKO, unučad PETAR, ALEKSANDRA i KATARINA, snaha MARIJA i zet MIĆO

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

1748

1745

Posljednji pozdrav našem dragom

BRANKU KRIVOKAPIĆU a njegovoj porodici iskreno saučešće. S poštovanjem, PERO i NADA ĆUKOVIĆ

1746

LUKA LAKIĆ

U Zagrebu je umro naš prijatelj

Dragi djede, dragi oče, ovo nije kraj. Za života ti nismo stigli reći koliko smo te voljeli i koliko smo bili ponosni na tebe. Znamo da si sada na nekom boljem mjestu, a mi te čuvamo u našim mislima. Tvoji: GORAN, SAŠA, LUKA i VASILIJE

PAVLE-PAJO BURIĆ

RAŠU NIKČEVIĆU

Nijesi više sa nama, ali tvoj vedar duh, plemenitost, dobrota, toplina tvoga nježnog i velikog srca ostaju i živjeće u nama zauvijek.

1710 Kćerka IVANA, zet MIĆO i tvoja voljena unučad PETAR i ALEKSANDRA JABLAN

Tuguju za njim DRAGAN-MACO MILOVIĆ i SLAVKO DRINČIĆ 1747

e-mail: oglasno@t-com.me 1749

Oglasi i obavještenja 27

Četvrtak, 30. decembar 2021.

Posljednji pozdrav našoj dragoj

MILICI

MIKA Zaspala si Žućo Ostala je tvoja dobrota budna Širina zjenica i dužina osmijeha I svi detaljčići sreće Sve je ostalo budno Žućo Samo si ti zaspala Spavaj Žućo Lijepi ti vječni sni

Kad neko uspije da jedno svoje srce ostavi kod svakog koga upozna, kad je život ljepši svakom ko je zna, kad miriše put kojim ide… kad si Sunce porodice i prijatelja… Onda se zoveš MIKA…

Tužni smo zbog Tvog preranog odlaska. Teško je prihvatiti surovu istinu da nas više nećeš obasipati pažnjom kao što si uvijek radila. Ponosni što smo Te poznavali i bili dio tvog svijeta, uvijek ćemo te se sa ljubavlju sjećati.

Hvala ti zauvijek Tvoj ŽUĆO računčija

Vole te beskrajno OLJUŠAK, GORO i JELA

GORAN, BILJA, DANILO, NINA i ANJA

1724 Posljednji pozdrav

1723

1700

Posljednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav našoj dragoj

MILICI

Zauvijek ćemo pamtiti tvoj osmijeh, plemenito srce i iskreno prijateljstvo. Počivaj u miru. SANJA i NINA ĐORĐE i MARINA ĐURIČIĆ

1742

Opraštamo se od dragog komšije iz Manastirske ulice, druga i prijatelja

Uvijek ćeš živjeti kroz naše uspomene i misli. Osoba plemenita i divna kao što si Ti bila ne može biti zaboravljena. Hvala Ti za sve.

ANDREJEVI DRUGOVI iz 7-1 sa roditeljima, razrednom i učiteljicom LELOM

1708 Draga

PAVLA PAJA BURIĆA 1701 Posljednji pozdrav dragoj

MILICE Počivaj u miru. Spokojno spavaj u miru Gospodnjem. Vole te AĆIMIĆI i MILOŠEVIĆI 1699

MILICI

SLOBO, BANE i MIDAGA VILOTIJEVIĆ

Najmilija drugarice,

Porodica ĐURKOVIĆ

BEBA DUMOVIĆ Sa tobom odlazi dio našeg djetinjstva, školskih dana, igara, radosti i prvih ljubavi. Uvijek ćeš ostati u našim srcima. 1731

VESNA i SAŠA

1741

1736

e-mail: oglasno@pobjeda.me

28 Oglasi i obavještenja Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 29. decembra 2021. u 99. godini života, preminuo naš dragi

BRANKO Savov KRIVOKAPIĆ

Četvrtak, 30. decembar 2021. Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav prijatelju

TOLJI

MILJU

Porodica pokojnog KOSTE BOGDANOVIĆA

od porodice BRANKA BATRIĆEVIĆA

1716

Zbog epidemioloških mjera sahrana će se obaviti u krugu porodice, dana 30. decembra u 15 časova, na groblju ispred crkve Sv. Petke u Budvi.

MIHAILO Antov JABLAN

1719

Posljednji pozdrav dragom prijatelju i komšiji

Ožalošćeni: brat JOVAN, sinovi BORO i SLAVOMIR – ĆIRO, ćerka SENKA, snahe MILENA i LJILJANA, bratanići i bratanične, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina

U skladu sa epidemiološkim mjerama sahrana je obavljena 30. decembra u 10 časova.

OŽALOŠĆENA PORODICA: NIKOLA Pavlov JABLAN

TOLJI LAKIĆEVIĆU

Od MILOGA MARTINOVIĆA sa familijom

1695

Dana 28. decembra 2021. u 86. godini tragično nas je napuštio naš dragi

1720

1718

Opraštamo se od

Posljednji pozdrav dragom ujaku i prijatelju

MIHAILO Antov JABLAN TOLJI LAKIĆEVIĆU

MILODARKE - MACE MILATOVIĆ udate Rakočević učiteljice

Od DRAGANA i JELENE RADONJIĆ 1717

Drage i poštovane koleginice i školske drugarice iz prve generacije petogodišnje učiteljske škole u Nikšiću od 1951–1956. godine.

Posljednji pozdrav dragom

Mnogo je teško jer smo mnogo pogođeni tvojim iznenadnim odlaskom, striče i đede. Tvoja zla sudbina će vječno ostaviti trag u našim srcima, jer si ti bio naš anđeo, naš junak i zaštitnik, iako smo se uzajamno štitili. Hvala ti na svim životnim lekcijama, savjetima, na svim anđeoskim djelima koji su samo tebi znani. Hvala ti što si baš nas odabrao da živimo do tvog kraja sa tobom i budemo tvoja jedina porodica – tebi koji si tako bio poseban. Počivaj u miru a mi tvoji najdraži ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji: bratanić NIKOLA JABLAN sa porodicom

S tugom, drugarski iskreno MIRKO VUČKOVIĆ sa kćerkama SANJOM, TANJOM i LJILJOM

TOLJI

Počivaj u miru.

ILIJA GLOGOVAC sa porodicom 1727

1730 Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Posljednji pozdrav voljenom

1729 Posljednji pozdrav voljenom bratu

TOLJI Neka tvoja duša počiva u miru.

ILIJI Vidakovom DAMJANOVIĆU Hvala ti za bratsku ljubav. Tvojim odlaskom ostala je praznina, tuga i bol. Počivaj u miru kod tvoje supruge Kose, brata Radosava i naših roditelja u tvom rodnom Čevu.

1728

NIKOLI – TOLJI LAKIĆEVIĆ

BOBAN GLOGOVAC sa porodicom

Posljednji pozdrav

Brat VOJISLAV, snaha BOSILJKA, sinovci VIDAK i ALEKSANDAR

porodica pok. BLAGOTE MIRKOVIĆA

1737

ILIJI DAMJANOVIĆU Voljeni brate, počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava.

e-mail: oglasno@t-com.me

sestra RADMILA MARTINOVIĆ sa porodicom 1740

1726

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 30. decembar 2021. Opraštamo se od naše drage komšinice

Navršava se godina dana od smrti našeg dragog

СЈЕЋАЊЕ

JOVANA Bogdanovog MILIĆ

RADE PILETIĆ

МИХАИЛО – МИXЕЦ Љубов АНЂЕЛИЋ

Prošla je godina ali ni jednog dana bez sjećanja na tebe. Živi u nama tvoj topli lik, tvoja dobrota i posvećenost svima koji smo te voljeli. Vječno ćemo te čuvati od zaborava, počivaj u miru.

1. 1. 2021 – 1. 1. 2022.

Porodica MILIĆ 1732

Sjećaćemo se njene dobrote i plemenitosti.

KOMŠIJE iz ULICE BLAŽA JOVANOVIĆA 29

Твој безазлен и честит живот и твоја племенита душа заслужују сјећање и помињање. Умјесто одржавања годишњег помена прилажем одређени новчани износ Народној библиотеци „Љубо Анђелић“ у Колашину.

Godina dana od smrti voljenog brata

Супруга ЈУЛИЈА – БЕЛА АНЂЕЛИЋ 1725

JOVICE Dani prolaze, a nijedan bez misli na tebe. Tvoj iznenadni odlazak ostavi bez snage, ostavi bol i patnju koja neće nikad proći.

Посљедњи поздрав нашем драгом кумашину

1694

ZORKA sa porodicom

Navršava se godina dana od smrti našeg

1722 Godina dana je od smrti dragog strica

ПАЈУ БУРИЋУ JOVAN MILIĆ

RANKA GOGIĆA Као што ни даљина није могла да изблиједи наша међусобна пријатељска осјећања, тако ни твој одлазак из нашег сјећања неће избрисати драги, топао и племенити лик. Нека твоја душа почива у царству небеском.

Sa ponosom i tugom čuvaćemo uspomenu na tebe. Počivaj u miru. Teška i duga godina. Prepuna tuge i bola... i MAJKA je otišla za tobom. Počivaj u tišini vječnog mira pored tvojih roditelja.

ZORICA sa porodicom 1702

Кумови ТОМАШЕВИЋИ

Godina dana od smrti voljenog ujaka Tvoja PORODICA

1709 Posljednji pozdrav dragom ocu, svekru, đedu i prađedu

1706

JOVICE

Prošlo je trinaest godina kako nije sa nama naš suprug i otac

Dobrota i toplina tvoje duše zauvijek će nam nedostajati. Živiš i uvijek ćeš živjeti u našim srcima. LJUBIŠA i LJILJANA sa porodicom

MILOŠU RADULOVIĆU Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Sinovi RADOVAN i NENAD, snaha DANKA, unuke ŽANA i ŽELJKA sa porodicom 1704

1721 Dragom

POMENI

BOJAN BAJRAMOVIĆ

Dragom Nedostaješ.

JOVICI PORODICA

Tvoje veliko srce i plemenitu dušu vječno ćemo i sa ponosom čuvati od zaborava. Tvoji MILENA i BLAŽO

JOVICI 1715

1733

Počivaj u miru, a mi ćemo te pamtiti po dobru i čuvati od zaborava. Sestra OLGA i sestrična ILINKA 1734

e-mail: oglasno@t-com.me

30 Oglasi i obavještenja Dvije godine od smrti naše drage

četiri godine od smrti naše drage

LJUBICE TODOROVIĆ

SOFIJE SONJE BOŽOVIĆ

rođene Đikanović

rođene Todorović

Četvrtak, 30. decembar 2021.

Данас се навршава година откад није са нама наша вољена

ЗОРКА Гојкова ЈОВИЋЕВИЋ

Vrijeme prolazi, a sjećanje na vas ostaje vječno. Voljeni nikad ne umiru. Počivajte u miru sa anđelima.

Вријеме пролази, а болна стварност да ниси више са нама остаје. Била си чврст ослонац, узор часног и поштеног живота, до посљедњег дана. У мислима нам је твој лик, у души бол и туга, у очима сузе. Почивај у миру, а наша љубав је јача од времена и заборава. Našem dragom

Porodica TODOROVIĆ

Твоја ПОРОДИЦА

MARKU IVKOVIĆU Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Tvoji: supruga LIDIJA – LJILJA i ćerke VANJA i IVANA s porodicama

1692

1705

1696

Dana 30. decembra je godina dana, voljena sestro naša

Навршава се 11 година од смрти нашег сина и брата

ZORKA Gojkova JOVIĆEVIĆ ZORKA Gojkova JOVIĆEVIĆ

САШЕ ЂУРОВИЋА

Danas je godina od tvog odlaska. Zoki, draga sestro, počivaj u miru sa tvojim Gojkom. Brat ĐOKO 1698

Neizmjerno nas je zabolio i boli, tvoj odlazak. Zamišljale smo da ćemo se još gledati i čujati, ali nažalost ti nijesi mogla da čekaš, otišla si Gojku.

IN MEMORIAM Prošlo je dugih četrdeset godina otkako nije među nama, ali je uvijek u našim srcima i mislima naš

Године пролазе а туга је иста. Недостајеш као првог дана. Сада ти је и мајка дошла. Почивајте заједно у загрљају и чувајте нас као и док сте били са нама.

Vole te tvoje sestre STANKA i VUKICA

1693 Твоји: отац ИВАН и сестра САЊА са породицом

Dana 30. decembra 2021. navršava se tri godine od smrti

MIODRAG-MIJO JOKSIMOVIĆ diplomirani pravnik 30.12. 1981 – 30. 12. 2021.

1707 Sjećanje na moju dragu

DANICE VUJOVIĆ rođene Brajović

VESNU Baroga BIGOVIĆ Draga moja Veke, sve vrijeme ovoga svijeta ne može te izbrisati iz našeg sjećanja. Počivaj u miru. 1738

Ljudske vrijednosti koje su te krasile, kao temelja i stuba oko kojeg se okupljala familija, ne mogu se lako iskazati. Ostaćeš vječno da sijaš na nebu osvjetljavajući mi puteve kojima ponosno koračam jer sam takvog roditelja imao.

STANKA ĐUROVIĆ sa porodicom

e-mail: oglasno@t-com.me

Sa ljubavlju, ponosom i tugom sjećanje na tebe čuvaju tvoji NAJMILIJI.

Sin PREDRAG

1703

1713 OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

Četvrtak, 30. decembar 2021.

Oglasi i obavještenja 31

„ Luka Bar“ AD objavljuje:

Dnevni list OBAVJEŠTENJE

Na zvaničnoj internet stranici „Luka Bar“ AD (https://lukabar.me/me/tenderi-javne-nabavke/) je, 30.12.2021.g., objavljen javni poziv za prikupljanje ponuda za izbor korisnika slobodne zone. Predmet javnog poziva je: •Izbor korisnika Slobodne zone – izdavanje u zakup zemljišta u okviru Slobodne zone Luka Bar površine 13.890 m2 - dio urbanističke parcele LZ 138, radi obavljanja djelatnosti u skladu sa namjenom prostora koja je definisana u Prostornom planu posebne namjene za obalno područje Crne Gore – Detaljna razrada lokacija “Prva faza privredne zone Bar”, Opština Bar; – Tender br. 155 Krajnji rok za predaju ponuda na arhivi “Luka Bar” AD je 24. 01. 2022.g., u 12,00 h. Kontakt osoba za navedeni tender je: Dragan Šćekić – (e-mail: dragan.scekic@lukabar.me; tel. 030-300-534);

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ Na osovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama (,,Službeni list CG”, br.42/11,57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo unutrašnjih poslova, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Zakup prostora za potrebe Ministarstva unutrašnjih poslova – u Herceg Novi, ukupna procijenjena vrijednost na godišnjem nivou sa PDV-om 2.100.00 €. Zakup prostora za potrebe Ministarstva unutrašnjih poslova – u Baru, ukupna procijenjena vrijednost na godišnjem nivou sa PDV-om 2.200.00 €. Potreba dokumntacija objavljena je na Portalu Ministarstva unutrašnjih poslova, na adresi www.mup.gov.me dana 30.12.2021.godine. Lice zadavanje informacija Armin Skenderović, telefon 067/184-899, e-mail armin.skenderović@mup.gov.me. Na osovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama (,,Službeni list CG”, br.42/11,57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo unutrašnjih poslova, oglašava

„Luka Bar“ AD objavljuje:

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

OBAVJEŠTENJE Na zvaničnoj internet stranici „Luka Bar“ AD (https://lukabar.me/me/tenderi-javne-nabavke/) je, 30.12.2021.g., objavljen javni poziv za prikupljanje ponuda za izbor korisnika slobodne zone. Predmet javnog poziva je: •Izbor korisnika Slobodne zone – izdavanje u zakup zemljišta u okviru Slobodne zone Luka Bar površine 4.041 m2 (dio urbanističke parcele LZ 204, na dijelu katastarske parcele broj 6496/2 KO Novi Bar, Opština Bar) radi obavljanja djelatnosti u skladu sa namjenom prostora koja je definisana u Prostornom planu posebne namjene za obalno područje Crne Gore – Detaljna razrada lokacija “Prva faza privredne zone Bar”, Opština Bar; - tender 156 Krajnji rok za predaju ponuda na arhivi “Luka Bar” AD je 24. 01. 2022.g., u 13,00 h. Kontakt osoba za navedeni tender je: Dragan Šćekić – (e-mail: dragan.scekic@lukabar.me; tel. 030-300-534);

Na osnovu člana 14, a u vezi člana 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta „VELETEX“ d.o.o. - Podgorica, donijeto Rješenje broj: 08-UPI-331/21-827 od 27. decembra 2021. godine, kojim je odlučeno da za izgradnju objekta hala - skladište, na životnu sredinu, koji će biti lociran na UP 98 koja se sastoji od katastarske parcele broj 1775/1 i dijela katastarske parcele broj 1775/2 KO Cijevna i dijelu urbanističke parcele UP 99, koja se sastoji od katastarskih parcela broj 1759/3 i dijela katastarske parcele 1775/2 KO Cijevna, u zahvatu DUP-a „Cijevna 2 – dio A“, nije potrebna izrada Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Uvid u navedenu odluku može se izvršiti u prostorijama Sekretarijata, ulica Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 1, svakog radnog dana, u vremenu od 12h-15h.

Na osnovu člana 14, a u vezi člana 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta, „VENTURA PARTNERS“ d.o.o. iz Podgorice, donijeto Rješenje broj: UPI 08-331/21-838 od 28.12.2021. godine, kojim je odlučeno da je za izgradnju objekta višeporodičnog stanovanja sa poslovanjem, koji će biti lociran na urbanističkim parcelama UP80A i UP80B, koje čine katastarske parcele broj 2090/1634, 2090/1632, 2090/1426, 2090/1640, 2090/1641, 2090/1260, 2090/989, 2090/1639, 8094/2, 8094/5, 8094/3, 8094/4 KO Podgorica III, u zahvatu DUP-a „Konik – Stari Aerodrom“, u Podgorici, potrebna izrada elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Uvid u navedenu odluku može se izvršiti u prostorijama Sekretarijata, ulica Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 1, svakog radnog dana, u vremenu od 12h-15h.

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

32 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 30. decembar 2021.

Vodič kroz ﬁlm, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 30. decembar 2021. • broj 303.

Četvrtak, 30. decembar 2021.

A cappella

Naredni broj izlazi 13. januara

Sav taj džez E

vo nas. Kraj još jedne godine. Na mikro planu, svi smo imali i radosti i tuge, dok na kolektivnom, čak i globalno, stvari nimalo nijesu išle željenim tokovima. Pandemija je i dalje na snazi, a kad nas u Evropi puni dvije godine. No, životi nekako moraju dalje. Kod nas su osim pandemije, nažalost, još neke stvari obilježile naše živote a tiču se političkih i društvenih okolnosti. Previranja, prepucavanja, nedostatak tolerancije i empatije surovi su podsjetnici zapuštenosti crnogorskog građanskog društva, kojih nijesmo bili svjesni na ovaj način. Naravno, jasno je da je i to jedan od bolnijih načina spoznavanja (nedostatka) demokratije za koju se, očigledno, moramo boriti još koju godinu, da ne kažem koju deceniju. No, što više radimo, prije ćemo doći do cilja.

*** Što se tiče godine na izmaku, opet uslovljeno pandemijom, nijesmo se imali mnogo čime pohvaliti i na planu kulture. Na domaćem terenu, trebalo bi da budemo zahvalni svakom festivalu, filmskom, muzičkom ili pozorišnom koji je uspio (ili imao sreću) da se održi. Taj ruski rulet s terminima održavanja i pravovremenim potpisivanjem ugovora sa akterima tih festivala nekome je donio manje, nekome više sreće. Poseban podsjetnik na probleme u organizaciji festivala s međunarodnim učesnicima pripada kao i uvijek – finansijama. Sa uspavanim resorom za kulturu, sa teškom komunikacijom s nadležnima, teško je pravovremeno uraditi sve što je neophodno da bi se održao kontinuitet. Zato, iskrene čestitke svima koji su to uspjeli, a onima koji to nijesu uspjeli u 2021. godini, šaljem želje da uspiju u 2022. U tom smislu, ako bih morao da se prisjetim jednog muzičkog događaja koji bih izdvojio kao najvažniji u Crnoj Gori u 2021. godini, to bi svakako bio koncert na otvaranju ovogodišnjeg izdanja Barskog ljetopisa, 15. jula, još za dan tekuće godine.

Piše: Vladimir MARAŠ

Ako bih morao da se prisjetim jednog muzičkog događaja koji bih izdvojio kao najvažniji u Crnoj Gori u 2021, to bi svakako bio koncert na otvaranju Barskog ljetopisa, 15. jula, još za dan tekuće godine

Koncert pod nazivom „All Stars Jazz Ensemble Montenegro“ bio je premijerni (uspješni) pokušaj da se na jednom mjestu, u isto vrijeme, prvi put okupe svi muzičari iz Crne Gore i oni koji žive van Crne Gore a pripadaju i crnogorskoj džez sceni. Specijalni gost koncerta bio je vremešni Janko Nilović koji živi i radi u Parizu, a koji je već pola vijeka prepoznatljivo

ime evropske i svjetske džez/fank scene. Uz njega, a da ih ne pominjem ponaosob, pojavilo se 14 crnogorskih jazz muzičara sa saksofonistom Ljubišom Paunićem, gostom iz Beograda, dugogodišnjim solistom Big benda RTS-a. Posebno je važno istaći da je repertoar na koncertu bio sastavljen većinom od autorskih kompozicija učesnika, uz nekoliko kompozicija koje predstavljaju svjetske džez/ fank standarde, čime je crnogorska džez scena dokazala konkurentnost i predstavila se u najboljem svjetlu, pred prepunim auditorijumom otvorene scene barskog Kulturnog centra. Važno je napomenuti da je koncert zabilježila RTCG i da ga veoma često emituje, čime se značajno doprinosi poboljšanju statusa kompozitora tog žanra kroz primjenu Zakona o autorskim i srodnim pravima. I što je najvažnije, ovaj koncert dokaz je da sinergija domaće muzičke scene i Javnog servisa ne samo što doprinosi razvoju nekog muzičkog pravca, već nudi publici kvalitetan sadržaj od koga u tom lancu proizvodnje svi imaju vrlo konkretne i opipljive koristi.

*** Na kraju, svima koji izdržavate sve okolnosti u kojima živimo, u 2022. godini želim što manje svakodnevnih briga a što više radosti i veselja. Pratimo staru godinu uz ponovni nalet novog soja korona virusa, istovremeno se nadajući da će ta agonija što prije proći i da ćemo se ubrzo vratiti redovnim životnim okolnostima koja podrazumijevaju skromnu verziju običnog života. Osim koncerta koji sam pomenuo i izdvojio kao jedan od onih koji su višestruko važni za cjelokupno crnogorsko društvo, posebnu kolektivnu medalju treba dodijeliti svakom crnogorskom građaninu koji u ovim okolnostima uspijeva da sačuva zdrav razum i doprinese poboljšavanju prilika za život u našoj maloj i lijepoj zemlji. U to ime, srećni svima božićni i novogodišnji praznici, pa se čitamo i u 2022.

Četvrtak, 30. decembar 2021.

Bijeg od crva

Sve je to samo broj. Sve je samo užasna igra brojki i prokleta vjerovatnoća; a sve po pravilima modernog svijeta. A pogotovo u pandemijskoj partiji, u kojoj kao da je virus taj namazani gazda kazina koji dijeli karte. I onda kako odigrati na siguricu? Kako objasniti nekoj mladoj i svakakvim informacijama šutiranoj osobi, da je vjerovatnoća da će mu virus učiniti nešto, nekoliko stotina puta manja ako se vakciniše – ali da je ipak vjerovatnoća? I da ipak, i tada može starcima dovući virus sa rijetke pandemijske žurke i provoda? Kako natjerati cijelu planetu, ili samo Balkan, da nauče prave lekcije, da istoriji ne puste da se ponavlja kao farsa; da jednom odigraju mimo povreda i rovova iz prošlosti, mimo svih barikada i helikoptera? - Osjećaj da vam je neko oprostio i da ste sami sebi oprostili jesu po mnogo čemu slični; i nema neke poente odvajati ih – izgovara onaj isti Ajzekov kartaroš Viljam Tel u velikom Šrederovom filmu. Ako nas je nešto vrhunska popularna kultura učila, to je kako da odigramo taj blekdžek kao Ajzekov Viljam Tel. Pošteno, spram igre i protivnika. Strpljivo, vrednujući sva znanja do kojih možemo doći. I mimo iracionalnih, ličnih i kolektivnih zidova i rovova raskopanih, prije ko zna koliko decenija ili vjekova, nebitno. Te lekcije nijesu lake: najbolja televizijska studija bliskosti dvoje ljudi „Scenes from a Marriage“ nije pitko romantično, već mučno iskustvo koje stiska za grlo. Ako nas je nešto lijepa umjetnost naučila ove godine – to je da njen zadatak nije da nam se ulaguje, dodvorava i ide linijom manjeg otpora. Za neke lekcije potreban je i kreativni udarac u pleksus... - Strah je ubica uma. Strah je mala smrt koja donosi potpunu prazninu. Sa strahom ću se suočiti; pustiću ga da pređe preko mene i kroz mene. A kada strah prođe, pogledaću unutrašnjim okom niz stazu. Kada strah prođe, neće ostati ništa. Samo ja ću ostati – Timoti Šalame) Šalame) u izgovara Pol Atreid (Timoti ključnom momentu velikog saj-faj hita „Dune“ Denija Vilneva.. I ostavlja recept

Hazarders Najbolji umjetnici popularne kulture, poput Pola Šredera, ove godine zaista su, u svojoj kreativnoj partiji pokera, puštali da strah prođe kroz njih. I da odigraju mimo očekivanja i linija manjeg otpora, za oštre, subverzivne priče modernim autorima, kako moraju tragati do prave, istinske umjetnosti... Oni najbolji umjetnici popularne kulture zaista su, u svojoj kreativnoj partiji pokera, puštali da strah prođe kroz njih. Pa da odigraju mimo očekivanja i linija manjeg otpora, za oštre, subverzivne priče. Samo je tako fantastična i potcijenjena britanska

Živković

no što blek-džek odvaja od svih kartaških igara je to što je baziran na uslovljenim događajima; prošlost uvijek utiče na vjerovatnoću onoga što će se desiti u budućnosti. A poker... Tu morate biti strpljivi. Čekate, i čekate... - Sav je poker u čekanju. Sati prolaze. Dani prolaze. Ruka, ruka, pa neka nova ruka, ista kao svaka od prethodnih. A onda se nešto desi – izgovara gotovo pobožno Oskar Ajzak, kao najveći od svih filmskih kartaroša, u ovogodišnjem biseru „The Card Counter“ Pola Šredera. I kao da govori o igri naših života.

sav Bob

Vrhunska umjetnost učila nas je kako

obro ACIJA: D ILUSTR

U FOKUSU

mini-serija „It’s a Sin“ mogla postati najbolje parče vizuelne umjetnosti u čijem je fokusu AIDS! Sa likovima koji, spram virusa, ironično hvataju onaj esencijalni sok života, joie de vivre. I samo tako je Bi-Bi-Sijeva mini-serija „Time“ sa Šonom Binom i Stivenom Grejemom mogla postati najbolja studija zatvorskog sistema u modernoj televizijskoj umjetnosti. Konačno, prateći jednu takvu smjernicu, veliki Nik Kejv mogao je u godini za nama, nakon svih beskrajnih životnih povreda, sa prijateljem Vorenom Elisom izbaciti sa-

Četvrtak, 30. decembar 2021.

o da igramo životne partije u pandemijskom i modernom vremenu

ska godina vršeno životan i istinit album „Carnage“. Ironično, bilo je onih koji su stali samo na korak od autorske vječnosti – jer nijesu ovaj hazarderski poker autorstva i života odigrali do kraja. Zato je, na primjer, Vilnevov „Dune“, iako zanatski savršeno ostvarenje, ostalo sa ukusom i utiskom da režiser nije htio, ili nije smio, da zagrize i odigra bezobrazno, opasno i ludo do kraja. I da nije bio dovoljno svoj u beskrajnoj impresiji velikom knjigom Frenka Herberta. Ova je, autorska i naša godina, previše često djelovala kao bijeg sićušnog Pola Atreida od velikog pustinjskog crva iz „Dine“. A taj prokleti crv je, naravno, toliko puta, prokleto previše puta, izgledao kao da ima onu beskrajno šerovanu ilustraciju virusa umjesto glave. U jednoj takvoj blek-džek partiji, gdje „gazda kuće“ kovid-19 uvijek ima najbolju vjerovatnoću i uvijek dijeli karte – valja

odabrati nekoliko igrača. Poput Zlatne lopte - ili nagrada na kraju nove stelarne NBA sezone. Samo takvi ostaju upamćeni kao najveće baje ili najveći flopovi jedne hazarderske godine. Dostojni ne da bježe, nego da zajašu tog prokletog crva iz „Dine“!

MVP sezone

Apsolutno i bez rezerve, naš najbolji igrač sezone je Oskar Ajzak. Enigmatičan, brižan i svetački pravedan grešnik progonjen promašajima prošlosti u filmu „The Card Counter“. Oči u oči sa strašnom slobodom i povredom koju ona nosi, u liku Džesike Čestejn, u bračnom lavirintu srodnih duša serije -„Scenes from a Marriage“. I dirljivi, topao i ponosan otac svjestan da je na ivici životnog poraza, vojvoda Leto u „Dini“! Prije svega, krvavi i marljivi radnik. Samo je takav mogao iznijeti ove tri tako različite – a potpuno „ajzekovske“ uloge. Dokaz da najbolji ne igraju samo na talenat, već ponizno grabe svaki momenat velike igre. I pažljivo biraju samo teške zadatke. A šampionski tim ipak ne može bez „najboljeg šestog igrača“ – najveće i najbitnije face sa klupe. On je neočekivana sila koja rješava stvar. Zli Morti lično – nekima znan i kao strašni Morti sa povezom preko oka ili Predsjednik Morti. Nihilistički i mračni igrač iz Citadele, kosmičke stanice svih Rikova i svih Mortija u „Rick and Morty“ univerzumu, prostoru i vremenu... Samo je on, takav, spreman na krupne žrtve – mogao da natjera najvećeg od svih cinika Rika da konačno prihvati neki kosmos u kom stalno ne pobjeđuje, u briljantnom finalu ovogodišnje sezone kultne animirane serije. I da je od svega toga, od velikog straha od povrede, bitniji timski rad, recimo, s unukom Mortijem.

Ponosni trener

Ali, to su već sve očigledni i direktni „izvođači radova“; najčešće su bitniji oni „čarobnjaci iza zavjese“, autori. U NBA njima naravno pripada nagrada za najboljeg trenera; za takvog uvijek znate da je vrhunski mastermajnd. A na horizontu koji se tiče Objektiva nije teško birati, naravno, pored Teda Lasa, koji bi trebalo da unaprijed dobija ovu nagradu sve dok se serija sa najvećim kraljem

empatije među fudbalskim trenerima emituje. Ovog puta tu je i Džon Luri; staro spadalo, šarmantni ekscentrik, vrhunski glumac iz velikih filmova Džima Džarmuša, koji evo 30 godina i kusur uporno odbija da postane velika zvijezda. Ili bilo što u skladu sa tuđim očekivanjima. Takav Luri u autorskoj seriji „Painting with John“ uči o integritetu, autentičnom životu, o pogledima visoko podignute glave na uspravljenoj kičmi. I skromnosti, iskrenosti, u jednom ludo brzom i sve više ignorantskom svijetu. E, kad Džon pokaže srednji prst takvoj planeti – vjerujte, kao da je miluje i blagodari. Ma, NBA zvijerka Greg Popović među filmskim i televizijskim šamanima! E da, jedna kategorija koja se tiče nostalgije: mirne duše (i ne, ne zezamo se), mogli bi za najbolji oproštaj i počasni krug prozvati Danijela Krejga kao Džejmsa Bonda u vratolomnom „No Time to Die“ Đođija Fukunage. Ali ipak: neka to bude velika, predivna Tina Tarner, koja je u dokumentarcu za oproštaj božanske muzičke karijere „Tina“ odlučila da govori o nekim dubokim, starim ožiljcima. Sa petljom i vrlo hazarderski...

Potez i po

Znate ono: countdown video sa „Top 10“ poteza, a za onaj najbolji unaprijed znate da će se pamtiti godinama. Na primjer ovako: kad ti ponude na dlanu cijeli svijet, za sebe i za blisku osobu - a ti ipak nećeš da tako igraš, jer nije fer. I suštinski znaš da nije u redu. Pa ipak odbiješ i nastaviš da igraš kako vjeruješ da je ispravno. E, tako odigra Silvi (Sofija di Martino) u finalu neočekivano jake, slojevite i urnebesne Marvelove serije „Loki“! Kako su samo taj njen izbor psovali svi Lokijevi fanovi sa kraja na kraj poznatog kosmosa... I kako je samo dobro pogodila, da ne proda dušu đavolu, ni svoju ni Lokijevu. Po cijenu samoće. E da, nema te epske sezone bez velikog povratka. Ne, nije Kejt Vinslet kao precvala detektivka Mara u mini-seriji „Mare of Easttown“, to je odličan – ali previše očigledan i „sigurica“ izbor za povratnika godine. Već, pazite sad: „Masters of the Universe: Revelation“ – animirani serijal velikog i ludog Kevina Smita, koji He-Manu i ostalim junacima konačno pruža pravi i realan karakter, kontekst, život! Nakon lijepih tri decenije, „Gospodari svemira“ su konačno dostojni onog „Sive lubanje silom! Ja imam moć!“. Da budu više od pukih lutkica i mamipara za dječju zabavu. Da postanu pravi čuvari Grejskala i vitezovi naše hazarderske godine. Stojan STAMENIĆ Dizajn naslovnice: Marko Nikičević

Četvrtak, 30. decembar 2021.

ZERKALO

indiewire.com

Top 15 filmova u znaku oso

Part s one s Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

O filmaffinity.com

THE CARD COUNTER: Oskar Ajzak fantastičan u beskrajno potcijenjenom filmu Pola Šredera

PIG: Nikolas Kejdž u jednoj od najboljih uloga karijere

medum.com

THE HAND OF GOD: Sorentinovo intimno ljubavno pismo djetinjstvu, rodnom Napulju, Feliniju, Maradoni

na klišeizirana tvrdnja da je život nalik partiji pasijansa koju jednom, na koncu, moramo izgubiti, kao da je stvorena da nad njome prevrnete oči. Opet, kako vrijeme odmiče, shvatate da je stvar koja suštinski najviše nervira kod klišea – to što su prokleto tačni. I da možda nije trik u tome da se takvim istinama, da ne kažemo „opštim mjestima“, odupiremo, nego da pronađemo način da ipak odigramo tu partiju pasijansa bez bježanja, eskapizma, odustajanja... I bez onog depresivnog iako razumljivog i užasno utješnog izgovora za kojim smo, ko zna koliko puta satjerani uz zid postojanja, posegnuli svi: da ne možemo uraditi mnogo za ovu planetu koliko god to željeli, i koliko god nas boljelo to što odveć često ne liči na dom, nego na kantu za đubre. Najbolje ovogodišnje filmske priče i njihovi autori pokazali su nam upravo to: da smo na borbu osuđeni, željeli to ili ne, samim rođenjem, od trenutka kada su nam udijeljene karte. Da se iz društva, iz patnje, iz svega što čini grotlo života, ne možemo izopštiti, ma koliko osobeni i sposobni za samovanje bili. I da, u momentima kada nam se čini da izdajemo sve u što vjerujemo samo pukim

Četvrtak, 30. decembar 2021.

obenjaka koji su spasili sopstvo igrajući protiv sebe

tije pasijansa strane razuma Valjda je to moralo da bude tako, da Pol Šreder, najatipičniji autor među velikim holivudskim facama, isporuči i najunikatnijeg kockara na velikom platnu... I najbolji i najneshvaćeniji film godine

pripadanjem civilizaciji koja sve brže klizi ka propasti, opet nemamo pravo da odustanemo, i da ne odigramo te proklete karte. Jer, borba - to je jedini način da naciklo i umorno sopstvo spasimo, čak i ako sve vrijeme imamo osjećaj da igramo protiv sebe.

1. The Card Counter

Valjda je to moralo da bude tako, da najatipičniji filmski autor među velikim holivudskim facama isporuči i najunikatnijeg kockara na velikom platnu... I najbolji i najneshvaćeniji film godine. Režiseru i scenaristi Polu Šrederu i njegovom starom drugu i koproducentu Martinu Skorsezeu dolje kapa: pod etiketom „kockarskog filma“, podvalili su nam priču koja to, suštinski, nije. Poker i blek džek u hipnotišućem filmu „The Card Counter“ samo su alatke za izgradnju egzistencijalističke drame i jedne užasno tužne a plemenite storije o krivici, traumi, iskupljenju - i posttraumatskom sindromu

koji traje a koji, ipak, nije spriječio glavnog junaka, u briljantnoj izvedbi Oskara Ajzaka, da naizgled predestiniranu partiju života odigra po sopstvenim pravilima. I da pobijedi i pronađe i za sebe, i za čitav svijet malo nade i iskupljenja, iako je naizgled izgubio, iako je, opet samo naizgled, odigrao partiju protiv sebe.

njegovih budističkih solilokvija. Ovo je i najdelikatniji Kejdž još od one najozbiljnije, oskarovske faze koja se završila početkom dvije hiljaditih; i jedan od filmova u kojima je na najmoćniji način ulovljena esencija Brusa Springstina... I filmska supernova koja nam je zasigurno dala najviše boli i ljepote ove kinematografske godine.

2. Pig

3. The Hand of God

Za 12 mjeseci 2021. vjerovatno nije prikazan film koji više iznevjerava očekivanja gledalaca od onog koji je režirao Majkl Sarnoski. Njegov „Pig“ niti je još jedno glumačko iživljavanje Nikolasa Kejdža, ni izvor njegovih sad već očekivanih „CAGE RAGE“ mimova, niti Džon Vik sa svinjom umjesto psa... Nego triler tako jednostavan a toliko slojevit i neobično dubok, da ga je najpoštenije uporediti sa grčkom tragedijom. Naprije s onim Orfejevim traganjem, ali ne za Euridikom koliko za izgubljenim sopstvom nakon što je ostao bez ljubavi života... „Pig“ je film brutalan a elegantan; prljav, smrdljiv i usiren od krvi poput svog glavnog junaka – a prelijep i hipnotišući poput

Ljubavno pismo djetinjstvu, roditeljima, izgubljenoj nevinosti i pronađenoj skoposti za autorskim stvaranjem, rodnom Napulju, Maradoni, Feliniju... Sve to i mnogo više od toga je Sorentinov predivni, duboko intimni polubiografski film. „The Hand of God“ je, pritom, samo naizgled i njegovo najtiše filmsko djelo. Jer, ispod svakog kadra sve vrijeme pulsiraju damari i namjerno prigušeni autorski potpis jednog od najraskošnijih modernih filmskih stvaralaca. I tako sve, tiho i tiše, do one ključne scene u pećini, gdje jedno „Non ti disunire. Mai.“ („Nemoj se raspasti. Nikad.“) zagrmi poput Vezuva... I ostavi vas raskomadane i apsolutno uvjerene da je Maradona najveći ne zbog

THE MITCHELLS VS. THE MACHINES: Netfliksov najozbiljniji kandidat za predstojeće Oskare

netflix.com

theguardian.com

SERVANTS: Nezaboravni slovački arthaus sa distopijskom kičmom

fudbala, nego zato što je Sorentinu spasao život.

4. Bad Luck Banging or Loony Porn

Definicija „filma koji nije za svakoga“, pa možda čak ni za sinefile sa najjačom kondicijom kakvi su, sigurno, fanovi rumunskog maestra kakav je Radu Žude. Da ironija bude veća, berlinski pobjednik „Bad Luck Banging or Loony Porn“ djeluje kao njegovo najslabije djelo, makar do trećeg čina, u kojem se otkriva prava namjera autora i suština priče učiteljici kojoj kolege i roditelji učenika javno sude zbog kućnog porno-videa koji je procurio na internet. Tu postaje jasno da „Bad Luck“ nije slab, nego izuzetno zahtjevan film (najviše zbog drugog čina u kojem se prepliću beskonačno dugi arhivski i dokumentarni snimci opterećeni nizom citata i definicija u vezi sa ljudskom civilizacijom) ali koji, na koncu, obilno nagrađuje strpljenje gledalaca. Bolji pandemijski film još nije snimljen. „Bad Luck“ je gotovo klinička dijagnoza i naše trenutne stvarnosti, i cjelokupnog ljudskog roda. I prijeko potrebni šamar koji trijezni.

5. Servants

Mračan, pesimističan, lišen nade – „Servants“ slovačkog režisera Ivana Ostrohovskog otvorio je prozor u svijet u kojem se mladalački ideali lome lakše od porcelana. Tjeskobni crno-bijeli film o „crkvenom pitanju“ u komunističkoj Čehoslovačkoj, a zapravo univerzalna priča o tome što se može dogoditi svima nama ako se nađemo na „pogrešnoj strani istorije“, spakovan je u samo 80 minuta, a kazuje više nego prosječna mini-serija. „Sluge režima“ donijele su nam nezaboravnu ulogu Vlada Ivanova, čija moćna pojava još jednom potvrđuje da je rođen da igra (istočnoevropske) „babaroge“; a direktor fotografije Juraj Člpik podsjetio koliko format 4:3 može biti prokleto klaustrofobičan snimajući iz vrlo neobičnih, gotovo nadrealističkih uglova. Za konačan utisak da jedna od najvećih nepravdi i 2020. nije Nastavak na sljedećoj stranici

netflix.com

vox.com

Četvrtak, 30. decembar 2021.

C’MON, C’MON: Sjajni Hoakin Finiks u najranjivijoj ulozi nakon remek djela „Her“

bilo zatvaranje bioskopa, niti odlaganje filmova zbog pandemije, nego to što je jedan ovakav arthouse sa kičmom distopijskog političkog trilera - zaustavljen u festivalskom letu ostao van radara većine filmofila.

6. Titane

Samo površni mogu okarakterisati kanskog pobjednika „Titane“ u režiji Žulije Dukarno – kao film koji je više bizarnost nego suština. Tenzična priča o djevojci koja je zatrudnjela sa sopstvenim „kadilakom“ (!) krije jednu od kompleksnijih studija roditeljstva i načina na koji manjak ljubavi majke i/li oca može zauvijek promijeniti dijete. Ali, i toga da je i takvu traumu odrastanja, najveću od svih, moguće zaliječiti – i pronaći nježnost na najmanje očekivanim mjestima.

7. Drive My Car

Film koji traje tri sata, a proleti. I zbog kojeg ćete naprezati moždane vijuge, i pulsirati od emocija i tri dana kasnije. „Drive My Car“ Rjsuke Hamagučija jedna je od najljepših filmskih lekcija o tome da stvari, ljudi, događaji, veze – nijesu uvijek takve kakvim se čine na prvi pogled. Da Sartrovo: „Pakao – to su Drugi.“ jeste tačno, ali ne i nužno istinito. I da bi nam život, sve ono što sobom nosi, tekao kao voda kad bismo bili svjesniji koliko smo nekada pakao – sami sebi.

8. The Mitchells vs. the Machines

Ako mislite da nam 2021. nije dala savršenu robotsku apokalipsu, onda nijeste gledali malecko remek djelo animacije „The Mitchells vs. The Machines“. Film Majkla Rijande i Džefa Roua je i predivna porodična drama, i road trip film, i SF akcija o smaku svijeta, i luckasta komedija, i pametna satira, i vizuelno autentična animacija... I ne manje bitno: izuzetno socijalno angažovan film, sa plemenitom porukom i za djecu i za odrasle, sve manje povezane u hiperbrzom, digital-

no konektovanom svijetu. Ukratko, Netfliksov ubjedljivo najbolji kandidat za Oskare 2022. čini da ovaj nemogući žanrovski miks izgleda tako lako za izvesti, da sopstvenom pitkošću i nonšalantnošću može da postidi i najbolje radove studija Dizni i Piksar, a kamoli njihove najveće ovogodišnje hitove, „Encanto“ i „Luca“.

9. Green Knight

Od Dejvida Loverija mogli smo očekivati sve samo ne akcioni spektakl o vitezovima i njihovim podvizima, ali malo je reći da je „Green Knight“ uspio da premaši očekivanja. Maestralno čitanje čuvene arturijanske legende o ser Gavinu i Zelenom vitezu donijelo nam je jedan od vizuelno najimpresivnijih filmova godine. I ne manje bitno: jednog od najljudskijih i najnesavršenijih vitezova sa velikog platna, što u moru onih plemenitih i ludo hrabrih prinčeva, konjanika, ratnika i boraca za pravdu - nije malo osvježenje.

10. Dune

Maestralan kakav može biti samo naučno-fantastični ep Denija Vilneva, „Dune“ nema konkurenciju kad je riječ o bioskopskim iskustvima 2021. godine. Skoro pa perfektan kasting (izvanredni Oskar Ajzak, ponovo!), fotografija, Cimerova muzika, ciljano hladni i beskompromisni dizajn produkcije – uprkos pojedinim čudnim odlukama i pretrčavanjima likova (recimo, Lijeta-Kajnsa) Frenka Herberta, više su nego dostojni vizije velikog pisca i SF djela. Da oproste i Hodorovski i Linč!

11. C’mon, C’mon

Majk Mils ima običaj da stvara likove toliko krhke, nesavršene i bliske, da vam se odmah zavuku pod kožu. No, u crno-bijeloj drami „C’mon, C’mon“ nekako je uspio da prevaziđe sebe. Već od prvog kadra u kojem vidite Hoakina Finksa, onako ranjivog i usamljenog skoro kao u remek

PASSING: Glumački masterklas Rut Nege i Tese Tompson

djelima „Her“ (2013) i „You Were Never Really Here“ (2017) – imate želju da ga umotate u ćebe, zagrlite i kažete mu da će sve biti u redu. No, njegov lik samo je jedan od faktora zbog kojih je „C’mon, C’mon“ jedno od najmelanholičnijih filmskih iskustava godine – i obavezno štivo za sve one koje kopka pitanje da li je moralno donositi djecu na svijet koji previše često djeluje kao da nema budućnosti.

12. Passing

Nakon najezde „Black Lives Matter“ filmova koji, čast izuzecima, najčešće djeluju kao jednostrani politički pamfleti, crno-bijela sandensovska drama Rebeke Hol predstavlja dašak svježeg vazduha. Čak i da nije djelo debitantkinje, „Passing“ je toliko promišljen i pametno skockan, da je teško ne ostati impresioniran njegovom jednostavnom ljepotom. Svaki kadar zrači patinom crno-bijelog filmskog klasika, a Tesa Tompson i Rut Nega isporučuju glumačke masterklase koji će vjerovatno morati biti pomenuti na predstojećim Oskarima.

13. The Last Duel

Da 2021. ostane upamćena kao godina atipičnih viteških priča pobrinuo se i stari i, mislili smo, ne više tako dobri Ridli Skot. Nažalost, za razliku od njegove izvikane ovogodišnje papazjanije „The House of Gucci“ sa nesnosnima Džerdom Letom i Lejdi Gagom, „The Last Duel“ ostao je van radara mnogih filmofila. Mnogo je razloga zbog kojih to nije trebalo da se dogodi, od bravura Džodi Komer i Adama Drajvera, do fantastično snimljenih scena dvoboja... Ali, najviše zbog Skotovog neočekivanog, rašomonskog pristupa priči o posljednjem istorijskom duelu koji je vođen radi povrijeđene časti: prikaza silovanja supruge jednog viteza iz ugla troje protagonista. Za dragocjen i realan utisak, da je istina koliko i ljudi.

14. Zola

Nešto što je moglo da ostane na nivou pukog eksperimenta završilo je među zanimljivijim filmovima godine. „Zola“ režiserke Janice Bravo adaptacija je treda sa Tvitera koji je objavljen 27. oktobra 2015. i koji je Aziju „Zolu“ King i njenu priču o tome kako ju je „sjebala bijela kučka“ pretvorio u internet senzaciju. „Zola“ je preestetizovan i prenabrijan neonskim bojama od prvog do posljednjeg kadra i mnogo je tu eksplicitnih scena, ali film nijednom ne prelazi u domen eksploatacije. Srećom, svaka odluka Janice Bravo usmjerena je ka tome da vam bude žestoko neprijatno dok vam se otvara prozor u svijet egzotičnog striptiza i prostitucije. Iako ćete bez sumnje biti zabavljeni „Zolinim“ crnim humorom i tvrdom energijom, na kraju ćete se ipak osjećati poraženo. Jer, ta slika pokidanih i pokvarenih međuljudskih odnosa koje nudi – debelo je poražavajuća i sasvim realna u sve otuđenijem modernom svijetu.

15. Riders of Justice

Bizarnost je i otac i majka filmova kriminalno potcijenjenog Andersa Tomasa Jensena. Zato nije ni čudo što njegova peta četa čudaka sa Madsom Mikelsenom na čelu nije ništa manje ni otkačena, ni dirljiva od prethodnih. „Riders of Justice“, nazvali ga osvetničkom komedijom, crnohumornom akcijom, komičnim trilerom ili akcionom bromansom – savršen je spoj američkog, komercijalnog filma i skandinavske uvrnutosti na koju većinom otkidaju evropski sinefili. I ne manje bitno: dokaz da je Mads Mikelsen najveća lutka – i u najkitnjastijem božićnom džemperu!

ISPOD CRTE

Flee, The Power of the Dog, Petite maman, CODA, Help, Bergman Island, King Richard, Nobody

Četvrtak, 30. decembar 2021.

CELULOID

Najgledanija desetka u Sinepleksu

Očekivani rekorderi

oš jednu pandemijsku godinu kasnije, stvari sa godišnjom top listom najgledanijih filmova u Sinepleksu ostale su manje-više iste. Domaća publika i dalje najviše prati domaću produkciju, crtaće i svjetske blokbastere. I to bi vjerovatno bilo okej, da su ovogodišnji rekorderi stvarno imali što da ponude. Nažalost, nijesu, pa su Sinepleks „desetku“ 2021. obilježila svega dva odlična, dva solidna, tri ispodprosječna, dva užasno loša filma... I jedna žestoka manipulacija. Krenimo otpozadi: na začelju top deset najgledanijih naći ćemo čak četiri crtana filma: „The Addams Family 2“, „Tom and Jerry“, „Luca“ i „The Boss Baby: Family Business“. Očekivano, ali ipak razočaravajuće budući da je Piksarova mijazakijevska animacija jedino odlično ostvarenje koje je zaslužilo širu publiku. Ostali su ispodprosječne mamipare za djecu i roditelje, u najmanju ruku. Na poziciji broj šest našao se jedan od najiščekivanijih filmova godine, SF ep „Dune“ Denija Vilneva. Uz Piksarovu morsku poslasticu, ovo je jedini naslov za koji se može reći ne samo da je imao što da ponudi na velikom platnu – nego da je bio obavezno, maestralno kino-štivo. Peto i četvrto mjesto zauzeli su „Venom 2: Let There Be Carnage“ i „F9: The Fast Saga“. Ponovo, sasvim očekivano, a opet – da poludi čovjek. I prvi je „Venom“ (2018), da prosti dobri i pošteni Tom Hardi, bio toliko ružan i sklepan, da se jedva mogao gledati... Ali, drugi dio je ipak doktorirao na tom planu.

Top deset jedinog podgoričkog bioskopa obilježila su svega dva odlična, dva solidna, tri ispodprosječna, dva užasno loša filma... I jedna žestoka manipulacija

Što se tiče Vina Dizela i brzih i žestokih, koji to odavno više nijesu... Crnogorska publika junački ne odustaje od franšize na izdisaju, iako je jedina korisna stvar koju je mogla da zakuči od devetog dijela filma uključivanje u opštu internetsku pomamu oko mima „We have a family“. Na poziciju tri uskočio je „No Time to Die“, Krejgov oproštaj od Bonda. I neka je, sve mu prosto. Iako se skoro tročasovni akcioni ep pružio nadugačko i naširoko, servirajući jednog od najnabudženijih i najsentimentalnijih Bondova, malo je bezazlenijih i rasterećenijih zabava ove godine defilovalo velikim platnom. Pravi materijal za puštanje mozga na ler tokom pandemije... Drugo mjesto zauzeo je „Južni vetar 2: Ubrzanje“, nastavak filmskog megahita iz 2018. i istoimene serije sa Milošem Bikovićem. Drugi dio sage pokazao je da Maraš i ekipa i dalje imaju žestoku bazu fanova u Crnoj Gori, te da režiser Miloš Avramović može da održi planiranu franšizu živom. Nažalost, iako je riječ o solidnom filmu, „Ubrzanje“ se pokazalo i znatno slabijim od originala. Atraktivna akcija ipak nije sakrila činjenicu da Avramoviću više nije ostao nijedan glumac Glogovčevog kalibra, niti da je serijalizacija pomalo razvodnjila efekat i mogućnosti iznenađenja.

S obzirom na to da smo, ljubaznošću Sinepleks tima, dobili podatke o gledanosti od 1. januara do 30. novembra 2021, te da je „Ubrzanje“ uletjelo u bioskop tek 4. novembra, postoji teoretska mogućnost da Avramovićev ep prestigne kolegu koji još od septembra obara sve rekorde gledanosti u regionu. Naravno, govorimo o „Tomi“ Dragana Bjelogrlića. Producentski mag spilbergovskog kalibra uspio je da zamađija region podvaljujući nostalgičnom narodu biografiju Tome Zdravkovića kao još jednu u nizu sladunjavo-romantizovanih priča o Jugoslaviji. Niti se Bjelogrlić zadubio u klupko kontradikcija koje je, i životom i pjesmom, bio jedan od najvećih kafanskih umjetnika, niti je vjerno odslikao eru u kojoj je stvarao. O Marićevom providnom nosu, manipulaciji smrću Silvane Armenulić i prenaglašavanju Tomine zaljubljenosti u nju bolje i da ne počinjemo... „Toma“ je na momente toliko patetičan, da je teško povjerovati da je, uz Bjelogrlića, scenario potpisao i jedan Nikola Pejaković Kolja. S onim pretrčanim prikazom jugoslovenskih legendi, od Čolića i Davorina Popovića, do Tozovca i Radmilovića, više liči na maskenbal nego na film. No, Bože moj, to je film koji je crnogorska publika najviše voljela i otplakala 2021. M. I.-N. godine. imdb.com

Četvrtak, 30. decembar 2021.

Top 10 festivalskih poslastica koje su, nažalo variety.com

cineuropa.org

CELULOID

Autentični komadi lične i socijalne arheologije u intimnoj drami „Memory Box“

Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

ako je 2021. krenula, virtuelno i sa vestima o pomeranjima i otkazivanjima festivala, te sa retkim kvalitetnim filmovima koje može potopiti najezda poluproizvoda sklepanih u koronična vremena - malo ko je gajio nade da će se stanje do kraja godine popraviti. A onda se negde usred leta zahuktalo i nastavilo da se kotrlja sve do sezone nagrada. Došlo je vreme da se sastavljaju liste i evo jedne festivalske na kojoj će se naći i favoriti za nagrade, ali i filmovi koji su uglavnom prošli ispod radara široj publici, i igrani i dokumentarni, i regionalni i egzotični, i iz velikih kinematografija, pa čak i omraženi korona-filmovi.

1. Bad Luck Banging or Loony Porn

Radu Žude je verovatno najznačajniji i najfleksibilniji evropski autor u ovom trenutku, a „Bad Luck Banging or Loony Porn“ film snimljen za relativno skroman budžet usred korone. I ovde Žude kopa po grehovima iz prošlosti i sadašnjosti nedovršenog rumunskog društva. Prva na tapetu je mizoginija, ali usko povezana sa nekim neumrlim i povampirenim tradicijama, dok strukturom od tri čina sa prologom i tri moguća kraja efektno pravi sintezu dosadašnje filmske karijere. Okidač celog filma prikazan je u eksplicitnom prologu: kućni porno-snimak učiteljice procureo je na net i dospeo do škole u kojoj je zaposlena. U prvom činu na tragu rumunskog novog talasa, ona pokušava da sanira štetu,

dok društvo u pauzi između dva talasa korone daje sebi oduška agresivnim ispadima. Drugi čin je leksikon ključnih pojmova, nalik na Žudeove „kataloške“ dokumentarce o holokaustu, dok je treći komad filmovanog doku-teatra kao trenutnog autorovog izraza. Film izdržava test i malog i velikog ekrana, a svako gledanje otkriva nove pojedinosti, pa odnosi titulu festivalskog, i ne samo festivalskog filma godine.

2. Petrov’s Flu

Naslovni junak strip-crtač ima grip koji polako hvata i njegovu super-ženu i malog sina u najgore, novogodišnje vreme. Dodatni problem je što je Petrov sklon alkoholu i druženju sa sumnjivim likovima, kako s umetničke scene, tako i s običnim ludacima i propalicama, pa i ljudima povezanim sa strukturama moći. Alkohol, groznica, sećanja, fantazije, pretpostavke i realnost (uz manje ili više distorzije) spajaju se u seriju tripova u novom filmu disidenta Kirila Serebrenikova, ekranizaciji romana Alekseja Salnikova, koji savršeno hvata duh ruske literarne avangarde. Najbolja vožnja godine!

3. Memory Box

Kutija s uspomenama stiže poštom u montrealski dom koji dele žene iz triju generacija iste porodice libanskih imigrantkinja - i pometnja počinje. Kutija je adresirana na ženu srednje generacije i sadrži prepisku koju su održavale ona i njena najbolja prijateljica nakon što je emigrirala u Francusku. Sećanja koja kutija budi satkana su od prvih prijateljstava, prvih ljubavi, prvih i ne samo prvih

anothermag.com

Opominjuća studija postsovjetskog života „Petrov’s Flu“

O mizoginiji i povampirenim tradicijama u rumunskoj bravuri „Bad Luck Banging or Loony Porn“

Rudarenje i sadaš

bolnih gubitaka i okvira građanskog rata i zastrašujuće normalizacije istog. Na tako nešto većina nas koji smo odrastali devedesetih ne može ostati bez emocionalne reakcije, a poseban bonus su autentični komadi lične i socijalne arheologije (dnevničke beleške, nasnimljene audio i video-kasete) iz arhive autorskog dvojca, Džoane Hađitoma i Kalila Žoreigea, koji ,,Memory Box“ čine neponovljivim gledalačkim iskustvom.

4. Soldier Ahmet

Ko smo mi? Ko je Ahmet? On je i vojnik i bolničar i instruktor prve pomoći, i austrijski patriota i sin turskih imigranata, žestoki bokser pun agresije i borbenog duha i pozorišni glumac spreman da zađe u dubine duše i

emocije prenese direktno publici. Jedno je sigurno: Ahmet više ne može da se nosi sa višestrukim, često kontradiktornim identitetima, a vreme za odluku da li da sledi instinkte ili društvene konvencije mu ističe. Maestralni dokumentarac austrijskog režisera Janisa Lenca ostaće mnogima opskuran i nepoznat - a reč je o jednom od najdubljih, najemotivnijih i najkompletnijih filmova godine.

5. Compartment No. 6

Juho Kuosmanen voli da hvata protagoniste u prelomnim trenucima života kroz koje svi prolazimo. Dok se Oli Meki našao u procepu između bokserske karijere, nove veze i ne baš društveno prihvatljivog političkog opredeljenja u Kuosmanenovom prvencu, njegova se nova

cineuropa.org

Grozničava potraga za identitetom, okosnica filma „Soldier Ahmet“

Četvrtak, 30. decembar 2021.

Fantastični „Bad Luck Banging or Loony Porn“ izdržava test i malog i velikog ekrana, a svako gledanje otkriva i nove pojedinosti, pa odnosi titulu festivalskog, i ne samo festivalskog filma godine

e prošlosti šnjosti protagonistkinja Laura nalazi pri kraju studija, na kraju ljubavne veze i na putu vozom od Moskve do Murmanska. Društvo u naslovnom kupeu joj pravi potpuni stranac, mladić Ljoha koji odlazi u Murmansk na rad. U roku od nekoliko dana, njih dvoje će se upoznati i spojiti kao prijatelji, sa natruhom romanse, ali i sa dubinskim razumevanjem. ,,Compartment No. 6“ je film koji se može opisati kao „frustrirajuće dobar“, mana mu se ne može naći, i prodire u dubine toga šta znači biti čovek.

6. Happening

Pobednik Venecije je film koji se na naturalistički način bavi fenomenom koji smo mislili da smo prevazišli sa modernizacijom društva, ali nam se sa retradicionalizacijom vraća – ilegal-

nim i visokorizičnim abortusom. Na prvi pogled ne donosi ništa novo, ni tematski, ni izvedbeno (kamera iz ruke prati protagonistkinju u toku devet sedmica), ali ispod te površine se otkriva i teška socijalna drama sa više aspekata i psihološki triler, pa na kraju i telesni horor. U autorskoj viziji Odri Divan „Happening“ postaje primer kako film s agendom može postati izvrstan u jednostavnosti.

7. Faya Dayi

U centru dokumentarca etiopsko-meksičke autorke Džesike Bešir je biljka – kat. Reč je o psihoaktivnoj supstanci koju su koristili derviši kako bi dostigli trans, a koja je u savremeno doba prestigla kafu kao najznačajniji proizvod Etiopije. Bešir se bavi i političkom ekono-

amazon.com

ost, ostale van radara šire publike

„Compartment No. 6“ frustrirajuće dobro pokazuje što znači biti čovjek

mijom proizvodnje i trgovine katom, i socijalnom analizom devastirajućih učinaka koje supstanca ima na porodice i društvo u celini, ali i izmenjenim stanjem svesti koje proizvodi njena konzumacija. Sva tri aspekta su izuzetno artistički ukomponovana u crno-belo, lirski intonirano obličje. Reč je o filmu koji zaista razume koncept drogiranja.

8. The Sacred Spirit

Film koji dolazi sa relativno snažnom „poputinom“ nagrade žirija u Lokarnu, ali bi svejedno mogao da proleti ispod radara. Reč je o debitantskom dugometražnom filmu autora ,,garažnih“ saj-faj filmova Čeme Garsija Ibare. Naučna fantastika je ovde prisutna tek povremeno i samo kao dekor u spletu priča koje gravitiraju oko članova jedne familije i u kojoj se mešaju drama, neprijatna i apsurdna komedija i različiti tipovi trilera bazirani na događajima niskog intenziteta i vešto zakamufliranim nagoveštajima. Reč je o jednom o najbizarnijih filmskih iskustava godine koje sve bolje hvata sa protokom vremena od gledanja.

9. Mad God

Delo za apsolutno poštovanje, ako ni zbog čega drugog, onda zbog toga kako je nastajalo i koliko je vremena za to bilo potrebno. Fil Tipet izgradio je karijeru kao majstor vizuelnih i

specijalnih efekata, a nihilistička bravura mu je bila hobi tokom tri decenije. Od priče zapravo imamo samo kostur, ali od vizuala koji se smenjuju u pravilno odmerenim intervalima možemo imati košmare, dok ćemo ih od njihovih implikacija sigurno imati. Tipet se uglavnom oslanjao na stop-motion animaciju vrlo maštovitih kreacija od različitih materijala, ali i razne druge tehnike su primenjene kao začin.

10. Aleph

Iako autorku filma Ivu Radivojević možemo smatrati regionalnom, „Aleph“, kao i njena karijera, ima sve odlike globalnog i neuhvatljivog za bilo kakvo svrstavanje u smislu žanra, pa čak i filmskog roda. Film se sastoji iz nekoliko segmenata: igranih, dokumentarnih, lažno-dokumentarnih i lirski eksperimentalnih. U nekima od njih, buduća zvezda teškog arthausa emulira poetike različitih autora, a da pritom sve vreme ostaje verna sebi i ideji-vodilji. Osnovu za film čini naslovna Borhesova pripovetka, ali od nje je uzeta samo ideja i generalni duh, dok misli slobodno vrludaju okolo skačući iz poglavlja u poglavlje po sistemu slobodnih asocijacija. Gledaoci iz naših krajeva će unutar toga pronaći i jednu priču o zločinu, kazni i transformaciji koju svi dobro poznajemo.

Četvrtak, 30. decembar 2021.

FILMSKI PRESJEK

DANILO MARUNOVIĆ

Devet filmskih autora sa kojima smo razgovarali, uz velike hitove 2021. poput povratničkog kaubojca proslavljene režiserke, uspjeli su da nam „podvale“ i poneki sasvim neočekivan film Kamberbač igra rednek, sirovog mačo kauboja. Smjestiti u vizuelni i istorijski kontekst vesterna teme poput homofobije, potisnute seksualnosti, feminizma i porodice, snažnim kinematografskim jezikom jednog filmskog maestra kao što je Kempion, s uporno prisutnom tenzijom i poezijom kao atmosferom, ispostavlja se kao rezultat koji oduzima dah. Odavno nijesmo vidjeli tako snažno zaneseno autorstvo filmske režije, tako nadahnut postupak koji provocira sve ostale sektore produkcije na savršenstvo, od nezaboravne fotografije (lokacije Novog Zelanda), do hipnotizujuće glume. Sve u svemu, „The Power of the

Dog“ jedan je od onih filmova nakon kojih na trenutak zaćuti i zastane i kompletna industrija, i filmska publika, čija briljantnost razoruža kritiku, pa se i prije prvog Oskara preseli u status kultog.

SEAD ŠABOTIĆ

Izbjegavam termine poput remek djelo, stoga bih „Titane“ u režiji Džulije Dukarno okarakterisao kao veoma uzbudljiv i neobičan film. To nije jedan, to su zapravo dva filma u jednom i možda je zbog toga toliko moćno privlačan. Ovo definitivno nije racionalan film i nije za svakoga. Sa druge strane, Vinterbergov „Another Round“ došao mi je u

Staša Bukumirović

Dobrilo Malidžan

Taman kada sam pomislio da je godina koja zamiče još jedna u nizu tokom koje su nam TV i striming servisi, umjesto filmova, nudili senzacije - na Netfliksu se pojavljuje remek djelo „The Power of the Dog“ Džejn Kempion. Sve u vezi s ovim filmom je bizarno i netipično, od toga da žena tako uspješno režira vestern, do toga da Benedikt

Od demonst talenta do hipn

Danilo Marunović

Sead Šabotić

jednom trenutku života kada sam donekle mogao da shvatim njegove likove. Blizak mi je taj momenat, doduše iz različite perspektive, kako u životu doživiš zasićenje u kombinaciji sa razočaranošću – idealna kombinacija da dokolica puna alkohola postane jedina zabava. Samira Karahodu, režisera kratkometražnog filma „Pa vend“, upoznao sam u Prizrenu i pogledavši njegove radove shvatio sam da je riječ o vrlo interesantnom autoru koji ima upečatljiv filmski izraz. Njegovim i filmovima njegovih kolega Kosovo polako kreira prepoznatljiv filmski pečat u regionu i Evropi, što me raduje jer se za njihovu zemlju uglavnom vezuju neke druge stvari. Na kraju, filmovi mojih dragih prijatelja, koji su na posebno emotivan način uticali na mene: „Rampart“ posebno je upečatljiv; Marko Grba Sing ubaci vas u set up sjećanja koja je zapamtio kao dijete tokom NATO bombardovanja SRJ. Sav taj svi-

Vladimir Perović

Ilina Marinović

rugu godinu zaredom razgovarali smo sa crnogorskim filmskim autorima o godišnjim naslovima koji su ostavili najjači utisak. One koji pomno prate njihov rad neće iznenaditi vrlo eklektični filmski izbori, najviše fokusirani na festivalske bisere i većinom lišeni koketiranja sa blokbasterima i kino-hitovima; niti snažna podrška koju domaći režiseri i režiserke daju mlađim kolegama. Opet, osmorica režisera i jedna režiserka sa kojima smo razgovarali tokom još jedne pandemijske godine, uz velike hitove 2021. poput jednog povratničkog kaubojca proslavljene režiserke - uspjeli su da nam „podvale“ i poneki sasvim neočekivan film. Preporučujemo da ih obavezno pogledate, ali i da pažljivo birate vrijeme i društvo za uživanje u predloženim naslovima. Jer, mnogi od njih zahtijevaju jak želudac i specifično raspoloženje, ne tako „traženo“, recimo, tokom novogodišnjih i božićnih praznika...

Privatna arhiva

Crnogorski režiser

Branislav Milatović

Ivan

Četvrtak, 30. decembar 2021.

ri izdvajaju naslove iz 2021. koji su ostavili najjači utisak

stracije domaćeg pnotišuće Kempion VLADIMIR PEROVIĆ

gne, postaje akter. Nad ritualnim ubistvom muža (kokoške), na kraju, nećemo pustiti suzu... „Procession“, Robert Grin, SAD. Dramska psihoterapija kao tehnika dokumentarističke rekonstrukcije i rasterećenja ranjene duše: šest osoba, u djetinjstvu silovanih od katoličkog klera, oživljavaju traume, prave dramatizacije i inscenacije bolnih sjećanja. Nepodnošljiva lakoća kojom se katolička crkva ratosilja blama: zastarijevanje. Poznato...!? SPC abolirala je slične zlotvore. I!? Utjerivanje vjere se nastavlja kao da ništa nije bilo. „Servants“, Ivan Ostrohovski (Slovačka). Letalni miks: crkva i država, kontrola umova, duša, slobode. Što sve radi opaki režim pred disidentstvom i neposlušnošću. Surove i hladne kompozicije, sužen ekran, tjeskobni prostori. U ovom c/b filmu sve je ili crno ili bijelo, ničega između nema. „Captain Volkonogov Escaped“, Nataša Merkulova, Aleksej Čupov. Čas dekadencije Moći i Zla: kad egzekutori krenu u

Dušan Todorović

Privatna arhiva

„Ballad of a White Cow“. Režiserka i glavna glumica Marjam Mokadam briljantno, kafkijanski postavlja million prepreka (i običajnih, i šerijatskim zakonom nametnutih) Iranki koja od države traži pravno zadovoljenje za smrt nevinog muža. Tu je i sloj o iskupljenju samog sudije koji je nevinoga osudio. „Spencer“. Tri božićna dana princeze Dajane u viziji čileanskog režisera Pabla Laraina, „basna iz istinske tragedije“ o krutim stegama koje određuju

svaki trenutak života u kraljevskoj porodici. Priča o zajednici i (ne)slobodi jedinke da bude ono što jeste. Za ovo suspregnuto ludilo Kristen Stjuart morala bi dobiti Oskara! „The Man Who Sold His Skin“. Od humanitarne krize, izbjeglištva, ljubavi, moderne umjetničke scene, Kuter Ben Hania iz Tunisa izgradila je žestoku satiru našeg dehumanizovanog svijeta. „Oaza“, Ivan Ikić, Srbija. O pravu na ljubav i jednakost čak i kada smo drugačiji. Nesvakidašnje uspješan rad režisera sa glumcima sa posebnim potrebama. Mala velika priča. „Feathers“, Omar El Zohajri, Egipat. O položaju žene i društvenoj nejednakosti. U Egiptu ili bilo gdje. Enterijeri oronuli, glumci naturščici – neorealizam? Ma, jok! Apsurdistička mračna komedija, mrtvozornički bezizražajna, negdje između Akija Kaurismakija i Bulgakova. Mađioničarev trik pretvara beskorisnog muža u – kokošku. Žena, koja dotad ni pogled da di-

Marinović

Marija Perović

Zoran Marković Zonjo

međusobno istrebljivanje. Distopijski horor, povremeno groteska. Amerikenjski dinamizovana radnja, triler dramaturgija, ali ovo je ruski film, pa akcija i površnost fizičke radnje nude mnogo više: skasku o kajanju i iskupljenju. „Radiograph of a Family“. Turbulentni hod Irana od šaha do dan-danas, sekularizam zgažen islamskom revolucijom, kroz intimnu priču o roditeljima režiserke Firuze Kosrovani. Životno snažno, artistički ubjedljivo. „Surogat za Vuda“, Senad Šahmanović, Crna Gora, dokumentarac pred završetkom, pratim nastajanje. Prečesto „autori“ biografskih filmova prikrivaju kreativnu jalovost veličinom ličnosti koju filmuju. Rijetki su izuzeci. Ovo je izvjesno jedan od takvih. Film će biti mnogo više od života Dušana Vukotića, Oskara, Jugoslavije do raspada. Govoriće o veličini Vuda, ali i o zavisti nekreativnih, pizmi Nastavak na sljedećoj stranici

Privatna arhiva

jet oivičen zidovima stana u kom je odrastao balik je jednom dugom snu. Za tako snolik film potrebno je strpljenje i pravo raspoloženje. Sa druge strane, Ivan Bakrač napravio je meni posebno drag film. „Poslije zime“ mogu da shvate ponajbolje neki iz naših generacija, pogotovo- mi Nikšićani koji odemo iz tog grada, ali mu se u konačnici vratimo koliko god taj odnos sa njim bio mazohistički.

Ivan Salatić

Nikola Vukčević

imdb.com / cineplexx.me

Četvrtak, 30. decembar 2021.

Kadrovi iz filmova The Power of the Dog“ i „Poslije zime“

naci-spodoba, zlosti ideološki jednoumnih, vremenu nedavnom...

BRANISLAV MILATOVIĆ

Iako baš nijesam pomno pratio ovogodišnju filmsku produkciju, „The Power of the Dog“ bio je jedan od rijetkih filmova koji je ostavio snažan utisak. Ovdje režiserka Džejn Kempion na zanimljiv i inovativan način koristi i dekonstruiše vestern žanr; u tom kontekstu gradi priču u kojoj nema pljački vozova, revolveraških dvoboja, kauboja, već se bavi porodičnom dramom akcentujući lik mladog i sirovog rančera kojeg na jako suptilan i slojevit način tumači Benedikt Kamberbač. „The Power of the Dog“ je sporovozeća i suptilna studija karaktera muškarca sa potisnutim seksualnim nagonima u mačističkom okruženju. Ono što naročito cijenim jesu slojevitost i sugestivnost filma u kojem mnoge stvari ostaju nedorečene i ne potcrtavaju se, time stvarajući prostor za različita promišljanja, interpretacije i debate.

IVAN MARINOVIĆ

Izdvojio bih „Compartment No. 6“ u režiji Juho Kuosmanena. Priča prati studentkinju koja vozom, zimi, pokušava da stigne do Murmanska na krajnjem sjeveru Rusije kako bi proučavala praistorijske crteže. Primorana je da tokom dugog putovanja dijeli isti kupe sa rudarem svojih godina, čovjekom komične, izvanredne sirovosti. Film je osvojio Gran pri u Kanu, međutim, ostao je u sjenci pobjedničkog filma „Titane“ Džulije Dukarno, pa i izvrsnog pobjednika Venecije „The Hap-

pening“ Odri Divan. „Compartment No. 6“ je izrazito jednostavan. Da sam kojim slučajem imao taj scenario u rukama vjerovatno bih pomislio da je banalan. Međutim, fantastično je iznijansiran kroz režiju i glumu, i svu predvidljivost osnovnog zapleta pretvara u prefinjen humor, dirljivost i nježnost. Izvanredan film. Osim toga, „The French Dispatch“ je još jedno izuzetno djelo Vesa Andersona, a „Dune“ Denisa Vilneva je spektakularan film.

MARIJA PEROVIĆ

Svakako „Quo vadis, Aida?“ Jasmile Žbanić. U ime svih nas iz sedamdeset i neke, a pogotovo u ime svih onih rođenih u 21. vijeku, ovaj film je važan. Prije svega, ovo je odlična drama koja svim dramaturškim načinima izdvaja ličnu priču, tragediju glavne junakinje koja u nemogućim okolnostima neuspješno pokušava da spasi sinove i muža. Upravo zato što je intimno emotivan, ovaj film će da traje. I onda kada se oko neupitnih istorijskih tematika svi na Balkanu usaglasimo, a one su sljedeće Srebrenica je genocid. Zašto pominjem sedamdeset i neku? Prvo, radi zaostavštine koju ostavljamo novim generacijama, sa nezatvorenim pričama, i lično jer svaki uspjeh filmova na jezicima koje svi razumijemo posmatram kao domaći. Izdvajam i „Poslije zime“ Ivana Bakrača, da budem pomalo i lokalpatriotski orjentisana. Ovo je film koji se duboko tiče ove druge pomenute generacije (rođenih krajem osamdesetih) koji su takvi kakvi jesu i zbog priče iz „Quo vadis, Aida?“. Svi protago-

nisti u oba filma su dobri ljudi, tragični u prvom, ili nesnađeni u drugom - zbog onoga što prećutkujemo, i ne osjećamo. Na koncu, ostaću u domenu užeg i šireg „domaćeg“, emotivno lično-poštenog a univerzalnog, uz naznaku da „Elegiju lovora“ Dušana Kasalice nijesam pogledala još, ali sudeći prema svemu što sam čula - bio bi na listi. Rijetke su godine u kojima ravnopravno mogu da izdvojim ono što ide bez prevoda u ovim nesrećnim, nekomunikativnim vremenima, bez protekcije, uz malo navijanja.

ZORAN MARKOVIĆ ZONJO

Ne bih se usudio sopstveni izbor kvalifikovati kao najbolje ostvarenje 2021, ali kao upečatljiv i zabavan film koji nosi neke vrijedne poruke, sigurno da. Riječ je o filmu „The Last Duel“ meni dragog režisera Ridlija Skota. Odmah fascinira činjenica da je riječ o istinitom događaju iz 1386. koji opisuje posljednji odobreni sudski dvoboj na život i smrt u Francuskoj. Ispričan u stilu Kurosavinog „Rašomona“ iz tri ugla glavnih aktera priče, ovo ostvarenje donosi vjerni prikaz društvenog ustrojstva mračnog srednjeg vijeka, ali sa potpuno aktuelnim sadržajem koji sugeriše da, uprkos svom znanju ljudskog roda koje se u međuvremenu nakupilo, u osnovnim relacijama nijesmo odmakli ni milimetra u odnosu na 14. vijek. Precizan režijski, glumački, faktografski, s impresivnim scenama borbe, sniman na autentičnim lokacijama a ne u studiju na zelenoj pozadini, ovaj film jeste holivudski spektakl, ali daleko iznad površnih i u kompjuteru nacrtanih blokbastera. Mogu

samo reći da režija Ridliju Skotu stoji kao našim političarima značka na reveru. Znači, savršeno.

IVAN SALATIĆ

„Memoria“ tajlandskog režisera Apičatponga Virasetakula, koji je ove godine dobio i nagradu žirija u Kanu. U pitanju je film čija se radnja, za razliku od njegovih prethodnih ostvarenja snimanih na Tajlandu, odvija u Kolumbiji. Takođe, prvi put glavnu ulogu tumači velika glumačka zvijezda - Tilda Svinton, sa kojom je Apičatpong razvijao ovaj projekat dugi niz godina. „Memoria“ vraća nadu u savremeni film i pokazuje da su snaga talenta i ličnog izraza i dalje sposobni da zaokupe publiku, i otrgnu je iz bučnog i haotičnog svijeta pružajući vantjelesno iskustvo i osjećanje nedokučive misterije života.

NIKOLA VUKČEVIĆ

Nedavno sam u bioskopu uživao u novom crnogorskom filmu „Poslije zime“ režisera Ivana Bakrača i producenta Ivana Đurovića, i bio sretan istrajnim rad o m i re z u l t a t o m j e d n e generacije koja dolazi. Ozbiljan i autentičan film, autorski izraz mladog autora, premijerno predstavljen u Karlovim Varima - o prijateljstvu i vremenu koje neumitno protiče. Film je crnogorsko-srpsko-hrvatsko-francuska koprodukcija i nastajao je desetak istrajnih godina. Želim mu puno uspjeha na festivalima jer to zaslužuje. Istovremeno, unaprijed se radujem „Elegiji lovora“ Dušana Kasalice, još jednog mladog crnogorskog režisera. Dragana ERJAVŠEK

Četvrtak, 30. decembar 2021.

Imena koja su obilježila naše dvorište

FILM

rnogorska kinematografija i dalje broji sitno kad je riječ o regionalnoj filmskoj produkciji, ali mlađa generacija režisera iz godine u godinu pomjera očekivanja i pokazuje da se mrsni filmovi mogu snimati i u posnim uslovima. Godinu 2021. u tom smislu obilježili su Dušan Kasalica i Ivan Bakrač, čija su debitantska ostvarenja prikazana na važnim smotrama filma. Dugometražna igrana drama „Elegija lovora“, čija je svjetska premijera održana na Sarajevo film festivalu, potvrdila je ono što je njen režiser već nagovještavao kratkometražnim SFF ostvarenjima: da Kasalica pripada redu novijih regionalnih filmskih autora specifičnog stila i velike „nesklonosti“ ka bilo kakvom podilaženju publici. I u režiserskom prvijencu demonstrirao je da ima specifičan glas, te minimalistički i analitični stil čiju hladnoću,

opet, osvježava i humanizuje prstohvat „onostranog“. Zbog toga ga je naš Marko Stojiljković, pišući o „Elegiji lovora“, i nazvao režiserom koji može da se pozicionira kao „Jorgos Lantimos bivše Jugoslavije“. Bakračev debi „Posle zime“ premijerno je prikazan na međunarodnom festivalu u Karlovim Varima. Specifični omnibus, sastavljen od tri pripovijesti čije se radnje odvijaju u Kotoru, Novom Sadu i Beogradu, donio je priču o prolongiranom odrastanju sa kojom se pripadnici režiserove, ali i onih mlađih generacija vrlo lako mogu povezati prvenstveno zahvaljujući sjajnog glumačkoj ekipi s električnim Momčilom Otaševićem na čelu. Za krajnji utisak da Bakrač, kao i Kasalica, ima štošta da nam kaže i pokaže u godinama M. I.-N. koje dolaze.

SFF

Kasalica i Bakrač Kasalica u Sarajevu, Bakrač u Karlovim Varima

MUZIKA

dukativno, zabavno, kulturno – i umjetnički. Sve to je serijal „Kroz Podgoricu“, a u suštini autorsko i produkcijsko osvježenje i iskorak. Ono što je u terminu od osam časova i pet minuta, u sklopu jutarnjeg programa „Rujna zora“ na Gradskoj televiziji, servirao naš glumac Mišo Obradović, ovog puta kao režiser i scenarista – može se opisati i kao melemno, i kao ljekovito.

Vrpca

godini u kojoj smo brojali čak pet (!) pristojnih crnogorskih albuma (i tako potvrdili da je tjeskobno vrijeme poput pandemijskog svojevrstan kreativni katapult) – izdvaja se onaj kojim je potvrđen jedan pjesnik. Braco Subotić je debi albumom podgoričkog benda Vrpca ,,Oko Sfere“ potpisao autorsku zrelost. „Oko Sfere“ je interna vertikala svakodnevice na kojoj nema ni početka i kraja; u vječitom nastupanju, čak i onda kad to najčešće

U „brzom“ formatu od pet do osam minuta, Mišovi junaci (naratori glumci Mladen Nelević, Dubravka Drakić, Kristina Obradović, Petar Burić i Vule Marković) koračaju savršeno lako intimnom geografijom jedne Podgorice – koja najčešće tek čeka da bude otkrivena. Mišo je očigledno uživao u ovom tako autentičnom dokumentarnom poduhva-

Podgorička Vrpca sa Bracom Subotićem na čelu

djeluje kao lutanje istim hodnicima jednog lavirinta. Braca na albumu zatičemo i lako zamišljamo u treperenju užeglog betona nekog umornog ljeta, što od

Milan Matović/FB stranica Vrpca

youtube.com

Kroz Podgoricu

Film servis Festival Karlovi Vari

DOMAĆICA

Meleman i ljekovit serijal Miša Obradovića

tu; a on jeste tip koji zna to da prenese lagano, nenametljivo i šmekerski. Poput priče sa uzglavlja od nekog podgoričkog S. S. šanka ili sunčane terase.

Podgorice tripuje da je Anđeles Los. Ili pod kapuljačom Foresta Vitakera, u Džarmušovoj krimi-elegiji „Ghost Dog: The Way of The Samurai“ (1999)... Takav lagano uspijeva da od Vrpce, od njihovih pjesama i nastupa, napravi – koncept. Često autoironično groteskan – ali neponovljiv, u stalnom osvajanju slobode i intime. Vrpca je ta koja na crnogorskoj sceni umjetnosti i kulture, ovakve kakva jeste, servira savršen poklič: „Traži da! Nađeš se“... Uz savršeno ličan stih „Ja sam ostao sam da još jednom ponovim se“ (,,Oko nje“), lako je Vrapca i Vrpcu označiti pobjednikom crnogorske S. S. muzike u 2021. godini.

Četvrtak, 30. decembar 2021.

Najznačajnija ostva

CELULOID Dokumentarac Marte Popivode izraz je dubokog poštovanja prema herojstvu generacije na umoru, ali i opomena svima nama koji živimo u doba kada fašizam prijeti da se opet povampiri

akon pandemijske blokade produkcije koju su neki od filmskih autora, srećom, iskoristili da završe i izbace najsvežije radove, 2021. se može gledati kao godina oporavka i raznolikosti u regionalnoj kinematografiji, a ponegde čak i svojevrsnog „buma“. Srbija, recimo, beleži rekordne bioskopske posete, koprodukcijski potencijal Hrvatske iskorišćen je za film godine, a kosovska kinematografija je hrabro ušetala na svetsku festivalsku scenu. Evo jedne kratke liste koja je načinjena sa trudom da istakne ono najbolje i najvažnije iz ovogodišnje produkcije na prostoru postjugoslovenskih zemalja.

1. Pejzaži otpora

ne Valjeva do Aušvica, i nazad do beogradskog stana partizanke Sonje Vujanović, čiji životni, politički i ratni put, uz vremenske odmake moćno dočarava hipnotička montaža Jelene Maksimović. Popivoda i njena kreativna partnerka Ana Vujanović bile su svesne svog zadatka, pa su dok su radile film paralelno vodile i dnevnik zbog kojeg nam događaji iz prošlosti zvuče bliži nego ikad. Na koncu, stvorile su film koji je izraz dubokog poštovanja prema herojstvu generacije na umoru, ali i opomena svima nama.

2. Kelti

Dobrodošli u 1993. godinu kada je Bil Klinton postao predsednik Amerike, a SR Jugoslavija

pala pod sankcije, što je rezultiralo hiperinflacijom, nestašicama struje, hrane, benzina, cigareta... Dok su se odrasli dovijali da prežive (kako napraviti kolač bez jaja, šta namazati na hleb i može li se vožnja taksijem platiti načetom paklicom duvana), deca su skupljala prazne kutije cigareta i mirišljave papiriće i maštala o nindža-kornjačama. Kako li je samo tada mogla da izgleda proslava dečjeg rođendana tematski uvezana sa tim istim nindža-kornjačama, i sa sve step-sokovima, sendvičima sa margarinom i posuđenim psom za maženje, dok odrasli, familija i prijatelji u kuhinji bistre aktuelnosti... Drama „Kelti“ režiserke Milice Tomović jedna je izuzetno ne-

prijatna vremenska kapsula koja nas na to vreme podseća tako da nas boli i duboko, duboko ispod kože. Pametno napisan, sjajno režiran i znalački montiran, njen film je čista terapija.

3. Zbornica

O školskim nastavnicima i stručnim saradnicima uglavnom slušamo ono najgore, kako ih nije briga za posao, kako ga odrađuju od odmora do odmora ili od raspusta do raspusta, kako je ceo sistem zapravo korumpiran i najbolje radi na pritisak od roditelja i ministarstva, dok se nepočinstva efikasno guraju pod tepih. To možda nije skroz tačno, ali jeste barem delimično. U takvom svetu, u filmu „Zbornica“, našla se mlada i nadobudna školska

„Kelti“ funkcionišu kao neprijatna, ali plemenita terapija

zff.hr

fcs.rs

U „Pejzažima otpora“, dokumentarcu Marte Popivode koji je prikazan na ovogodišnjem festivalu u Roterdamu, prošlost i sadašnjost susreću se i tematski, i izvedbeno. Tematski, zato što nam preti da se fašizam opet povampiri, pa će partizanski otpor možda biti ponovo nužan. I izvedbeno, u smislu prostorne autentičnosti lokacija od okoli-

Opomena da ć partizanski otpor ponovo postati nužan

Altmanovska drama „Zbornica“ suštinski napeta kao triler

Četvrtak, 30. decembar 2021.

arenja nastala u produkciji postjugoslovenskih zemalja sabh.hr

će

o n

Sonja Vujanović u hipnotišućim „Pejzažima otpora“

pedagoškinja kojoj je to prvi stalni posao, pa ipak još reaguje na nepravdu i štetu koju neko, u ovom slučaju paranoidni profesor istorije, može načiniti budućim generacijama servirajući „ideologiju“ umesto znanja. U dugometražnom autorskom prvencu, režiserka Sonja Tarokić odvela nas je direktno u središte zbivanja, u školske učionice, kabinete i zbornicu i kroz igrani film „sa zemlje“ sondirala situaciju kakva zapravo jeste. Dva sata trajanja „Zbornice“ uopšte se ne osećaju s obzirom na to da je njena drama zapravo napeta kao triler; da centralna glumačka ostvarenja Marine Redžepović i Stojana Matavulja fiksiraju publiku za ekran, a „altmanovski“ dizajn zvuka u

kojem se dijalozi neretko preklapaju postaje prava poslastica.

4. Košnica

5. Strahinja Banović

Na prvi pogled, srpska epika iz kosovskog ciklusa i izbeglička kriza koja traje evo već desetak godina, nemaju ništa zajedničko,

zff.hr

potaman.com

Godina za nama svakako se može nazvati godinom kosovske kinematografije. Na globalnoj pozornici na najvećim svetskim festivalima završili su dugometražni filmovi „Tražeći Veneru“, „Brdo na kojem riču lavice“ i „Vera sanja o moru“, te kratka ostvarenja „Raseljeni“ i „Četiri pilule noću“. Ovogodišnja kosovska bajka je, međutim, počela sa filmom „Košnica“ u režiji Bljerte Bašoli koji je na Sandensu ostvario istorijski uspeh, ujedinivši nagradu žirija za najbolji film, režiju i priznanje publike u internacionalnoj igranoj konkurenciji. Pritom, postoji šansa da će epilog

svega toga pasti na predstojećim Oskarima s obzirom na to da je „Košnica“ nedavno uvrštena u uži izbor od 15 naslova koji jure zlatni kip u kategoriji najupečatljivijeg međunarodnog filma. Reč je o drami koja je rađena po istinitim događajima i u kojoj se preklapaju ratna trauma iz recentne prošlosti i trauma patrijarhata iz sadašnjosti. Američki jasno ispripovedan, ali s evropskim osećajem za estetiku, emociju i društvenu misiju, „Košnica“ je dobar i važan film snimljen baš onako kako bi trebalo.

pa se ideja Stefana Arsenijevića da ta dva sveta spoji u jednom filmu čini veoma hrabrom, ako ne i pomalo suludom. Na drugi pogled, pak, pesma „Banović Strahinja“ unekoliko je izdvojena od ostalih junačkih jer zapravo favorizuje ljubav i praštanje nad ratničkim konceptom časti i osvete. Ono što jeste zajedničko epskom srpskom i savremenom afričkom Strahinji je to da moraju na put kako bi „vernu ljubu“ povratili i da zbog toga rizikuju sve. Ukorenjen u emocijama, pun razumevanja i dubinski human, Arsenijevićev „Strahinja Banović“ sjajno funkcioniše uprkos pojedinim detaljima koji možda pomalo odstupaju od generalne vizije i tona. Vaistinu, pomalo je takijeh junaka ka što bješe Strahinjiću Bane, i pomalo je takijeh filmova kao što su Arsenijević Stefana. M. STOJILJKOVIĆ

ISPOD CRTE

„Košnica“ ostvarila istorijski uspjeh na Sandensu, a sada kreće i ka Oskarima

Efektan spoj srpske epike i izbjegličke krize u drami „Strahinja Banović“

Još pet dugometražnih: Plavi cvijet (Zrinko Ogresta), Rampart (Marko Grba Sing), Pomirenje (Marija Zidar), Koreni (Tea Lukač), Tražeći Veneru (Norika Sefa). I dva kratka: Kazneni udarac (Rok Biček), Raseljeni (Samir Karahoda).

Četvrtak, 30. decembar 2021.

LIS TALICA

gauwrites.wordpress.com

3brothersfilm.com

Kultni filmski introverti ko

Ubitačni Rajan Gosling u najjačoj ulozi karijere u filmu „Drive“

Savršen par usamljenika u biseru „Eternal Sunshine of Spotless Mind“

Intimna geografija Pariza oslikana koracima neodoljive Ameli (Odri Tatu)

Diskretni šarm ti Kroz njihove male, slatke unutrašnje svjetove, vještinu da saslušaju i tendenciju da mnogo vremena ostavljaju za sopstvene misli, podsjetićemo vas koliko je dragocjeno imati samotnjaka za prijatelja. I zbog čega nipošto ne treba da se sramite ako ste jedan od njih

ije lako biti introvert u svijetu dizajniranom za ekstroverte. Često nas etiketiraju kao sramežljive, tihe i povučene, a nekad čak i kao mrgudne ili neraspoložene, što, u većini slučajeva, ne može biti dalje od istine. Ukoliko u okruženju imate nekog takvog, ili razumijete ovo iz prve ruke, znate i da za introverta nema ništa ljepše nego vikendom se ušuškati i čitati knjigu, bindžovati serije, eksperimentisati u kuhinji, ili možda samo kontemplirati u mraku. To je, ipak, način na koji punimo baterije. Međutim, to ne znači da su introvertni ljudi asocijalni ili čudni, iako se ekstrovertima može tako činiti. Naprotiv! I mi se vo-

limo družiti, znamo raspričati (mada češće na neke neočekivane ili „teške“ životne teme), iako ćemo u brojnijem društvu uglavnom biti tihi i na svoj način učestvovati - analizom i pažljivim praćenjem situacije, naravno. Stvar je u tome da, introverti ne dijele sebe sa svima već se potpuno posvećuju samo onima do kojih im je stalo i koji, prema njihovom mišljenju, to zaslužuju. Da odmah razjasnimo, ovo nas ne čini ni boljim ni gorim od drugih, već samo malkice drugačijim. Baš zato, za idealnu prazničnu priliku, odlučili smo da izdvojimo neke od najdražih samotnjaka sa velikog platna. Kroz njihove male, slatke unutrašnje svjetove, vještinu da sa-

slušaju i budu empatični, ali i tendenciju da mnogo vremena ostavljaju za sebe i sopstvene misli, podsjetićemo vas koliko je zapravo dragocjeno imati introverta za prijatelja... I zbog čega nipošto ne treba da se sramite ako ste jedan od njih.

Edvard Makazoruki

Valjalo bi početi od jednog od najočiglednijih. Edvard Makazoruki je tih, introvertan lik i Džoni Dep ga u filmu „Edward Scissorhands“ (Tim Barton, 1990) sjajno glumi. U pitanju je uloga koja se skoro u potpunosti osvaja na mikroekspresije, govor tijela i čitanje tih tužnih očiju zbog kojih imate potrebu da zagrlite ovo melanholićno biće bez obzira na to

kakve će biti posljedice. Dep govori tiho i čak ni tada ne govori mnogo. Ali, baš u toj tišini i saznajemo sve što treba da znamo o njemu, ali i o Edvardovom tvorcu Bartonu.

Amelija Pulen

Najčešće prva asocijacija na introverte iz filmova bez obzira na to da li ste klasik „Le fabuleux destin d’Amélie Poulain“ (Žan-Pjer Žene, 2001) gledali jednom ili 20 puta, biće Amelija Pulen i predivna Odri Tatu. Ono što je karakteristično za nju, iako možda nije primjetno na prvi pogled, jeste da Ameli na sebi svojstven način i u određenoj dozi, ruši neke od predrasuda koje ljudi imaju o introvertima.

Četvrtak, 30. decembar 2021.

oji bi novogodišnje praznike najradije proveli sami u kući syfy.com

orl wizardingw

d .c

pinte

t res

P ry serijalu ,,Har

xs4all.com

gv ud u

ot ter “

a aL Lun

. co

An Ted

oe ts S ociety“

de rso dP n u filmu ,,Dea

Džoni Dep kao Edvard Makazoruki, neodoljivi gospodar tišine

ihih posmatrača Ameli nije samo introvertna, već i stidljiva. To je evidentno u svakoj interakciji, kako sa Ninom (Matju Kasovic), tako i sa komšijama. Ali, dok se stidljivost često tumači kao slabost, Žene nam ovdje majstorski pokazuje nešto sasvim suprotno. Ameli ne propušta priliku da se založi za sebe i prijatelje kada dožive nepravdu. Njena djela su uvijek smjela i upečatljiva, a njena se introvertnost najviše ogleda u vremenu koje provodi sama i razmišljanjima tokom analize proteklog dana unutar svoja četiri zida.

sedmica seli u bajkovitu kolibu u Engleskoj. Kako Iris savršeno funkcioniše sa ljudima, vrlo je vjeorovatno da, ukoliko nijeste svjesni nekih sitnih navika, nećete ni primjetiti da je Iris klasična introvertkinja. Ona ne ulazi sa svakim u razgovor, ali kad ga otpočne, riječi uvijek imaju neko dublje značenje. Koliko god se dobro snalazila sa ljudima, uvijek na kraju dana pobjegne u radnu sobu u kojoj može biti malo sama, a sa ljudima koje simpatiše nastoji da se vidi nasamo kako bi zajedno proveli kvalitetno vrijeme.

verta tako da čitav svijet vidimo i osjećamo kroz Čarlija, njegova iskustva, misli i ideje. „Wallflower“ je neko ko ne učestvuje, ali posmatra. Pa tako nekako krenemo i mi, uz Čarlija. Ne učestvujemo, ali pažljivo promatramo, i zahvaljujući tome sve više razumijemo ko je Čarli i kako je to biti on. Za bilo koga ko je odrastao kao introvert i ko razumije što znači kada naiđete na prijatelje kao što su Sem (Ema Votson) i Patrik (Ezra Miler) sa kojima zaista možete biti vi, ovaj film je blago kome se vraćate i dugo nakon što prestanete biti tinejdžer.

Ajris Simpkins

Čarli Kelmekis

Bilbo Bagins

Ajris Simpkins (Kejt Vinslet) jedna je od glavnih protagonistkinja popularnog božićnog filma „The Holiday“ (Nensi Mejers, 2006), u kojem ona i njena prijateljica Amanda (Kameron Dijaz) zamijene domove za praznike. Iris odlazi u Amandinu vilu u Los Anđelesu, dok se Amanda na nekoliko

Jedan od najljepše napisanih introvertnih tinejdžera. Čarli Kelmekis, zauvijek. Najprije zbog knjige „Perks of Being A Wallflower“, ali i zbog sjajne ekranizacije Stivena Čobskog iz 2012. u kojoj je Logan Lerman uspio da mu magično udahne život. Sama knjiga, a time i film, pisana je iz ugla intro-

Bilbo je sjajan primjer introverta, pogotovo u filmu „The Hobbit: An Unexpected Journey“ (Piter Džekson, 2012), zato što pokazuje da introverti mogu biti hrabri heroji avanturističkog duha, i da su često i sjajno društvo, iako je sve što žele da na kraju avanture pođu kući i ne otvaraju nikom vrata,

recimo, cijele sedmice. Priznajte, svi dobro razumijete ovaj osjećaj. Ovaj dragi hobit je u pravom životu ona osoba koja se obraduje (ili za to tiho navija) poruci u kojoj neko otkazuje planove u posljednjem trenutku, a to je nešto što se svima nama desilo najmanje jedanput - i to samo ovog mjeseca.

Luna Lavgud

Kada pogledate introverte iz poterverzuma, kojih ima mnogo, Luna Lavgud (Evana Linč) je možda najočigledniji izbor, pogotovo zbog filma „Harry Potter and the Order of the Phoenix“ (Dejvid Jejts, 2007). Naravno, sa razlogom. Luna je sanjarka i uživa u društvu onih koji je prihvataju kao takvu, ali i kao čudnjikavu i drugačiju. Ipak, uprkos odanosti onima koje smatra prijateljima, značajan dio vremena provodi sama sa svojim mislima. Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 30. decembar 2021.

Luna nije stidljiva, i to je detalj koji će se dopasti introvertima kojima je dosadila ta etiketa. Ne plaši se da kaže što misli, niti ju je briga kako će biti percipirana. Ona je svjesna svog imidža u školi i ne dozvoljava da to utiče na njen identitet. Luni je udobno u svojoj koži i to ne krije, niti se izvinjava zbog toga.

Bezimeni vozač

„Drive“ (2007) Nikolasa Vinding Refna je inteligentan akcioni film, ono što baš i nemamo priliku često da vidimo, i budimo iskreni - jedan je od najelegantnijih filmova prikazanih u ovom vijeku. Tome doprinose neonska svjetla, retro muzika, atipična fotografija, ali i uvijek kul Rajan Gosling koji je, pazite sad, introvert. I, uprkos tome što je u pitanju bezimeni protagonista koji u toku filma učini brojna nasilna djela, u njemu postoji doza hladnokrvnosti zbog koje će Gosling u ovoj ulozi uvijek biti jedan od najdražih introvertnih likova, a „Drive“ nekonvencionalno briljantan film. Ukoliko ste ljubitelji slatkog, retro nasilja, dobre muzike i „ševroleta malibua“ iz 1973, naravno.

Džoel Bariš

Rezervisana Nadin

Prije nego što nas je sve očarala u serijama „Hawkeye“ i „Dickinson“, Hejli Stajndfeld smo, na primjer, imali priliku da gledamo u filmu „True Grit“ (2010) braće Koen u ulozi Meti za koju je čak bila nominovana za Oskara. Ipak, kao jednu od najdražih njenih uloga svi tajno držimo markiranu Nadin u filmu „The Edge of Seventeen“ (2016) Keli Fremon Krejg. Nadin je tiha, rezervisana buntovnica čije nijanse otkrivate samo kada je vidite u okruženju u kojem se osjeća kao domaća. Hejli je sjajna u ovoj ulozi zato što pokazuje da introvertna tinejdžerka može biti i samouvjerena i zabavna sa najboljom drugaricom, ali i sasvim pogubljena dok se nekad bori protiv svijeta koji djeluje kao da radi sve protiv nje.

Gospodin Darsi

Introvertni muškarac je često stereotipno pogrešno shvaćen. Ili je čudan, stidljiv i sam, ili je grub, nevaspitan i namršten. Ovo najbolje vidimo u liku gos-

p o d i n a D a r s i j a ( Me t j u Mekfejden) u ekranizaciji književnog klasika „Pride and Prejudice“, verziji Džoa Rajta iz 2005. Gospodin Darsi je još jedan klasični introvert. Ne osjeća se sasvim prijatno u javnosti i na velikim događajima; u takvim situacijama uvijek pokaže nespretnost, a čak u jednom trenutku i kaže Elizabet Benet (Kira Najtli) da mu manjka „talenat da razgovara sa ljudima koje nikada ranije nije vidio“. Gospodinu Darsiju je zapravo ugodnije u sopstvenom domu i kada je okružen bliskim ljudima, što zapravo i ne zvuči tako nerazumno.

Tod Anderson

Uprkos tome što je introvertan i ne voli da govori u javnosti, Tod Anderson (zora velike karijere Itana Hoka) pridružuje se drugarima u avanturama, koje uključuju i članstvo u „Društvu mrtvih pjesnika“. Stidljiv i povučen, u klasiku „Dead Poets Society“ (Piter Vir, 1989) najbolje razumije ono latinsko „carpe diem“ i cijeni riječi profesora Kitinga (nezaboravni Robin Vilijams) koje mu pomažu da postane samouvjereniji. Baš zbog toga, Tod je prvi koji ustaje u kultnoj sceni filma i izgovara riječi „O Captain, my Captain“ odajući time počast profesoru od kojeg je toliko naučio o životu i navodeći drugove iz odjeljenja da urade isto. Dovoljno za kultni status među filmskim introvertima, zar ne? Biljana MARTINIĆ hollywoodreporter.com

Melanholičan, rezervisan i introvertan, Džoel Bariš (Džim Keri) u biseru „Eternal Sunshine of the Spotless Mind“ (Mišel Gondri, 2004) - jeste još jedna osoba koja rijetko progovara, dok ne pronađe nekoga sa kim može da bude svo-

ja. Klementina (Kejt Vinslet) ga prihvata onakvog kakav jeste i to mu daje predah od anksioznosti koju svakodnevno osjeća i koja ga često spriečava da objeručke zaroni u život. Zbog toga cijela radnja filma, nakon što Klementina odluči da ga izbriše iz sjećanja, dobija mnogo veću težinu. Ono što je posebno slatko jeste i što je ovaj film radio Čarli Kofman, još jedan (samoproklamovani) introvert.

ron Sorkin bacio se na režiju sopstvenih scenarija u poslednje vreme, počevši od krimi-drame rađene po istinitom događaju „Molly’s Game“ (2017) gde je imao posla sa najboljim likom koji je napisao. Konačni rezultat nije bio onoliko dobar koliko je mogao biti da ga je režirao iskusniji i profilisaniji režiser, ali jeste bio sasvim pristojan. Uostalom, kada Sorkin pisanjem može predestinirati režiju velikih autora poput Dejvida Finčera, Roba Rajnera, Majka Nikolsa ili Denija Bojla, onda valjda isto sme činiti sa vlastitom režijom. Razlika je, pak, u onoj komponenti zanatske ingenioznosti koja njemu fali, pa mu režija može biti funkcionalna, ali ne i impozantna.

Dijaloška paljba

To je i pokazao sledećim filmom, „The Trial of the Chicago 7“ (2020), pritom se noseći sa još dva izazova: da je projekat pisao za Stivena Spilberga, pa ga zapravo nasledio, te sa poznatošću priče, njenog ishoda. Na sličnom kursu ostao je i sa novim filmom, AmazonoBilbo Bagins (Friman) na početku velikog i neočekivanog putovanja

Četvrtak, 30. decembar 2021.

Sorkinov „Being the Ricardos“ sa Nikol Kidman i Havijerom Bardemom

Korektna, ali vikipedijska drama

amazon.com

CELULOID

Kidman i Bardem kao legendarni TV par iz sitkoma „I Love Lucy“

vom dramom „Being the Ricardos“ sa Nikol Kidman i Havijerom Bardemom. Suštinski, najočiglednija paralela koja se može povući sa Sorkinovim ranijim radovima je ona sa njegovim televizijskim opusom u kojem se bavi dinamikom odnosa u velikim sistemima („The West Wing“, „The Newsroom“), ali i sa skriptom koji je napisao za film „Steve Jobs“ (Bojl, 2015), a kojim dominiraju rapidne verbalne razmene upakovane u teatarsku strukturu. Konačni rezultat je još jedan „sorkinovski“ film sa tipičnom „sorkinovskom“ dramaturškom obradom i odgovarajućom temom. Ta tema je odnos u jednom trenutku najvećeg televizijskog para, Lusil Bol (Kidman) i Desija Arnaza (Bardem) koji su igrali glavne likove, naslovne Rikardove, u sitkomu „I Love Lucy“. U pitanju je bila revolucionarna televizijska komedija koja je na male ekrane dovela Latinoamerikanca kao protagonistu, a u kojoj su oba centralna lika bila ranjiva na svoj način (Riki kao imigrant sa lošim engleskim, Lusi zbog svog roda kao bleskasta žena) i koja je na te-

Konačni rezultat je pristojan. Opet, šteta je što Sorkin nije uspio da dočara značaj serije „I Love Lucy“, Lusi i Rikija kao likova, te Lusil Bol i Desija Arnaza kao stvaralaca koji su oblikovali televiziju koju sada poznajemo leviziji prvi put prikazala trudnoću. Od tada nadalje, Lusi i Riki urezani su kao pop-kulturna referenca u kolektivnu memoriju prvenstveno američke, ali i šire publike.

Stresna sedmica

Sorkin hvata Lusil i Desija tokom jedne posebno stresne sedmice 1953. godine. Tu su regularni stresovi oko produkcije sledeće epizode serije: nesuglasice sa režiserom (Kristofer Denem) i sponzorima, te trvenja sa timom scenarista sa Džesom Openhajmerom (Toni Hejl) na čelu koji se grčevito bori da zadrži kontrolu, dok ženski deo tima Medlin Pju (Alaja Šoket) pokušava da održi prijateljsku vezu sa Lusil i upravom televizijske kuće. No, javljaju se i još dva problema i jedna potencijalna nezgodacija. Prvi je poslovne prirode: reč je o „pištoljskoj“ vesti koja je

objavljena u novinama da je Lusil komunistkinja. Drugi problem je, pak, posve privatan. Lusil misli da je Desi vara zbog toga što ima običaj da ga nikad nema kući. Nezgodacija je, sa treće strane, Lusilina trudnoća koja utiče na kreaciju i produkciju serije. Ono što sledi je serija dijaloga koji su čas intelektualni, čas humorni, a uvek teatralni (Sorkin je ipak počeo kao pozorišni pisac). Glumački ansambl tako ima priliku da zablista, što najviše koriste Nina Arijanda i Džej Kej Simons koji igraju sporedne glumce Vivijen Vens i Vilijama Frolija, odnosno Etel i Freda Merca iz serije „I Love Lucy“.

Pamet i karakter

Nikol Kidman ulogu Lusil odrađuje rutinski, podjednako akcentujući njenu britku pamet i ne uvek ugodan karakter, dok Havijer Bardem brusi dramski talenat kao De-

si, a komičarski kao Riki. Ostalima je ostavljeno samo nekoliko minijatura koje brižljivo odabrani glumci koriste. Režija je opet funkcionalna, iako ne naročito maštovita u seriji kontra-planova povremeno prekinutih nekim širim kadrom, te pretapanjima iz kolora u crno-belo i nazad u za to očekivanim momentima. Sorkin koristi dramaturška pomagala kao što su pseudo-dokumentarni okvir priče u kojem su kolege glavnog para intervjuisane radi konteksta, te flešbekovi, što je činio i u ranijim filmovima. Konačni rezultat je korektan, premda pomalo „vikipedijski“ natrpan podacima iz kojih Sorkin ipak ne uspeva da izvuče sav značaj serije, Lusi i Rikija kao likova i Lusil i Desija kao stvaralaca koji su oblikovali televiziju koju sada poznajemo. M. STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 3.2/5

Četvrtak, 30. decembar 2021.

POGLE D U 2022.

Filmske distopije i SF ostvarenja čije se radn

Što je strašnije od svih terminatora

jujork ima 40 miliona stanovnika i globalna je nestašica hrane; zagađenje i klimatske promjene čovjeka su satjerale u ćošak – a ipak su ljudi u svemu tome sami sebi najveći neprijatelji... I da, godina je 2022! Danas? Ili makar u viziji filma „Soylent Green“ (1973).

Filmske vizije našeg vremena su, u vremenu nastajanja, bile ,,samo“ puka naučna fantastika. Sada djeluju bolno realno, poput iskrivljenog odraza u ogledalu, vrtoglavog dejavu ili naciklog, zamućenog sjećanja na san, tek nakon buđenja

Soylent Green

iskrivljenog odraza u ogledalu, vrtoglavog deja-vu ili naciklog, zamućenog sjećanja na san, tek nakon buđenja. A ovakve filmske priče ipak pružaju savršeno izoštren fokus, za lekcije koje bi trebalo što prije naučiti.

Metropolis

Ghost in the Shell Sve granice između ljudi i tehnologije brišu se u famoznoj animiranoj viziji genijalnog anime autora Mamoru Ošija,

The Terminator Na početku kultne distopijske akcije „The Terminator“ (Džejms Kameron, 1985) zatičemo Los Anđeles kao, maltene, pakleni otpad za metal i plastiku – u 2029. godini. Kao mjesto gdje drumovima grabe uglavnom oklopljeni gusjeničari, pod čijim točkovima krckaju već smrvljene lobanje. To posjetilac iz budućnosti Kajl Ris (Majkl Bin u ulozi karijere) opisuje Sari Konor (rola utoday.nl

Jedno filmsko doticanje našeg vremena (i krivog, i dužnog!) je sa naknadnom pameću jednog autora – umetnuto skoro šest i po decenija od premijere. Ni manje ni više, tiče se klasika koji je možda najviše uticao na uzlet i ton distopijske naučne fantastike na velikom platnu, ali i mračnjačkih krimi-trilera i noir žanra. Naravno, „Metropolis“ (1927) Frica Langa, koji u originalnom „rezu“, u verziji za američke bioskope, radnju smješta u nekakvu opskurnu godinu 3000.

Sve to je producent Đorđo Moroder, u kontroverznom novom ,,rezu“ filma iz 1984, smjestio u 2026. godinu – sa jasnom željom da se radnja odvija vijek nakon perioda kada je genijalni Njemac snimao film. I to pokrivajući radnju pjesmama pop i rok zvijezda osamdesetih, poput Fredija Merkjurija i Boni Tajler! Tema? Onako dikensonovska deviza „najbolje od najgorih i najgore od najboljih vremena“, pa orvelovski motiv totalne kontrole i manipulacije širokih masa – uz pogled u skroviti svijet nekolicine sa realnom moći.

characterdesignreferences.com

Decenijama je djelo Ričarda Flejšera opisivano kao odraz pesimizma modernog svijeta zatečenog u jednom ćorsokaku sedamdesetih. Dugo potcjenjivani, potom i kultni klasik sa Čarltonom Hestonom (Mojsije iz „Deset zapovjesti“ (1956) Sesila Demila lično) – u fokus stavlja čovjeka potpuno zavisnog od proizvoda jedne jedine korporacije. Kompanija Soylent, u ovoj viziji budućnosti, ima praktično monopol nad hranom; dakle, nad golim životom. I tu Flejšer, na podlozi distopijske naučne fantastike, raspliće krimi-triler i misteriju. Onda kad najpoznatiji konfekcijski proizvod, „soylent green“ postane opasnost, ključ i recept za jednu dugo skrivanu tajnu – u 2022. godini! Sa distancom od skoro pola vijeka od premijere, lako je i porazno reći: da je ova vizija 2022. ipak mnogo više označiteljska za naše vrijeme, nego za sedamdesete. Ono što je za Flejšera bila opomena, ili jednostavno teza koja otvara dobra pitanja, umnogome je korak ka realnosti... I zato je „Soylent Green“ sada samo dobar povod da se podsjetimo i drugih filmskih vizija naše decenije koje su, u vremenu nastajanja, bile „samo“ puka naučna fantastika. Sada djeluju bolno realno, poput

u velikom filmu „Ghost in the Shell“ (1995). Neočekivani kanski hit je cinična vizija čovječanstva koje je naučilo kako da poboljša i učini trajnijim fizičke karakteristike tijela, ali i čula, ugođaje... I naravno, istovremeno – umnogome sebi osakatilo dušu. Tehno-distopija Ošija u 2029. godini tiče se i hakerskih napada, i naravno debelih slojeva nasljeđa filozofije, transhumanizma... U takvoj igri, naravno da će najviše istinski ljudskih osobina ispoljiti – jedan robot. Film koji je doživio nastavke, rimejke, stripske i gejmerske verzije, pulsira i odjekuje sve rezonantnije, i četvrt vijeka od premijere.

Čovjek između androida i kiborga u anime klasiku ,,Ghost in the Shell“

Četvrtak, 30. decembar 2021.

Detalj sa fantastičnog postera distopijske poslastice ,,Soylent Green“

nje odvijaju u ovoj deceniji po kojoj se prepoznaje sjajna Linda Hamilton) kao „mjesto gdje se tokom dana primiriš i čuvaš, a tokom noći se možda možeš kretati i boriti“. Kameron je sjajno obrnuo pravila igre: veći dio radnje ipak se dešava u 1984. godini, koja svakako djeluje kao mnogo banalnije i bezbjednije vrijeme od one iz budućnosti... Osim ako nijeste, naravno, sama Sara Konor. Koja će na sopstvenoj koži i u „jedan na jedan“ duelu osjetiti, na što liči rat ljudi i švarcenegerskih robota ovog našeg vremena.

Pacific Rim Još jedan meksički maestro: Giljermo del Toro je otprilike spakovao motive originalne „Godzilla“ priče u milje 2025. godine, za svijet u kom se, nakon neobjašnjivog otvaranja kosmičkih portala na dnu

Pacifika, pojavljuju gigantska čudovišta i tumaraju našim gradovima. „Pacific Rim“ (2013) jedan je od smjelijih radova Del Torove karijere; rijedak pokušaj da se mecha anime žanr, sa gigantskim robotima koji treba da spasu čovječanstvo, prebaci na filmsko platno. Ipak nadre-

alna, ali zabavna i nepravedno potcijenjena filmska distopija.

Her U viziji Los Anđelesa iz 2025. godine Spajka Džonzija postoji veće čudovište i od svih terminatora, mecha robota i godzila sa dna okeana – a to je prije svega archilovers.com

Kada igrališta utihnu, nastupa očaj. To je otprilike ključna deviza i crtica iz romana „Children of Men“ P. D. Džejmsa, koji je veliki meksički autor Alfonso Kuaron spakovao u saj-faj hit iz 2006. godine. Vizija Britanije iz 2027. je ona u kojoj djeca praktično odbijaju – da se rađaju. To jest, sve ovo što činimo planeti i sebi je uslovilo globalnu pandemiju neplodnosti. U takvom svijetu, lik Klajva Ovena (idealan tip za ulogu u maniru „Istrebljivača“) ima dužnost da na bezbjednost povede prvu ženu koja je nakon 18 godina zatrudnjela... Britanska kinematografija nije skockala bolju distopiju od ove u posljednjih deceniju i po.

alphacoders.com

Children of Men

Hoakin Finiks princ samosažalijevanja u opominjućoj studiji otuđenosti ,,Her“

Estetika budućnosti u legendarnom ,,Metropolisu“ Frica Langa

samoća. Teodor (brkati Hoakin Finiks) je hodajuće samosažalijevanje, koje se „zakačilo“ i vezalo za glas svog novog operativnog sistema. Ukratko – zaljubio se u AI asistenta poput Siri. Samo što se njegova Siri zove Samanta i glas joj pozajmljuje Skarlet Johanson. Pastelno obojeni svijet savršeno je ironičan prikaz modernog otuđenja; života u postmodernom gradu koji danas djeluje kao gotovo proročka vizija života u lockdown režimu. Na takvom bojnom poprištu usamljenosti, tehnologija i ljudska priroda ruku pod ruku mijenjaju naše potrebe za konekcijom i vezama... Što je strašna i sjajna, idealno praznična poruka - koliko je u ovim danima ljekovito istinski pripadati nekom. I pronaći izlaz iz lavirinta samoće.

S. STAMENIĆ

24 PRAZNIČNI Četvrtak, 30.CIKLUS decembar 2021.

Početak bune protiv sojeva Izguslao:

Milivoje KRIVOKAPIĆ

ve što stihom rečeno je ođe, Zgodilo se u ljetu te prođe, Preciznije minuće za dan-dva, No, nećemo cijepat dlake sada, Već da oko bacimo na ono, Te je bilo ja l’ fino ja l’ bolno, Jer je vakat za svođenja razna, To smrtniku ne pada ko kazna, Jer od svega on voli najviše, Potkraj ljeta da se pregrupiše! Svak je za se proživio ovu, Godinu što brzo će za Novu, Biti stara i zamijenjena, Kako već to čini doba smjena, No, nas Nova sada ne zanima, Većma ono što je blisko svima, Ono što nas spoji il’ razdvoji, Što nas smiri il’ obespokoji, Zajedničko vazda štogod ima, Što sve ljude podjednako cima. Ne dade se korona prokleta, No je tukla i ovoga ljeta, Po narodu to što zna i može, A sojevi hitro joj se množe, Diobi se, mijenja, mutira, Čovječanstvu ne da zere mira, Dobaulja kroz alfabet ona, Sve do zloga soja omikrona. I ko da nije od nje dosta muke, No su digli motike i kuke, Na vakcine smutljivci i vrazi, Laži rastu, istina se gazi, Neće da se vakciniše raja, Šta je ovo, muci nikad kraja, Tvrde da ih čipuju i truju, Naučnike neće ni da čuju, Silo bož’a, manite li slike, Đe laici uče naučnike. Ne zna, veli, šta je u va’cine, Pošto znade sastve dostine,

Tričarija što u sebe trpa, Ljudski rode, grupacijo glupa, Milije ti se podijeliti, Nego složno jadu prkositi. A podjele stara su vrlina, Ovih naših gora i strmina, I dalje smo zbijeni u šance, Politika drži nas u lance, Malo, malo, pa neko zakuva, Kakve zbrke, da te bog sačuva, Prijeti se obaranjem Vlade, Od sjednica prave se parade, Ka jedinstvu gajimo otpornost, Ne uzima niko odgovornost, Već se vješto lopta prebacuje, Građanstvo se vijestima truje, U strojeve dijeli se raja, Pa razdoru ne vidi se kraja, Helikopter vladike prevozi, Ne bijaše to u korist slozi, Na Belveder nikle barikade, Ta zbivanja produbiše jade, I trvenja i diobne priče, Koj’h se ovaj narod ne odriče. Kada sirot smrtnik sve to vidi. Dođe mu da odma pozavidi, Na svijetu iz Vandavizije, Ostvarenju sa televizije, U kojem je Skerletna vještica, Silne moći i lijepa lica, Sagradila dunjaluk za sebe, Ne mareći za tuđe potrebe, Svoj je svijet podigla na laži, Svoje boli tako da ublaži. Povede nas ove priče strana, U okvire malijeh ekrana, Ne može se da se ne pomene, Šarmer jedan koji ledi vene, Zavedena staše srca mnoga, Zbog Lokija, dragog zloga boga, I njegova i glasa i stasa, Lako za njim poaveta masa,

Četvrtak, 30. decembar 2021.

Redakcijski guslar Milivoje Krivokapić

Pa ne čudi zašto mnoga klika, Oće Lokija za predsjednika. Tu kraj skitnji svjetovima nije, Ode priča sve do Eternije, Posle evo četrdes’ godina, Dočekasmo, snađe nas milina, Najvećega eternijskog princa, Tog viteza plemenita lica, Zor Adama, jaka i stamena, Među rajom znanog ko Hi-mena, Silu vabi pred Lubanjom sivom, I šeretski očijuka s Tilom, Al’ sve to pomno i prati i sluša, Zli Skeletor, njegov arhidušman, Obrnu se raspodjela snaga, Eternija gleda u svog vraga, No, jedna je istina golema Siv je svijet koji Orka nema. I dok se slike eternijske kvare, Na zemlji se javi jedna Mare, Oživje je predivna Kejt Vinslet, Kroz životnost i solidan zaplet, Svu je sebe u ulogu dala, I čas glume svima održala. Vinimo se sada ko elisa, Do pustare znanog Arakisa, Baš je usred te žute pržine, Glavna radnja Herbertove Dine, Što nam opet al’ u novom ruhu, Dopadljivo i u starom duhu, Pripovijeda o sukobu sila, Ne bil’ za se svaka pribavila, Jaku prevlast i kontrolu punu, Nad začininom, te ga mnogi kunu, Naročito Slobodnjaci vrli, Zbog začina što im svako hrli, Na dom skromni i pustu planetu, Sve za pare i moć stoput kletu. Stade priča kad je sred zenita, Gledalište osta da se pita, Mnogi zato za knjige se lati, Ko će sada nastavak čekati.

Ksenija Planić

Bilo je još i Scena iz braka, Što iz vreće intimnoga mraka, Na viđelo iznese sve ono, Što j’ u braku i slatko i bolno, Vele mreže - poljulja se time, Brojni temelj od bračne intime, Prepozna se bračna zajednica, U odnosu lijepijeh lica, Od Oskara i bajne Džesike, Pogodiše njine neprilike, U srž samu čiste emocije, Koja često bez svrhe se krije. Emociji nikad nema kraja, To spoznade i balkanska raja, Kad na platno bioskopsko banu, Svaka karta kao luča planu, Tužna priča o Zdravković Tomi, Koja mnogo srce lako slomi, Gleda narod iz života slike, Gospodara kafanske muzike, Sve njegove padove i boli, Jer je mnogo teško kad se voli,

Poplavila kina sva od suza, Odjekuje buka aplauza, Bjelogrlić obro lovorike, Što sačini on pokretne slike, O pjevaču jedistvene duše, Te se zbog tog obrazi ne suše, Znade Bjela sve o tom zanatu, Kad šakama ne vodi debatu. Još se nešto zanimljivo zbilo, Nespojivo ipak se spojilo, U seriji uvrnute priče, Dječja igra i krvoproliće, Zblanula se zapadnjačka lica, Na brutalnost i bol bez granica, Promakla im sva poenta bitna, Spram koje je sva ta krv nebitna, Ta istina što nemire budi – Kap’talizam šta čini od ljudi. A i pokolj nimalo stran nije, U korejske filmske produkcije. A kakva bi to godina bila, Da muzika nije zagrmila, Da osoji, a i da razdrma, Da sav svijet valjano prodrma, Ko će bolje to učinit nego, Stari Mejden što nije podlego, Trendovima modernoga doba, No je osto vjeran sve do groba, Hevi rifu i žestokom zvuku, Dionice šikljaju iz ruku, Ove bande od tvdoga tona, I vokala moćnog Dikinsona. Divlja, pjeva i uživa raja, I pozdravlja Edi Samuraja. A u sami suton od godine, Stiže Vještac da nas želja mine, Zor delija Geralt od Rivije, Čijem maču niko ravan nije, Tuče brukse, ale i bauke, Brane svakog te junačke ruke, A pritiska sukob sa svih strana, Nema Geralt jednog mirnog dana, Siri svoje moći svjesna nije, Silne bitke u sebi sad bije, Pritisnuo Nilfgard i ne pita, S druge strane opire se Sintra, Potresa se neznana planeta, Zbog nevolja drevnog Kontinenta. Još i ovo bitno je pomenut, I u radost opet malo skrenut, Novi Matriks, epopeja slavna, Da podsjeti na vremena davna, Opet šalje Nea da se bori, Protiv sile te nam javu mori. Ovim priča ova dođe kraju, Novom ljetu prognoze se daju, Oće l’ biti mrčno il’ sjajnije, Od prethodne godinice dvije, U kojima čovječanstvo snađe, Trka, frka, čemer i beznađe, Izazvani virusom poganim, Što nam život ne činje laganim, Stoga nek je zdravlja i polako, Za ostalo snać’ ćemo se lako.

Četvrtak, 30. decembar 2021.

ILI-ILI

Svetlana Slapšak, antropološkinja i politička aktivistkinja

Zaslužila je Bela više do tipskog princa Diznijeve prave junakinje su grozne: Snežana poslije oživljavanja poljupcem više i ne hoda, nego je Princ nosi; Pepeljuga dozvoljava da joj nataknu staklenu cipelu u jednoj teško fetišističkoj sceni; jedino Aurora pokazuje malo više samostalnosti i svijesti

aučnica, antropološkinja, doktorka antičkih studija, univerzitetska profesorka, književnica i feministkinja Svetlana Slapšak nije od onih koji imaju dva lica, jedno za javnu upotrebu, drugo za naličje reflektora. Upravo zbog iskrenih i beskompromisnih stavova, ponekad pomalo grubo, ali nikada maliciozno i nepromišljeno, ona je posebno važna ne samo u okvirima struka, već i društvu koje nikad nije sigurno što se iza magle marketinga krije. Zato je bilo zanimljivo ponuditi joj pitanja iz nekoliko jedva srodnih oblasti, ali daleko od izazova, jer Slapšak o svemu pomenutom ima stav i u svakom je odgovoru ubjedljiva onako kako samo ljudi koji su mišljenje kreirali, a ne usvojili, mogu da budu. Koji antički junak previše plače, koji je Poaro nadut i dosadan, te koje su mačke iz animiranih filmova neodoljive iako su zle – Slapšak je objasnila tako da

nemamo razloga da joj ne vjerujemo svaku riječ. Diznijeve animirane feministkinje: Bela iz filma „Ljepotica i zvijer“ ili Jasmin iz „Aladinove čarobne lampe“? - Nijedna, zapravo, nije feministkinja, to je sve politička korektnost Piksara. Diznijeve prave junakinje su grozne: Snežana posle oživljavanja poljupcem više i ne hoda, nego je Princ nosi; Pepeljuga dozvoljava da joj nataknu staklenu cipelu u jednoj teško fetišističkoj sceni; jedino Aurora pokazuje malo više samostalnosti i svesti. Od pomenute dve - Bela, naravno, jer nije princeza, voli knjige i zveri. Nije zaslužila da se simpatična čupava zver pretvori u tipskog Princa, to je daleko od nagrade! Romani o pandemiji: Kamijeva „Kuga“ ili Pekićevo „Besnilo“? - Kamijeva „Kuga“; Pekićev

roman je pokušaj trženja žanra i ništa više. Najbolja ekranizacija književnog klasika: „Male žene“ (1994/2019) ili „Ubistvo u Orijent ekspresu“ (1974/2017)? - „Male žene“ Džordža Kjukora iz 1933, sa Ketrin Hepbern kao Džo. Od šest filmskih verzija, ta je još najsvežija. Verzija iz 2019. u režiji Grete Gervig je nepotrebno opterećena ljubavnom pričom. Računa se samo verzija „Ubistva u Orijent ekspresu“ iz 1974, elegantna i s odličnim glumcima. U režijskoj verziji Keneta Brane povreda je prevazišla uvredu: one silne jele oko Sremske Mitrovice tu još rastu oko nekog džinovskog vijadukta preko isto tako ogromne provalije! Za više od 80 godina, niko nije našao za shodno da pogleda mapu! Brana sam kao Poaro je nadut i dosadan, kao što je u većini svojih uloga. Najupečatljiviji Tito na velikom platnu: Ričard Bar-

ton („Sutjeska“, 1973) ili Marko Todorović („Užička republika“, 1974)? - Ričard Barton, sa pijanim pogledom. Film nisam gledala kad mu je bilo vreme, iz protesta, nego skoro 40 godina docnije, kad je imao istorijsku vrednost. Tu su božanska Irena Papas, Teodorakisova muzika, naš propali pokušaj (nekoliko studenata sa Filozofskog) da otmemo Teodorakisa na beogradskom aerodromu, da bismo ga ubedili kako ne treba da piše muziku za državni film... Gledala sam svoje uspomene, ne film. Antički junak iz Homerovih spjevova: Ahil ili Odisej? - Odisej, u liku Bekima Fehmijua; Ahil mnogo plače. Pitanje je besmisleno za klasičara: Odisej je prvi evropski JA, sa mnogim, ponekad kontroverznim osobinama, sa praktičnom pameću i čak smislom za paradoks i humor. Ahil čitaocu nudi strašnu sliku ljudske sudbine, kad zajedno sa Hektorovim ocem oplakuje junaka kojeg je ubio, svoj kratki život, i očajanje oca koji je izgubio skoro svu decu: to donosi rat, ne priroda. Borkinja za ženska prava: Andžela Dejvis ili Elenor Ruzvelt? - Andžela Dejvis, naravno. Borila se za ljudska, dakle i za

Šimen Zupančić / revijazarja.si

Četvrtak, 30. decembar 2021.

Svetlana Slapšak: Za njenu generaciju, pank je praznoglava izdaja roka

ženska prava (potvrđeno tek 1994), nosila oružje, bila u zatvoru, i uz sve to još poučavala, izučavala i napisala nekoliko značajnih knjiga. Prve dame, uz svu dobru volju, nemaju šta da rade u toj kategoriji. Ljubljanska ili novosadska pank scena? - Nijedna: za moju generaciju pank je bio neangažovana i praznoglava izdaja roka. Slavljenje i intelektualizacija panka su za mene bili elitističko izvlačenje iz pravih društvenih i političkih tema. Sada to mogu da gledam kao istorijski fenomen, kao muzika je sasvim neprivlačno. Omiljeni animirani mačak: Garfild ili Tom? - Nijedan. Crtane mačke su jednostrane, nijedna ne može da nadmaši ludost i toplinu žive. Dizni, koji nije voleo mačke, ipak je stvorio tri neodoljive – dve Sijamke iz „Maze i

Lunje“ i Lucifera iz „Pepeljuge“. Posle se vadio s „Aristomačkama“, ali ove zlobne su nenadmašne. Najubjedljiviji film u kojem se, makar posredno, problematizuju studentske demonstracije ’68. godine: „Šest dana juna“ (Dinko Tucaković, 1985) ili „Varljivo leto ‘68“ (Goran Paskaljević, 1984)? - O pokojnima samo dobro, ali nijedan. Pravi filmovi ‘68. bili su „Rani radovi“ Želimira Žilnika i „Plastični Isus“ Lazara Stojanovića. Biografski filmovi o filozofima: „Days of Nietzsche in Turin“ (2001) ili „Agora“ (2009)? - Katastrofa, i jedan i drugi. Ne postoji dobar film o filozofima, naracija i slika mogu samo da dočaraju neki trenutak iz života, a misao je daleko najvažnija. Zato su filozofi u fil-

movima uglavnom gubitnici: prosečni se teše time. Omiljena ekranizacija Šekspira: „Hamlet“ (Kenet Brana, 1996) ili „The Tragedy of Macbeth“ (Roman Polanski, 1971)? - U obzir dolaze dva „Hamleta“: jedan Lorensa Olivijea, drugi Inokentija Smoktunovskog, skoro da se ne mogu odlučiti koji je bolji. Neočekivano je dobra ekranizacija „Romea i Julije“ iz 1936: ako malo zažmurimo na holivudsku inscenaciju, to je odličan prikaz osnovnog motiva drame – seksualnog poriva. Igra dvoje uveliko zrelih glumaca (Lesli Hauard i Norma Širer), koji sa tim nemaju problema – jedino što je film već pao u doba „koda“, pravila koja su ograničavala seks na velikom platnu: par je morao ležati tako da gornji deo tela uvek zauzima ugao od 45 ste-

peni! I dalje bolje pamtim pozorišne predstave, recimo, „San letnje noći“ Pitera Bruka ili Hamleta u interpretaciji Vladimira Visockog. Omiljeni filmski Djeda Mraz: Bili Bob Tornton („Bad Santa“, 2003) ili Pol Đamati („Fred Claus“, 2007)? - Nijedan, mrzim i Deda Mraza i praznične filmove. To ne znači da mrzim i praznike, naprotiv. Kao dete sam znala za Božić Batu, to je bilo neko ljupko, sunčano dete. Sveti Nikola je dolazio pre njega, njega sam zamišljala kao starog mornara. Novu godinu sam zamišljala kao lepoticu u plavom, za još jednog dedu nije bilo mesta – ni za nekog ruskog, ledenog i u belom, ni za onog sa „koka-kolom“. Novogodišnje biće koje sam mnogo volela bio je Diznijev irvas Svetlan sa nosom koji svetli. Dragana ERJAVŠEK

Kako je ples iz naziva ove kolumne postao štićenik jednog grada

vienna.at

BEČKI VALCER

Izvođenje valcera u jednoj od bečkih dvorana

Tancovanje sa sudbinom Iz Beča:

Miloš Milačić

ragi Djeda Mraze, ukoliko hoćeš da ljudi stvarno vjeruju u tvoje postojanje, ogoli se. Skini crveno odijelo i kapu. Odbaci jastuk privezan uz stomak i odlijepi lažne brkove i bradu. Naočare, ako baš želiš, zadrži - i pogledaj se u ogledalo. Ako budeš ličio na Bila- Gejtsa, svi će znati da si folirant i tu ti pomoći nema. Ali, ako sa dugom sijedom kosom prepoznaju u tebi, recimo, doktora Emeta Brauna, postaćeš beskrajno simpatičan i djeci i odraslima. Još umjesto kočije s irvasima da im dotjeraš onaj stari model „deloreana“ i ponudiš im da ih provozaš kroz vrijeme „tad je cijeli svijet tvoj i sve što je u njemu“ i što je mnogo više - bićeš Čovjek, Djeda Mraze moj.

Zvuci sa neba

Ali pazi, nećeš dobiti lak zadatak. Moraš se vratiti u 15. jul 1816. u London, usred redakcije Tajmsa, dok je još u pripremi broj koji će biti štampan narednog dana. Kada pronađeš novinara koji je napisao onakav tekst o valceru potapši ga po ramenu i šapni mu prijateljski: „Blesane,

I svi su vjerovali da je valcer samo bečki i ničiji više. A istina je bila drugačija. Beč je prisvojio valcer i dao mu prezime, a pravi roditelji bili su mu Lendler i Lavolta ne objavljuj to – sprdaće ti se pokoljenja“. U tom tekstu, između ostalog, piše: „Sa žaljenjem primjećujemo da je nepristojni inostrani ples nazvan ‘valcer’ predstavljen engleskom dvoru. Dovoljno je uočiti sladostrasno preplitanje udova i pribijena tijela plesnih partnera i shvatiti koliko je to odstupanje od čednosti koja je svojstvena engleskim damama. Sve dok je ova opscena igra bila ograničena na prostitutke i preljubnice nijesmo joj pridavali na važnosti. Ali sada, kada se pokušava nametnuti uglednim slojevima društva, smatramo dužnošću da upozorimo svakog roditelja da ne izlaže kćeri toj pogubnoj zarazi“. Baš nekako u to vrijeme, Beč je uveliko privijao novorođenče u naručje. Valcer je „prohodao“ u dvoranama koje su izgrađene samo da bi se on igrao. Bečki „Apolo“ sastojao je se od pet velikih plesnih dvorana i 44 prostorije, tri staklene kućice i 13 kuhinja. Eksterijer su činili vještački vodopad, jezero sa labudovima,

vrt sa cvijećem. Luster u trpezariji držao je 5.000 svijeća a taman toliko posjetilaca mogla je da primi palata. Karta je koštala 25 guldena, što je tada bila pozamašna svota. Muzičari, skriveni u uglu sale, izvodili su svečani program, pa se činilo da zvukovi valcera lebde sa neba.

Ljubavno prokletstvo

I svi su vjerovali da je valcer samo bečki i ničiji više. A istina je bila drugačija. Beč je prisvojio valcer i dao mu prezime, a pravi roditelji bili su mu Lendler i Lavolta. Ona, Lavolta, brza i okretna igra, poletna i razuzdana, zatočenica srednjovjekovnih zamkova, željna slobode koja mami izvan zlatne krletke. On, Lendler (Ländler), ples zemljoradnika sa bavarskih i austrijskih planina, sirov i nesputan, praćen jodlovanjem i povicima ushićenih seljaka dok igraju u zanosu. Na prepad je ušao u Betovenove i Šubertove kompozicije i predstavljen je bečkom dvoru. Tu su se sreli njih dvoje i počelo je tancovanje sa sudbinom. La-

volta je Lendlera naučila gracioznosti, a on njoj poklonio „caper“ – plesni skok u kom bi muškarac podigao ženu u zrak i okrenuo je prije nego bi je ponovo spustio. Sporna je bila ta ruka partnera, koja je držala golu žensku butinu. Dama bi pritiskala desnom rukom muškarčevo rame a lijevom pokušavala da zadrži haljinu da joj u letu ne otkrije više nego što bi trebalo. Od tog trenutka na Lavoltu je bačeno proklestvo ljubavi. Zbog skaradnosti baš tog plesnog pokreta prognali su je i bečki biskup i francuski Luj Trinaesti. Samo je, gle čuda, engleska kraljica Elizabeta, zadržala na svom dvoru izvjesno vrijeme dok tamo nije zauvijek uvenula. Ali, dobili su nasljednika. Valcer je od Lendlera i Lavolte pokupio ono najbolje, postavši štićenik grada Beča i njegovo omiljeno čedo. U narednim decenijama porodica Štraus uzdići će ga na prijesto, gdje će ostati do dan-danas kao najuzvišeniji od svih plesova što ih poznaje savremeni svijet.

Četvrtak, 30. decembar 2021.

ANIME PLANET

Najbitniji uzleti vrhunske animacije sa Dalekog istoka

O ljepoti surovog svijeta Č

udesan anime svijet, pun života, prostor je kojim vladaju neki drugi zakoni i u kojem nerijetko možete pronaći i sočan komadić ljudske duše. Ove priče mogu biti „samo“ jednostavne i luckaste, ali emocije koje bude skoro pa uvijek budu neobično duboke. Nažalost, čak i najposvećeniji ljubitelji serija i filmova često izbjegavaju anime zato što, jednostavno, ne znaju odakle da počnu. Pa, evo malo pomoći. U nadi da ćemo barem nekom od vas olakšati da odabere anime po sopstvenoj mjeri, izdvojili smo pet najdražih i za nas najbitnijih anime projekata iz 2021. koje nikako ne smijete propustiti.

1. Ranking of Kings Mali princ Bodži i neodoljivi drugar Kage uspjeli su da nam nesvakidašnjim, nježnim prijateljstvom ukradu srca i pruže anime kojeg ćemo se dugo, dugo sjećati. Dva slatka autsajdera glavni su razlog zbog kojeg želite da provedete više vremena u anime svijetu ,,Ranking of Kings“ Josukea Hata, te zbog kojeg vam se čini da epizode ne traju duže od pet minuta.

2. Odd Taxi

ste koji biva upleten u kriminalni fijasko nakon kontakta sa traženim članom jakuze, te opšta dosjetljivost dijaloga i sveprisutna melanholija neo-noara daju seriji i inteligentan osjećaj lakoće, i suptilnu gravitaciju. Uz jedno od najuzbudljivijih finala koje smo vidjeli ove godine.

3. To Your Eternity Ništa vas u animiranom svijetu neće tako uhvatiti za grlo i udariti u stomak kao ,,To Your Eternity“. Kako pokvarena i surova igra: ovaj anime je sposoban da vas, ne u jednoj epizodi, već u nekoliko minuta, natjera da brinete o njegovim likovima. Prije nego vam ih oduzme i otpiše. Ono o čemu govori je ukratko – iskustvo ljudskog postojanja. Zamislite potpuno praznu, bezbojnu kuglu (kao tabula rasa) koja iz kosmičke dubine stiže na našu planetu. Jedna takva je sposobna da preuzme iskustvo, oblik i formu onih koji umiru. Kroz njih, posjetilac iz zvjezdane

daljine racionalno i pravednički uči o svijetu kojim kormilari čovjek. U očima te magične nevinosti, blješti ljepota surovog i tužnog svijeta koji se Zemljom zove.

4. Horimiya Teško da je iko mogao i da pomisli da će jedan ,,slice of life“ sa prizemnim zapletom uspjeti da se uzdigne iznad jednostavne premise i postane jedna od najljepših anime romansi. ,,Horimiya“ slavi jednostavne, potcijenjene svakodnevne radosti u kojima uživamo kad volimo i kada smo voljeni.

5. 86 Anime „86“ teška je priča o rasnom sukobu i dehumanizaciji manjina u borbi, ali i tome kako se lako nastavlja ciklus nasilja. Antiratni i antivojni anime projekti nijesu ništa novo, ali ono što je najimpresivnije u „86“ jeste način na koji izražava ove teme. Iako izgleda i zvuči kao ratna, ovo je zapravo više priča o ljudima nego o borbi Republike i Carstva. Mladi protagonisti Vladilena i Šin fantastično su razrađeni i vrlo dopadljivi likovi koji predstavljaju dva različita svijeta -u istom ratu. Anime nas na ovaj ili onaj način konstantno podsjeća na to da su vojnici koji ginu na bojnom polju zapravo djeca. Ovo čini ,,86“ daleko potresnijim, ali je i razlog što su upravo razgovori između njih i mali, usputni trenuci između bitaka ono gdje ovaj anime dolazi do izražaja i zbog čega uspjeva da vas ujede za srce.

B. MARTINIĆ

otakuart.com

Slično kao ,,Durarara“, ,,Odd Taxi“ nije priča o jednom liku, već o čitavom gradu. Zamršena radnja ove prelijepo napisane drame-misterije će vas zaintrigirati, a vješto isprepletane priče i likovi oduševiti time kako se na kraju povezuju u sjajnu, neočekivanu cjelinu. Podrugljive dosjetke Odokave, umornog i namrštenog taksi-

U nadi da ćemo barem nekom od vas pomoći da odabere anime po sopstvenoj mjeri, izdvojili smo najdražih pet projekata iz 2021. koje nikako ne smijete da propustite

„Ranking of Kings“ osvaja predivnom pričom o nesvakidašnjem prijateljstvu

Četvrtak, 30. decembar 2021.

SERIJE

inews.co.uk

theguardian.com

„It’s a Sin“, potresno i beskrajno radosno ljubavno pismo AIDS žrtvama

„Time“, atmosferična zatvorska drama sa Binom i Grejemom „We Are Lady Parts“, nepravedno potcijenjeni britkom Nade Manzur „Scenes from a Marriage“, dostojan moderni odgovor na Bergmanov TV klasik

refinery29.com

indiewire.com

„Ted Lasso“, serija iznimno važna za mentalnu higijenu

„The Underground Railroad“, Dženkinsov razorni esej o transgeneracijskoj traumi Afroamerikanaca

Četvrtak, 30. decembar 2021.

inews.co.uk

Top 10 najupečatljivijih serijala u znaku teških, ali izuzetno vrijednih lekcija

twitter.com

Priče zbog kojih želiš da budeš bolji čovjek

aše ključno pitanje krajem ovog decembra glasilo je: „Da li je ova serija učinila da poželimo da postanemo bolji ljudi?“ Uprkos svemu. I sopstvenim, i greškama drugih, uprkos manjku nade da će „sve ovo jednom proći“... I tom osjećanju koje iz dana u dan sve više raste, da smo toliko sitani svega, da često poželimo isto što i Vito Nikolić... Da se planeta na trenutak zaustavi, da bismo sa nje sišli. Pošteno je reći: uprkos hiperprodukciji sadržaja (ili možda baš i zbog nje), ova se televizijska godina baš i nije proslavila. Štoviše, odavno nam nije bilo lakše da svedemo račune i sastavimo listu serija koje su nam donijele nešto istinski vrijedno. Za serije koje su se ove godine našle u naših top 10 nijesmo imali dilemu. Ne samo što su nas navele da poželimo da budemo bolji ljudi, nego su nam pokazale da je bez velikog truda gotovo nemoguće postati bolji čovjek... Ali, i da je to jedini put kojim treba da krene svako iole pristojno ljudsko biće.

1. It’s a Sin

Najvažnija lekcija još jedne korona-godine, ona o razumijevanju toga na koji način sopstvenim neznanjem i neinteresovanjem možemo upropastiti nečiji život, stigla je iz Velike Britanije. Uz prekretničku „Angels of America, Channel 4 mini-serija „It’s a Sin“ najbolja je dosadašnja TV

Najbolji ovogodišnji TV projekti pokazali su nam da je bez velikog truda gotovo nemoguće postati bolji čovjek... Ali, i da je to jedini put kojim treba da krene svako iole pristojno ljudsko biće priča u čijem je fokusu AIDS. No, ono što maestralni, užasno potcijenjeni projekat Rasela T. Dejvisa razlikuje i uzdiže iznad mračnog serijala s Al Paćinom, jeste joie de vivre koja izbija iz njenih predivnih, kompleksnih likova. Nijedna pjesma iskorišćena za pet epizoda, nijedna Wham!, Pet Shop Boys ili The Queen himna, nije tu samo da ilustruje eru osamdesetih koja je u fokusu. Sve u vezi sa Dejvisovom serijom, od izbora muzike do načina na koji gradi savršeno nesavršene likove, tu je da vam pokaže koliko su ti mladići stradali od „pederske kuge“ – bili prokleto puni života. I koliko je nepravedno što su tako naglo zaustavljeni u letu. Izvanredna glumačka ekipa, naoružana Dejvisovim britkim tekstom, uspjela je gotovo nemoguće. Ne samo da direktno pozove na odgovornost i porodice žrtava, i društvo, i vlast – sve one koji su aktivno ili pasivno doveli do smrti miliona... Nego i da učini razumljivim i najveće greške žrtava virusa, da ih humanizuje, da nas do koske potrese njihovim sudbinama... I ubijedi da se tiču svih nas, da se sjutra možemo naći na njihovom mjestu, samo u drugom kontekstu, pripadali nekoj manjini ili ne. Vjerujte, više nego dovoljno – za najpo-

tresniju, a opet najradosniju seriju godine.

2. Time

Vjerovatno nijeste ni čuli za zatvorsku dramu Džimija Mekgoverna, iako njegova mini-serija „Time“ nosi jačinu filmova kakav je „The Shawshank Redemption“, a možda i klasika književnosti kakav je „Zločin i kazna“. Ono što je „It’s a Sin“ uradio za AIDS žrtve, Bi-Bi-Sijev „Time“ učinio je za osobe koje su bile ili još jesu dio dehumanizirajućeg zatvorskog sistema u Velikoj Britaniji. Kreator je probleme sa kojima se Ostrvo bori decenijama (prenaseljenost zatvora, skupoća održavanja zatvoreničkog sistema, „višak“ nasilja i manjak stručne radne snage u korektivnim institucijama) upakovao u višeslojnu dramu sa glumačkim masterklasom Šona Bina i Stivena Grejema. „Time“ je zatvorska serija koja puca od (očekivanog) adrenalina i toksičnog maskuliniteta. No, iako je mračna, ovo je drama iz koje nijesu izgnani svjetlost i nada. Za to se pobrinuo Mekgovern, gradeći studiju dva izvanredna čovjeka, jednog iza, drugog ispred rešetaka – i povjeravajući je nevjerovatnim glumcima.

Uz pažljivo promišljen narativ, režiju i cjelokupni dizajn produkcije (boja mučnija od one sive na zidovima ovog zatvora teško da može da postoji) – Bin i Grejem glavni su krivci zbog toga što se sve etičke dileme serije mogu primijeniti na bilo koju drugu zemlju i zatvorski sistem. I što ćete ih osjetiti kao najteži teg u stomaku pitajući se što biste vi uradili da ste se našli na mjestu nekog od njihovih junaka. Veliki je to podvig za Mekgovernovu ekipu, naročito u eri skraćene empatije i produženog kovida koji živimo...

3. Scenes from a Marriage

Ingmar Bergman jeste bio namćor, ali da je sada živ, vjerovatno bi bio veoma zadovoljan onim što je u HBO mini-seriji „Scenes from a Marriage“ uradio Hagaj Levi. Bračni ep, koji su od Erlanda Jozefsona i Liv Ulman „naslijedili“ izvanredni Oskar Ajzak i Džesika Čestejn, ne samo što je zaslužio da zadrži epitet „bergmanovski“, nego se slobodno može nazvati i modernim nastavljačem i „pojačivačem“ švedskog TV klasika iz sedamdesetih. Novi „Prizori iz bračnog života“, baš kao i Bergmanovi, Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 30. decembar 2021.

mnogo su više od puke studije braka. Shvatajući suštinu originala i čuvajući je, a pritom i crtajući van zadatih linija – Levi je otvorio Pandorinu kutiju pitanja o bliskosti i vezama, ne samo bračnim, i to vodeći računa da iz nje, nakon svih tih silnih demona ljubavi, izađe i nada. „Scenes from a Marriage“ duboko je promišljena serija (pojedini detalji toliko su realistični da momentalno tjeraju suze na oči), čiji autor ulaže veliki napor da razumije i voli sopstvene junake čak i onda kada se i oni sami mrze, i ne shvataju niti sebe, niti jedno drugo. Kada se osjećaju toliko zajedno sami, da zaboravljaju na sve niti koje su ih ikada povezivale. Ili užasno jako mrze tu jednu „stvar“, koja ih, makar naizgled, u tom trenutku jedina sprečava da ne počupaju utrobe jedno drugom. Recimo, rođeno dijete... Sve istine ikada prećutane ili bolno izvrištane voljenim osobama, Levi izvlači iz pretinaca podsvijesti i okreće ih gledaocima, tjerajući ih da postave sebi 1.001 pitanje poslije najrazornijeg od svih ratova ruža ikada vođenih u jednoj spavaćoj sobi. Za jednu od najvrednijih lekcija 2021: da možda nikada nećemo moći da shvatimo i prihvatimo ono što osjeća neko koga volimo ili smo ga voljeli više od sebe. I da je to potpuno u redu...

4. The Underground Railroad

Kada je Amazon najavio snimanje mini-serije „The Underground Railroad“, malo je ko od Barija Dženkinsa očekivao išta manje od masterpisa. I odista, režiser Oskarom nagrađene „Mjesečine“ (2016) jeste snimio skoro pa remek djelo. „The Underground Railroad“ je jedna od najvrednijih studija transgeneracijske traume Afroamerikanaca snimljena na velikim i malim ekranima. Prateći tragove Andreja Tarkovskog i Pola Tomasa Andersona, a opet ostajući apsolutno svoj, Dženkins je ispisao katarzičnu posvetu njihovom stradanju, suptilno i sa mjerom pokazujući da ta golgota nikada nije završena... Samo je poprimila druge oblike.

Čak i ako mislite da dobro razumijete što znači biti tamnoputi muškarac, žena ili dijete u Americi, Dženkinsova vizuelno hipnotišuća mini-istorija njihovog stradanja učiniće da osjetite duboki sram. Ali, onu njegovu najljepšu vrstu – sram koji uči da budete ponizni pred tuđom nesrećom i inspiriše da budete bolji prema drugima. A to je, ako pitate Barija Dženkinsa, jedini put ka boljem sjutra, i jedini način da kao vrsta izađemo iz dubokog mraka.

5. Ted Lasso

Naravno da ni prošle godine nijesmo ostali imuni na Teda Lasa (Džejson Sudikis)... Ali, da smo očekivali da se druga sezona pretvori u psihološku seansu koja bi, vrlo vjerovatno, nekome mogla da spasi život? Pucajte, ali to nam nije bilo ni na kraj pameti. Druga sezona fudbalskog mafina „Ted Lasso“ toliko se uozbiljila, a pritom ostala autentično šašava, da smo kapitulirali već na početku. Odmah smo znali da će Ted završiti visoko na listi najvažnijih TV likova 2021, onih koji vas, kao da je to najlakša stvar u ovom konfuznom svijetu, podsjete da smo jedni bez drugih i bez brige jedni o drugima – samo ljuske oraha osuđene na kaprice vjetra. Za nas je to više nego dovoljno da Tedova kancelarija postane mjesto kojem se stalno vraćamo... Da se izliječimo, kad god pomislimo da smo bolesni od svega, ovom predivnom, ako ne i najljepšom ovogodišnjom odom kolektivizmu.

6. We Are Lady Parts

Budimo realni: priča o muslimanskom girl power bendu koji traga za sopstvenim glasom i bori se protiv mizoginije i islamofobije u velelepnom Londonu – mogla je da bude samo prezaslađena limunadica stvorena za politički korektnu publiku. Srećom, britanska „We Are Lady Parts“ ne samo što ne tretira svoje junakinje kao vozila za reprezentaciju, nego je i jedna od najzabavnijih i najrelevantnijih serija godine. Britkom Nide Manzur ekvivalent je dobre pank-rok pjesme. Kratka (samo šest epizoda od 30 minuta), bučna, energična i apsolutno neapo-

logetska, ovo je serija koju nimalo ne zanimaju etikete koje biste mogli da joj prikačite - ni prije, ni nakon upoznavanja sa njenim vrištećim heroinama. Humor za desetku, srce na reveru, žene čija se hrabrost i energija samo poželjeti mogu, zarazan soundtrack sastavljen od sjajnih originalnih pjesama i odličnih obrada (posebno srce za „Bashir with the Good Beard“!), poruka da se burke i njima slične „rešetke preko lica“ mogu sagledati i iz drugačijeg ugla... Toliko je tu lekcija o kulturološkim razlikama koje često uzimamo zdravo za gotovo i razloga da pogledate „We Are Lady Parts“, da bi ih trebalo vrištati svakog dana. Sve dok se ne zaljubite u Manzurine „male žene“.

7. Succession

Tri sezone kasnije, HBO drama „Succession“ je i dalje jedina aktuelna serija koja djeluje kao nešto izašlo iz Šekspirove bilježnice. Nema bolje napisane na ovogodišnjoj listi, niti joj se ijedna može primaći po tako gnusnim poređenjima, sočnim psovkama i rafalno ispaljenim intelektualnim uvredama, makar ne od kada je „Veep“ otišla u penziju. Familija Roj ostala je i dalje glavno izvorište moralnih gmizavaca i ništarija od kojih je nemoguće odvojiti oči i bez kojih je nemoguće zamisliti prestižnu televiziju. Vjerovatno i shvatiti zbog čega će nas uvijek fascinirati bahatost moćnika, te nespremnost da prihvate da je njihovo vrijeme prošlo, onda kada im pravda pokuca na vrata...

8. Mare of Easttown

Na početku smo se opirali i čudili, pitajući se što je to što, zaboga, drugi vide u jednoj skoro pa tipičnoj detektivskoj drami, čiji je glavni pokretački motor surova ali pravična žena izmučena krivicom. Zar se bar takvih serija nijesmo nagledali? No, mic po mic, iz sedmice u sedmicu, poput najfascinantnije slagalice, HBO hit „Mare of Easttown“ donio je mnogo više od briljantne naslovne uloge Kejt Vinslet. Istinski uzbudljivu i originalnu krimi-zagonetku uz izvrsnu studiju karaktera i psihologije palanke u kojoj se odvija radnja? Svakako... Ali, i nešto još bitni-

je... Potresnu priču o prijateljstvu koja nas uči da prihvatimo da je prošlost bila, da sadašnjost jeste i da budućnost – biće. Jer, to je jedini način da život poteče kao voda...

9. Loki/WandaVision

Dvije najnesavršenije serije sa naše liste stigle su od Marvela, a mjesta su apsolutno zaslužile iskačući iz okvira superherojskih očekivanja. „Loki“, beskrajno zabavan eksapizam koji to, ipak, nije, i u kojem je genijalno postavljena i nagoviještena čitava treća faza Marvelovog univerzuma. I „WandaVision“, mini-serija sa veoma, veoma neubjedljivim krajem – ali i prethodnicom sa fantastično realnom i estetski fascinantno riješenom studijom tuge i žaljenja. Ne samo u marvelovskom, nego i u čitavom TV svijetu.

10. Painting with John

Za kraj, najveće spadalo i frajer s ovogodišnje liste. Džim Džarmuš, Tom Vejts i Dejvid Linč makar znaju zbog čega je jedan džez na dvije noge od Džona Lurija uspio ponovo da nas zezne i uvali nam još jednu seriju o nečemu koja je, zapravo, serija o nečemu potpuno drugom. Serija „Painting with John“ vratila nas je u naručje jednog od najšmekerskijih ekscentrika iz svijeta umjetnosti. Da nam Džon odsvira, isćaska i naslika kako se odrasta do djeteta. Da nam, šarajući po anegdotama sa poznatima, štosno objasni koliko je važan integritet, i autorski i ljudski, nijednom ih ne pominjući direktno. I da nam odveć lako u paramparčad razbije taj „strah od propuštanja“ u sve bržem svijetu, provlačeći između redova da nema ničeg ljekovitijeg od samoće... I srednjeg prsta, makar povremeno podignutog pravo u lice planeti! Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

ISPOD CRTE

What We Do in the Shadows, The Chair, The Good Fight, Yellowjackets, Landscapers, Rick and Morty, Breeders, Servant, Euphoria specijali, Hacks, Castlevania, Calls, Station Eleven

Četvrtak, 30.nijeste decembar 2021. Pet britanskih bisera koje (vjerovatno) pogledali

Lovorike za baštovane U moru hiperprodukcije štošta vrijedno poput izvanrednog serijala s Olivijom Kolman i Dejvidom Tevlisom promaklo je našoj široj publici

rimi-serije su decenijama popularan britanski izvoz, ali ne samo one. Specifičan ostrvski humor i uvijek drugačiji pristup temama, privlače gledaoce, a stvaraju se i rekordne brojke gledanosti. Tako je, recimo, finale serije „Line of Duty“ postalo najgledanija epizoda britanske televizijske drame u 21. vijeku. No, nađe se tu i štošta u moru hiperprodukcije što promakne balkanskoj publici, čak i u izuzetnoj godini za britansku TV produkciju kakva je bila 2021. Toliko jakoj, da su tri ubjedljivo najbolje serije s Ostrva završile na našoj glavnoj listi najboljih serija („It’s a Sin“, „Time“, „We Are Lady Parts“) i našle se na ovom top pet „postskriptumu“.

1. Landscapers

2. Line of Duty

Jedna od najboljih krimi-serija stigla je do kraja, tako što je u šestoj sezoni otkriven čuveni H ili „četvrti čovjek“ u mreži policijske korupcije. Od 2012. „Line of Duty“ okupljala je krem britanskih glumaca poput Viki Meklur, Martina Kompstona i Edrijana Danbara, a koristeći slične narativne postupke, pisac Džed Merkurio razradio je složene radnje koje stvaraju napetost bez potrebe za velikim akcionim scenama. Na-

hbo-go.rs

U manje vještim rukama, četvorodjelna mini-serija „Landscapers“ („Baštovani“) mogla je da postane klasično, manje-više dosadno prepričavanje mračne epizode o još jednom zločinu koji je potresao Veliku Britani-

ju. Ipak, hrabri koncept Eda Sinklera podigao je (ne)običnu ljubavnu priču s Olivijom Kolman i Dejvidom Tevlisom na potpuno novi nivo, a režija Vila Šarpa i izvanredni glumački duo učinili su je nezaboravnom. Uz one hipnotišuće omaže klasičnim vesternima poput „Tačno u podne“ i francuskim filmovima („Posljednji metro“), teško da možete pronaći svježiju krimi-poslasticu, i to ne samo iz 2021. godine.

„Landscapers“, nezaboravna krimi-poslastica sa Kolman i Tevlisom

jiščekivanije otkriće na kraju naišlo je na izvjesno razočaranje gledalaca, ali mnogo je koherentnije nego što izgleda na prvi pogled.

3. Three Families

Mini-serija poslije koje se osjećate kao da ste isprebijani, ali se isplati. Zasnovana na istinitom događaju, dvodjelna „Three Families“ donijela je priču o tri žene i njihovim porodicama u Sjevernoj Irskoj, gdje je abortus bio zakonom zabranjen do 2019. Sve je u ovoj drami gotovo naturalističko, od atmosfere, do glumaca. Uz Emi Džejms Keli i Lolu Petikru, Ženevjev O’Rajli kao Rozi, dala je najrazorniji prikaz, posebno u sceni u trgovini s odjećom za bebe, koja će vas raskomadati. Autorka Gvinet Hjuz prišla je priči ozbiljno i sa ljudskošću, pa je šteta što nije imala više od dvije epizode, da još dublje da pronikne u pojave koje su površno dotaknute ili uopšte nijesu.

4. Bloodlands

Još jedna priča iz Sjeverne Irske čija se šokantna otkrića postepeno guštaju. „Bloodlands“ kroz četiri epizode go-

vori o mračnoj prošlosti ovog dijela ostrva, složeno i jako politički obojeno. Debitant Kris Brendon iskoristio je iskustvo odrastanja na tom mjestu da stvori mračnu i depresivnu atmosferu, i prostor za sjajnu glumačku igru Džejmsa Nesbita i Šarlin Mekenu. I potpisao možda i najkonkretniju do sada snimljenu seriju koja ispituje kako zločini iz prošlosti mogu i dalje uticati na današnji proces pomirenja.

5. The North Water

Perspektivni Endru Haj kreirao je mini-seriju od pet nastavaka, koja vodi pravo u viktorijansku eru i otkriva tamnu stranu ljudske prirode ukrašena prekrasnom „ledenom“ fotografijom. Najjača karakteristika serije „The North Water“ jesu filmski jezik i vješto kadriranje likova koje produbljuje ljudsko i prirodno ništavilo. Tu je i Kolin Farel koji briljira kao Draks, oličenje zla u svom najboljem obliku. Narativu ne fale prirodne opasnosti, ni zavjere, ali priča se odvija polako, pa je šteta što seriji fali određena doza mistike. Jedina veća mana „Sjeverne vode“ je to što smo kraj znali ranije. D. PAVLOVIĆ

Četvrtak, 30. decembar 2021.

Najveća televizijska razočaranja predvode precijen tvblackbox.com.au

cnet.com

SERIJE

Eplova „Foundation“, odličan primjer jednog od gorih kastinga godine

Između ostalog, činjenica da ove godine nijesmo dobili skoro nijednog lika na nivou Grogua ili Hot Priesta – mnogo govori o njenom cjelokupnom (ne) kvalitetu

elevizijska godina za nama jeste uspjela da isporuči nekoliko skoro pa remek djela poput mini-serija „It’s a Sin“, „Scenes from a Marriage“ i „The Underground Railroad“. Opet, činjenica da su etiketu nekih od najgledanijih, ujedno i najprecjenjenijih serija 2021. odnijeli Netfliksovi korejski hitovi „Squid Game“ i „Hellbound“, kao i da nijesmo dobili skoro nijednog lika na nivou Grogua ili Hot Priesta – mnogo govori o njenom cjelokupnom (ne)kvalitetu. Lista izuzetnih projekata, koje nekako razmaženo i očekujemo i podrazumijevamo u eri peak televizije, ipak je mnogo, mnogo kraća od spiska najvećih razočaranja 2021. Štoviše, ako će se godina za nama po ičemu pamtiti i pominjati za deceniju ili dvije, biće to po priči da nam je dala najviše epskih i SF odiseja koja su mogla, ali ipak nijesu postala „novi ‘Game of Thrones’“.

Rozamund Pajk, jedina svijetla tačka Amazonovog epa „The Wheel of Time“

Hitovi i spe neunakažen No, nijesu samo fantazijski spektakli „neunakaženi mišlju“ obilježili našu, možda i vašu listu najvećih razočaranja godine. Našlo se tu i mnogo TV drama koje su, začudo, postale veliki hitovi i pobrale visoke ocjene publike i kritike – a da to nikako nijesu zaslužile...

The Wheel of Time

Od svih serija koje su najavljivane kao pretendenti na tron HBO epa „Game of Thrones“, fakat je da je „The Wheel of Time“ imala najveći potencijal da tu „prijetnju“ i ostvari. Nažalost, iako će Amazon bez sumnje ištancati još minimum pet-šest sezona, već nakon prve instalacije jasno je da su njeni kreatori pogubili konce velike igre već na početku. Rozamund Pajk možda je i jedina svijetla tačka adaptacije kultnog epskog serijala Roberta Džordana. Jedan od najgorih kastinga, da ne kaže-

mo kastiga godine, te žalosan manjak autorske hrabrosti ( poslije velikog uspjeha „GoT“, gotovo je neshvatljiva i neprihvatljiva ta količina nespremnosti da se uroni u mrak i prljavštinu epike) – poklopili su i vrsnu glumicu, i vrlo pristojan vizuelni identitet serijala. „The Wheel of Time“ ne da nema što da traži među kultnim TV naslovima, nego toliko pršti od banalnosti i lijene energije svakog drugog Netfliksovog fantazijskog hita namijenjenog tinejdžerima (!), da predstavlja uvredu za Džordana.

Foundation

Kad smo već kod kastinga-kastiga i kultnih SF pisaca... Tek malo kvalitetnija od „Točka vremena“, adaptacija legendarne „Zadužbine“ Isaka Asimova počela je obećavajuće, uprkos vrlo nesrećnom izboru dvije ključne glumice i umeta-

nju vrlo banalne ljubavne priče usred intrigantne kosmičke rasprave o kolektivizmu i individualizmu. No, hipnotišući dizajn produkcije, Džared Haris i interesantna analiza Empire koncepta uspjeli su tek donekle da pokriju silne rupe na putu do finala. Tu je već Eplov „Foundation“ pukao kao mjehur od sapunice, ostavljajući vrlo malo nade fanovima Asimova da serijal ima kakvu-takvu budućnost.

Y: The Last Man

Intrigantna premisa popularnog DC stripa, koja se vrti oko apokalipse nakon koje preživljavaju samo žene i jedan-jedini muškarac, kotirala je „Y: The Last Man“ kao jedan od najiščekivanijih naslova godine. No, virus naopakih glumačkih odabira (takođe jedna od stvari po kojoj ćemo, nažalost, pamtiti ovu TV godinu) u kombinaciji sa površnim pri-

Četvrtak, 30. decembar 2021.

kidspot.com.au

cnet.com

njene drame i fantazijski naslovi najavljivani kao novi „Game of Thrones“ Sapunica progutala nekada drage likove u španskom hitu „La casa de papel“

Nikol Kidman, plastičnija nego ikada u HBO drami „Nine Perfect Strangers“

ektakli ni mišlju stupom adaptaciji pojeo je i FX/Hulu serijal. I tako je od serije koja je imala potencijal da se zavrti u samom vrhu najboljih TV projekata godine – ostalo samo duboko razočaranje.

See

Takođe intrigantan koncept postapokaliptičnog, saramagovskog svijeta u kojem se tek rijetki rađaju sa čulom vida učinio je Eplov „See“ hitom 2020. godine. Ipak, kako je serijal Džejsona Momoe polako odmicao, a problemi se množili i taložili, došli smo do finiša koji je mogla da spasi samo izuzetno jaka druga sezona. Takva instalacija ne da se nije dogodila 2021. godine, nego je sve što je valjalo u vezi sa serijom „See“ bačeno niz vodu. Neshvatljivo precijenjeni Dejv Batista, narativno vrtjenje, mladi glumci koji u međuvremenu nijesu sazreli za za-

htjevne uloge – učinili su Eplov hit gotovo negledljivim... Pa neka je i ta posljednja bitka bila epskija nego išta što smo vidjeli u „Igri prijestola“.

Snowpiercer

Uh, uh, uh. Jedna od najvećih rana redakcije Objektiva. „Snowpiercer“ imao je velikih problema i u prvoj sezoni (opet taj nesrećni kasting i Dejvd Digs u fazonu revolucionara sa vajbom Lenija Kravica), ali koncept postapokaliptičnog voza-ledolomca, fantastična Dženifer Koneli, Bong-Džun-Ho u producentskoj stolici i Šon Bin koji je trebalo da začini stvari u nastavku – ipak su probudili veliku nadu da će druga sezona biti mnogo bolja. Ma kakvi... Kreatori serijala uspjeli su da banalizuju i klasnu borbu, i tog istog Bina gurajući njegov lik u karikaturu. Tim gore ako ste paralelno s ovom gledali Šona i

u fantastičnoj mini-seriji „Time“. Tek tu, sa beskrajno potcijenjenom BBC zatvorskom dramom, moralo je da vam postane jasno koliko je njegov „Snowpiercer“ negativac nalik stoput viđenoj babarogi, i koliko su talenat i energija vrhunskog glumca poklopljeni... Nimalo njegovom krivicom.

La casa de papel

Sve što je snimljeno nakon druge sezone Netfliksovog hita „La casa de papel“ dokaz je da kreator Aleks Pina aposlutno nije ukapirao zbog čega se svjetska publika zapalila za njegovu krimi-zarazu. Partizanska krv umorena je i smorena konstantnim valjanjima u sapunici i nelogičnim potezima, ironično, vrlo dopadljivih likova. Žali Bože što je ostalo od serije čije su dalijevske maske i pesnica stisnuta protiv kapitalizma bili glavna rekvizita na građanskim protestima širom svijeta...

Them

Smotano podražavajući režiserski potpis producenta serije Džordana Pila, spajajući ga s univerzumima TV projekata poput „American Horror Story“ i „The Twilight Zone“, šepureći se kao da je zaslužio da cijela planeta treba da se zaustavi i gleda u njega - Litl Marvin nije ispisao moćni prigovor protiv rasizma i delikatno, nježno, empatično pismo njegovim žrtvama. Naprotiv.

Amazonova antologija „Them“ je skoro osam sati fetišizovane „crne traume“ poslije koje nema ni katarze, ni naznake iole pristojnog zaključka o rasizmu u SAD. Ovo je rip off koji očajnički želi da ga svrstaju u veliku ligu provokativnih serija i filmova o rasizmu; torture porn koji vrijeđa one koji su najviše propatili i/li još trpe zbog njega... I esej o „bijeloj Americi“ u čijem zaprljanom ogledalu nijedan supremacista, sa debelim razlogom, neće vidjeti sopstveni odraz.

Nine Perfect Strangers

Najgora stvar u vezi sa HBO hit-dramom „Nine Perfect Strangers“ ipak nije plastična, apsolutno negledljiva Nikol Kidman u ulozi nju ejdž šamanke nalik kineskoj verziji Galadrijele iz trilogije „LOTR“. Čak su se i njen lažni ruski akcenat, te svega tri grimase što se smjenjuju na licu mogli nekako svariti, da je kreator Dejvid I. Keli znao kako da kanališe izuzetno važnu kontroverznu temu: mogućnost upotrebe LSD u medicinske svrhe, prvenstveno zbog savladavanja duboko ukorijenjenih trauma. Nažalost, nešto o čemu bi trebalo govoriti što glasnije i što više, poklopljeno je čistom sapunicom. I tako od mini-serije „Nine Perfect Strangers“ nije ostalo ništa vrijedno pamćenja, mimo sjajne hemije MeliNastavak na sljedećoj stranici

se Makarti i Bobija Kanevalea, i izuzetne glume Majkla Šenona.

The Morning Show

U prvoj sezoni Eplove hit-drame sa Riz Viderspun, Dženifer Aniston i Stivom Karelom društveni obračun sa seksualnim predatorom nije bio sveden na lov na vještice, nego su njeni kreatori pokušali da razumiju i analiziraju okolnosti koje dovode do toga da takvo ponašanje postane normalno, naročito u radnom okruženju. Zbog toga je „The Morning Show“ zaslužio bitno mjesto u i dalje aktuelnom #MeToo diskursu. I zato je druga sezona i donijela tako ogromno razočaranje. Sva snaga kompleksnih ženskih likova, sav adrenalin nabijen u televizijskoj redakciji, sva rasprava o krivici i grižoj savjesti onih koji su, makar sopstvenim ćutanjem, doprinijeli da neprimjerno ponašanje odnese jedan i uništi brojne ljudske živote – survali su se u sapunicu. A da se moglo drugačije i znatno kompleksnije, dokaz su dvije epizode pri kraju sezone, kada skoro pa da vas zaboli duša za tim „odvratnim“ seksualnim predatorom...

Brand New Cherry Flavor

Umjesto mini-osvrta, jedno obećanje: nakon Netfliksove zavrzlame sa povraćanjem mačaka „Brand New Cherry Flavor“ nikad se više nećemo poklizati na oduševljene recenzije svjetskih kritičara u kojima se bilo koja serija, čiji zaplet zamiriše na nešto iole neobično i neobjašnjivo, odmah poredi sa Linčovim masterpisom „Twin Peaks“. Kakva smijurija...

Sky Rojo

The White Lotus

Još jedna serija koja je pobrala lovorike, a mi smo je totalno mrzjeli, stigla je od Majka Vajta i televizije HBO. Satira „The White Lotus“ zabarikadirala nas je u ekskluzivni tropski rizort sa razmaženim bogatašima u želji da raskrinka njihove mušice – i bogovski ubila u pojam. Ko zna, za to možda toliko nije kriv Vajt, koliko naše shvatanje koncepta satire: očekivanje da, kada vas uvuku na teritoriju hiperneurotičnih, krajnje odbojnih i moralno nakaznih ljudi – da dobijete iskustvo nalik masterpisu „Succession“. Odnosno, da kreator takve ništarije i podlace učini beskrajno zabavnim i intrigantnim, usput adresirajući značajnu temu. tvinsider.com

Neshvatljivo pozitivno dočekan Netfliksov španski hit

„Sky Rojo“ frapantan je primjer koliko odlična palp tema – može biti pogrešno usmjerena. Spram ovog projekta Aleksa Pine, „La casa de papel“ djeluje kao „Braća Karamazovi“. Pinine junakinje, žrtve seks trafikinga prema kojima želi da probudi empatiju, dave se u nelogičnostima, vrijeđaju razum, iritiraju glumatanjem i teatralnošću. Ne liče ni na skice, a kamoli na prave žene na ivici nervnog sloma koje je doktorirao Pedro Almodovar, a koji bi od ovakve teme dubokim razumijevanjem (ženske) psihe napravio instant remek djelo. „Sky Rojo“ je sve ono što Almodovar nije: čista eksploatacija ženske patnje, pod izgovorom da je to priča o toj istoj eksploataciji, samo u laganijem, lepršavijem palp pakovanju. Nažalost, Pina nije spakovao grindhouse odgovor na Telmu i Luiz, nego nešto što liči na sprdačinu na račun tuđe nesreće.

vogue.fr

Četvrtak, 30. decembar 2021.

„Squid Game“, Netfliksov korejski rekorder s izuzetno tupavom završnicom sezone

Vajt u svoj tropski rizort jeste odnio sve što mu je moglo valjati da napravi odličnu satiru, ali je precijenio sopstvenu sposobnost i (ne)iskustvo da čitavu stvar izgura do kraja. „The White Lotus“ družina ne da ne pršti od inteligencije, bezobrazluka i intrigantnosti familije Logana Roja (Brajan Koks), nego mi tačno dođe da samoj sebi opalim šamar samo zbog toga što sam ih ćušnula u istu rečenicu...

Genera+ion

Ukratko o dramediji koju je producirala Lena Danam („Girls“): „Genera+ion“ je jedna od onih nabrijanih tinejdž-serija koje očajnički žele da postanu autentični glas jedne generacije, konkretno „generacije Z“. Nažalost, projekat ambiciozne devetnaestogodišnje Zelde Barnz izgubio se u sopstvenom identitetu. Seriji „Genera+ion“ manjka dubine, ljepote, ičega što može biti značajno da bi se moglo nazvati autentičnim. Nijedan od osam tinejdžera u njenom fokusu ne može da se primakne, recimo, kompleksnosti Džuls i Ru iz „Euforije“, te mučne a prelijepe HBO drame... I serije koja odista zaslužuje, iako na to ne pretenduje, da se nazove autentičnim glasom jedne specifične generacije.

Squid Game

Žalosno promašen oproštaj od Frenka nakon decenije uživanja u genijalnoj „Shameless“

Da se razumijemo: „Squid Game“ uopšte nije loša serija. Koncept je zanimljiv, dizajn produkcije fantastičan, kasting (za promjenu kad je riječ o Netfliksovim projektima) – više nego sjajan. Ona epizoda što se vrti oko klikera? Jedan od najboljih TV časova, ne sa-

mo ove godine. Ali... Kakvo je ono finale? Zar je neko mogao da povjeruje u onaj „plot twist“ sa starcem i pronađe svrhu tako banalnom i neutemeljenom obrtu? O finalnoj sceni, koja postoji samo da bi se pogurala druga sezona, bolje da i ne govorimo... Ako iko ima serija za busanje u grudi i osvajanje svjetskog tržišta, to su barem Korejci. Ako vam se dopala „Igra lignje“, istražite malo k-drame. Otkrićete serije poput „It’s Okay to Not Be Okay“ koje su miljama kompaktnije i interesantnije od bilo čega što je ponudio „Squid Game“.

Shameless

Svi koji se godinama kunemo u Galagere znali smo da će nam najteža suza 2021. pasti tokom finala Šoutajmove genijalštine „Shameless“. I zaista, deset godina, tri mjeseca i dva dana nakon što je emitovana premijerna epizoda dobili smo finiš za plakanje – ali od muke. Čak i ako ostavimo po strani ostale Galagere i nekako pokušamo da razumijemo pojedine nepravedne rasplete koji su im uručeni u odjavi 11. sezone, ono što je Pol Abot priredio Frenku (Vilijam H. Mejsi) ne bi se moglo shvatiti i prihvatiti ni da živite još 20 života. Ma, ljudi... Prije bi Kit Ričards mogao da mre od korone nego najžilavija bubašvaba koja je prošetala TV ekranima! Još ona patetika s izdizanjem duha iznad grada i govorancija tako nesvojstvena jednom takvom kotrljajućem kršu. Zaslužio je crni Frenk mnogo veći rokenrol za kraj. M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Bravura Uroša Tomića i Jelene Gavrilović na čelu najzanimljivijih serija regiona tportal.hr

Četvrtak, 30. decembar 2021.

Isaković i Karanović predvode sjajnu glumačku ekipu „Porodice“

egionalna TV godina iza nas donijela je rekordan broj serija, naročito iz Srbije. Srećom, ekspanzija kvantiteta izazvala je i vidljiv pomak u kvalitetu. Autori iz regije bavili su se šarenolikim temama, a u drugoj polovini godine kao glavni aduti nametnuli su se magija i natprirodne pojave. Pet serija se posebno izdvojilo i zavrijedilo mjesto na našoj top listi najzanimljivijih regionalnih naslova 2021.

1. Kljun Najprijatnije iznenađenje. Iako na „prvu loptu“ izgleda kao još jedna obična krimi-priča, serija Jelene Gavrilović i Uroša Tomića je sve, samo ne obična. „Kljun“ donosi drugačiju i kompleksniju istragu ubistva; autentičnu studiju Subotice u kojoj se odvija radnja; nekoliko zanimljivih podzapleta od kojih jedan uključuje i paranormalne pojave; osvježavajuća glumačka imena predvođena izvrsnom Ivanom Vuković... Sve navedeno je „podvučeno“ dobrom scenografijom, izvrsnom i pomalo morbidnom muzikom, što joj daje epitet najbolje regionalne serije godine.

2. Porodica Prenijeti istorijske događaje na ekran, posebno svježije, nije lako, posebno za „usijanu“ balkansku publiku. Tog zadatka prihvatio se Bojan Vuletić, kako bi opisao posljednje dane slobode Slobodana Miloševića. Autor serije „Porodica“ nije se držao istine „kao pijan

Krimi-kraljica iz Subotice

Iako na „prvu loptu“ izgleda kao još jedna obična detektivska priča, „Kljun“ je najprijatnije i najautentičnije iznenađenje 2021.

plota“, već je iskoristio umjetničku slobodu, realističnu fotografiju i izvrsnu glumačku ekipu sa Borisom Isakovićem i Mirjanom Karanović na čelu, da ispriča i konkretnu, ali i jednu univerzalniju priču što prevazilazi politiku i bavi se psihologijom ljudi koji odbijaju da povjeruju u ono što ih čeka. Ovo svakako nije najznačajnija serija od raspada Jugoslavije, kako je napisao Jurica Pavičić, ali je jeste važan iskorak u suočavanju sa prošlošću.

3. Dnevnik velikog Perice Oni koji vole film Kreše Golika „Ko pjeva, zlo ne misli“ sa zadovoljstvom su gledali i seriju Vinka Brešana. „Dnevnik velikog Perice“ je svojevrsni nastavak jednog od najpo-

pularnijih hrvatskih filmova, sa naslovnim likom sada kao odraslim muškarcem. Sa vrlo upečatljivim kostimima, scenografijom i soundtrackom iz šezdesetih, originalnom muzikom Koko Moskita (Jinx) i glumom koja kao da je preslikana iz datog perioda, ova serija postala je izvor čiste radosti. Brešan nas je uvukao u vremeplov u kojem svi postajemo srećni i raspjevani, a pritom nije zaboravio ni da provuče suptilne komentare o stanju u današnjoj Hrvatskoj.

4. Besa Odličan povratak Uroša Perića i Dardana Beriše. U drugoj sezoni „Bese“ njihovi i putevi drugih likova ukrstili su se još jednom nakon nove saobraćajne nesreće. Autori, sa piscem Tonijem Džordanom na čelu, učinili su priču još zanimljivijom. Podijelili su je na nekoliko rukavaca, od kojih svaki ima zanimljiv zaplet, a tematski ih veže sukob starije i mlađe generacije i njihovih pogleda na svijet. Svi glumci u drugoj sezoni bili su na visini zadatka, posebno Milan Marić i Arben Bajraktaraj, koji pojavom

odmah osvajaju ekran. Za krajnji utisak da je „Besa“ uzbudljiva serija koja može da stane rame uz rame sa bilo kojom svjetskom produkcijom.

5. Crna svadba Ultrapopularna serija o čijoj se završnici pričalo sedmicama („Ko je Crni vojvoda?!“) unijela je žanrovsku novinu u regiju. Folk horor „Crna svadba“, inspirisan starim vlaškim običajima i istinitim masakrom u Jabukovcu, režiser Nemanja Ćipranić i scenarista Strahinja Madžarević podijelili su na dva vremenska toka, razdvojivši ih estetikom, prvenstveno fotografijom. Tako ambiciozni, nijesu ostali ni bezgrešni: imali su uspona i padova, od pripovjedanja, preko momenata kada je psihodelična estetika u prvom planu, do loših glumaca u glavnim (Fehmiu) i odličnih, u sporednim ulogama (Štimac). No, uprkos tome i ne tako efektnom završetku (samo očigledna uvertira u novu sezonu), „Crna svadba“ jeste donijela nešto novo. Ako ništa drugo, makar se ponovo uz kafu pričalo o nekoj domaD. PAVLOVIĆ ćoj seriji.

Četvrtak, 30. decembar 2021.

SERIJE

Eplov kriminalno potcijenjen

Erotski specijalitet iz Izraela Autorski projekat Sigal Avin toliko je moćan, da je katastrofa što nije osvojio mejnstrim publiku. Pitanje da li umjetnost imitira život ili je obrnuto, glavna je okosnica slojevitog narativa

shopify.com

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

eško da nam se više može dogoditi slaba televizijska godina u doba vladavine i ratova striming servisa, čiji broj iz mjeseca u mjesec samo raste. Sadržaja koji nude je sve više, od onog na engleskom, do svih ostalih jezika... I svako ko pokuša da kaže da je 2021. bila loša, samo govori o sebi – i koliko suštinski nije obratio dovoljno pažnje na sve što se nudi. Jer, iz godine u godinu bogatstvo ukupne globalne striming ponude toliko raste, da je nemoguće sagledati ga. Zbog toga je, ujedno, vrlo nezahvalno izabrati deset najboljih serija nastalih van engleskog govornog područja. No, prihvatili smo se tog posla, sigurni da ste barem neke gledali i da su vam se svidjele. I ne, iako mnogo volimo južnokorejsku produkciju, na našoj ovogodišnjoj listi nijesu se našle ni „Squid Game“, ni „Hellbound“. Iz Južne Koreje stiglo nam je mnogo boljih serija, a pritom se zalomilo da tokom 2021. ipak najviše ne gledamo k-drame, nego skandinavsku i vrlo uzbudljivu produkciju Izraela.

1. Losing Alice

Prva izraelska serija koja je dospjela na striming servis Apple TV+ toliko je moćna, da je katastrofa što nije osvojila mejnstrim publiku. Pitanje da li umjetnost imitira život ili je obrnuto, glavna je okosnica slojevitog narativa kreatorke Sigal Avin. Osmodjelna mini-serija „Losing Alice“ razvija se na tri plana, jednom realnom i dva imaginarna. Mnogi bi pogubili niti sa tako kompleksnim narativom, ali ne i Avin. Njena ruka je konkretna, a kamera precizna i puna razumijevanja za kreiranje likova. „Losing Alice“ je prelijepo snimljen neo-noar koji okreće naglavačke sve postulate žanra. I zbog toga je šteta što ovaj erotski nabijeni triler, u kojem se gledaoci suočavaju sa svijetom koji može podsjetiti na nadrealne sekvence poetike Dejvida Linča, nije dosegnuo mnogo širu publiku.

2. Beforeigners

Autorski projekat Sigal Avin toliko je moćan, da je katastrofa što nije osvojio mejnstrim publiku. Pitanje da li umjetnost imitira život ili je obrnuto, glavna je okosnica slojevitog narativa

Krista Kosonen i Nikolaj Kliv Brok vratili su se jači nego ikada u uzbudljivoj priči o putovanju kroz vrijeme u drugoj sezoni jedne od najboljih norveških serija na televiziji HBO. Dobro napravljena mješavina krimi-priče, komedije i naučne

Četvrtak, 30. decembar 2021.

netflix.com

HBO

ni triler caruje listom najintrigantnijih neengleskih serijala

Jednu od najboljih novijih švedskih produkcija za Netfliks kreirali su Jesper Ganslandt i Oskar Soderlund. Nastavak poznate filmske stokholmske trilogije vodi na intenzivno putovanje koje pokazuje kriminalni i finansijski svijet u kojem se nikom ne može vjerovati. Osim uzbudljive i ne pretjerano originalne naracije, ono što krasi seriju „Snabba Cash“ je impresivna kamera koja podsjeća na mračne svemire Dejvida Finčera.

4. Tear Along the Dotted Line

Jedina animirana serija prisutna na ovoj listi dolazi iz Italije i kompletno je autorski projekat jednog čovjeka, strip-majstora Zerokalkarea. Italijanski autor, najpoznatiji po stripu „Armadilovo proročanstvo“, u šest kratkih epizoda u produkciji Netfliksa ispričao je životnu dramu o životu milenijalca, o tugi zbog m

3. Snabba Cash

Ona se brzo kreće, mijenja perspektivu, ali je uvijek blizu likova, što daje osjećaj da gledalac uvijek diše u vrat protagonistima. Intenzivno uzbuđenje koje nude dobro upakovanih šest epizoda traje od prvog do posljednjeg kadra, bez da se ijedna scena osjeća nepotrebnom.

filmaf finity.co

i vrlo zabavan a pametan pristup temi imigracije, „Beforeigners“ je otvorio mnogo prostora za dalju igru i sigurno će uspjeti da zainteresuje širu publiku u susret trećoj sezoni.

filmaf finity.com

filmaffinity.com

fantastike otišla je korak dalje, pa je ono što je bila suština prve sezone „Posjetilaca iz prošlosti“ („Beforeigners“), u novih šest nastavaka samo podloga za daljnje grananje narativa. Čak i kada se čini da serviraju opšta mjesta poput toliko puta rabljenog motiva potjere za Džekom Trbosjekom, autori Ane Bjernstad i Ajlif Skodvin uspijevaju da osvježe narativ i prebace opšti u unikatni, sebi svojstveni kontekst, pritom postepeno podižući tempo i uzbuđenje. Kao šlag na torti, tu je glumačka hemija Kriste Kosonen i Broka, koji funkcionišu izvrsno još od pilot epizode i čiji ludi spoj sasvim suprotnih energija konstantno stvara nove eksplozije, rijetko viđene na malim ekranima. Uz njih

nezaposlenosti, ali i o nespretnosti na prvom spoju i mnogim drugim realnim situacijama. Zerokalkare uspio je da jasno odslika strahove današnjih mladih osoba ravnopravno miješajući melanholiju i humor. Učinio je to jednostavno očaravajućom animacijom, koja je sposobna preplaviti istim emocijama koje junak proživljava, a kao vrhunac, u to je ukomponovana pop kultura, pa se mogu pronaći reference svih vrsta. „Tear Along the Dotted Line“ na momente, naročito u finalu, ostavlja i gorak okus u ustima, a moguće je da će vam, ako ste emotivniji, izmamiti i poneku suzu. Jedno je sigurno: ovo je serija koja Nastavak na sljedećoj stranici

medium.com

mydramalist.com

će se dopasti i onima koji prate njenog autora, ali i drugima, koji nikada nijesu pročitali nijedan njegov strip.

5. Mouse

Jedna od najboljih akcionih drama i trilera iz 2021. koja pruža uzbudljivu vožnju punu emocija došla je iz Južne Koreje. Serija „Mouse“ autora Ćoi Rana inspirisana je slučajem ubistva u osnovnoj školi „Inčeon“ 2017. Iako sinopsis o psihopati koji je izvršio brojna ubistva djeluje odveć poznato, te uprkos tome što već od prve epizode znamo njegov identitet, iznenađujuće, napetost ne jenjava i otvara nova pitanja o tome što dolazi. Narativ je izgrađen od nepredvidivih preokreta, koje ne bi mogli da očekuju i ni najiskusniji serijofili. Svaki glumac je uradio vrlo dobar posao, iako Jung Ba Reum ostaje jedini sa potpuno razvijenim likom dok se mračna priča sa mnogo ubistava i bez ikakvog romantičnog aspekta poigrava se umovima gledalaca. Prateći je, neki bi mogli i pomisliti da priča ima mnogo rupa, a zapravo, kockice se polako slažu i morate je odgledati do kraja da biste dobili sve odgovore. U suštini, jedina mana serije „Mouse“ je minutaža. Opet, onima koji izdrže 20 epizoda pružiće jedno od najboljih iskustava, ne samo u vezi sa južnokorejskom produkcijom.

6. Perni

Norveška dramedija o pedesetgodišnjoj majci koja je preplavljena ličnim i profesionalnim životom zaslužuje sve pohvale, posebno zbog toga što je „Perni“, prije svega, mali autorski proje-

kat Henrijete Stinstrup, koja je i scenaristkinja i glavna glumica. Ovaj Viaplay projekat, ipak, ne liči na serije na koje smo se navikli kada je u pitanju produkcija sa sjevera. „Perni“ je mozaik velikih i malih životnih izazova, bez trikova, ispričana iz perspektive glavne junakinje sa nevjerovatnom nježnošću, jednostavnošću i iskrenošću. Tokom početnih epizoda može se primijetiti određena sličnost sa hit serijom „Better Things“ ali, malo po malo, „Perni“ pronalazi sopstveni put. U svakoj od kratkih šest epizoda daje nam poneku vrijednu lekciju o feminizmu, životnim učenjima, drami... pritom ne zaboravljajući da izmami osmijeh. Tako da, iako nije spektakularna, „Perni“ ispunjava sve kriterujume da se nađe na ovoj listi.

7. Welcome to Utmark

Ako volite „Fargo“, skandinavske pejzaže, crni humor i vrlo uvrnute likove osmodjelna norveška serija „Welcome to Utmark“ u produkciji HBO - prava je stvar za vas. Utmark je surov i negostoljubiv, a od njegove prirode hladnije djeluju samo ljudi, koji se međusobno poznaju. Tempo serije je ujednačen, lagan i usporen, a sav fokus je na likovima, od Laponca, preko udovca-makroa, do sveštenice koja mrzi Boga, dok je prisutna i hipnotišuća fotografija sa kadrovima ogoljenih pustara Norveške. Najbitnije od svega je to što, koliko god svi heroji Utmarka jesu pretjerani, nikada ne postaju karikature, već ih, naprotiv, volite i žestoko navijate za njih. Sve to ovu seriju, koju potpisuju kreator Kim Fupz Akeson i re-

žiser Daguri Kari,, čini većom od puke imitacije života. „Welcome to Utmark“ jedan je od najboljih modernih vesterna koji nam je dao pregršt likova od kojih makar polovina zaslužuje zasebne serije.

8. One Ordinary Day

Korejska adaptacija Bi-Bi-Sijeve pravničke drame „Criminal Justice“ i HBO serije „Night of“ u osam epizoda u režiji Li Mjungvoa, bez ikakvih akcionih scena i ujednačenog ritma, puna je tihih trijumfa, koji probijaju put do vrlo zadovoljavajuće cjeline. „One Ordinary Day“ napreduje bez previše fleš-bekova, a zauzimanje neobičnog ugla gledanja takođe je čini vrijednom. Ne može se zanemariti ni gluma Kim Su-jana, za kojeg ćete vjerovati da ima pravih problema s astmom, a na trenutke sažalićete se i nad njegovim likom koji pati. Ča Sun-von, kao njegov advokat, gotovo je savršen. Osim što nudi pregršt „lokalizama“, serija rijetko odstupa od izvrsnog originala na kojem je utemeljena. Ipak, iako ne može dostignuti njegove vrhunce, više je nego vrijedna adaptacija.

9. Krol

Ova poljska serija je poput srpskih „Senki nad Balkanom“. Spektakularno snimljena „Krol“, protegnuta između istorije i krimića, impresionira scenografijom i glumačkom podjelom, sa kojom se rekreira panorama Varšave 1937. godine. Ovo je djelić istorije jednog grada koji je bio mjesto ekstrema i lišen svakog morala. Ekranizujući roman Šćepana Tvardoša za Canal+, scenaristi serije i režiser

Jan Matužinjski pokazali su da se ne boje kreativnosti jačajući likove koji mogu biti korisni za narativ i dodajući nove teme. Vizuelna strana priče je sjajna, bez obzira na to da li se priča odvija sporo ili ubrzano. Glumci takođe zaslužuju priznanje, a čini se da je Mihał Żuravski bio kao stvoren za ulogu Jakuba Šapira. Kao što se HBO Poljska može pohvaliti serijom „Zaslijepljeni svjetlima“ ili „Paktom“, Canal+ sada ima svog igrača koji ima potencijala da postane hit.

10. Shtisel

Kako je listu otvorila jedna izraelska serija, tako je i zatvara. „Shtisel“, jedna od najboljih porodičnih priča, u trećoj sezoni vratila se jača nego ikada. U nastavku Netfliksove pripovijesti o ultrakonzervativnoj familiji Haredi analizirane su sve mane njenih članova koje ih postepeno izjedaju iznutra i dosežu vrhunac u novih devet epizoda. Sa druge strane, kreatori serije nastavili su nas upoznavati i o tradiciji, koja je u sukobu sa modernim načinom života. Ori Elon i Jehonatan Indurski stvorili su sjajnu ravnotežu između humora i drame, a ni složena pitanja kao što su abortus, depresija ili ugovoreni brakovi, ne izmiču, niti su zaobiđena u prekrasnom narativu. Uprkos okruženju koje se na prvu loptu može činiti stranim, povratak u atmosferu Shtisela uvijek je kao da se vraćate kući. Za to je najviše kriva privrženost koju odmah počinjete da osjećate prema likovima i koja se razvija do te mjere, da ćete ih početi doživljavati kao članove porodice.

Četvrtak, 30. decembar 2021.

PREPORUKA

FILM Moje ovogodišnje filmske ulove obilježio je Sorkinov „The Trial of the Chicago 7“ (2020). Početak nove godine je odlično vrijeme za ovaj film koji je rađen prema istinitim događajima, specijalno za ljubitelje revolucije, pravde i istine. To smo, nadam se, svi. Praznici su Hari Poter! Svake godine u ovom periodu vraćam se omiljenoj književnoj adaptaciji na velikom platnu i priči o prijateljstvu i lojalnosti. Božićna atmosfera sa Hogvortsa skoro da može učiniti da zaboravim sve falinke ovogodišnjih praznika. Sa društvom, porodicom ili sama – Hari Poter je uvijek „go to“ za najspokojnije doba godine. Animirani flilm „Klaus“ (Serhio Pablos, 2019) za mene je najbolja novogodišnja priča iz posljednjih nekoliko godina. One koji vjeruju da su crtani za djecu, razuvjeriće ova nesvakidašnja animacija i ponovno će ih zajubiti u dobro poznatu priču o Djeda Mrazu.

Praznici su Hari Poter! Marija Pešić: Netfliksov animirani film ,,Klaus“ smatra izuzetnom novogodišnjom pričom

FILM Kao i do sada, i ove godine zaobilazim novogodišnje filmove sa „love“ u nazivu i prelijepim parovima na posterima: znamo da su srodne duše i da je Njujork lijep u vrijeme praznika. „Južni vetar“ Miloša Avramovića. Drugi (a i prvi) film je jedno veliko NE. Stereotipizacija Balkana uz krimi-muziku nije nimalo zabavna.

TV Finale popularne serije „La casa de papel“, veliko razočaranje. Dovoljno je ostati na četvrtoj sezoni i zadržati utisak dobre i nepredvidive drame. Dala sam šansu sitkomu „Superstore“ i nijesam izdržala ni deset epizoda. Ako ste ljubitelji sitkoma, ne dajte da vas zavaraju dobre ocjene ove beživotne serije. Ako imate luksuz da tokom praznika ugasite TV i distancirate se od loših vijesti i pretjerano izvrtjenih sadržaja, predlažem da to i učinite. Nemojte TV zamijeniti telefonom i portalima već dobrom knjigom poput „Buđenja“ Antonija de Mela ili Selindžerove „Za Esme“.

TV Netfliksova serija „Maid“ (2021) je obavezno štivo. Bistra, važna i hrabra priča o ženi koja je, ujedno, i šamar realnosti. Jedan od njenih autora kokreirao je i seriju „Shameless“, koja je svevremena preporuka. „Shameless“ ujedno vaspitava, kvari, nosi u oblake, pa tresne o zemlju. „Unortodox“ (2020) i „Unbelievable“ (2019) su mini-serije od kojih se uči, budi i živi nekim novim životom. Ako ste na odmoru tokom praznika i želite da odmorite uz lijepe priče i likove, tu su preslatke serije „Atypical“ i „The Bold Type“. Prvog januara 2022. probudiću se, skuvati dobru kafu i utonuti u novogodišnji HBO specijal. „Harry Potter Reunion“ zadužen je za obilježavanje 20 godina ove magične sage. Spremna sam za suze,

Zaobiđi

Privatna arhiva

Zgrabi

Marija Pešić, novinarka

MUZIKA

smijeh i još jednu dozu ljubavi prema ovoj priči i glumačkoj postavi.

MUZIKA Građanski aktivista, pisac i reper Marko Šelić, poznatiji kao Marčelo, objavio je pjesmu „JBG“ koja je njegov muzički povratak u duhu slobode govora i građanske hrabrosti. Talas svejžine novih generacija donosi rok sastav iz

Pančeva, Buč Kesidi. Njihov album „Euforija“ (2019) i pjesme „Đuskanje ne pomaže“ i „Nedelja ujutru“ trebalo bi zgrabiti što prije ali, čini mi se, da će one zgrabiti vas. Godine 2022. u komšiluk, tačnije u Hrvatsku, stiže bend Arctic Monkeys, a Beograd će ugostiti Iron Maiden. Možda vas „Four Out Of Five“ i „Hallowed By Thy Name“ ohrabre da ne propustite ove odlične prilike.

Većina stvari na crnogorskoj trending listi bi trebalo izbjeći, iako je to skoro nemoguća misija. Novi umjetnici sa jednorječnim pseudonimima i pjesmama od dva minuta trenutno jesu najpopularniji a ujedno i najpromašeniji izvođači na našim prostorima. Zaobiđite još jednu grupu polaznika „Zvezda granda“ i hiperprodukciju jednoličnih pjesama. Umjesto loše muzike koja nas je nasilno opkolila ovih praznika, umjesto poklona, sa prijateljima razmijenite zanimljive plej liste. Ko zna, možda baš tako razbijemo začarani krug kiča i šunda.

Četvrtak, 30. decembar 2021.

d ž uboks

Britanci do

pitchfork.com

Samo uzvraćaju Najbolja muzika 2021? Ona u kojoj Nik Kejv spram svih životnih ožiljaka ostavlja iskren i realan optimizam; gdje jedna strašna i ponosna Eni Klark servira neočekivane ispovijesti. I gdje, konačno, najbolji gitarski zvuk dolazi s iskonskog izvora, nošen pijeskom Sahare

pitchfork.com

skrenije, ogoljenije, nikad spremnije da se zakorači u novu formu – i da se otkriju rane. Ključni muzički momenti 2021. prepoznaju momenat planete koja sve dublje klizi u neizvjesnost; zato je svaka njihova ispovijest suštinski zavjet i molba da se komunicira i dijeli. Dobar argument za one koji govore, da je jedno veliko Bregzit razočaranje najbolje što se moglo desiti muzičarima s Ostrva: ključne ploče 2021. potpisuju britanski muzičari. Da potvrde da su umjetnost i stvaranje naj-

bolji odgovor na tjeskobu jednog političkim odlukama otuđenog svijeta. Za siguran kurs i jasnoću u mutnim vodama pandemijskih teorija, strahova, kakofoničnih glasova. Najbolja muzika 2021. zato je ona u kojoj Nik Kejv spram svih životnih ožiljaka ostavlja iskren i realan optimizam; gdje najbolji blek metalac pokazuje da umije da otkrije i disko i drim-pop; gdje jedna strašna i ponosna Eni Klark servira neočekivane ispovijesti za jednu novu St. Vincent. I gdje, konačno, najbolji gitarski

pitchfork.com

Četvrtak, 30. decembar 2021.

ominiraju listom najznačajnijih albuma 2021.

otnjaci u udarac zvuk dolazi s iskonskog izvora, nošen pjeskom Sahare... Takvi muzičari od vas samo traže da ne igrate linijom manjeg otpora ili ziheraški. I da ipak uložite i pružite više nego što za sebe očekujete od drugih. Za neke niti dragocjene intime...

života Afrike, uspijeva da probudi sve damare. Saharski bluz koji svira Mdu je i životno realan i beskompromisno, uzbudljivo životan. Uz njegovu muziku plešu i bosonoga nasmijana djeca po pustinjskom pijesku i fina gospoda na krovovima Menhetna.

1. Little Simz

3. Nick Cave & Warren Ellis

Sometimes I Might Be Introvert Neka se sklone FKA Twigs i sve mlađe zvijezde britanske scene; Little Simz je sada glavna faca na londonskom drumu. Predvodnici jednog novog talasa repa na Ostrvu pripada da bude lučonoša, čuvarka plamena 2021. godine. Little Simz (Simbi Ađikavo) oduševljava lakoćom i jednostavnošću gotovo radioaktivnih rima dok svjedoči o toksičnom ocu, zato što grandiozno pruža uvid u sve lične slabosti; zato što repuje za tamnoputu ženu, za majku, za svaku žensku ali i za svaku osobu koja se kune u to da je hip-hop savršena forma da se čuje glas marginalizovanih. Simbi je ta koja ove godine predvodi cijelu jednu armiju introverta, da uzvrate udarac ovom svijetu, u smjelom nastupanju.

2. Mdou Moctar

Afrique Victime Kakav samo vreli, pješčani kovitlac iz Sahare je ponio Mdu Moktar! Gospodar i gitarski šaman Sahela, ljevoruki propovjednik nekog potpuno istinitog

Carnage Brutalna muzika o ljepoti većoj od života; sačuvanoj i u svijetu na ivici katastrofe. Sa tim što bi u to „brutalno“, kako je sam Nik Kejv opisao album, morala stati i nepokolebljiva romantičnost – sve to uz dobru dozu nadrealnog. Kejv je uspio da očuđenu prvu polovinu albuma, nalik apstraktnijim radovima Dejvida Linča, u finišu fokusira i učini – potpuno i iskreno optimističnom. Nije loše za jedno prilično beznadežno vrijeme, od velikog pjesnika koji je previše puta gledao u lice očaja.

4. Deafheaven

Infinite Granite Što se dešava kad se strašni blek metalci uklope u mnogo mekše, smirenije forme, recimo, alternativnog popa? Ono što je bio logičan korak za veliki bend Deafheaven. Oni su projekat potcijenjenog genijalca Džordža Klarka, koji nije postao megazvijezda samo zbog toga što je, je li, godinama svirao blek metal. A sada je, na putu od postroka ka šugejzi, čak na tragu drim-popa i sintisajzerskih

uspavanki! Tek u fantastičnoj završnici „Mombasa“ ciljano pusti dugo sputavani glas: „Travel now where they can’t let you down... Where you can’t fail them now“. Aleluja!

5. The Weather Station

Ignorance Eto šta se dešava, kada jedan prvoklasni indi-folk projekat odluči da izađe iz zone komfora i osvoji nove forme! Na ploči „Ignorance“, sjajna Kanađanka Tamara Lindeman može sve; i da otključa disko-pop damare, i da otkrije frenetični džezi ritam... Za raskošnu, vrlo slojevitu i brižljivo pripremanu muziku osobe, koja je potpuno, do kosti ogolila i oslobodila cijelu sebe.

8. Sons of Kemet

Black to the Future Britanska džezi supergrupa na tragu političkog aktivizma, predvođena sjajnim saksofonistom Šabakom Hačingsom, skockala je nešto što bi se moglo nazvati – soničnom poemom. A tiče se pronalaženja snage za jednu pravedničku i poštenu borbu; prihvatanja i prepoznavanja nasljeđa odrastanja, porodice, naroda. Tiče se i sjećanja o patnji i autentičnosti predaka; i konačno, praštanja i ozdravljenja. Sve to može bend Sons of Kemet, a prije svega da nam pokaže, koliko je štosna, radosna i pravednički ponosna borba tamnoputih u 21. vijeku.

9. The War on Drugs

Daddy’s Home Eni Klark je prvi put nakon deceniju i više skliznula iz visokih potpetica – i pronašla snagu u bosonogom soulu. Njen album „Daddy’s Home“ je potpuno konceptualno ostvarenje i lično oslobađanje; donosi sjajne melodije, sonične detalje, neočekivane ispovijesti i mnogo bezobraznih rima... Ova ploča je „St. Vincent 2.0“ i u godinama koje slijede zaslužiće izvjesno kultni status, na zvjezdanom mozaiku jedne stelarne karijere.

I Don’t Live Here Anymore Negdje između želje da se stalno bude na drumu i osvaja novi horizont – spram potrebe da se ugrabi sigurnost doma, jedne misli, jedne osobe – leži fini balans novog albuma filadelfijske rok senzacije The War on Drugs. Adam Grandusijel uspio je da pronađe tu mjeru, jer je meleman, pun razumijevanja, temeljan, pažljiv lik. I tako u svakoj pjesmi, koje će vam se samo na prvo slušanje učiniti nedovršenim ili bez uhvaćenog klikaksa. A zatim, -kao da neće - uvući pod kožu.

7. Black Country, New Road

10. Lingua Ignota

6. St. Vincent

For the First Time Ono što se dešava na sceni Južnog Londona je u posljednjih godina, ukratko, najjezgrovitiji koncentrat suvog kvaliteta i autorske svježine: bendovi Squid, black midi, PVA... i konačno, Black Country, New Road. Ekipa je našla/izabrala ime koristeći prvi „izbačaj“ nasumičnog Wikipedia generatora; i krenula da praši u frenetičnom postpank ritmu uz koju kap džeza! Nećete naći siroviju, eksplozivniju, a čvršće i vještije iskovanu muziku u ovoj godini.

Sinner Get Ready Najsmjeliji koncept godine – minimalistička muzička slika osobe koja svjesno bira izolaciju, koja je povrijeđena i traži način da opravda želju za osvetom, želju da povrijedi onog koji je povrijedio... Kristin Hajter, alias Lingua Ignota, uspijeva da vas ubijedi u sve to; u meditativnom putovanju koje je poput grešničke molitve. Da se naježiš – ali prije svega toga da prihvatiš, razumiješ, osjetiš sve te njene slabosti. S. STAMENIĆ

Britanka Rebeka Tejlor predvodi vitezove prkosnih himni godine

theguardian.co.uk

44 Četvrtak, 30. decembar 2021. d ž uboks

Najzrelije pjesme žigosane žestokom romantikom

Požuda kao vid prkosa Ključne pjesme godine su želju za pripadanjem i čežnju - od početka i iznova, nosile kao štos, ali i sjajan alat za lični napredak i sazrijevanje

agrizi život, do posljednje kapi soka - jer, samo to je smislen odgovor na svijet i dane koji uporno serviraju kore od banane, pa zahtijevaju novo ustajanje i početke. Zna to i propovijeda i Lil Nas X, onda kad jednim jednostavnim „call me by your name“ zakuči 400 miliona i kusur Jutjub pregleda; i slavne alternativke Šeron van Eten i Enjdžel Olsen, kad vas sa #Like I Used To“ povedu u srce životne američke provincije i do refrena naježe svaku dlaku na tijelu. Ključne pjesme godine zato su želju za pripadanjem, požudu, čežnju - od početka i iznova, nosili kao prkos, štos, ali i alat za lični napredak i sazrijevanje. Uprkos svemu, danas i sjutra. I ima tu nečega strašno romantičnog.

Self Esteem

I Do This All the Time Rebeka Tejlor je onaj glas u glavi koji vas, za promjenu, neće kočiti, sabotirati ili vući nadolje gravitacijom nesigurnosti. Cura iz Šefilda elegantno i katarzično dotiče sve lične promašaje i loše

primjere bliskih ljudi i svijeta, suočava se sa svim očekivanjima svakodnevice i života... I negdje usput vas ubijedi da je sve u redu, tako kako jeste. Još s armijom hora dostojnog najboljih pjesama Lize Stensfild. Nema bolje!

Doja Cat feat. SZA

Kiss Me More Frontalni napad na sve ukuse života, jedan maksimalizam i oslobođenje u šljaštećoj estetici. To je radost koju Doja Cat servira u ,,Kiss Me More“, koja je u našem vremenu i prkos, i himna hedonizma. U slavu čežnje i želje, ova hitčina je mnogo više od pjesme o seksu: goli apetit za osjećanjima, iskustvom, životom.

Silk Sonic

Leave the Door Open Nema veze što su Bruno Mars i Anderson .Paak na R&B i fanki saradnji probali da okupiraju široko polje nasljeđa sedamdesetih i osamdesetih, na način da toj slici fali, oštrine. Njihov Silk Sonic projekat ipak pronalazi magičnu formu u pjesmi „Leave the

Door Open“, koja će vas ubijediti u savršenu lakoću štosnog i lagodnog zavođenja. Kad Anderson kaže „sipping wine, in a robe.. I look too good to be alone“ prije nego što Bruno prostre refren poput priznanja ljubavi, to je i trijumfalno i neodoljivo.

Billie Eilish

Your Power Povratnički singl, za uvjerenje da moderna zvijezda može to biti u onoj mjeri, u kojoj je iskrena i stvarna. Bili Ajliš je u pjesmi „Your Power“ samo još jedna tinejdžerka suočena s užasnom piramidom moći, onda kad pokuša da je iskoristi zadrigla industrijska riba. Do kraja ipak postaje moćna i jaka u onoj mjeri u kojoj je stvarna i spremna da ogoli strahove. Uz strašno uvjerenje, da je samo jedna u nizu; da je borba neprestana. I da je istina, ovog puta nošena mekim i melemnim gitarskim potezima, jedino drhtavo svjetlo u tunelu.

Toumani Diabate

Korolen Tumani, veliki maestro kore, afričkog instrumenta iz kojeg je, nekim ludim rukavcima i vjekovima, iz Sahela i Sahare potekao bluz – u ozračju cijelog Londonskog simfonijskog orkestra potpisao je prelijep instrumentalni

zavjet za komunikaciju. „Korolen“ je kao predivni susret starih prijatelja, za novo povjerenje i proljeće.

Robert Plant & Alison Krauss

Go Your Way Nakon 14 godina, rok titan Robert Plant i jedna od ključnih kantri dama Alison Kraus, snimali su zajedno. I pokazali, da se okvir za vidik jedne pola vijeka stare pjesme može proširiti delikatnim i sjajno artikulisanim emocijama. Jedna samoća, poput pandemijske, za junaka pjesme je izbor – onda kad duboko ranjiv, Plant odluči da je vakat da nastavi sam. I proljećnim medom od muzike zaliječi ožiljke.

Valerie June

Why The Bright Stars Glow Sva ta jutra 2021. koja su značila i djelovala kao novi početak, od nule. I svi ti ljudi koji su ipak ustajali. Valeri Džun je njima, uz pomoć gospel velikanke Mevis Stejpls, podarila divnu himnu prkosa – koja najljepše zvuči u svedenoj, akustičnoj verziji. Uz dešifrovanje, kako i koliko ponosno sada može zvučati jedno izgovoreno „Ja“. Pjesma koja zaslužuje da se nasmijano i podignute glave sa njom uđe u 2022, što god ona donosila. S. S.

Četvrtak, 30. decembar 2021.

Ključni muzički projekti iz komšiluka

Najbolji muzičari grabili su ka nepredvidljivom, spajali nespojivo, grlili drhtavo jagnje svojih i tuđih slabosti, razbuđivali usnule anđele i tražili vilama trag

srpskacafe.com

Lađe se dižu u zrak N

ajljepša slika regionalne muzike je ona s omota instrumentalnog čuda od albuma „Survival Kit“ sjajnog klavijaturiste Tonija Starešinića. Tu je umjetnik iz bendova Mangroove i Chui ubacio jedne Hammond orgulje, dva sjajna sintisajzera sa pedalama... I ništa više; odnosno, bjelinu nekih praznih dana. Toni je samo jedan od regionalnih muzičara koji su shvatili koliko je prostora za kreativni iskorak u pandemijskoj ili modernjačkoj praznini. Oni najbolji grabili su ka nepredvidljivom, spajali nespojivo, grlili drhtavo jagnje svojih i tuđih slabosti, razbuđivali usnule anđele i tražili vilama trag... Sve to, za jednu plodnu muzičku godinu za nama.

1. Igor Božanić

Runo Reći za Igora Božanića da je sa 20 godina svjetski talenat među kantautorima, već sada je nepravedno. Banjalučanin je sa prvim albumom ,,Runo“ najostvareniji ovogodišnji pjesnik u regionu. Dok izgovara jedno „mati/umrlo mi je jagnje/ponovo“, znate da tu kapaju mlijeko i krv podsvjesnog i iskonskog. I da ovaj mladić daruje nešto lično i do kosti iskreno, našem vremenu savršeno prikladno, potpunom lakoćom savršenih uspavanki.

2. Mayales

Domovina Na otvorenim ranama jednog decenijama ranjavanog pro-

Mladi Igor Božanić nagovijestio talenat velikog kantautora

stora niklo je cvijeće albuma „Domovina“; samo i isključivo zato što se radilo o kreativnom sudaru posve različitih talenata, karaktera i senzibiliteta koji čine bend Mayales. Svojevrsna supergrupa muzičara iz različitih krajeva Hrvatske pružila je divan pogled u jednu od eventualnih budućnosti; tamo gdje se dijeli i prožima različito. Pored flertovanja sa melodikom velikana iz grupe The Queen u manje od tri minuta pjesme „Hoćemo svoj film“, tu je i ključni uzlet, vjerovatno i regionalna pjesma godine, „Divlje pastrme“. Jedna radosna, gotovo blažena psihodelija na tragu Dejvida Gilmora – i poziv: „Ustani, anđele, lađe se dižu u zrak! ‘Ajmo u livade, vilama tražiti trag...“

3. Porto Morto

Portopop Potpuno uspio eksperiment za skockano upustvo, kako treba i kako će da zvuči pametna, provokativna i autorski svježa pop muzika regiona u godinama pred nama. Zagrebačka sedmorka Porto Morto je pločom „Portopop“ uspjela da, poseb-

no u pjesmi „Fatamorgana“, uhvati sve slojeve naše urbanštine i naše noći. Da sopstveni senzibilitet i autorstvo produbi i definiše. Ovih devet pjesama su nepredvidiva žanrovska klackalica, u kompleksnom gitarskom ozračju, uz čak koju kap trapa... Vrlo moderno, trendi, uzbudljivo i hrabro – jer u pitanju je suštinski alternativa, eksperiment koji porozno probija i osvaja mejnstrim.

4. Rebel Star

Početak i kraj Kada neko u dalekoj budućnosti bude tragao za odjecima života našeg vremena, neće morati da ide dalje od ploče „Početak i kraj“ benda Rebel Star Milana Glavaškog. Bečejac, nekada član benda Eva Braun, tip čiji je životni izbor istorijski tako uzbudljiv i važan gradić Sentandreja, tamo na sjeveru Mađarske – je s ovom dubokom introspekcijom od albuma dohvatio nešto žestoko istinito. Sve ono „ko smo danas, ko nas koči i budi i kuda idemo“ Milan je spakovao sa jednom ekipom

koja nadilazi region, u vrlo tipičan (konzervativan?) alternativni rok. Sama bi pjesma „Početak i kraj“ bila dovoljna da nosi album – srećom, samo je poziv za jedno divno putovanje, na kom ćete se lako prepoznati.

5. Koikoi

Pozivi u stranu Najljepše ovogodišnje iznenađenje; debi beogradskog kvarteta koji miriše na ono najbolje što su, recimo, stvarali bendovi Repetitor, Jarboli ili Nežni Dalibor. Koliko su srećni što imaju jedni druge i priliku da stvaraju, dokaz je psihodelični singl „Misisipi“, ili etno prelaz ka elektronici u pjesmi „Hrast“. Ali, prije svega „Ogledalo je zrcalo“, svojevrsna lična karta grupe. Najbolje od svega u ovom divnom višeglasju: utisak jasne ambicije i, ispred svega, autentičnost, zaokružena u finalnoj enigmi „Kada ostari dan“. Koikoi je bend čiju ćete muziku sa lakoćom ubuduće prepoznavati, nakon svega nekoliko preslušanih pjesama. Takvi nam upravo i trebaju, za muzičku budućnost regiona. S. S.

Četvrtak, 30. decembar 2021.

kalendar

agla s Atlantika polako je milila i osvajala južni Bruklin, studen i vlaga uzimale danak njujorške noći, tu na dokovima; a ipak, tu u domu starog Ratajčika, bio je praznik. - Imao si skoro pet kilograma, kao da sam rađala veliku bundevu – govorila je, prizvukom neke težačke, patničke tuge, majka malenom Petrusu. A Pitu Stilu se godinama kasnije samo činilo da je stvoren da od prvog dana samim prisustvom zaboli neke bitne ljude.

Nježni div

Sa visine od 203 centimetra, i s intonacijom i dubinom u glasu koji bi više priličio nekom vampiru sa Karpata nego Njujorčaninu, ljepotan Pit Stil ubjeđivao bi novinare, fanove, cijeli svijet, da je blizak Staljinov rođak. Zatim da ima užasan problem sa samopouzdanjem i da pogled u ogledalo ne može da podnese. A svima je od svega toga bilo još manje vjerovatno, koliko je nježan taj čovjek u njemu. Kao da nije mračni princ goth metala; kao da nije gorostas, prikladniji, recimo za ulogu Vješca – i od Henrija Kavila lično... Type O Negative. Uvijek i gotovo isključivo to je bio bend Pita Stila; njegove pjesme, njegove melodije, njegovi strahovi i nesigurnost. Poneko bi u bendu nešto predložio, pa bi možda on nešto i prihvatio... Formu je obožavao: „Nulta negativna“, to je sve što je imao reći, koliko vrijedi i koliko vrijede ti njegovi momci iz Bruklina. Nikoliko – pa još malo ispod nule. E, u tu karakternu tačku smrzavanja se zaklinjao svaki metalac - romantik i svaki zaluđenik u goth, od devedesetih naovamo. Idealnu smrt je Pit Stil opisivao kao suicid; jednom je, godinama prije terorističkih napada, poželio skok sa vrha Svjetskog trgovinskog centra, i ako već može da bira, sa ramena neke od osoba koje ga mrze i koje mrzi. Prisila i stid; samo tako priliči gotičaru. Bio je prirodno ljevoruk, a sa 12 godina prisilio se da gitaru uzme u desnu ruku. Pa već pola godine nakon toga –

Pit Stil, mračni princ goth metala i ro

Trag crnog karmina na vinskoj čaši Užasno ga je boljelo što su mu mnogi kačili etikete na to gorostasno tijelo. Rasista, romantični šonja, Viking, Kelt, fašista, militantni ateista, vojnik smrti, što sve ne... Zbog toga je Pit mnogim pjesmama samo poručivao da ga ostave na miru bas. Bio je od one vrste mršavih, nezgrapnih dvometraša koje naš narod prosto i surovo čašćava epitetom klapusine; sa 19 je prvi put, iz čistog inata, krenuo da diže tegove... Koju godinu kasnije: mišićavi titan, prvi darkerski adonis rok i metal bine lično!

Krvavi poljupci

Otac mu je bio Poljak, dijelom i Rus; lučki radnik, zaboravljeni heroj svjetskog rata, gubitnik svih tranzicija i svih nastupanja vaskolikog kapitalizma i 20. vijeka. Majka Islanđanka, sa škotskim korijenima... Petrus Ratajčik odrastao je u domu, kao najmlađi pored pet sestara i s ocem tako starim, izmučenim i životno poraženim – da bi se tog 4. januara 1962. propisno jedincu poradovao. I sve to je bio milje u kom je stasavala jedna senzitivna, drhtava duša. Sa deset godina djelovao je kao da ima 15; sa 15, već je bio toliki da su ga u društvo primili isti oni koji su ga po Bruklinu maltretirali kao stidljivog žgoljavca. Toliko je razloga Pitu Stilu život na ramena tovario, da taj isti život jedva može na ramenima i u grudima da ponese. I toliko je razloga bilo, da se prvi

veliki album benda Type O Negative morao nazvati „Bloody Kisses“ (1993). Tada su postali praktično planetarna senzacija; a suštinski to nije bilo ništa drugo nego jednostavna oda jednoj gotičarki koju je Pit nekada volio. Takav kakav jeste bio, Pit Stil nosio je usud onih muzičkih zvijezda čija je pojava išla ispred onoga što pjevaju i o čemu pjevaju. Pa ipak, nikada ne bi ni postao to što jeste, prometejska figura goth metala – da to nijesu bile sjajne pjesme. Svega je tu bilo na ploči „Bloody Kisses“: romanse, seksa, nasilja, rasizma i sprdnje na račun rasizma, religijske (pogotovo katoličke) ikonografije; demistifikovanja svega i svakog, a ponajviše – sebe samog.

Ljubav do smrti

I da, naravno da je takav lik bio kontroverzan, destruktivan, žestoko osjetljiv i progonjen krivicom. Naravno da je iz akutne bipolarnosti, za čiju je dijagnozu kasno saznao, tonuo u depresiju. A odatle u zavisnost; alkohol i kokain su mu uništili život i glavni su razlozi što Pit sada nije tu, da proslavi 60. rođendan.

Pit Stil imao je taj savršen dar, kakav priliči proleterskoj djeci sa sirotinjskih dokova, da u potpuno jednostavne, svakodnevne i iskrene pjesme zavuče nešto istinski slojevito. Godinama brusio je neodoljivi sarkazam, a gdje i prema kome god bi tu oštricu usmjerio – potrudio se da njenim drugim krajem makar podjednako sebe poreže. Već je album „October Rust“ (1996) bio odraz potpune autorske zrelosti. I upravo je tu, u jednom ključnom: „Now close your eyes, and let me love you to death“ uspio da dohvati i erotsku ekstazu, i vikinški poklič, i jauk ranjene životinje... Ta sedmominutna „Love You to Death“, to je ona prva asocijacija za Pita Stila za bilo kog prosječnog metalca. Daleko od toga da je u njegovim pjesmama romanse bilo nekog patosa; na primjer, u „My Girlfriend’s Girlfriend“ znao se sjajno našaliti na račun svih projekcija i očekivanja koje donese zanos jedne zaljubljenosti. I obožavao je jednostavnost; na primjer, govorio je da je jedini razlog zbog čega je obradio baš rok klasik „Cinnamon Girl“ Nila Janga to, što je od svih silnih ,,mekših“ pjesa-

Četvrtak, 30. decembar 2021.

ma koje je volio, ta bila sa samo četiri akorda. A toliko su, kao fol, znali da sviraju on i momci iz Type O Negative!

Dugi koraci

Pita Stila užasno je boljelo što su mnogi pokušavali da kače etikete na to gorostasno tijelo. Rasista, romantični šonja, Viking, Kelt, fašista, militantni ateista, vojnik smrti, što sve ne... Tako je dobar dio pjesama, na albumima „Life is Killing Me“ (2003) i „Dead Again“ (2010), bio poruka da ga ostave na miru. Da ga ne ubacuju u kalupe, čak ni u šablon goth metala, čiji je bio zaštitni znak. I kakva ironija: posljednji „Dead Again“ album, pakovan nekoliko mjeseci prije smrti, bio je suštinski pozitivan. Tada je priznavao da su mu droga i alkohol umnogome ostavili nezalječive ožiljke. I otprilike svijetu objašnjavao, što je ta ,,smrt“ koju je toliko često zavodio, slavio i očaravao u pjesmama. Taj trag crnog karmina na vinskoj čaši, o kojoj je mnogo ranije pjevao u pjesmi „Love You to Death“ – to je bila samo želja za transformacijom, nekim novim, uzbudljivim rađanjem. Za gorostasa za kojeg su i maglovita luka i Bruklin i cijeli svijet bili tijesni; a apolonsko tijelo nedovoljan razlog da sebe smatra vrijednim pažnje bilo koje žene koju je volio. Preminuo je u aprilu 2010, u 49. godini, od srčanog zastoja kao posljedice infekcije crijeva, opet kao posljedice zavisnosti – smrt mu se prikradala podmuklo, taktički... A cijeli metal svijet je znao, koliko je još života imao podariti i na oltar iskrene pjesme dati Pit Stil. Ponovo je praznik, a onaj lučki dom u Bruklinu osluškivaće duge Petrusove korake; jedan hrast u obližnjem parku, koji nosi njegovo ime, već 11. godinu biće mjesto hodočašća onih gotičara kojima je ime Pita Stila beskrajno dragocjeno. I svi će svjedočiti: nikad toliko nježnosti sa visine Tantala od 203 santimetra. I nikad toliko ukusa realnog, sočnog života, pod tragom crnog karmina. S. STAMENIĆ

sabrinaglik.artstation.com

ok ikona benda Type O Negative, 4. januara slavio bi 60. rođendan Harizmatični lik ikone goth metala Pita Stila

33 OBRTAJA

Pero Zubac, pjesnik i novinar

imdb.com

Života Jevtić

Ne a

Pero Zubac: Za njega je himna slobode pjesma „Ćao, bela“

amo je jedna od nekoliko stotina pjesama promijenila svijet u kome je Pero Zubac pjesnikovao. Zalijepili mu Mostar kao adresu a Svetlanu kao doživotnu pratilju, iako je veći dio života proveo u Novom Sadu uz svoju milu Draganu. Dragani je, a ne Svetlani, posvetio najljepše stihove. Zubac je uvijek vjerovao u sažetost, nekoliko efektnih riječi koje nikoga neće umoriti do kraja poetske slike koju je namijenio javnosti. U njegovom su lirskom herbarijumu bili najljepši darovi prirode, u njegovom spomenaru ljudi i događaji koje nije želio da pusti niz vrtoglavu vodu zaborava, a u njegovom eho-kardiogramu toliko ljubavi da linije crtaju nasmijana lica. Bio je Zubac omiljen među kolegama pjesnicima, među kolegama novinarima, a posebno među djecom. Kao autor i priređivač se potpisuje ispod više od 100 naslova, od kojih su neke knjige objavljene i u Crnoj Gori, a posljednja pod nazivom „Mostarske

kiše i neka druga zemlja“ zbir je njegovih najboljih i najvažnijih naslova kroz cijelu stvaralačku karijeru. Posebno važno za nas je da je jedan period života proveo i kao saradnik Pobjede. Slavni pjesnik nas je kroz Obrtaje odveo u neke od najboljih dana jugoslovenske i svjetske kinematografije, kroz muziku koja je u sebi imala više od formule za prostu zabavu za narodne mase, provukao je nostalgiju ponosno kroz nama nedokučivu mladost zemlje koja više ne postoji, i ponudio nam drugačijeg sebe, emotivnijeg nego u poeziji. Jer stvarnost ima tu malu prednost da je ne dovodimo u pitanje. Koji je prvi film gledao u bioskopu i da li je glumica Silvana Manjano imala neke veze s tim, koga bi mogao da sluša do kraja života i gdje se tu uklapaju Vito Nikolić i Leso Ivanović (ako ne kao junaci u još nesnimljenim igranim filmovima) – Zubac sada, u 76. godini, i te kako zna što voli i što je moglo drugačije. Bez ironije i bez dvoumljenja.

Četvrtak, 30. decembar 2021.

Poslije vesterna Elije Kazana poželio je da vidi Meksiko

ika

Film koji Vas čini srećnim? - „Jedan dan života“ („Un dia de vida“, Emilio Fernandez, 1950). Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera? - Pa ja i bube i mrave pažljivo kupim u stanu i iznosim na terasu. Film koji uopšte nijeste skapirali? - Nisam ukapirao zašto su dali naslov filmu koji beži porukom od naslova: „Lepa sela, lepo gore“ (Srđan Dragojević, 1996). Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu? - Život Lesa Ivanovića ili Vita Nikolića.

Omiljeni filmski rivali? - Poglavica Vinetu i američki generali. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom? - U nekom kaubojskom filmu, Apači vraćaju ranjenog američkog izviđača, mislim da ga je igrao Gari Kuper, na usamljeni ranč usamljenoj udovici zbog toga što je znao apački jezik i živeo sa njima neko vreme, ali jedan zakasneli Apač na konju ubija u dvorištu kopljem njegovog omiljenog i vernog psa. Posebno drag citat iz domaćeg filma? - „Ako me se sete...“ („Balkanski špijun“, Dušan Kovačević, Božidar Bota Nikolić, 1984). Najneodoljivija „štetočina” iz animacije? - Sve su štetočine u animaciji ipak simpatične. Prvi film koji ste gledali u bioskopu? - „Gorka riža“ („Riso amaro“, Đuzepe de Santis, 1949) sa Silvanom Mangano. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život? - Moj život nije filmičan, akcijaški pa monaški. Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja? - U Meksiko, posle filma „Viva Zapata!“ (Elija Kazan, 1952). Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće? - Miroslava Antića, Purišu Đorđevića i Petra Latinovića, na kafu i kiselu. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu? - Ne umem da sanjam na filmski način.

film

e bih ni bubu zgazio, a kamoli režisera Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice? - Romansa „Kad mi pišeš mila mati, o svemu mi piši“. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta? - Ona koja se završava stihom: „Vela Luku, mala, ne zaboravi“. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma? - Samo slobode: „Ćao, bela“. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu? - „Dan pobede“ (Djen pobedi). Vaša pjesma za karaoke? - „Prijatelji stari, gde ste“. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali? - Pevača Muslima Magomajeva ili Pet Buna. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen? - Onaj koga svi obožavaju ne može biti precenjen. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila? - Mikisa Teodorakisa. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je? - Kakvo pitanje takav odgovor. Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi? - Nije bilo postera u moje vreme školovanja. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti? - Ne znam.

Serija idealna za kišni vikend? - „Moj brat Aleksa“. Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo? - „Lajanje na zvezde“. Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku? - „Šešir profesora Koste Vujića“ sjajnog Milovana Vitezovića. Serija koju nikada nijeste završili? - Nisam nikad odgledao „Dinastiju“. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu? - Neke serije su imale nakalemljen hepiend. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije? - Korpe pletene, neobičnog oblika, koje je nosila prelepa Vlasta Knezović u seriji „Velo misto“. Najdraži par iz serije? - Vlasta Knezović i Aljoša Vučković u seriji Miljenka Smoje „Velo misto“ (Marijeta i Ferata). Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe? - Dok sam radio na televiziji, upamtio sam po radinosti ekipu koja je realizovala projekat KUP-a TV Novi Sad: Balkan Ekspres (1). Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija? - Za obojicu, uvek i oduvek. D. E.

Četvrtak, 30. decembar 2021.

PODGORI č ARENJE

Čestitka iz Australije

ruke njegovog veličanstva Nikole Prvog, u skromnoj rezidenciji izgnanika u pariskom predgrađu, stigla je novogodišnja čestitka kojoj se kralj nije mogao načuditi. Sa daljine od 16.700 kilometara, sa drugog kraja svijeta, iz australijske Kambere... O tome što je ser Ronald Munro Ferguson, guverner-general Komonvelta Australije, kralju Nikoli u izbjeglištvu pisao u prazničnoj čestitki za početak 1917. godine, sada možemo samo slutiti – i to spram odgovora koji je u Kanberu stigao početkom februara. Potpisala ga je crnogorska vlada u egzilu; u onom najmračnijem času porodice Petrović, koju je istorijski vihor austrougarske okupacije iz domovine ponio godinu ranije, početkom 1916. Koliko je ta neočekivana poruka crnogorskom kralju značila? Najbolje možda posmatrati kroz prizmu ponosa imena Petrović, koje je od

početka 1916. nakon austrougarske okupacije Crne Gore bilo osuđeno na – potucanje. Od druge polovine januara kralj je izbjegao u italijanski Brindizi; potom će koji mjesec kasnije već biti u francuskom Lionu, prije nego ga Vlada Francuske preseli u Bordo, na obalu Atlantika... Konačno, od maja 1916. je u pariskom predgrađu Neji; gdje će se Vlada Crne Gore pridružiti kraljevskoj porodici u avgustu. Kralju je izvjesno, od izbjeglištva, teže padalo to što gubi podršku najbližih. Iste jeseni 1916. premijersko mjesto napušta Lazar Mijušković, optužujući kralja da sabotira jugoslovensko ujedinjenje. Predsjedavajuće mjesto u Vladi na prelazu u 1917. preuzima, ironijom sudbine, Andrija Radović – zagovornik ujedinjenja, koji je od Nikole tražio podršku da pošalje prijedlog da se na čelu jugoslovenske države, po nikad do tad ni kasnije viđenom konceptu, rotiraju Karađor-

Zaglavi se

militaryhistorynow.com

Australijski vojnici u rovu u Prvom svjetskom ratu

đevići i Petrovići... Manje od dvije godine kasnije, Radović će biti jedna od ključnih figura Podgoričke skupštine. Takav, od najbližih i najlojalnijih ostavljan kralj, otpisivao je australijskom aristokrati; u dopisu crnogorske Vlade ističe se da je ,,duboko i po sred ranjenog srca dirnut“... Tako su u februaru 1917. odgovor Crne Gore na novogodišnju čestitku sa drugog kraja svijeta objavili svi relevantni australijski mediji. Čak i u takvoj situaciji, ponosni su Crnogorci tražili način da opravdaju okolnosti okupirane domovine; ističe se da su ,,opšta nestašica, kao i brojnost neprijatelja, učinili da se Crnogorci primoraju, da povuku liniju fronta“... Australijancima su ovakve vijesti i glasovi bili važni; mlada federacija britanskih kolonija, sa jedva pet miliona stanovnika, je u Evropu, na drugi kraj planete, u rat poslala oko 400.000 vojnika. Do kraja Prvog svjetskog rata život je izgubilo više od 60.000 mladih Australijanaca; više od jednog procenta stanovnika zemlje, koje se rat,

Crta: Srđan Ivanović

racionalno gledano, suštinski nije ni ticao. Ali bio je praznik, i neko drugo vrijeme kada je bilo i bitnijeg i svetijeg od pukog racija - pa je i u dalekoj Australiji bio značajan glas jednog kralja male, pokorene zemlje, u izbjeglištvu. ,,Naša su Vlada i naša vojska pobijeđeni, ali luča (eng. ,,ardor“!) našeg prkosa tinja. I uvjereni smo, da ćemo uz pomoć nacija naših saveznika, poput Komonvelta Australije, slaviti slobodu“... Godine koje su uslijedile, Petrovićima su gazile vladarski ponos na još ciničnije načine, od one prve izbjegličke 1916. Pa ipak, o onoj iskri prkosa se imalo još mnogo reći; zato se taj odgovor na australijsku novogodišnju čestitku završava prosto, lakonski. ,,Potpuna pobjeda se primiče. Tu je, blizu...“ I biće da je, negdje na rubu papira što je putovao sa kraja na kraj planete, ili između redova te novogodišnje čestitke, kralj Nikola vidio obzorje nad onim svojim kamenom, tamo gdje više nikada neće nogom kročiti.

Stojan STAMENIĆ

LONDON CALLING

Sjaj što ne gasne U

prkos velikom broju vakcinisanih Londonaca, bojazan da će doček 2022. proteći na sličan način kao i obilježavanje Božića, bez očekivanog velikog slavlja i uz minimalan kontakt sa ljudima, umnogome se obistinila i ove godine. Iako je dozvoljena neka vrsta ,,hibridnog režima“, odnosno ograničenog slavlja, Londonci su primorani da pronalaze alternativna rješenja. Grad je tradicionalno okićen po svim ćoškovima, ali kriza ne jenjava, dok drastičnije restriktivne mjere za sada samo tiho kucaju na vrata... Londonski vatromet pored Temze, događaj koji svake godine prati više od 100.000 ljudi, otkazan je, pa će ljubitelji osvijetljenog neba imati priliku da ga vide samo na Javnom servisu. Na koncu, gradonačelnik Londona nije sasvim „ukinuo“ slavlje u metropoli nakon što je bio prinuđen da otkaže i proslavu na Trafalgaru, koja je za Londonce bila jedini tračak nade da će 2022. dočekati uz neku vrstu zabave. Dok kafići, barovi i restorani imaju koliko-toliko slobode da djelimično organizuju mini-žur-

Doček 2022. proteći će bez velikog slavlja i okupljanja na otvorenom

ke, uz obavezne vakcionacione sertifikate i distancu, očekuje se da će dobar dio londonskog kolača dočekati 2022. u četiri zida sa nekoliko bliskih osoba. Ovo će se pokazati kao još jedna dobra prilika za rekapitulaciju događaja koji su se dogodili tokom još jedne u nizu čudnjikavih godina. Od političkih problema koji su se iz Vestminstera razlili po segmentima izrazito apolitičkog društva, do povećanog broja mladih koji su zatražili pomoć stručnjaka u oblasti mentalnog zdravlja usljed globalne krize. Razloga za pozitivne ishode ima dovoljno, ali se čini kao da je ovom društvu pored Temze pre-

Grad je tradicionalno okićen, iako kriza ne jenjava

ko glave priče o Bregzitu, krizi, svađama u Vestminsteru... I da je konačno došlo vrijeme da se otvori nova stranica knjige. London u 2021. godini nije izgubio sjaj. Naprotiv. Uprkos podizanju restriktivnih mjera, umjetnost je uspjela da se probije kroz ulične oblake i zadrži krucijalnu poziciju u životu mnogih Londonaca. I pored opcija posjećivanja izložbi, ulična umjetnost zadržala je uticaj i ne čini se ni da će 2022. biti drugačije, kakve god mjere bile na snazi. Dok je muzika djelimično istrpjela „gubitke“ zbog otkazivanja koncerata, film je cijelih pola godine vodio glavnu riječ, pa su pored novih izda-

nja i blokbastera, Londonci mogli da se prisjete starih hitova. Na koncu, u novogodišnjoj noći, gdje god bili, Londonci će sigurno tradicionalno uživati i gledati na narednu godinu kao prelomnu – povratak u „normalnost“ je izvjestan, potrebno je još samo malo strpljenja. S obzirom na to da mi u Crnoj Gori ne stojimo baš najbolje na mnogim društvenim poljima, ostaje da se nadamo da ćemo, kada u petak, 31. decembra u ponoć podignemo čaše u čast 2022. godine, učiniti to uz prijeko potrebnu dozu tolerancije. Živjeli! Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Pandema nije umrtvila uličnu umjetnost u britanskoj metropoli

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić