Dnevni list Pobjeda 30.11.2020.

Poneđeljak, 30. novembar 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 19771 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

PROPAGANDNE IGRE: Srbija odustala od protjerivanja Tarzana Miloševića, ambasadora Crne Gore u toj zemlji

Beograd povukao odluku koju zvanično nije uručio Podgorici

Skupština brže nego ikad, samo mjesec i po nakon konstituisanja, dobila prvog nezavisnog poslanika

Blažić: Trebalo radikalno mijenjati izborni sistem

STR. 2. i 3.

INTERVJU: Ambasadorka UAE u Crnoj Gori Nabila Abdelaziz Naser Said Alšamsi

Tarzan Milošević

Vladimir Božović

Izvor našeg lista iz zapadnih diplomatskih krugova u Crnoj Gori potvrdio je da je postupak državnog vrha Srbije ,,krajnje neobičan i praktično bez presedana u diplomatskoj praksi“. Kako Pobjeda saznaje Vlada Srbije, opet mimo uobičajene diplomatske procedure, nije zvanično ni uručila notu ambasadoru Miloševiću niti Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore STR. 3.

Uprava pomorske sigurnosti najavila proširenje sistema nadzora pomorskog saobraćaja

S. VASILJEVIĆ

Do 2022. godine pod kontrolom i plovidba na Skadarskom jezeru STR. 8.

Goran Bogdan za Pobjedu povodom uloge u filmu „Otac“ i nominacije za evropskog Oskara

Ne mogu se leđa više savijati STR. 13..

STR. 9..

Uložili smo više od 360 miliona u crnogorsku ekonomiju

STR. 4. i 5.

Agencija za zaštitu prirode i životne sredine o kvalitetu vazduha

U sezoni grijanja teško se diše u četiri opštine STR. 7.

2

Politika

Poneđeljak, 30. novembar 2020.

Radna grupa za izradu izmjena i dopuna Poslovnika Skupštine danas počinje rad

Vučurović: Tražiću da se ukine kažnjavanje PODGORICA – Demokratski front predložiće da Poslovnik Skupštine prvenstveno bude mijenjan u djelovima koji sputavaju slobodan rad poslanika. Potrebno je ukinuti sulude odredbe kojima se poslanici novčano kažnjavaju zbog izgovorene riječi ili bojkota Skupštine – kazao je za Pobjedu Jovan Jole Vučurović, poslanik DF-a i član Radne grupe za izradu izmjena i dopuna Poslovnika, uoči prve sjednice tog tijela koja će biti održana danas.

Radna grupa koja će se baviti najvišim skupštinskim aktom prva je u ovom sazivu. Njeno formiranje dogovoreno je na Kolegijumu predsjednika Skupštine.

- Očekujem da izmjenama i dopunama Poslovnika omogućimo da Skupština bude zaista slobodna i demokratska, da bude dom u kome će se otvoreno, argumentovano, pa i oštro, sukobljavati stavovi i mišljenja – kazao je Vučurović.

Poručio je da ,,DF odlično zna kako je to kada neko pokušava zarobiti Skupštinu, kao što je radio bivši režim“.

- Mi smo prethodnih godina u Skupštini djelovali u gotovo nemogućim uslovima, ali smo se izborili da se naš glas daleko čuje, pa čak i kada smo kažnjavani, hapšeni, progonjeni u

Ko su članovi Radna grupa za izradu izmjena i dopuna Poslovnika ima devet članova. Čine je Momo Koprivica (Demokrate), koji je koordinator, zatim Jovan Jole Vučurović (DF), Branka Bošnjak (PzP), Dragan Vukić (SNP), Miloš Konatar (Ura), Marta Šćepanović (DPS), Boris Mugoša (SD), Ervin Ibrahimović (BS) i Raško Konjević (SDP).

Jovan Jole Vučurović

samom parlamentu, kada je oko nas bilo stotine policajaca.

Mi želimo da se to nikome više ne desi. Zato ću, između ostalog, predložiti da Poslovnik prvenstveno bude mijenjan u djelovima koji sputavaju slobodan rad poslanika. Neophodno je, takođe, ukinuti one sulude članove Poslovnika kojima se poslanici novčano kažnjavaju zbog izgovorene riječi ili bojkota skupštine – istakao je Vučurović.

Prema njegovim riječima, te članove Poslovnika donio je DPS, misleći da će tako, kako je istakao, spriječiti poslanike DF-a da saopštavaju istinu u Skupštini.

- Ali su se, kao što smo svi vidjeli - prevarili. Prethodnoj parlamentarnoj većini potpuno normalno je bilo da poslanik zbog izgovorene riječi bude ,,stavljen u zatvor“, dakle da se krši Ustav. E to više neće biti slučaj, već poslanici moraju imati uslove da funkcionišu bez pritisaka – poručio je Vučurović.

Kazao je da je veoma važno Poslovnik prilagoditi i situacijama poput ove koju trenutno imamo, vezano za pandemiju, ili neku drugu vanrednu situaciju, kako bi Skupština mogla regularno da funkcioniše i u vanrednim uslovima.

Skupština je 23. novembra usvojila dopune Poslovnika, kojima je omogućeno da poslanici glasaju onlajn, ukoliko im je zbog pandemije korona virusa ograničeno kretanje.

Ovakve dopune važiće do 31.

I. K. decembra.

Zasijedala predsjedništva stranaka

Demokrate za vladu, SDP protiv PODGORICA – Predsjedništvo Demokratske Crne Gore jednoglasno je odlučilo da poslanici te partije glasaju za izbor nove vlade – saopšteno je iz te partije.

Demokrate smatraju da novoj vladi treba dati šansu.

- Bez obzira na nepoznanice koje su pratile pregovarački proces, odustajanje pojedinih kandidata, odricanje od kandidata, odustajanje od utvrđene metodologije pregovaračkog procesa, te diskriminaciju najvećeg broja predstavnika političkih subjekata, zatim nepoštovanja dogovora i prve izjave tri lidera - navodi se u saopštenju.

Dodaje se da zbog promjene metodologije i samostalnog pristupa u sačinjavanju prijedloga, mandatar Zdravko Krivokapić i svi članovi vlade preuzimaju najveću odgovornost, ali i slavu za njene rezultate.

SDP neće glasati za novu vladu zbog krupnih političkoideoloških razlika - odlučeno je na sjednici Predsjedništva te partije.

- Proces konstituisanja nove vlade u prethodna tri mjeseca ukazuje na nedopustivu neozbiljnost činilaca nove većine čime se, makar za sada, nije izašlo u susret želji većine crnogorskih građana za političkim promjenama – saopšteno je iz SDP-a.

Ta partija, između ostalog, navodi da je izbor kadra za resore kulture, prosvjete i nauke najilustrativniji pokazatelj pravca kretanja, izbora prioriteta i suštine djelovanja ove vlade u temeljnim identitetskim resorima.

- Više je nego zabrinjavajuće to što će prosvjetu, kulturu i nauku usmjeravati kadrovi nacionalističke i antigrađanske provenijencije – smatra SDP, dodajući da je neprihvatljivo to što, prvi put od uvođenja višepartijskog sistema, među ministrima nema predstavnika brojčano manjinskih naroda u Crnoj Gori.

I. K.

Skupština brže nego ikad, samo mjesec i po nakon konstituisanja, dobila prvog

Blažić: Trebalo radik mijenjati izborni sis PODGORICA – Poslanik je nezavisan i samostalan u obavljanju funkcije i nema pravnu obavezu ili odgovornost prema partijama ili građanskim grupama sa čijih lista je inaugurisan, kao ni pravnu odgovornost prema građanima – kaže za Pobjedu prof. dr Đorđije Blažić, dekan Fakulteta za džavne i evropske studije, komentarišući to što crnogorski parlament već na početku saziva ima nezavisnog poslanika.

Skupština Crne Gore još nije formirala radna tijela, osim Kolegijuma i Administrativnog odbora, niti je izabrala vladu, ali je brže nego ikad, tek mjesec i po od konstituisanja, dobila prvog nezavisnog poslanika. Marko Milačić iz Prave Crne Gore napustio je 11. novembra Klub DF-Nova, DNP, PCG, RP, i najavio da će djelovati samostalno. Razlika u odnosu na većinu nezavisnih poslanika iz ranijih saziva je što Milačić nije napustio svoju partiju, već Klub čiji je konstituent bila njegova stranka.

Taj klub čine poslanici koji su bili na listi ,,Za budućnost Crne Gore“, zahvaljujući kojoj su pojedini od njih i ušli u parlament. Ovaj skupštinski saziv, prema nezvaničnim informacijama, uskoro bi mogao dobiti još nezavisnih poslanika.

Zatvorene izborne liste daju mogućnost pojedinim poslaničkim kandidatima da uđu u parlament, iako je pitanje da li bi uživo vidjeli skupštinsku govornicu da naš izborni sistem poznaje „otvorene“ liste i individualne kandidature. Kada im počne mandat, dovoljno je da, kada to požele najčešće zbog mimoilaženja sa partijskim ili kolegama iz Kluba, obavijeste predsjednika parlamenta i nastave samostalno djelovanje.

Ono što poslanicima koji se

Nakon donošenja Ustava 2007. trebalo je izborni sistem iz 1998. uskladiti sa Ustavom.

Međutim, ni posljednji pokušaj reforme izbornog zakonodavstva 2019. godine, nije uspio. Razlog je uvijek isti - partije ne žele da ugroze bilo koji aspekt svojih interesa - istakao je Đorđe Blažić opredijele za takav put ne ide u prilog, to je da se uglavnom ne vrate u parlament nakon narednih izbora.

Tako se u ovom sazivu nijesu našli oni koji su bili nezavisni u prethodnom. Među njima je jedan od najaktivnijih poslanika Aleksandar Damjanović, zatim Neđeljko Rudović, Anka Vukićević...

POTREBNE RADIKALNE PROMJENE

Đorđije Blažić kaže za Pobjedu da je trebalo odmah nakon donošenja Ustava 2007. godine radikalno mijenjati postojeći izborni sistem iz 1998. godine. On objašnjava da su građani glasali za „liste“, a ne za poslanike i odbornike, ali da je, kako kaže, „izabrani“ poslanik nezavisan i samostalan u obavljanju poslaničke funkcije i nema nikakvu pravnu obavezu ili odgovornost prema partijama ili građanskim grupama sa čijih lista je inaugurisan ali ni pravnu odgorovornost prema građanima.

- Ne postoji nijedan pravni institut njegove odgovornosti, osim lične moralne, putem instituta „ostavke“ – kazao je Blažić.

Ustavno pravno je, istakao je on, trebalo nakon donošenja Ustava 2007. godine radikalno mijenjati izborni sistem iz 1998. godine i uskladiti ga sa Ustavom, iako je on mijenjan 15 puta do 2019. godine, ali uglavnom u manje bitnim procesnim stvarima o kojima su se političke partije saglasile, tako da ni posljednji pokušaj reforme izbornog zakonodavstva 2019. godine, i pored značajnih, ali ne i dovoljnih predloženih unapređenja, nije usvojen na decembarskoj sjednici Skupštine 2019. godine – istakao je Blažić.

Prema njegovim riječima, razlozi su i sada isti kao i ranije, jer partije, kako je rekao, ne žele da ugroze bilo koji aspekt svojih interesa, počev od partijskih izbornih organa, redovnog finansiranja partija, posrednosti izbora

Đorđije Blažić

preko svojih zatvorenih lista...

- Lično sam se u to uvjerio tokom jednogodišnjeg rada kao pridruženi član Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva iz akademske zajednice. Produkt takvog izbornog sistema („zatvorenih lista“) su veoma teške pravne posljedice na državu i njene institucije, počev od nelegitimiteta same Skupštine, Vlade, ministarstava i drugih organa državne uprave, ali i svih drugih organa koji proizilaze iz osnivačkih prava crnogorskog parlamenta – istakao je Blažić.

Poručio je da nedostatak legitimiteta povlači za sobom i nelegalitet u svim oblastima uređenim zakonima koje je donijela nelegitimna Skupština.

- Iz nelegitimiteta nije moguće obezbjeđivati legalitet. U tom kontekstu sporna je, nažalost, uobičajena pojava nelegaliteta ključnih državnih institucija koje nijesu pod

Partije uzurpirale neposredno biračko pravo građana - Već gotovo dvije decenije javno ukazujem na neustavnost našeg izbornog sistema u kome su partije i građanske grupe koje učestvuju na parlamentarnim i lokalnim izborima uzurpirale neposredno biračko pravo građana, preuzimajući ustavni suverenitet građana garantovan Ustavom Crne Gore – kaže Blažić.

Podsjetio je da zakonske odredbe o neposrednom izboru predsjednika Crne Gore, poslanika i odbornika izvorno proizilaze iz ustavnih odredbi o suverenitetu građana - „Nosilac suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo.

Građanin vlast ostvaruje neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika“.

- Ova ustavna odredba konkretizuje se kroz ustavnu odredbu: „Izbori su

slobodni i neposredni, a glasanje je tajno.“ (član 45 stav 4) kao i da „Skupštinu čine poslanici koji se biraju neposredno, na osnovu opšteg i jednakog biračkog prava i tajnim glasanjem“ (član 83 stav 1) i odredbu za lokalne izbore da se „U lokalnoj samoupravi odlučuje neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika (Član 113 stav 1). Iz konteksta ustavnih normi, naročito odredbe o građanima kao nosiocima suvereniteta u pravnoj teoriji (nacionalnog i narodnog suvereniteta), nema nejasnoća da je jedini izvorni, „originerni“ nosilac vlasti građanin – birač, dok su svi ostali organi samo javnopravni subjekti, koji u ime nosioca suvereniteta, kada im je to dato Ustavom ili zakonom u nadležnost,

obavljaju funkcije državne ili lokalne vlasti – objašnjava Blažić.

Prema njegovim riječima, jedini ustavni izborni sistem je za izbor predsjednika Crne Gore kojeg biraju birači neposredno.

- Neposredno vršenje funkcija vlasti od građana znači donošenje odluka od građana na plebiscitu, opozivom, referendumom odluke ili na abrogativnom referendumu, kao što je to slučaj kod promjena Ustava Crne Gore i Potvrda na referendumu, u smislu člana 157 Ustava, kada se mijenjaju članovi 1, 2, 3, 4, 12, 13, 15, 45 i 157, kada je odluka građana konačna ako se na državnom referendumu za promjenu izjasni najmanje tri petine svih birača. Na ovaj način građani, kao nosioci suvereniteta donose neposredno

konačnu odluku o promjeni pomenutih odredbi Ustava, dok u ostalim slučajevima promjene Ustava građani takođe, ali posredno, preko poslanika mogu mijenjati ostale ustavne odredbe kada odluke o ustavnim amandmanima donose posredno poslanici, a ne građani neposredno, 2/3 većinom glasova svih poslanika u smislu člana 156 Ustava Crne Gore. Slična situacija i „neposredno“ glasanje birača postoji i kada se na konsultativnom referendumu građani „neposredno“ izjašnjavaju o teritorijalnim promjenama jedinice lokalne samouprave (osnivanje opštine, ukidanje i promjena teritorije opštine), u skladu sa Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore (član 16) – kazao je Blažić.

Politika

Poneđeljak, 30. novembar 2020.

g nezavisnog poslanika

kalno stem zakonodavnom kontrolom, a koje su postale ni manje, ni više dominantno partijska i „samoregulatorna“ tijela koja sama sebe uređuju poslovnicima, uredbama bez pravnog osnova i drugim unutrašnjim pravnim aktima koji nemaju dejstvo erga omnes na duge javno pravane organe i subjekte, već samo na te organe – kazao je Blažić.

Istakao je da se sve češće „najzad poslije 30 godina, od ponekih partija, ali i poslanika kao i, već odavno, od akademske javnosti, pa i civilnog sektora, čuju prijedlozi da se donesu zakoni o Skupštini, Vladi, ministarstvima i organima državne uprave, javnim agencijama i javnim tijelima, javnim službama i drugi neophodni sistemski i podsistemski zakoni“.

- Tim aktima će se jasno urediti ključni institucionalni okvir, ali i društveni odnosi u različitim sistemskim i podsistemski oblastima – dodao je Blažić.

KAKO JE BILO RANIJE

Crnogorski parlament i u ranijim sazivima imao je više nezavisnih poslanika. U prošlom mandatu bio je formiran Posebni poslanički klub, u kojem su bili nezavisni poslanici Aleksandar Damjanović koji je ranije bio u Klubu SNP-a, Goran Danilović i Goran Radonjić iz Ujedinjene Crne Gore, kao i Anka Vukićević koja je napustila Demos. U Klubu sa SNP-om bio je nezavisni poslanik Neđeljko Rudović, nakon izlaska iz Demosa. Kasnije je kao nezavisna poslanica djelovala i Željka Savković iz Radničke partije.

Pretprošli, 25. saziv parlamenta, imao je više samostalnih poslanika. Velizar Kaluđerović, Neven Gošović i Obrad Gojković, koji su napustili SNP, postali su nezavisni poslanici, uprkos apelu partije da joj vrate mandat. Prvi nezavisni poslanik u tom skupštinskom sazivu bio je Zoran Miljanić iz Pozitivne. On je od kraja 2013. godine djelovao samostalno u parlamentu, ali se početkom 2014. priključio Demokratskom frontu. Novica Stanić je, takođe, bio samostalni poslanik nakon što je napustio Novu i poslanički klub DF-a. Sukob Dritana Abazovića i Mladena Bojanića sa tadašnjim predsjednikom Pozitivne Darkom Pajovićem u pretprošlom sazivu parlamenta imao je isti epilog – još dva nezavisna poslanika.

U klub nezavisnih poslanika ušli su tada i Miodrag Lekić i Goran Danilović, nakon napuštanja DF-a.

Nezavisno djelovanje ne zaobilazi ni lokalne parlamente.

Većina odbornika koja napusti matičnu partiju, nastavlja djelovanje nezavisno. Pozitivan primjer političke korektnosti je Radoš Raičević, bivši odbornik DPS-a u Beranama, koji je, nakon razlaza sa partijom, vratio mandat u junu ove godine.

I. K.

3

PROPAGANDNE IGRE: Srbija odustala od protjerivanja Tarzana Miloševića, ambasadora Crne Gore u toj zemlji

Beograd povukao odluku koju zvanično nije uručio Podgorici PODGORICA – Srbija je nakon nepuna 24 sata odustala od protjerivanja crnogorskog ambasadora u Beogradu Tarzana Miloševića, saopštili su juče srpski zvaničnici i time povukli do sada neviđeni potez u međunarodnoj diplomatiji jer su u subotu odgovorili recipročnom mjerom na odluku Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore da proglasi srpskog ambasadora u našoj državi Vladimira Božovića personom non grata.

Kako Pobjeda saznaje Vlada Srbije, opet mimo uobičajene diplomatske procedure, nije zvanično ni uručila notu ambasadoru Miloševiću niti Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore već je srpska premijerka Ana Brnabić putem medija obavijestila da je crnogorski ambasador u Beogradu nepoželjan.

PRESEDAN

Izvor našeg lista iz zapadnih diplomatskih krugova u Crnoj Gori, potvrdio je da je postupak državnog vrha Srbije ,,krajnje neobičan i praktično bez presedana u diplomatskoj praksi“.

- Odluka o proglašenju diplomate za nepoželjnu osobu (persona non grata) nije nešto što se donosi naprečac i kao proizvod ljutnje ili hira, tako da njeno povlačenje, ukoliko je zemlja prijema izdala notu koja sadrži notu o proglašenju diplomate za nepoželjnu osobu, mora biti praćeno notom iste forme, ali suprotne sadržine, koja poništava prethodnu notu. Međutim, način kako je to objašnjeno od strane zvaničnog Beograda - uz napomenu da ,,predsjednik Vučić nije bio obaviješten - ukazuje

Izvor našeg lista iz zapadnih diplomatskih krugova u Crnoj Gori potvrdio je da je postupak državnog vrha Srbije ,,krajnje neobičan i praktično bez presedana u diplomatskoj praksi“.

Kako Pobjeda saznaje Vlada Srbije, opet mimo uobičajene diplomatske procedure, nije zvanično ni uručila notu ambasadoru Miloševiću niti Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore na političku dimenziju tog poteza i, sada je jasno, na izvjesnu ishitrenost koja ju je pratila, kaže naš sagovornik.

BOŽOVIĆ ODLAZI

Politički analitičar Dušan Janjić za Pobjedu kaže da je odlazak Božovića „završena stvar“.

- Beograd mora da šalje u inostranstvo profesionalne diplomate – kazao je Janjić, dodajući da „crnogorski ambasador Milošević u ovoj situaciji ništa nije kriv“.

- U diplomatiji nije prvi put da se preduzimaju recipročne mjere, ali ovdje se ne radi o istom slučaju – kazao je Janjić.

Rekao je da Milošević od kada je došao u Beograd, nema pristup svim javnim događajima i ne radi u punom kapacitetu.

- Dobro je što je ova odluka preispitana, jer ne postoji ni u ponašanju Miloševića, niti bilo čega što je iz Ministarstva spoljnih poslova ili Vlade Crne Gore stiglo prema Srbiji, da bi se preduzela tako drastična mjera. Srbija ne bi smjela da šalje u inostranstvo ljude koji nijesu profesionalne diplo-

Stefanović: Odlazeća vlast u Podgorici bila u pravu Zamjenik predsjednika Stranke slobode i pravde Borko Stefanović izjavio je da je povlačenjem odluke o protjerivanju crnogorskog ambasadora Tarzana Miloševića državni vrh Srbije dokazao ne samo neozbiljnost, već i nedoraslost da vodi državu.

- Države nikad ne mijenjaju takve odluke. Ovako su priznali da je odlazeća crnogorska vlast u pravu i da su poslali potpuno neodgovarajuću osobu u Podgoricu, pa su brže bolje pojeli sopstvenu odluku, time dodatno pokazali da od Srbije prave banana državu -naveo je Stefanović u pisanoj izjavi za srpske medije.

Uz poruku da aktuelnoj vla-

sti želi da da nekoliko lekcija iz diplomatije, Selaković je ukazao da je za ambasadora u Podgoricu poslat stranački vojnik bez bilo kakvog iskustva i znanja iz diplomatije, zbog čega je bilo od koristi ,,da su mu dali i poneku obavezujuću instrukciju“.

- Ta instrukcija je trebala da obaveže Božovića da se uzdrži od javnih ocjena istorijskih događaja, ma što ko od nas o njima mislio ili aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori. Drugim riječima, mogli su da ga obavežu da ćuti dvije nedjelje koliko još traje mandat odlazećoj Vladi Crne Gore i tako im ne pruži mogućnost da ga izbaci iz susjedne nam države naveo je Sefanović.

Ako Vlada Srbije ponovo pošalje Božovića, predsjednik Đukanović može da uskrati saglasnost Odluka crnogorskih vlasti da proglase ambasadora Božovića za personu non grata nije ničim dovedena u pitanje novim potezom Beograda, jer je odluka o proglašenju nepoželjnom strane diplomate legitimno i suvereno pravo zemlje prijema.

Eventualna odluka Srbije da opet traži agreman za Božovića bila bi krajnje neuobičajena i nosila bi sa sobom rizik dodatne kompromitacije

mate – ocijenio je Janjić.

Janjić je kazao da Božović ima dužu istoriju nesporazuma sa Crnom Gorom.

- Ovo je treći put da je izjavama i ponašanjem prekršio pravila zemlje domaćina. Zašto je sad izabran baš taj momenat to je stvar procjene Vlade. Ja bih nju sveo više kao čišćenje fioke ili jednog neraščišćenog slučaja da bi se stvorile osnove novoj vladi da ne mora time da se opterećuje – kazao je Janjić.

Smatra da u odluci Crne Gore postoji „i nešto što se zove instrukcija ili saglasnost nekih ambasada ili vlada zemalja NATO i EU oko Božovićevih djelovanja i povezivanja sa tzv. srpskom i proruskom strujom“.

Upitan da prokomentariše činjenicu da protestna nota nije uručena Miloševiću ni MVP, već je medijima saopšteno da je on nepoželjan, Janjić je kazao da je riječ o kršenju procedure i poručio da je neprijatno da mandat novog ministra vanjskih poslova Srbije počinje takvim skandalom i propustom.

- Očigledno je i propust u proceduri, ali mislim da je mnogo važnije sadržinski da je ipak pobijedila logika, da nije potreban sukob, nego da treba stvoriti osnov za saradnju –

Varhelji: Pozdravljam odluku Srbije - Pozdravljam odluku Vlade Srbije da povuče protjerivanje crnogorskog ambasadora. Pozivam Crnu Goru da učini isto. Poštovanje dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje su temelji proši-

renja i pridruživanja i procesa stabilizacije - napisao je na Tviteru Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje.

Ana Pionero Hernandez, portparolka EK, kazala je za TVCG da je poštovanje

dobrosusjedskih odnosa kamen temeljac procesa proširenja, pridruživanja i stabilizacije. Ona navodi i da se „Crna Gora i Srbija solidno kreću ka svom napretku u pristupanju EU“.

zvaničnog Beograda, koji je današnjim postupkom pokušao da izvrši politički pritisak na novu vladu u Crnoj Gori, koja treba da bude izabrana 2. decembra, ističe za Pobjedu strani diplomata.

On ne isključuje mogućnost da je u toku jučerašnjeg dana bilo posrednih konsultacija na relaciji Vlada Srbije – mandatar Zdravko Krivokapić i da je ovaj posljednji potez Beograda neki pokušaj da

kazao je Janjić.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je da je odluka o protjerivanju Miloševića povučena na njegovu inicijativu.

- Iako smo postupili po Bečkoj konvenciji, život i odnosi između komšija više su od konvencija - rekao je Vučić.

Prema njegovim riječima, Vlada je povukla dobar potez.

- Ne treba da se ponašamo kao dva ovna na brvnu i da mi pokazujemo svoju silu. Smatram da je odluka ispravna i doprinijeće stvaranju bolje atmosfere - istakao je Vučić.

Premijerka Srbije Ana Brnabić kazala je da je odustajanje od protjerivanja Miloševića „akt dobre volje i pružena ruka prijateljstvu i saradnji za ubuduće“.

Obraćanju Brnabićke i Vučića prethodio je razgovor lidera DF-a Andrije Mandića i Milana Kneževića sa srpskim predsjednikom.

- Mandić i Knežević saopštili su Vučiću da bi Srbija trebala da uradi sve što je u njenoj moći da se zaustave ovakvi i slični antisrpski dukljanski naumi – saopšteno je iz Fronta.

REAKCIJE

Mandatar Zdravko Krivokapić napisao je na Tviteru da žali zbog protjerivanja ambasadora jer takvi akti, kako je naveo, nijesu u duhu evropskog puta i dobre regionalne saradnje.

Oglasio se i od kovida tek oporavljeni episkop budimljansko-nikšićki SPC Joanikije koji je ocijenio da je ,,odlazeća vlast odlukom da protjera Božovića imala višestruko zlu namjeru, da podigne tenzije i

nova vlada u Crnoj Gori, nakon izglasavanja u parlamentu, poništi odluku Markovićevog kabineta.

Sa tom ocjenom su saglasni i domaći poznavaoci diplomatskih procedura, ali naglašavaju da odluka o prihvatanju ambasadora ipak na kraju zavisi i od predsjednika Crne Gore.

- Proces izdavanja agremana ne može biti okončan bez eksplicitne pisane saglasnosti šefa države, tako da je posljednja riječ na predsjedniku Đukanoviću, zaključuje naš sagovornik, ocjenjujući da bi, ako insistiraju na ponovnom slanju ambasadora Božovića u Crnu Goru rizikovali novo poniženje.

produbi podjele, naročito među braćom pravoslavne vjere, da bi se posijalo što više otrova i bratske mržnje“.

Portparol DPS-a Miloš Nikolić saopštio je da je Božović u kontinuitetu pokušavao da omalovaži Crnu Goru i da ga ,neprimjerene političke izjave i tumačenje istorije poput najnovijeg stava da je Podgorička skupština bila slobodna volja naroda, diskvalifikuju kao diplomatu.

ČEKAJUĆI EPILOG

Kako sada stvari stoje, odluka crnogorskih vlasti da proglase ambasadora Božovića za nepoželjnu osobu nije ničim dovedena u pitanje, bez obzira na iznenadnu promjenu u Beogradu.

Prema informacijama Pobjede, odlazeća Vlada Duška Markovića neće mijenjati, poput kolega u Beogradu, već donešenu diplomatsku odluku, niti ,,uslišiti molbu“ Olivera Varheljija. Naprotiv: u crnogorskim zvaničnim krugovima se smatra da je, za razliku od portparolke Evropske komisije Ane Pisonero Hernandez, komesar za proširenje Oliver Varhelji reagovao kao politički učesnik a ne evropski državnik.

Očito je, međutim, da je izjava Varheljija bila usmjerena ne ka Markovićevom kabinetu već prema novoj vladi na čijem će čelu biti Zdravko Krivokapić. No, i to će imati izrazite političke konotacije: ukoliko novi premijer poništi odluku prethodnika, to će istovremeno značiti da se nova vlast saglasila sa ocjenom da je Podgorička skupština bila ,,izraz slobodne volje naroda“.

I. KOPRIVICA/D.ĐURANOVIĆ

4

Ekonomija

Poneđeljak, 30. novembar 2020.

INTERVJU: Ambasadorka Ujedinjenih Arapskih Emirata u Crnoj Gori Nabila Abdelaziz Naser D.MIJATOVIĆ

Uložili smo više od 360 miliona u crnogorsku ekonomiju Imamo veoma pozitivne povratne informacije od naših investitora u Crnoj Gori. Investiciona klima je pozitivna i ohrabrujuća za strane investicije. Već ste prepoznati kao veoma atraktivna destinacija za ulaganje – kaže Nabila Abdelaziz Naser Said Alšamsi PODGORICA - Uvjerena sam da je Crna Gora zemlja koja ima dosta investicionog potencijala. Želimo da budemo vaši strateški partneri i da vas povežemo sa investitorima koji su zainteresovani za ulaganje u ekonomiju Crne Gore – kaže u intervjuu Pobjedi ambasadorka UAE u Crnoj Gori Nabila Abdelaziz Naser Said Alšamsi. Ističe da ima prostora za dalje jačanje ekonomske saradnje, posebno u oblastima poljoprivrede, prehrambene industrije, turizma i obnovljivih izvora energije.

POBJEDA: Kako ocjenjujete intenzitet odnosa dvije zemlje, da li su stvoreni preduslovi za uspostavljanje strateškog partnerstva?

ALŠAMSI: Ove godine Ujedinjeni Arapski Emirati i Crna Gora obilježavaju dvanaest godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa koji se razvijaju u duhu uzajamnog poštovanja, prijateljstva, povjerenja i solidarnosti. Takođe, važno je naglasiti zajedničke vrijednosti koje dvije zemlje dijele – promociju tolerancije, mira, multietničnosti i multikonfesionalnosti.

Bilateralni odnosi unaprijeđeni su potpisivanjem niza sporazuma u cilju jačanja saradnje između dvije države. Sa snažnim ugovornim okvirom izgradili smo platformu sa koje možemo dalje da radimo na snaženju odnosa između dvije zemlje.

Dvije države održavaju redovan politički dijalog na visokom nivou, što se ogleda u brojnim bilateralnim posjetama na visokom nivou u proteklom periodu. Jedna od skorijih, bila je posjeta predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića Emiratima u novembru prethodne godine, gdje se sastao sa šeikom Mohamedom bin Zajedom Al Nahi-

janom, krunskim princom Abu Dabija i zamjenikom vrhovnog komandanta vojnih snaga UAE i sa šeikom Mohamedom bin Rašidom Al Maktumom, premijerom i potpredsjednikom UAE i vladarom Dubaija.

Nivo ekonomskih odnosa je u stalnom porastu. UAE su investirali u niz razvojnih projekata u Crnoj Gori, posebno u oblasti turizma, nekretnina, poljoprivrede i obnovljivih izvora energije. Investitori iz UAE prisutni su u Crnoj Gori od 2007. godine poput Abu Dhabi Financial Group – sa projektom Capital Plaza u Podgorici; Investment Corporation Dubai - marina Porto Montenegro u Tivtu; Masdar sa investicijom u vjetroelektranu Krnovo kod Nikšića. Kao što vidite, sve su to investicije koje dodaju vrijednost strateškim sektorima u Crnoj Gori, poput turizma i obnovljivih izvora energije, na obostranu korist dvije države i dva naroda. Takođe, postoji značajno interesovanje investitora iz UAE za projekte u oblasti poljoprivrede, dok je prehrambena industrija područje u kojem želimo dalje da istražimo mogućnosti za intenziviranje saradnje između naše dvije zemlje.

Broj turista iz UAE koji posjećuju Crnu Goru raste, posebno nakon uvođenja bezviznog režima između dvije države i uspostavljanja direktnih letova između Dubaija i Tivta.

Možemo zaključiti da izvanredni politički odnosi generišu sve značajniju saradnju u svim oblastima i posvećeni smo nastavku jačanja partnerskih odnosa između naše dvije zemlje u budućnosti.

POBJEDA: UAE su Crnoj Gori donirali značajnu višemilionsku pomoć u borbi protiv kovida-19, kako se

Crna Gora ima svijetlu budućnost POBJEDA: Kakvi su Vaši utisci o Crnoj Gori?

ALŠAMSI: Moj prethodni angažman bio je u diplomatskoj misiji u Hong Kongu. U Crnu Goru sam stigla u martu ove godine, baš u vrijeme kada su zabilježeni prvi slučajevi kovida-19 u Crnoj Gori i sve zemlje u

Crna Gora bori protiv pandemije? Možete li napraviti poređenje sa UAE? ALŠAMSI: U duhu solidarnosti sa prijateljskim narodom Crne Gore u ovim izazovnim vremenima, UAE su u nekoliko navrata pružili pomoć Crnoj Gori u borbi protiv pandemije kovida-19.

Sve zemlje se suočavaju sa sličnim izazovima tokom pandemije. U ranim fazama, mnoge zemlje odlučile su se na potpuno zatvaranje kako bi ograničile širenje virusa. Ali dugoročno, potpuno zatvaranje nije moguće, jer će ekonomije i ljudi snositi posljedice. S tim u vezi, sve zemlje svijeta trenutno se suočavaju sa istom dilemom – kako uspostaviti ravnotežu između restriktivnih preventivnih mjera i očuvanja ekonomije. To nijesu lake odluke ni za jednu vladu. Svi zajedno moramo pokazati strpljenje i biti svjesni da svaki pojedinac može svojim djelovanjem i odgovornim pristupom ovoj kompleksnoj situaciji u kojoj se svi zajedno nalazimo, doprinijeti borbi protiv pandemije.

Najave da su nekoliko vakcina pokazale veoma dobre rezultate tokom testiranja i da će uskoro biti spremne vrlo su ohrabrujuće, jer je vakcinacija način za povratak u normalan

Postoji mnogo prilika za saradnju Crne Gore i UAE u turizmu, obnovljivoj energiji i poljoprivredi. Sve su to područja u kojima bi mogli da istražimo dalje mogućnosti saradnje i dodamo nove vrijednosti bilateralnim odnosima dvije zemlje. UAE nastavljaju da podstiču inovacije, tehnologiju i razmjenu znanja među ljudima i zemljama.

Evropi počele da se zatvaraju, uključujući i Crnu Goru.

S tim u vezi, nijesam imala priliku da putujem i upoznam ljude u Crnoj Gori koliko bih to željela.

Moji prvi utisci o Crnoj Gori su odlični. Ljudi su vrlo ljubazni i otvoreni prema strancima, dok je gostoljubivost

život. Za jednu od vakcina, koju je razvio Sinopharm, u toku su procedure i zdravstveni protokoli u Emiratima i uskoro će biti dostupna, prvenstveno zdravstvenim radnicima koji su na prvoj liniji fronta odbrane od pandemije. UAE preduzimaju sve mjere kako bi osigurali da će građani Emirata moći blagovremeno da dobiju potrebne količine vakcina.

Vlada Emirata preduzela je blagovremene i proporcionalne mjere kako bi se izborila sa pandemijom korona virusa i zaštitila zdravlje ljudi, uključujući i mjere za ublažavanje negativnih ekonomskih uticaja pandemije. Moja zemlja uvela je stroge preventivne mjere da zaustavi širenje virusa, sproveli smo najveći mogući broj testova i rezultate smo podijelili sa međunarodnim partnerima.

Napredna digitalna infrastruktura u UAE olakšala je nastavak rada i učenje na daljinu kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri garantovala bezbjednost građana. Pored paketa ekonomske pomoći za lokalnu privredu i stanovnike, uspjeli smo da ojačamo kapacitete našeg zdravstvenog sistema i podržimo međunarodna istraživanja o pandemiji.

Na kraju, želim da iskažem veliku zahvalnost našim herojima koji su na prvim linijama odbrane protiv pandemije – ljekarima, medicinskim sestrama, medicinskom osoblju, koji su u najvećem riziku od zaraze virusom i rade u veoma teškim uslovima u borbi protiv pandemije. Takođe, ovom pri-

nešto što sam prvo primijetila u komunikaciji sa lokalnim stanovništvom. Crna Gora je zemlja izuzetne ljepote i prirode koja oduzima dah.

Priobalno područje je veoma lijepo, ali sam impresionirana zadivljujućim pejzažom sjeverne regije Crne Gore. Ova zemlja ima puno potencijala

i samo je pitanje iznalaženja najboljeg ekonomskog okvira koji će iskoristiti sve ove prednosti u korist vašeg naroda.

Kao regionalni predvodnik u EU integracijama, Crna Gora ima vrlo svijetlu budućnost i nadam se da će proces EU integracija biti kompletiran u skladu sa očekivanjima crnogorskog naroda.

likom želim da izrazim svoje poštovanje i podršku crnogorskim zdravstvenim radnicima koji su na prvoj liniji fronta i štite zdravlje građana.

POBJEDA: Kakva je ekonomska saradnja dvije zemlje, možemo li očekivati više investicija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata?

ALŠAMSI: Izuzetni politički odnosi izvrstan su preduslov za jačanje ekonomskih veza između dvije zemlje. Ekonomski odnosi su u stalnom usponu. U skladu sa podacima Privredne komore Crne Gore, investicije iz UAE u crnogorsku ekonomiju od 2007. godine do danas iznose 363,2 miliona eura, što UAE čini 11. na listi najvažnijih stranih investitora. U 2017. godini UAE bili su na vrhu liste stranih investitora, dok su u periodu 2017-2019. Emirati uložili ukupno 205,8 miliona eura u crnogorsku ekonomiju.

Kao što sam pomenula ranije, UAE su investirali u niz razvojnih projekata u Crnoj Gori u oblasti turizma, nekretnina, poljoprivrede i energetike.

Trenutno je u toku projekat transformacije Brodogradilišta Bijela u opštini Tivat u multifunkcionalni objekat za servis, održavanje i popravku luksuznih jahti. Konzorcijum Adriatic Marinas (u vlasništvu Investicione korporacije Dubai) i Drydocks World (dio renomirane kompanije DP World), biće uključeni u ovaj projekat. Realizacija ovog projekta doprinijeće jačanju portfolija Crne Gore kao jedne od atraktivnijih destinacija u

nautičkom turizmu. Masdar, djelimični vlasnik vetroelektrane Krnovo kod Nikšića, je iskazao interesovanje za nove projekte u oblasti obnovljivih izvora energije. Određene kompanije iz UAE iskazale su interes za ulaganje u turizam i ugostiteljstvo.

S druge strane, trgovina između dvije zemlje još uvijek je na niskom nivou i postoji značajan prostor za poboljšanje. Da bismo povećali trgovinu, moramo da povećamo komunikaciju i kontakte između naših poslovnih ljudi. U tom pogledu, uspostavljanje Zajedničkog poslovnog savjeta bilo bi od velike pomoći. Kontakti između privrednih komora su takođe veoma važni. Na ovim pitanjima ćemo intenzivnije raditi u narednom periodu sa našim crnogorskim partnerima. ,,EXPO 2020 Dubai“ sljedeće godine je odlična prilika gdje bi naši poslovni ljudi mogli da uspostave nova partnerstva.

Uvjerena sam da je Crna Gora zemlja koja ima dosta investicionog potencijala. Želimo da budemo vaši strateški partneri i da vas povežemo sa investitorima koji su zainteresovani za ulaganje u ekonomiju Crne Gore. Crnogorsko primorje je već dobro poznato našim investitorima, pa je naš cilj da predstavimo potencijale sjevera Crne Gore privrednicima iz moje domovine i, prije svega, mogućnosti za pokretanje proizvodnih pogona u oblasti poljoprivrede i prerade. Velike potencijale vidimo u sjevernom i centralnom regionu. Ima prostora za dalje

Ekonomija

Poneđeljak, 30. novembar 2020.

r Said Alšamsi

jačanje ekonomske saradnje, posebno u oblastima poljoprivrede, turizma i obnovljivih izvora energije.

POBJEDA: Čitav svijet se suočava sa velikim izazovima, pandemija je duboko promijenila svakodnevicu. Zbog svega ovoga mora postojati više saradnje i solidarnosti među zemljama. Da li se slažete sa izjavom da ništa više neće biti isto i da je korona promijenila našu stvarnost?

ALŠAMSI: Pandemija kovid-19 ugrožava zdravlje, sigurnost i dobrobit ljudi širom svijeta i zahtijeva sveobuhvatan globalni odgovor koji se odnosi na zdravstvo, rad, ekonomiju i očuvanje ljudskih prava. UAE čvrsto vjeruju da je najbolji način da se pobijedi pandemija međunarodna solidarnost i globalna saradnja, te osiguravanjem zaštite rada, kao i prava svih, bez obzira na državljanstvo ili imigracioni status.

Pandemija je pokazala koliko je važna saradnja na međunarodnom nivou. Moramo se i dalje fokusirati na koordinaciju akcije za pružanje humanitarne i ekonomske pomoći državama pogođenim sukobima ili drugim pitanjima kao što su klimatske promjene i pandemija. Moja zemlja bila je na čelu država koje su reagovale na uticaje pandemije pružajući pomoć zajednicama širom svijeta i podržavajući rad međunarodnih institucija. Tokom ovih kritičnih vremena države moraju da ostave po strani razlike i usredsrede se na jačanje saradnje kako bi razvile i obezbijedile pristup vakcinama i liječenju za sve ljude. Takođe, podstičemo međunarodnu zajednicu da odmah započnemo planiranje faze oporavka i revitalizacije globalne ekonomije. Moramo osigurati da lanci snabdijevanja neće biti prekinuti, jer su oni ključni element u postizanju globalne sigurnosti hrane.

Kriza uzrokovana pandemijom kovida-19 otkrila je određene slabosti i nestabilnost u današnjem svijetu. Moramo da nastavimo da gradimo mirne i sigurne zajednice jačanjem suživota i dijaloga između svih religija i kultura. Baveći se ozbiljnim izazovima u svijetu, moramo dalje prihvatiti multilateralizam kao sredstvo za de-eskalaciju, rješavanje kriza i razvijanje trajnih i sveobuhvatnih političkih rješenja.

POBJEDA: Da li su investitori iz UAE zadovoljni tretmanom u Crnoj Gori? Što Crna Gora može učiniti da posta-

Od pojave kovida-19 zaduženja fizičkih lica i privrede značajno smanjena ne privlačnija za investitore i turiste iz vaše zemlje?

ALŠAMSI: Crna Gora je sigurna država za investicije i s tim u vezi, u narednom periodu se može očekivati još snažnije prisustvo investitora i turista iz UAE. Mogućnosti za investicije u Crnoj Gori su brojne i vidimo napredak kao rezultat sveobuhvatnih reformi čiji je cilj poboljšanje i uspostavljanje povoljnog regulatornog okvira za podršku stranim investicijama.

Generalno, imamo veoma pozitivne povratne informacije od naših investitora u Crnoj Gori. Investiciona klima u Crnoj Gori je pozitivna i ohrabrujuća za strane investicije. Crna Gora je već prepoznata kao veoma atraktivna destinacija za investitore iz UAE. U komunikaciji sa investitorima iz UAE zainteresovanim za poslovanje u Crnoj Gori, a prateći iskustva kompanija iz UAE koje su već prisutne u Crnoj Gori, naš predlog bi išao u pravcu dodatnog jačanja prezentacije investicionih potencijala Crne Gore u direktnoj komunikaciji sa stranim investitorima i eventualno uspostavljanje jedne kontakt tačke gdje zainteresovani investitori mogu dobiti sve relevantne informacije.

Sa aspekta turizma, imamo veoma pozitivne povratne informacije od naših građana koji posjećuju Crnu Goru. Međutim, Crna Gora kao turistička destinacija još uvijek je nedovoljno poznata značajnom broju ljudi u mojoj zemlji. U kratkom vremenskom periodu koji sam provela u Crnoj Gori, divila sam se ljepotama prirode Crne Gore. Vjerujem da postoji mnogo potencijala za privlačenje mnogo više turista iz UAE i regije, sa jačom prezentacijom turističkih potencijala Crne Gore u UAE. U tom pogledu događaji poput ,,EXPO Dubai“ mogu biti dobra prilika za napredak po ovom pitanju.

POBJEDA: Ujedinjeni Arapski Emirati mogu biti model za Crnu Goru u oblasti obnovljivih izvora energije, elitnog turizma, a možemo razmijeniti dragocjena iskustva u poljoprivredi i uzgoju organske hrane. Da li postoji dovoljna saradnja u ovom domenu?

ALŠAMSI: Tokom posljednje tri decenije Dubai je uspio da postane jedno od svjetskih čvorišta za putovanja i turizam. Danas se Dubai razvio u jedno od glavnih odredišta za putnike širom svijeta i postao je atraktivni centar za zabavu i poslovne posjetioce, nudeći gostima raznoliku destinaciju koja kombinuje plaže, pustinju, luksuzne hotele, kupovinu, zabavu i uspješan poslovni centar. Dubai je grad sa populacijom od 3,4 miliona stanovnika koji prima pet puta više turista godišnje (gostiju hotela i hotelskih apartmana).

Emirati su preuzeli važnu regionalnu ulogu u razvoju sektora obnovljive energije, uprkos dostupnosti velikih rezervi ugljovodonika u zemlji.

Postoje mnogi projekti i inicijative koji potvrđuju interes države za razvoj sektora obnovljive energije. Među ovim inicijativama su: ustanovljavanje Zayed Sustainability Prize, godišnje nagrade kojom se priznaju i nagrađuju dostignuća onih koji pokreću inovativna i inspirativna održiva rješenja, uključujući i energetski

sektor; UAE je domaćin sjedišta Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA); osnivanje Masdara, jednog od globalnih lidera u obnovljivoj energiji i održivom razvoju.

U potpunom vlasništvu investicione kompanije Mubadala, osnovane od strane vlade Abu Dabija, Masdar razvija komercijalno isplative projekte obnovljive energije na domaćem i međunarodnom tržištu i unapređuje inovacije u čistim tehnologijama. Vjetroelektrana Krnovo od 72 MW prva je Masdarova investicija u sektor obnovljive energije u Crnoj Gori, dok je u regionu Masdar prisutan i u Srbiji sa vjetroparkom Cibuk 1 od 158 MW. Ostali projekti obnovljive energije koji pokazuju posvećenost UAE ovoj oblasti uključuju solarno postrojenje „Shams 1“ koje proizvodi 100 MW električne energije. Smještena u zapadnom Abu Dabiju, pogon Shams 1 redukuje 175.000 tona ugljen-dioksida godišnje, što je ekvivalent uklanjanju 15.000 automobila sa puteva Abu Dabija. Ove godine Emirati su najavili projekat izgradnje najvećeg svjetskog postrojenja za proizvodnju energije iz prerade otpada u Abu Dabiju.

Postrojenje će imati očekivani kapacitet prerade od 900.000 tona otpada godišnje. Kada bude puštena u rad, proizvodiće 90 MW energije i smanjić e emisiju ugljen-dioksida za 1,5 miliona tona godišnje, što je ekvivalent uklanjanju više od 300.000 automobila sa puta.

Postoji i niz drugih projekata koje UAE razvijaju kako bi podržali održiva rješenja u sektoru obnovljivih izvora energije.

Snažan poljoprivredni sektor je od ključne važnosti za sigurnost hrane i uravnoteženu ekonomiju. Posljednjih mjeseci pandemija kovida-19 pojačala je zabrinutost jer su narušeni globalni lanci snabdijevanja. Kriza je takođe podstakla ponovnu raspravu o tome kako najbolje podstaći domaću proizvodnju i inovacije u poljoprivredi.

S obzirom na činjenicu da se Emirati oslanjaju na uvoz hrane, sigurnost hrane je nacionalni prioritet. Međutim, u posljednje vrijeme UAE su uspjeli da primijene različita inovativna rješenja na polju poljoprivrede, uključujući primjenu savremene tehnologije za postizanje sigurnosti hrane.

Povećavanje upotrebe hidroponske tehnologije u poljoprivrednom sektoru UAE jedan je od primjera primjene savremene tehnologije za postizanje sigurnosti hrane.

Sektor organske poljoprivrede u UAE se ubrzano razvija u pogledu proizvođača, broja uzgajanih usjeva, tržišta i regulative. Brojna prodajna mjesta namijenjena isključivo organskim poljoprivrednicima otvorena su širom zemlje, kako bi se poljoprivrednicima pomoglo da prodaju svoje proizvode, ali i povećali svijest potrošača o organskoj hrani.

Da rezimiramo, postoji mnogo prilika za razmjenu iskustava i saradnju između Crne Gore i UAE u turizmu, obnovljivoj energiji i poljoprivredi. Sve su to područja u kojima bi mogli da istražimo dalje mogućnosti saradnje i dodamo nove vrijednosti bilateralnim odnosima dvije zemlje. UAE nastavljaju da podstiču inovacije, tehnologiju i razmjenu znanja među ljudima i zemljama.

Marija JOVIĆEVIĆ

Građanima odobreno 46, a privredi sedam odsto manje kredita Od marta, odnosno pojave korona virusa, građanima i privredi je odobreno 579,4 miliona eura, što je blizu 200 miliona manje nego u istom periodu prošle godine. Banke postrožile kriterijume, ali i građani manje traže kredite PODGORICA – Od pojave korona virusa, odnosno od marta zaključno sa oktobrom tekuće godine odobreno je 46,5 odsto manje kredita građanima, a firmama za 6,9 odsto, rečeno je Pobjedi iz Centralne banke.

Novoodobreni krediti (građanima i privredi) za ovih sedam mjeseci, odnosno od marta zaključno sa oktobrom su iznosili 579,4 miliona eura.

– To je za 24,4 odsto ili blizu 200 miliona manje u odnosu na isti period prethodne godine kada su novoodobreni krediti iznosili 766,4 miliona eura – objasnili su iz CBCG.

D. MALIDŽAN

Emirati su najavili projekat izgradnje najvećeg svjetskog postrojenja za proizvodnju energije iz prerade otpada, kapaciteta prerade od 900.000 tona godišnje. Kada bude puštena u rad, proizvodiće 90 MW energije i smanjiće emisiju ugljen-dioksida za 1,5 miliona tona godišnje, što je ekvivalent uklanjanju više od 300.000 automobila sa puta

5

GRAĐANI I PRIVREDA

Od ukupnog iznosa novoodobrenih kredita građanima je dato 180,6 miliona eura ili 31,17 odsto. Krediti odobreni pravnim licima, odnosno firmama iznose 398,8 miliona eura i čine 68,83 odsto ukupnih novoodobrenih.

– U posmatranom periodu 2020. godine u odnosu na uporedni period 2019, odobreni krediti fizičkim licima su manji za 46,5 odsto, dok su odobreni krediti pravnim licima manji za samo 6,9 odsto – ističu iz ove vrhovne monetarne institucije.

Na pitanje koji krediti su najviše traženi, odnosno odobravani iz CBCG su saopštili da se radi o onima za likvidnost.

– Od ukupnog iznosa novoodobrenih kredita u periodu od marta do oktobra ove godine, na kredite za likvidnost, odnosno obrtna sredstva se odnosi 44,25 odsto. Njih je odobreno 256,4 miliona eura. U istom periodu na gotovinske nenamjenske odnosi se 22,68 odsto ili 131,4 miliona eura ukupnih novoodobrenih kredita – pokazuju posljednji podaci.

Slijede krediti za refinansiranje obaveza od 12,58 odsto, zatim krediti za kupovinu stanova i adaptaciju 6,96 odsto, dok krediti u kategoriji ostalo predstavljaju 13,53 odsto ukupnih novoodobrenih kredita.

Na pitanje da li privreda i građani manje traže kredite ili ih banke odobravaju uz strožije kriterijume, iz Centralne banke su kazali da je prisutno i jedno i drugo.

Centralna banka Crne Gore

– Neizvjesnost izazvana pandemijom je uticala na pooštravanje standarda prilikom odobravanja kredita. Pad ekonomske aktivnosti i porast nezaposlenosti ima odraza na tražnju za kreditima, što je rezultiralo i smanjenom kreditnom aktivnošću banaka – objasnili su iz CBCG. U ovoj vrhovnoj monetarnoj instituciji kažu da se takvo kretanje očekuje i ubuduće.

– Ovakav trend se očekuje i u narednom periodu. S druge strane, nelikvidnost privrede može uticati na povećanje tražnje za povoljnim kreditima u narednom periodu – smatraju u Centralnoj banci.

ANKETE

Da će biti ovakvi trendovi pokazale su i ankete koje je Centralna banka sprovela u bankarskom sektoru još ranije, o čemu je Pobjeda već pisala.

Podsjetimo da je CBCG među bankama počela odavno da sprovodi anketu o kreditnoj aktivnosti banaka. Ona je, kako navode iz CBCG, usklađe-

Prosječna efektivna kamatna stopa 6,09 odsto Prosječna efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite u oktobru tekuće godine iznosi 6,09 odsto.

– Prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa na novoodobrene kredite u ovom periodu se na mjesečnom nivou kretala u rasponu od 4,77 odsto do 6,09 odsto. Prosječna efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite u oktobru bila je 6,09 odsto. Ova stopa je manja u odnosu na prosječnu stopu na novoodobrene kredite u oktobru prethodne godine koja je iznosila 6,11 odsto – pojasnili su iz CBCG.

na sa anketom koja se sprovodi u centralnim bankama u eurozoni i posebno je prilagođena specifičnostima crnogorskog tržišta.

Anketa među bankarima objavljena prije godinu je pokazala da se za stanovništvo može očekivati pooštravanje kriterijuma za dodjelu kredita, posebno potrošačkih i ostalih, za koje će se tražiti kvalitetan kolateral. Tada su bankari očekivali da će doći do ublažavanja kreditnih standarda za privredu, za razliku od stanovništva.

Na pooštravanje standarda za odobravanje kredita stanovništvu, kako su tada ocijenili, djelovaće konkurencija i veći zahtijevani kolateral, a treba imati u vidu i makroprudencione mjere za gotovinske kredite koje je CBCG donijela prošle godine. Njima je definisano da banke od 1. januara 2020. prilikom odobravanja gotovinskih kredita fizičkim licima čiji je rok otplate duži od šest, odnosno osam godina, moraju zahtijevati da kredit bude u potpunosti obezbijeđen kvalitetnim kolateralom – navodi se u obrazloženju očekivanog pooštravanja standarda za stanovništvo.

U bankama su tada smatrali da zahtjevnija vrijednost hipoteka kod kredita za stanovništvo može doprinijeti pooštravanju uslova. Tada su podaci pokazivali da se sve više traže krediti. Međutim, nakon pojave kovida-19 stvari su se promijenile - i kriterijumi su zaoštreni, a i građani manje traže kredite. M.P.M.

6

Društvo

Poneđeljak, 30. novembar 2020.

Dr Aleksandra Marjanović, specijalistkinja socijalne medicine, povodom Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a o statistici oboljelih od HIV-a i hepatitisa u Crnoj Gori

Raste broj zaraženih od side PODGORICA - Ako se posmatra broj registrovanih osoba sa HIV infekcijom, u odnosu na godine kada je otkrivena infekcija, uočava se trend porasta novih infekcija posljednjih godina. U prošloj godini je bilo 26 novoinficiranih, a podaci za ovu godinu su u pripremi i biće publikovani početkom sljedeće godine - kaže u intervjuu Pobjedi povodom Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a koji se obilježava 1. decembra, dr Aleksandra Marjanović, specijalistkinja socijalne medicine. Ističe da su u 16 opština u Crnoj Gori registrovani HIV/AIDS slučajevi.

POBJEDA: Koliko ima inficiranih HIV-om u Crnoj Gori?

MARJANOVIĆ: Prema podacima iz registra za HIV/ AIDS, od početka epidemije 1989. godine do kraja 2019. godine, registrovane su ukupno 303 osobe inficirane HIV-om, od kojih je 146 u momentu otkrivanja infekcije bilo u stadijumu AIDS-a (48 odsto svih registrovanih HIV pozitivnih osoba), a njih 157 je bilo ili u asimptomatskoj fazi ili fazi HIV infekcije.

U istom periodu, 60 osoba je umrlo od AIDS-a. U 16 opština u Crnoj Gori registrovani su HIV/AIDS slučajevi. Najveći broj registrovanih je u primorskoj regiji (39 odsto) i Podgorici (43 odsto).

POBJEDA: Da li među inficiranima možete da definišete grupe kojima pripadaju?

MARJANOVIĆ: HIV se prenosi seksualnim kontaktom, putem krvi, kao i sa majke na dijete tokom trudnoće, porođaja i dojenja. Vodeći način transmisije HIV-a u Crnoj Gori je transmisija seksualnim putem. Ovaj put transmisije je najčešći i od početka epidemije zadržava trend porasta.

Nije dobro govoriti o grupama kojima pripadaju osobe koje su inficirane HIV-om.

Određena rizična ponašanja povećavaju mogućnost da se osoba inficira HIV-om i pripadnost nekoj populacijskoj grupi ne utiče na povećanje rizika za dobijanje HIV infekcije. Ono što utiče na povećanje vjerovatnoće dobijanja HIV infekcije jeste učestalo ponašanje koje vodi riziku, kao što je praktikovanje nezaštićenih seksualnih odnosa, zajednička upotreba pribora za ubrizgavanje droga, učestali kontakti sa kontaminiranim materijalom (u zdravstvenim i drugim ustanovama zatvorenog tipa kao sto su zatvori, popravni domovi i sl). U Crnoj Gori, kao i u drugim zemljama Centralne i Zapadne Evrope, možemo govoriti o koncentrovanoj epidemiji koja je lokalizovana među muškarPOBJEDA: Koliko ima oboljelih od hepatitisa u Crnoj Gori?

MARJANOVIĆ: U Crnoj Gori nije uspostavljen nacionalni registar za hepatitis i podaci o broju oboljelih i težini bolesti mogu se interpolirati isključivo na osnovu podataka iz epidemiološkog sistema

Svi građani Crne Gore koji imaju zdravstveno osiguranje imaju besplatno liječenje. Na kraju 2019. godine u Crnoj Gori je na antiretrovirusnoj terapiji bila 181 osoba, svi iznad 15 godina starosti.

HIV se prenosi seksualnim kontaktom, putem krvi, kao i sa majke na dijete tokom trudnoće, porođaja i dojenja. Vodeći način transmisije HIV-a u Crnoj Gori je transmisija seksualnim putem

Dr Aleksandra Marjanović

cima koji imaju seksualne odnose sa muškarcima (bez obzira da li su hetero, bi i/ili homoseksualne orijentacije).

Nepravedno i neopravdano je označiti populacijske grupe nosiocima virusa i zato uvijek govorimo o rizičnom ponašanju bez obzira u koje se grupe svrstavaju.

POBJEDA: Koji su to rizični oblici ponašanja?

MARJANOVIĆ: Oblici ponašanja koji dovode do povećanog rizika za HIV infekciju su: rizični seksualni odnosi (svaki seksualni odnos bez zaštite sa osobom čiji HIV status ne poznajemo), razmjena pribora za injekcionu upotrebu droga, izlaganje inficiranom materijalu prilikom rada u zdravstvenim ustanovama, salonima za pirsing i tetovaže i u ustanovama zatvorenog tipa kao što su zatvori i popravni domovi.

POBJEDA: Koliko je onih koji su razvili kliničku sliku i oboljeli?

MARJANOVIĆ: Na kraju 2019. godine u Crnoj Gori je na antiretrovirusnoj terapiji (ART) bila 181 osoba (svi iznad 15 godina starosti).

Broj virusnih kopija manji od 1000 u ml krvi (suprimiran viral load) je dostignut kod 92 odsto osoba koje su na antiretrovirusnoj terapiji, što se smatra pozitivnim terapijskim efektom.

POBJEDA: Da li u Crnoj Gori postoji adekvatna njega i liječenje takvih pacijenata?

MARJANOVIĆ: Terapijski protokol koji se koristi u Crnoj Gori u skladu je sa preporukama koje izdaje „European AIDS Clinical Society“ (EACS) i u našoj zemlji su dostupne pojedine fiksne kombinacije antiretrovirusnih ljekova. Takođe, u skla-

du sa preporukama, krajem 2015. godine započelo se sa tzv. „treat all“ praksom koja podrazumijeva da broj CD4 limfocita više ne predstavlja kriterijum za uvođenje terapije, već se liječenje preporučuje svim HIV inficiranim osobama.

Svi građani Crne Gore koji imaju zdravstveno osiguranje imaju besplatno liječenje.

O svim pacijentima brinu se specijalisti infektivnih bolesti Infektivne klinike KCCG. Protokolom liječenja su predviđene laboratorijske analize (PCR i mjerenje broja CD4 ćelija) minimum 3 puta godišnje. Ove analize se rade u Institutu za javno zdravlje i ukazuju na efekte terapije.

Takođe su predviđene brojne laboratorijske analize kojima se prate efekti nuspojave ART. Praćenjem ovih nuspojava, sprečavaju se dalja i teža oštećenja zdravlja pacijenata koji žive sa HIV-om.

POBJEDA: Da li je primijećen povećan broj inficiranih?

MARJANOVIĆ: Ako se posmatra broj registrovanih osoba sa HIV infekcijom, u odnosu na godine kada je otkrivena infekcija, uočava se trend porasta novih infekcija posljednjih godina. U 2019. godini je bilo 26 novoinficiranih, a podaci za ovu godinu su u pripremi i biće publikovani početkom sljedeće godine.

POBJEDA: Kada govorimo o sidi, neizbježno se mora pomenuti i hepatitis. Da li imamo tu statistiku?

MARJANOVIĆ: Virusni hepatitisi su upalne bolesti jetre koji predstavljaju svjetski zdravstveni problem jer od njih umire blizu milion ljudi u svijetu godišnje. Virusni hepatitisi se označavaju po

Nema registra za oboljele od hepatitisa i to je veliki problem obaveznih prijava zaraznih bolesti, prema broju liječenih pacijenata na Klinici za infektivne bolesti KCCG, kao i ciljanim istraživanjima.

Hepatitis B i hepatitis C virusi glavni su uzročnici virusnog hepatitisa u Crnoj Gori i predstavljaju značajan javno zdravstveni problem, ali zbog

slovima abecede A, B, C, D, E. Virusni hepatitis A i E se prenose feko-oralnim putem (zagađenom vodom i hranom ili direktnim kontaktom) i imaju samo akutnu formu. Gotovo uvijek se završavaju bez posljedica.

Virusni hepatitisi B i C se prenose prodorom kroz kožu i sluzokožu (intravenska upotreba narkotika, nesterilni medicinski ili kozmetički instrumenti, nezaštićeni seksualni odnos, prenos sa majke na dijete prilikom porođaja).

Pored akutne forme, hepatitis B i C mogu biti hronični, što predstavlja veliki klinički problem. U evropskoj regiji SZOa procjenjuje se da 14 miliona osoba živi s hepatitisom C; međutim, samo je mali broj osoba na liječenju. Najnovije procjene stope liječenja u evropskoj regiji SZO su samo 4,6 odsto. Procjenjuje se da oko 15 miliona osoba živi s hepatitisom B u evropskoj regiji SZO. Većina osoba koje u regiji žive s hepatitisom B odrasli su ljudi rođeni prije nego što je vakcinacija protiv hepatitisa B postala dostupna devedesetih godina. Otprilike 20–30 odsto inficiranih osoba može razviti cirozu ili rak jetre.

POBJEDA: Koje su razlike između hepatitisa B i C? MARJANOVIĆ: Hepatitis C je oboljenje jetre uzrokovano hepatitis C virusom (HCV).

Ovaj virus može prouzrokovati akutni i hronični hepatitis u formi blage bolesti koja traje nekoliko nedjelja do ozbiljne bolesti koja traje čitavog života. SZO procjenjuje da je 71 milion osoba širom svijeta bilo hronično inficirano virusom hepatitisa C u 2017. godini. Ako se ne liječi, hronična infekcija virusom hepatitisa C može da dovede izazova u prikupljanju i upravljanju podacima ne postoji jasna slika veličine problema. U skladu sa dostupnim podacima, procjenjuje se da u Crnoj Gori oko 2.200 osoba ima hroničnu HBV infekciju, a oko 2.000 osoba je pozitivno na anti-HCV antitijela.

do ciroze, hepatocelularnog karcinoma i smrti. Oko 30 odsto (15–45 odsto) inficiranih osoba spontano bude izliječeno od virusa u roku od 6 mjeseci od inficiranja bez ikakvog tretmana. Ostalih 70 odsto (55–85 odsto) osoba razvija hroničnu infekciju hepatitis C virusom. U posljednjih 15 godina smrtnost povezana s hroničnom infekcijom HCV-om stalno se povećava i iznosi preko 400.000 smrti godišnje.

Hepatitis B je virusna infekcija izazvana virusom hepatitisa B i može da se javi u akutnoj i hroničnoj formi.

SZO procjenjuje da je u 2015. godini, 257 miliona osoba živjelo sa hroničnom hepatitis B infekcijom. U istoj godini je procijenjeno da se 887.000 smrti dogodilo zbog ciroze i hepto-celularnog karcinoma (npr. primarnog karcinoma jetre). U 2016. godini je 27 miliona (10,7 odsto od ukupnog broja osoba koje imaju HBV infekciju u svijetu) osoba bilo svjesno svoje infekcije, a 4,5 miliona (16,7 odsto svih dijagnostikovanih) je bilo na tretmanu. HBV infekcija se može prevenirati vakcinom koja je sigurna i efikasna. Infekcija u odrasloj dobi dovodi do hroničnog hepatitisa u manje od 5 odsto slučajeva, dok infekcija u dojenačkoj i ranoj dječjoj dobi dovodi do hroničnog hepatitisa u oko 95 odsto slučajeva.

POBJEDA: Da li je vakcina stoprocentna zaštita od hepatitisa?

MARJANOVIĆ: Vakcina protiv hepatitisa B je okosnica prevencije hepatitisa B. Rutinska imunizacija novorođenčadi protiv hepatitisa B porasla je na globalnom nivou s procijenjenom pokrivenosti (treća doza) od 84 odsto u 2017. Niska učestalost hronične HBV infekcije u djece mlađe od 5 godina, procijenjena na 1,3 odsto u 2015. godini, može se pripisati širokoj upotrebi vakcine protiv hepatitisa B. Kompletna serija vakcina izaziva proizvodnju zaštitnih antitijela kod više od 95 odsto novorođenčadi, djece i mladih. Zaštita traje najmanje 20 godina i vjerovatno je doživotna.

Preporuke za vakcinaciju hepatitisom B se odnose na sjledeće kategorije stanovništva: osobe koje često primaju krv ili krvne proizvode, dijalizirani bolesnici i primaoci transplantacija čvrstih organa; osobe u zatvorima; osobe koje ubrizgavaju drogu; kuć-

ni i seksualni kontakti osoba s hroničnom HBV infekcijom; osobe s više seksualnih partnera; zdravstveni radnici i ostali koji su svojim radom izloženi krvi i krvnim proizvodima; putnici koji nijesu dovršili svoju HBV seriju, kojima bi trebalo ponuditi vakcinu prije odlaska u endemska područja.

Od 1982. u svijetu se koristilo preko milijardu doza vakcine protiv hepatitisa B. U mnogim zemljama u kojima je 8–15 odsto djece bilo hronično inficirano virusom hepatitisa B, vakcinacija je smanjila stopu hronične infekcije na manje od 1 odsto među vakcinisanom djecom.

Uz vakcinaciju novorođenčadi, primjenu strategija o sigurnosti krvi, uključujući provjeru kvaliteta svih komponenti davane krvi i komponenti krvi koji se koriste za transfuziju, sigurnije seksualne prakse i ponašanja, (minimiziranje broja partnera i upotreba kondoma), može se spriječiti prenos HBV-a.

POBJEDA: Ko je najpodložniji obolijevanju od hepatitisa i kojeg?

MARJANOVIĆ: Virus hepatitisa C je krvlju prenosivi virus, a najčešći način inficiranja je izloženost inficiranoj krvi što se događa prilikom injekcione zloupotrebe droge, nepravilnom primjenom mjera univerzalne zaštite u zdravstvenom okruženju (nesigurno rukovanje, profesionalno povređivanje i sl.), transfuzijom netestirane krvi i krvnih proizvoda. Transmisija virusa hepatitisa C se može dogoditi i seksualnim putem i sa inficirane majke na bebu, ali je ovaj način transmisije manje uobičajen.

Infekcija virusom hepatitisa C može biti koncentrisana u određenim populacijama, u zavisnosti od zemlje. Osobe koje unose drogu injektiranjem (IKD) su nesrazmjerno više pogođene virusom hepatitisa C. Globalno, 23 odsto novih HCV infekcija i jedna trećina smrtnosti od HCV-a mogu se pripisati injektiranju droga. Infekcija virusom hepatitisa C je takođe važan zdravstveni problem za zatvorenike i osobe koje se nalaze u institucijama zatvorenog tipa sistema. Dostupni podaci ukazuju da je svaki četvrti pritvorenik pozitivan na infekciju virusom hepatitisa C. Hepatitis B infekcija, zbog načina prenošenja virusa, spada u polno i krvlju prenosive bolesti koja se može prenijeti i sa majke na dijete tokom trudnoće i porođaja.

Seksualni prenos hepatitisa B može se dogoditi posebno kod nevakcinisanih muškaraca koji imaju seks s muškarcima i heteroseksualnih osoba s više seksualnih partnera ili u kontaktu sa seksualnim radnicima. Prenos hepatitis B virusa može se dogoditi i ponovnom upotrebom igala i špriceva među osobama koje ubrizgavaju drogu. Osim toga, infekcija se može dogoditi tokom nedovoljno sterilisanih medicinskih, hirurških i stomatoloških postupaka, tetoviranjem ili upotrebom britvica i sličnih predmeta kontaminiranih krvlju.

J. M.

Društvo

Poneđeljak, 30. novembar 2020.

Agencija za zaštitu prirode i životne sredine o kvalitetu vazduha

U sezoni grijanja teško se diše u četiri opštine

7

Laboratorije Instituta za javno zdravlje završile analizu 1360 uzoraka

Podaci za oktobar prošle i oktobar ove godine daju slične rezultate o kvalitetu vazduha. Registrovana su prekoračenja granične vrijednosti srednje dnevne koncentracije PM10 čestica u centralnoj i sjevernoj zoni

Zaraženih 427, šestoro preminulih

A. SADOVIĆ

PODGORICA - Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije, koje se bave dijagnostikom infekcije novog korona virusa, su od posljednjeg presjeka završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1360 uzoraka na novi korona virus, među kojima je ukupno registrovano 427 novopozitivnih. Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno šest smrtnih ishoda povezanih sa kovid-19 infekcijom i to kod pacijenata iz Podgorice, Ulcinja, Bara (2), Nikšića i Kotora od kojih je najstariji imao 86, a najmlađi 54 godine.

Prijavljen je oporavak 688 pacijenata.

- Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 10.910 - saopšteno je iz IJZ-a.

Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 34.881.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom od početka juna iznosi 478, a od početka godine 487.

U Kliničkom centru Crne Gore trenutno su na liječenju 94 pacijenta sa kovid-19 infekcijom od kojih su 44 životno ugrožena R. P. AKCIONI PLANOVI (NI)JESU MRTVO SLOVO NA PAPIRU: Pljevlja

PODGORICA - Nova sezona grijanja donijela je centralnoj i sjevernoj regiji Crne Gore stare probleme kada je riječ o kvalitetu vazduha.

Prema podacima Agencije za zaštitu prirode i životne sredine u Podgorici, Nikšiću, Pljevljima i Bijelom Polju se bilježe vrijednosti PM čestica koje prelaze granične vrijednosti, a zbog nedostatka vjetra, tj. strujanja vazduha u Pljevljima bilježe i povećanu koncentraciju sumpor(IV)oksida SO2.

– Kvalitet vazduha prelazi granične vrijednosti PM 10 čestica što je rezultat sezone grijanja i uobičajeno je za ovo doba godine i što je bio slučaj i prethodnih godina u ovo vrijeme, a gradovi koji su pogođeni su Pljevlja, Nikšić i Podgorica kazali su Pobjedi iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine.

Kako su naveli, stanje kvaliteta vazduha je uobičajeno za ovo doba godine.

- Početkom sezone grijanja, zbog dominantne upotrebe čvrstih goriva za grijanje prostorija, povećava se koncentracija zagađujućih materija u vazduhu. Evidentirana su prekoračenja graničnih vrijednosti, najčešće PM10 čestica, što je bio slučaj i prethodnih godina - kazali su iz Agencije za zaštitu životne sredine.

Postoji trajno rješenje za aerozagađenje Kako navode iz ove institucije, brojne mjere koje su predložene Akcionim planom (Nacionalna strategija upravljanja kvalitetom vazduha), kao i planovima kvaliteta vazduha za Pljevlja, Nikšić i Podgoricu su realizovane.

- Učinak se vidi kroz blagi trend pada srednjih godišnjih koncentracija PM10 čestica u vazduhu, ali problem visokih koncentracija PM10 čestica tokom zimskih mjeseci može biti trajno i efikasno riješen ukoliko se u urbanim zonama uspostavi sistem daljinskog/centralnog grijanja - tvrde iz Agencije.

POREĐENJE

Kada je u pitanju poređenje sa prethodnom godinom ono će, kako su istakli, biti moguće nakon izrade godišnjeg izvještaja o kvalitetu vazduha za ovu godinu sa validiranim podacima, nakon završetka mjernog perioda i obrade svih podataka što će biti realizovano u martu iduće godine.

– Ako se uporede podaci za oktobar prošle i oktobar tekuće godine, zaključak je da su rezultati veoma slični. Registrovana su prekoračenja granične vrijednosti srednje dnevne koncentracije PM10 čestica u centralnoj i sjevernoj zoni i povremena prekoračenja granične vrijednosti srednje satne koncentracije sumpor(IV) oksida SO2 u Pljevljima - tvrde iz Agencije za zaštitu životne sredine.

Da su Pljevlja najugroženija,

potvrdili su nam iz ove institucije, a takvo stanje traje od kada je početa upotreba čvrstih goriva za zagrijavanje prostorija.

– U Pljevljima je to dominantno ugalj i onda počinju i problemi sa kvalitetom vazduha.

Posebno je značajan uticaj meteoroloških faktora, jer se dodatno usložnjava problem usljed pojave temperaturnih inverzija, mirnog vremena bez vjetra i padavina uz visok atmosferski pritisak. U proteklom periodu upravo su aktuelne takve vremenske prilike, pa se osim visokih koncentracija PM čestica registruju i veoma visoke srednje satne koncentracije sumpor(IV)oksida SO2, što je u direktnoj vezi sa emisijom zagađujućih materija koja nastaje sagorijevanjem uglja - kazali su iz Agencije.

Oni tvrde da se stanje kvaliteta

U oktobru povećana zagađenja u Podgorici, Pljevljima, Nikšiću i Bijelom Polju Tokom oktobra registrovana su povremena prekoračenja srednje dnevne koncentracije PM10 čestica u Pljevljima i Podgorici – Zabjelo (sedam dana) i u Nikšiću i Bijelom Polju (tri dana).

Kako stoji u izvještaju Agencije, na lošiji kvalitet vazduha u Pljevljima značajno su uticala prekoračenja srednjih satnih koncentracija sumpor(IV)oksida SO2 (11 sati sa prekoračenji-

ma, tokom jedne kalendarske godine ne smije biti prekoračena preko 24 puta srednja satna koncentracija od 350µg/m3), od kojih su šest vrijednosti bile iznad 500µg/m3, što je prag upozoravanja za ovaj polutant.

Hemijskom analizom PM10 čestica utvrđeno je povećano prisustvo benzo(a)pirena u uzorcima iz Pljevalja, Nikšića, Bijelog Polja i Podgorice.

vazduha na svim mjernim mjestima kontinuirano prati i reaguje se u skladu sa propisanim zakonskim obavezama.

PODACI ZA 2019.

Izvršenim mjerenjima koja su predstavljena u Informaciji o stanju životne sredine za prošlu godinu prekoračenja koncentracije PM čestica u odnosu na propisane vrijednosti dominantno su uticale na lošiji kvalitet vazduha.

– Tako su prošle godine prisustvo ovih čestica u koncentracijama iznad propisanih sa aspekta zaštite zdravlja bile najveće u Pljevljima i Bijelom Polju, ali su značajna prekoračenja evidentirana i u Podgorici i Nikšiću. Prekoračenja se najčešće dešavaju tokom sezone grijanja. Dominantno tokom zimskih mjeseci, evidentiraju se epizode visokog zagađenja vazduha, u prvom redu suspendovanim česticama (PM10 i PM 2.5) - kazali su iz Agencije.

Kako tvrde, česta pojava temperaturnih inverzija, posebno na prostoru pljevaljske kotline, sprečava disperziju emisija i prouzrokuje zadržavanje polutanata koji su proizvod sagorijevanja fosilnih goriva, emisija iz saobraćaja i sličnih izvora, neposredno iznad tla, što dovodi do pojave visokih koncentracija zagađujućih materija u prizemnom sloju atmosfere.

- Zagađenje benzo(a)pirenom, koji je produkt sagorijevanja fosilnih goriva (grijanje, industrija i saobraćaj), je evidentno u urbanim sredinama, što potvrđuju i rezultati mjerenja ovog polutanta na lokacijama u Pljevljima, Nikšiću, Podgorici i Bijelom Polju. Visoke koncentracije ovog polutanta uobičajene su tokom perioda prekoračenja koncentracije PM čestica, odnosno najčešće tokom sezone grijanja - zaključuju iz Agencije za zaštitu životne sredine.

N. K.

Pentekostalna evangelistička asocijacija čestitala aktuelnoj Vladi usvajanje novog Zakona o slobodi vjeroispovijesti

Uspostavljen optimalni okvir za uživanje vjerskih sloboda i prava

PODGORICA - Pentekostalna evangelistička asocijacija čestitala je aktuelnoj Vladi Crne Gore na usvajanju i primjeni novog Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, uz ocjenu da je uspostavljen optimalni okvir za uživanje vjerskih sloboda i prava, saopšteno je iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

PEF predstavlja mrežu 60 nacionalnih pentekostalnih evangelističkih denominacija širom Evrope, sa sjedištem u Briselu.

- Razumijemo da je usvajanje Zakona predstavaljalo izazov, kao što je i svaka bitka za prevenciju diskriminacije i obezbjeđivanje jednakih prava za sve u modernoj i demokratskoj državi. Izražavamo posebno zadovoljstvo i zahvalnost Vladi Crne Gore i Ministarstvu za ljudska i manjinska prava na preduzimanju istorijskih koraka u ostvarivanju komunikacije sa protestantskom i evanđelističkom crkvom po prvi put od njihovog postojanja u Crnoj Gori - ocijenjeno je iz sjedišta PEF-a.

Predsjedavajući ove evropske vjerske asocijacije, prečasni Pele Hornmark kazao je da izuzetno cijeni napore usm-

jerene ka uspostavljanju jednakih prava za sve građane Crne Gore.

- Ohrabrujemo sve građanske političke strukture koje teže demokratskim standardima i vrijednostima EU da istraju u borbi za prevenciju svih oblika diskriminacije i da nastave promovisanje tolerancije i poštovanja prava svih društvenih strukrura, posebno onih u oblasti vjerskih prava i sloboda - naveo je Hornmark u pismu.

Aktuelna Vlada Crne Gore u kontinuitetu je, dodaju, pokazivala privrženost najboljoj evropskoj demokratskoj praksi uz odlučnost da obezbijedi jednakost svih vjerskih zajednica i uživanje prava i sloboda bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi.

- Ministarstvo za ljudska i manjinska prava u proteklom periodu je osnažilo dijalog sa tzv. malim vjerskim zajednicama kako bi se podržalo i podstaklo njihovo društveno prihvatanje i ukupna normalizacija vjerskog pluralizma.

Posebno je važno da se spriječe pojave i primjeri dalje politizacije, širenja predrasuda, mržnje i nasilja po vjerskom osnovu, čemu su pripadnici malih vjerskih zajednica posebno bili izloženi, čak i od pojedinih pravoslavnih sveštenika – navodi se u saopštenju.

8

Društvo

Poneđeljak, 30. novembar 2020.

Uprava pomorske sigurnosti najavila proširenje sistema nadzora i upravljanja pomorskim saobraćajem

Do 2022. godine pod kontrolom i plovidba na Skadarskom jezeru

Druga faza VTMIS sistema obuhvatiće postavljanje radara, kamera, baznih stanica za AIS (automatski identifikacioni sistem) i VHF (radio stanice). U toku je priprema dokumentacije, nakon koje slijedi tender za nabavku opreme – kazao je direktor UPS-a Safet Kočan

Safet Kočan

To je Pobjedi potvrdio direktor Uprave pomorske sigurnosti Safet Kočan ističući da je cilj postizanje što bolje sigurnosti i efikasnosti pomorskog kao i unutrašnjeg plovnog saobraćaja.

– Počela je implementacija druge faze VTMIS sistema.

U toku je izrada tehničke dokumentacije u okviru koje je

angažovan i međunarodni ekspert posredstvom Ministarstva saobraćaja i pomorstva – naveo je Kočan.

RadaRi

Prema njegovim riječima, unapređenje sistema će se najviše odnositi na proširenje sistema nadzora i kontrole u Boki Kotorskoj, koja do sada nije cijela bila pokrivena postojećim stanicama, kao i širenje zone na Skadarsko jezero.

U Boki su do sada bili postavljeni sistemi kontrole ograničenja brzine u tjesnacima Verige i Kumbor, a novim sistemom će akvatorijum cijelog zaliva biti „na ekranu“ centra za kontrolu u Dobroj Vodi kod Bara.

– Ovo podrazumijeva postavljanje radara, kamera, baznih stanica za AIS (automatski identifikacioni sistem) i VHF komunikacioni sistem. To je planirano i na Skadarskom jezeru – kazao je Kočan.

Očekuje se da će priprema

Olakšica za prvu registraciju čunova predviđena izmjenama zakona Prema riječima Kočana, jedan od za ukupni sistem malih poteza, a veliki za ljude upućene na Skadarsko jezero, naročito ribarenje, bila je inicijativa o uvođenju olakšica za prvu registraciju tradicionalnih drvenih čunova.

Motiv je bio da se spriječi da izdaci za prvu registraciju ne destimulišu njihovo korišćenje, a posredno i samu gradnju čamaca koji su zaštitni znak jezera.

On je podsjetio da je urađen popis plovila, a predviđena je izmjena Zakona pomorske sigurnosti kojom je regulisa-

no ovo pitanje.

– U članu 101, stav 7, koji reguliše način upisa čamaca definisano je da se za prvi upis čamca tradicionalne gradnje, dakle čuna, za plovidbu Skadarskim jezerom ne prilaže dokaz o vlasništvu, kupoprodajni ugovor, račun, carinska deklaracija, svjedočanstvo o gradnji, ugovor o poklonu i slično – navodi Kočan.

Prema njegovim riječima, članom 206 definisano je da ova odredba važi godinu dana od dana stupanja na snagu zakona, odnosno primjenjivaće se u roku od godinu dana.

dokumentacije biti završena za tri do četiri mjeseca, nakon čega slijedi tender za nabavku opreme. Prema procjenama čelnika Uprave pomorske sigurnosti, u primjeni bi druga faza VTMIS nadzora trebalo da bude 2022. godine.

Sa pripremom ovog projekta, kao i radom VTMIS sistema, nedavno su upoznati i zvaničnici Fronteksa, Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu. Tada je čelnik sektora za obalsku stražu Fronteksa Brajs Koldariu (Brice Caldairou) posjetio VTS centar u Dobroj Vodi, sjedište Uprave pomorske sigurnosti u Baru, i obišao specijalna plovila Uprave (SAR) koja se koriste za brzo reagovanje na moru, spašavanje i eliminaciju rizika od zagađenja.

Riječ je o nekoliko brzih čamaca i jednim komandnim katamaranom, opremljenim termovizijskim kamerama koji su, uz obučenu posadu, naročito doprinijeli da se preduprijede fatalni ishodi tokom nevremena duž naše obale minulih godina.

Prema riječima Kočana, posada je od momenta poziva na broj 129 kadra da odmah reaguje i isplovi u svako doba dana, a uz logistiku koju imaju u POC-

VTS centar u Dobroj Vodi

Prema procedurama ulaska u VTS zonu, sa plovnih objekata koji namjeravaju da uplove u crnogorsku zonu odgovornosti iz međunarodne plovidbe, prikupljaju se podaci o imenu plovnog objekta, međunarodnom pozivnom znaku, poziciji, kursu, brzini, odredištu i procijenjenom vremenu dolaska na odredište (ETA) 15 minuta prije, a najkasnije prilikom ulaska plovnog objekta.

Propisima je definisano da se podaci prikupljaju obavezno za brodove nosivosti od 300 bruto tona i više, brodove dužine preko 50 metara, plovila na međunarodnim putovanjima, brodove ograničenih manevarskih sposobnosti, kao i one koji prevoze opasne ili zagađujuće materije. Takođe, odnose se na plovila koja tegle ili potiskuju drugi objekat, bez obzira na dužinu, kao i sve plovne objekte koji se nalaze u situaciji potencijalnog rizika za navigaciju ili sigurnost plovidbe, ljude i životnu sredinu.

VTMIS sistema bio je dio nastojanja Crne Gore da poboljša sigurnost plovidbe i zaštitu mora od zagađenja.

Kako ističe Kočan, proširenje ove zone na Boku i naročito Skadarsko jezero podići će nivo sigurnosti i pomoći da se uvede red na vodi.

Stanje na moru prikazano na monitorima

PODGORICA/BAR - Nakon što je Crna Gora prije tri godine zvanično uvela sistem za nadzor i upravljanje pomorskim saobraćajem (VTMIS – Vessel Traffic Monitoring and Information Sistem) – pomoću kojeg može temeljno da kontroliše teritorijalne vode, spriječi povredu plave granice i reaguje u slučajevima spašavanja na moru – u planu je druga faza tog projekta koji će potpuno pokriti Boku Kotorsku kao i basen Skadarskog jezera, uključujući i rijeku Bojanu.

Podaci koji se prikupljaju

pod lupom

Zvaničnici Fronteksa u posjeti VTS centru

u (Pomorsko- operativnom centru) su u mogućnosti da tačno lociraju plovila u nevolji.

StaRt pRojekta

Sistem za nadzor, informisanje i upravljanje pomorskim saobraćajem je složen tehnički sistem za praćenje, upravljanje i organizaciju pomorskog saobraćaja u unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i epikontinentalnom pojasu Crne Gore. U probnoj fazi je bio od oktobra 2015, dok 1. januara 2017. godine je zvanično u primjeni.

Inicijalno oprema je nabavljena kroz finansijska sredstva koja je Evropska komisija odobrila u sklopu programa IPA, u periodu 2013- 2015. godine. Nabavka VTMIS opreme je obuhvatila sistem za nadzor, informisanje i upravljanje pomorskim saobraćajem vrijedan 1,8 miliona eura.

Oprema se nalazi na lokacijama u Dobroj Vodi kod Bara, Obosniku na Luštici, Crnom

rtu kod Sutomora i Mavrijanu u ulcinjskoj opštini. Obuhvata pomorski radarski sistem, radio-komunikacioni sistem, obalni sistem automatske identifikacije brodova, radiogoniometar, meteo stanice, elektronsku kartografiju i rezervnu linkovsku mrežu.

Kočan podsjeća da je prema strogo utvrđenim procedurama informisanja i upravljanja pomorskim saobraćajem uveden obavezni režim čekiranja, odnosno javljanja crnogorskom VTS centru u Dobroj Vodi za sve brodove koji ulaze/ izlaze iz takozvane VTS (Vessel traffic sistem) zone odgovornosti od 12 nautičkih milja.

Sistem nadzora omogućava da se isprate svi plovni objekti i reaguje u slučaju da se ogluše o obaveze. Ujedno, pregled zone od gotovo 100 milja od obale garantuje pravovremenu reakciju u slučaju vanrednih situacija i spašavanja na moru.

Nabavka i uspostavljanje

Kao primjer kako stvari funkcionišu, Kočan podsjeća da sistem kontrole pokazuje efikasnost prilikom sprečavanja nedozvoljenog ulaska brodova u naše teritorijalne vode, jer se prethodno mora najaviti ulazak u VTS područje koje je definisano na 12 nautičkih milja.

– Na konzolama u VTS centru automatski se detektuje svako plovilo, bilo da je brod, ribarica ili mali čamac. Konstantnim nadzorom prate se i eventualno upozoravaju VHF komunikacionim sistemom svi objekti, tako i ribarice. Za slučaj prekršaja odmah se to javlja MUP-u, odnosno graničnoj policiji, koja je nadležna za dalje postupanje – naveo je on.

Benefite od ovakvog sistema kontrole imaju i drugi državni organi, u prvom redu Ministarstvo odbrane i Ministarstvo unutrašnjih poslova sa kojima Uprava pomorske sigurnosti sarađuje tijesno i kroz Zajednički operativni tim (ZOT) koji čine predstavnici sva tri organa. i. peRiĆ foto: S. VaSiljeViĆ

Jedan od brzih čamaca Uprave pomorske sigurnosti

Hronika

Poneđeljak, 30. novembar 2020.

9

Roganović dva puta izbjegao likvidaciju, treći put nije uspio da se spasi PODGORICA – Pokojni Šćepan Roganović dva puta je izbjegao likvidaciju prije nego što je ubijen 13. februara u centru Herceg Novog, ispričao je istražiteljima svjedok saradnik Miloš Đuričković u istrazi protiv kriminalne grupe odgovorne za ovu likvidaciju a koju je organizovao Krsto Vujić.

PRAĆENJE

Ponovo su počeli da ga prate, ali kako je on većinu dana provodio u centru grada, za koji

Oduzet pištolj

Uhapšen zbog nedozvoljenog držanja oružja

Za pojasom nosio pištolj sa šest metaka PODGORICA - Policija je uhapsila je M. V. (30) iz Podgorice jer je kod njega pronađen pištolj za pojasom u kojem je bilo šest komada municije.

- Postupajući po operativnoj informaciji službenici Centra bezbjednosti Podgorica su u Ulici serdara Jola Piletića, ispred jednog ugostiteljskog objekta, kontrolisali M. V. Kod njega je pronađen

pištolj kalibra 7.65 mm sa šest metaka - navode u policiji.

M. V. je uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

- Uz krivičnu prijavu je priveden nadležnom tužiocu koji mu je nakon saslušanja odredio zadržavanje do privoda sudiji za istragu - saopšteno je iz policije.

M. L.

Odluka Višeg suda u Bijelom Polju

Sa mjesta ubistva Roganovića

su karakteristične gužve i zakrčenja u saobraćaju, ubice se odlučuju da nabave motocikl sa kojim su lakše mogli da mu priđu, ali i pobjegnu iz grada.

Odlučeno je da Roganovića ubiju 10. februara oko devet časova, kada izađe iz kuće.

Vujić i Bajramović tog jutra kod spomenika Simu Matavulju, u blizini Kanli kule oko 8.30 časova čekali su Roganovića, ali ubrzo odustaju od plana jer je grad bio preplavljen policijom.

Ispostavilo se da je tog dana u obilazak Centra bezbjednosti došao direktor Uprave policije Veselin Veljović. Iz straha da bi bili brzo uhvaćeni nakon ubistva, Vujić i Bajramović, rekao je ovaj svjedok, odustali su od nauma i vratili su se u ,,štek stan“ u Zelenici. Krvavi naum, ipak, ostvaruju tri dana kasnije, 13. februara.

Tog jutra, Šćepan Roganović

Optužnica Prema navodima optužnice, Krsto Vujić je 7. ili 8. septembra 2019. godine organizovao kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici postali Dino Ibrahimović, Miloš Komar, Igor Glavaš, Mili Bajramović i neidentifikovana lica od kojih je jedno sa nadimkom Boki, a drugo Zemunac.

Ime Vujića bilo je više puta u medijima i njega crnogorske službe povezuju sa škaljarskim kriminalnim klanom koji blisko sarađuje sa barskom grupom koju je nakon smrti Luke Đurovića predvodio pokojni Alan Kožar.

Vujić je kao organizator ove grupe planirao izvršenje krivičnih djela, davao uputstva, naredbe i naložio ubistvo Šćepana Roganovića.

On je obezbjeđivao novac i kriptovane telefone, ali i vrbovao nove članove za kriminalnu organizaciju.

Mili Bajramović, zvani Smit, označen je kao direktni izvršilac ubistva Šćepana Roganovića. On se tereti da je sa umišljajem ubio Roganovića na podmukao način, tako što je naoružan vatrenim oružjem došao do parka sa bistom Sima Matavulja, ,,sačekao dolazak Roganovića i iznenada na prometnom mjestu, kada se oštećeni nije nadao, niti je mogao očekivati napad, ni pružiti odbranu, prišao mu i brzim koracima i bez razgovora i verbalnog sukoba, iz pištolja ,,crvena zastava“, uništenog fabričkog broja u pravcu Roganovića ispalio devet projektila, od kojih je žrtvu pogodilo njih šest“.

Od zadobijenih povreda važnih moždanih centara i iskrvarenja iz rascjepa pluća, jetre, gušterače, desnog bubrega, želuca, raskidanih krvnih sudova Roganović je preminuo na licu mjesta.

Svjedočenje supruge Supruga pokojnog Roganovića Tatjana Roganović istražiteljima je ispričala da je tog jutra oko devet časova probudila supruga kako bi otišao u banku radi pripreme papirologije oko kredita jer su imali namjeru da kupe kuću na Savini.

– Šćepan je tog jutra iz kuće otišao pješke. Ništa nijesam primijetila, kao i svakog drugog dana, Šćepan je otišao da završava svoje obaveze – ispričala je ona.

Sat pošto je otišao iz kuće, Tatjanu Roganović je pozvala drugarica, čija majka radi u cvjećari blizu mjesta gdje se dogodilo ubistvo i kazala joj je da je Šćepan ubijen.

Tatjana je istražiteljima rekla da joj nije poznato da je njen suprug bio u sukobu s bilo kim, pa ni sa Krstom Vujićem. Ona se u ime porodice Roganović pridružila krivičnom gonjenju svih osoba koje su učestvovale u ubistvu njenog supruga.

izašao je iz kuće oko devet časova i krenuo prema centru.

Upravo tada ga je vidio poznanik koji se vraćao sa kafe u lokalu nedaleko od mjesta ubistva.

Taj svjedok je istražiteljima ispričao da dok je išao stepenicama prema Kanli kuli u daljini je ugledao Šćepana Roganovića koji mu je išao u susret.

PUCNJI

Poslije nekoliko pređenih stepenika, svjedok je čuo da neko trči iz pravca spomenika Sima Matavulja prema stepeništu.

Ubrzo je začuo pucnje.

– Šćepan Roganović je skočio u kanal, ali ne znam da li je to učinio jer je bio ranjen – kazao je ovaj svjedok u istrazi.

Prema prvobitnom planu, kako je ispričao svjedok saradnik, Roganović je trebalo da bude ubijen u Meljinama, gdje je provodio većinu vremena jer je u ovom naselju gradio zgradu

Osoba koja je pucala, kako je ispričao svjedok, nastavila je da trči prema kanalu u koji je Roganović uskočio.

– Ubica je i dok je trčao ispaljivao hice u kanal gdje se nalazio Roganović – kazao je svjedok.

Dok je bio pod paljbom, Roganović je, kako je rekao svjedok, iskočio iz kanala na jedan podest. Međutim, kada mu se ubica približio na dva-tri metra ispalio je još dva metka od kojih je Roganović ostao nepomičan. Poslije posljednjeg ispaljenog metka, ubica je nastavio da trči prema Kanli kuli.

Ovaj svjedok je ispričao da nije vidio lice ubice, ali je naveo da je bio visine 170-180 centimetara, izgledao mu je nabildovan, nosio je farmerice, teget jaknu i kačket na glavi.

Drugi svjedok, pored kojeg je ubica protrčao, ispričao je da je imao crnu njegovanu bradu i crne naočare.

Bajramović je nakon ubistva Roganovića otrčao do mjesta gdje ga je Vujić čekao, odakle su se odvezli do mjesta Sasovići gdje su zapalili motocikl i pištolj korišćen u likvidaciji.

Pošto su zapalili dokaze, Vujić i Bajramović su otrčali do mjesta Dragomir gdje ih je sa svojim ,,golfom 5“ čekao Miloš Đuričković i povezao do apartmana u Zelenici.

B. ROBOVIĆ

Mladiću pritvor 30 dana zbog sumnje da je silovao sugrađanku BIJELO POLJE - D. T. (26) iz Bijelog Polja određen je pritvor do 30 dana zbog sumnje da je silovao sugrađanku.

Odluku je donio sudija za istrage Višeg suda u Bijelom Polju Dragan Mrdak.

Prema navodima krivične prijave, osumnjičeni je 25. novembra oko 14 časova na jednom parkingu u blizini

regionalnog puta Slijepač most - Tomaševo - Pljevlja, obljubio sugrađanku.

Kako nezvanično saznajemo, oštećena je kod tužioca izjavila da je izvršena obljuba nad njom bez njene saglasnosti, dok je osumnjičeni tvrdio da se sve odigralo na dobrovoljnoj osnovi jer su navodno u vezi mjesec dana.

B. Č.

Uhapšen Šavničanin

Vozio sa više od dva promila alkohola

NIKŠIĆ - Policija je uhapsila B. R. (56), iz Šavnika, nastanjenog u Nikšiću, koji je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola.

– B. R. je kontrolisan u Ulici Vuka Karadžića u Nikšiću gdje je alkotestiranjem utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,25 g/kg – navodi se saopštenju.

Kako se navodi, na ovaj način B. R. je počinio prekršaj iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.

M. L.

Podaci Uprave policije

Za dva dana kažnjeno 318 vozača zbog korišćenja telefona PODGORICA - Saobraćajna policija je 25. i 26. novembra u akciji ,,Mobilni telefon“ kaznila 318 vozača koji su koristili mobilni telefon dok su upravljali vozilom.

Podsjećamo da je izmjenama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da vozač tokom vožnje telefonski uređaj može koristiti, isključivo uz pomoć opreme koja omogućava njihovu upotrebu, bez korišćenja ruku – tzv. hendsfri.

- Još jednom apelujemo na vozače da tokom vožnje ne koriste mobilni telefon, odnosno izuzetno, da to čine na bezbjedan, propisan i zakonom dozvoljen način, upotrebom handsfree opreme.

Svakim drugim postupkom i neodgovornim ponašanjem ugrožavaju svoj život, kao i živote ostalih učesnika u saobraćaju – ističu u policiji. Policijski službenici će i u narednom periodu, obavljajući redovne aktivnosti, tako i pojačanim kontrolama učesnika u saobraćaju nastojati da doprinesu smanjenju broja saobraćajnih nezgoda sa najtežim posljedicama, sa posebnim akcentom na kontrolu vozača koji tokom vožnje koriste mobilni telefon. M. L.

ILUSTRACIJA

Zbog ubistva Roganovića na optužnici su, pored Vujića, Mili Bajramović, koji je označen kao direktni izvršilac ubistva, Miloš Komar, Dino Ibrahimović i Igor Glavaš.

Komar i Ibrahimović su u pritvoru dok su ostali članovi ove organizacije u bjekstvu i za njima su raspisane međunarodne potjernice. Ubijeni Šćepan Roganović nije bio bezbjednosno interesantna osoba i, kako tvrde istražitelji, ubijen je iz osvete.

Prema prvobitnom planu, kako je ispričao ovaj svjedok, Roganović je trebalo da bude ubijen u Meljinama, gdje je provodio većinu vremena jer je u ovom naselju gradio zgradu.

Poslije kraćeg praćenja Roganovića i uočavanja njegove svakodnevne rutine, Vujić koji slovi za šefa ove kriminalne organizacije, prema riječima ovog svjedoka, odobrio je ,,skidanje“ mete.

Međutim, plan postaje neizvodljiv jer Roganović iz neobjašnjenih razloga, prestaje da obilazi zgradu u izgradnji i većinu vremena počinje da provodi u centru grada u svom lokalu. Iznenadna promjena kretanja mete, nametnula je, kako je rekao, Vujiću i njegovoj grupi reorganizaciju plana.

UPRAVA POLICIJE

Detalji iz optužnice protiv kriminalne grupe Krsta Vujića

10

Crnom Gorom

Poneđeljak, 30. novembar 2020.

Naknade za smještaj i hranu visokoškolcima u Igalu nijesu uplaćivane u periodu karantina

Ruskinja Marta Krishtofovic Montesinos i Španac Pablo Domingo Montesinos vjenčali se u Baru

Studenti ostali bez participacija

Upoznali se u Americi, na ,,ludi kamen“ stali u Crnoj Gori

Vjenčali se uprkos pandemiji

Fakultet Primijenjene fizioterapije

PODGORICA - Studentima Primijenjene fizioterapije iz Igala nijesu uplaćene tri posljednje participacije za prethodnu studijsku godinu, odnosno za period kada je na snazi bila mjera koja se odnosi na zabranu međugradskog saobraćaja i obustave izvođenja nastave na univerzitetskim jedinicama.

Riječ je o naknadi u iznosu od 45 eura koju primaju na račun toga što u Igalu ne postoji dom, kao ni menza, zbog čega su primorani da iznajmljuju privatne sobe i stanove koji su znatno skuplji u odnosu na cijenu domskog smještaja.

U razgovoru za Pobjedu kazali su da im je kao razlog navedeno to da nijesu morali biti u Igalu i plaćati smještaj, jer se predavanja nijesu održavala na fakultetu.

– Uprkos tim činjenicama, većina studenata je bila u obavezi da zadrži stan zbog pomjerenih ispita i da ga plaća čak i tokom karantina koji je trajao skoro do juna – objasnili su oni zbog če-

Podrška studenta povjerenika i fakulteta Student povjerenik Medicinskog fakulteta i član Studentskog parlamenta UCG Stefan Mikić kazao je da su ga studenti Primijenjene fizioterapije obavijestili krajem maja o problemu s kojim su suočeni, te da je u dogovoru sa njima uputio dopis Ministarstvu prosvjete, na koji do danas nijesu dobili odgovor.

Mikić je, kako kaže, bio u konstantnoj komunikaciji sa upravom fakulteta, čiji se sektor za računovodstvo obra-

ga smatraju da su oštećeni.

Kategorični su da im je učinjena nepravda, jer je Studentski parlament Univerziteta Crne Gore (SPUCG) uspio da obezbijedi besplatno korišćenje domskog smještaja i menze za studente u Nikšiću i Podgorici za jun i

ćao Ministarstvu više puta.

- U početku odgovora nije bilo, da bi na kraju fakultet dobio odgovor da se studentima nije isplaćivala naknada jer nije bilo nastave i nijesu radili domovi u martu, aprilu i maju - objasnio je Mikić.

On se nada rješenju ovog problema.

- I naše kolege sa Primijenjene fizioterapije zaslužuju jednaka prava kao i svi ostali studenti u Crnoj Gori zaključio je on.

jul, odnosno u periodu kada su održavani ispiti.

– Naša je situacija bila veoma loša. Smještaj smo, i kada ga nijesmo koristili tokom karantina, plaćali po cijeni koja je važila tokom cijele godine, dok su u julu neki od nas ostali i bez smještaja, jer su kirije po-

rasle zbog očekivane turističke sezone – kažu oni.

U takvoj situaciji su, kako navode, bili primorani da traže posao i dijele stanove i sobe sa cimerima kako bi uspjeli da izmire sve troškove stanovanja.

Studenti su zabrinuti da i sada mogu ostati bez participacija zbog pogoršanja epidemiološke situacije i najavljivanja restriktivnijih mjera.

– Uplaćene su nam prve participacije za ovu godinu, ali mi ne znamo hoće li se što promijeniti, jer ako sve zatvore ponovo ćemo se vratiti kućama sa mogućnošću da nam ukinu tu pomoć, dok sa druge strane, kirije moramo redovno plaćati – objašnjavaju oni.

Iz Ministarstva prosvjete Pobjedi su saopštili da studentima iz Igala nijesu isplaćivane participacije u periodu kada fakulteti nijesu organizovali nastavu i kada domovi nijesu radili.

– Od septembra, kada su domovi u funkciji, naravno da će sve obaveze biti uredno izvršene – poručili su iz Ministarstva prosvjete. Ž. Z.

BAR - Da za pravu ljubav ne postoje prepreke ni granice, još jednom su potvrdili i Ruskinja Marta Krishtofovic Montesinos i Španac Pablo Domingo Montesinos, koji su se protekle nedjelje vjenčali u Baru.

Njihova neobična ljubavna priča počinje u Americi. Upoznali su se za Božić u Nju Orleansu. Pablo je tamo radio u hostelu, a Marta je došla za praznike.

- Oduvijek sam voljela da slušam džez muziku i želja mi je bila da praznike provedem u zemlji i gradu u kojem je taj muzički pravac i nastao. Upoznali smo se odmah prve večeri. Sjećam se da mi je, kada sam mu rekla da sam iz Rusije, recitovao jednu rusku pjesmu.

Iznenadila sam se, mislila sam da je i on iz Rusije. Međutim, rekao mi je da je iz Španije, a da govori pomalo ruski jezik prisjeća se Marta.

Bila je to, kažu, ljubav na prvi pogled. Pablo je potom u februaru boravio u Moskvi.

- Trebalo je da ide na Bali da uči da surfuje, ali došao je kod mene. Rekao je da nema ništa ljepše od februara u Moskvi - s osmijehom priča Marta.

Ona je u martu trebala da otputuje u Španiju, da se upozna sa njegovom familijom. Međutim, zbog pandemije, države su tada zatvorile granice i svi letovi su odloženi.

- Naravno, nadali smo se da to neće potrajati i da ćemo imati

mogućnost da se vidimo, nonstop smo bili na vezi. Ali do našeg ponovnog susreta protekli su mjeseci. Sreli smo se ponovo nakon osam mjeseci u Zagrebu. A tek krajem septembra smo konačno omogućili naš dolazak u Španiju. Upoznala sam se sa njegovima i dobila vjerenički prsten - kaže Marta.

Zbog pandemije i komplikovane procedure, vjenčanje u Španiji je bilo moguće organizovati tek u martu iduće godine. Ali oni nijesu više željeli da odlažu krunisanje svoje ljubavi brakom.

- Nijesmo dugo razmišljali, odmah smo uzeli karte i došli u prelijepu Crnu Goru. Ova zemlja i grad Bar su sada za nas posebni, jer smo ovdje uspjeli da ostvarimo našu želju da se vjenčamo, uprkos pandemiji, bez komplikovane procedure i papirologije. Obećali smo jedno drugom da ćemo neku od godišnjica braka proslaviti ovdje i ostati duže kako bi mogli bolje da upoznamo vaš grad i zemlju - ističe Marta.

Svjedoci na vjenčanju bili su Milovan i Viktorija Ceković, koja je sve i organizovala, dok je prevodilac ceremonije bila prof. Milena Lukšić- Đurović.

- Nema ljepših riječi i pogleda od onih kada dvoje na vjenčanju stišću ruke, kradomice se gledaju. Pogledi svjetlucavi jer, ljubav ih štiti od svega spoljašnjeg - zaključila je prof. LukšićĐurović.

V. K. V.

TIVAT: Požar u Radoševićima

Izgorio krov kuće

VATROGASCI BRZO REAGOVALI: Gašenje požara

TIVAT – U požaru koji je juče oko 18 sati izbio na privatnoj kući u Radoševićima izgorio je veći dio krova.

Požar je stavljen pod kontrolu u 18.30 sati, a vatru su sa pet vatrogasnih vozila i opremom gasili kompletna jedinica Službe zaštite i spašavanja, pripadnici Dobrovoljnog vatrogasnog voda Tivat i članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Krtoli“.

Na mjestu požara bili su i pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Tivat i inspektor za požare, a jedna ekipa vatrogasaca ostala je na licu mjesta da obavi „lokalizaciju i gašenje skrivenih požara“.

S. K. Nijesu mogli čekati mart da bi se vjenčali u Španiji

Svijet

Poneđeljak, 30. novembar 2020.

11

Kraj Trampove ere zadaje težak udarac populističkim liderima

Donald Tramp

Žair Bolsonaro

Viktor Orban

Da se pripaze Bolsonaro i Orban » Piše: Gardijan / Teodora ČIČOVAČKI VAŠINGTON - Približavanjem završetka ere Donalda Trampa, mnogi svjetski lideri mogu da odahnu. Međutim, Trampovi ideološki srodnici – desničarski populisti na funkcijama u Brazilu, Mađarskoj, Sloveniji i drugdje – umjesto toga, oštro udahnu.

Kraj predsjednikovanja Trampa možda ne znači početak njihove propasti, ali ih svakako ostavlja bez moćnog motivacionog faktora, a takođe mijenja globalnu političku atmosferu, koja se posljednjih godina činila da polako naginje u njihovu korist, barem do pojave korona virusa. Važni američki izborni rezultati dalji su dokaz da u posljednjih nekoliko godina popularni „populistički talas“ počinje da slabi i gubi popularnost.

Za brazilskog predsjednika Žaira Bolsonara, koji još uvijek nije prepoznao pobjedu Džoa Bajdena, Trampov poraz predstavlja težak udarac.

– Zaista je računao na Trampovu pobjedu… Bolsonaro zna da dio njegovog projekta zavisi od Trampa – rekao je Giljerme Kasaroes, politikolog iz brazilske fondacije Getulio Vargas.

Kako je stvarnost bez Trampa postala realnost, Bolsonaro je, prema navodima, pokušavao da podigne raspoloženje u predsjedničkoj palati, rekavši ministrima da sada nema drugog izbora osim da izbaci svog pro-Trampovog gurua za spoljnu politiku Filipea Martinsa iz zgrade kroz prozor trećeg sprata.

Rezultat izbora predstavljao je udarac za Bolsonarismo, krajnje desničarski politički projekat po uzoru na trampizam koji bi sada mogao da izgubi svoj sjaj.

Na svjetskoj sceni rezultat znači da je Brazil izgubio ključnog saveznika, čak iako kritičari kažu da je taj odnos donosio malo opipljivih koristi u realnosti.

Privodi se kraju onome što je Eli-

jan Kantanede, istaknuta politička komentatorka, nazvala Bolsonarov „megalomanski san“ predvođenja međunarodnog desničarskog krstaškog rata.

– Bez Trampa, ko će to voditi? Brazil, Poljska i Mađarska – rekla je Kantanede. „Zabava je gotova … Ionako ovo niko nije shvatao ozbiljno – ali sada će im se bez Trampa samo smijati“.

ŽETONI NA POGREŠNOG

Mađarski premijer Viktor Orban, kojeg je Trampov bivši strateg Stiv Benon svojevremeno nazivao „Tramp prije Trampa“, takođe je čvrsto stavio sve svoje žetone na trenutnog predsjednika prije glasanja, rekavši da nema plan B u slučaju njegovog poraza.

– Uvjeren sam da je predsjednik Tramp spasio konzervativnu Ameriku i postao jedan od najvećih američkih predsjednika. Želimo njemu i sebi potpuni uspjeh na ovim izborima – rekao je Orban malo prije glasanja.

Trampova Bijela kuća davala je prećutnu, a ponekad i otvorenu podršku pokretima i liderima krajnje desnice. Tramp je poslao starog prijatelja, draguljarskog magnata Davida Kornstejna, da bude ambasador u Budimpešti i dodvorava se Orbanu, dok je njegov ambasador u Njemačkoj Ričard Grenel rekao da planira da „osnaži“ desničarske snage širom Evrope, razbjesnivši svoje njemačke domaćine.

Orban je rekao da je Trampa podržavao djelimično i zbog toga što je Mađarskoj dosadilo da joj demokratski političari drže predavanja. „Nije nam se svidjelo i ne želimo tuđu pomoć“, rekao je.

KRITIKE

Kas Mud, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Džordžiji, rekao je da je upravo mogućnost takve vrste kritike od strane Bajdenovog kabineta i glavni razlog podrške Trampu neliberalnih evropskih političara, a ne neke konkretne koristi od samog Trampa.

– Sumnjam da će većina krajnje desničarskih lidera osjećati da će na njihov izborni uspjeh uticati Trampov poraz. Niti će to zaista olakšati njihov pristup Bijeloj kući, koji je i pod Trampom bio ograničen – rekao je.

– Ono što ih uglavnom brine je ono što je Orban nazvao ‘liberalnim imperijalizmom’ – da SAD ponovo počnu da kritikuju eroziju demokratije i zloupotrebu ljudskih prava širom svijeta.

Većina populističkih vođa čekali su rezultate što je duže moguće prije nego što su nevoljno čestitali Bajdenu ili jednostavno tu pobjedu prećutali. Orban je u nedjelju uputio čestitke, dok su pak i na mađarskoj i na poljskoj državnoj televiziji najaktuelnije teme te noći bile Trampove tvrdnje o prevari koje su dobile podršku, te su se na ovim televizijama mogli čuti prijedlozi da je rezultat i dalje upitan.

Meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador, koji se obično naziva Amlo, odbio je da odmah čestita Bajdenu, rekavši da će sačekati dok se ne razriješe sve pravne stvari. „Želimo da budemo obazrivi“, rekao je Lopez Obrador u subotu.

Posmatrači vide stilske sličnosti između dvojice lidera, uprkos činjenici da je Amlo izabran na lijevoj populističkoj platformi. On je u ponedjeljak prozvao američke medije zbog „cenzure“ nedavne Trampove konferencije za štampu smanjivanjem izvještavanja o lažnim tvrdnjama.

Slovenački premijer Janez Janša otišao je dalje, proglašavajući Trampa za pobjednika sljedećeg jutra. Janša, koji ima sličan odnos prema Tviteru kao i Tramp, napisao je da je „prilično jasno“ da je Tramp osvojio još četiri godine na funkciji. „Još kašnjenja i poricanja od #MSM, veći je konačni trijumf za #POTUS“, napisao je.

Od tada je rekao da će Slovenija i dalje biti partner sa SAD-om, mada je takođe nekoliko puta tvitovao da je tajming objavljivanja nove vakcine protiv korona virusa, sumnjiv

i da je možda namjerno zadržan do nakon održavanja izbora.

U Estoniji, gdje je krajnje desničarska stranka EKRE prošle godine oformila koalicionu vladu, primjedbe lidera stranke i ministra unutrašnjih poslova Marta Helmea na Trampa dovele su do potpune političke krize. Helme, koji je Bajdena i njegovog sina Hantera opisao kao „korumpirane likove“, rekao je da vjeruje da će Tramp na kraju biti proglašen pobjednikom. „To će se dogoditi kao rezultat ogromne borbe, možda čak i krvoprolića, ali pravda će na kraju pobijediti“, rekao je.

Predsjednica Kersti Kaljulejd izjavila je tokom vikenda da je bila „tužna i osramoćena“ zbog izjava i sugerisala da je napad na glavnog saveznika Estonije prijetnja nacionalnoj bezbjednosti. U ponedjeljak je Helme podnio ostavku.

NEIZVJESNOST

Nijesu svi pripadnici evropske krajnje desnice željni da umru na brdu Trampovih dokazima neutemeljenih tvrdnji o izbornim prevarama, naročito u onim zemljama u kojima je većina glasača skeptična prema dosadašnjem američkom predsjedniku.

U Francuskoj, gdje je prema jednoj predizbornoj anketi samo 14 odsto glasača željelo da Tramp pobjedi, liderka krajnje desničarske partije Nacionalni zbor Marin Le Pen izgledala je kao da ne želi da zaljulja nijedan čamac prije predsjedničkih izbora 2022. godine.

Iako je pozdravila Trampovu pobjedu 2016. godine i sugerisala nakon nedavnog glasanja da je on „na strani istorije“, ona je upadljivo odbila da slijedi nekoliko svojih funkcionera u stranci u prenošenju lažnih tvrdnji iz Trampove kampanje o masovnim izbornim prevarama, što je izazvalo spekulacije da se plaši da rizikuje svoj kredibilitet na domaćoj sceni prejakim povezivanjem sa Trampom.

U Holandiji, Tieri Bodet, lider krajnje desničarskog Foruma za

demokratiju, i njegov rival, Gert Vilders iz antiislamske Stranke za slobodu, iako su podržali Trampa na izborima, nakon toga nijesu napravili veliku buku.

U Italiji, lider Lige Mateo Salvini, koji je prije izbora nosio zaštitnu masku „Tramp 2020“, ćutao je od pobjede Bajdena, mada je ponovio tvrdnje o prevari birača. Đorđija Meloni, njegov koalicioni partner i lider Braće Italije, rekla je da je Bajden imao da „zahvali kovidu-19“ za pobjedu.

Mud je rekao da je Tramp sa svojom retorikom „Amerika prije svega“, uvijek bio nezgodna figura za velike djelove evropske krajnje desnice, posebno u zemljama koje imaju snažan antiamerički osjećaj.

– Bolsonaro mnogo više liči na Trampa nego na Le Pen ili Salvinija.

Potonji su ideološki krajnje desničarski političari, uronjeni u krajnje desničarsku subkulturu; Bolsonaro je konzervativac koji je skrenuo udesno, nije povezan sa strankom ili subkulturom, pa je prema tome ideološki tanak i fleksibilan – rekao je.

PROMJENE

Neki posmatrači vjeruju da će Bolsonaro biti primoran da promijeni svoju politiku nakon Trampovog poraza. Mnogi od njega očekuju da povuče svog ministra spoljnih poslova koji je poznati Trampov fan, Ernesto Arauho, a koji je američkog predsjednika pozdravio kao „spasioca“ Zapada.

– Ministar inostranih poslova nema koristi u posttrampovom svijetu – rekao je Oliver Stuenkel, specijalista za međunarodne odnose. „Njegova spoljna politika se svodila na jednu stvar: da se divi i voli Donalda Trampa i propagira trampističke ideje“.

U Evropi se protivnici populizma nadaju da će promjena u Bijeloj kući imati sličan udarni efekat.

- Predsjednik Tramp bio je dobar za vladu Orbana, predsjednik Bajden biće dobar za Mađarsku – napisao je na Fejsbuku Gergeli Karaksoni, opozicioni gradonačelnik Budimpešte.

Kanada zabranila Sidnej: Najtoplija noć u izvoz pojedinih ljekova posljednjih 50 godina

OTAVA - Kanada je zabranila izvoz pojedinih ljekova koji se izdaju na recept kako bi spriječila nestašicu u zemlji, kao odgovor na mjeru Sjedinjenih Američkih Država koja danas stupa na snagu, a kojom je omogućen uvoz medikamenata iz inostranstva zbog niže cijene.

Kako prenosi Bi-Bi-Si, iako su ljekovi koji se izdaju na recept u Kanadi skuplji nego u mnogim zemljama, znatno su jeftiniji u odnosu na cijene u SAD. Brojni kanadski dobavljači

ljekova upozorili su da će plan američkog predsjednika Donalda Trampa o uvozu izazvati nestašicu u Kanadi.

Pandemija je već povećala potražnju za nekim ljekovima, navodi agencija AFP. U saopštenju kanadskog ministarstva zdravlja se navodi da država 68 odsto ljekova nabavlja iz inostranstva i zato je važno da se izbjegne bilo kakav poremećaj u snabdijevanju.

Tramp je u julu potpisao naredbu kojom se dozvoljava legalan uvoz jeftinijih ljekova iz Kanade.

Mjesec dana kasnije, kanads-

ki premijer Džastin Trudo rekao je da je srećan ako može da pomogne drugim državama svojim zalihama, ali da je njegov prioritet zaštita potreba Kanađana.

Proizvođači ljekova suočili su se sa žestokim kritikama američkih političara - uključujući Trampa, kao i osiguravajućih društava i grupa pacijenata zbog visokih cijena novih ljekova i poskupljenja nekih starijih generičkih ljekova.

Novoizabrani predsjednik Džozef Bajden ranije je govorio o mogućem uvozu ljekova zbog smanjenja troškova.

SIDNEJ - Sidnej je zabilježio svoju najtopliju novembarsku noć u posljednjih 50 godina, dok će temperatura u jednom od najvećih australijskih gradova danas doseći 40 stepeni.

Protekle noći minimalna temperatura u Sidneju iznosila je 25,4 stepena Celzijusa, čime je oboren prethodni rekord od izmjerenih 24,8 stepeni 1967. godine.

Uprkos pandemiji, većina stanovnika Australije hrli prema plažama u potrazi za osvježenjem, dok epidemiolozi pozivaju na poštovanje propisa o fizičkoj distanci.

Najveće gužve zabilježene su na popularnim plažama Novog Južnog Velsa.

Meteorolozi u Australiji predvidjeli su šestodnevni toplotni talas u sjeverozapadnim i jugoistočnim djelovima Kvinslenda, gdje će temperature dostizati i 50 stepeni.

S druge strane, vatrogasne službe upozoravaju na ,,vrlo visoku do ozbiljnu opasnost od požara“ u Novom Južnom Velsu.

Trenutno je u Australiji aktivno 45 požara, od kojih jedan požar prijeti kućama i stanovnicima na zapadu Sidneja. Podsjetimo da su prošlogodišnji požari u Australiji uništili više od 3.000 domova i ubili ili raselili skoro tri milijarde životinja.

12

Arhiv

Poneđeljak, 30. novembar 2020.

SEDAMDESET PET GODINA OD KOLONIZACIJE CRNOGORACA U VOJVODINU Piše: Nenad STEVOVIĆ

Tokom novembra i decembra ove godine u više gradova i naseljenih mjesta u Vojvodini skromno se obilježava značajan jubilej 75 godina od početka kolonizacije Crnogoraca.

Kolonizacija Crnogoraca u Vojvodinu odvijala se u periodu 1945-1948. godine u specifičnim istorijskim uslovima, neposredno poslije završetka Drugog svjetskog rata i Narodnooslobodilačke borbe jugoslovenskih naroda.

Vlada Demokratske Federativne Jugoslavije je, donošenjem Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji koji je Privremena Narodna skupština DFJ jednoglasno usvojila 23. avgusta 1945. godine, kolonizaciju Vojvodine podigla na savezni nivo i sa njom su u prvom redu bila obuhvaćena seoska domaćinstva iz svih djelova Jugoslavije.

Koliko je nova vlast studiozno i na vrijeme planirala čitavu organizaciju nove agrarne politike i kolonizaciju jugoslovenske žitnice, govori i činjenica da je, čak prije nego su okončana ratna dejstva na prostoru Jugoslavije, u Privremenoj vladi DF Jugoslavije od 7. marta 1945. godine uspostavljeno i Ministarstvo kolonizacije na čelu sa ministrom Sretenom Vukosavljevićem. Narodni heroj Krsto Popivoda je u periodu od 1946. do 1948. godine bio predśednik Komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju u vladi FNRJ. U procesu priprema za kolonizaciju za sve republike su određene kvote, tj. broj porodica koje bi trebalo biti preseljene u Vojvodinu. Kvota koju je dobila NR Crna Gora je bila 7.000 porodica. Primjenom Zakona obezbijeđen je i zemljišni fond za sprovođenje agrarne reforme i kolonizacije, kao i za formiranje velikih državnih poljoprivrednih dobara. Ukupno 1.600.000 hektara plodne vojvođanske zemlje podijeljeno je na 66.000 kolonista, 70.000 bezemljaša, više poljoprivrednih dobara i drugih ustanova.

Po završetku Drugog svjetskog rata, brojčano veoma zastupljena nacionalna zajednica Njemaca u Vojvodini smanjena je za 90 procenata. Po popisu iz 1941. godine u Vojvodini je živjelo 318.259 Njemaca, a na prvom poslijeratnom popisu, 1948. godine, njih 31.821. Razlozi su brojni i iz percepcije istorijskog trenutka razumljivi. Vojnička pogibija, bježanje, protjerivanje, asimilacija, etnička mimikrija…

Iz Drugog svjetskog rata Crna Gora je izašla sa procentualno

Kolonizacija

Najveće plansko iseljavanje u viševjekovnoj istoriji Crne Gore

U mjestima predviđenim za naseljavanje porodica iz Crne Gore nalazilo se 7.860 useljivih, od ukupno 9.971 napuštene kuće.

Prednost prilikom dobijanja prava na kolonizaciju imale su porodice boraca i palih boraca Jugoslovenske armije, invalidi NOR-a i siromašne seljačke porodice

Iz Drugog svjetskog rata Crna Gora je izašla sa procentualno najvećim gubicima među južnoslovenskim državama. Rasipanje stanovništva Crne Gore, prepolovljenog tokom nekoliko decenija XX vijeka, nastavljeno je nakon oslobođenja i stvaranja nove Jugoslavije preseljavanjem njenog najvitalnijeg, revolucionarnog dijela u Vojvodinu

Krsto Gorčinov Popivoda (1910-1988)

Mapa puta crnogorskih kolonista

najvećim gubicima među južnoslovenskim državama. Rasipanje stanovništva Crne Gore, prepolovljenog tokom nekoliko decenija XX vijeka, nastavljeno je nakon oslobođenja i stvaranja nove Jugoslavije preseljavanjem njenog najvitalni-

jeg, revolucionarnog dijela u Vojvodinu.

U jesen 1945. godine otpočelo je najveće plansko iseljavanje u viševjekovnoj istoriji Crne Gore. Crnogorci su u najvećoj mjeri kolonizovani na prostoru srednje Bačke. U mjestima

predviđenim za naseljavanje porodica iz Crne Gore nalazilo se 7.860 useljivih, od ukupno 9.971 napuštene kuće. Prednost prilikom dobijanja prava na kolonizaciju su imale porodice boraca i palih boraca Jugoslovenske armije, invalidi NOR-a i siromašne seljačke porodice. Iz Zelenike su kolonisti posebnim kompozicijama vozova „bez voznog reda“ putovali dolinom Neretve, Bosne i Save. U Inđiji i Staroj Pazovi su se iskrcavali i zatim mijenjali pravac, u zavisnosti od krajnje odredišne tačke. To putovanje je u uslovima poslijeratnih loših saobraćajnih prilika bilo veoma dugo i mukotrpno i trajalo je od 10 do 12 dana.

Revolucionarni duh crnogorskih iseljenika, entuzijazam i vjera u bolju budućnost ogleda se i u događaju od 11. novembra

1945. godine, kada se vozni transport zaustavio u Vinkovcima i kolonisti tu obavili građansku dužnost glasajući za novu vladu DFJ. U Sekiću, mjestu kome su novi stanovnici promijenili ime u Lovćenac da ih podśeća na stari kraj, naseljeno je 1.068 familija iz cetinjskog i barskog sreza sa ukupno 5.919 članova, a u susjednom Feketiću, 386 familija iz bokokotorskog sreza sa 1.950 članova domaćinstva. U Vrbas su stigli kolonisti iz nikšićkog kraja, ukupno njih 5.939 u 999 porodica. U naselje Sivac je iz pljevaljskog i bjelopoljskog sreza naseljeno 763 domaćinstava sa ukupno 4.552 člana, dok su 2.038 Crnogoraca iz kolašinskog sreza sa svojih 372 porodice naselili Veprovac, kome po dolasku mijenjaju ime u Kruščić po narodnom heroju i z s vo g k ra j a Vukmanu

U procesu priprema za kolonizaciju za sve republike su određene kvote, tj. broj porodica koje bi trebalo biti preseljene u Vojvodinu. Kvota koju je dobila NR Crna Gora je bila 7.000 porodica. Crnogorci su u najvećoj mjeri kolonizovani na prostoru srednje Bačke

Kruščiću. Danilovgrađani za svoje vojvođansko odredište su dobili Crvenku u koju su došli sa 520 familija i 2.721 članom.

U Kulu su se kolonizovali njih 2.121 iz više crnogorskih srezova u okviru 351 porodice. U dvije varoši, Zmajevo i Ravno Selo, doselili su se stanovnici podgoričkog sreza. U Zmajevu 1.467 članova 273 porodice i u Ravnom Selu njih 1.374 u sastavu 262 porodice. Iz šavničkog sreza 3.222 crnogorska kolonista sa 508 domaćinstava su naselili Bačko Dobro Polje, a Torža je varošica u kojoj je kolonizovano 2.002 stanovnika iz beranskog i andrijevičkog sreza sa ukupno 354 porodice. Ime naselja ubrzo mijenjaju u Savino Selo, po narodnom heroju Savi Kovačeviću.

Sva nabrojana mjesta danas su administrativno smještena u tri opštine geografski naslonjene jedna na drugu, Mali Iđoš, Vrbas i Kula, i predstavljaju prostor sa najvećom koncentracijom crnogorskih iseljenika u cjelokupnoj crnogorskoj dijaspori.

U Vojvodinu je tokom procesa Agrarne reforme i kolonizacije naseljena ukupno 6.681 crnogorska familija, tačnije 38.450 Crnogoraca, i taj migratorni talas zaslužuje epitet iseljavanja epskih razmjera, imajući u vidu da je broj onih koji su napustili svoju postojbinu predstavljao 10 odsto tadašnjeg ukupnog stanovništva Crne Gore.

Danas, 75 godina kasnije, u Vojvodini još uvijek živi značajan broj učesnika istorijske kolonizacije, ali stasava i treća generacija potomaka crnogorskih gorštaka koji su rođeni u ravnici. Crnogorski antifašizam čini neraskidivu vezu između crnogorskih kolonista i njihovih potomaka u Vojvodini i matične države Crne Gore.

(Autor je publicist i istraživač crnogorske dijaspore, koautor je djela u 3 toma „Crnogorci u Vojvodini – Kolonizacija 1945-1948“ u izdanju Matice crnogorske)

Kultura

Poneđeljak, 30. novembar 2020.

13

Goran Bogdan za Pobjedu povodom uloge u filmu „Otac“ i nominacije za evropskog Oskara

Ne mogu se leđa više savijati Svaki Bogdanov pokret, jedanko krut i nježan, stamen a opet na izdisaju snage, oda je i vapaj brojnih usuda društvene stvarnosti Balkana, tačnije pohvala ljudima koji ponekad moraju da prave korake koji su veći od života. Rijetki su oni kojima tako prirodno polazi za rukom da probude duboku empatiju, a da ni u jednom momentu ne koketiraju sa banalnim sažaljenjem. Zbog toga, nominacija Bogdana za evropskog Oskara nije iznenađenje, ali jeste odlikovanje za ovu, ali i brojne dosadašnje uloge.

U pauzama između paralelnih snimanja serija „Područje bez signala“ u režiji Dalibora Matanića u Zagrebu i „Vreme zla“, koju u Beogradu po trilogiji Dobrice Ćosića režira Ivan Živković, Bogdan za Pobjedu govori o aktuelnom filmu, te odnosu kulture i Balkana.

POBJEDA: Koliko je nominacija za Evropskog oskara već sama po sebi nagrada i priznanje za Vaš rad, pa i za film „Otac“? Mislite li da ovakve nagrade mogu da skrenu pažnju na film, te učine temu aktuelnijom?

BOGDAN: Nominacija sama po sebi meni je dovoljna pobjeda, i te kako velika stvar. A najviše sam zadovoljan zbog toga što mislim da ovo hoće skrenuti pažnju na film, koji, nažalost, zbog pandemije nije imao pravu distribuciju. Nadam se da će ovo u fokus staviti i priču Đorđa Joksimovića, koji se još uvijek bori za svoju djecu, te da će mu bar malo olakšati borbu. To je bio i cilj filma.

POBJEDA: Je li put glavnog junaka filma Nikole ujedno put hodočašća, prkos protiv sistema koji ,, jede“ malog čovjeka i borba za dostojanstvo?

BOGDAN: Evolucija i demokratija bi trebale da se prilagođavaju tome da sistem bude podložan čovjeku. Ali u krnjim demokratijama, kakve su naše - regionalne, sistem je svakog dana sve dalji od čovjeka, koristi ga kao gorivo, gradi se na njemu. Egzistira kao tumorska jedinka koja je samoj sebi svrha, a zamišljena je da ide u suprotnom smjeru. Naš film, kao i Nikola, primjeri su da ovdje sistem ne prepoznaje čovjeka, da on mora tražiti i boriti druge borbe. U duhovnom smislu, njegov put jeste hodočašće. Njegovo samo-

Zbog ukorijenjenog straha postali smo sluge sistema, a on ništa dobro nije donio. Iz straha da se ništa neće promijeniti mi i djecu odgajamo da budu poslušni. Nažalost, primjeri pokazuju da smo u pravu, ali se nadam da će to stati

Boris Isaković i Goran Bogdan u filmu „Otac“

uništenje je njegov bunt, on jedino na taj način može da ga pokaže. On nema ništa drugo da da koruptivnoj hobotnici.

Jedino što ima jeste njegova muka, a povećavajući je, skreće pažnju na sebe. Nažalost, ni u tome ne uspijeva – sistem je za njega i dalje slijep.

POBJEDA: Poznajete li Vi ljude poput Nikole, koliko je njih na Balkanu i zašto uporno odbijamo da ih vidimo?

BOGDAN: Sjećam se djedovih priča, još otkako sam bio mali, o ljudima sa sela, njima koji su podsjećali na junake Andrićevih ili romana Crnjanskog. Ta velika literatura kao da je slavila te ljude, oni su bili moralne vertikale. A šta se dogodilo pa smo počeli da ih se stidimo? To su naši očevi, djedovi. Gdje smo ih zaboravili?

Kakav je to dojam koji imamo sami prema sebi i koji želimo ostaviti vani? Kao djecu učili su nas da kažemo „hvala“, a čini mi se da se ni toga danas ne sjećamo. Gdje mi guramo i šta hoćemo, tome ne vidim cilj.

Postoje mnogi poput Nikole, ali smo ih mi negdje sklonili.

Uništili smo srednju klasu.

Volimo često da se busamo sa riječima „narod“ i „nacija“, a kad se zagrebe malo ispod površine oni koji se najviše ponose njima, najveći su neprijatelji ideologija za koje se zalažu.

Hvale se, nose na čelima zastave i grbove, a da ima pravde trebalo bi ih kažnjavati kao izdajice svog naroda. Nema više čojstva. Oni ruše sve pred sobom, a pjevaju borbene pjesme kao da stvaraju. Pitanje je kad će narod da progleda, kada će pravi domoljubi doći na čelo. A njih ima dosta – u profesorima, radnicima, seljacima, samo su skrajnuti. Mora postojati jedna tačka usijanja, ne mogu se leđa više savijati.

Posveta Nebojši Glogovcu POBJEDA: Prema prvom rediteljskom planu, uloga Nikole bila je namijenjena Nebojši Glogovcu.

Da li Vam je to stvaralo dodatni i pritisak i motiv u izgradnji lika?

BOGDAN: Stvaralo mi je pritisak jer mi je Glogi bio prijatelj i uzor. Međutim, to

mi je davalo i motivaciju, kako to, uostalom, ide za sve u životu. Nebojša je nenadano i naglo preminuo i mogu misliti kako je Srdanu bilo zamijeniti ga. U jednu ruku i ja sam posvetio Glogiju ovaj film. Njega sam znao još sa Akademije, uvijek je prema meni bio blag i nježan,

POBJEDA: Ostaje li materijalno osiromašenom čovjeku bilo koji način, sem čelične volje, da se bori za ono što mu je sveto?

BOGDAN: Zbog ukorijenjenog straha postali smo sluge sistema, a on ništa dobro nije donio. Iz straha da se ništa neće promijeniti mi i djecu odgajamo da budu poslušni. Nažalost, primjeri pokazuju da smo u pravu, ali se nadam da će to stati. Materijalno siromaštvo se trpi do jedne tačke, ali kada čovjek nema šta izgubiti, čak ni dostojanstvo, on puca. Onda ljudima postaje svejedno, ne glasaju. Ljudi na visokim pozicijama zbog iluzije moći postaju totalitarne vođe, gube svijest i dodir sa realnošću.

Primjeri obezvrijeđenog čovjeka više nijesu sporadični, a kada se skupi grupa, doći će do nekih promjena.

POBJEDA: Nedostaje li ljudima danas ljudskosti?

BOGDAN: Ne možemo to generalizovati. Nekad je na Balkanu bilo blagosti, ljudskosti, hljeb se lomio i dijelio između poznatih i nepoznatih. Danas smo stvorili iluziju veličine, stidimo se tog našeg balkanskog, težimo nečemu što nikada u sebi nijesmo imali. Okrećemo se zapadnim vrijednostima u negativnom smislu – mi od Zapada ne učimo što bi mogli, a želimo mu se približiti bezrezervno. Zbog toga žrtvujemo ono najvrednije što imamo, stvari koje bi oni od nas mogli da uče. Međutim, mi smo mlado, tranzicijsko društvo, pa se nadam da se možemo popraviti.

POBJEDA: Ako porodicu posmatramo kao stub društva, koliko su nam temelji klimavi?

BOGDAN: Pogledajte sistem obrazovanja - koliko su peodgojio me je na jedan način svojom toplinom. Nijesam mu kao klinac, mladi glumac, bio dosadan, naprotiv, družio se sa mnom i uvijek imao lijepu riječ. Sa druge strane, kada sam ja ušao u projekat, morali smo naći novi način ispovijedanja. Svaki čovjek nosi svoju paletu osjećanja, pa smo morali ispočetka raditi i prilagoditi meni.

dagozi skrajnuti, kako u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj, prolaze radnici. Male plate vaspitačicama, učiteljicama, univerzitetskim profesorima, govore koliko nam je nisko porodica kao stub društa. Obezvrijeđujemo ono što je temelj – obrazovanje naše vlastite djece, umjesto da se trudimo da nam stub ima što bolju armaturu.

Dovoljno je da pogledamo tiraže naših književnika, prije rata ljudi su prodavali po 30 hiljada izdanja, a danas je hiljadu i po misaona imenica.

Korozni smo, a i dalje se kunemo da nam je porodica stub društva. Razbijamo čaše uz pjesmu, a da ne znamo o čemu pjeva. Mumlamo i plačemo uz nju, što je malo oksimoron i paradoks.

POBJEDA: Koliko ovakve priče, istinite, životne, kao u filmu „Otac“, utiču na glumce koji treba da donesu nečiju borbu, da zajedno sa njim ponesu isto breme?

BOGDAN: Svakoj priči se mora prići posvećeno. Samo onda kada damo do posljednjeg dušu, to se preliva na sve pore sopstvenosti i čini čovjeka boljim. Sportisti su najbolji primjer za to – uvijek čiste glave idu do kraja. Što sam stariji sve više se ugledam na profesionalne sportiste. Samo kada se u potpunosti predamo onda rastemo. Valjalo bi da u svakoj priči prepoznamo istinu, nađemo mogućnosti da je poboljšamo. Na taj način bi i manje gutali laži medija i onog što nam plasiraju političari.

Bilo bi nas teže stavljati pod jaram,

manje bi bili stoka, pa bi i od naših koljača zahtijevali više posvećenosti, ne bi mogli više bezglavo i beskrupulozno vladati nama.

POBJEDA: Glumili ste u inostranim projektima, ali i domaćim, kritički hvaljenim serijama poput „Senki nad Balkanom“. Jesmo li se približili evropskoj sceni i koje su to promjene koje su se desile u posljednje vrijeme?

BOGDAN: Mislim da nikada nijesmo bili ništa drugo sem punopravni dio evropske scene. Uvijek smo tamo bili, a do nas je da li ćemo da se usudimo to da pokažemo.

Pogledajte malu Crnu Goru.

Koliko su u posljednje vrijeme mladi

autori poput Ivana Marinovića, Ivana Salatića, Dušana Kasalice, Ivana Bakrača i mnogih drugih prisutni na evropskoj sceni. Kada vidim crnogorske glumce, moje kolege Miša Obradovića, njegovu Kristinu, Petra Burića, Branku Stanić, Juliju Milačić-Petrović Njegoš i još mnogo mladih kolega koji će tek da budu uspješni, oni su već sada dio evropske scene.

Samo ih treba pustiti, ne treba ih plašiti. Dajte im slobodu, uložite u njih. To nijesu velike pare. Prije glume, bavio sam se ekonomijom. Odgovorno tvrdim da dobit u kulturi može biti neslućeno velika. Ali ne da nam se da se razmašemo, kultura se posmatra kao parazit društva. A pogledajte šta se dešava u svijetu. Samo Netfliks je prošle godine dao devet miliona u razvoj projekata. Koliko se samo na taj način generira ekonomska dobit.

Televizija preko HBO, Amazona, Diznija... postaje nova nafta. Samo se kod nas i dalje kultura smatra za teret. U Hrvatskoj se često provlači riječ „uhljeb“. Kada pogledamo koliko su cesta napravili, koliko je potrošeno, a koliko stvarno koštaju, te koliko su oni pokrali para, pa dajte nam pet posto, napravićemo u kulturi čudo.

POBJEDA: U kakvim su odnosima danas kultura i Balkan? Koliko se dopunjuju, a koliko isključuju?

BOGDAN: Mora Balkan da shvati, tako je oduvijek bilo, da su naše različitosti naša komparativna prednost, izvozno dobro. One nas čine bliskima, a to bi trebalo da bude naša izvorna strategija, a ne uzrok podjela i rušilačka strategija.

Kultura na Balkanu je stvarna i postojana, samo da nam sjašu sa leđa ti koji nas koče. Ne treba da nam pomažu, samo da nas puste na miru.

Svetlana VIŠNJIĆ

NEBOJŠA BABIĆ

PODGORICA – Kada nepravda i surovost zauzdaju ljudske sudbine, kao u filmu „Otac“ Srdana Golubovića, djeluje kao da se sva tiranija svijeta srušila na pleća glavnih junaka. U ovom nagrađivanom ostvarenju, istinito breme jednog čovjeka na veliko platno maestralno donosi hrvatski glumac Goran Bogdan.

OVDJE SISTEM NE PREPOZNAJE ČOVJEKA: Goran Bogdan

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 30. novembar 2020.

Stabilno vrijeme tokom novembra bez vjetra i kiše ,,zarobilo“ štetne čestice u najnižim slojevima atmosfere

Bez śevera nema ni čistog vazduha

I. MITROVIĆ

Tokom noći između nedjelje i ponedjeljka i tokom ponedjeljka (danas) duvaće jak sjeverni vjetar. To će djelovati izuzetno povoljno, jer vjetar je jedini, najbolji parametar koji čisti atmosferu od uticaja lokalnih zagađenja i emisije zagađujućih materija – kazao je Branko Micev

NIŠTA BEZ ŚEVERA: Pogled na Podgoricu prije dva dana iz pravca Kuča

Neuobičajene stabilne vremenske prilike bez vjetra i kiše tokom novembra uslovile su da se emitovane štetne čestice od izduvnih gasova vozila i čvrstih goriva na koja se griju brojna domaćinsta zadrže u najnižim slojevima atmosfere, zbog čega je Podgorica ovih dana izgledala kao u magli.

Dobra vijest za naše sugrađane je to što je za danas najavljen sjever, koji će očistiti vazduh od štetnih čestica koje se u najvećoj mjeri zadržavaju upravo u najnižim slojevima atmosfere gdje se odvijaju gotovo sve ljudske aktivnosti.

ZAGAĐENJE

Načelnik Odsjeka za analizu i prognozu vremena u HMZCG Branko Micev kaže za Pobjedu da je tokom novembra na teritoriji glavnog grada zabilježen veliki deficit padavina, što je bila posljedica stabilnih meteoroloških uslova.

- Na području glavnog grada za čitav mjesec palo je nešto manje od jednog litra kiše po kvadratnom metru, pa je ovo bio novembar sa rekordno najmanjom količinom padavina u posljednjih 70 godina – istakao je Micev.

Stabilne vremenske prilike sa

Od 2. do 10. decembra učestala kiša Načelnik Odsjeka za analizu i prognozu vremena u HMZCG Branko Micev kaže da se sjutra, krajem dana i tokom noći, očekuje naoblačenje.

- Od srijede do kraja sedmice očekuje nas uglavnom oblač-

druge strane, uslovile su nepovoljnu meteorološku situaciju sa aspekta determinisanja stanja životne sredine.

- Tokom novembra imali smo učestalu pojavu jakih temperaturnih inverzija. To je meteorološki fenomen, odnosno efekat koji uslovljava da u urbanim sredinama kakva je Podgorica, gdje je velika frekvencija saobraćaja i gdje veliki broj domaćinstava za ogrijev koristi čvrsta goriva, zagađujuće materije drži u najnižem sloju atmosfere, odnosno u sloju gdje je izvršena produkcija zagađujućih materija. One ostaju tu, talože se, zadržavaju se bez mogućnosti da budu distribuirane na širi ambijent ili na udaljene oblasti od mjesta produkcije.

no vrijeme sa učestalom pojavom kiše. Temperatura vazduha kretaće se od 12 do 14 stepeni. Značajnija kiša očekuje se u četvrtak i petak, naročito tokom noći četvrtak na petak. Do 10. decembra očekujuju nas promjenljive vremenske prilike sa učestalom pojavom kiše – najavio je Micev, uz napomenu da su to uobičajene vremenske prilike za ovo doba godine.

Dakle, temperaturne inverzije vrše ,,zarobljavanje“ tih čestica na mjestu gdje se produkuju i stalno je najveća njihova koncentracija u tom prizemnom sloju atmosfere, upravo tu gdje se odvijaju gotovo sve ljudske aktivnosti – objašnjava Micev, uz napomenu da to potvrđuju i instrumenti Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, koji su detektovali povećane koncentracije tih čestica.

ČIŠĆENJE

Načelnik Odsjeka za anlizu i prognozu vremena najavljuje za danas sjever, koji će razduvati zagađujuće čestice koje su se usljed mirnog i stabilnog vremena u prethodnom periodu zadržavale u na-

jnižim slojevima atmosfere.

-Tokom noći između nedjelje i ponedjeljka i tokom ponedjeljka (danas) duvaće jak sjeverni vjetar. To će djelovati izuzetno povoljno, jer vjetar je jedini, najbolji parametar koji čisti atmosferu od uticaja lokalnih zagađenja i emisije zagađujućih materija – istakao je Micev, uz napomenu da će danas i sjutra biti pretežno vedro i prohladno vrijeme sa temperaturom od 11 do 13 stepeni.

Po d s j e ć a m o, n a o s n o v u mjesečnih izvještaja o kvalitetu vazduha za sedam dana u oktobru ove godine registrovano je prekoračenje dnevnih vrijednosti PM10 čestica u vazduhu.

Najveća koncentracija PM10 čestica u novembru izmjerena je 15. novembra i iznosila je 281,5 µg/m3, što je skoro šest puta više u odnosu na graničnu vrijednost (50 µg/m3). Prekoračenja koja su evidentirana u oktobru, iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine vezuju za uticaj saobraćaja, jer su mjerenja obavljana na jednoj od najprometnijih raskrsnica u gradu i drugih uticaja kao što je npr. uticaj prašine sa obližnjih gradilišta. Kolika će koncentracija zagađujućih materija biti prisutna u vazduhu zavisi od brojnih faktora.

- Osim emisija zagađujućih materija, najvažniji faktor su meteorološki parametri, tako da se u prisustvu vjetra i padavina registruje manje zagađenje, uprkos značajnim emisijama. S druge strane, mirno, tiho vrijeme, sa visokim atmosferskim pritiskom i temperaturnim inverzijama znatno utiče na pogoršanje kvaliteta vazduha – objasnili su iz Agencije, uz napomenu da njihovi instrumenti registruju upravo koncentracije zagađujućih materija koje se nalaze u nižim slojevima atmosfere, koje direktno mogu uticati na zdravlje ljudi, životinja i na ekosistem u cjelini.

I. MITROVIĆ

Zbog epidemiološke situacije predstavnici UBNOR-a Podgorica nijesu prisustvovali obilježavanju Drugog zasijedanja AVNOJ-a

D.M.

14

Boro Banović

Banović: Uvijek ćemo biti dosljedni tekovinama NOB-a i antifašizma Zbog složene epidemiološke situacije Udruženje boraca NORa i antifašista Podgorice ove godine po prvi put nije otišlo na obilježavanje godišnjice Drugog zasijedanja Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ).

Iskazujući žaljenje što ove godine po prvi put povodom 29. novembra nijesu mogli poći u istorijsko Jajce, predsjednik UBNOR-a Podgorice Boro Banović u ime Udruženja na čijem je čelu poručuje da će čvrsto ostati na temeljima tekovina NOB-a i antifašizma.

- Udruženje boraca NOR-a i antifašista Podgorice svake godine je na ovaj dan bilo u Jajcu, na obilježavanje tog istorijskog datuma NOB-a i bivše nam zajedničke države. Umjesto uobičajenog sastanka, naši drugovi iz udruženja iz bivših republika ove godine su nam se javili povodom 29. novembra i uputili nam pozdrave i čestitke. Čvrsto ih uvjeravamo da će Udruženje boraca NORa i antifašista Podgorice ostati uvijek dosljedno i čvrsto na tekovinama NOB-a i antifašizma i da ćemo sve uraditi za dobrobit naše države i našeg naroda – poručio je Banović, uz napomenu da su ovim povodom u Jajce sa članovima UBNOR-a Podgorica išli i članovi udruženja sa Cetinja, iz Bara, Kotora i drugih crnogorskih opština.

On je iskazao žaljenje što zbog trenutne epidemiološke situacije 1. decembra neće biti ni na obilježavanju godišnjice Pljevaljske bitke.

- Nažalost, i taj događaj će proći bez našeg prisustva. Ali neće izostati naša sjećanja na tu veličanstvenu bitku i na one koji su u njoj izgubili živote – poručio je Banović i iskazao nadu da će se naredne godine sa drugovima iz bivših jugoslovenskih republika, koji poštuju slavnu prošlost NOB-a i

Zagorič uskoro dobija uređenu parkovsku površinu

Na 2.000 kvadrata biće sadržaja za sve generacije ZA ZDRAVIJE LICE PODGORICE: Budući izgled parka u Zagoriču

Radnici Zelenila u Zagoriču

Naselje Zagorič, u nastavku Ulice drugog crnogorskog bataljona, uskoro će dobiti uređeni prostor za sve generacije na preko 2.000 kvadratnih metara.

Na ovoj lokaciji, saopštavaju iz PG biroa, biće uređen prostor površine 1.500 kvadratnih metara, a osim dječjeg igrališta na podlozi od tartana i prostora za odmor i rekreaciju, na dodatnih 570 kvadrata biće izgrađen i sportski poligon

- Vrijednost investicije za dječje igralište je 85.000 eura, a u novi sportski poligon sa ogradom i LED rasvjetom biće uloženo oko 40.000 eura – navode iz gradske uprave.

Ekipe Zelenila započele su izgradnji dječjeg igrališta na ovom prostoru, nakon što je prethodno teren raščišćen od samoniklog rastinja. U toku su zemljani radovi koji obuhvataju nivelaciju terena i uklanjanje površinskog sloja zemljišta.

- Kompletna površina biće ograđena zaštitno-dekorativnom ogradom i oplemenjena odraslim sadnicama drveća i ukrasnim žbunjem, dok će na slobodnim površinama biti formirani travnjaci – ističe se u saopštenju, uz napomenu da je ovu inacijativu građana podržao Glavni grad i u saradnji sa građanima ovog dijela grada obezbijedio neophodna sredstva za realizaciju ovog projekta.

I. M.

antifašizma, ponovo vidjeti i u Jajcu i u Pljevljima, kao i na svim ostalim mjestima iz slavne istorije koju moramo čuvati od zaborava.

Zbog epidemiološke situacije, a povodom obilježavanja Drugog zasijedanja AVNOJ-a u Jajcu ove godine nijesu dolazile delegacije iz ostalih republika, nego samo predstavnici boračkih udruženja kantona Sarajevo.

Prethodnih godina je u istorijskom Jajcu, na dan obilježavanje 29. novembra 1943. godine prisustvovalo po nekoliko hiljada građana Bosne i Hercegovine i delegacija i gostiju iz skoro svih država bivše Jugoslavije. U atmosferi dobrog raspoloženja, srdačnih susreta poštovalaca tradicije i vrijednosti Narodnooslobodilačke borbe 1941–1945. i revolucije, uz partizanske pjesme i kola, fotografije vrhovnog komandanta maršala Tita i mnoštvo zastava iz prošlih i sadašnjeg vremena razmjenjuju snažne emocije učesnika i sjećanje na vrijeme bratstva i jedinstva jugoslovenskih naroda. Na svečanoj akademiji u Muzeju AVNOJ-a evocirane su istorijske činjenice o održavanju, odlukama i značaju Drugog zasijedanja AVNOJ-a. Drugo zasijedanje AVNOJ-a najznačajniji je događaj iz perioda NOB 1941-1945. i revolucije na planu izgradnje novog državnog uređenja Jugoslavije.

Odluka o državnom ustrojstvu Jugoslavije na bazi suvereniteta i ravnopravnosti naroda i republika imala je poseban značaj za crnogorski narod i Crnu Goru. Kroz decenijski život u zajedničkoj državi, Crna Gora je doživjela punu nacionalnu i državnu ravnopravanost, čime je stekla osnovu da, nakon raspada Jugoslavije, na referendumu 21. maja 2006. obnovi I. M. državnost.

Radovi na gradskoj vodovodnoj mreži

Dio grada danas bez vode Zbog izvođenja radova na vodovodnoj mreži potrošači iz naselja Masline, Doljani i Zlatica će danas biti bez vode, od devet do 12 sati, a potrošači iz ulica Oktobarske revolucije, Mitra Bakića i Bratstva i jedinstva od devet do 15 časova – saopšteno je iz Vodovoda i kanalizacije d. o. o.

U slučaju nepovoljnih vremenskih uslova radovi će biti odloženi.

H. P.

Poneđeljak, 30. novembar 2020.

Marketing

15

16

Poneđeljak, 30. novembar 2020.

Objektiv

PODGORI č ARENJE

spod radara domaće javnosti ostala je vijest da se jedan američki Crnogorac prvi javno usprotivio predsjedniku Donaldu Trampu među njegovim republikancima, kada su u pitanju sumnje u navodnu krađu predsjedničkih izbora. I tako odškrinuo vrata trijumfa Džoa Bajdena.

pozicionirani Crnogorac u američkoj politici.

PHOENIXNEWTIMES.COM

I

Brnović protiv Trampa IMPRESIVNE PARNICE

UDARNA VIJEST

U noći između 11. i 12. novembra, u živom uključenju u program televizije „Fox“ (tradicionalno naklonjene republikancima), državni tužilac američke savezne države Arizona Mark Brnović (Brnovich) kazao je: „Izgleda da je Džo Bajden pobijedio u Arizoni. Nema bilo kakvih dokaza, nema tih činjenica koje bi bilo koga navele da povjeruje, da će se rezultati glasanja mijenjati“.

To što je tokom istog dana Brnovićeva izjava bila među udarnim vijestima na sajtovima najcjenjenijih američkih medija, poput Vašington posta - apsolutno ne čudi. Jer, te riječi izrekao je republikanac besprijekorne reputacije. Pravnik iza kog su glasovi čak 1,2 miliona građana Arizone za reizbor na mjestu državnog tužioca, na izborima 2018. godine.

Prvi republikanac u Americi na odgovornoj poziciji, koji je odbio navode o izbornoj krađi ili neregularnosti u brojanju glasova.

- Ostalo je još približno 50.000 glasova za prebrojavanje. Predsjednik Tramp bi trebalo da od toga osvoji

ZERKALO

Brnović u programu televizije „Fox“

dvije trećine, pa da osvoji elektore iz Arizone... Ali, računajući na analize eksperata i trendove, to je minimalno vjerovatno - mirno je istakao Brnović.

LIČNI INTEGRITET

Ta riječ imala je težinu zato što je bila usmjerena protiv partijskog, ali i ličnog interesa. Već mjesecima se spekuliše da bi Brnović mogao biti kandidat na izborima za guvernera Arizone - a njegova izjava za „Fox“ dočekana je ,,na nož“ kada su glasovi

republikanskih simpatizera u pitanju. Sada je minimalno vjerovatno da će naredni kandidat za guverena biti Mark. Ali, ovakav je potez za njega savršen na duže staze, jer je odraz ličnog integriteta. Pravnika koji brani profesiju, javnu dužnost i javni interes. I kojem je istina bitnija od onoga što je i sam, kao republikanac priželjkivao.

- Bilo kakva velika šema i plan da se lažiraju izbori ne postoje. Na kraju krajeva, pobijedili smo i ostvarili uspjeh kao republikanci na izbori-

ma za čelnike i legislaturu Arizone.

Sve da je i postojala velika teorija zavjere, u ovom sistemu ne bi uspjela kazao je Brnović pred licem Amerike.

Mark Brnović rođen je u Detroitu, a od djetinjstva je u Arizoni. Porijeklom iz Lješanske nahije, u Crnoj Gori prvi put boravio je na ljeto 2017. godine. Naš jezik govori izuzetno iako je rođeni Amerikanac a imao je, tokom godina za nama, sastanke sa našim državnim zvaničnicima. Kao trenutno najbolje

Brnovićeva priča je tipično imigrantska - porodica majke i dalje nosi traumu golgote Drugog svjetskog rata i ustaškog terora u zaleđu Splita. Proslavljen je u slučajevima poput afere honorara za časove na univerzitetima Arizone 2017. Iste godine štitio je prava konzumenata nakon što je utvrđeno da su nepouzdan testovi na krv kompanije Teranos. Dobio je parnicu protiv Dženeral motorsa koja se ticala čak 33.000 stanovnika Arizone, koji su kupovali vozila te kompanije od 2009. do 2014. godine.

Njemački Folksvagen morao je da uplati čak 40 miliona američkih dolara u budžet cijenjenih poreskih obveznika Arizone zbog skandala korišćenja dizel goriva u njihovim vozilima, u maju 2018. godine - u parnici koju je vodio Mark Brnović.

Njegov posljednji veliki slučaj, i dalje u proceduri, jeste velika tužba protiv kompanije Google, gdje pokušava da dokaže ilegalno sakupljanje privatnih podataka. Konačno, prošlog mjeseca izborio se da kompanija Ticketmaster isplati 71 milion dolara svima koji su platili karte za događaje tokom kovid-19 pandemije u Arizoni...

I to je sasvim dovoljno za skicu integriteta jednog javnog funkcionera. I najpoznatijeg Crnogorca u današnjoj američkoj politici, onog koji se stao na crtu Trampu.

Stojan STAMENIĆ

„Run“ sa odličnom Sarom Paulson u ulozi majke sa Minhauzenovim sindromom

Dobro poznat, ali održiv triler M

inhaunzenov sindrom sa posrednikom je kompleksan i još nedovoljno istražen mentalni poremećaj. No, dvije masteralne Patriše ipak su uspjele da otključaju njegove užase i pokažu nam kako može da izgleda život djeteta čija majka hrani patološku potrebu za pažnjom narušavajući mu zdravlje i glumeći žrtvu pred doktorima, prijateljima, okolinom. Prvo, to je učinila Patriša Klarkson jezivom, gotovo nadzemaljskom ulogom u briljantnoj HBO mini-seriji „Sharp Objects“. A onda i Patriša Arket u vrlo ubjedljivoj Huluovoj mini-seriji „The Act“.

Poslije dvije Patriše čija gluma rastavlja na proste činioce i dvije vrlo interesantne televizijske studije psihopatološkog odnosa majke i djeteta, Huluov novi film „Run“ sa Sarom Paulson u ulozi majke sa Minhauzenovim sindromom – baš i nije djelovao privlačno, zar ne?

BOMBASTIČAN DEBI

Za takav inicijalni utisak nije kriv samo izbor glavne glumice koja je neuporedivo manje talentovana od Klarkson i Arket. Potencijalni problem otkrio je i trejler u kojem režiser Aniša Čaganti (odličan debi „Searching“, 2018) ipak nije ostavio previše mjesta za domaštavanje.

Ipak, sada kada je „Run“ konačno postao dostupan na Hu-

I za Huluov novi naslov važi ono: „Ne sudi filmu po trejleru...“ Uz malu dopunu: „Ni Sari Paulson po lošoj psihopatološkoj ulozi u seriji ‘Ratched’“ luovom striming servisu, može se reći da i za njega važi ono: „Ne sudi filmu po trejleru...“ Uz malu dopunu: „Ni Sari Paulson po lošoj psihopatološkoj ulozi u seriji ‘Ratched’“.

Trejler jeste otkrio dobar dio radnje, ali predvidljivost je najmanje bitna kada priču nose izuzetna gluma i režiserska rješenja karakteristična za stare, dobre trilere. Čaganti, koji je napisao i scenario sa Sevom Ohanijenom, izvukao je maksimum iz Paulson i izuzetne debitantkinje Kire Alen. Inače, prve glumice sa invaliditetom koja igra u nekom bombastičnijem trileru. Čisto da znate, ako vas začudi njena spretnost u invalidskim kolicima, čiji izostanak tako često odaje glumice bez disabiliteta u sličnim ulogama...

STRESNO ODVAJANJE

Priča o majčici iz pakla počinje u prelomnom momentu života Dajen (Paulson) i Kloi Šerman (Alen). Sedamnaestogodišnja Kloi treba da krene na koledž. Puštanje djeteta iz „porodičnog gnijezda“ stresno je i za mnoge uobičajnije porodice, ali sa majkom koja treba da se odvoji od kćerke koja je jedva preživjela prije-

Režija: Aniš Čaganti Uloge: Sara Paulson, Kira Alen, Onali Ejms Trajanje: 90 min vremeno rođenje i koja se od tada svakog dana bori sa astmom, dijabetesom i paralizom od struka nadolje – taj strah doživljava vrhunac.

Ipak, Dajen je prilično smirena za majku tinejdžerke čiji se život vrti oko aparata za mjerenje šećera, inhalatora, krema za ekcem i bočica sa šarenim pilulama. Štoviše, previše smirena. Njena vjera u Kloinu sposobnost da izađe na kraj sa svakim problemom nema granica, a od posesivnosti nema ni traga. Čeka se, eto, samo to pismo prihvatanja od koledža.

Ali, ono nikako da stigne... A Dajen je ta koja se uvijek nekako nađe u blizini kada poštar pokuca na vrata... „Run“ je neobično tenzičan i

VARIETY.COM

Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Gluma Paulson i Alen najbolji element Čagantijevog psiho-trilera

interesantan triler s obzirom na to da u startu znate da se vrti oko Minhauzenovog sindroma. Nije uvijek pametan (posebno sa onim „obrtom“ u posljednjoj trećini), ali kada jeste – skoro da može da vas ubijedi da je Kloi možda umislila da joj prezaštitnička majka radi o glavi.

Taj osjećaj je, naravno, neuporedivo slabiji u odnosu na anksioznost koju bude „The Act“ i „Sharp Objects“. Ali, iako „Run“ ne zaustavlja dah i ne ubrzava puls, ipak ovo jeste vrlo spretan i održiv triler.

SPRETNA ŽRTVA

Osim Čagantijevih ubjedljivih rješenja (poput one scene na krovu) i utegnutog trajanja od

90 minuta, najbolji element filma su zanimljivo osmišljen karakter „žrtve majčinske ljubavi“ i gluma Sare Paulson i Kire Alen.

Uloga tinejdžerke koja je, uprkos disabilitetu, nezavisna i puna života lansirala je potencijalno izuzetnu karijeru. I pritom pokazala da filmske žrtve zlostavljanja mogu da budu pametne i spretne, a ne klišeizirane mukice koje od starta do kraja samo povlače glupkaste poteze zbog kojih se još više upetljavaju u mrežu mučitelja.

I zbog toga je šteta što Čaganti nije poradio više na karakterizaciji Dajeninog lika, što ga nije zanimalo ubacivanje fleš bekova i poniranja u nje-

nu prošlost. Da jeste, možda bi idejno snažan ali nedorečen kraj, kao i logičke rupe (dokle više sa zločincima koji čuvaju sve dokaze o nepočinstvima u kutiji u podrumu?) u završnoj trećini bile manje očigledne. „Run“ se kvalitetom svakako ne može ni primaći Čagantijevom „Searching“, a kamoli serijama „The Act“ i „Sharp Objects“. Ali, dovoljno je gledljiv i tenzičan da lansira karijeru Kire Alen; potvrdi da Čaganti i dalje zaslužuje pažnju filmofila... I pokaže da Sara Paulson može da glumi psihopatkinje skoro kao da se zove Patriša, ako je ne usmjerava Rajan Marfi.

Ocjena: 6.6/10

Poneđeljak, 30. novembar 2020.

The Crown

Četvrta i najzanimljivija sezona fokusirana na Margaret Tačer i princezu Dajanu

Perfekcija koja odbija da abdicira

Z

a Pitera Morgana, kreatora Netfliksove serije „The Crown“, svaka sezona o dinastiji Vindzor predstavljala je izazov za sebe. Ipak, kako su osamdesete jedna od istorijski najbolje dokumentovanih decenija kraljevske porodice ( pritom, i jedna od najkomplikovanijih kako politički tako i porodično), četvrta je morala biti najteža.

Ali, za divno čudo, ispala je i najbolja.

Glavne protagonistkinje nove sezone, uz kraljicu Elizabetu (Olivija Kolman), jesu dvije žene čiji se uticaj na Veliku Britaniju osjeća i dan-danas: bivša premijerka Margaret Tačer (Džilijan Anderson) „od milošte“ zvana Čelična Lejdi - i Dajana, najvoljenija princeza na svijetu (Ema Korin).

ČELIČNA ANDERSON

Šlafli u mini-seriji „Mrs. America“. Sastanci premijerke i kraljice i razgovori koje vode jesu neki od najzanimljivijih trenutaka u četvrtoj sezoni, ali primjetno je da je Morgan prikazao njihov odnos mnogo gorim nego u realnosti.

Od početka je vrlo jasno da kreator serije nije bio fan premijerke Tačer. Čeličnu lejdi koja je sa Ronaldom Reganom odigrala odlučujuću ulogu u okončavanju Hladnog rata i za koju se smatralo da je preobrazila britansku privredu i izvukla je iz posleratne stagnacije, suptilno ismijava u svakoj mogućoj prilici. Pritom, prikazuje njenu političku moć isključivo kao ambiciju, a karijeru samo kroz privatizaciju i nezaposlenost koju je ostavila za sobom.

ROMANTIČNE NOĆI

Morgan stavlja akcenat na propadanje i razaranje za vrijeme Tačerkinog mandata.

Rat je započet iz njene nerazumne lične motivacije, institucionalni rasizam je ojačan i osnažen radi oligarhijske dobiti. Javni resursi su preusmjereni sa marginalizovanih, uz pokušaj da se implicitna pristrasnost opravda poprostačenim

eonline.com foto: nme.com

Osim uspona i pada Tačerke i evolucije princeze Dajane, Morgan je prikazao i brojne teme koje su još jednom inspirisane istorijskim događajima, ali se mogu protumačiti na razne načine. Pored rojalnog vjenčanja (koje zapravo ne vidimo), tu su i rođenje Vilijama i Harija, kao i Folklandski rat, aparthejd, Komonvelt.

Onda u nastavku, horori testa koji Tačerka spektakularno pada, dok Dajana prolazi s najboljim mogućim ocjenama, borba sa bulimijom, famozni performans uz „Uptown Girl“ u Kraljevskoj operi. Zatim, strašna porodična tajna koju otkriva princeza Margaret (Helena Bonam Karter) i na kraju mladi čovjek po imenu Majkl Fejgan (Tom Bruk) koji je toliko bio ogorčen stanjem u državi, da je provalio u Bakingemsku palatu (čak dva puta) da bi popričao sa kraljicom.

Očekivano, Anderson se odmah izdvaja u ulozi kontroverzne Tačer. Uspješno dočar av a č u d n u m j e š av i n u političarke ali i domaćice u pedesetim performansom koji podsjeća na Kejt Blančet u ulozi konzervativke Filis

Od početka je jasno da kreator Piter Morgan nije bio fan Čelične Lejdi. S druge strane, pokazao je naklonost prema princezi Dajani, mladoj ženi, koja nažalost, nije na vrijeme shvatila da ono u što se upustila nije ljubavna priča, već posao

Džilijan Anderson briljira u ulozi Margaret Tačer

Pun krug do drame „The Queen“

VULTURE.COM

SERIJE

17

Objektiv

U potvrđenoj petoj i šestoj (finalnoj) sezoni, ulogu kraljice Elizabete od Olivije Kolman preuzima Imelda Stanton. Džonatan Prajs glumiće princa Filipa, a Lesli Manvil princezu Margaret. Činjenica da će Elizabet Debicki igrati princezu Dijanu i u petoj i u šestoj sezoni pokazuje da će se serija vjerovatno završiti njenom smrću. Na taj način, projekat će napraviti pun krug i vratiti se drami „The Queen“ (Stiven Frirs, 2006) sa Helen Miren, za koji je Morgan napisao scenario. Ideja za seriju došla mu je upravo nakon tog filma, u kojem se bavio reakcijom kraljice Elizabete na smrt Lejdi Di.

ostavši zajedno do kraja života, princ Čarls ne budi ni prividno sličnu emociju svojim kukumakanjem za Kamilom koja očigledno ne osjeća isto.

Ono što smo do sada već dobro ustanovili jeste da je za kraljevsku porodicu, osim u slučaju Edvarda Osmog, opstanak uvijek bio bitniji od ljubavi. Za njene članove, ljubav je više formalnost i nešto što će se, ako imate sreće, samo pojaviti nakon godina i godina posvećenosti dužnostima koje nosi kruna.

ZARAZNA SAPUNICA

Princeza Dajana (sjajna Ema Korin) u najljepšoj sceni četvrte sezone

objašnjenjem da su neki ljudi, jednostavno, lijeni i da su sami odlučili da nemaju i pate.

Kraljica Elizabeta prikazana je kao da je imala jasnu nadmoć nad premijerkom, ali da je i pored toga pokušala da joj se približi zbog toga što je, u tom momentu, bila jedina na svijetu koja je znala što čeka Tačerku kao jednu od liderki mizoginog društva. S druge strane, Tačerkin otpor prema Elizabeti otkrio je njenu komplikovanu vezu sa drugim ženama i pozicionirao ju je kao antifeministkinju. Njen prikaz ovdje jasno je pokazao da, koliko god njena karijera jeste bila veliki korak za rodnu ravnopravnost, premijerka je učinila vrlo malo da i druge žene krenu njenim stopama.

Morganova pažnja se ipak vrlo brzo prebacuje na Dajanu koja je bila i ostala „princeza naroda“. U prvom susretu sa šesnaestogodišnjom Daja-

nom Spenser ona je obučena kao šumska nimfa iz Šekspirove pozorišne komedije „San ljetnje noći“. Čarls (Džoš O’Konor) i Dajana imaju jedan od najromantičnijih susreta u seriji. Pričaju o Šekspiru, pritom, sve vrijeme gledajući jedno drugo kroz listove biljke koja se nalazi između, poput Kler Dejns i Leonarda Dikaprija u sceni s akvarijumom u romansi „Romeo and Juliet“ (Baz Lurman, 1996).

KOMPLEKSNA DAJANA

Ta scena je toliko simpatična, da se na trenutak zabrinete da je zamisao kreatora da vas natjera da navijate za njihovu vezu i da je potpuno zanemario činjenicu da vjerovatno odlično znate ovu lekciju iz britanske istorije. Spoiler alert: to navijanje ne samo da se ne desi, nego vam poslije samo dvije epizode princ Čarls postaje mrzniji čak i od princa Filipa u prvoj sezoni.

Za Dajanu, Morgan uzima nešto drugačiji pristup. Njegova princeza je dopadljiva ali i frustrirajuća, divna ali i proračunata. Ona je zdravorazumna, blesava, djetinjasta, često mrzovoljna. Ona je poznata širom svijeta, a opet željna pažnje. Ona pleše sve dok ne padne u nesvijest, sluša muziku i vozi rošule po palati (najslađa scena u četvrtoj sezoni), očajna je i pomahnitala... I sve samo ne srećna.

U pitanju je kompleksan prikaz jedne kompleksne osobe, a Ema Korin jednostavno briljira u ulozi. Princeza je mlada žena koja, nažalost, nema emotivne zrelosti da razumi-

je da ono u što se upustila nije ljubavna priča, već posao.

Dok gledate njen duh koji se polako lomi, nemoguće je ne sažaliti se na nju.

Morgan ne bježi ni od Dajanine borbe sa bulimijom, ali je u jednom trenutku pretjerano naglašava. Nekoliko epizoda zaredom, Dajanino sveto trojstvo čine samo lijepe haljine, bulimija i balet. Ipak, „The Crown“ na kraju ostavlja gledaocima da sami odluče da li je Lejdi Di bila žrtva hladne i disfunkcionalne porodice ili pak krojač sopstvene (ne)sreće.

OŠTEĆENI PRINC

Posmatramo samo stvaranje bajke o Dajani, pritom dobijajući nešto malo drugačije od uobičajene mitomanije na koju smo navikli. Voljena princeza ovdje ni u jednom trenutku nije negativac, ali jasno je da nije ni svetica. Ona je samo mlada žena koja je željela da bude voljena i koja je budalasto ušla u brak i porodicu koji joj nijesu mogli pružiti potrebnu ljubav.

Džoš O’Konor je sjajan u ulozi Čarlsa. Princ, oštećen djetinjstvom koje je proveo daleko od porodice i nedostatkom roditeljske ljubavi, toliko želi pažnju, da zbog toga tako lako i pada na Dajanin šarm. Ipak, način na koji se neprestano vraća Kamili povređujući Dajanu iznova i iznova, definitivno će ga držati kao neprijatelja broj jedan na listama gledalaca ove, ali i narednih sezona.

Za razliku od kralja Edvarda Osmog, čija je abdikacija zaista bila čin ljubavi što su on i Volis Simpson dokazali

U govoru koji Elizabeta drži u čast 25. godišnjice braka, kaže da uspješna unija može biti skovana samo iz vjernosti, odanosti, poslušnosti i predanosti. Opisuje brak ne kao čin ljubavi, već kao dogovor sklopljen između dvije individue koje obećavaju ne samo da će se prilagoditi jedno drugom, već i standardima kraljevske porodice.

Ovo pogrešno shvatanje ljubavi godinama samo donosi nesreću kraljevskoj porodici, ali je ipak i jedan od razloga koji ovu beznadežnu rojalnu sapunicu čini tako zabavnom i zaraznom. Svaka generacija nosi isti teret i iste greške. I sve one se svode na nedostatak ljubavi i ljudskosti.

I dok se princ Filip (Tobajas Menzis) pomirio sa svojom ulogom u porodici (zbog čega je daleko podnošljiviji, na trenutke čak i simpatičan u četvrtoj sezoni), princeza Margaret bori se sa samoćom i depresijom. Očajnički pokušava da nađe životnu svrhu i ne želi da se udalji od institucije čiji je rob godinama. Scena u kojoj pleše uz Dejvida Bouvija biće vam najdraža u cijeloj sezoni. Naravno, nakon one Dajanine sa rošulama. Zbog ovakvih momenata nedostajaće nam ovi glumaci na koje smo se taman navikli, a postavka se ponovo mijenja u narednoj sezoni.

Iz sezone u sezonu, Morganova „The Crown“ pokazuje da kruna može i uništiti ljubav i slomiti ljudski duh, ali i da je takva monarhija - sa čeličnom kičmom i ledom u venama, naredna za sve što se može dogoditi. Pitanje je, hoće li takva i ostati poslije šeste sezone, kada Netfliks podsjeti narod na činjenicu da je nasljednik krune možda i najomraženiji čovjek iz dinastije Vindzor...

Biljana MARTINIĆ Ocjena: 4.5/5

18

Arena

Sportski miks

Poneđeljak, 30. novembar 2020.

Naši košarkaš

,,Lavica“ Andrea Klikovac stigla iz Bukurešta i vidi ključni detalj za Evropsko prvenstvo

Odbrana ruši sve prepreke PODGORICA - Crnogorska reprezentacija na EP u Danskoj igraće na kartu odbrane, upravo su ,,lavice“ po ovom segmentu igre prepoznatljive. Snažna defanziva može da ih približi cilju - da prođu grupu u konkurenciji Francuske, Danske i Slovenije.

- Crna Gora je, bez obzira u kakvom sastavu nastupala, protivnike dobijala vrhunskom i agresivnom odbranom. To je nešto po čemu nas svijet prepoznaje. Upravo nam je i o tome pričao novi selektor.

Kada se pomene Crna Gora prvo se misli na čvrstu i agresivnu odbranu - ispričala je Andrea Klikovac, koja je stigla na okupljanje nacionalnog tima iz Bukurešta.

Desni bek crnogorske rukometne reprezentacije imala je sreću na putu iz Bukurešta. Stigla je kolima do Beograda, a onda avionom u Podgoricu.

- Čekao me dug put, ali kako je moj klub, zbog otkazivanja meča u Ligi šampiona, dobio nekoliko slobodnih dana, riješila sam na ovaj način da dođem kući. Srećna sam što sam, napokon, poslije pet mjeseci sa porodicom i što su počele pripreme za Evropsko prvenstvo - kazala je Klikovac.

Malo je muči koljeno, malo je i umorna, ali na sve to je zabo-

ravila sa prvim treningom.

- Dobro se osjećam, kod kuće sam i sa reprezentacijom, a to je najvažnije. Ovo je teško vrijeme za svijet, a mi - sportisti pokušavamo i u ovakvim okolnostima da treniramo i igramo.

Navikli smo se, ali nije lako.

Nadam se samo da će se sve ovo oko virusa završiti brzo i da ćemo se zdrave vratiti sa Evropskog prvenstva.

Andrea je u takmičarskom ritmu, sa Bukureštom nastupa u domaćoj ligi i Ligi šampiona, a ovaj klub dobro gura na oba fronta.

- Izgubili smo jednu utakmicu kod kuće, ali dobro i takve stvari se dešavaju. Od početka sezone jako treniramo i igramo, malo smo svi iz ekipe umorni, ali i to će proći.

O tome sa kakvim šansama ,,lavice“ idu na EP i kako vidi premijerni meč sa Francuskom 4. decembra u Herningu, Andrea je kazala: - Novi selektor, izmijenjen sastav... Znamo svi koliko nam Milena Raičevič znači, koliko nam je Katarina Bulatović značila, a sa nama nijesu ni Tatjana Brnović i Marina Rajčić. Znamo koliko smo oslabljeni, zbog toga je važno da sve damo najviše što možemo, u što ne sumnjam. Naša grupa je teška, a suvišno je pričati o Francuskoj, kao jednom od favorita i reprezenta-

Prva liga za rukometaše (9. kolo)

Krina Pintea ima korona virus PODGORICA - Veliki problemi za selektora Bogdana Burkeu - na posljednjem testiranju na korona virus Krina Pintea, kao i dvojica fizioterapeuta nacionalnog tima Rumunije, bili su pozitivni!

Reprezentativka Rumunije i saigračica iz Bukurešta naše Andree Klikovac, propustiće EP, a samim tim su umanjene šanse ovoj selekciji da nešto više napravi u Danskoj. Pintea je starter i u fazi odbrane i u

napadu i puno će nedostajati timu.

Mada, tek treba da se zvanično vidi u kakvom će sastavu Rumunija putovati, jer je Pintea bila na treninzima i imala kontakt sa svim saigračicama. Ali to nije jedini problem, za brigu je što su dva masera bila u kontaktu sa kompletnom ekipom.

Upravo je i zbog toga odložen današnji put u Dansku, a nakon novog testiranja rezultati će otkriti ko će nastupati na EP. A. M.

Prva liga za rukometašice (7. kolo)

Marija vodila Tivćanke do pobjede PODGORICA - Rukometašice Tivta slavile su 22:21 u Podgorici protiv Rudara u 7. kolu Prve lige.

Tivćanke su iznenadile domaće, koje su odlično počele meč, vodile 5:1, a četiri minuta prije kraja 1. poluvremena imale su kapitalnu zalihu od ,,plus 5“. Problemi u igri počeli su u nastavku meča, kada su uporne Tivćanke prvo izjednačile, da bi u 46. minutu prvi put povele na utakmici - 18:17.

Važnu ulogu u drugom trijum-

fu debitanta u Prvoj ligi odigrala je Marija Peruničić sa devet golova, koja je proglašena za najbolju igračicu utakmice.

Samo pet rukometašica Tivta upisalo se u strijelce, pored Peruničić, mrežu domaćina pogađale su Bojana Ćuzović, Ana Radović (po 4 gola), Sibela Mulić (3) i Đurđina Gugolj (2).

U domaćoj ekipi najefikasnija je bila Jelena Vukčević sa 4 gola.

A. M.

Lijevi bek crnogorske fudbalske reprezentacije Risto Radunović ostvario je veliki transfer - član Astre u narednom prelaznom roku postaće igrač FCSB. FCSB, poznatiji pod nekadašnjim imenom - Steaua, najtrofejniji je klub u Rumuniji, gdje je osvojio 26 titula i 24 trofeja Kupa.

Steaua je 1986. bila prvi osvajač tadašnjeg Kupa šampiona iz istočne Evrope.

Radunović stiže u Bukurešt za 400 hiljada eura i na insistiranje Điđija Bekalija, kontroverznog biznismena i prvog čovjeka FSCB.

Rezultati i tabela Komovi - Mornar 7 Jedinstvo - Lovćen Berane 1949 - B. rivijera Partizan 1949 - Danilovgrad 1. Lovćen 2. B. rivijera 3. Komovi 4. Berane 5. Rudar 6. Partizan 7. Mornar 8. Danilovgrad 9. Jedinstvo

BORBA ZA EGAL Do posljednjih 20 sekundi prve dionice naša selekcija imala je

Transfer karijere Rista Radunovića

31 (14) 26 (11)

BERANE - Sportski centar ,,Berane“. Igrano bez prisustva publike. Sudije: I. Ćurčić i P. Kruščić (obojica iz Podgorice). Sedmerci: Komovi 4 (3), Mornar 3 (3). Isključenja: Komovi 16, Mornar 8 minuta.

KOMOVI: A. Kastratović (12 odbrana), Filipović, Stojanović, Zeković, Milović, Račić 5, Stojanović, Radojević, Zonjić 5 (1), Elezović, Marsenić 9. Ćirović, Vojvodić, V. Kastratović 5 (2), Varagić 1, M. Kastratović 6.

MORNAR 7: Drča ( jedna odbrana), Dajković 1 (10 odbrana i sedmerac), Živković 5, Ražnatović, Mašanović 6 (2), Ljuši 3, L. Gvozdenović, Šabanović 3, Lalatović, D. Gvozdenović, Ašanin 1 (1), Perović, Agović 1, Mrdak 6.

Komovi su očekivanom pobjedom nad Mornarom 7 (31:26) zaključili deveto kolo Prve lige za rukometaše.

Ekipa Radoja Lekića upisala je šesti trijumf u osam mečeva i izjednačila se sa Budvan-

EP nije ni počelo, a Rumunija u problemima

Od gotovog veresija, od šanse da se pobjedom izbori plasman na Eurobasket do šokantnog poraza 74:59 od Velike Britanije... Crnogorska košarkaška reprezentacija je, dva kola prije kraja kvalifikacija i grupe G, svojom krivicom i lošom igrom dobila grubu lekciju.

A trebalo je to biti slavljeničko veče.

Kada favorit, u bilo kom košarkaškom meču, postigne prvi koš u trećoj dionici u finišu 6. minuta, pa za skoro šest minuta igre u četvrtoj četvrtini ubaci svega dva poena, onda je jasno da se radilo o nedostatku fokusa. Ali i jasnih rješenja u igri, od starta. Za onu ključnu polugu u igri Britanaca, ,,dva na dva“ varijantu sa centrom Gabrijelom Olasenijem, naša selekcija nije pronašla rješenje. Čak 28 poena ubacio je našoj reprezentaciji košarkaš turskog Bujukdžekmečea, koji u svom klubu nije dominantna napadačka opcija.

Kakav kontrast u odnosu na trijumf nad Njemačkom u petak: selekcija Boška Radovića djelovala je meko pod košem, a varijanta širenja igre za šut za tri visokih igrača nikako nije prolazila. Ključne bekovske opcije Kobs i Ivanović postigli su zajedno 16 svega poena.... Najgore od svega - ,,crveni“ sada imaju lošiji međusobni skor u mečevima sa Britancima; u posljednja dva kola neće zavisiti samo od ishoda svojih mečeva.

Teško da je mogla biti skuplja cijena jednog grubog kiksa.

Lijevi bek za 400 hiljada eura prelazi u FCSB

Komovi po planu Komovi Mornar 7

ciji koja igra vrhunski rukomet.

Imaju široku rotaciju i ako iskoči neko iz sastava to se ne osjeti.

Naša reprezentativka u Bukureštu nastupa sa Slovenkama Barbarom Lazović i Elizabet Omoregi. Izuzetno ih cijeni i smatra da je Slovenija sa njima dobila puno na poziciji srednjeg i desnog beka.

- Omoregi tek treba da pokaže sve što zna, a definitivno je Slovenija dobila kvalitet sa njima.

Danska, samim tim što nastupa kod kuće, u startu će dobiti vjetar u leđa. Sigurna sam da nas i protiv ove odlične selekcije čeka težak posao. Poznato je da i ovaj tim u svojim redovima ima vrhunske igračice koje nastupaju u Ligi šampiona.

Vidi Andrea puno favorita. Ali kao i uvijek, papir ne dobija utakmice.

- Znamo dobro u kakvom su stanju mnoge igračice koje će nastupati na prvenstvu.

Mnoge od njih su ili preležale koronu ili su dugo boravile u karantin ili su sa manjim brojem utakmica stigle na okupljanje svojih nacionalnih timova. Sve to treba uzeti u obzir, kao i to da mnoge reprezentativke, zbog objektivnih okolnosti, nijesu još uvijek u najboljim formama.

Kakvo je, generalno, stanje, biće najvažnije da se zdravi vratimo iz Danske.

A. M.

Šok u

8 8 8 6 8 6 8 5 7 3 7 2 7 2 8 1 7 0

0 0 0 0 0 1 0 1 0

0 2 2 3 4 4 5 6 7

31:26 22:42 27:23 30:30 267:198 246:196 221:205 204:188 191:184 172:192 190:215 212:264 165:226

16 12 12 10 6 5 4 3 0

skom rivijerom.

Budvani i Andrijevčani zaostaju četiri boda za LovćeNe. K. nom.

Bivši kapiten Budućnosti u Astru je stigao prije tri i po godine i od tada postigao četiri

gola na 88 utakmica.

- Prije svega, on je izvanredan momak. Ima izvrstan karakter,

Prva liga Crne Gore za odbojkašice

Galeb moćan protiv Morače Galeb je bio maksimalan protiv Morače (3:0) u 8. kolu Prve lige Crne Gore za odbojkašice.

Baranke su bile ubjedljive tokom prvog i trećeg seta koje su riješile u svoju korist sa 25:11 i 25:17.

Nešto jači otpor Podgoričanke su pružile u srednjoj dionici, ali

nedovoljno da izgube i taj dio meča rezultatom 25:21.

Istim epilogom je i Albatros kao gost slavio protiv Mediterana. Utakmica u Budvi bila je lišena neizvjesnosti, o čemu govori učinak po setovima: 25:20, 25:18, 25:21.

Najviše uzbuđenja viđeno je u Bijelom Polju, gdje je pobjed-

nik odlučen nakon prave drame i pet odigranih setova.

Gimnazijalac je dobilo prvu dionicu (25:20), domaće Jedinstvo je potom riješilo naredne dvije (25:22, 25:20), da bi gošće bile superiorne u četvrtom setu (25:15).

Kotoranke su o odlučujem dijelu bile bolje (15:12) i odnijele

dobar je saigrač. Vrlo pozitivno lice u svlačionici. Pošten momak. Fudbalski, on je tip igrača koji donosi plus u ofanzivi. Ima dobar centaršut, a ponekad i sam završava akcije. Sa taktičke tačke gledišta, disciplinovan je i možete se osloniti na njega. Mislim da ima kvalitet da se nametne u FCSB-u. Sada će to zavisiti od toga kako će ga saigrači prihvatiti i hoće li se nametnuti u ekipi. Ima potreban kvalitet da bi igrao kao starter.

Takođe je i reprezentativac.

Iskusan je i u detalje poznaje naše prvenstvo - izjavio je Bogdan Andone, bivši Radunovićev trener u Astri, za rumunsku Gazetu.

Ne. K. važan trijumf.

Meč Rudara i Budućnost je odložen zbog korona virusa, a u ovom kolu je bila slobodna ekipa Luke Bar. Galeb je prvi sa skorom - sedam pobjeda i poraz, druga je Luka Bar koja ima utakmicu manje, ali i maksimalan učinak nakon sedam odigranih mečeva.

Treća je Morača sa četiri trijumfa i dva negativna rezultata.

Jedinstvo, Mediteran i Budućnost još nijesu osjetili slast pobjede.

D. K.

Poneđeljak, 30. novembar 2020.

Arena

Sportski miks

19

ši izgubili od Velike Britanije u meču u kojem su mogli da obezbijede plasman na Eurobasket

u Pou i propuštena šansa Slavlje Francuza Francuska je pobijedila Njemačku 86:74 u prvom meču 4. kola grupe G kvalifikacija za Eurobasket, a favorit je igrao neizvjestan meč do uvodnog dijela posljednje dionice.

Jakuba Utara predvodio je Francuze sa 24 poena i tri skoka. Lesor je dodao 17 a Albisi 13 poena uz sedam asistencija u pobjedničkoj ekipi, koja sada ima skor 3-1 u grupi. Za Njemce (skor 1-3) najbolji je bio bek Andreas Obst sa 16 poena.

Grupa G Francuska - Njemačka 86:74 Velika Britanija - Crna Gora 74:59 1. Francuska 4 3 1 319:279 7 2. V. Britanija 4 2 2 285:292 6 3. Crna Gora 4 2 2 286:307 6 4. Njemačka 4 1 3 304:316 5

svega tri skoka - i zasluženo je gubila 28:19 na prvom odmoru.

I prije dvocifrene prednosti rivala u 9. minutu selektor Radović tražio je ,,gustinu“ pod košem; Gabrijel Olaseni lako je kažnjavao propuste ,,crvenih“ u odbrani distribucije lopte pod obruč. Za svega osam minuta igre Olaseni je imao učinak od 12 poena i tri skoka i unio je nervozu u igri Crne Gore. Po dva rana faula centra Marka Simonovića i beka Vranješa nijesu pomogla.

Selektor Radović je smjelo ostavio Simonovića, opterećenog faulovima, na terenu i isplatilo

se. Njegovo zakucavanje na lob-pas, za deficit 32:30 na pola druge dionice, bio je momenat koji je signalizirao jasno samopouzdanje u igri. Naši su prije svega naravili jak pritisak u odbrani na igrače spoljne linije protivnika. Strpljenje u napadu je nagrađeno, izuzetno bitna bila je trojka na isteku napada Danila Nikolića na pola 13. minuta (deficit 30:24).

Odluka arbitara da dozvole nešto grublju igru, te diskutabilno dosuđen faul u napadu Džastinu Kobsu pri šutu u 17. minutu, bili su bitni faktori za vođstvo požrtvovanih Britana-

ca 40:37 na poluvremenu. Do tada, robusni centar Olaseni je već imao 18 poena i pet skokova; a naša selekcija pet skokova manje od protivnika.

Greška u koracima Đurišića prilikom polaganja u 20. minutu bila je propuštena šansa u borbi za egal - kao i jasna poruka ,,crvenima“, da nakon odmora moraju i čvršće i fokusiranije. Za dvije uvodne dionice, Kobs i Ivanović zajedno su imali svega šest šuteva iz igre; Džastin sedam poena i dvije asistencije, Nikola četiri poena, tri asistencije i dvije izgubljene lopte.

Dvorana: ,,Pale de sport“ u Pou Odigrano bez prisustva publike Sudije: Maconi, Kastiljo i Karabiledžen

Klark Mokford Nelson Olaseni Filip Hamilton Heson Ogunleje Okereafor Kvili Vošington Abeje Jeboa

2 5 13 28 9 15 2 -

74

59

(28:19, 12:18, 15:9, 19:13)

100% (12-12) 51% (49-25) 29% (14-4)

za 1 za 2 za 3

73% (15-11) 42% (36-15) 30% (20-6)

42 (10+32) Skokovi 30 (6+24) Blokade 2 3 Asistencije 16 13 5 Ukradene lopte 4 12 Izgubljene lopte 13 Faulovi 20 20

Kobs Đurišić Ivanović Simonović Vranješ Bjelica Hadžibegović D. Nikolić Z. Nikolić Radončić Šehović Žugić

9 11 7 14 5 3 2 6 2 -

Đurišić: Bolji smo od ovoga Nemanja Đurišić, krilo naše reprezentacije, istakao je razloge poraza.

- Britanci su imali izuzetno veče. Sve na terenu im je išlo od ruke i odigrali su dobro, od defanzivnih setova, do dobre igre u napadu, pronalaženja otvorenih šuteva pod košem... U suštini, bilo nam je vrlo teško da ih energetski ispratimo. Imali smo veliki problem da postignemo poene i to nas je činilo vrlo nervoznim u drugom poluvremenu. U odbrani nijesmo uspjeli da budemo ti koji se pitaju na terenu. Čestitke rivalu, a mi smo mogli bolje od ovoga, bolji smo tim od ovoga. Mislim da nijesmo ušli opušteno u meč, došli smo spremni, imali smo i iskustvo teškog meča sa njima u Podgorici. U ovom meču su imali izuzetnu energiju i odatle su dolazili do lakih poena.

POMRAČENJE

Čak 5:40 minuta trajalo je pomračenje u igri ,,crvenih“, do prvog koša u trećoj četvrtini: tada je Nikola Ivanović, nakon ofanzivnog skoka Đurišića, ubacio trojku i smanjio deficit na 49:40. Do sredine treće dionice, naši su već morali da razmišljaju o tome, da li će sačuvati onih sedam poena prednosti iz prvog meča iz Podgorice, za bolji međusobni skor od Britanaca... Mekša varijanta pod košem sa Danilom Nikolićem i Simonovićem u postavi od starta treće dionice nije

upalila. Dino Radončić je u 21. minutu napravio nesportsku ličnu grešku nad sveprisutnim Olasenijem. Promašaje Radovićevog tima rival je po pravilu kažnjavao tranzicijom; a selektor je u 24. minutu na tajm-autu konstatovao da ne radimo što trebamo ni u napadu ni u odbrani. Majls Heson, 198 centimetara visoka ,,četvorka“ francuskog Šalona, bio je konstantna prijetnja.

Do kraja treće dionice (55:46) Britanci su imali tri skoka više u dionici; dvije realizacije pod košem Dina Radončića ipak su čuvale nadu. Ali šansa za

RADOVIĆ: Lošiji u svim segmentima Boško Radović, selektor naše reprezentacije, bio je razočaran nastupom ,,crvenih“ u porazu.

- Čestitke Britancima na igri koju su pokazali.

Naš rival je bio bolji u svakom segmentu košarkaške igre. Sa više energije, boljim rješenjima i u napadu i u odbrani. Kada ubacite 59 poena, vrlo je teško nadati se pobjedi. Protivnik je postigao makar 20 lakih poena, imali su 12 skokova više od nas...

I na kraju to je bio jak trijumf za njih. Što se nas tiče, prije svega je očigledno to da smo igrali bez energije od starta. U trećoj i četvrtoj četvrtini pokušali smo da napravimo reakciju... Ali imali smo loše procente realizacije.

Mnogo lakih poena smo primili u završnici. Na Olaseniju smo prosto igrali meko - kazao je Radović. povratak ekspresno je propuštena u 32. minutu, sa dva ishitrena promašaja za tri, kada se moglo prići na pet razlike.

Već u 33. Ivanović je napravio nesportsku ličnost nad Olasenijem - a Britanija ekspresno stigla do prednosti 51:48...

Momenat u 34. minutu, kada je Tarik Filip nebranjen pod košem dobio loptu za lako polaganje, je oslikao meč. Slika dekoncentrisane ekipe koja je srljala u greške je za brigu, i temeljnu analizu uoči februarske završnice kvalifikacija. Ali sada, nažalost, više ne zavisi sve od naših rezultata... S. S.

FORMULA 1: Pobjeda Hamiltona u Bahreinu u sjenci stravičnog udesa

Tehnologija spasila Grožana

Bez pobjednika u meču Tajsona i Džonsa

Okršaj legendi završen remijem Borba Majka Tajsona i Roja Džonsa Juniora, legendi profesionalnog boksa, završena je neriješenim ishodom u Los Anđelesu.

Nakon osam rundi, sudije su bodovale 76:76, 76:80, 79:73.

Ono što je bitnije: spektakl nije izostao, osam dvominutnih rundi bile su prava borba i definitivno se nije radilo o egzibiciji, iako je bilo dosta klinč situacija.

Nokautu je najbliži bio Džons, u petoj rundi vezao je četiri opasna udarca, ali se najmlađi šampion svijeta u istoriji teške kategorije Tajson nije dao. Do kraja je više prijetio upravo Tajson, djelovao pripremljenije, ali pravog ,,otvaranja“ za njega nije bilo.

Utisak je, da su obojica boksera bili spremni i za trominutne borbe po standardnim pravilima. Prihod borbe biće uplaćen u humanitarne svrhe, a sam događaj u Los Anđelesu se ispostavio kao pun pogodak, uz muzičku podršku zvijezda američke scene poput Snup Doga, Lil Vejna, Viz Kalife i Frenč Montane.

U drugoj borbi spektakla, popularni Jutjuber Džejk Pol je nokautom savladao bivšeg NBA plejmejkera Nejta Robinsona. S. S.

Trka Formule 1 u Bahreinu ove godine neće se pamtiti po 95. trijumfu karijere Luisa Hamiltona, već po stravičnom udesu Francuza Romana Grožana na startu.

Srećom, bez ozbiljnijih posljedica po vozača Hasa.

Kokpit Grožanovog bolida je skoro pola minuta bio u plamenu, a cijelih 18 sekundi trajali su napori vozača iz Ženeve da izađe na sigurno.

Prilikom udara u barijeru kraj staze, vozilo je prepolovljeno... Epilog takvog udesa: manje opekotine na Romanovim člancima i zlobu ruke, uz sumnju da mu je sigurnosni pojas od siline udara polomio rebro.

Vozač je iz predostrožnosti potom helilopterom prebačen u bolnicu, gdje je samo ustanovljeno da nema bilo kakvu težu povredu.

Restart trke uslijedio je nakon skoro sat, a Luis Hamilton,

novi-stari šampion svijeta, vodio je od početka do kraja.

Trijumf ispred Holanđanina Maksa Ferstapena iz Red Bula i Tajlanđanina Aleksa Albona, Ferstapenovog timskog kolege, bio je rutinski.

Za Hamiltona, ovo je bila već 11. pobjeda sezone. Šampionat se nastavlja u istom gradu na Bliskom istoku, uz ipak drugačije odabranu konfiguraciju staze ,,Sakir“, 6. decemS. S. bra.

Prvi trijumf karijere norveškog ski-skakača

Granerud zablistao u Ruki Halvor Egner Granerud (24), malo poznati norveši ski-skakač, šokirao je konkurenciju pobjedom u finskoj Ruki.

Za Graneruda ovo je prvi trijumf i podijum karijere u Svjetskom kupu, a nakon prve serije bio je četvrti. Skokovima od 137 i 142 metra zaslužio je 282 boda, 9,9 više od aktuelnog lidera Svjetskog kupa Markusa Ajzenbihlera (skokovi od 141 i 131 metar).

Njemac Ajzenbihler pobijedio je na uvodna dva takmičenja sezone.

Poljak David Kubacki, aktuelni prvak svijeta sa malih skakaonica i pobjednik posljednje Turneje četiri skakaonice, bio je treći sa skokovima od 132 i 139 metara, za ukupno 265,6 poena. Dvostruki osvajač Svjetskog kupa Poljak Kamil Štoh bio je sedmi.

Svjetski kup se nastavlja se 5. i 6. decembra takmičenjima u ruskom Njižnjem Tagilu.

Potom slijedi Prvenstvo svijeta u ski-letovima, u slovenačkoj Planici.

S. S.

Arena

AMPLITUDO DRUGA LIGA, 18. KOLO: Poraz Arsenala, Kom i Mornar osvojili samo po bod

Mršav učinak timova iz vrha Igalo Arsenal

2 0

IGALO - Stadion: ,,Solila“.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Ivan Šarac. Strijelci: M. Perović u 59. i Radunović u 87. minutu. Žuti kartoni: Grbić, Vučić, Li (Igalo), Muhović (Arsenal).

IGALO: J. Perović, Petrović, Đurković, Koprivica, Grbić, Radović (od 90 + 2. Bogdanović), Radunović, M. Perović (od 90. Dajević), Vučić, Bakrač, Li (od 85. Vlahović).

ARSENAL: Lemajić, Delić (od 83. Krgović), Đorđević (od 61. V. Mršulja), S. Mršulja, Pajović, Todorović, Montenegro, Mirković (od 83. Kovačević), Asanović (od 61. Muhović), Radinović, Popović (od 63. Pepić).

Arsenal je mogao da osigura jesenju titulu, ali umjesto da uveća prednost, lider je poražen u komšijskom derbiju. Igalo je golovima Perovića i Radunovića uspjelo da trijumfuje, smanji zaostatak za Mornarnom i pokaže da ne odustaje od borbe za baraž.

Ibar Kom

1 1

ROŽAJE - Stadion pod Bandžovim brdom. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Nikola Cvijović. Stijelci: Tahirović u 85. iz penala (Ibar), Vujačić u 21. minutu (Kom). Žuti kartoni: Juković, Mučalica (Ibar), Radulović (Kom). Crveni karton: Miloš Gazivoda u 84. minutu (Kom).

IBAR: A. Kuč, Šutković, Pepić, Tahirović, Hodžić (od 52. Murić), Juković, Šimokava, Anđelić, Mučalica, Orahovac, Kopitović.

KOM: Novović, Drašković, Lačević (od 90. Filipović), L. Bulatović, Vukčević, Radulović, Rjosuke, Đukić, Vujošević, Gazivoda, Vujačić.

Ibar je uspio da iznenadi i drugi put ove sezone Kom i stigne do važnog boda u borbi za opstanak. Rožajci su vjerovali da mogu da iznenade Zlatičane, ali su gosti u 21. minutu preko Vujačića uspjeli da dođu do prednosti.

Baš taj gol poremetio je Rožajce, koji su vjerovali do kraja, a nakon isključenja Gazivode, uspjeli su u samom finišu da dođu do remija…

Mornar Berane

0 0

BAR - Stadion: SRC ,,Topolica“.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Vladimir Bjelica. Žuti kartoni: Mucević, Seratlić, Pajović (Mornar), Đeković, Šoškić, Vilotijević, Kriještorac (Berane).

MORNAR: Radović, Martinović (od 34. Bulatović), Mucević, Kažić, Kacić, Kajević, Perišić, Seratlić, Škrijelj (od 90. Bugarin), Pajović, Sekulović.

BERANE: Bećić, Đeković, Šoškić, Nedić, Tomović (od 70. Milanović), Šunjević, Čujović (od 84. Damjanović), Globarević, Vilotijević, Kriještorac (od 90 + 4.

Pešić), Dulović.

Mornar je upisao još jednu

Tabela 1. Arsenal 18 12 2 4 31:20 38 2. Kom 18 11 3 4 27:15 36 3. Mornar 18 9 6 3 26:14 33 4. Igalo 18 7 8 3 23:12 29 5. Berane (-1) 18 7 4 7 19:22 24 6. Jedinstvo 18 5 6 7 24:20 21 7. Grbalj 18 6 3 9 16:20 21 8. Bokelj 18 3 9 6 17:19 18 9. Ibar 18 3 5 10 10:33 14 10. Drezga 18 2 4 12 14:32 10 U narednom kolu (3. decembra) sastaju se: Igalo - Jedinstvo, Ibar - Arsenal, Drezga - Kom, Mornar - Grbalj i Bokelj - Berane.

,,nulu“. Barani očigledno imaju problem sa realizacijom, jer nakon totalne dominacije protiv Ibra, te dobrih šansi protiv Bokelja, nijesu mogli da pogode protivničku mrežu ni protiv Berana. Domaći tim bio je konkretniji u prvom dijelu, a gosti opredijeljeni za defanzivu uspjeli su da odole i osvoje bod, čime čuvaju mjesto u zlatnoj sredini.

Jedinstvo Bokelj

1 1

BIJELO POLJE - Gradski stadion. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Manojlo Sekulić. Strijelci: Krulanović u 70. (Jedinstvo), Guzina u 9. minutu (Bokelj). Žuti kartoni: Krulanović (Jedinstvo), Bakić, Jeknić, Marković, Milačić, Čađenović (Bokelj).

JEDINSTVO: Džafić, Cvijović, Banda, Šćepanović, Vulević, Memčević (od 77.

Mušović), Kalačević, Krulanović, Ivanović, Ajković, Dacić (od 63. Nikolić).

BOKELJ: Karadžić, Banićević, Bakić, Jeknić (od 54. Zlatičanin), Marković, Bošković, Guzina (od 46. Čađenović), P. Čavor (od 82. Šušić), Milačić (od 90 + 1. V. Čavor), Horike (od 46.

Mićunović), Peruničić.

Bokelj je bio na dobrom putu da dođe do brejka u Bijelom Polju, ali je mladi Krulanović u 70. minutu uspio da matira Karadžića i spasi Jedinstvo poraza. U utakmici dosta tempa, ali ne i mnogo šansi, Kotorani su rano poveli preko Guzine, ali nijesu uspjeli da dođu do važnih bodova, pa su sada najbliži borbi za spas.

Drezga Grbalj

0 2

SPUŽ - Teren Zore. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Vojin Vojinović. Strijelci: Vučetić u 20. i Stanišić u 90 + 3. minutu. Žuti kartoni: Knežević, Spahić (Drezga), Stanišić, Mićanović (Grbalj).

DREZGA: S. Vukčević, Božović (od 80. Spahić), Vujisić, P. Vukčević (od 80. Racković), Kovačević, Petrović, Burzanović, Nakazava, Knežević, Goranović, Kubo.

GRBALJ: S. Popović, Vučetić, Stešević (od 90 + 1. Petović), Obadović (od 50. Glavan), Carević, Penda, Stanišić, Vraneš, Rakočevoć, Vukčević, Kodia.

Grbalj je nastavio sjajnu seriju i u derbiju začelja, pa je već sada jasno da Drezga može samo teoretski do spasa, dok je tim iz Radanovića pokazao da ima kvalitet za mnogo veće domete i da mu nije mjesto u donjem dijelu tabele.

Priredio: R. PEROVIĆ

Poneđeljak, 30. novembar 2020.

Budućnost bez problema opravdala ulogu favorita prot

Goleada sa pečatom PODGORICA - Kako sezona odmiče - sve dominantnije brojke Budućnosti. ,,Plavi“ su protiv Rudara upisali 12. pobjedu na posljednjih 13 utakmica, a u tom nizu nijesu osjetili gorčinu poraza (remi sa Dečićem).

Razlika u kvalitetu dva tima bila je očigledna - iako su Pljevljaci poveli na startu, Podgoričani su riješili utakmicu do poluvremena, sa tri gola.

Sastav Mladena Milinkovića ulazi u finiš jeseni kao lider, a od sada ima i veću prednost na vrhu tabele - Budućnost je na ,,plus sedam“, a tek treba da odigra zaostali duel sa Petrovcem pod Malim brdom.

Pravi ,,rolerkoster“ na samom početku utakmice pod Goricom - dva gola u prvih devet minuta, po jedan na obje strane.

Rudar je poveo u četvrtom minutu nakon kiksa Ćukovića - povratni pas ka golmanu Dragojeviću bio je spor i kratak, a to je osjetio Striković, koji je presjekao loptu, te iz dva pokušaja donio brzo vođstvo gostima, svojom osmom egzekucijom u prvenstvu.

Kako je prednost Pljevljaka došla ekspresno - tako se i istopila. Budućnost je izjednačila u devetom minutu poslije prekida - najviši u skoku bio je Đuričković, koji je glavom poentirao sa ivice peterca.

Prije pogodaka, na isteku drugog minuta, Podgoričani su imali veliku priliku - Zarubica je šutirao nakon greške golmana Helića, kojeg je korigovao saigrač iz zadnje linije, intervencijom sa gol linije.

Imali su gosti još jedan dobar izlet prema naprijed, ali na kraju akcije Vlaisavljevića i Strikovića - najbolji strijelac Rudara nije uspio da uputi završni udarac iz obećavajuće pozicije.

Od tog trenutka Budućnost je potisla rivala duboko na svoju polovinu i imala dva zicera

Budućnost

D. MIJATOVIĆ

20 Fudbal

Rudar

43 2

1

Stadion: pod Goricom.

Igrano bez prisutva publike.

Sudija: Dalibor Vujisić (Podgorica).

Golovi: 0:1 Striković u 4, 1:1 Đuričković u 9, 2:1 Božović u 31, 3:1 Zarubica u 34, 3:2 Tahirović u 50, 4:2 Đukanović u 64, Žuti kartoni: Kartal, Matsui (Rudar).

Budućnost

Rudar

Dragojević Babić Božović (od 82. Grbić) Mirković Ivanović (od 77. Terzić) Mijović (od 62. Đukanović) Raičković (od 82. Janketić) Đuričković Ćuković Vučić Zarubica (od 62. Vujačić)

Helić Matsui (od 46. Kotorac) Tahirović (od 56. Vujović) Vlaisavljević Golubović (od 88. Mujović) Kašćelan Pejović Merdović Talović (od 73. Ernec) Kartal Striković

prije nego je okrenula rezultat u 31. minutu.

Zarubicin udarac glavom odbranio je Helić, dok je Mijović šutirao preko mete nakon dodavanja Božovića.

Prekidi su bili problem Pljevljaka koji su drugi gol primili isto kao i prvi - sada je strijelac bio Božović, koji je centrirao sa lijeve strane, a loptu na putu do mreže niko nije dirao.

Igra Rudara se ,,raspala“. Bilo je samo pitanje sa koliko pogodaka će da bude ispraćen kući.

Treći je primio u 34. minutu, ovoga puta od Zarubice koji se ispravio za prethodna dva promašaja. Napadač Budućnosti iskoristio je rupu u protivničkoj odbrani, te prizemnom dijagonalom sa desetak metara pogodio cilj.

Prvo poluvrijeme je bilo gotovo, a u 45. minutu Helić i prečka spriječili su Raičkovića da napravi novo remek djelo na terenu.

Zeta drugi put u pet dana slavila na ,,DG Areni“

Burzanović opet rastužio Lješkopoljce PODGORICA - U utakmici u kojoj će se pamtiti samo greška golmana Ivezića kada je Marko Burzanović uspio da postigne gol za trijumf Zete, sve drugo biće brzo zaboravljeno jer je za 90 minuta viđeno malo pravog fudbala.

Dva tima, koja su na istom terenu, samo četiri dana ranije prikazala dobar fudbal uz čak pet golova, djelovala su potpuno drugačije, a prvi crnogorski šampion uspio je da drugi put u istoj sedmici trijumfuje na ,,DG Areni“ (ponovo zahvaljujući Burzanoviću), čime je Zeta dodatno produbila krizu Podgorice, koja je nakon eliminacije iz Kupa, sada na sedam

utakmica bez pobjede…

Sa druge strane, podmlađena Zeta u odnosu na prošlu sezonu, i pored kadrovskih problema, te bodovne kazne, nakon ovog brejka stigla je u sam vrh, pa tim iz Golubovaca pokazuje da će ponovo iznenaditi sve, koji su je vidjeli ove godine u borbi za spas.

- Poznato je da u fudbalu nije lako savladati istog rivala u samo par dana, ali nakon uspjeha u Kupu, sada smo došli do važnih bodova, čime dolazimo do mjesta u vrhu, gdje Zeta zaslužuje da bude i sigurno da ćemo se opet boriti za izlazak na evropsku scenu. Možda nije utakmica bila lijepa za oko, nije bilo puno šansi, ali sigurno jedna čvrsta utakmica, dobra

VAPAJ IZ PLJEVALJA: Rudar n eura da plati službena lica za me Finansijske poteškoće toliko su pogodile Rudar da je naredna prvenstvena utakmica sa Sutjeskom, već u srijedu pod Golubinjom, dovedena u pitanje.

Pojedini igrači pljevaljskog kluba nedavno su odbili da igraju protiv Zete zbog neisplaćenih plata, a klub sada nema novca za organizaciju meča sa Nikšićanima.

- Fudbalski klub Rudar poziva sve ljubitelje sporta u Crnoj Gori da ne dozvole da se utakmica 16. kola Telekom crnogorske ,,Iako prazna je tribina i ne čuje se glas, ne brinite tu smo, srcem smo uz vas!“ ,,Varvara“ nema na stadionu od kada se pojavila pandemija korona virusa i utakmice se igraju bez publike, ali najvatre-

Prve lige Rudar - Sutjeska, koja je zakazana za srijedu 2. decembra ne odigra. Pozivamo sve one koji vole fudbal, posebno naše navijače, lokalnu upravu, privredne gigante iz Pljevalja, privrednike, mala i srednja preduzeća, naše Pljevaljake koji žive van zavičaja i sve one koji mogu da nam pomognu u ovoj teškoj situaciji i sakupimo novac kako bi mogli da obezbjedimo sredstva za službena lica - navodi se u saopštenju rukovodstva Rudara.

niji navijači Budućnosti, transparentom na sjevernoj tribini, poslali su podršku voljenom klubu.

Drugo poluvrijeme krenulo je pokušajem Raičkovića koji je Helić odbio u korner, a potom

Detalj sa meča Podgorica - Zeta

taktički, uspjeli smo da iskoristimo kiks Ivezića, a imali i sreće na samom kraju. Ali sreću treba zaslužiti - kazao je Aleksandar Kaluđerović, pomoćni trener Zete, koji je u odsustvu Dejana Roganovića, vodio tim iz Golubovaca.

Što se tiče meča, malo smo toga vidjeli. Kordić je na samom startu priprijetio, Zeta bila orijentisana na defanzivne zadatke, prijetila iz kontri, uglavnom preko Kalezića, ali bez prave završnice. Podgorica je mogla do prednosti početkom

Arena

Poneđeljak, 30. novembar 2020.

Rezultati Sutjeska - Dečić

1:1

Budućnost - Rudar

4:2

Titograd - Jezero

1:0

Podgorica - Zeta

0:1

Petrovac - Iskra

1:0

Tabela 1. Budućnost 14 11 1 2 26:13 34 15 6 9 0 22:7 27

3. Podgorica 15 5 5 5 15:13 20 4. Sutjeska

15 5 5 5 17:16 20

5. Zeta (-2)

15 6 4 5 12:11 20

6. Jezero

15 5 4 6 7:10 19

7. Iskra

15 4 6 5 13:16 18

8. Titograd

15 4 4 7 12:23 16

9. Rudar

15 4 1 10 16:26 13

10. Petrovac 14 2 5 7 14:19 11 U narednom kolu (2. decembra) sastaće se: Rudar - Sutjeska, Dečić - Podgorica, Zeta - Titograd, Jezero - Petrovac, Iskra - Budućnost.

LISTA STRIJELACA 9 - Kordić (Podgorica) 8 - Vuljaj (Dečić), Striković (Rudar) 7 - Božović (Budućnost), Camaj (Dečić), Marković (Sutjeska)...

nema 3.500 eč sa Sutjeskom Ukoliko Pljevljaci ne obezbijede novac za odigravanje meča, kazna bi mogla da bude rigorozna.

- U slučaju da se utakmica ne odigra i ne nađemo novac za službena lica postoji mogućnost da se Rudar preseli u najniži rang takmičenja. Za odigravanje ove utakmice potrebno je oko 3.500 eura. Klub će se javno zahvaliti svima koji se odluče da nam pomognu i znaće da cijeni pomoć u ovim teškim trenucima po klub - stoji u saopštenju kluba koje je potpisao predsjednik Muhamed Gerina. je Rudar smanjio minus u 50. minutu. Vlaisavljević je probio po lijevom krilu i namjestio gol Tahiroviću koji je glavom matirao Dragojevića.

Rudar je na trenutak vratio neizvjesnost, a rezultatski je

Podgorica

Zeta

00 1

0

Stadion: DG Arena.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Savo Vujović (Cetinje).

Gol: 0:1 Burzanović u 78. Žuti karton: Milojko (Zeta)

Podgorica

Zeta

Ivezić Kordić (od 82. Sekulić) Đajić Živković Nikolić Kaluđerović (od 86.

Muharemović) Vukčević Sentoku (od 82. Maraš) Ukšanović (od 70.

Krivokapić) Suzuki Jovanović

Aković Ceklić L. Lambulić (od 64. Ma. Lambulić) Krstović Vukčević (od 64. Nijaveđi) Milojko Mi. Lambulić (od 64.

Burzanović) Tuzović Kalezić (od 88. Đinović) Milić Simović

nastavka, kada je Jovanović dobro šutirao sa dvadesetak metara, ali je iskusni Aković (koji se i povrijedio tom prilikom, mada je nastavio meč), spasio svoj tim. Ulaskom Nijaveđija, Lambulića i Burzanovića, Zeta je pokazala da želi

bio u igri zahvaljujući Heliću koji je odbranio nekoliko šansi domaćina - posljednju Zarubicinu u 61.

Ipak, čuvar mreže Pljevljaka nije mogao ništa u 64. minutu kada je Raičković izvukao novi filigrantski potez, pogodio stativu, a lopta se odbila do šesnaestogodišnjeg Đukanovića koji se upisao u listu strijelaca samo što je ušao sa klupe. Tinejdžer podgoričkog tima pogodio je i četiri dana ranije, na debiju protiv Bokelja u četvrtfinalu Kupa, a sada je postigao prvijenac i u Telekom 1. CFL. Nakon četvrtog pogotka Budućnosti, ritam je opao, a jedinu priliku u završnici duela imao je Grbić, koji se oporavio od povrede i odigrao posljednjih desetak minuta. D. KAŽIĆ

konačno da napravi nešto i u napadu, a u 71. minutu nakon asistencije Nijaveđija, Burzanović je probao šut, ali je to bilo loše. Ipak, u 78. minutu, Burzanović je iskoristio veliku grešku Ivezića, koji nakon vraćene lopte, bez potrebe je želio da ga predribla, ali je izgubio loptu, pa je Burzanović rutinski pogodio - 0:1. Podgorica je tek u finišu počela da pravi pritisak, a u trećem minutu sudijske nadoknade, rezervista Muharemović pogodio je prečku.

- Teška utakmica, u kojoj smo željeli da nakon poraza u Kupu pokažemo karakter. Imali smo inicijativu, nijesmo dozvolili rivalu praktično šut u okviru gola, ali nam je nedostajao taj završni pas, da bi nakon toga primili gol iz naše greške. Slijedi pakleni ritam do kraja polusezone, tako da nema mnogo vremena, okrećemo se narednim izazovima.

Ostaje naravno žal, jer možda nijesmo imali ni sreće, upali smo u seriju negativnih rezultata, a sve to utiče na ekipu. Ali primamo naivno golove, moramo da budemo koncentrisaniji i radićemo na tome, a sada je u našem fokusu Dečić - rekao je Milorad Peković, trener Podgorice.

R. P.

Škrijelj za bijeg iz opasne zone PODGORICA - Titograd je golom Aldina Škrijelja u 65. minutu savladao Jezero (1:0), a trećim minimalnim trijumfom na Starom aerodromu ,,romantičari“ su konačno pobjegli iz opasne zone, dok je Jezero i pored još jedne borbene i disciplinovane partije doživjelo poraz, čime su Plavljani propustili priliku da već nakon ovog kola budu u samom vrhu prvoligaške tabele.

Jezero je djelovalo, kao što smo već i navikli od Plavljana, veoma agilno i borbeno u odbrani, formacijski idealno postavljeni, ali bez pravih šansi, dok je Titograd pružio možda i najbolju partiju ove sezone, a nakon totalne dominacije u prvom poluvremenu i propuštene četiri šanse (po dvije Popović i Mrvaljević), domaći tim zasluženo je došao do prednosti u 65. minutu, kada je Škrijelj idealan centaršut i prodor Gaševića iskoristio na pravi način i loptu zakucao u mrežu - 1:0.

Titograd je bio mnogo ofanzivniji i konkretniji, mada je sam početak najavio da se ni gosti neće braniti, jer je već u petom minutu Mujeci bio u šansi, ali je mladi Joksimović uspio loptu da izbaci u korner. Međutim, Jezero je bilo prilično zatvoreno, opredijeljeno na defanzivu, a dobrom igrom na sredini terena domaćeg tima, gosti nijesu mogli ni da priprijete, tako da su osim te šanse na početku, imali šansu tek u 38. minutu, kada je šutirao Matanović, mada taj pokušaj nije bio težak posao za čuvara mreže ,,crvenih“.

Sa druge strane, Titograd je imao dobre šanse - prvo je Popović priprijetio u 9. minutu, a već u 13. Mrvaljević je imao idealnu šansu, nakon dobrog prodora Gaševića, ali je mladi centarfor šutirao pored gola. Igrač

OFK Titograd

Jezero

1 0 00

Stadion: Titograda.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica).

Gol: 1:0 Škrijelj u 65. Žuti kartoni: Popović, Škrijelj (OFK Titograd), Dedić, Đurković (Jezero)

Titograd

Jezero

Joksimović B. Roganović Alić Mrvaljević (od 79. Kalezić) Brnović Gašević Popović Novović Škrijelj (od 71. Vukčević) Muzurović M. Roganović

Kastratović Drešković Matanović Pavlović (od 84.

Redžepagić) Radunović Isljami (od 46. Osmajlić) Đurković Vučićević (od 72.

Ne. Tmušić) Dedić Muković (od 87. Lekić) Mujeci

koji je iz Budućnosti stigao na pozajmicu u Titograd imao je priliku i u 18. minutu, kada je glavom šutirao sa šest-sedam metara, ali preko gola. Jezero je bilo potpuno povučeno, što je Titogradu dalo samopouzdanje da nema potrebe da se povlači, već je konstantno atakovao. Popović je u 32. minutu šutirao pored gola, a u posljednjem minutu prvog dijela ostao je da leži u šesnaestercu, ali iako su domaći tražili penal, sudija Dabanović nije tako mislio.

U drugom dijelu meča nije bilo uzbuđenja do 65. minuta, kada je nakon drugog vezanog kornera, Gašević idealno ubacio loptu u kazneni prostor, gdje je Škrijelj dočekao za 1:0. Titograd je u nastavku mogao preko Kalezića i Vukčevića da riješi i ranije meč, ali je Jezero takođe u posljednjih desetak minuta imalo dobre šanse da izbjegne poraz.

Prvo je Lekić u 87. minutu pogodio spoljni dio mreže, da bi na startu sudijske nadoknade šanse imali Lekić i Radunović. R. P.

,,Nebo-plavi“ minimalno savladali Iskru

Petrovac uhvatio priključak Petrovac je prvu pobjedu ove sezone u ulozi domaćina ostvario na neutralnom terenu - ,,nebo-plavi“ su u Radanovićima pobijedili Iskru 1:0.

Tek drugi trijumf ove sezone povećava šanse ekipe Nenada Vukčevića za izbjegavanje posljednjeg mjesta jer je razlika u odnosu na najbližu ekipu na tabeli smanjena na dva boda, uz utakmicu manje u odnosu na Rudar.

Na terenu Grblja viđena je loša utakmica, sa mnogo pogrešnih pasova i tvrde igre, a odlučujući momenat dogodio se u 73. minutu.

Nakon kornera sa lijeve strane štoper Zoran Mikijelj je sa prve stative glavom poslao loptu iza leđa golmana Marka Kordića.

Može se to tumačiti i kao kazna za promašaje Iskre. Drinčić je nakon prekida glavom šutirao pored gola, dok je Đurišić poslije ulaska u šesnaesterac sa lijevog boka gađao u dobro postavljenog golmana Popovića.

- Izuzetno smo zadovoljni pobjedom, došla je u pravo vrijeme.

Uhvatili smo posljednji voz u borbi za opstanak, sada smo i u boljem psihološkom momentu.

M. ŠAPURIĆ

m ,,plavih“ 2. Dečić

21

Minimalac Titograda za treći trijumf kod kuće

tiv Rudara pod Goricom

Slavlje „plavih“ poslije gola Đukanovića

Fudbal

Petrovac

Iskra

1 0 00

Stadion u Radanovićima.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Marko Ćupić (Podgorica) Gol: 1:0 Mikijelj u 73. Žuti kartoni: Šaletić, Obradović, Jamamoto (Iskra)

Petrovac

Iskra

Popović Vojvodić Savović Mikijelj Ražnatović (od 46. Zvrko) Marković Stojanović L. O. Merdović (od 90.

Medigović) Divanović (od 90.+2 Đurđević) Tačibana Rogošić (od 65. Rudović)

Kordić Malešević Drinčić Obradović Đurišić (od 85.

Jovanović) Kato (od 74. Šahman) Boričić (od 46. Jamamoto) Adžović (od 85. Mandić) Petrović Šaletić Vuković (od 74. Milić)

Utakmica je bila teška, čekalo se na grešku rivala, a mi smo pokušali da ugrozimo Iskru iz kontri. Na kraju smo dali pogodak poslije prekida, što nam je jedno od jačih oružja. Protivnik je potom ulaskom visokog napadača pokušao da izjednači preskakanjem sredine terena, ali uspješno smo se odbranili i prvi put sačuvali mrežu - izjavio je Nenad Vukčević.

Ne. K.

Božo Marković u duelu sa defanzivcima Dečića

Marković u nadoknadi pogodio za remi sa Dečićem

Sutjeska u 94. izbjegla poraz NIKŠIĆ - Sutjeska nije uspjela da se revanšira Dečiću za eliminaciju u četvrtfinalu Kupa četiri dana ranije, a s obzirom na to da je do remija stigla u četvrtom minutu nadoknade može se konstatovati i da je dobro prošla podjelom plijena u 15. prvenstvenom kolu - 1:1.

Sutjeska je bila konkretnija, igrala bolje, imala više prilika, ali Dečić je vješto iskoristio jedinu ozbiljnu šansu, baš kao i u srijedu u masovnijem takmičenju.

Gosti su poveli nakon prekida u 21. minutu. Pešukić je ubacio loptu iz desnog ugla, „plavo-bijeli“ nijesu pravovremeno reagovali, a Camaj je odlično skočio i pogodio glavom. Isti igrač možda je mogao i nepun minut kasnije da se upiše u listu strijelaca, ali spetljao se na ivici kaznenog prostora Nikšićana.

Dakle, to je bilo sve vrijedno pomena kada je riječ o Dečiću, dok je Sutjeska od početka igrala otvorenije i pokušavala da probije najtvrđu odbranu u elitnom crnogorskom takmičenju.

Imali su domaći prilike i dok je bio neriješen rezultat. Ćetković je u 18. minutu odlično izveo slobodan udarac, Cicmil šutirao glavom sa desetak metara, ali je Vuljaj loptu izbacio gotovo sa gol linije. Odbijenu loptu Osmajić nije uspio da proslijedi iza leđa Velimiroviću, a šutirao je i glavom preko gola minut kasnije.

Tek što je Dečić postigao pogodak, trener Sutjeske Miljan Radović bio je prinuđen da mijenja - povrijeđenog Jankovića zamijenio je Eraković.

Ako se ne bi računala sudijska nadoknada vremena, u drugom poluvremenu tek nije viđen dopadljiv fudbal. Gosti, zadovoljni vođstvom, svaku priliku su koristili za odugovlačenje, Nikšićani su se uglavnom bunili i žurili, a tenzije su rasle čak i na klupama oba tima. Upravo zbog toga sudija Milačić put u svlačionicu pokazao je pomoćnom treneru Dečića Hasimu Đokoviću.

Sjajnu priliku za domaće propustio je Marković u 56. minutu - Ćetković ga je pronašao dugom loptom, a napadač Sutjeske iz izuzetno teške pozicije (mrtvog ugla) šutirao tako da je golman gostiju morao loptu izbiti u korner.

Giljen je, u 63. minutu, zaustavio nezgodnu kontru u kojoj je prednjačio Drešaj, a sedam minuta kasnije Nikšićani su imali prekid „iz udžbenika“. Ćetković je izveo slobodan udarac sa 30-ak metara Marković loptu dočekao na glavu i proslijedio je na desnu stranu, odakle ju je Osmajić vratio u peterac, gdje je pala na napokon pala na ze-

Sutjeska

Dečić

10 1

1

Stadion: Kraj Bistrice. Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Milovan Milačić (Kotor) Golovi: 0:1 Camaj u 21, 1:1 Marković u 90.+4 Žuti kartoni: Velimirović, Đoljaj, Rudović (Dečić) Crveni karton: Hasim Đoković (pomoćni trener Dečića) u 73.

Sutjeska

Dečić

Giljen Grivić Janković (od 36. Eraković) Ćetković Vlahović (od 76.

Stijepović) Šofranac Dubljević Osmajić (od 76. Vuković) Marušić (od 63. Janjić) Marković Cicmil

Velimirović Rudović Vuljaj (od 84. Ujkaj) Marković (od 88. Banović) Božanović Camaj Đoljaj Ljuljđuraj (od 68.

Krkanović) Drešaj Pešukić Tući

mlju, ali pred noge gostiju.

U opsadi gola gostiju ređali su se pokušaji Markovića, Grivića, Dubljevića, Janjića, da bi u četvrtom minutu nadoknade konačno stigli do izjednačenja.

Rezervista Vuković je lijepo „zavrnuo“ sa desne strane, a Marković u maniru iskunog strijelca, glavom, loptu proslijedio gdje je i naumio.

Mogao je upravo Marković malo kasnije da se nađe u ozbiljnoj prilici, ali su i gosti mogli da slave. Kad se očekivao posljednji zvižduk sudije Milačića, Dečić je krenuo u kontranapad i Ujkaj, sa desne korner linije, pogodio lijevu stativu, a niko od njegovih saigrača nije stigao da loptu skrene u gol.

- Sutjeska nikad ne smije biti zadovoljna remijem. Nijesmo dobro otvorili utakmicu, a tek je bilo teško kad smo primili gol jer Dečić je odlična ekipa. Ipak, igrali smo požrtvovano do kraja i makar uspjeli da obezbijedimo bod. Imali smo inicijativu, ali izostala je konkretnost u završnici. Predstoji nam veliki rad i vjerujem da ćemo igrati bolje - kazao je trener Sutjeske Miljan Radović.

Strateg Dečića Edis Mulalić rekao je da je ,,u ovakvim uslovima“ zadovoljan bodom.

- Teško je u pet dana igrati dva puta s istim protivnikom, i kad ga pobijediš u prvom meču, ali i kad izgubiš. Mentalno smo se dobro pripremili na ovo što će se dešavati u Nikšiću. Dobro smo stajali i borili se do kraja, tako da momci zaslužuju kompliment. Sutjeska je veliki klub, ali Dečić nije pobijedila u tri posljednja susreta. Očigledno, nijesmo ni mi loši - kazao je trener jedine neporažene ekipe u ligi.

Ra. P.

22

Feljton

Poneđeljak, 30. novembar 2020.

5.

GLADOMOR 1932-1933 -- GENOCID NAD UKRAJINOM

Opšti udar na vodeće ličnosti ukrajinske kulture » Piše: Božidar PROROČIĆ Evgenija-Fasenko Kovaljska je zapisala: ,,Međutim, riječ je o gladi u selima, u ukrajinskim gradovima se ne pominje glad (...) Moj rodni grad Gajdač je bio takođe žrtva ovog užasnog zločina Moskve. Ljudi Gajdača ležali su mrtvi na ulicama. Njih ponekad pokupe na kolicima i povezu i neki su u tom trenu bili živi, ja sam svjedok toga (...) u gradovima ne daju karte za hljeb. Ali to je nepravda. Neki dobijaju karte, ali ne svi... Na primjer moj otac je imao karte za hljeb koji nije dobijao, u našoj porodici vladala je gospođa glad. Ono što nas je spasilo bile su zlatne stvari u Trgosinu (...).

U centru grada u uglu prodavnice (...) prikazano je na prozorima bilo koje namirnice se mogu zamijeniti za zlato i srebro. A ispred trgovine su ležali gladni građani i tamo umirali“.

Boljševici su Ukrajinu smatrali za ogromnu resursnu bazu.

Ukrajinsko žito i ugljen, so i metal su jedan od glavnih uzroka agresije boljševičke Rusije na Ukrajinsku Narodnu Republiku. Januara 1918. u svom telegramu kolegama u Ukrajini V. Lenjin je napisao: ,,… Preduzmite najenergičnije revolucionarne mjere da pošaljete hljeb, hljeb i hljeb!!! Inače Petar može umrijeti...“ Međutim, neprijateljstva protiv Ukrajine nijesu bila produkt samo ekonomskih, već najvećim dijelom ideoloških razloga. Godine 1919. boljševici su počeli da zauzimaju Ukrajinu, uvođeći komunističku ideologiju u državnu praksu (ta politika je kasnije poznata kao ideologija ,,ratno-vojnog komunizma“). U osnovi je ležala nacionalizacija industrijske proizvodnje, kolaps tržišnih odnosa, koji su zamjenjivani državnom regulacijom, diktaturom u politici ishrane, random mobilizacijom, uglavnom postignutom (diktatorskim) metodama crvenog terora. Primjena ovako strogih normi započeta je u proljeće 1919. godine, kada je uvedena,,raspodjela hrane“, po kojoj su seljaci bili prisiljeni da sve žito, osim potrebnog minimuma (sjetveni fond, hljeb za život članova porodice i stočna hrana), predaju državi za izuzetno nizak nivo fiksne cijene.

U praksi je gotovo sav hljeb oduziman bez ikakve nadoknade.

Uvođenje ovako brutalnih mje-

Oduzimanje zaliha žita od ukrajinskih seljaka

Mrtav čovjek na ulici u Harkovu 1933. godine

Donosimo djelove knjige Božidara Proročića „Gladomor 1932-1933 – Genocid nad Ukrajinom“, koju je nedavno objavio Crnogorski kulturni forum u saradnji sa Ambasadom Ukrajine u Crnoj Gori. Kako autor napominje, ovakva knjiga se prvi put pojavljuje na prostorima Crne Gore. Ovo je bolna priča o milionima onih koji nijesu i nikada neće biti rođeni zbog vješto osmišljenog genocida ra i teror koji ih je pratio, izazvao je otpor seljaštva.

Glavna dilema u odnosima vlasti i ukrajinskog seljaštva bila je lična sloboda i komunistička prisila. Ukrajina je zarobljena.

Ova politika ,,ratnog (vojnog) komunizma“ - potpune komunističke diktature režima nad pojedincem - postala je glavni uzrok gladi 1921-1923, koja je pogodila Ukrajinu i južnu Rusiju. U isto vrijeme boljševičke vlasti i seljaštvo su se suočili s prijetnjom potpune paralize ekonomije i rata velikih razmjera. U takvim uslovima Lenjin i boljševici su bili primorani da napuste (privremeno) kurs za trenutnu izgradnju komunizma i pređu na ,,novu ekonomsku politiku“ (NEP). Međutim, prelazak na NEP, sa robno-novčanim odnosima, smatran je samo taktičkim povlačenjem iz (trenutne) izgradnje komunizma.

(NEP ili Nova ekonomska politika je bio period u istoriji Sovjetskog Saveza između 1921. i 1928. godine u kojem je nova sovjetska vlast dopustila obnovu nekih elemenata kapitalističke privrede u zemlji, s ciljem poboljšanja ekonomskih prilika.) Pravi uzrok za taj zaokret bila je politika ratnog komuniz-

Protjerivanje porodice kulaka, Donbas, 1930. godina

ma, na snazi od 1918. do 1921. koja je dovela nacionalnu ekonomiju do kolapsa. Sve otvorenije pobune i demonstracije protiv takve politike, i gubljenje simpatija koje su seljaci ispočetka imali za njih, navela je rukovodioce komunističke partije i njihovog vođu Lenjina, na potrebu strateškog odustajanja od daljih radikalnih reformi i rekonstrukciji nekih starijih oblika privrede u cilju održavanja na vlasti. O tome je u proljeće 1922. godine Lenjin napisao sljedeće: ,,Najveća greška je misliti da će NEP okončati teror.

Mi ćemo se vratiti teroru i ekonomskom teroru.“ Nacionalna revolucija 19171921, zatim ukrajinizacija, uticala je na rast nacionalne svijesti seljaštva, koje je 1926. činilo 80,8 % ukupnog broja stanovništva Ukrajinske Socijalističke Sovjetske Republike poznate kao USSR. Period NEP-a (1921-1928) bio je prilika za seljake da ožive farme uništene ratom i, prije svega, vojnim komunizmom. Bruto berba pšenice, ostalih poljoprivrednih kultura, stoke, približile su se predratnom nivou. Ukrajina je razvila svoje modele farmi - sistem seljačko-gospodarstvenih farmi.

Međutim, postepeno sovjetski režim ojačava. Kao rezultat unutrašnje partijske borbe, Josif Visarionovič Staljin (koji je imao apsolutnu vlast u SSSRu) zauzeo je vodeći položaj u boljševičkoj hijerarhiji. Jačanje režima je stvorilo mogućnost odustajanja od zadataka vezanih za nacionalne, kulturne, socioekonomske sfere. Krajem 1927. odlučeno je na XV kongresu KPU (boljševika), na kursu o ruralnoj kolektivizaciji farmi, da se 1928. godine program NEP-a obustavi. U

Josif Visarionovič Staljin

januaru 1928. godine režim je nastavio nasilnu žetvu. Kremlj je posebno bio zabrinut za stanje u Ukrajini. Moćna nacionalna elita i ekonomski nezavisno nacionalno svjesno seljaštvo po mišljenju Moskve, predstavljalo je stvarnu prijetnju postojanju SSSR-a. No, to je samo bila politička igra vlastodržaca iz Moskve koji su predstavljali Ukrajinu kao vrlo ,,opasnu tvorevinu“. Vlasti ukrajinsku inteligenciju smatraju apriori neprijateljskom.

Njeni najistaknutiji predstavnici bili su pod stalnim nadzorom tajnih i specijalnih službi bezbjednosti. Od druge polovine 1920-ih počinje nova etapa ofanzive. U martu 1926. godine pojavilo se cirkularno pismo DPU (Državne polit-uprave pri NKVD-u) ,,O ukrajinskoj javnosti“ koje je predviđalo ,,ne samo posmatranje svih krugova ukrajinske javnosti, već i aktivnu obaveštajnu pomoć uglednih ličnosti“. U septembru te godine pojavljuje se tajna kleveta (pismo) GPU-a SSSR-a ,,O ukrajinskom separatizmu“, koja razvija poziciju prethodnog cirkularnog pisma. Specijalne snage tajne policije su usmjerile pažnju na kulturna djela ukrajinske inte-

ligencije, vidjevši u njima antisovjetsku aktivnost. Politiku nacionalne izgradnje vlasti su tumačile prevashodno kao ,,aktivnosti ukrajinskih šovinista u vezi sa obrazovanjem sela u duhu mržnje prema Moskvi“, pa je preporučeno da se rad sa ukrajinskom inteligencijom poveže sa radom i uticajem na selo. Dokumenti DPU-a svjedočiće o prisustvu jakih separatističkih osjećanja ukrajinske inteligencije i seljaštva.

Prema izvještajima DPU-a, slično raspoloženje prisutno je i u vojsci. (…) U brojnim analitičkim dokumentima posebna mjesta zauzimaju zaključci o masovnim antisovjetskim osjećanjima u Ukrajini i spremnosti na pobunu. Tako je komunističko rukovodstvo SSSRa do kraja 1920-ih formiralo jasnu svijest o krhkosti, njenom položaju u Ukrajini i prijetnji od nacionalnog prevrata.

Uporedo s urušavanjem NEP-a i prelaskom 1928. na netržišne oblike iskorišćavanja seljačkih usjeva (prisilna žetva od januara 1928), Ukrajinu je pratilo jačanje nacionalne svijesti, ali i nacionalnog pritiska i nezadovoljstva koje je svakim danom jačalo. U periodu od 1928. do 1930-ih u mnogim regionima

Primjena strogih normi započeta je u proljeće 1919. godine, kada je uvedena ,,raspodjela hrane“ po kojoj su seljaci bili prisiljeni da sve žito, osim potrebnog minimuma (sjetveni fond, hljeb za život članova porodice i stočna hrana) predaju državi za izuzetno nisku cijenu. U praksi je gotovo sav hljeb oduziman bez ikakve nadoknade nastupila su hapšenja predstavnika ukrajinske inteligencije s izmišljenim optužbama da djeluju kao pripadnici ilegalnih organizacija. Vrhunac ove kampanje bio je izmišljeni postupak poznat kao ,,Postupak Unije za oslobođenje Ukrajine“ (1929-1930) (Postupak Unije za oslobođenje Ukrajine je slučaj, izmišljen od strane DPU-a Ukrajinskog SSR-a krajem 1920-ih, koji je razotkrio fiktivnu antisovjetsku organizaciju među ukrajinskom naučnom i crkvenom inteligencijom). Njegova svrha bila je u diskreditaciji vodećih ličnosti ukrajinske kulture i javnog života u okviru centralizovane politike genocida ukrajinske nacije, izvršene od strane vlade SSSR- a 1932-1933).

Izmišljanje ovog, ali i kasnijih slučajeva (kao što su ,,Ukrajinski nacionalni centar “, ,,Ukrajinska vojna organizacija“ i drugi) pokazuju jasnu antiukrajinsku orijentaciju u aktivnosti sovjetskog represivnog sistema koji je koristio svoj politički i vojni uticaj kao i mehanizme tajne službe da oslabi i uništi Ukrajinu sa svim njenim posebnostima.

(Nastavlja se)

Drugi pišu

Poneđeljak, 30. novembar 2020.

Piše: Goran Mišić

Dvije velike sahrane, najprije mitropolita Amfilohija u Podgorici, a potom i srpskog patrijarha Irineja u Beogradu, dodatno su poljulale povjerenje g ra đ a n a S r b i j e u m j e re Kriznog štaba za borbu protiv epidemije korona virusa, poprilično načeto još otkako su u toj zemlji upriličeni parlamantarni, pokrajinski (u Vojvodini) i lokalni izbori usred pandemije kad im vrijeme nije.

Mnogi su nažalost zaboravili staru izreku „čuvaj se sam, pa će te i Bog čuvati“, pa su pohrlili da lično odaju počast umrlima ne hajući na apele, upozorenja i zabrane okupljanja kojima su ugrozili i svoj i tuđe živote, dok je država namjerno zatvorila oči da ne v i d i ka ko s e k r š e n j e n i višemjesečni apeli tipa „ostanite kod kuće“. Zaboravljeno je da je koroni potpuno svejedno hoće li se kod svojih „domaćina“ useliti na sahranama, vjenčanjima, splavovima ili kafićima.

Epilog se upravo dešava pred našim očima: građani opsjedaju tzv. kovid ambulante pokušavajući se smjestiti u neki od bolničkih kreveta. Uzalud, mjesta za sve nema.

SAHRANA SEKULARNE DRŽAVE

Dvije sahrane najviših crkvenih velikodostojnika pokazale su još neke druge važne stvari za budućnost srbijanskog društva ili „srpskog sveta“, kako se to u posljednje vrijeme može čuti sa najvišeg državnog mjesta, pogotovo tamo gdje Srpska pravoslavna crkva ima svoje eparhije, ali u kojima država Srbija nema nikakakvu jurisdikciju.

Naravno, najlakše je okriviti vlast kako nije sposobna uspješno upravljati pandemijskom krizom što je nesporna činjenica koja važi i za mnoge uređene države a kamoli simulacrum kao što je Srbija. Vlast u Srbiji, a bogami i navodne donositelje demokratije u Crnoj Gori, valja ozbiljno prozvati da su još jednom u duhu duge nekrofilne tradicije ovog podneblja - smrt postavili iznad života.

I nije im to jedini grijeh. Dvije su sahrane ozvaničile i jedno nelegalno odnosno Ustavom zabranjeno vjenčanje države i crkve koje su u manjoj ili većoj mjeri flertovale još od ranih

23

Dvije sahrane i jedno nezakonito vjenčanje Jesu li državne i crkvene vlasti još jednom smrt postavile iznad života devedesetih. Nisu samo gardisti vojske koji u svečanim uniformama nose kovčeg prekrive n d r ž av n o m z a s t av o m o l i č av a l i o v o p o l i t i č k o vjenčanje. Da se o tome radi potvrdila je besjeda Vučićeva koji je kao amanet izgovorio i riječi preminulog patrijarha: „Vidi da učinimo sve za naš narod u Republici Srpskoj i Kosovu i Metohiji“. Iz čega je očigledno da se patrijarh nije bavio samo Bogom, niti se Vučić bavio samo Srbijom.

Ali, ništa nije vječito na ovom svijetu, pa se u posljednje vrijeme, pogotovo nakon što je Vučić podijelio silno ordenje skoro svim borcima protiv korone koji su isprednjačili u pohvalama još silnijih brljotina pomenutog kriznog štaba, naravno bez ijednog kritičkog tona iako su krivulje zaraženih i umrlih rasle uvis strahovitom brzinom, mogu čuti sasvim oprečni glasovi glede istina koje dolaze iz krugova bliskih Vladi Srbije.

ZASJENJIVANJE OPŠTENARODNE PROSTOTE

I dok članovi kriznog štaba kao najodgovorniji u zemlji prebacuju svoju odgovornost na građane, pisac Svetislav Basara u svom stilu u tekstu „Sahrambena industrija“ i r n o n i č n o p i š e ka ko s e „znamenit Srbi vaistinu imaju rašta roditi, ako ni zbog čega, a ono zbog velelepnosti sahrana koje im bivaju upriličene, jedino je mana što tih velelepnosti - iz razumljivih razloga - nisu svesni“. „Možda je i bolje što ih nisu svesni jer sahrambene velelepnosti i nisu namenjene njima nego zasenjivanju

Poglavar Srpske pravoslavne crkve Irinej sahranjen je uz državničke počasti

opštenarodne prostote i stvaranju nacionalnog jedinstva u masovnim ili - ako se radi o Srbinu ‘kapitalcu’ - pojedinačnim smrtima“, precizno je dijagnosticirao Basara trenutno stanje u Srbiji.

Dvije su sahrane osim veleljepnosti za „zasjenjivanje opštenanarodne prostote“ poslužile i kao čisti politički performansi, političari koji nisu mogli govoriti u Podgorici (Vučić i Dodik), u Beogradu su se dograbili mikrofona svjesno učestvujući u kršenju svih kontraepidemijskih mjera i evidentnom širenju zaraze uprkos mjerama kriznog štaba koje su nekoliko dana stajale na „čekanju“ dok sahrana patrijarha Irineja ne prođe.

Oni su, političari, kao i bezbroj puta do sada ponovili šta su imali u odbranu srpstva i Srbije, a vaskolikom srpskom narodu nije ni preostalo ništa drugo nego da horski kako i priliči svakovrsnom pojanju uzvikne: „Wow!“ Ima i onih koji su vidjeli nešto što možda i nije bilo u prvom planu, ali je bilo toliko očigledno pa su sahranu patrijarha

doživjeli i kao sahranu svake pomisli o Srbiji kao sekularnom društvu. S razlogom: sve je više podsjećalo na kakvu pravoslavnu džamahiriju nego na savremeno uređeno društvo u kome su crkva i država razdvojene.

KLERIKALIZACIJA ŠTETI I CRKVI

Ali, ni to nije ništa novo. O klerikalizaciji države ili politizaciji crkve, odnosno zabranjenim „ljubavima“ države i crkve u sekularnim društvima, pa i u Srbiji, odavno postoji zavidna literatura, a za ovu priliku podsjetimo se riječi Mirka Đorđevića koji je neumorno i znalački istraživao i objašnjavao često zapretene odnose države i crkve i njihovih metamorfoza. „Zna se već vekovima da klerikalizacija nanosi ogromnu štetu društvu, ali se manje zna, ili se to neće reći, da klerikalizacija nanosi još veću štetu Crkvi“, podsjetiće Đorđević u svojim „Zapisima iz palanke“ iz 2008. godine. „Ponavljanje nekih elementarnih istina je, naravno, dosad-

no, pa i više od toga: to je sugurno uzaludan posao. Ipak, nema druge, te istine se moraju ponavljati, a rizik preuzima na sebe onaj koji se time bavi.

Na vrednost te borbe i tih rizika ukazivao je sam Hegel.“ Ovaj filozofski traktat poslužio je Đorđeviću kao uvertira za tekst o bizarnom događaju pod kupolama Visokih Dečana pod kojima su i monasi koji su živote u potpunosti posvetili Bogu kao argmente u raspravi posegnuli pesnice. Do podjele i tuče je došlo nakon što je tadašnji vladika Artemije (kasnije raščinjen, a nedavno preminuo od korone) smijenio svog vikarnog vladiku Savu Janjića.

Problem zapravo uopšte nije bio crkveni, već bukvalno politički.

Podijelio je Artemije medijima svoje saopštenje u proljeće 2008. u kojem zahtijeva da se SPC u celini svrsta uz DSS (Koštunica) i SRS (Šešelj) i da Boris Tadić i njegova opcija budu stavljeni daleko od pozicija vlasti. Oni su, iz dana u dan, poručio je Artemije, izdajnici. Jedini problem u ovakvom politikantskom istupu bio je u tome što se Crkva bavila poslom kojim ne treba da se bavi – politikom.

Pozvao je preosvećeni vladika još u februaru 2008. ruske dobrovoljce na Kosovo, a toj se politici javno usprotivio episkop Teodosije sa jasnim naglaskom: naša SPC nije tako moćna da određuje status Kosova, niti će ona biti strana u sporu. „To je posao države, a SPC treba da ostane na Kosovu i da “sarađuje sa postojećim vlastima“, jer tako je vekovima bilo…“

ŠTO KAŽE USTAV SRBIJE

Aleksandar Vučić na sahrani mitropolita Amfilohija u Podgorici

Za razliku od svojih pretpostavljenih, otac Sava je očigledno pročitao Ustav Srbije u kojem u članu 11. piše: „Republika Srbija je svjetovna država. Crkve i vjerske zajednice su odvojene od države.

Nijedna religija ne može se uspostaviti kao državna ili obavezna“.

Zakonom propisana sekularnost često je izigravana i prije

dviju sahrana i jednog (nezakonitog) vjenčanja. Zato se sve odigralo i odigrava kako se odigrava. Jer je slučaj Save Janjića ipak samo rijedak incident u hijerarski zatvorenom sistemu kao što je Crkva.

O bolestima treba da pričaju medicinski radnici, a ne babe vračare i političari. Stav većine sveštenika još od prvog lockdowna kako je korona božja kazna za moderne evropske zakone, kako nije ništa i kako se liječi tamjanom i molitvom, danima je punio tabloide i ružičaste televizije vazda žedne tuđe krvi sa sve novim i novim ekskluzivitetima.

Tvrdnje kako se za 2.000 godina hrišćanstva nikada niko nije zarazio na pričešću „pa ni svešenici koji su pričešćivali gubavce, tuberkulozne i druge oboljele od neizlječivih zaraznih bolesti“ su prenošene bez ikakvih provjera i ograda i pogodovale “borcima” protiv nošenja maski preko lica i onima koji su u (nepostojećoj) vakcini protiv virusa vidjeli veću opasnost od samog zaražavanja.

Bio je to zapravo odgovor Crkve, ali i države na oštre kritike masovog ljubljenja ikona i krstova, te pričešćivanja vjernika istom kašičicom. I dok je čak i papski Vatikan zbog pandemije u jednom trenutku ostao potpuno zatvoren za vjernike, za Srpsku pravoslavnu crkvu i srpsku državu to je ostao tabu u koji se prosto ne dira. Broj od više desetina mrtvih koji se svakodnevno do iznemoglosti ponavlja na svim kanalima ima dvostruku ulogu: da bude kolateralna šteta pomenutog tabua sa jedne strane, a sa druge da dodatno širi strah u onom dijelu građanstva koje odavno više ne zna šta da misli. Šta da misli kada usred opisane crne svakodnevice stigne i vijest da više nema dovoljno (zdravih) ljekara i medicinskih radnika i da se neminovno desilo ono protiv čega su se svi otpočetka borili: zdravstveni sistem je pukao. Kolika je naprslina znaće se vrlo brzo po otvaranju još dvije covid ambulanti u Batajnici i Kruševcu.

24

PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

ART GLORIA DOO Adresa: MARKA RADOVIĆA 20

Tel.: 067-220-914 Email: artgloria@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA MAŠINAMA ZA ODRŽAVANJE HIGIJENE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSSIII, SŠS-IV Trajanje oglasa: 10 dana Napomena: -kontakt osoba za kandidate: Mirjana Kuč 067-242-933

ČELEBIĆ DOO Adresa: DONJA GORICA,OKTOIH BR.2

Tel.: 020-444-412/020-444-498 Email: hr@celebic.com Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A RADNIK/CA NA BETONJERCI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 10 dana Napomena: -plata:800-1200E 2. RUKOVALAC/TELJKA FABRIKE BETONA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 10 dana Napomena: -plata:800-1200E

JZU KLINIČKI CENTAR CRNE GORE Adresa: LJUBLJANSKA B.B.

Tel.: 020-412-351 Oglašava potrebu za: 1. ZDRAVSTVENI/A TEHNIČAR/ KA ZA TRANSPORT U KLINICI ZA NEUROLOGIJU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Zdravstveni tehničar Trajanje oglasa: 8 dana 2. RADNIK/CA NA ODRŽAVNJU ČISTOĆE U KC-U, 7 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 8 dana 3. ZDRAVSTVENI/A TEHNIČAR/ KA U KLINICI ZA NEUROLOGIJU, 8 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Zdravstveni tehničar Trajanje oglasa: 8 dana 4. RADNIK/CA NA ODRŽAVNJU ČISTOĆE U KLINICI ZA NEUROLOGIJU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 8 dana 5. ZDRAVSTVENI/A TEHNIČAR/ KA U KLINIČKOM CENTRU KC-A,

Poneđeljak, 30. novembar 2020.

5 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Zdravstveni tehničar Trajanje oglasa: 8 dana 6. SERVIR/KA U SERVISU ZA ISHRANU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Kelner Trajanje oglasa: 8 dana

UNIVERZITET CRNE GORE Ul.Cetinjska 2

81000 Podgorica Tel: 020/414-270 raspisuje KONKURS ZA IZBOR U AKADEMSKO ZVANJE MEDICINSKI FAKULTET Za izbor u akademsko zvanje za predmete iz oblasti Dijagnostička grupa kliničkih medicinskih predmeta, na Medicinskom fakultetu – jedan izvršilac.

Izbor u akademsko zvanje na Medicinskom fakultetu vrši se u statusu kliničara.

Kandidat treba da ispunjava opšte i posebne uslove propisane Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta Crne Gore i Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine).

Uz prijavu za izbor u zvanje kandidati su dužni da podnesu dokumentaciju, u skladu sa Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine).

Neblagovremene i nepotpune prijave odbacuje Naučni odbor.

Prijave na konkurs sa potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: Univerzitet Crne Gore, Rektorat, ul. Cetinjska 2, 81000 Podgorica (sa naznakom: za Naučni odbor Univerziteta Crne Gore), kontakt telefon: 020/414-270.

CETINJE TEL: 041/236-064, 041/236-065

JU ŠOMO „SAVO POPOVIĆ“- CETINJE Adresa: Bulevar crnogorskih junaka 93

Tel: 041/234-491 RASPISUJE KONKURS ZA: Nastavnik/ca harmonike- 1( jedan) izvršilac za ne punu normu (15) nastavnih časova neđeljno, na određeno vrijeme a najduže do 30.06.2021. godine Uslovi: • Fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti (profila), VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK-a), u skladu sa posebnim propisom • položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca); • crnogorsko državljanstvo; Poseban uslov za zapošljavanje nastavnika je probni rad čija se dužina trajanja utvrđuje ugovorom o radu.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

Dokaze o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije.

Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JU ŠOMO „Savo Popović“ – Cetinje, Bulevar crnogorskih junaka 93, sa naznakom za Konkurs, u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

JU ŠOMO „SAVO POPOVIĆ“- CETINJE Adresa: Bulevar crnogorskih junaka 93

Tel: 041/234-491 RASPISUJE KONKURS ZA: Nastavnik/ca korepeticije- 1( jedan) izvršilac za normu (20) nastavnih časova neđeljno, na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2021. godine Uslovi: • Fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti (profila), VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK-a), u skladu sa posebnim propisom • položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca); • crnogorsko državljanstvo; Poseban uslov za zapošljavanje nastavnika je probni rad čija se dužina trajanja utvrđuje ugovorom o radu.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

Dokaze o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije.

Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JU ŠOMO „Savo Popović“ – Cetinje, Bulevar crnogorskih junaka 93, sa naznakom za Konkurs, u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

JU ŠOMO „SAVO POPOVIĆ“- CETINJE Adresa: Bulevar crnogorskih junaka 93

Tel: 041/234-491 RASPISUJE KONKURS ZA: Nastavnik/ca violončela- 1( jedan) izvršilac za nepunu normu (8) nastavnih časova neđeljno, na određeno vrijeme a najduže do 30.06.2021. godine Uslovi: • Fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti (profila), VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK-a), u skladu sa posebnim propisom • položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca); • crnogorsko državljanstvo; Poseban uslov za zapošljavanje nastavnika je probni rad čija se dužina trajanja utvrđuje ugovorom o radu.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

Dokaze o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije.

Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JU ŠOMO „Savo Popović“ – Cetinje, Bulevar crnogorskih ju-

naka 93, sa naznakom za Konkurs, u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

JU ŠOMO „SAVO POPOVIĆ“- CETINJE Adresa: Bulevar crnogorskih junaka 93

Tel: 041/234-491 RASPISUJE KONKURS ZA: Nastavnik/ca gitare- 1( jedan) izvršilac za normu (20) nastavnih časova neđeljno, na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2021. godine Uslovi: • Fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti (profila), VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK-a), u skladu sa posebnim propisom • položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca); • crnogorsko državljanstvo; Poseban uslov za zapošljavanje nastavnika je probni rad čija se dužina trajanja utvrđuje ugovorom o radu.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

Dokaze o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije.

Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JU ŠOMO „Savo Popović“ – Cetinje, Bulevar crnogorskih junaka 93, sa naznakom za Konkurs, u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

U ŠOMO „SAVO POPOVIĆ“- CETINJE Adresa: Bulevar crnogorskih junaka 93

Tel: 041/234-491 RASPISUJE KONKURS ZA: Nastavnik/ca flaute- 1( jedan) izvršilac za normu (20) nastavnih časova neđeljno, na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2021. godine Uslovi: • Fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti (profila), VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK-a), u skladu sa posebnim propisom • položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca); • crnogorsko državljanstvo; Poseban uslov za zapošljavanje nastavnika je probni rad čija se dužina trajanja utvrđuje ugovorom o radu.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

Dokaze o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije .

Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JU ŠOMO „Savo Popović“ – Cetinje, Bulevar crnogorskih junaka 93, sa naznakom za Konkurs, u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

JU ŠOMO „SAVO POPOVIĆ“- CETINJE Adresa: Bulevar crnogorskih junaka 93

Tel: 041/234-491 RASPISUJE KONKURS ZA: Nastavnik/ca klavira- 1( jedan) izvršilac za normu (20)nastavnih časova neđeljno na određeno vrijeme, do povratka nastavnice sa bolovanja a najduže do 30.06.2021. godine Uslovi: • Fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti (profila), VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK-a), u skladu sa posebnim propisom • položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca); • crnogorsko državljanstvo; Poseban uslov za zapošljavanje nastavnika je probni rad čija se dužina trajanja utvrđuje ugovorom o radu.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

Dokaze o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije.

Napomena: Do povratka nastavnice sa bolovanja.

Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JU ŠOMO „Savo Popović“ – Cetinje, Bulevar crnogorskih junaka 93, sa naznakom za Konkurs, u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

JU ŠOMO „SAVO POPOVIĆ“- CETINJE Adresa: Bulevar crnogorskih junaka 93

Tel: 041/234-491 RASPISUJE KONKURS ZA: Nastavnik/ca kamerne muzike - 1( jedan) izvršilac za normu (20) nastavnih časova neđeljno, na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2021. godine Uslovi: • Fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti (profila), VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK-a), u skladu sa posebnim propisom • položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca); • crnogorsko državljanstvo; Poseban uslov za zapošljavanje nastavnika je probni rad čija se dužina trajanja utvrđuje ugovorom o radu.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju

25

Poneđeljak, 30. novembar 2020.

ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

Dokaze o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije.

Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JU ŠOMO „Savo Popović“ – Cetinje, Bulevar crnogorskih junaka 93, sa naznakom za Konkurs, u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

JU ŠOMO „SavO POPOvić“- CetinJe Adresa: Bulevar crnogorskih junaka 93

Tel: 041/234-491 RASPISUJE KONKURS ZA: Nastavnik/ca klavira- 1( jedan) izvršilac za normu (20) nastavnih časova neđeljno na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2021. godine Uslovi: • Fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti (profila), VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK-a), u skladu sa posebnim propisom • položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca); • crnogorsko državljanstvo; Poseban uslov za zapošljavanje nastavnika je probni rad čija se dužina trajanja utvrđuje ugovorom o radu.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

Dokaze o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije.

Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JU ŠOMO „Savo Popović“ – Cetinje, Bulevar crnogorskih junaka 93, sa naznakom za Konkurs, u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

JU KralJevSKO POzOriŠte ,,zetSKi dOM“ raspisuje oglas u trajanju od 3 dana, za popunu upražnjenog radnog mjesta GLUMAC/ICA na određeno radno vrijeme za 2 (dva) izvršioca.

Uslovi za radon mjesto su: - Visoko obrazovanje, u obimu od 240 ili 180 CSPK- a ( VII 1 ili VI nivo kvalifikacije obrazovanja), fakultet iz oblasti humanističkih nauka, studijski program gluma.

Kandidat/kinje su dužni/e da uz prijavu dostave i: -Diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja - CV - Fotokopiju lične karte, - Ljekarsko uvjerenje koje nije starije od 6 mjeseci(dostavljaju samo izabrani kandidati).

Oglas je otvoren 3 dana od dana objavljivanja.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati.

Prijave sa dokumentacijom u formi originala ili ovjerene kopije, dostavljaju se na adresu: JU Kraljevsko pozorište Zetski dom , Baja Pivljanina br 4, 81250 Cetinje ili putem elektronske pošte na adresu zetskidom@t-com.me.

Kontant podaci poslodavca: JU Kraljevsko pozorište Zetski dom, Baja Pivljanina 4, 81250 Cetinje Telefon: 041/233415 Fax: 041/ 233415 e-mail: zetskidom@t-com.me

HerCeG nOvi TEL: 031/323-711

JPU ,,naŠa radOSt“ Adresa: BRANKA ĆOPIĆA 6a, HERCEG NOVI

Tel.: 031/346-200 Email: vrticsekretar@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA SESTRA/TEHNIČAR, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni pripravnički ispit, provjera sposobno-

sti nije predviđena, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Medicinska sestra, Pedijatrijska sestra, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Do povratka zaposlene sa bolovanja,a najduže do 30.06.2021.godine 2. RADNIK/CA NA POSLOVIMA ODRŽAVANJA HIGIJENE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Čistac prostorija Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Do povratka radnika sa bolovanja,a najduže do 30.06.2021.godine

JU OŠ ,,OrJenSKi BatalJOn“ Adresa: BIJELA BB

Tel.: 031/672-010, 031/671-506 Email: orjenskibataljon@t-com.me Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA CRNOGORSKOG-SRPSKOG, BOSANSKOG, HRVATSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, sa radnim iskustvom, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bijela Uslovi: Profesor srpskohrvatskog jezika, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -Rad ni odnos se zasniva na određeno vrijeme -Probni rad 3 mjeseca -Crnogorsko državljanstvo -Stručni ispit -Licenca za rad

niKŠić TEL: 040/214-162

vOdOvOd i KanalizaCiJa dOO Adresa: HERCEGOVACKI PUT BR.4

Tel.: 040/232-210 Oglašava potrebu za: 1. ASISTENT/KINJA OPERATERA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Nikšić Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Neophodno je da zainteresovani kandidati dostave: -CV; -Original ili ovjerenu kopiju uvjerenja o stručnoj spremi; -Uvjerenje o državljanstvu i -Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

2. VODOINSTALATER/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u traj a n j u o d 1 2 m j e s e c i , p rov j e ra sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Nikšić Uslovi: Vodoinstalater Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Neophodno je da zainteresovani kandidati dostave: -CV; -Original ili ovjerenu kopiju uvjerenja o stručnoj spremi; -Uvjerenje o državljanstvu i -Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

3. RADNIK/CA NA IZGRADNJI, 4 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Nikšić Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), PK Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Neophodno je da zainteresovani kandidati dostave:

-CV; -Original ili ovjerenu kopiju uvjerenja o stručnoj spremi; -Uvjerenje o državljanstvu i -Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

4. DOMAR/KA - ELEKTRIČAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Nikšić Uslovi: Elektroinstalater Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Neophodno je da zainteresovani kandidati dostave: -CV; -Original ili ovjerenu kopiju uvjerenja o stručnoj spremi; -Uvjerenje o državljanstvu i -Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

5. POMOĆNI/A RADNIK/CA U SLUŽBI VODOVODA, 5 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Nikšić Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), PK Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Neophodno je da zainteresovani kandidati dostave: -CV; -Original ili ovjerenu kopiju uvjerenja o stručnoj spremi; -Uvjerenje o državljanstvu i -Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

PetnJiCa TEL: 068/053-335

JUOŠ ,,tUCanJe“ PetnJiCa Adresa: Tucanje

Tel.: 051/248-022 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA FIZIČKOG VASPITANJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Tucanje Uslovi: Master profesor fizičkog vaspitanja i sporta. Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme a najduže do 30.06.2021.godine sa sedmičnom normom od 9 nastavnih časova. Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom ,,opšti uslovi,,.

Potrebna licenca za rad u obrazovnovaspitnim ustanovama.

PlJevlJa TEL: 052/356-743

OSnOvna ŠKOla ,, MiHailO ŽUGić“ OdŽaK - PlJevlJa Adresa: ODŽAK

Tel.: 069/545-320 Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/ICA ENGLESKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Odžak Uslovi: Profesor engleskog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 30.06.2021god.

2. ASISTENT/KINJA U NASTAVI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije

predviđena, mjesto rada Odžak Uslovi: SŠS-IV. Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 30.06.2021god. Potrebno je da kandidati imaju završenu obuku za rad sa djecom sa posebnim obrazovnim potebama.

OSnOvna ŠKOla ,,KrUŠevO“ Adresa: KRUŠEVO

Tel.: 067/216-675 Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/ICA ENGLESKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kruševo Uslovi: Profesor engleskog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, do povratka radnika/ce sa porodiljskog bolovanja a najkasnije do 30.06.2021god. Radno vrijeme 11 nastavnih časova sedmično.

rOŽaJe TEL: 051/271-343

JU OŠ ,,25 MaJ“ Adresa: SARAJEVSKA B.B.

Tel.: 087/271-579 Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK-CA FIZIČKE KULTURE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Rožaje Uslovi: Profesor fizičke kulture Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos na odredjeno vrijeme do povratka radnika sa bolovanja,a najduže do 30.06.2021g. za 18 časova nedeljno.Uslovi ,Fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti VII nivo nacionalnog okvira klasifik.podnivo jedan,odnosno podnivo dva 240 odnosno 300 kredita u skladu sa posebnim propisom.Položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama odnosno dozvola za rad licenca, crnogorsko državljanstvo, ljekarsko uvjerenje.

2. ASISTENT- CA U NASTAVI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Rožaje Uslovi: SŠS-IV, Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos na odredjeno vrijeme a najduže do 30.06.2021.g.Uslovi,IV nivo nacion. okvira kvalifikac. podnivo jedan-240 kredita, završena obuka stručnog usavršavanja za rad sa djecom sa posebnim potrebama-obrazovnim, crnogorsko državljanstvo, ljekarsko uvjerenje.

M&S COMerC rOŽaJe Adresa: CARINE

Tel.: 067-034-088 Oglašava potrebu za: 1. IZVRŠNI/A DIREKTOR -CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Rožaje Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Engleski - početni nivo, Kurs za računovođu Trajanje oglasa: 1 dan Napomena: Prijavu mogu podnijeti i lica sa III stepenom

tUriStiČKa OrGanizaCiJa rOŽaJe Adresa: M. Tita

Tel.: 051270158 Oglašava potrebu za: 1. SAMOSTALNI/A SAVJETNIK/ CA III ZA PRAVNE POSLOVE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Rožaje

Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Svi kandidati osim posebnih moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u okvirenom dijelu pod nazivom opšti uslovi.

2. SAMOSTALNI/A SAVJETNIK/CA III SISTEM INŽINJER, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Rožaje Uslovi: Informatičar Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja.Prirodno matematički fakultet(matematika, računarske nauke) i elektro- tehnički fakultet, informatički smer.

Osim posebnih svi kandidati moraju ispunjavati i opšte uslove.

tUriStiČKa OrGanizaCiJa rOŽaJe Adresa: M. Tita

Tel.: 051270158 Oglašava potrebu za: 1. REFERENT/KINJA , 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Rožaje Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Svi kandidati osim posebnih moraju ispunjavati i opšte uslove.

tivat TEL: 032/674-585

art GlOria dOO Adresa: MARKA RADOVIĆA 20

Tel.: 067-220-914 Email: artgloria@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. HIGIJENIČAR/KA REDOVNOG ODRŽAVANJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Tivat Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SŠS-IV Trajanje oglasa: 10 dana

ŽaBlJaK TEL: 052/360-031

arCO-iriS-dOO Adresa: IVANA CRNOJEVIĆA 87

Tel.: 067/240-885 Oglašava potrebu za: 1. RECEPCIONER/KA, 1 izvršilac, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Žabljak Uslovi: SŠS-IV, Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru Trajanje oglasa: 7 dana 2. POMOĆNI/A KONOBAR/ICA, 2 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Žabljak Uslovi: SŠS-IV, Poznavanje engleskog jezika Trajanje oglasa: 7 dana

drUŠtvO Sa OGraniČenOM OdGOvOrnOŠćU “GalaXY eUrOPe“ Adresa: P.C. ŠKALJARI B.B.

Tel.: +38232322025 begin_of_the_skype_highlighting +38232322025 FREE end_of_the_skype_highlighting Email: ivanacvorovic@ymail.com Oglašava potrebu za: 1. MENADŽER/KA GRAĐEVINSKOG PROJEKTA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 60 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Žabljak Uslovi: Arhitektura- stepen specijaliste, Stepen specijaliste - Građevinarstvo, Engleski jezik -Nivo B 2, Engleski jezik -Nivo C 1 Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Odgovoran za realizaciju hotelskog projekta, upravljanje budžetom projekta i svu unutrašnju vanjsku komunikaciju vezanu za projekat.

Upoznat sa bitnim zakonima, pravilima i propisima vezani za razvoj projekta.

Prijave slati na e-mail: ivanacvorovic@ ymail.com.

26

Oglasi i obavještenja

Komora fizioterapeuta Crne Gore upućuje

POZIV zainteresovanoj javnosti da se uključi u izradu priručnika o rehabilitaciji pacijenata tokom i nakon preležane zarazne bolesti uzrokovane novim koronavirusom.

Zainteresovani se mogu javiti najkasnije do 10.12.2020. godine Stručnoj službi Komore fizioterapeuta Crne Gore na broj telefona 020 331 427 ili putem e-maila info@komorafizioterapeuta.me.

INVESTICIONO-RAZVOJNI FOND CRNE GORE AD PODGORICA kao kreditni i hipotekarni povjerilac vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLjIVANjEM Obavještavamo Korisnika kredita GRAND MONTANA DOO Cetinje sa poslednjom poznatom adresom: ul.Bajova br.84 Cetinje, da je IRF dana 04.11.2020.godine, sačinio Obavještenje o otkazu / raskidu Ugovora o kreditu, zavedeno pod brojem 0503-1901312255-20/10 kao i jemce/hipotekarne dužnike po kreditnom zaduženju dužnika GRAND MONTANA DOO Cetinje sa poslednjom poznatom adresom: ul.Bajova br.84 Cetinje, Irinu Vujović sa poslednjom poznatom adresom: ul.Bajova br.84 Cetinje i Božidara Čavora sa poslednjom poznatom adresom: ul.Jovana Tomaševića br.1 Cetinje Pozivaju se ovlašćena lice Kreditnog dužnika / hipotekarnog dužnika i jemci po predmetnom kreditu da dođu u prostorije Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore AD, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog broj 126/I, Podgorica u roku od 5 (pet) dana i ujedno upozoravamo da se ovakav način dostavljanja smatra urednom dostavom, kao i da negativne posljedice koje mogu nastati, snosi sama stranka.

Poneđeljak, 30. novembar 2020.

MAlI OglAsI NEKRETNINE BAR centar, povoljno prodajem odličan trosoban stan 100 m2 – II sprat.

Tel. 069/332-332 1

RAZNO KUĆNI SERVIS - Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. PodgoricaPrimorje. Tel: 069/269-550, 067/579-709 2 POTREBNI momci za rad u girosu, tražimo radnike na duži vremenski period.Zvati radnim danima do 16h Tel.068/378-391 3 U selu Rujište - Gornji Zagarač, poklanjam 50 kamiona kvalitetnog kamena besplatno, a posled toga svaki kamion želio bih da mi se plati po dogovoru.

Tel.068/040-754 4

I.br. 699/2019 JAVNI IZVRŠITELJ U ROZAJAMA,i to Armin Camić, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Erste banka AD Podgorica, koju zastupa adv.kanc.Čvorović, Minić & Radunović , protiv izvršnih dužnika Pepić Ćazima iz Rozaja, radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca prodajom nepokretnosti izvrsnog duznika, na osnovu čl.169-177 Zakona o izvrsenju i obezbedjenju, dana 27.11.2020 .godine donio je

ZAKLJUCAK O PRODAJI Odredjuje se šesta prodaja usmenin javnim nadmetanjem nepokretnosti izvrsnog duznika Pepić Ćazim iz Rozaja upisane u LN broj 1390 KO Rožaje i to: -kat.parcela br.1714, porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, potes karavanski put, površine 116 m2 -kat.parcela br.1714, dvorište, potes Karavanski put površine 391 m2, sve upisano u “A” listu lista nepokretnosti, pravo korišćenja Pepić Ćazima 1/1 -na kat.parceli br.1714, broj zgrade 1, porodična stambena zgrada, površine 116m2, dvospratna zgrada, sa PD1-stambeni prostor, površine 88 m2, prizemlje, sa PD2stambeni prostor, površine 88 m2, prvi sprat, sve upisano u “V” listu lista nepokretnosti, u svojini Pepić Ćazima 1/1. Šesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti odrzace se dana 25.12.2020.godine u 11,30 casova, u kancelariji Javnog izvrsitelja u Rožajama,ul.M.Tita bb.Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrdjena je Zakljuckom ovog izvrsitelja I.br.699/2019 od 24.12.2019.godine u smislu čl.Odredbe 168 ZIO i iznosi 115.473,60 eura.Na šestom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se moze prodati ispod 50% utvrdjene vrijednosti, ali ne ispod visine potrazivanja izvrsnog povjerioca Ako se nepokretnost nije mogla prodati na šestom javnom nadmetanju, Javni izvrsitelj ce zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st.3.ZIO.Ponudioci su duzni da prije pocetka nadmetanja poloze jemstvo na racun Javnog izvrsitelja broj 510-81594-86 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke u iznosu od 11.547,36 eura, sto predstavlja 10% utvrdjene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima cija ponuda ne bude prihvacena vratice se novac polozen na ime jemstva odmah po zakljucenju nadmetanja.

Zainteresovanim kupcima Javni izvrsitelj ce omoguciti razgledanje nepokretnosti svakog radnog dana od 14 – 16 casova Najbolji ponudilackupac je duzan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban racun Javnog izvrsitelja broj 510-81593-89 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica-filijala Rozaje u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne polozi cijenu prodaja ce se oglasiti nevazecom i odrediti nova prodaja. U tom slucaju iz polozenog jemstva od strane kupca izmirice se troskovi nove prodaje i naknaditi razlika izmedju cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, duzan je da na ime cijene polozi samo razliku izmedju potrazivanja i postignute cijene.

Zakljucak o prodaji ce se objaviti u dnevnim novinama Pobjeda dana 30.11.2020.godine,dok stranke o svom trosku o sadrzini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem o prodaji nepokretnosti.

JAVNI IZVRSITELJ U ROŽAJAMA,dana 27.11.2020.godine JAVNI IZVRSITELJ Armin Camic Protiv navedenog zakljucka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO.

I.br. 437/2015 JAVNI IZVRŠITELJ U ROZAJAMA,i to Armin Camić, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Podgorička banka AD Podgorica, protiv izvršnih dužnika Pepić Rahman, Pepić Safet, Pepić Safeta, Pepić Samir, Pepić Selvir, Pepić Ćazim, Pepić Hajran, Kalač rodj.

Pepić Nafija i Pepić Sanela, svi iz Rožaje, radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca prodajom nepokretnosti izvrsnog duznika, na osnovu čl.169-177 Zakona o izvrsenju i obezbedjenju, dana 27.11.2020 .godine donio je

ZAKLJUCAK O PRODAJI Odredjuje se peta prodaja usmenin javnim nadmetanjem nepokretnosti izvrsnih duznika upisana u LN broj 1389 KO Rožaje i to: -kat.parcela br.1974, broj zgrade 1, plan/skica 19/89, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 72 m2 -kat.parcela br.1974, broj zgrade 3, plan/skica 19/89, po načinu korišćenja stambeno-zgrade, površine 46 m2 -kat.parcela br.1974, plan/skica 19/89, po načinu korišćenja dvorište, površine 470m2 U svojini izvrsnih duznika 1/9.

Peto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti odrzace se dana 25.12.2020.godine u 13,00 casova, u kancelariji Javnog izvrsitelja u Rožajama,ul.M.Tita bb.

Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrdjena je Zakljuckom ovog izvrsitelja I.br.437/2015 od 11.03.2020.godine u smislu čl.Odredbe 168 ZIO i iznosi 91.500,46 eura.Na petom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se moze prodati ispod 50% utvrdjene vrijednosti, ali ne ispod visine potrazivanja izvrsnog povjerioca Ako se nepokretnost nije mogla prodati na petom javnom nadmetanju, Javni izvrsitelj ce zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st.3.ZIO.Ponudioci su duzni da prije pocetka nadmetanja poloze jemstvo na racun Javnog izvrsitelja broj 510-81594-86 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke u iznosu od 9.150,05 eura, sto predstavlja 10% utvrdjene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima cija ponuda ne bude prihvacena vratice se novac polozen na ime jemstva odmah po zakljucenju nadmetanja.

Zainteresovanim kupcima Javni izvrsitelj ce omoguciti razgledanje nepokretnosti svakog radnog dana od 14 – 16 casova Najbolji ponudilackupac je duzan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban racun Javnog izvrsitelja broj 510-81593-89 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica-filijala Rozaje u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne polozi cijenu prodaja ce se oglasiti nevazecom i odrediti nova prodaja. U tom slucaju iz polozenog jemstva od strane kupca izmirice se troskovi nove prodaje i naknaditi razlika izmedju cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, duzan je da na ime cijene polozi samo razliku izmedju potrazivanja i postignute cijene.

Zakljucak o prodaji ce se objaviti u dnevnim novinama Pobjeda dana 30.11.2020.godine,dok stranke o svom trosku o sadrzini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem o prodaji nepokretnosti.

JAVNI IZVRSITELJ U ROŽAJAMA,dana 27.11.2020.godine JAVNI IZVRSITELJ Armin Camic Protiv navedenog zakljucka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO.

I.br. 533/2018 JAVNI IZVRŠITELJ U ROZAJAMA,i to Armin Camić, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca NLB Montenegrobanka AD Podgorica, protiv izvršnog dužnika Mujević Izeta iz Rozaja, radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca prodajom nepokretnosti izvrsnog duznika, na osnovu čl.169-177 Zakona o izvrsenju i obezbedjenju, dana 27.11.2020.godine donio je

ZAKLJUCAK O PRODAJI Odredjuje se osma prodaja usmenin javnim nadmetanjem nepokretnosti izvrsnog duznika Mujević Izeta iz Rozaja upisane u: LN broj 1967 KO Rožaje, i to: -na kat.parceli broj 1368/7,potes Zeleni, po kulturi nepolodna zemljišta, povrsine 4 m2 -na kat.parceli broj 2514/7, potes Zeleni, broj zgrade 1, po kulturi poslovne zgrade u vanprivredi, povrsine 150 m2 -na kat.parceli broj 2514/7, potes Zeleni, broj zgrade 2, po kulturi poslovne zgrade u vanprivredi, povrsine 148m2 -na kat.parceli broj 2514/7, potes Zeleni, broj zgrade 5, po kulturi poslovne zgrade u vanprivredi, povrsine 209m2 -na kat.parceli broj 2514/7, potes Zeleni, po kulturi zemljiste uz vanprivredu zgradu, povrsine 393 m2 Sve u svojini izvrsnog duznika upisano 1/1.Osmo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti odrzace se dana 25.12.2020.godine u 12,00 casova, u kancelariji Javnog izvrsitelja u Rožajama,ul.M.Tita bb.Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrdjena je Zakljuckom ovog izvrsitelja I.br.533/2018 od 31.12.2018.godine u smislu čl.Odredbe 168 ZIO i iznosi 283.376,18 eura.

Na osmom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se moze prodati ispod 50% od utvrdjene vrijednosti, ali ne ispod visine potrazivanja izvrsnog povjerioca.Ako se nepokretnost nije mogla prodati na osmom javnom nadmetanju, Javni izvrsitelj ce zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st.3.ZIO.Ponudioci su duzni da prije pocetka nadmetanja poloze jemstvo na racun Javnog izvrsitelja broj 51081594-86 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke u iznosu od 28.337,61 eura, sto predstavlja 10% utvrdjene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima cija ponuda ne bude prihvacena vratice se novac polozen na ime jemstva odmah po zakljucenju nadmetanja.

Zainteresovanim kupcima Javni izvrsitelj ce omoguciti razgledanje nepokretnosti svakog radnog dana od 14 – 16 casova Najbolji ponudilackupac je duzan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban racun Javnog izvrsitelja broj 510-81593-89 koji se vodi kod CKB AD Podgorica-filijala Rozaje u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne polozi cijenu prodaja ce se oglasiti nevazecom i odrediti nova prodaja. U tom slucaju iz polozenog jemstva od strane kupca izmirice se troskovi nove prodaje i naknaditi razlika izmedju cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, duzan je da na ime cijene polozi samo razliku izmedju potrazivanja i postignute cijene.

Zakljucak o prodaji ce se objaviti u dnevnim novinama Pobjeda dana 30.11.2020.godine,dok stranke o svom trosku o sadrzini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem o prodaji nepokretnosti.

JAVNI IZVRSITELJ U ROŽAJAMA,dana 27.11.2020.godine JAVNI IZVRSITELJ Armin Camic Protiv navedenog zakljucka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 30. novembar 2020.

Posljednji pozdrav serdaru

ACU PAVLOVIĆU Nedostaješ.

GAVRILO, ANA i BOLE BOŠKOVIĆ 1753 Poštovanom prijatelju

ACU PAVLOVIĆU Posljednji pozdrav legendi.

1758

BOLE, ŠUKI, TONČI i PREŠA

27

28

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 30. novembar 2020.

Posljednji pozdrav našem dragom stricu, đeveru i đedu

Sa velikim bolom koje razara moje staračko srce i moju dušu opraštam se od moje sestre

Dana 29. novembra 2020. u 69. godini umro je naš dragi

ZORAN Nikolin GRBOVIĆ

Sahrana će biti obavljena 30. novembra u 14 časova u prisustvu porodice na gradskom groblju Čepurci.

OLGE BOŠKOVIĆ

LUKI MAKSIMOVIĆU

Dragi naš Lukijane, hvala ti za svu ljubav koju si nam pružao. Vječno ćemo te nositi u srcu.

Ožalošćeni: supruga SNEŽANA, sestra NATALIJA, brat BOGDAN, snaha VERA, zet IVO sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina Tvoji: BRANKA, MAJA, MILOVAN, ALEKSANDRA, NIKOLA, LUCIJA, LUKA i DAVID

1785 Posljednji pozdrav mom bratu od ujaka 1784

rođene Knežević Draga moja Olga, nijesam ni slutila da ću dočekati ovako tužan dan, da na ovaj način uputim posljednji pozdrav i oprostim se od tebe. Ali teška i surova bolest nije ti dala duži život i lakšu smrt, koju je tvoje plemenito biće itekako zavrijedilo.

Svi mi, tvoja porodica, svi koji su te okruživali i bili uz tebe, ostaćemo uskraćeni za tvoju dobrotu, ljudskost, poštovanje, poštenje, ljubav, pažnju i posvećenost svima nama.

Tvoje postojanje je bila sigurnost i čvrst oslonac užoj i široj familiji, pa nam tvoj odlazak na vječni počinak jako teško pada. Puno će nam nedostajati tvoja vedrina, tvoja pažnja sa kojom si dolazila u naše domove.

Draga sestro, hvala ti za čistu ljubav, hvala ti za radost i brigu o mene i mojoj porodici. Moja ljubav prema tebi trajaće dok živim, a plamen tvoje ljubavi nastaviće da gori u svima nama.

Moja tuga za tobom je vječna. Boli jako mnogo.

Počivaj u miru, a sa nama ćeš nastaviti da živiš u naljepšim našim pričama, uspomenama i sjećanjima!

S tugom se opraštamo od Tebe naš dragi

Sestra IKICA VUKČEVIĆ, sestričići ZORAN i GORAN i sestrične LJILJANA i TANJA sa svojim porodicama

ZORANU GRBOVIĆU

1779

Počivaj u miru, dragi brate!

Bolest te je otrgla od nas!

Tvoja sestra od tetke ANA, zet LJUBOMIR MITROVIĆ i njihova djeca SRETEN, DANIJELA i DIJANA sa porodicama

Umrla je moja voljena sestra

1781

LUKA MAKSIMOVIĆ

Дана 29. новембра 2020. у 82. години умрла је наша драга

Nedostajaćeš nam svima, od najmlađeg do najstarijeg, da nas raduješ, okupljaš, daješ energiju porodične pripadnosti i bliskosti.

Nadali smo se da će Tvoja snaga, temperament i vedrina pobijediti i da ćeš i dalje biti i trajati sa nama. Neizmjerno ti hvala za ono što si ostavio porodici na dar i nasljeđe, porodične emocije i privrženost.

MILAN - MALIŠA, ZORICA i ZORAN MAKSIMOVIĆ sa porodicama

РАДОЈКА - ЉОЉА Заријина КНЕЖЕВИЋ 1788

Tvoja sestra VIDOSAVA

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

OLGI

OLGI

MARINA sa porodicom

NENAD sa porodicom

Sa posebnim pijetetom, posljednji pozdrav

Ожалошћени: кћерка ДЕЈАНА, синови ИГОР и ГОРАН, снахе СВЕТЛАНА и АНА, ђевер ВЕСЕЛИН, јетрва МИЛКА, ђеверичићи, ђеверичне, заовичић, браћа од стричева, братанична ДУШИЦА, братанић ДЕЈАН, унучад и остала родбина КНЕЖЕВИЋ и ПЕШОВИЋ 1780

Draga sestro, tvoja kratka i teška bolest odvela te iz zagrljaja svih tvojih najmilijih.

1766

рођена Пешовић Усљед тренутне епидемиолошке ситуације, сахрана ће се обавити у кругу породице 30. новембра у 13.30 часова у породичној гробници на гробљу Чепурци. Кућа жалости: Дајбабе бб.

OLGA BOŠKOVIĆ

LUKI MAKSIMOVIĆU Iskrenom prijatelju Nikšićkog pozorišta.

Посљедњи поздрав мојој вољеној стрини

KOLEKTIV I UPRAVA NIKŠIĆKOG POZORIŠTA 1787

1767

1768

Dragoj tetki

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Posljednji pozdrav

РАДОЈКИ КНЕЖЕВИЋ Почивај у вјечном миру, драга и непрежаљена стрина.

1783

Твоја ђеверична ЗАГА НИКАЧ

OLGI BOŠKOVIĆ

Посљедњи поздрав на вјечити починак драгој стрини

LUKI MAKSIMOVIĆU

VESKO, MONIKA, ANA, ANĐELA i MILICA

Bio si prijatelj čije su se riječi slušale i pamtile.

РАДОЈКИ КНЕЖЕВИЋ 1782

РАДЕ КНЕЖЕВИЋ са породицом

020-202-455, 020-202-456.

1769

Tako smo razumijevali mudrost Tvojih poruka i snagu Tvoje privrženosti.

Trajaćeš.

Почивај у миру и нека ти је лака земља, вољена стрина.

S ponosom ćemo čuvati uspomene na tebe. Počivaj u miru.

TELEFON ZA INFORMACIJE

Dragom zetu

RAJKO GOLUBOVIĆ 1759

e-mail: oglasno@pobjeda.me

LUKI MAKSIMOVIĆU S ljubavlju i poštovanjem, 1756

DRAGICA i DUŠAN PEJOVIĆ sa porodicom

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 30. novembar 2020.

Dana 28. novembra 2020. u 87. godini preminuo je

Dragi moj

29

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

ILIJA

ILIJI MIJUŠKOVIĆU

Hvala za svaki trenutak proveden sa tobom. Hvala što smo kuću napunili srećom, što smo bili zajedno u svim borbama, koje nam je život nametnuo, što si me naučio kako da postanem jača.

Porodica pokojnog MILIVOJA MILJANIĆA 1764

Supruga VASILJKA Posljednji pozdrav

ILIJA Mirka - Minja MIJUŠKOVIĆ

1773 Preselio se u vječnost moj otac

ILIJI MIJUŠKOVIĆU

ILIJA M. MIJUŠKOVIĆ

Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti u krugu porodice 29. novembra u Nikšiću.

Kuća žalosti: Maša Jelića 8.

Sad anđelima pričaj najljepše priče, a mi ćemo sjećanje na tebe čuvati onako dobro kao što si ti nas.

MIKO MIJUŠKOVIĆ sa porodicom 1789

Veliki pregalac, neumorni radnik. Tvojim putem gordosti, dostojanstva, za dobro porodice i ljudi nastaviću da koračam. Tužna i ponosna na tvoj život.

SNEŽANA

Ožalošćeni: supruga VASILJKA, kćerka SNEŽANA, sinovi VESELIN i NENAD, snahe NADA, MILODARKA i ELENA, unuke NINA, ANJA, NAĐA, DUNJA i IVA, bratanići MIODRAG – MIKO, DRAGAN – PAKO i RADULE, bratanične, sestrične i ostala rodbina MIJUŠKOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom stricu i đeveru

1770 Dragi naš

ILIJI MIJUŠKOVIĆU NADA i RADULE MIJUŠKOVIĆ

1748

1790

ILIJA Otišao je naš osnivač

S tugom se opraštamo od dragog druga

Poslije toliko dana nadanja, želje, straha i tuge otišao si. Otišao si, iako se nijesmo nadali.

Dostojanstveno, kakav si i bio. Mnogo si uradio za nas i okolinu.

Mnogo si nas naučio. Kako nas, tako i našu djecu. Tuga nam je u duši a ti u srcu.

Zauvijek tvoji: NENAD, ELENA, VESELIN i MILODARKA

prof. mr ILIJA Mirka - Minjova MIJUŠKOVIĆ

1762

Veliki pregalac, neumorni radnik koji nas je godinama okupljao radeći na očuvanju naše tradicije.

Đede

NVO „UDRUŽENJE MIJUŠKOVIĆA“

ILIJE MIJUŠKOVIĆA Čovjeka rijetko viđene energije i želje da pomogne drugima.

Ožalošćenoj porodici ovim putem izražavamo iskreno saučešće.

Vječno ćemo čuvati uspomenu na njega.

1771 RADOVAN DAMJANOVIĆ, PETAR KRIVOKAPIĆ, MAKSIM VUJAČIĆ i SLOBODAN - BATO MIRJAČIĆ

Porodici najiskrenije saučešće a komšiji

1778

ILIJA

Posljednji pozdrav dragom bratu od tetke

Ovo nije zbogom, ovo je jedno veliko hvala. Hvala što smo imali privilegiju da imamo takvog uzora, a težićemo da budemo barem mali dio onoga što si ti bio. Za nas rastanak ne postoji.

I zato ti ne želimo reći zbogom, jer gdje god da si u našim srcima si zauvijek.

NINA, ANJA, NAĐA, DUNJA i IVA

ILIJI posljednji pozdrav.

ILIJI KLIKOVCU

Porodica RADOMAN

1763

Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja.

1772 Otišao je naš dugogodišnji predsjednik Posljednji pozdrav mom dragom drugu

Od VELIŠE VUJAČIĆA sa porodicom

Draga moja

1786 Posljednji pozdrav

prof. mr ILIJA MIJUŠKOVIĆ Hvala vam za sve naučene lekcije, za sve zajedničke poduhvate, za Vašu brigu za naš napredak.

ASOCIJACIJA SPELEOLOŠKIH DRUŠTAVA CRNE GORE 1765

MILENA

ILIJI MIJUŠKOVIĆU

30. 11. 2015 - 30. 11. 2020.

S ljubavlju, poštovanjem i zahvalnošću čuvaću uspomenu na tebe, prijatelju moj.

Porodici iskreno saučešće.

Jedina moja, sve što napišem malo je.

Suzama broja nema, a moja tuga je vječna, neprolazna. Nedostaješ mi za cijeli život.

Tvoja JELENA

BAĆO VUKOTIĆ sa porodicom 1774

1791

BRANKI LATKOVIĆ Kumo, prerano si nas napustila.

Nikad te nećemo zaboraviti.

1792

BALŠA sa porodicom

30 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 30. novembar 2020.

Jedanaest je godina od smrti naše majke

TUŽNO SJEĆANJE na naše drage roditelje

ŚAPO Znali smo se 50 godina.

Bio si inteligentan, dobar, hrabar, pošten, pametan.

Imao si manu, mrzio si nepravdu, koja te koštala života.

Datum 26. pamtiću uvijek jer 26. decembra pošla je moja posestrima Gordana Mugoša, pošao si i ti bez pozdrava.

Hvala ti na druženju. ČARLI DAPČEVIĆ sa familijom

1757

JELENE Andrijine BANOVIĆ

ZARIJU KALEZIĆA

VUKOSAVU KALEZIĆ

25. 11. 1969 - 25. 11. 2020.

28. 11. 1997 - 28. 11. 2020.

i nikada prežaljenog brata S ljubavlju, poštovanjem i ponosom čuvaćemo sjećanje na tvoju plemenitost i toplinu.

Umro je moj mili brat od ujaka LIDIJA, DEJAN i NEBOJŠA sa porodicama

ŽELJKA KALEZIĆA 30. 11. 2015 - 30. 11. 2020.

1749

BLAŽO – BAJO Vidov RADULOVIĆ

Voljeni i nikad zaboravljeni, uvijek u našim srcima i mislima.

Sjećanje na našu voljenu baku

Dični sine, poznatih i priznatih crnogorskih junaka i prvaka.

Veliki si Crnogorac bio i Crnom se Gorom ponosio.

Kćerke i sestre SLOBODANKA MIJAJLOVIĆ i SLAVICA MILOŠEVIĆ 1752

Tvoj ožalošćeni brat od tetke VESELIN JOVANOVIĆ sa porodicom

Dana 30. novembra 2020. navršava se godina od smrti naše majke i babe

1755

JELENU

Posljednji pozdrav dragoj kumi

ALEKSANDRA, ANA, JOVAN i JELENA

VERI Rajkovoj ARNAUTOVIĆ Počivaj u miru, a nama ostaješ u lijepom sjećanju.

Porodica DRAGOLJUBA ŠPADIJERA 1775

1750

BOŽICE Milanove BOŠKOVIĆ rođene Samardžić

Posljednji pozdrav kumi

S ljubavlju,

VELJKO ČAVOR VERI od DEJA, NATAŠE, PETRE i LUKE STANOJEVIĆ 1746

Evo prođoše i devetnaest godina bez tebe.

Ali želja i bol za tobom ne prođoše.

Voli te tvoja

POMENI

sin ACO i unuci SRĐA i LAZAR

PORODICA

1761

Sjećanje na moje najmilije brata

i

oca

1751

TUŽNO SJEĆANJE

VELJKO ČAVOR

MILORADA – MIŠKA B. LOPIČIĆA

BOŽIDARA – BOŠKA V. LOPIČIĆA

1949 - 1983.

1919 - 2000.

Godine prolaze, željo moja, mnogo pati ćerka tvoja.

SNEŽANA

RADONJIĆ MILO

1760

tetku

i

majku SJEĆANJE Trideset je godina od smrti moje voljene tetke

Dragi naš, prođe ovih pet tužnih godina bez tvoje ljubavi i toplog zagrljaja.

Tvoje: JELENA, KSENIJA, BOJANA i RADOJKA 1754 Voljeni moj tata

LJUBICU V. LOPIČIĆ

ROSANDU - ROSU B. LOPIČIĆ

1918 - 1990.

1925 - 2001.

Hvala Vam za nezaboravno vrijeme provedeno sa Vama i ljubav koju ste nam nesebično pružali. Živite u našim sjećanjima zauvijek.

LJUBICE Vuče LOPIČIĆ 1918 - 1990.

S ponosom i ljubavlju čuvamo uspomenu na tvoju plemenitu dušu.

MILIVOJE MIĆO IVANOVIĆ

Bratanična NADA LOPIČIĆ-VUJOVIĆ sa porodicom 1776

Anđele moj najljepši, prošle su dvije godine. Trudim se biti jaka ali ne mogu, mnogo mi nedostaješ.

NADA LOPIČIĆ-VUJOVIĆ sa porodicom 1777

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

e-mail: oglasno@pobjeda.me

1747

Tvoja ćerka BRANKA

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

TV program

Poneđeljak, 30. novembar 2020.

FILM

SERIJA

VIJESTI 22:30

31

PRVA TV 11:15

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Isto, samo malo drugačije

Karma

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena)

06:30 Dobro jutro, Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Dokumentarni program, r.

09:55 Smjernice o postupanju osoba s invaliditetom, r.

10:05 Naučno–obrazovni program 11:05 Upoznajte Meksiko, r.

12:05 Zapis, r.

13:05 Ženski raj III, r.

14:05 Upoznajte Meksiko, dok. program 15:00 Lajmet 15:10 Nacionalni parkovi, r.

15:30 Dnevnik 1 16:00 Smjernice o postupanju osoba sa invaliditetom, r.

16:05 Sat tv 16:30 Crna Gora – Wild beauty 17:00 Press – Institut javnog zdravlja 17:30 Dokumentarni program 18:20 Teže se diše, r.

19:00 Meridijani, e.

19:30 Dnevnik 2 20:05 Akcenti, e.

21:30 Ženski raj IV, s.

22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Noć i dan II, s.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1

06:30 Zapis, r.

07:00 Dokumentarni program, r.

08:00 Nastava za I razred 09:00 Nastava za II razred 10:00 Nastava za III razred 11:00 Nastava za IV razred 12:00 Nastava za V razred 13:00 Nastava za I razred, r.

14:00 Nastava za II razred, r.

15:00 Nastava za III razred, r.

16:00 Nastava za IV razred, r.

17:00 Nastava za V razred, r.

18:00 Igram svoju igru, r.

18:35 Luda kuća, s.

19:30 Dnevnik 2 20:05 CFL, pregled 15. kola 20:30 Fudbal fest 21:30 Afera, s.

22:30 U službi zakona: Carski ratnici, film 00:05 Dnevna soba, r.

01:10 Glas Amerike 01:30 Fudbal fest, r.

02:30 E sport

07:15 08:00 09:00 09:15 10:00 10:15 11:15 13:00 13:45 14:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:10 22:30 23:00 23:30 00:45 01:00 03:00

Praktična žena, r.

60 minuta sa Iris, r.

Jutarnji žurnal Istine i laži, s.

Jutarnji žurnal Jutro, e.

Karma, s.

Zabranjeno voće, s.

Dva oca i dva sina, r.

Andrija i Anđelka, r.

Praktična žena, e.

60 minuta sa Iris, e.

Ekskluziv, e.

Dva oca i dva sina, s. Žurnal Andrija i Anđelka, s.

Igra sudbine – retrospektiva, s.

Slatke muke, s.

Noćni žurnal Crna Zorica, film Ekskluziv, r.

Srećna Nova ‘49, film Noćni žurnal, r.

NOVA M 07:40 08:25 08:30 09:00 09:20 09:40 11:00 11:30 13:00 13:15 14:05 15:00 15:40 16:00 16:35 16:45 17:00 17:30 18:00 18:40 20:30 22:00 23:00 23:30 00:40 01:15

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:05 12:00 12:06 13:00 14:00 14:06 15:00 15:40 16:30 16:55 17:35 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:15 22:30

Centralni dnevnik, r.

Sportisimo, r.

Domaćinske priče, r.

Ljubav, navika, panika, r.

Ljubav, navika, panika, s.

Totalni obrt, r.

Vijesti Među nama, r.

Vijesti Među nama, nastavak Kuzgun, r.

Vijesti Kuzgun, nastavak Domaćinske priče, e.

Sportisimo Totalni obrt, e.

Press – Institut javnog zdravlja Crne Gore Totalni obrt, nastavak Centralni dnevnik Među nama, e.

Kuzgun, s.

Lud, zbunjen, normalan, s.

Totalni obrt, r.

24 minuta sa Zoranom Kesićem, e.

Lud, zbunjen, normalan, r.

Veče sa Ivanom Ivanovićem, r.

A1 TV

Boje jutra Vijesti Zabranjena jabuka, r.

Velvet, r.

Vijesti Crvena kraljica, r.

Snovi, kuća, dom, r.

Vijesti Gorka osveta, r.

Boje dana, e.

Eliza iz Rivombroze, s.

Vijesti Gorka osveta, s.

Velvet, s.

Vijesti Zabranjena jabuka, s.

Bez granica, magazin Dokumentarni film Vijesti Sport, e.

Isto, samo malo drugačije, film 00:10 Bez granica, r.

01:10 Samoća, r.

02:50 Boje dana, r.

07:30 08:00 08:30 09:30

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

15:00 15:15 15:45 16:00 16:30 17:00 18:30 19:00 19:15 19:30 20:30 20:45 21:00 22:00 22:15

Sportske vijesti Zvjezdane staze Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Zvjezdane staze Aktuelno Legende Priča dana Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Aktuelno Gušteranje

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) 19:05 20:00 21:00 22:15

VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica

PINK M 06:45 11:15 13:15 13:30 13:40 15:15 15:30 18:05 18:30

Novo jutro Zadruga, uživo Premijera Eksluzivno, e.

Zadruga. uživo Scena Zadruga. uživo Scena Film

Film Jugoslovenka, s.

Zakletva, s.

Zadruga, izbor potrčka 23:00 Zadruga

RTV BUDVA 07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r.

Puls, e.

Muzički program Kuhinjica, r.

Naše ljeto Bandolera, r.

18:10 18:35 19:00 19:35 20:05 21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Kuhinjica, e.

Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra Sportsko popodne Bandolera, s.

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r.

Bandolera, r.

Koncert

777 07:00 10:00 10:15 11:30 12:00 12:30 13:15 13:45 14:45

Jutarnji program Kućni ljubimci, r.

Zona sumraka Legende Sportske vijesti Moda Goleada Grad koji volim, r.

Teme i dileme

JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ

Vremenska prognoza

Crna Gora

prognoza za 30. 11. 2020.

OBJEKTIV

Urednica

Temperatura Crna Gora / danas

MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto

3° 14° 5° 5° 14° 7° 12° 13° 3° 12°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

1° -2° -2° -3° 7° -2° -4° 8° 9° -5°

7° 3° 3° 3° 12° 3° 2° 14° 13° -1°

Utorak 01. 12. 2020.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA: IZLAZAK SUNCA

6.51 sati

Tiraž: 5.620 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

-3° 9° 0° 0° 9° 2° 7° 9° -3° 8°

ZALAZAK SUNCA

16.11 sati

Sjutra pretežno sunčano, krajem dana i tokom noći postepeno povećanje oblačnosti. Jutro hladno, u većini kontinentalnih predjela sa umjerenim do jakim mrazom, a na sjeveru po kotlinama i maglom. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera, prijepodne na jugoistoku pojačan sjeveroistočni. www.meteo.co.me

Srijeda 02. 12. 2020.

32

Magazin

Poneđeljak, 30. novembar 2020.

Anita Popović predstavila spot za pjesmu ,,Karavan putuje“ posvećenu Maji Perfiljevoj

Omaž i sjećanje na toplu dušu i iskrenu pjesnikinju PODGORICA - Crnogorska muzičarka Anita Popović objavila je spot za pjesmu ,,Karavan putuje“. Stihovi su djelo pokojne hrvatske pjesnikinje Maje Perfiljeve, muziku je radila Anita Popović, a aranžman Mahir Sarihodžić i Borjan Milošević.

Kroz dugogodišnju saradnju koju je imala sa poznatom književnicom Majom Perfiljevom, ostvarila je niz nastupa kako u Crnoj Gori tako i u Hrvatskoj, a posebno ističe dvije pjesme koje su nastale kao proizvod te iste saradnje. „Dotakni me vjetrom“ je prva pje-

Film ,,Fantastične zvijeri“ ima novog glavnog glumca

sma koja je nastala, gdje joj je Maja napisala stihove na njenu već postojeću melodiju.

Anita sada komponuje i drugu pjesmu, ali na već postojeće Majine stihove pjesme „Karavan putuje“.

Pjesma je ekranizovana u Tivtu, a predstavlja omaž i sjećanje na toplu dušu, iskrenu pjesnikinju, književnicu širokog srca, koja je uvijek pomagala iskrene umjetnike i promovisala ih kroz njen rad.

Ona je upravo i bila neko ko je cijelog života usko povezan sa muzičarima, a najveće saradnje su bile sa čuvenim Indeksima, Bijelim dugmetom,

Zdravkom Čolićem i mnogim drugim velikim imenima sa eks-Ju prostora.

– Čast mi je da se upravo ja mogu naći na tom spisku umjetnika koji su ostvarili blisku saradnju sa njom, a prije svega je veliko zadovoljstvo bilo poznavati, družiti se i biti veliki prijatelj sa jednom takvom veličinom i dušom kakva je bila Maja – kazala je ranije Anita.

Produkcija, miks i mastering takođe su djelo Mahira Sarihodžića, a rađeni su u Long Play Studiju u Sarajevu. Za produkciju spota bio je zadužen DMS Solutions.

Z. K.

Legendarni basista Riblje čorbe izgubio bitku sa koronom

Mikelsen umjesto Depa LONDON - Džoni Dep je debitovao kao negativac franšize ,,Fantastične zvijeri“ na samom kraju filma iz 2016. godine, a sada će ga zamijeniti danski glumac Meds Mikelsen, koji je to potvrdio na svojim društvenim mrežama.

U najnovijem dijelu ovog filma glumi ansambl koji predvode oskarovac Edi Redmejn, Ketrin Vaterston, Den Fogler i Džud Lo. Džoni Dep je debitovao kao negativac franšize na samom kraju filma iz 2016. godine i ponovio je ulogu u mnogo već em obimu za nastavak ,,Fantastične zvijeri: zločini Grindelvalda“ iz 2018. godine.

Dep je objavio da izlazi iz franšize nakon što je Varner Bros zatražio da podnese ostavku poslije javnog sudskog procesa između glumca i lista Sun. Dep je izgubio pravnu bitku – sudija je odbacio Depov slučaj klevete i stao u korist lista, koji je Depa nazvao ,,siledžijom koji tuče suprugu“.

Meds Mikelsen ostvario se u brojnim značajnim ulogama u filmovima poput ,,Rogue One: A Star Wars Story“, ,,Doctor Strange“, ,,Casino Royale“ i ,,The Hunt“.

Preminuo Miša Aleksić BEOGRAD - Bas gitarista rok grupe Riblja čorba Miroslav Miša Aleksić preminuo je u 67. godini. On je bio na liječenju od korona virusa u KBC ,,Bežanijska kosa“, a stanje mu se pogoršalo i bio je prebačen na respirator, prenosi Headliner.rs.

Miroslav Miša Aleksić, rođen je 1953. u Beogradu. Započeo je karijeru 1970. godine u bendu pod nazivom Rojali kao bas gitarista i pjevač. Te godine bend je osvojio drugo mjesto na takmičenju u organizaciji urednika emisije Radio Beograd ,,Veče uz radio“.

Naredne godine Miša je otišao u SAD gdje je diplomirao na Pikesville High School u Merilendu. Po povratku u Jugoslaviju, Aleksić je formirao bend SOS sa Draganom Štulovićem (gitara), Draganom Tasićem (gitara) i Stevanom Stevanovićem (bubnjevi). Nakon što je Tašić napustio bend, SOS je nastavio da nastupa kao trio. Štulović i Stevanović su 1977. godine napuštili bend i zamijenili su ih Rajko Kojić i Vicko Milatović. Aleksić, Kojić i Milatović su 1978. godine formirali bend Riblja čorba sa bivšim vokalom benda Rani mraz Borom Đorđevićem.

Tokom karijere Aleksić je pisao pjesme za Zdravka Čolića, Biljanu Petrović, Džezi bel, Milorada Mandića i Run Go. Takođe, bio je producent albuma i producirao je pored albuma Riblje čorbe, i albume za bendove Ratnici podzemlja, Džezi bel, Minđušari, Run Go i Prozor.