Dnevni list Pobjeda 30.05.2022. by Pobjeda

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

INTERVJU: Dr Slobodan Sadžakov, sociolog religije

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Iz međunarodne policijske organizacije za Pobjedu tvrde da informacije sa Crnom Gorom dijele na osnovu potpisanog sporazuma

Samo nadležni organi mogu dobiti podatke Europola Nedopustivo je da CPC nema status koji zaslužuje u Crnoj Gori

Analitičar Januš Bugajski tvrdi da je Crna Gora izgubila dvije godine sa nekompetentnom vlašću

STR. 2. i 3.

Fudbaleri Budućnosti pobijedili Dečić (1:0)

Plavi odbranili tron Kupa

STR. 17.

D.MIJATOVIĆ

Srpska pravoslavna crkva je trenutno glavna poluga velikosrpskog nacionalizma, ona pokušava spasiti ono što se može spasiti od te ideje, koja je uvijek bila osnova politike ekspanzionizma, a krajem 20. vijeka odvela je i u razaranja i teške zločine. Dok je državna politika Srbije zasnovana na tim temeljima, postojaće i ovakvo prisustvo i uloga SPC, kao što je to, uostalom, slučaj u nekoliko posljednjih decenija. Dok se na temeljan način ne izvrši sekularizacija i država ne odvoji od upliva crkve (i u Crnoj Gori i u Srbiji), bićemo u stanju predmodernosti, crkvena lica će se baviti politikom, imaće nezaslužene ekonomske beneficije i neopravdanu pravnu zaštitu STR. 6. i 7.

U dokumentu piše i da se informacije koje su dostavljene mogu „koristiti samo u svrhu zbog koje su poslate i ugovorne strane moraju poštovati bilo koje ograničenje njihove upotrebe“

STR. 2.

,,Otvoreni Balkan“ je gubljenje vremena, energije i resursa

AKTUELNO: Crna Gora je sada i geostrateški zanimljiva jer se mnogo ljudskih resursa do sada obezbjeđivalo iz Rusije, Indije, Kine...

Blokčejn tehnologija stvorila novu generaciju bogataša STR. 5.

Politika

Poneđeljak, 30. maj 2022.

Iz međunarodne policijske organiza sa Crnom Gorom dijele na osnovu po

Američki analitičar tvrdi da je država izgubila dvije godine sa nekompetentnom izvršnom vlašću

Crna Gora se vraća u normalu, NATO vjeruje novoj vladi

Samo nadle dobiti podat

Emanuel Makron sada pokušava da drži balkanske države na distanci i arogantno vjeruje da će društva u ovim zemljama biti prevarena neprovjerenim alternativama. Evropa već ima dovoljno multinacionalnih organizacija i stvaranje novih kao što su „Otvoreni Balkan“ ili „Evropska politička zajednica“ je gubljenje vremena, energije i resursa koje bi bilo bolje potrošiti na reformisanje i kvalifikovanje za ulazak u EU - kaže Bugajski PODGORICA - Crna Gora je izgubila skoro dvije godine sa nekompetentnom vladom koju su činile anti-NATO i promoskovske srpske nacionalističke stranke. Normalnost je vraćena i NATO više vjeruje novoj administraciji u Podgorici da će djelovati kao saveznik i razviti svoj bezbjednosni sektor kako bi ojačao zapadne demokratije protiv ruske subverzije. Iznad svega, Crna Gora mora da se zaštiti od pokušaja Moskve i Beograda da bude uvučena u još jedan regionalni sukob - kaže za Pobjedu Januš Bugajski, viši saradnik Fondacije Džejmstaun iz Vašingtona i stručnjak za Balkan. Američki analitičar poručuje da se crnogorsko društvo pokazalo mnogo demokratskijim i proevropskijim od onog u Srbiji, objašnjavajući da većina crnogorskih građana nije impresionirana ruskom propagandom i dezinformacijama. POBJEDA: Rusija je napala nezavisnu i suverenu Ukrajinu, vodeći besmisleni rat u kome stradaju hiljade žrtava. Scene porušenih ukrajinskih gradova koje vidimo u medijima ostavljaju nas bez nade. Ukrajinski zvaničnici tvrde da Putin neće stati u Ukrajini, ali je spreman da ide dalje, koliko će trajati ova invazija? BUGAJSKI: Kremlj je pokrenuo osvajački rat protiv Ukrajine koji je u velikoj mjeri pro-

pao. Ruska vojska se pokazala kao neadekvatna i slabo vođena. Izgubila je bitke za Kijev i Harhiv od mnogo bolje motivisane i organizovanije ukrajinske vojske koja konačno dobija teško naoružanje sa Zapada da se odupre agresoru. Moskva je suzila svoje ambicije da zauzme cijelu oblast Donbasa u istočnoj Ukrajini i bitke će tamo bjesnjeti narednih nekoliko nedjelja. Vojni gubici Rusije su ogromni, u smislu ljudstva i opreme, i uprkos buci Moskve, ona nije u poziciji da napadne bilo koju zemlju NATO-a. Sa mnogo superiornijim vazdušnim snagama NATO bi mogao da uništi rusku vojsku za nekoliko dana, ali neki kreatori politike se plaše da će izazvati nuklearni rat ukoliko Kremlj postane očajan. POBJEDA: Crna Gora je na izborima 2020. dobila novu vlast koja je potpuno iznevjerila očekivanja njenih građana. Bivša vlada je formirana je pod uticajem Srpske pravoslavne crkve i doprinijela je rastu tenzija i nacionalizma, urušavanju institucija, kao i potpunoj blokadi integracionog procesa. Crna Gora je dobila novu vladu i jedna od stvari koja uliva optimizam je da sektor bezbjednosti, a mislim na ministra odbrane i šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost, pokrivaju prozapadni kadrovi. Da li je to dovoljno da se ublaži destruktivni uticaj Moskve?

BUGAJSKI: Crna Gora je izgubila skoro dvije godine sa nekompetentnom vladom koja sadrži anti-NATO i promoskovske srpske nacionalističke stranke. Normalnost je vraćena i NATO više vjeruje novoj administraciji u Podgorici da će djelovati kao saveznik i razviti svoj bezbjednosni sektor kako bi ojačao zapadne demokratije protiv ruske subverzije. Iznad svega, Crna Gora mora da se zaštiti od pokušaja Moskve i Beograda da bude uvučena u još jedan regionalni sukob. Na sreću, crnogorsko društvo se pokazalo mnogo demokratskijim i proevropskijim od onog u Srbiji, a većina crnogorskih građana nije impresionirana ruskom propagandom i dezinformacijama. POBJEDA: Invazija Rusije na Ukrajinu dramatično je ugrozila evropsku bezbjednost, koliko je realno da bi se, zbog malignog uticaja Rusije na Balkanu, ovaj sukob mogao preliti i na zemlje regiona? BUGAJSKI: Invazija Rusije je imala nekoliko efekata. Ojačala je ulogu Poljske i drugih centralnoevropskih država kao bezbjednosnih oslonaca i uvešće Finsku i Švedsku u NATO kako bi ojačale njen istočni bok. Na Zapadnom Balkanu Moskva i dalje može da igra opasnu igru gurajući svoje partnere u Beogradu i Banjaluci u novi sukob u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, pa čak i u Crnoj Gori. Zbog toga Moskvu treba razoružati na Balkanu

ograničavanjem ili eliminacijom njenog destruktivnog prisustva – u oblasti energetike, u lokalnoj ekonomiji, medijima i društvenim mrežama. Sjedinjene Države mogu igrati mnogo veću ulogu u ovom ratu sa ruskom subverzijom na unutrašnjem krilu NATO-a. POBJEDA: Smatrate li da je prijedlog francuskog predsjednika Emanuela Makrona da se u novu političku organizaciju ujedine zemlje koje nijesu članice Evropske unije zapravo pokušaj da se spriječi proširenje EU? BUGAJSKI: Treba biti veoma sumnjičav prema bilo kakvim prijedlozima francuske vlade. Pariz je dosljedno pokušavao da isključi sve zemlje na istoku Evrope iz članstva u EU, dok se predstavljao kao lider Evrope. Pariz je to pokušao sa Poljskom, centralnoevropskim zemljama, i baltičkim državama u ranijoj fazi, ali je plan propao jer je svaka država bila odlučna da postane punopravna članica EU. Makron sada pokušava da drži balkanske države na distanci i arogantno vjeruje da će društva u ovim zemljama biti prevarena neprovjerenim alternativama. Evropa već ima dovoljno multinacionalnih organizacija i stvaranje novih kao što su „Otvoreni Balkan“ ili „Evropska politička zajednica“ je gubljenje vremena, energije i resursa koje bi bilo bolje potrošiti na reformisanje i kvalifikovanje za ulazak u EU. M. JOVIĆEVIĆ

U dokumentu piše i da se informacije koje su dostavljene mogu „koristiti samo u svrhu zbog koje su poslate i ugovorne strane moraju poštovati bilo koje ograničenje njihove upotrebe“ PODGORICA – Europol sa Crnom Gorom dijeli informacije u okviru našeg mandata i okvira Sporazuma o operativnoj i strateškoj saradnji koji imamo sa Crnom Gorom, saopšteno je Pobjedi iz ove institucije. - Europol ima dobru saradnju sa Crnom Gorom, zbog čega se naša izvršna direktorica sastala sa premijerom Abazovićem. Sa Crnom Gorom Europol dijeli informacije u okviru našeg mandata i okvira sporazuma koji imamo sa Crnom Gorom – kazali su nam iz Europola povodom informacija koje su se ove sedmice pojavile u medijima da bi mogli obustaviti slanje podataka Crnoj Gori jer su oni objavljeni u medijima. Iz Europola su nas uputili na pomenuti sporazum, u kojem se, između ostalog, navodi da „dalje slanje informacija koje primi Crna Gora ograničava se na nadležne organe Crne Gore“. Uz važnu napomenu: ,,Za svako dalje slanje, uključujući slanje informacija trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, saglasnost daje Europol“.

STRIKTNE PROCEDURE

U dokumentu koji je u ime Vlade Crne Gore potpisao tadašnji ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević piše i da informacije koje su dostavljene sa nekim ciljem, mogu „se koristiti samo u svrhu zbog koje su poslate i ugovorne strane moraju poštovati bilo koje ograničenje njihove upotrebe, brisanje ili uništavanje, uklju-

čujući moguća ograničenja pristupa u opštem ili posebnom smislu“. - Upotrebu informacija za svrhu različitu od one zbog kojih su informacije poslate mora odobriti ugovorna strana koja je poslala informacije – piše u sporazumu. Kada je u pitanju dalje slanje primljenih informacija, u sporazumu se navodi da se slanje informacija od Europola Crnoj Gori i slanje informacija unutar Crne Gore ograničava na nadležne organe. - Nadležni organi su svi državni organi u Crnoj Gori odgovorni prema nacionalnom zakonodavstvu za sprečavanje i borbu protiv krivičnih djela – piše u članu 7. - Za svako dalje slanje, uključujući slanje informacija trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, saglasnost daje Europol – piše u sporazumu. Shodno ovoj formulaciji, po tumačenju eksperata koje je Pobjeda konsultovala, isključeno je plasiranje operativnih podataka u javnost ili publikovanje u medijima kao što je slučaj u Crnoj Gori.

BEZBJEDNOST PODATAKA

U dijelu koji se odnosi na bezbjednost podataka, navodi se da ugovorne strane osiguravaju da razmijenjene ili primljene informacije budu zaštićene putem tehničkih ili organizacionih mjera. - Takve mjere su jedino neophodne kada je napor potreban za iste srazmjeran cilju koji treba da ostvare u smislu

Kritike na račun najave premijera da će prisustvovati sastanku „Otvoreni Balkan“ u Ohridu SD poziva premijera da objavi temeljni ugovor

,,Otvoreni Balkan“ nema podršku BS, za Čelanović: Nema ra SD sporno Abazovićevo prisustvo samitu razloga da se krije u PODGORICA – ,,Otvoreni Balkan“ nema moju niti bjanko podršku Bošnjačke stranke, ni u Vladi ni u Skupštini Crne Gore - poručio je Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija. - Prioritetni zadatak aktuelne administracije je ubrzavanje EU integracija Crne Gore i sve institucionalne kapacitete treba usmjeriti prema tom cilju - napisao je Ibrahimović na Tviteru. Napisao je da svako, pa i premijer, može da razgovara o svim pitanjima a krupne odluke, među kojima je i pitanje ,,Otvo-

renog Balkana“, „donosićemo u institucijama sistema i sa najvišim stepenom saglasnosti konstituenata vlasti rukovodeći se isključivo interesom građana i države Crne Gore“. Predsjednik SD-a Damir Šehović poručio je da „Otvoreni Balkan“ nije trka formule 1, pa da Dritan Abazović može, uprkos tome što Crna Gora nije članica, da pođe tek tako na sastanak samo da bi ispunio još jedan „dječački san“. - Ili se dodvorio neko. Obaveze u ime Crne Gore niti može, niti smije preuzeti, iako je vjerovatno obećao da hoće. Ako mu je baš stalo da vidi Vučića, a jeste, jer bez njegove podrške ne

Ervin Ibrahimović

Damir Šehović

bi ni bilo Abazovićeve manjinske vlade, to može zvanično uraditi mimo Ohrida - istakao je Šehović. A može, dodaje, i tajno, „kako

to inače radije sa njim čini“. - Ne bi mu bilo prvi put. Ni sa njim, ni sa obavještajcima anti-NATO država - poručio je Šehović na Tviteru. I. K.

PODGORICA - Temeljni ugovor biće, kako je najavio ministar pravde Marko Kovač, potpisan do kraja narednog mjeseca, a građani još ni slova od te skoro usaglašene verzije nijesu vidjeli. Zato pozivamo premijera Dritana Abazovića, koji je javnost sad doveo pred svršen čin, a dok je bio vicepremijer govorio kako bi on ugovor učinio javnim, da ugovor sjutra objavi. U suprotnom, potvrdiće da govori neistine građanima toliko da to postaje nepristojno, kao i da tim ugovorom državni interes jeste ugrožen, budući da ne posto-

ji drugi razlog da se on krije, saopštio je generalni sekretar SD Miloš Čelanović. Istakao je da ne postoji nijedan racionalan razlog zbog kojeg bi se krio ugovor koji se potpisuje u ime grđana Crne Gore, osim ako ne ugrožava njihove interese. - Ugovor mora biti objavljen bez odgađanja, jer u suprotnom neće biti dovoljno vremena da se kako stručna javnost, tako i svi građani, na vrijeme upoznaju sa njim, a što je samo nastavak Abazovićeve politike u prethodnoj vladi, u kojoj je simulirao transparentnost i javne rasprave, kojih

Politika

Poneđeljak, 30. maj 2022.

acije za Pobjedu tvrde da informacije otpisanog sporazuma

ežni organi mogu tke Europola

Europol

zaštite i razrađuju se da bi se, između ostalog, spriječilo neovlašćeno čitanje, kopiranje, izmjena ili uklanjanje medija za smještaj podataka (kontrola medija za smještaj podataka) – piše u sporazumu. Dalje se navodi i da svaka ugovorna strana štiti i čuva neklasifikovane informacije u skladu sa ovim sporazumom i Memorandumom o razumijevanju iz člana 20, sa izuzetkom informacija koje su izričito označene ili lako prepoznatljive kao javne informacije. Ugovorne strane su se obavezale i da ne objelodanjuje ili dozvoljavaju objelodanjivanje klasifikovanih informacija koje su predmet ovog sporazuma trećim ugovornim stranama bez prethodne pisane saglasnosti pošiljaoca“.

ZAŠTITA LIČNOSTI

Kada je u pitanju slanje podataka o ličnosti, navedeno je da ugovorne strane moraju navesti svrhu u koju su podaci dostavljeni i sva ograničenja njihovog korišćenja, brisanja ili uništavanja, uključujući i eventualna

ograničenja pristupa u opštem ili posebnom smislu. - Ugovorne strane utvrđuju bez nepotrebnog odlaganja, najkasnije do šest mjeseci od prijema, da li su i u kojoj mjeri dostavljeni podaci o ličnosti neophodni za svrhu za koju su dostavljeni i o tome obavještavaju stranu koja ih je poslala. Podaci o ličnosti se moraju brisati kada podaci nijesu neophodni za svrhu za koju su dostavljeni – piše u dokumentu. Prema saznanjima Pobjede, Europol je izrazio podozrenje nakon objavljivanja detalja njihovog izvještaja na portalu Libertas press sa komentarima i analizom presretnutih poruka sa Skaj aplikacije. To neće rezultirati prekidom komunikacije i saradnje sa crnogorskim istražiteljima, ali će se od rukovodstva tužilačke i policijske organizacije zahtijevati dodatna kontrola prije nego informacije budu dostupne javnosti, saopšteno je Pobjedi iz više izvora. Predsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je da nije tač-

no da će Europol obustaviti slanje podataka našoj zemlji. - Svako ko zna kako funkcioniše Europol, navode o tome da će obustaviti razmjenu informacija sa Crnom Gorom ne bi mogao da tumači kao relevantne. Svako ko misli da može da se nada da će izbjeći ruku pravde jer će Europol preduzeti neke akcije ima pravo da se nada, ali mislim da je drugačije – rekao je predsjednik Vlade Crne Gore. On je poručio da ništa što je dokumentovano ne može da se uništi ili sakrije, te ponovio da navodi u vezi sa obustavom informacija Europola Crnoj Gori nijesu istiniti i istakao da će saradnja sa Europolom biti jaka. - Ali mi moramo da imamo inicijativu. Ako mislimo da će nam sve neko servirati, varamo se. Mi smo samo jedna od zemalja koja koristi podatke Europola - kazao je Abazović. Premijer je razgovarao sa izvršnom direktoricom Europola Katrin de Bol 18. maja i ocijenio da je sastanak bio produktivan i da Crna Gora može da računa na snažnu međunarodnu saradnju. Jovana ĐURIŠIĆ

r sa SPC

acionalnog ugovor

nije bilo - kazao je Čelanović. Naveo je da je nedopustivo da država Crna Gora, odnosno oni koji je predstavljaju, potpisuju ovako osjetljive ugovore, a da u toku kompletnog procesa javnost ne samo ignorišu, već planski isključuju. - Potrebno je razmotriti da li ovaj ugovor treba da dobije na uvid i Skupština, zbog prirode ugovora - smatra Čelanović. Podsjetio je da je poznato da prethodni premijer Krivokapić nije mogao da usaglasi pojedine stavove i članove ugovora sa SPC jer su, kako je navedeno, u koliziji sa crnogorskim propisima.

Miloš Čelanović

Prema njegovim riječima, interesantno će biti vidjeti kako je ova vlada u rekordno kratkom roku ta pitanja riješila, kao i šta se dešava sa stavkama u kojima se pominjala vjeronauka u javnim školama, te procedure u slučaju da se protiv sveštenstva vodi krivični postupak.

- Upozoravamo Vladu da ćemo iskoristiti sva politička i pravna sredstva da ih spriječimo u mogućem naumu da iza leđa javnosti pregovaraju i prave svoje dilove. Pravna država se, gospodo, ne odnosi na političke protivnike, već i na vas. Na šta će vas, uostalom, građani brzo podsjetiti - dodao je Čelanović. I. K.

Turski predsjednik razgovarao telefonski sa crnogorskim kolegom Milom Đukanovićem

Erdogan: Nova vlada učiniće još boljim odnose Crne Gore i Turske PODGORICA – Formiranje nove vlade je pokazatelj dobrih odnosa između različitih kultura u Crnoj Gori - ocijenio je predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan, tokom telefonskog razgovora sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem, dodajući da će nova vlada učiniti da tradicionalno dobri odnosi Crne Gore i Turske budu još bolji.

Milo Đukanović

Redžep Tajip Erdogan

Iz Kabineta predsjednika Crne Gore saopšteno je da je Đukanović razgovarao sa Erdoganom u kontekstu aktuelnih dešavanja u Evropi. Predsjednik Turske je, kako je navedeno u saopštenju, čestitao formiranje nove vlade koja je, prema njegovoj ocjeni, pokazatelj dobrih odnosa između različitih kultura u Crnoj Gori i koja će tradicionalno dobre odnose Crne Gore i Turske činiti još boljim. - Dvojica predsjednika su razmijenili mišljenja o izazovima stabilnosti Zapadnog Balkana u kontekstu rata u Ukrajini uz obostranu saglasnost i spremnost za saradnju u cilju rješavanja političkih, ali i socio-ekonomskih problema regiona. Erdogan je naglasio da kao članice NATO i kandidati

za EU treba da radimo zajedno na okončanju krize u regionu – navedeno je u saopštenju. Erdogan je, dodaje se, čestitao Đukanoviću skoro preuzimanje predsjedavanja Procesom saradnje u Jugoistočnoj Evropi i izrazio spremnost Turske na saradnju i razmjenu iskustava sa Crnom Gorom. - Predsjednik Đukanović je zahvalio Erdoganu na posvećenosti i zabrinutosti za budućnost ZB - navedeno je u saopštenju. Đukanović je, kako se navodi, potvrdio optimizam razvojem odnosa u Crnoj Gori, posebno time da su u novoj vladi mjesto pronašle sve manjine, što će značiti i učvršćivanje odnosa sa susjedima i zasigurno produžiti dalji razvoj odnosa sa Turskom. - Odao je priznanje politici

predsjednika Erdogana da odigra ulogu dobrog posrednika i pomogne da se dvije strane rata u Ukrajini što prije vrate političkom dijalogu. Ponovio je poziciju Crne Gore da je rat u Ukrajini ozbiljan signal ugrožavanja evropske bezbjednosti i istovremeno test istrajnosti zemalja članica NATO da odbrane vrijednosti na kojima Savez počiva – navodi se u saopštenju. Predsjednik je, kako je navedeno, naglasio zainteresovanost Crne Gore za očuvanje evropskog i jedinstva NATO uz uvjerenje da vanredan momenat evropske bezbjednosti od nas traži dodatne napore na koje smo spremni i koji će dobiti potvrdu na samitu u Madridu. Erdogan uputio je poziv predsjedniku Đukanoviću da posjeti Ankaru. I. K.

Poslanik u Evropskom parlamentu optimista o evropskom putu naše zemlje

Vajc: Vidim Crnu Goru u Evropskoj uniji za tri godine PODGORICA - Vjerujem da će Crna Gora završiti pregovore sa Evropskom unijom u narednih dvije godine, a u zavisnosti od političke situacije u EU i geopolitičkih prilika, očekujem da će Crna Gora za tri godine postati punopravna članica Evropske unije, izjavio je poslanik u Evropskom parlamentu Tomas Vajc. On je kazao da je najvažnija stvar koju je Crnoj Gori donijela Vlada Zdravka Krivokapića saznanje da ovdje postoji kapacitet za demokratsku tranziciju vlasti i da se sada zaista otvorio ozbiljan prostor za demokratiju. - Ipak, kada govorimo o učinjenom na polju evropskih integracija, Crna Gora je imala izgubljenih 18 mjeseci. I kad govorimo o obnovi zemlje i reformaciji sistema, nije se desio progres kakav sam očekivao - kazao je za RTCG austrijski političar. On je način na koji je formirana 43. Vlada Crne Gore ocijenio kao „veoma hrabar korak konstituenata ove vlasti da formiraju manjinsku vladu“. – Postoji jedna ključna stvar koja ujedinjuje partije u Vladi, ali i druge političke snage, a to

je ulazak Crne Gore u Evropsku uniju. I tu postoji pozitivan vjetar zajedničkih interesa da se Crna Gora punopravno učlani u EU i to je ono što ih drži zajedno – dodao je naš sagovornik. Vajc smatra veoma značajnom činjenicu da Crna Gora sada ima premijera iz jedne zelene partije i pojašnjava da ni jedna druga zemlja u EU nema šefa vlade koji dolazi iz takve političke snage. - Imamo u drugim zemljama ministre inostranih poslova, energetike, ekologije, ali Crna Gora sada ima i premijera i ministra ekologije i još neke resore koje vode kadrovi iz zelene političke partije. I jasno je da je to ideja koja je svakog dana jača u Evropi. Drago mi je što se u Crnoj Gori dešava takav progres i to će joj značajno pomoći u međunarodnim pregovorima - smatra evropski poslanik. On ocjenjuje da bez obzira na sadašnje geopolitičke prilike i ocjene da bi rat u Ukrajini mogao pogurati integracije zemalja Zapadnog Balkana, pred njima ipak stoje obaveze i standardi koji se moraju ispuniti. - I Crna Gora treda da uradi svoj domaći zadatak, to je jasno. Ipak, jasno je da su zemlje

Tomas Vajc

poput Francuske i Holandije sve više otvorene da shvate da je Zapadni Balkan dio Evrope i da zemlje poput Crne Gore treba da sjede zajedno sa razvijenim evropskim državama za istim stolom. Dakle, zainteresovanost u mnogim evropskim zemljama raste i to mnogo pomaže integraciji Crne Gore - tvrdi Vajc. Tomas Vajc je austrijski političar stranke Zelenih. Član je odbora Evropske zelene partije od marta 2017. godine, a član je i Evropskog parlamenta od novembra 2017. godine. Bio je kopredsjedavajući Evropske zelene partije od novembra 2019. godine. R. P.

Politika

Poneđeljak, 30. maj 2022.

,,Građanski Nikšić“ poručio da će se 13. jul u toj opštini slaviti kako priliči Crnogorcima i uputio poruku premijeru i ministru unutrašnjih poslova

PODGORICA – Grupa građana ,,Građanski Nikšić“ poručila je da je dekoracija tog grada u bojama druge države za 21. maj provokacija koja je probudila slobodarski Nikšić i zato je, kako navode, Nikšić odlučio da 13. jul proslavi onako kako priliči Crnoj Gori i Crnogorcima. Saopštiili su da su se „pojavile prijetnje sa poznatih adresa“ i pozvali premijera i ministra unutrašnjih poslova da je bezbjednost građana 13. jula u Nikšiću njihova obaveza. - Crna Gora je 13. jula 1878. godine na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država, a istog datuma 1941. počeo je prvi narodni ustanak protiv fašističkog okupatora u Evropi. Zbog toga 13. jul predstavlja simbol naših neprekidnih borbi za slobodu i nezavisnost, borbi u koje su naši slavni preci ugradili svoje živote. Posljednje dvije godine svjedoci smo otvorenih, besramnih i necivilizacijskih ataka upravo na te najviše vrijednosti, sa poznatih adresa Crkve Srbije, DF-a

D.MIJATOVIĆ

„Stižu prijetnje, bezbjednost građana vaša obaveza“

Spomenik Ljubu Čupiću u Nikšiću

i Demokrata. Adresa koje su u prethodne dvije godine zaustavile naš evropski put, adresa koje se protive našem članstvu u NATO – saopštila je Grupa građana. Naveli su da su predsjednik Opštine Nikšić Kovačević i predsjednik SO Nikšić Vuković bojkotovali ove datume. - Nijedna državna zastava nije istaknuta, a ove godine smo

Nakon upozorenja Vlade

svjedočili najprizemnijoj provokaciji kakva je svojstvena ljudima koji su se odrekli svoje zemlje i svojih predaka – dekoraciji grada u bojama druge države, koja ih debelo plaća za izdaju. Ova provokacija probudila je slobodarski Nikšić. Prelila se kap u čaši poniženja i bezumlja kojima smo bili izloženi. Otvorile su nam se rane koje su izazvali skrnavljenjem

Sjednica SO Ulcinj 31. maja PODGORICA – Nakon upozorenja Vlade, sjednica Skupštine opštine Ulcinj biće zakazana za utorak. Predsjedavajuća ulcinjske skupštine Jasmina Hasa saopštila je za Radio Crne Gore da će zakazati sjednicu za 31. maj u 11 sati. Nakon upravnog nadzora u ulcinjskoj skupštini, Ministarstvo javne uprave preporučilo je predsjedavajućoj da najkasnije do 1. juna sazove sjednicu lokalnog parlamenta inače će Vlada preduzeti zakonske mjere. Konstitutivna sjednica Skupštine opštine Ulcinj prekinuta je prošle sedmice nakon verifikacije mandata odbornika jer su za mjesto predsjednika SO stigle dvije kandidature. Najstarija odbornica Jasmina Hasa, koja je preuzela predsjedavanje, kazala je da će biti obrazovana komisija koja se mora izjasniti o kandidatima. I. K.

Nakon teške bolesti

Umro Dušan Slijepčević PODGORICA – Portparol Ujedinjene Crne Gore Dušan Slijepčević preminuo je nakon borbe sa teškom bolešću. Slijepčević je bio i portparol Doma zdravlja Podgorica. Bavio se novinarstvom, a bio je oženjen i otac dvoje djece. R. P.

Poručili su Abazoviću i Adžiću da je bezbjednost građana koji će ponosno i dostojanstveno slaviti državni praznik 13. jul, na uredno prijavljenom skupu, njihova nadležnost i obaveza. - Vaša obaveza je da se obračunate sa onima koji prijete, pozivaju na linč, genocid i na besraman način vrijeđaju državu i državne simbole. Obraćamo vam se javno kako bi imali čiste račune pred građanima. Upoznati ste sa svačijim namjerama i radnjama. Mjeru vašeg ponosa ćemo vagati nakon praznika. Slobodarski Nikšić nije ustuknuo pred brojnim ozbiljnim prijetnjama kroz istoriju, pa neće ustuknuti ni pred ovim svetosavsko-četničkim. Raduje nas što je cijela Crna Gora prepoznala ove izazove i što nam je stala uz rame kako smo uvijek stajali. A Nikšić je vazda bio i biće perjanica. Na to nas obavezuju Ljubo i Joka, Sava i Olga… 45 narodnih heroja i hiljade junaka i heroina. Na to nas obavezuje slavna istorija krvlju ispisana. Na to nas obavezuje naša majka Crna Gora – dodaje se u saopštenju. I. K.

Ministar bez portfelja o izmjenama Zakona o registrima prebivališta i boravišta PODGORICA – Izmjene Zakona o registrima prebivališta i boravišta ključ su za rješavanje problema biračkog spiska, koji Crna Gora decenijama ne može da riješi, ocijenio je ministar bez portfelja Zoran Miljanić.

Ulcinj

spomenika našem Ljubu, koje su pravdali Kovačević i Vuković, svetosavsko otimanje kuće za siromašne u centru Nikšića, četnička orgijanja na kojima se veličala ruska agresija na Ukrajinu, posrbljavanje svih naših svetinja bestijalnim lažima i manipulacijama… Zato je Nikšić odlučio da 13. jul proslavi onako kako priliči Crnoj Gori i Crnogorcima, kako to

rade sve civilizovane zemlje. Da okiti grad državnim zastavama, toplim osmjesima, otvorenim srcima i ljubavlju. To nam niko ne smije uskratiti. Ne smije i ne može – saopšteno je. Naveli su da su se „nažalost, pojavile brojne prijetnje koje dolaze sa poznatih adresa“. - Razna formalna i neformalna udruženja javno šalju monstruozne prijetnje, uvrede i pozivaju na genocid. Potomci najotvorenijih saradnika fašista okupljenih oko Joanikija I, sada okupljeni oko Joanikija II Dostavljenog, pokušavaju da druge optuže za fašizam. Isti oni koji su proklinjali Duklju i Dukljane, sada pokušavaju da prisvoje Duklju, šetači opanaka sada pokušavaju da prisvoje naše slavne oslobodilačke bitke… Doš’o vakat ko obraza nema. Doš’o, ali će i proći. Predsjedniče Vlade i ministre unutrašnjih poslova, upoznati ste sa svim ovim prijetnjama. Javno. Čekamo da se oglasite i da preduzmete sve na šta vas zakoni obavezuju, da obezbijedite ovaj događaj – naveli su u saopštenju.

Kazao je za agenciju Mina da nerješavanje tog problema ne odgovara građanima, državi, a ni političkim akterima u Crnoj Gori. Istakao je da crnogorski građani, koji idu na rad u inostranstvo ili se sele iz Crne Gore, do sada po Zakonu o prebivalištima i boravištima nijesu imali zakonsku obavezu da se odjave. Komentarišući optužbe dijaspore da vlast želi da se riješi velikog broja građana koji živi u dijaspori da ne mogu da glasaju i da se pravi izborni inženjering, Miljanić je kazao da je to potpuno pogrešna percepcija. Saopštio je da je u MUP-u bila formirana radna grupa za izmjene Zakona o registru prebivališta i boravišta, koja je završila posao. Rekao je da je izmijenjen prijedlog zakona upućen Skupštini. Na pitanje da objasni to što se prema posljednjim podacima broj upisanih birača približio ukupnom broju stanovnika, Miljanić je kazao da misli da se radi o ljudima koji ne žive u Crnoj Gori, a nijesu odjavili svoje prebivalište. Miljanić je naveo da se ne može reći da oni nemaju pravo glasa, jer ako nijesu stekli pravo glasa u dru-

Miljanić: Ključ za rješavanje biračkog spiska

goj državi, njima je Crna Gora jedina država gdje mogu da glasaju. Istakao je da se pravo glasa gubi gubljenjem crnogorskog državljanstva. Kako je kazao, prvi put, što se tiče lokalnih izbora, na svim lokalnim izborima koji su bili u posljednjih godinu provukli su birački sistem kroz AFIS. - AFIS je sistem za deduplikaciju fotografija otisaka prsta i, ako bi se pojavili dupli birači, taj sistem bi ih automatski eliminisao. Mi nijesmo imali takvih slučajeva, AFIS nije prepoznao ljude koji su na taj način dupli birači - rekao je Miljanić. Na pitanje dokle se stiglo sa filtriranjem biračkog spiska, on je kazao da su prošli sve opštine. - Tako da mislim da i uz sva ova kasnija unapređenja, sa sređivanjem i novim Zakonom o registru prebivališta i boravišta mi bismo umnogome

Zoran Miljanić

uspjeli da birački spisak dovedemo na granice nečega što je prihvatljivo za sve u Crnoj Gori - rekao je Miljanić. Govoreći o izmjenama kriterijuma za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva, Miljanić je kazao da ne može da se bavi inženjeringom izbora. Dodao je da je, kada su predložili tu odluku u aprilu prošle godine, postojao niz protesta i problema zato što se, prema njegovim riječima, neke stvari u Crnoj Gori žele pod svaku cijenu politizovati. - Tu nema mjesta politikantstvu niti politici, tom odlukom promijenjen je samo jedan do osam

kriterijuma, to je da se umjesto deset godina neprekidnog boravka u Crnoj Gori smatra pet godina neprekidnog i pet godina privremenog - rekao je Miljanić i dodao da se to odnosi na ljude koji žive dugo u Crnoj Gori i koji su zasnovali brak u Crnoj Gori. On je naveo da nijedan slučaj od zahtjeva koji su po tom zakonu upućeni za dobijanje državljanstva nije riješen, zato što je rok za rješavanje godinu. - Crnogorski Zakon o državljanstvu je dosta rigidan, među najrigidnijim i tako i treba da bude, upravo iz razloga jer je Crna Gora mala država i da vrlo lako može doći demografski do promjena u biračkom tijelu, a samim tim i do ukupnih društvenih promjena - ocijenio je Miljanić. Istakao je da popis stanovništva nije nikakva fama i da je to nešto što se u svim demokratijama dešava u skladu sa zakonom. On je, govoreći o podatku da su neki državljani Crne Gore istovremeno i državljani drugih država, kazao da su dobili određene spiskove od NVO i nekih medija. - Mi smo, kao odgovoran državni organ, uputili sve te spiskove državama na koje se odnose, međutim odgovor je bio negativan, tako da faktički mi nijesmo dobili odgovor koji su to državljani Crne Gore iz Srbije, BiH ili neke druge države, koji su državljani i jedne i druge države - naveo je Miljanić. R. P.

Ekonomija

Poneđeljak, 30. maj 2022.

AKTUELNO: U ovom trenutku Crna Gora je i geostrateški zanimljiva tačka, jer se mnogo ljudskih resursa do sada obezbjeđivalo iz Rusije, Indije, Kine...

Blokčejn tehnologija stvorila novu generaciju bogataša PODGORICA – Blokčejn tehnologija je šansa za razvoj Crne Gore jer u tom svijetu imamo novu generaciju mladih bogataša. Imamo i u Crnoj Gori investitore koji imaju veoma značajne svote novca u kriptovalutama, ali investiraju u strane projekte zato što nemaju mogućnosti da investiraju u domaće, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu Igor Milošević, direktor Asocijacije za demokratski prosperitet Zid koja je sa svojom firmom Upbeathub razvila projekat crnogorske kriptovalute perper.

STABLECOIN

Kako je kazao, aktuelna je priča oko stablecoina (stabilna kriptovaluta), a riječ je o tome da takva vrsta digitalne valute ima zagarantovanu vrijednost koja se veže za stvarnu monetu, poput dolara ili eura. - Nedavni pad vrijednosti nekih kriptovaluta poput tere i lune, upravo je izazvan jednom takvim stabilnim tokenom. Tera je bila vezana za nestabilnu kriptovalutu luna. Tako su špekulanti na berzi provalili sistem kako mogu da upumpaju puno novca u kupovinu tere, usljed čega je ona doživjela slom za dva dana kazao je Milošević. Prema njegovim riječima, to je algoritamsko vezivanje za protivvrijednost neke druge kriptovalute, dok se stablecoin veže za stvarnu valutu.



Prevara ima svugdje u svijetu, ali ih procentualno možda ima čak mnogo manje u kripto svijetu. To je neminovnost koja se dešava u svakoj oblasti. Danas možete da ulažete svugdje, kako na Vol Stritu, tako i u blokčejn. Poenta je što morate da istražite kvalitet projekta u koji ulažete – rekao je Milošević - Takva stablecoin kriptovaluta je i perper. On je prototipovan i u tehničkom smislu je sve spremno, a obavljena su i sva testiranja. Ono što je preostalo je da izađe na tržište, a razlog zbog čega nije testiran u stvarnom okruženju je taj što smo čekali mjesecima da razgovaramo sa Ministarstvom finansija kako bi dobili dozvolu za to. Nijesmo željeli da nas neko proglasi prevarantima jer u Crnoj Gori nije definisano što znači digitalno sredstvo ili imovina. Međutim, bivši ministar Milojko Spajić je i pored sve priče o kriptovalutama i osnivanja direktorata za blokčejn, zapravo mjesecima izbjegavao susret sa nama – kazao je Milošević. Kako je objasnio, digitalna sredstva nijesu zabranjena u Crnoj Gori, ali nije ni regulisano i što je to, na koji način da se posmatra, da li ima ili nema PDV-a, da li se kod prometa i transakcija, kao u svijetu, plaća porez na ostvareni profit, odnosno na dobit i slično. Iz Centralne banke Crne Gore (CBCG) nedavno su saopštili Pobjedi da činjenica što još ne postoji nacionalni zakon-

Najvrednija stvar u vezi sa blokčejn tehnologijom je što je zapis napravljen uz nju nepromjenjiv i potencijal primjene te tehnologije je veoma širok. Evo, recimo mi u Crnoj Gori imamo velike probleme sa katastrom. Imamo bezbroj situacija gdje su se radili razni upisi u katastarske knjige, bez znanja stvarnih vlasnika i slično i gdje danas imamo problem sa autentičnošću tih podataka. Uz blokčejn tehnologiju, ne postoji mogućnost da se podacima manipuliše ili da se podatak izgubi - kazao je Milošević

ski okvir koji uređuje pitanje digitalne imovine, ukazuje na rizike u oblasti zaštite potrošača, a da zloupotreba može dovesti do tržišne manipulacije i finansijskog kriminala. - Regulacija i nadzor su jedini način na koji se može obezbijediti potrebno povjerenje: zaštita krajnjih korisnika, ojačati finansijska stabilnost i stvoriti adekvatni uslovi za razvoj novih digitalnih bankarskih servisa i platnih instrumenata – naveli su iz CBCG. Sa stanovišta CBCG, kao institucije koja je, kako kažu, jedan od nosilaca ovog procesa, bitna su tri aspekta regulative digitalne imovine: očuvanje finansijske stabilnosti, zaštita korisnika i poštovanje standarda u domenu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. - Na postojeći Predlog zakona Ministarstva finansija, MMF i Savjet Evrope su već dali svoje komentare i CBCG će insistirati na njihovom usvajanju – saopštili su iz krovne finansijske institucije. Projekat stablecoina Perper je baziran na naučnom radu „Predviđanja makroekonomskih efekata prihvatanja stablecoina“ koji su radili članovi Perper tima, koji analizira efekte uvođenja stablecoina na ključne makroekonomske faktore u Crnoj Gori, a podržan je od Evropske unije kroz IPA fondove. Kako je objasnio Milošević, koncept kriptoperpera je da se 20 odsto ukupnog broja tokena podijeli građanima Crne Gore. - Plan je da se u naredne dvije godine od oko 21 miliona tih, da ih tako nazovemo, digitalnih dionica, građanima

podijeli 4.200.000, odnosno svima onima koji daunloaduju elektronski novčanik i koji su spremni da ga upotrebljavaju – kazao je on.

BLOKČEJN

U suštini, kako je rekao, priča o blokčejnu je priča o masovnosti, a kad dođemo do tog nivoa da se masovno koristi kao tehnologija, imaće nekog značajnog efekta na ekonomiju. - Jedan od najvećih problema koji je vezan za kriptovalute jeste njihova nestabilnost, ali se ona ne izaziva samim projektima, već je rezultat ljudske pohlepe i želje za brzom zaradom. Imate ljude koji s namjerom podižu ili smanjuju vrijednost i zapravo rade isto što i berzanski mešetari sa takozvanim „pumpanjem balona“ – objašnjava on. Prema njegovim riječima, time zapravo najveći problem prave ljudima koji žele laku zaradu. - Kod nas smo imali takvo iskustvo sa kupovinom akcija na crnogorskim berzama, kada su ljudi dizali kredite da bi kupovali dionice nekih firmi za koje nijesu ni znali što su. Poenta je što iza svakog tokena kriptovalute stoji određeni projekat. Prije nekoliko godina su bili aktuelni ICO-i (dioničarska društva u kripto svijetu). To je bio sistem za prikupljanje donacija za određene projekte – kaže Milošević. Dodaje da, na primjer, ako neko želi da razvije neki inovativni projekat, napravi svoj token i pusti ga na tržište kako bi ljudi investicijom u token, zapravo, podržali razvoj tog projekta. - Najvrednija stvar u vezi sa blokčejn tehnologijom je što je

Igor Milošević

zapis napravljen uz nju nepromjenjiv i potencijal primjene te tehnologije je veoma širok. Evo, recimo mi u Crnoj Gori imamo velike probleme sa katastrom. Imamo bezbroj situacija gdje su se radili razni upisi u katastarske knjige, bez znanja stvarnih vlasnika i slično i gdje danas imamo problem sa autentičnošću tih podataka. Uz blokčejn tehnologiju, ne postoji mogućnost da se podacima manipuliše ili da se podatak izgubi - kazao je Milošević.

PREDRASUDE

Prema njegovim riječima, ljudi imaju predrasude i misle da zato što je prisutna ta nestabilnost kod kriptovaluta, uvijek iza toga stoji neka prevara. - Prevara ima svugdje u svijetu, ali ih procentualno možda ima čak mnogo manje u kripto svijetu. To je neminovnost koja se dešava u svakoj oblasti. Danas možete da ulažete svugdje, kako na Vol Stritu, tako i u blokčejn. Poenta je što morate da istražite kvalitet projekta u koji ulažete – rekao je on. Prema njegovom mišljenju, blokčejn je šansa za razvoj Crne Gore jer u tom svijetu imate novu generaciju mladih bogataša. - Mi imamo i u Crnoj Gori investitore koji imaju vrlo značajne svote novca u kriptovalutama, ali investiraju u strane projekte, zato što nema mogućnosti da se investira u

domaće. Imamo šansu npr. za investiranje u projekte iz oblasti turizma. I sad, umjesto da čekamo da se pojavi neki Arap koji bi investirao u infrastrukturni turistički projekat, može npr. 10.000 ljudi da investira kroz kripto. Pogotovo ako bi iza stablecoina stala država. To bi bilo jako značajno. Za mnoge takve projekte bi investicije mogle da se obezbijede jednostavnije nego na klasičan način – tvrdi on. On poručuje da moramo imati hrabrosti da podržimo određene ideje, jer imamo jako malo kadrova u Crnoj Gori, a kada bi se uvezala cijela priča, inicijative, država i ideje, ti ljudi bi mogli raditi na projektima u svojoj zemlji, a ne u inostranstvu, što je sada najčešće slučaj. - Da ne govorim o onima koji bi došli u Crnu Goru. U ovom trenutku smo i geostrateški zanimljiva tačka, jer se mnogo ljudskih resursa do sada obezbjeđivalo iz Rusije, Indije, Kine... Mi i sada imamo mnogo ljudi, evo po Podgorici, iz IT industrije koji su došli da rade odavde. Da ne govorimo o odjeljenjima nekih vrijednih kompanija, i ako imate destinaciju gdje mogu da dođu, da investiraju, da rade na određenim projektima, ne da bi mogli riješiti problem „odliva mozgova“, već naprotiv, imali bi njihov priliv – zaključio je Milošević. D. MIHAILOVIĆ

Društvo

PODGORICA - Ono što se događalo povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti, u svojim posljednjim rezultatima, značajno je otežalo položaj CPC koja ionako ima velike poteškoće da ostvari ravnopravan status u aktuelnom vjerskom životu Crne Gore. Taj status joj, nesumnjivo, pripada kako na osnovu istorijskih razloga, tako i u pogledu toga što predstavlja organizaciju kroz koju značajan broj crnogorskih vjernika iskazuje svoje religijsko osjećanje. Tome treba dodati i sadašnji nezavidan položaj CPC u pogledu dobijanja autokefalnosti - kaže dr Slobodan Sadžakov, sociolog religije, profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, u intervjuu za Pobjedu. POBJEDA: Pošto je Makedonska pravoslavna crkva dobila autokefalnost, ima li nekih naznaka da se to desi i sa Crnogorskom pravoslavnom crkvom, kako u budućnosti vidite položaj Crnogorske pravoslavne crkve? SADŽAKOV: Iako su se, nakon ,,ukrajinskog scenarija“, odnosno priznavanja autokefalnosti Ukrajinske pravoslavne crkve od strane Vaseljenske patrijaršije, pojavile određene nade da će se, na isti način riješiti status Makedonske pravoslavne crkve i Crnogorske pravoslavne crkve, sada je situacija dodatno zakomplikovana. Crnogorska pravoslavna crkva, svakako, postoji, ima svoj vjerski život, no kada je riječ o priznavanju njene autokefalnosti (a to je po aršinima ,,pravoslavnog svijeta“ izraz regularnosti) utisak je da se to neće desiti u bliskoj budućnosti. Za razliku od makedonske situacije, koja je, iako opterećena višedecenijskim konfliktom, bila ,,čistija“ u tom smislu da je Makedonska pravoslavna crkva, bez obzira na raskol, u određenom periodu bila pod jurisdikcijom Srpske pravoslavne crkve, te je na kraju pristala, makar i kratkotrajno, da se vrati u njeno okrilje (u cilju dobijanja autokefalnosti), u pogledu Crnogorske pravoslavne crkve stvari stoje znatno drugačije i mnogo su kompleksnije.

Sada je na djelu borba za primat između dvije vjerske grupacije, a one, evidentno, pripadaju dvjema interesnim sferama, te na različite načine učestvuju u geopolitičkim procesima. Ruska pravoslavna crkva je neskriveni instrument i dio ideološke nadgradnje ruske državne politike, te ne iznenađuje što je podržala rat u Ukrajini i krvavu okupaciju te nezavisne države

Poneđeljak, 30. maj 2022.

INTERVJU: Dr Slobodan Sadžakov, sociolog religije

Nedopustivo da CPC nema status koji zaslužuje u Crnoj Gori Evidentno je da niti bi CPC pristala da, kao što je to bio slučaj sa MPC, bude podvrgnuta pod jurisdikciju SPC (te da, na taj način, eventualno dobije autokefalnost), niti SPC, čak ni na elementaran način priznaje postojanje CPC (čak ni kao ,,raskolničke crkve“ kao u makedonskom slučaju) i želi je u svom okrilju. Kompleksnost cijele situacije u Crnoj Gori čine i poznati imovinski problemi, te generalno osporavanje crnogorske nacije, države, pa onda i crkve, koje dolazi od strane Srpske pravoslavne crkve (što je mnogo manje bilo prisutno u makedonskom slučaju) kao jednog od najvažnijih nosilaca velikosrpske ideologije. Za sada se ne vide nikakvi signali od strane Vaseljenske patrijaršije koji ukazuju na spremnost da se pokrene problem autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve, a posebno je indikativna svojevremena podrška patrijarha Vartolomeja upućena 2019. godine mitropolitu Amfilohiju i Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori. No, i pored toga, mnogo toga ostaje otvoreno jer se pokazalo da je patrijarh Vartolomej primijenio različite pristupe u Ukrajini i Makedoniji, te da se ne može pouzdano predvidjeti šta će se u budućnosti događati sa pitanjem autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve. Ono što je, međutim, sigurno je to da će

Slobodan Sadžakov

SPC je trenutno glavna poluga velikosrpskog nacionalizma, ona pokušava spasiti ono što se može spasiti od te ideje, koja je uvijek bila osnova politike ekspanzionizma, a krajem 20. vijeka odvela je i u razaranja i teške zločine. Dok je državna politika Srbije zasnovana na tim temeljima, postojaće i ovakvo prisustvo i uloga SPC, kao što je to, uostalom, slučaj u nekoliko posljednjih decenija. Dok se na temeljan način ne izvrši sekularizacija i država ne odvoji od upliva crkve (i u Crnoj Gori i u Srbiji), bićemo u stanju predmodernosti, crkvena lica će se baviti politikom, imaće nezaslužene ekonomske beneficije i neopravdanu pravnu zaštitu Srpska pravoslavna crkva biti protiv takvog rješenja i da će na sve načine blokirati takav rasplet. Ono što se sada može uraditi je da CPC ima ravnopravan tretman, kao i sve druge vjerske zajednice, u Crnoj Gori, a što se tiče puta dobijanja autokefalnosti on treba da se odvija, prije svega, u religijskoj sferi (kao dio crkvenog života). Kao što postoji crnogorska suverenost, tako već sada postoji i funkcioniše CPC. No, bez obzira na dobijanje statusa autokefalnosti CPC, treba naglasiti da crnogorska suverenost suštinski ne zavisi od tog procesa, jer crnogorska suverenost već postoji, ona je u skladu sa modernim pravnim i političkim parametrima, kao i zasnovana na istorijskim faktima, državnim institucijama i

Za sada se ne vide nikakvi signali od strane Vaseljenske patrijaršije koji ukazuju na spremnost da se pokrene problem autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve, a posebno je indikativna svojevremena podrška patrijarha Vartolomeja upućena 2019. godine mitropolitu Amfilohiju i Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori. No, i pored toga, mnogo toga ostaje otvoreno jer se pokazalo da je patrijarh Vartolomej primijenio različite pristupe u Ukrajini i Makedoniji, te da se ne može pouzdano predvidjeti šta će se u budućnosti događati sa pitanjem autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve na evidentnoj međunarodnoj priznatosti crnogorske državnosti. U smislu modernog shvatanja države nije potrebno ništa dodatno, kao što se to ponekad potencira, kako bi ,,zaokružio“ status crnogorske državnosti. Čak i da CPC dobije auto-

kefalnost, ova pravoslavna crkva, imajući u vidu sekularni karakter državnosti Crne Gore, neće biti ,,državna crkva“ već jedna od crkava, te se tu ne radi o potrebi nekog ,,dodatnog legitimiteta“. Iako su makedonska, a posebno crnogorska nacija, osporene od strane velikosrpskog nacionalizma, tome ne treba pridavati značaj niti stvarati utisak da zaokruženje punog kapaciteta tih nacija i njihove državnosti zavisi od rešavanja religijskog pitanja. Upravo se stvaranjem tog uti-

Procjena Vaseljenske patrijaršije

Vaseljenska patrijaršija

– Između Srbije i Rusije dugo je postojalo saglasje i na međudržavnom nivou i na crkvenom nivou. Međutim, u situaciji koja je nastala zbog rata

ska slabi državni kapacitet i potencira, bez smislenog razloga, neka ,,nepotpunost“. Crna Gora nije ni u kom smislu ,,nedovršena država“, niti direktno zavisi od autokefalnosti. U modernom svijetu, državni legitimitet se ne crpi iz religijske sfere. POBJEDA: Makedonska pravoslavna crkva dobila je autokefalnost. Možete li nam objasniti šta to tačno znači u odnosu na Vaseljensku patrijaršiju i Srpsku pravoslavnu crkvu? SADŽAKOV: Nakon samoproglašene autokefalnosti Makedonske pravoslavne crkve 1967. godine nastupilo je doba raskola sa velikim turbulencijama u odnosima između dvije crkve. Nakon tzv. Niškog sporazuma (2002) dijalog između dvije crkve je u potpunosti zamro. Makedonska crkva je željela da prekine to višedecenijsko konzervirano stanje, pa je od 2018. godine, uz pomoć makedonskog državnog vrha, intenzivirala napore da definitivno izađe iz starog okvira upućenosti na Srpsku pravoslavnu crkvu. Prvobitni plan je bio da se autokefalnost dobije direktno od Vaseljenske patrijaršije. To u Ukrajini vidimo da Srbija na neki način pokušava da napravi zaokret ka Zapadu. Čini se da se i u tom smislu može tumačiti gest vaseljenskog patrijarha, dakle ne samo kao dio unutarcrkvenog događanja, već i kao pokušaj da se i Srpska pravoslavna crkva postepeno izvuče iz ruskog zagrljaja - kaže Sadžakov.

Društvo

Poneđeljak, 30. maj 2022.

Velikosrpski nacionalizam razgrađuje istoriju Crne Gore – Autokefalnost CPC je, naravno, poželjna, prije svega za vjernike te crkve i regularan vjerski život u Crnoj Gori. To pitanje predstavlja značajan problem, ali svakako ne i najveći. Najveći trenutni problemi Crne Gore, utisak je, odnose se na permanentnu razgradnju njenog istorijski utemeljenog statusa od strane snaga velikosrpskog nacionalizma, te čitav niz problema koje treba rješavati, a to su izgradnja pravne države i jačanje valjanosti institucija, popravljanje ekonomske situacije građana, sprečavanje bujanja kriminala… U mnogo slučajeva ti važni životni problemi odlaze u drugi plan upravo zbog vjerskih pitanja - kaže Sadžakov.

se nije dogodilo. Da se dogodilo na taj način, kao u slučaju Ukrajinske pravoslavne crkve, to bi nesumnjivo donijelo nove tenzije u pravoslavlju, odnosno veliki sukob Vaseljenske patrijaršije i Srpske pravoslavne crkve. To bi dodatno vodilo u guranje Srpske pravoslavne crkve u zagrljaj Moskovske patrijaršije. Iako je u slučaju davanja autokefalnosti Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi vaseljenski patrijarh to odlučio pozivajući se na svoje neprikosnoveno i drevno pravo, sada se to, ipak, nije ponovilo i u makedonskom slučaju, te je Vaseljenska patrijaršija uputila Makedonsku pravoslavnu crkvu na rešavanje pitanje svog konačnog statusa kroz dogovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Utisak je da je Vaseljenska patrijaršija sugerisala Srpskoj pravoslavnoj crkvi da se pitanje autokefalnosti Makedonske pravoslavne crkve što prije riješi, a zauzvrat je SPC dobila potvrdu statusa majkecrkve, odnosno time je na svojevrstan način održana važnost Tomosa iz 1922. godine i problematični primat SPC u ovom dijelu Balkana. Da to nije učinjeno, status MPC bi se riješio na drugi način, revidiranjem ingerencija iz Tomosa, uz slabljenje snage SPC, što bi onda, u daljim koracima, pogoršalo i njenu poziciju u pogledu budućih događanja povodom crnogorskog vjerskog pitanja (što je za SPC mnogo važnije od makedonskog). Dakle, utisak je da SPC ništa nije tek tako olako i velikodušno ,,dala“, već izašla u susret razvoju događaja koji je mogao biti nepovoljan za nju. U svemu tome, zanimljivo je da su Vaseljenska patrijaršija i Ruska pravoslavna crkva, koje su inače u sukobu, poslije dugo vremena imale isti stav i to upravo u makedonskosrpskom vjerskom sporu. Obje su, naime, bile za to da se Makedonska pravoslavna crkva vrati u okrilje Srpske. To se, između ostalog, može sagledati i kao neka vrste borbe

Vaseljenske i Moskovske patrijaršije za Srpsku pravoslavnu crkvu. Iako se očekivalo da će Vaseljenska patrijaršija, nakon davanja autokefalnosti Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi, to isto učiniti i sa Makedonskom, a nakon toga možda i sa Crnogorskom, ona je, ipak, postupila drugačije i povukla potez koji je u velikoj meri zadovoljio Srpsku pravoslavnu crkvu, dajući joj tako na značaju. Mislim da je Vaseljenska patrijaršija procijenila da bi direktno davanje autokefalije Makedonskoj pravoslavnoj crkvi izazvalo velike tenzije i dovelo do prekida njenih veza sa Srpskom pravoslavnom crkvom i definitivnog odlaska Srpske pravoslavne crkve u krug Ruske pravoslavne crkve. Kao što je to često slučaj, na djelu nijesu samo vjerska pitanja već i znatan uticaj politike i geopolitike. Ovome treba dodati i to da, kao što Ruska pravoslavna crkva slijedi državnu politiku Rusije, tako i Srpska pravoslavna crkva umnogome slijedi državnu politiku Srbije. POBJEDA: Vaseljenski patrijarh Vartolomej uputio je poruku ruskom patrijarhu Kirilu da ih je razočarala Ruska pravoslavna crkva jer je podržala rat u Ukrajini. Kako tumačite tu poruku? SADŽAKOV: Još od Sabora na Kritu (2016) koji je trebao biti svepravoslavni i, na neki način, potvrdi primat carigradskog patrijarha Vartolomeja, pojačavaju se tenzije u okviru ,,pravoslavnog sveta“. Na taj sabor u znak protesta nije došla Ruska pravoslavna crkva i nekoliko njoj bliskih pravoslavnih crkava. Nakon Vartolomejevog priznanja autokefalnosti Ukrajinske pravoslavne crkve došlo je do velikog rascjepa u okviru pravoslavlja, te ono, evidentno, više ne postoji u staroj formi. Sada je na djelu borba za primat između dvije vjerske grupacije, a one, evidentno, pripadaju dvjema interesnim sferama, te na različite načine učestvuju u geopolitičkim procesima. Ruska pravoslavna crkva je neskriveni instrument i dio ideološke nadgradnje ruske državne politike, te ne iznenađuje što je podržala rat u Ukrajini i krvavu okupaciju te nezavisne države. POBJEDA: Srpska pravoslavna crkva učestvuje u promociji ,,srpskog sveta“ čime se destabilizuje i region. Može li se taj uticaj SPC kontrolisati i kako? SADŽAKOV: SPC je trenutno glavna poluga velikosrpskog nacionalizma, ona pokušava spasiti što se može spasiti od te ideje, koja je uvijek bila osnova politike ekspanzionizma, a krajem 20. vijeka odvela je i u razaranja i teške zločine. Dok je državna politika Srbije zasnovana na tim temeljima postojaće i ovakvo prisustvo i uloga SPC, kao što je to, uostalom, slučaj u nekoliko posljednjih decenija. Dok se na temeljan način ne izvrši sekularizacija i država ne odvoji od upliva crkve (i u Crnoj Gori i u Srbiji) bićemo u stanju predmodernosti, crkvena lica će se baviti politikom, imaće nezaslužene ekonomske beneficije i neopravdanu pravnu zaštitu. Violeta CVEJIĆ

Građani Cetinja dali podršku herojskom ukrajinskom narodu u borbi za slobodu

Sva odlaganja u ratu su pogubna CETINJE - Devedeset petoga dana rata u Ukrajini građanke i građani Cetinja su ponovnim okupljanjem dali podršku herojskome ukrajinskom narodu u borbi za slobodu. Glavna poruka sa transparenta bile su riječi engleskog književnika Džona Drajdena: ,,All delays are dangerous in war“.

Minutom ćutanja i novom prefarbanom pločom na Trgu kralja Nikole I odata je počast svim ukrajinskim žrtvama u ratu, u nadi i želji da je danas prefarbana potonja ploča. Pred zgradom bivšega Ruskog poslanstva na Cetinju puštena je himna Ukrajine koju su okupljeni građani pozdravili aplauzom.

Podrška ukrajinskom narodu

Sve do prekida rata skupovi podrške biće organizovani svaki dan u 17.30 sati ispred Dvorca

Članovi Savjeta AEM-a reagovali zbog priloga na TV Prva od 26. maja

Odluka na osnovu informacije Ministarstva kapitalnih investicija

Tužilaštvo provjerava milionsku nabavku mjernih brojila PODGORICA – Tužilaštvo je formiralo predmet povodom informacije koju je dostavilo Ministarstvo kapitalnih investicija da je prilikom tendera za nabavku mjernih brojila i izvođenja radova na realizaciji AMM projekta proširenje treće faze bilo ozbiljnih zloupotreba. Ova informacija potvrđena je Portalu RTCG u Tužilaštvu. MKI je 11. marta dostavilo Tužilaštvu informaciju u kojoj se navodi da postoje sumnje o postojanju krivičnih djela, povrede ravnopravnosti u vršenju privredne djelatnosti zainteresovanih ponuđača, prevarnih radnji uoči i tokom organizacije tendera Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS), 2018. i 2019. godine. Informacija se odnosi i na moguće zloupotrebe procijenjene vrijednosti tendera i dijela službenih ovlašćenja, a vezano za nabavku mjernih brojila i izvođenje radova na realizaciji AMM projekta - proširenje treće faze.

Kako se navodi u informaciji, ugovor o nabavci roba AMM sistem za srednjenaponska mjesta, vrijedan 2.621.150,4 eura, sa uračunatim PDV-om, krajem oktobra 2018. godine potpisali su bivši izvršni direktor CEDIS-a Zoran Đukanović i Nikola Kovačević, izvršni direktor danilovgradske firme Mezon, koja je bila vodeći član „Konzorcijuma MezonEnerdat-S“. - Troškovi instalacije mjernih uređaja na ovom javnom tenderu bili su značajno skuplji od samih mjernih uređaja, što je prosto nevjerovatno. Nezavisna komisija CEDIS-a, čiji smo izvještaj, takođe, proslijedili VDT-u je utvrdila da nije trebalo potpisati ugovor o nabavci robe, već obustaviti postupak javne nabavke i raspisati dva nova tendera, jedan za nabavku robe i drugi za nabavku usluge. Drugi tender CEDIS-a oglašen 31. 12. 2019. godine, a koji je predmet ove informacije, obustavljen je godinu kasnije 28. 12. 2020. godine - navodi se u informaciji predatoj Tužilaštvu. R. P.

Traže analizu da li je prekršen Zakon o elektronskim medijima PODGORICA – Članovi Savjeta Agencije za elektronske medije Edin Koljenović, Milan Radović i Branko Bošković su, povodom priloga emitovanog 26. maja u emisiji „Žurnal“ na Prva TV, a odmah po saznanju, od stručnih službi AEM-a zatražili da se uradi i dostavi analiza da li je pomenutim prilogom došlo do kršenja Zakona o elektronskim medijima. - O daljim postupcima AEM-a javnost će biti naknadno obaviještena - naveli su iz AEM-a na Tviteru. U informativnom dijelu programa TV Prva, 26. maja, objavljen je prilog o okačenim crnogorskim zastavama na terasama podgoričkih zgrada, koji je zbog svog sadržaja izazvao burne reakcije po društvenim mrežama. U prilogu se navodi da je prošao 21. maj - Dan nezavisnosti, a da su zastave Crne Gore i dalje istaknute po terasama stambenih zgrada. Reporterki TV Prva ova scenografija, kako kaže, ne bi bila sporna da „sve nacionalne zajednice mogu da ističu svoje simbole kada obilježavaju datume koji njima znače“. R. P.

Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova PODGORICA - U 2021. godini ukupan broj održanih javnih okupljanja u Crnoj Gori bio je 623. To pokazuje izvještaj o primjeni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama u 2021. godini, koji je sačinilo Ministarstvo unutrašnjih poslova a koji je objavljen na sajtu Vlade. Kako se tvrdi, od broja svih javnih okupljanja, prijavljenih je bilo 353, neprijavljenih 192 i spontanih 78. - Od ukupnog broja (623 javna okupljanja) policijski službenici Uprave policije su obezbjeđivali 597, što je za 87 javnih okupljanja manje u odnosu na 2020. godinu, kada su obezbjeđivana 684 javna okupljanja. Od ukupno 353 prijavljena javna okupljanja u 2021. godini, 26 javnih okupljanja nije održano, zbog odustajanja organizatora od prijave. Na svim vrstama održanih javnih okupljanja (prijavljenim, neprijavljenim i spontanim) u 2021. godini, na teritoriji Crne Gore, prisustvovalo je oko 150.000 građana navodi se u izvještaju. Kako se tvrdi, od ukupnog broja održanih javnih okupljanja,

Javnim okupljanjima prisustvovalo oko 150.000 ljudi

Ministarstvo unutrašnjih poslova

registrovano je 141 javno okupljanje u pokretu, dok su u izvještajnom periodu, održana 43 javna okupljanja, koja su se odvijala istovremeno na javnom mjestu i kasnije u pokretu. - U toku 2021. godine, na održanim prijavljenim, neprijavljenim i spontanim javnim

kralja Nikole na Cetinju. Slava Ukrajini! Herojima slava! R. P.

okupljanjima registrovano je 21 narušavanje javnog reda i mira. Od ovog broja je registrovano 16 narušavanja, na neprijavljenim javnim okupljanjima, pet na spontanim, dok na prijavljenim javnim okupljanjima nije bilo narušavanja javnog reda i mira - piše u izvještaju.

Kako se ukazuje, na osnovu praćenja i analize stanja, kao i ostvarenih rezultata u primjeni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, evidentna je potreba da se određeni segmenti unaprijede kako bi u narednom periodu službenici Uprave policije bili efikasniji u dijelu sprovođenja ovog zakona. - S tim u vezi, u narednom periodu potrebno je inicirati izmjene Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, u dijelu preciznijeg regulisanja spontanih okupljanja iz razloga što je analizom postupanja policijskih službenika ustanovljeno selektivno postupanje i nerazumijevanje samih spontanih okupljanja. Takođe potrebno je izvršiti izmjenu definicije organizatora javnog okupljanja, koji je po važećem zakonskom rješenju lice koje prijavljuje, organizuje i održava javno okupljanje (sve radnje kumulativno) - ukazano je u izvještaju. Potrebno je, ukazuje se, nastaviti sa preduzimanjem, kako preventivnih tako i represivnih mjera i aktivnosti u cilju dosljedne primjene Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama. R. P.

Društvo

Poneđeljak, 30. maj 2022.

Podaci SZO pokazuju da je u svijetu u šest slučajeva akutnog hepatitisa kod djece urađena transplan

Pojavu novog akutnog hepatitisa nepoznate etiologije među prethodno zdravom djecom uzrasta od jednog mjeseca do 16 godina, prvi put je 5. aprila ove godine prijavilo Ujedinjeno Kraljevstvo sistemu obavještavanja Svjetske zdravstvene organizacije. I iz Instituta za javno zdravlje za Pobjedu potvrđuju da je testiranje isključilo virusne hepatitise tipa A, B, C, D i E i druge poznate uzroke akutnog hepatitisa, a da su nakon prvog slučaja i Sjedinjene Države, nekoliko zemalja Evropske unije i drugih zemalja prijavile suspektne slučajeve. Brajović kaže da je u više od 20 zemalja širom svijeta, uključujući UK, SAD, Izrael, Japan, ali i zemlje EU, registrovano više od 300 slučajeva obolijevanja od akutnog hepatitisa u populaciji djece. - U više od 75 odsto slučajeva radi se o djeci uzrasta do pet godina, dok je u šest slučajeva do sada izvršena i transplantacija jetre - ističe Brajović. Kaže da pacijenti vrlo brzo razvijaju gastrointestinalne simptome (dijareja, povraćanje, abdominalni bol), nakon toga i žutilo, a u pojedinim slučajevima registrovan je i akutni zastoj rada jetre. U opticaju je, kako ističe, više ,,teorija“ kada je riječ o uzroku ovog neobičnog oboljenja kod djece.

Higijena najbolja prevencija Imajući na umu da su aktivnosti na planu nadzora intenzivirane, realno je očekivati da će broj slučajeva obolijevanja od akutnog hepatitisa da raste. U predstojećem periodu SZO i zemlje članice će nastaviti sa intenzivnim aktivnostima na planu identifikacije novih slučajeva. Prioritet je utvrditi uzrok obolijevanja kako bi se precizirale mjere prevencije i kontrole - kaže Brajović

- Pojedini istraživači ukazuju na adenovirus, koji pripada grupi virusa koji se prenose sa osobe na osobu i uzrokuju prehladu, simptome slične gripu, povraćanje i dijareju kod djece. Ono što je teško objašnjivo u ovom slučaju, jeste jako teška klinička slika - navodi Brajović. Ispituju se i druge mogućnosti kao što je infekcija nekim novim sojem adenovirusa, kao i mogućnost da su ovi slučajevi uzrokovani SARS CoV 2 infekcjom. - Imajući na umu da su aktivnosti na planu nadzora intenzivirane, realno je očekivati da će broj slučajeva obolijevanja od akutnog hepatitisa da raste. U predstojećem periodu SZO i zemlje članice će nastaviti sa intenzivnim aktiv-



U više od 75 odsto slučajeva novog akutnog hepatitisa radi se o djeci uzrasta do pet godina, dok je u šest slučajeva do sada izvršena i transplantacija jetre. Pacijenti vrlo brzo razvijaju gastrointestinalne simptome (dijareja, povraćanje, abdominalni bol), nakon toga i žutilo, a u pojedinim slučajevima registrovan je i akutni zastoj rada jetre - ističe Mina Brajović

nostima na planu identifikaije novih slučajeva. Prioritet je utvrditi uzrok obolijevanja kako bi se precizirale mjere prevencije i kontrole - kaže Brajović. Iz Instituta za javno zdravlje napominju da se oboljenje javlja u obliku teškog akutnog hepatitisa koji zahtijeva hospitalizaciju, sa žuticom i izrazito povišenim transami-

nazama jetre. - U većini slučajeva do danas, pojavi žutice je prethodila gastrointestinalna bolest sa povraćanjem, dijarejom i mučninom. Informacije o ishodu za oboljele slučajeve se još prikupljaju. Do sada se većina pacijenata za koje postoje informacije oporavila, ali je kod jednog broja oboljelih bolest napredovala

Poznate vrste hepatitisa i način prenosa Hepatitisi su zapaljenjske bolesti jetre, izazvane različitim infektivnim i neinfektivnim agensima (virusima, alkoholom, lijekovima, toksinima) ili imunim i metaboličkim procesima (autoimuni hepatitisi, steatohepatitisi, i tako dalje). Iz Instituta Pobjedi pojašnjavaju da su virusni hepatitisi grupa zaraznih bolesti koje zahvataju prije svega jetru (izazivaju zapaljenje jetre), a uzrokuju ih virusi hepatitisa A, B, C, D i E. - Razlikuju se po načinu prenosa, trajanju inkubacije, težini bolesti, mogućnosti prelaska u hronični hepatitis i razvoja težih komplikacija. Virusni hepatitisi A i

E se prenose oralnim putem, kontaminiranom hranom i vodom i najrasprostranjeniji su u zemljama niskog higijenskog standarda. U našoj zemlji se uglavnom javljaju sporadično- navode iz te zdravstvene ustanove. Pojašnjavaju da su hepatitis B i hepatitis C zapaljenske bolesti jetre uzrokovane hepatitis C virusom (HCV) i hepatitis B virusom (HBV). - Mogu dovesti do hronične bolesti (infekcija koja traje duže od šest mjeseci) i razvoja komplikacija - oštećenja funkcije jetre, ciroze i karcinoma jetre. Hepatitis D se javlja kod osoba koje su

već inficirane hepatitisom B- ističu iz Instituta. Hepatitis B i hepatitis C se prenose nezaštićenim seksualnim odnosom sa inficiranom osobom, putem krvi (dijeljenjem kontaminiranih igala i špriceva i druge opreme za injektiranje, korišćenjem kontaminiranog pribora za tetoviranje i pirsing, kontaktom sa krvlju ili otvorenim ranama inficirane osobe, ubodom kontaminiranom iglom ili povredama oštrim predmetima, dijeljenjem brijača ili četkice za zube sa inficiranom osobom) i sa inficirane majke na dijete tokom porođaja.

Mina Brajović

sa razvojem akutne insuficijencije jetre - upozoravaju iz Instituta. Oko 10 odsto djece od ukupnog broja prijavljenih zahtijevalo je transplantaciju jetre i do sada je prijavljen jedan smrtni ishod. Iz Instituta navode da su u toku detaljna epidemiološka i laboratorijska istraživanja, kako bi se utvrdila osnovna etiologija bolesti. - Slučajevi su testirani na niz različitih uzročnika, a najčešći pronađeni patogeni su adenovirus i SARS-CoV. Patogeneza bolesti i putevi prenošenja su još uvijek nepoznati. Ne postoje jasni dokazi o prenosu sa čovjeka na čovjeka. S obzirom da je etiologija bolesti još uvijek nepoznata, trenutno nije moguće definisati efikasne mjere kontrole - ističu iz Instituta. Preporuka SZO je da se radi testiranje krvi, seruma, urina, stolice i respiratornih uzoraka. - Kao i da se vrši biopsija jetre, sa dodatnom karakterizacijom virusa uključujući i

sekvenciranje. SZO ne preporučuje uvođenje ograničenja saobraćaja sa zemljama u kojima su identifikovani slučajevi obolijevanja od akutnog hepatitisa - navodi Brajović. Preporuka za roditelje je da maksimalno vode računa o higijeni djece, posebno higijeni ruku. I iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore navode da je fekalD.MIJATOVIĆ

PODGORICA – Slučajevi novog akutnog hepatitisa koji se pojavio u Evropi početkom aprila nijesu bili pozitivni na hepatitise tipa A, B, C, D i E i druge poznate uzroke akutnog hepatitisa, kazala je Pobjedi šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori Mina Brajović.

Završen Zagrebački plenum – Quo vadis, Balkan?

Progresivne snage povlače pred retrog Sa Zagrebačkog plenuma

PODGORICA – Progresivne snage moraju se prestati baviti ideološkom marginom koja vuče društvo nazad, ali i ne treba da se povlače pred retrogradnom i vrlo glasnom manjinom – neke su od poruka panela

kojim je završen Zagrebački plenum – Quo vadis, Balkan? u organizaciji Regionalne akademije za razvoj demokratije iz Novog Sada, Centra za suočavanje sa prošlošću Documenta iz Zagreba i Centra za građansko

obrazovanje iz Podgorice, uz podršku Evropskog fonda za Balkan. Zastupnica koalicije Možemo u Saboru Republike Hrvatske Sandra Benčić govorila je o politici sjećanja i pomirenja

Društvo

Poneđeljak, 30. maj 2022.

Nacionalnom savjetu za obrazovanje, koje rješava najbitnija pitanja iz te oblasti, istekao mandat u septembru prošle godine

ntacija jetre

PODGORICA – Nacionalnom savjetu za obrazovanje istekao je mandat u septembru prošle godine. Ne zna se zašto nije formirano novo tijelo, ali zbog toga ispašta obrazovni sistem. Osnovci, na primjer, neće imati od septembra novi izborni predmet – medijsku pismenost. Iz resora kojim sada rukovodi novi ministar Miomir Vojinović kažu da je na čekanju i odobrenje za ,,neke udžbenike“...

Kod nas nema vakcine protiv ovog oboljenja Okosnica prevencije hepatitisa B je vakcinacija, odnosno vakcina koja štiti od hepatitisa B, ali je u Crnoj Gori nemamo, niti će je biti, prema najavama Montefarma, do kraja ljeta ili početka septembra. Iz Instituta za javno zdravlje kažu da se u Crnoj Gori sprovodi rutinska vakcinacija odojčadi i vakcinacija po epidemiološkim indikacijama (određenih kategorija koje su u povećanom riziku, kao što su osobe na hemodijalizi, kućni i seksualni kontakti osoba s hroničnom HBV infekcijom, zdravstveni radnici itd). -Opšte mjere prevencije, kako za hepatitis B, tako i za hepatitis C, podrazumijevaju primjenu strategija o sigurnosti krvi, uključujući provjeru svih komponenti krvi koji se koriste za transfuziju, pravilno odlaganje medicinskog otpada, prevenciju prenosa prilikom injektiranja droga, tzv. programi smanjenja štete, sigurnije seksualne prakse i ponašanja - navode iz Instituta.

no-oralni prenos virusa, kao što je prenos kod adenovirusa, vjerovatniji kod male djece, pa se stoga preporučuje jačanje opšte dobre higijenske prakse (uključujući pažljivu higijenu ruku, čišćenje i dezinfekciju površina) u ustanovama koje pohađaju djeca. SZO insistira na poštovanju opštih preventivnih mjera za kontrolu, prevenciju i suzbi-

Institut za javno zdravlje

janje širenja respiratornih virusnih infekcija, sa posebnim akcentom na higijenu ruku. K. JANKOVIĆ



Slučajevi su testirani na niz različitih uzročnika, a najčešći pronađeni patogeni su adenovirus i SARS-CoV. Patogeneza bolesti i putevi prenošenja su još uvijek nepoznati. Ne postoje jasni dokazi o prenosu sa čovjeka na čovjeka. S obzirom da je etiologija bolesti još uvijek nepoznata, trenutno nije moguće definisati efikasne mjere kontrole - ističu iz Instituta

Upitani zašto ovo tijelo, koje rješava najbitnija pitanja u obrazovnom sistemu, nije formirano, kada je resorom rukovodila ministarka Vesna Bratić, iz Ministarstva prosvjete odgovaraju da prosto u vrijeme dolaska Vojinovića na rukovodeću poziciju, 29. aprila ove godine, tog tijela nije bilo. Navode da ne postoji zakonski vremenski okvir za formiranje Nacionalnog savjeta za obrazovanje i vaspitanje. Prema Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, Vlada osniva Nacionalni savjet na period od četiri godine. Procedura nalaže da Ministarstvo upućuje poziv svim relevantnim institucijama da izaberu svoje predstavnike u Savjetu. Nijesu iz resora ministra Vojinovića, međutim, precizirali kada planiraju da to učine. – Nadam se da će nova prosvjetna administracija u što kraćem roku uputiti poziv svim subjektima koji treba da čine Nacionalni savjet kako bi se isti konstituisao – rekla je Pobjedi potpredsjednica Sindikata prosvjete i predsjednica Udruženja nastavnika društvene grupe predmeta mr Stanka Vukčević. Ona podsjeća da Savjet donosi odluke o svim stručnim pitanjima. Daje stručnu po-

Sadašnji ministar Miomir Vojinović

e ne treba da se gradnom manjinom i o pokušajima da se te teme pokrenu u Saboru na drugačiji način. Ona je rekla da se ,,na nekoliko primjera iz Zagreba, poput govora gradonačelnika na spomeniku Aleksandri Zec ili otkrivanja spomenika žrtvama ustaškog terora,

pokazalo da se i na lokalnom nivou može raditi na pomirenju i stvarati kultura sjećanja“. Benčić smatra da nije tačno da su te teme kontroverzne u Hrvatskoj i da izazivaju podjele, navodeći da ih najveći dio građana Hrvatske ne doživljava

tako. Ona je zaključila da se ,,progresivne snage moraju prestati baviti ideološkom marginom koja vuče društvo nazad“ i da se moraju početi fokusirati na suštinske stvari i upravo tu ostvariti saradnju, a prije svega kada su u pitanju

Na čekanju i odobrenje za neke udžbenike

Stanka Vukčević

moć u postupku donošenja odluka i priprema propise iz oblasti obrazovanja i vaspitanja. Ukazuje na to da je obrazovni sistem bez organa koji donosi obrazovne i vaspitne programe, ispitne kataloge, standarde za pripremu udžbenika, programe stručnog osposobljavanja i usavršavanje nastavnika. Učenici treba da izaberu obavezne izborne predmete sa liste koju predlaže Savjet. To tijelo odobrava udžbenike i nastavna sredstva za sve nivoe, daje uputstva za izvođenje prilagođenih obrazovnih programa i mnogo još zadataka treba da obavi ovo tijelo – poručuje Vukčević. Iz Ministarstva su detaljni-

je objasnili šta je sve posao ovog tijela. Donosi obrazovni program za obrazovanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama, vaspitni program za domove učenika, prilagođene obrazovne programe za obrazovanje odraslih, ispitne kataloge za provjeru nacionalne stručne kvalifikacije, standarde za pripremu udžbenika za predškolsko, osnovno, srednje opšte i stručno obrazovanje i za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama. Donosi i program stručnog osposobljavanja i usavršavanja direktora ustanova, program rada stručnih saradnika, uputstvo za izradu obrazovnog programa, te za

Bivša ministarka Vesna Bratić

naizgled ‘male teme’. Benčić je zaključila da ,,progresivne snage u regionu treba da šalju poruku nade i vjere u pobjedu i da ne treba da se povlače pred retrogradnom i vrlo glasnom manjinom“. Lana Prlić, zastupnica u Predstavničkom domu parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, rekla je da „mladi ljudi u Bosni i Hercegovini imaju vrlo radikalne stavove uprkos tome što znaju vrlo malo o onome šta se za vrijeme rata dešavalo“, a da im političke stranke ne nude ništa osim okova devedesetih, ponekad i četrdesetih godina prošlog vijeka. Ona je dodala da je „obrazovanje

po principu ‘dvije škole pod jednim krovom’ sramotno i ne može, ni na koji način, doprinijeti stvaranju generacija čija će budućnost biti drugačija i bolja“. Odbornik u Skupštini Grada Beograda iz koalicije Moramo, Dobrica Veselinović, rekao je da vjeruje da je ,,moguće kroz male teme doći do velikih“ i da je upravo to put ka ostvarivanju saradnje na pitanjima koja su od suštinskog značaja za budućnost svih naših građana. ,,Jasno je da na cijelom Balkanu postoji trougao zagađenja koje izazivaju termoelektrane koje rade na ugalj i da su zbog toga

prilagođavanje obrazovnog programa za sticanje nivoa obrazovanja odraslih, standarde kompetencija nastavnika i direktora. Utvrđuje, takođe, posebni dio obrazovnog programa za predškolsko, osnovno i srednje opšte i stručno obrazovanje. Predlaže opšti dio obrazovnog programa za osnovno, srednje opšte i stručno obrazovanje, posebne programe osposobljavanja, prekvalifikacije, dokvalifikacije, usavršavanja i specijalizacije zaposlenih i nezaposlenih. Uređuje standarde školskog prostora, nastavnih sredstava i opreme za rad ustanova u kojima se ostvaruje predškolsko, osnovno, srednje opšte i stručno obrazovanje, profil nivoa obrazovanja za nastavnike za osnovne škole, listu obaveznih izbornih predmeta za osnovnu školu i gimnaziju. - Nacionalni savjet odobrava udžbenike i nastavna sredstva za predškolsko, osnovno, srednje opšte i stručno obrazovanje, kao i za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama – istakli su oni. Ovo tijelo daje mišljenje o opštim pitanjima obrazovanja i vaspitanja, kompatibilnosti obrazovnog sistema sa onim u razvijenim demokratskim zemljama, stanju i razvoju obrazovanja i vaspitanja, daje uputstva za izvođenje prilagođenih obrazovnih programa. Kako je Pobjeda ranije pisala, bez stava Nacionalnog savjeta nedavno je ministarka Vesna Bratić potpisala dozvole za rad dvjema privatnim vjerskim srednjim školama, u Podgorici i Nikšiću. Prema Opštem zakonu o obrazovanju, međutim, program privatnih škola postaje važeći kada Nacionalni savjet utvrdi da odgovara javno važećem programu za pojedinu oblast obrazovanja i vaspitanja. N. Đ. naši gradovi najzagađeniji u Evropi i pokazalo se da je na tim temama moguće ostvariti saradnju“, pojasnio je on. On je kazao da se ,,nada da dolazi novo političko doba i generacije političara koje se neće plašiti da se zauzmu za prave vrijednosti i neće kalkulisati njima zbog dnevnopolitičkih poena“. Evropski parlamentarac iz Hrvatske Predrag Matić rekao je da je ključno da zemlje Zapadnog Balkana same porade na svojim odnosima, kao i da Evropska unija trenutno ima brojne prioritete koji ne uključuju države našeg regiona. R. P.

10 Svijet

Poneđeljak, 30. maj 2022.

DEVEDESET PETI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Guverner Luganjska tvrdi da je situacija ekstremno eskalirala

Vučić i Putin dogovorili povoljan aranžman o nabavci ruskog energenta

Topovski napadi na Sjeverodonjeck, ukrajinska vlada pozvala Zapad da joj pošalje oružje većeg dometa Srbiji tri puta jeftiniji Vladimir Putin

Aleksandar Vučić

gas nego drugim evropskim zemljama

Ukrajinske oružane snage optužile su ruske vlasti u Krimu da naređuju bolnicama da odbijaju civilne pacijente kako bi oslobodili krevete za ruske vojnike

Sjeverodonjeck pod konstantnom paljbom ruskih snaga

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski juče je posjetio pripadnike ukrajinske vojske u Harkovu. To je prvi put da je Zelenski viđen izvan Kijeva od početka ruske invazije na Ukrajinu krajem februara. - Rizikujete svoje živote za sve nas i za svoju zemlju - rekao je Zelenski vojnicima, kojima je donio poklone i odlikovanja KIJEV - Ukrajinski branioci su odbili juče ruski napad na Sjeverodonjeck, najveći grad koji je još uvijek pod njihovom kontrolom u regiji Luganjsk, ali su pretrpjeli teške topovske napade, rekli su ukrajinski zvaničnici. Granatiranje je bilo toliko intenzivno da nije moguće procijeniti koliko je ljudskih žrtava i kolika je šteta, rekao je guverner Luganjska Serhij Haidai. Proteklih dana uništeno je na desetine objekata. - Situacija je ekstremno eskalirala - rekao je Haidai. Ukrajinska vlada u međuvremenu je pozvala Zapad da joj pošalje oružje većeg dometa za nastavak borbi u ratu koji traje već četvrti mjesec. Nekoliko eksplozija čulo se u ukrajinskom gradu Harkovu nekoliko sati nakon posjete predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je bio prvi put van Kijevske oblasti od početka ruske invazije, rekao je novinar Rojtersa. Veliki oblak tamnog dima mogao se vidjeti kako se diže sjeveroistočno od centra grada. Harkov je posljednjih dana bio izložen ruskom granatiranju

nakon nekoliko nedjelja relativnog mirovanja. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski juče je posjetio pripadnike ukrajinske vojske u Harkovu. To je prvi put da je Zelenski viđen izvan Kijeva od početka ruske invazije na Ukrajinu krajem februara. - Rizikujete svoje živote za sve nas i za svoju zemlju - rekao je Zelenski vojnicima, kojima je donio poklone i odlikovanja. U međuvremenu je rusko Ministarstvo odbrane saopštilo da su projektili uništili veliki arsenal ukrajinske vojske u Krivom Rihu, rodnom gradu ukrajinskog predsjednika Ze-

Sahrana ukrajinskog vojnika

lenskog, javlja državna novinska agencija Tas. Ukrajina nije potvrdila da se napad dogodio. Zelenski je kazao u sinoćnjem obraćanju da se vrijeme do oslobođenja Ukrajine skraćuje svakim danom i da je ,,samo pitanje vremena“ prije nego što Ukrajina povrati sve od Rusije. - Ukrajina će povratiti sve od Rusije. To je imperativ. I samo je pitanje vremena. Svakog dana u ovo isto vrijeme, vrijeme do oslobođenja se skraćuje. Sve što činimo je za to - poručio je Zelenski. U međuvremenu je EU predložila embargo na morsku sirovu naftu iz Rusije dok je odustala od nametanja ograničenja na uvoz iz ključnog naftovoda Družba, glavnog mađarskog izvora uvoza sirove nafte, kako bi udovoljio prigovorima Budimpešte. Države članice postupno će ukinuti uvoz morske sirove nafte za šest mjeseci, a rafiniranih naftnih derivata za osam mjeseci, kažu izvori za Bloomberg. Prijedlog bi dao više vremena Mađarskoj, koja se protivila sporazumu da pronađe teh-

ničko rješenje koje zadovoljava njene energetske potrebe. Takođe bi se pozabavila zabrinutošću drugih zemalja bez izlaza na more, uključujući Slovačku i Češku. U međuvremenu Rusija nastavlja slati gas u Evropu preko Ukrajine, potvrdio je Gazprom. Ruski proizvođač plina rekao je da je njegovo snabdijevanje preko ulazne tačke Sudzha iznosilo 44,1 milion kubnih metara, u odnosu na 43,95 u subotu. Iznos je još uvijek manji od onog koji je viđen ranije u maju, koji je iznosio 95,8 miliona kubnih metara prije nego što je Ukrajina zbog rata zaustavila rutu kroz Kijev. Zahtjev za snabdijevanje plinom preko druge ulazne tačke, Sokhranovke, Ukrajina je odbila, navodi Rojters. Ukrajinske oružane snage optužile su ruske vlasti u Krimu da naređuju bolnicama da odbijaju civilne pacijente kako bi oslobodili krevete za ruske vojnike. U izjavi na Fejsbuku, Oružane snage Ukrajine pišu da se intenzivno skuplja krv donatora. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je ideju da silom pokuša vratiti zemlju koju je izgubila 2014. aneksijom Krima koji je postao ruski. - Ne vjerujem da možemo vratiti našu teritoriju vojnim djelovanjem. Ako krenemo tim putem, izgubićemo stotine hiljada ljudi - rekao je. Zamjenik čelnika ruske administracije u okupiranoj regiji Herson izjavio je da se referendum o zvaničnom pridruživanju Rusiji neće održati sve dok ne prestanu borbe u toj regiji, kao i u obližnjim regijama Odese i Mikolajeva, prenosi CNN. Zamjenik načelnika hersonske vojne civilne uprave Kiril Stremousov rekao je Rojtersu da trenutno ,,nema razgovora o referendumu“. - Kasnije ćemo objaviti kada će se održati neka vrsta glasanja ili plebiscita, ali to neće biti danas, a neće biti ni sjutra jer naš prvi zadatak je uspostaviti red i organizovati sastav uprave u toj regiji - dodaje Stremousov.

PODGORICA – Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je u telefonskom razgovoru sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom dogovoren povoljan aranžman o nabavci ruskog gasa, čiji detalji će narednih dana biti precizirani. - Imali smo vrlo dobar razgovor o više tema, a najvažnija su naši biletaralni odnosi i gasni aranžman - rekao je Vučić novinarima poslije obilaska skladišta republičkih robnih rezervi u Beogradu. Istakao je da će Srbija i dalje nabavljati ruski gas po cijeni koja se utvrđuje po sadašnjoj povoljnoj formuli koja zavisi od kretanja cijene nafte na svjetskom tržištu, a to znači da će imati ubjedljivo najpovoljniju cijenu gasa u Evropi. - Potpisaćemo ugovor na rok od tri godine, a sjutra ili prekosjutra razgovaraćemo o količinama gasa. Srbiji su potrebne veće količine gasa, ali ako smijem da kažem, imaćemo sigurnu zimu, a od daljih razgovora zavisiće koliko će nas gas koštati - kazao je Vučić. Kako je pojasnio, u ovom trenutku cijena gasa koji će Srbija nabavljati od ruskog Gasproma je tri puta niža nego što ga

nabavljaju druge evropske zemlje, a zimi bi ta cijena bila i 10 do 12 puta niža. Kako je dodao, očekuje se da cijena bude 340 do 350 dolara za 1.000 kubika gasa. - To nije konačna cijena jer će ona zavisiti od količine koja će biti isporučena - rekao je Vučić. Naveo je da dogovorena cijena za isporuku 2,2 milijarde kubika gasa godišnje, a Srbiji je zbog razvoja industrije potrebno još 800 miliona kubika. Srbija sa Gaspromom pregovara o novom gasnom aranžmanu jer 31. maja ističe šestomjesečni sporazum postignut u novembru prošle godine, kada je isticao prethodni desetogodišnji ugovor. Sada je cijena ruskog gasa za Srbiju 270 dolara za 1.000 kubnih metara, a na berzama je premašila 1.000 dolara. Gasprom je direktno ili kroz svoje firme većinski vlasnik Naftne industrije Srbije i jedini dobavljač gasa Srbiji i većinski vlasnik oba gasovoda kojim se gas iz Rusije doprema u Srbiju. Ruski energetski sektor je pod sankcijama SAD i evropskih zemalja zbog ruske invazije na Ukrajinu, koja je počela 24. februara.

Još se traga za nestalim avionom u Hrvatskoj

Prije nestanka poslao poziv za pomoć ZAGREB - Hrvatska kontrola leta obavijestila je juče Operativni centar civilne zaštite o nestalom avionu tipa Cesna sjeverno od Rakovice, na visini 2300 stopa koji je poletio iz Splita. Radi se o avionu tipa Cesna 182. Avion je letio iz pravca Splita prema Njemačkoj, a u njemu su bile četiri osobe. Kako saznaje Dnevnik Nove TV, prije samog nestanka avion je poslao poziv u pomoć.

Josip Granić, načelnik HGSS-a, u Dnevniku N1 potvrdio je da još uvijek nema novosti o nestalom avionu, ali je rekao da planiraju ostati sve dok se avion ne pronađe. - Avion se smatra nestalim. Imamo područje potrage, na terenu je više od 70 članova HGSS-a i između 30 i 40 pripadnika policije. Jedino novo s terena je da avion sigurno nije tamo gdje smo mi. Zbog vremenskih uslova potraga je izrazito teška rekao je.

U fokusu: Ukrajinska kriza

Poneđeljak, 30. maj 2022.

STAV Uprkos činjenici da je inicijalni impuls za kreiranje ove organizacije bio kritički stav prema postojećoj državnoj praksi obilježavanja ratnih žrtava, Besmrtni puk je medijski projektovan kao jedan u nizu simbola rastućeg fašizma u Rusiji. Takva projekcija je moguća jer su analitičari zanemarili činjenice o ideji i prirodi projekta, a svoj fokus usmjerili na napor države da kooptira ovu inicijativu

» Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ Od prvog dana ruske invazije na Ukrajinu decenijska hladnoratovska retorika demonizacije političkih i vojnih suparnika i aktivizam kroz koji se ona manifestuje, su dostigli nove emotivne nivoe. Ako zanemarimo njenu političku upotrebljivost u ratnom periodu, ta retorika ima malo dodirnih tačaka s onim sto društvene nauke znaju o Rusiji i sa stvarnošću u kojoj se odvija ratna drama u Ukrajini. Fatalna privlačnost simboličke snage koncepta kao što je fašizam zasljepljuje mnoge domaće i strane analitičare ruske agresije i ratnih zločina koje njena vojska čini u Ukrajini. Ova privlačnost je zanijela i neke od svjetski poznatih istoričara pa se odnedavno razvila debata o tome da li je Putinova Rusija fašistička ili nije. Stiče se utisak da nije dovoljno obznaniti, dokumentovati i pravno procesuirati ratne zločine i genocidnu namjeru, već je neophodno sva ta dešavanja uviti u analitičku zavjesu ideologije koja je proizvela Dahau, Lidice, Jasenovac i druga stratišta.

REDUKCIONISTIČKE TEHNIKE

Ovakvo kontekstualizovanje motiva za rusku agresiju pokazuje zabrinjavajuće ignorisanje postojećeg stručno utemeljenog znanja o Rusiji. Umjesto oslanjanja na obimnu literaturu o ruskom društvu, mnogi analitičari se fokusiraju na istorijske analogizme i personalizaciju rata u Ukrajini. Tako se, umjesto objašnjenja kompleksnih geopolitičkih, vojnih, ekonomskih, socioloških, ideoloških i istorijskih faktora, javnosti nudi portret neuravnoteženog tiranina koji se, potom, uokvirava kolekcijom primamljivih i medijski upotrebljivih analogija. Radi se, u stvari, o redukcionističkim tehnikama koje proizvode ne samo neutemeljene zaključke i konfuzne analize, već i pogrešne političke odgovore.

OPASNE GENERALIZACIJE

Takve analize se oslanjaju na generalizaciju da je Rusija zarobljena u mitu o sopstvenom imperijalnom zlatnom dobu, i na konstataciju da je proslava Dana pobjede, u stvari, manifestacija ,,kulta mrtvih“, pošto je lako prepoznati ,,kult vođe“ koji definiše prirodu savremene Rusije. Oni koji se podrobno bave istraživanjem ruskog društva znaju da je, kao administrator i politički lider, Vladimir Putin uvijek bio ambivalentna figura i da nikada nije živao neograničenu i bespogovornu podršku

Rusija, Putin i fašizam

ni među glasačima partije koju vodi. Naravno, može se govoriti o poštovanju i lojalnosti glasača, uključujući i one koji mogu imati određene moralne primjedbe na Putinov manir vladanja. No, to nije kult vođe. Kao što su drugi već primijetili, takozvani politički tehnolozi su morali da kreiraju veliku medijsku kampanju za Putina, pošto je njegova harizma zahtijevala dodatnu medijsku ,,kubikažu“. Činjenica je da bez te PR mašine Putin nikada ne bi mogao da kreira masu sljedbenika kakvu je kreirao Donald Tramp, na primjer. Kada je u pitanju tvrdnja o ,,kultu mrtvih“, važno je reći da analize ovog fenomena ostaju u okvirima opasnog kulturalizma koji konstatuje da Rusi visoko vrednuju nasilje i nasilnu dominaciju, te da posjeduju genetske ,,azijatske“ predispozicije za nipodaštavanje vrijednosti ljudskog života.

UPOTREBA ,,BESMRTNOG PUKA“

Praksa komemoracija ratnih žrtava, kakva je ona zvana Besmrtni puk, je često korišćen primjer fašizacije Rusije. To je započelo kao lokalni projekat trojice novinara koji su radili u okviru Medijske grupe iz Tomska. Oni su u inicijalnom obraćanju tvrdili da su frustrirani političkim, komercijalnim i militarističkim tonovima standardnih komemoracija, te da žele da kreiraju alternativu uobičajenim vojnim paradama koje slave državu i njene lidere, a ne obične ljude koji su se borili u

Jedna od posljedica neliberalizma je i rastuća politička i socijalna demobilizacija građana Rusije. Ovim se kreira paradoksalna situacija. Originalna optužba o fašizaciji Rusije je promašaj, jer ilustruje svu manjkavost fokusiranja na trenutnu elitu koja ima malo ili nimalo veza sa većinom stanovništva. S druge strane, politička demobilizacija građana Rusije može, u određenom trenutku, da posluži kao legitimno uporište tvrdnji o fašizaciji ruskog društva ratu. Ova inicijativa je dijelom bila utemeljena u svijesti o tome da što je više državnih spomenika oslobodiocima, to je brže zaboravljanje individualnih iskustava učesnika rata, jer su neki od ovih spomenika dio korpusa koji je Svetlana Bojum nazivala ars oblivionalis – umjetnost nasilne amnezije koja kreira lažne sinonime kako bi time osvojila javni i privatni prostor sjećanja. Kolona građana koji nose fotografije svojih predaka poginulih u ratu se teško može opisati kao izraz patriotizma. Vjerovatnije je da se radi o rijetkoj mogućnosti da se iskažu sjećanje i bol povodom ličnog gubitka. Uprkos činjenici da je inicijalni impuls za kreiranje ove organizacije bio kritički stav prema postojećoj državnoj praksi obilježavanja ratnih žrtava, Besmrtni puk je medijski projektovan kao jedan u nizu simbola rastućeg fašizma u Rusiji. Takva projekcija je moguća jer su analitičari zanemarili činjenice o ideji i prirodi projekta, a svoj fokus usmjerili na napor države da kooptira ovu inicijativu.

Ne treba zaboraviti da se fašizam manifestuje i kao lagana erozija koncepta građanina i ostvarivanje totalitarnih ciljeva kroz birokratske procedure. Radi se o takozvanom ,,post-fašističkom“ fašizmu. Analize društvenih i političkih kretanja u Velikoj Britaniji, državama Zapadne Evrope i u Sjedinjenim Američkim Državama mogu poslužiti kao značajno upozorenje o opasnostima ovog erozivnog procesa

IGNORISANJE ISTRAŽIVANJA

Analitičari koji plove ovakvim medijskim maticama kulturalizma ignorišu značajna sociološka istraživanja koja su, pored ostalih, radili i publikovali Manfred Hetling, Azat Bilalutdinov, Robert Horvat i Miša Gabović (Manfred Hettling, Azat Bilalutdinov, Robert Horvath; Mischa Gabowitsch) o Besmrtnom puku i Strategiji 31, njihovim deklaracijama o apolitičnosti i autonomiji djelovanja u odnosu na državne organe. Da ne bi bilo zabune, ne želim da sasvim delegitimizujem tvrdnje o ,,kultu vođe“ i elementima koji podsjećaju na ,,kult mrtvih“. Ono što želim da naglasim jesu dvije stvari. Prva je da je ovakav analitički diskurs fokusiran isključivo na kvadraturu koju zauzima vladin kompleks u Kremlju i na nekolicinu problematičnih ideologa čiji je uticaj na donosioce odluka ionako upitan. Ono što je očigledno jeste da ovakav analitički diskurs potpuno zanemaruje Rusiju. Druga je da se model Putinove vladavine ne uklapa potpuno u osnovne postulate dviju definicija fašizma koje su ponudili Jan Keršou (Ian Kershaw) i Robert Grifin Robert (Roger Griffin Robert), a koje su prihvaćene kao stručni standardi u procjenjivanju elemenata te ideologije. Svi oni koji zaista žele da razumiju razloge onih Rusa koji podržavaju agresiju na Ukrajinu bi trebali da pročitaju knjigu koju je Keršou napisao o njemačkom društvu tokom Drugog svjetskog rata. Njegova definicija je jedno-

stavna: fašizam se temelji na hipernacionalizmu koji je nasilan prema svim političkim protivnicima i koji je isključiv, rasistički, mačo, disciplinatorski i militaristički. Osim ovih karakteristika, Keršou smatra da fašizam nerijetko pokazuje i snažnu želju za društvenim ,,preporodom“ koji se oslanja na romantizovano utopijsko viđenje zajednice, kao i karakteristike iredentizma, antikapitalizma i korporativizma. Očigledno je da određene osobine ruskog režima odgovaraju nekim od fašističkih elemenata koje je Keršou nabrojao. Ipak, ti elementi su u direktnoj suprotnosti sa etnicizacijom Ukrajinaca. Ne treba zaboraviti da je centralna tačka Putinovog iredentizma njegovo vjerovanje da Ukrajinci nijesu ništa drugo nego frustrirani i zabludjeli Rusi. Takođe je važno pomenuti da je od početka vojne agresije dehumanizacija ,,drugog“ jednako prisutna i među Rusima i među Ukrajincima.

PUTINOV NELIBERALIZAM

Rodžer Grifin smatra da je fašizam ,,revolucionalno-utopijska forma nacionalizma“ i da zahtijeva anti-moderni mit obnavljanja zajednice. To obnavljanje se može ostvariti jedino kroz uništenje neprijatelja. Neprijatelji su pozicionirani u rasne kategorije kroz mehanizam ideološke doktrine koja služi kao katalizator za masovnu mobilizaciju. Takva mobilizacija omogućava da se ostvari potpuna dominacija nad svim neprijateljima: onima unutar države, kao i onima izvan nje.

Kao što je primijetila Marlen Laurel (Marlene Laurelle), sudeći po ovim kriterijumima Putin nije čak ni savremena inkarnacija Pinočea, a kamoli Hitlera ili Musolinija. Ona vjeruje da je ispravnije Putinov model vladavine nazvati ,,neliberalizmom“ (iliberalizmom). To je politička paradigma koja želi da iznova uspostavi pravo takozvane ,,tihe većine“, tako što insistira na političkoj, ekonomskoj i kulturnoj suverenosti. Neliberalizam potcenjuje i nastoji da delegitimiše nadnacionalne i multinacionalne institucije globalizma, a zalaže se za striktnu autonomiju nacionalne države na uštrb međunarodne saradnje. Osim toga, neliberalizam promoviše ekonomski protekcionizam i odbacuje multikulturalizam i manjinska prava kao bezvrijedne ili čak štetne. Ovakav model političkog uređenja postoji i u drugim državama, pa ni Crna Gora nije pošteđena neliberalnih ,,blagodeti“. Naime, mnoge od ovih elemenata možemo prepoznati u javnom diskursu u Crnoj Gori, odnosno u političkom narativu lidera DF i PZP. Jedna od posljedica neliberalizma je i rastuća politička i socijalna demobilizacija građana Rusije. Ovim se kreira paradoksalna situacija. Originalna optužba o fašizaciji Rusije je promašaj, jer ilustruje svu manjkavost fokusiranja na trenutnu elitu koja ima malo ili nimalo veza sa većinom stanovništva. S druge strane, politička demobilizacija građana Rusije može, u određenom trenutku, da posluži kao legitimno uporište tvrdnji o fašizaciji ruskog društva. Ne treba zaboraviti da se fašizam manifestuje i kao lagana erozija koncepta građanina i ostvarivanje totalitarnih ciljeva kroz birokratske procedure. Radi se o takozvanom ,,postfašističkom“ fašizmu. Analize društvenih i političkih kretanja u Velikoj Britaniji, državama Zapadne Evrope i u Sjedinjenim Američkim Državama mogu poslužiti kao značajno upozorenje o opasnostima ovog erozivnog procesa.

12 Kultura

Poneđeljak, 30. maj 2022.

Predstava „Noć tribada“, u režiji Branka Ilića, večeras premijerno u Etno džez klubu „Sejdefa“

Predstava je nastala u produkciji NVO Teatar mladih, a uz podršku Evropske unije i Savjeta Evrope uz program „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019–2022“. Pored EU, partneri su i Univerzitet Crne Gore, Pravni fakultet, Fakultet dramskih umjetnosti i Centar za kulturu iz Tivta. Komad „Noć tribada“ napisao je Per Olov Enkvist, a nakon podgoričke premijere sjutra veče predstava će imati prvo prikazivanje u Tivtu. Kako su organizatori napomenuli, za prvih pet izvođenja predstave neće se prodavati karte, već će publika biti u prilici da donira novac, kako bi zajedničkim snagama pomogla u borbi protiv nasilja nad ženama. Kompletan iznos biće usmjeren ka ovom cilju.

Kad žene budu jednake, bićemo bolje društvo Cilj projekta je da se kroz umjetničko-pozorišnu formu približe teme koje su aktuelne u crnogorskom društvu, te da se afirmiše borba za istinskom ravnopravnošću, kao i važnost emancipacije žena – kazala je Katarina Krek

Misija pozorišta je da edukuje

d. mijatović

PODGORICA – Predstava „Noć tribada“, u čijem je fokusu podizanje svijesti o značaju ravnopravnosti, slobodi i nasilju nad ženama, a koju je na scenu postavio Branko Ilić, biće premijerno izvedena večeras u 20.30 sati, u Etno džez klubu „Sejdefa“.

nad ženama, a mislim da bismo svi trebalo da budemo intenzivno u tu akciju. Nažalost, još uvijek smo na niskim granama kad je u pitanju zaštita žena. Naš pravni sistem još dovoljno aktivan da bi upoznao žene sa njihovim pravima – kazala je ona.

na , koje je naročito teško prepoznati, spriječiti i sankcionisati – ispričala je Jakomopula.

nošću. Muškarci u svom porivu, vaspitanju, tradiciji, imaju želju za kontrolom. Ako je nama potrebno suštinski da žene budu jednake, ali zaista, tada ćemo biti bolje društvo – kazao je Ilić. Osim kao reditelj, Ilić je u predstavi prisutan kao dio glumačke podjele, koju još čine Jelena Simić, Ivona ČovićJaćimović i Lazar Đurđević. Za Čović-Jaćimović je ogromno zadovoljstvo što je kao glumca imala priliku da se bavi ovom temom. - Lik koji ja donosim je jedna slobodna žena, a za tu slobodu joj je bilo neophodno samopouzdanje, koje dolazi iz obrazovanja, prihvatanja sebe. Nadam se da ću kroz ovu ulogu da doprem do velikog broja gledalaca, naročito mlađe generacije. Sloboda izbora, bili mi žene ili muškarci, je nešto što se tiče samo nas samih – ne okoline, roditelja ili bilo kog drugog – rekla je ona. Scenografkinja predstave je Vana Prelević, a kostimografkinja Tijana Todorović. S. V.

FORMA

AKTUELNE TEME

Cilj Teatra mladih, kako je na jučerašnjoj konferenciji za medije kazala predsjednica Katarina Krek, jeste da uvijek otvara teme koje su aktuelne, svevremenske, a ovaj komad pokazuje da nijesu samo aktuelne danas i ovdje, nego su takve bile i u prošlosti, a moguće da će biti u budućnosti. - Pozorište je važno zbog tema koje stalno mora da otvara a tiču se ravnopravnosti, nasilja, nejednakosti, dominacije nad ženama. Ne kažem da to ne postoji u suprotnom pravcu, a ovaj komad potvrđuje da to nije samo pitanje mentaliteta, nego i ljudskog roda. Cilj projekta je da se kroz umjet-

Centru za kulturu u Tivtu je, kako je u ime ove institucije rekla Dijana Sindik, ova koprodukcija veoma draga, te se nadaju se velikom odzivu, budući da je misija pozorišta je da edukuje i mijenja na ovaj način. - Ovaj projekt je znaačajan zbog borbe protiv naslja

Sa jučerašnje konferencije za novinare u Podgorici

ničko-pozorišnu formu približe teme koje su aktuelne u crnogorskom društvu, te da se afirmiše borba za istinskom ravnopravnošću, kao i važnost emancipacije žena – kazala je Krek. Kada je riječ o borbi protiv nasilja nad ženama, kako je rekla šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici

Nagrada za životno djelo „Frederik Rosif“ pripala reditelju Vladimiru Peroviću

Evgenia Jakomopula, ova organizacija u velikoj mjeri podržava nacionalne institucije u Crnoj Gori u naporima da se izbore sa ovim fenomenom, koji je široko rasprostranjen i kompleksan. - Moram da napomenem da je Crna Gora jedna od 35 zemalja članica Savjeta Evrope koje su ratifikovale Istanbulsku

konvenciju, kojom se inkriminišu svi oblici nasilja nad ženama i kojom se ženama pruža zaštita. Predstava „Noć tribada“ ne govori eksplicitno o nasilju. Ovaj višeslojni komad otkriva u većoj mjeri sofisticirane, manje vidljive, ali jednako opasne oblike nasilja, kao što su psihološko i ekonomsko zlostavljanje že-

Mi kao društvo, prema riječima reditelja Ilića, stalno imamo problem između forme i suštine. - Formalno znamo da su žene slobodne i jednake kao muški, ali ih u medijima, Vladi, na ključnim i odgovarajućim mjestima nema. Mi suštinski podrazumijevamo da se nad njima ne vrši nasilje, ali moramo da znamo da nasilje nije samo fizičko, nego i kada nekome ne dozvoljavate da bude ravan sa vama. Ova predstava je uspjela zahvaljući ženama. Mi na ovaj način pokušavamo zbilja da suštinski promijenimo stvari – rekao je on. Ovaj problem, prema njegovim riječima, ne tiče se samo nas koji živimo na Balkanu. - Ovaj komad se desio u Švedskoj prije 200 godina, autor je o njemu pisao prije 100, a mi ga danas igramo nažalost sa istom aktuel-

Završeno 75. izdanje Međunarodnog filmskog festivala u Kanu

Priznanje za izuzetan Zlatna palma za „Trougao tuge“ dokumentarni opus

Vladimir Perović

PODGORICA – Nagrada za životno djelo „Frederik Rosif“, koju dodjeljuje SouthEast European Film Festival, ove godine pripala je crnogorskom dokumentaristi Vladimiru Peroviću. Međunarodni žiri za dodjelu nagrade činili su Fabris D’Almeida, Jordan Plevnes i Iv Boase, a kako se navodi u odluci, izuzetni dokumentarni filmovi Vladimira Perovića ostaće u savremenom sjećanju kao primjeri dokumentarnog filma u svom najboljem obliku.

Nagradu Peroviću će uručiti predsjednik žirija Fabris D’Almeida, na svečanosti koja će biti naknadno upriličena u Crnoj Gori, kada će plaketa ,,Frederik Rosif“ stići u autorov rodni grad – Cetinje. Inicijativa za dodjeljivanje ove nagrade potekla je od nekoliko sineasta sa Balkana i evropskih zemalja, u čast besmrtnog djela velikog francuskog dokumentariste Frederika Rosifa. Dosadašnji dobitnici ove nagrade bili su: Žak Peren (2019), Patrik Rotman (2020) i Virdžini Linhart (2021). S. V.

Ovo priznanje, druga je Zlatna palma koja je otišla u ruku poznatom Šveđaninu, budući da je prvu dobio 2017. godine za film „Skver“. Priča nagrađenog filma prati bogataše na luksuznom krstarenju. - Britanski glumac Haris Dikinson tumači modela čija je karijera na izdisaju. Dodatno ga „ubija u pojam“ to što mu jedan umjetnički direktor poručuje da njegov „trougao tuge“, kako se naziva dio lica na čelu iznad obrva, ne izgleda baš onako kako treba. I da bi ga oraspoložila njegova djevojka, takođe model, koju igra Čarlbi Din, vodi ga na luksuzno putovanje koje je dobila besplatno, zahvaljujući ogromnom broju pratilaca na Instagramu – navodi se u sinopsisu filma. Kako prenose strani mediji, dodjela nagrade je ispraćena

dugim aplauzom, a reditelj Ostlund je kazao da je želio da napravi uzbudljiv film sa provokativnim sadržajem - Cilj nam je bio da poslije projekcije filma publika ima o čemu da priča. Svi mi složni smo oko toga da je unikatna stvar vezana za bioskop ta što se filmovi gledaju zajedno. I osim što imamo o čemu da pričamo poslije filma, takođe možemo da se zabavimo i uživamo – rekao je on. Korejski glumac Song KangHo je dobio nagradu za najbolju mušku ulogu u filmu „Bro-

ker“ o korejskoj porodici koja traži dom za napuštenu bebu. - Želio bih da se zahvalim svima onima koji cijene korejsku kinematografiju - rekao je glumac, koji je publici poznat i filmu „Parazit“. Priznanje za najbolju glumicu pripalo je Zar Amir Ebrahimi za ulogu novinarke u Ali Abasijevom „Svetom pauku“, trileru o serijskom ubici koji cilja seksualne radnice u iranskom vjerskom gradu Mašhadu. - Dug je put bio da se popnem na ovu scenu. Bilo je mnogo ponižavanja i tame, ali bioskop

KaNSKi FEStivaL

PODGORICA – Socijalna satira „Trougao tuge“, nastala u režiji švedskog reditelja Rubena Ostlunda, najbolje je ostvarenje prikazano na 75. Kanskom festivalu, koji je završen u subotu veče.

Sa dodjele nagrade Rubenu Ostlundu

me je spasio - kazala je Ebrahimi, koja je i odala priznanje reditelju Aliju Abasiju zato što se drznuo da uradi sve one stvari koje su zabranjene u iranskoj kinematografiji. Reditelj Tarik Saleh osvojio je nagradu za najbolji scenario u Kanu za triler „Dječak sa neba“, a Gran-pri 75. Kanskog festivala podijelili su rediteljka Kler Deni za film „Zvijezde u podne“ i Lukas Dont za „Blizu“. Tradicionalno, Kanski festival svake pete godine dodjeljuje i specijalnu nagradu, koja je ovog puta pripala braći Darden za film „Tori i Lokita“ o dvoje emigranata iz Gane koji pokušavaju da spoje ,,kraj s krajem“ u Belgiji. Specijalno priznanje žirija dodeljeno je filmovima „Osam planina“ i „EO“. Žirijem je predsjedavao glumac Vinsent Lindon, a o najboljima su odlučivali i reditelj Ašgar Farhadi, glumica i rediteljka Rebeka Hol, sineasta Džef Nikols, glumice Depika Padukone i Numi Rapas, reditelj Joakim Trir, Ladj Laj i Jasmine Trinka. R. K.

Kultura

Poneđeljak, 30. maj 2022.

Ratimir Martinović za Pobjedu o programu ovogodišnjih Don Brankovih dana muzike RINA VUKOBRATOVIĆ

PODGORICA – U vrijeme dok su, pod prijetnjom epidemiološke situacije, masovna okupljanja otkazivana, odlagana ili emitovana putem digitalnih platformi u redukovanim varijantama, KotorArt je uspio da ponudi ne samo dobre muzičke programe nego i nekoliko vrlo učinkovitih konferencija i razgovora na temu kako spasiti kulturu i kako odgovoriti na nove uslove života.

Ove godine se, sudeći po najavama, Don Brankovi dani muzike vraćaju starom konceptu s novim idejnim okvirima. Pod temom „Crna Gora i Evropa: muzika zajedništva“ najviše pažnje je privukla najava da će dvije opere iz 19. vijeka pod nazivom „Crnogorci“, jedna francuska („Les Montenegrins“ Armana Limandera), a druga češka („Černohorci“ Karela Bendla), biti premijerno izvedene na otvaranju 1. jula. O operama, zvijezdama 21. Don Brankovih dana muzike, između ostalog i o činjenici da pregovori sa Simfonijskim orkestrom Crne Gore o nastupu na otvaranju nijesu urodili plodom, za Pobjedu je govorio Ratimir Martinović, direktor festivala. POBJEDA: Ovogodišnji program nudi nesvakidašnje premijere dvije opere inspirisane Crnom Gorom nastale u 19. vijeku u Francuskoj i Češkoj. Što takva muzička otkrića znače i za festival i za Crnu Goru? MARTINOVIĆ: Znače potvrdu „tradicije zajedništva i volje za napredovanjem“, i za Crnu Goru, i za festival. Sa ratom u Ukrajini, cijela planeta svakog dana živi izazove „nesvakidašnjice“. Ivo Andrić to stanje duha lijepo oslikava, pišući kako mnogi od nas provode svoj život na mračnom i ogoljenom prostoru „između bojazni da će se nešto desiti i nade da možda ipak neće“. U tom kontekstu pričati o manifestacijama i promocijama opera može zvučati kao nedostatak dodira sa stvarnošću. Pa ipak, ne bi trebalo da zanemarimo snagu kulture. Najveće države svijeta ulažu ozbiljne napore i sredstva za osmišljavanje strategija i programa kulturne diplomatije, paralelno ili kao priprema terena i za druga polja saradnje. U ovakvim istorijski teškim vremenima, čini se da je to neophodan diskurs. Crna Gora je u prošlosti bila, i danas jeste, dio tog evropskog kulturološkog prostora. Kako smo i površinski i brojčano mali, veze sa svijetom su nam oduvijek bile važne. I zato se, mimo političkih, ekonomskih, vojnih i drugih tema umrežavanja sa svijetom, mi bavimo povezivanjem u sferi, kod nas često potcjenjivane - kulture. Otkrivanje i podsticanje tih veza koje nas zbližavaju je protkano u ovaj događaj i cijeli festival. Nedavno preminuli i pamćenja vrijedan Jovica Martinović

Veze sa svijetom su nam oduvijek bile važne

Ratimir Martinović

jednom reče kako je „Ponavaljanje u stvari tradicija. Tradicija zajedništva, držanje ruke za ruku, ulazak u zajedničko kolo – to sve označava jednu želju, izuzetno veliku volju za napredovanje čitavog ovog kraja…“ „Kolo“ je ovih dana globalno, mnogo veće od onog Bokeljske mornarice, na kog je Jovica ovdje mislio. A „kraj“ iz njegovog citata, danas nije samo Boka, nego cijela Crna Gora. POBJEDA: Da li ste u trenutku kada je oformljen Istraživački tim vjerovali da će ovakva otkrića biti vrlo brzo na repertoaru festivala? Godina ili dvije u muzici, čini mi se, nijesu neki dug period. MARTINOVIĆ: Za svaki od osam stručnih timova KotorArta, svojevrsni profesionalni otpor haotičnoj svakodnevnici predstavljaju naši programi koji ukazuju na vrijednosti u koje vjerujemo i koje promovišemo. Tim za koji me pitate, koordiniran od strane gđe Dobrile Popović, savjetnice u Ministarstvu kulture, sačinjen je od stručnjaka i entuzijasta u kulturi, kao što je slučaj i sa ci-

jelim festivalom i visoko profesionalnim ekipama koje sobom nose dobru energiju. To me čini privilegovanim i počastvovanim. Inače, cijeli festival okuplja visoko profesionalnu ekipu koja nosi dobru energiju. U svjetlu današnjeg - ne baš dobrog - vremena, taj sudar sa svakodnevicom je još izazovniji. Ne jednom sam spomenuo primjer britanske pijanistkinje Majre Hes, dobitnice kraljevskog ordena titule Dame, koja je po početku bombardovanja Londona počela da svira koncerte za svoje sugrađane, kao poziv na otpor ludilu i motivisanje unutrašnje snage naroda. Mi, srećom, nijesmo u toj poziciji, ali držim da svako u svom polju djelovanja treba pružiti otpor lošim narativima, dajući doprinos boljoj i ljepšoj stvarnosti za koju se svi deklarativno zalažemo. Upravo to na festivalu radimo svi, najefikasnije moguće. POBJEDA: Ko će biti zvijezde ovogodišnjeg izdanja Don Brankovih dana muzike? Postoje li još neki atraktivni programi poput onog koji je najavljen za otvaranje?

MARTINOVIĆ: Spomenuta želja da ove godine pošaljemo poruke zajedništva se svakako prepliće sa pojedinačnim briljantnim solistima i ansamblima. Među njima su čuveni italijanski barokni sastav „Accademia Bizantina“, vodeći muzičari Berlinske filharmonije, akademski horovi „Ivan Goran Kovačić“ iz Zagreba i „Collegium Musicum“ iz Beograda, simfonijski i kamerni orkestri mladih iz Njemačke i Zapadnog Balkana, naš Miloš Karadaglić i vodeći svjetski mandolinista Avi Avital, mađarski koloraturni sopran Erika Mikloša, pijanisti Mišel Dalberto i Kemal Gekić, flautista Janoš Balint, violinisti Fedor Rubin i Zhu Dan, duo „Pagin“, ali i združeni koncerti vojnih orkestara Crne Gore i Austrije, zajednički koncert mladih muzičara Crne Gore i SAD, četvorodnevni regionalni projekat posvećen kulturnoj baštini Austrougarske, ekološke debate i umjetničke radionice, projekti saradnje sa ambasadama osam zemalja.. Vjerujem da u ovogodišnjim

Svi koncerti, osim gostovanja muzičara iz Berlina, biće besplatni POBJEDA: Najavili ste u jednom od ranijih intervjua da će neki segmenti tzv. pandemijskog koncepta KotorArt festivala ostati i nakon pandemije, a imali smo uvid u to da su video-prenosi učinili dosta na planu popularizacije klasike u Crnoj Gori. Da li će dio koncerata

biti dostupan u živom prenosu ili makar biti emitovan naknadno za one koji neće moći da prisustvuju? MARTINOVIĆ: U pregovorima sa RTCG dogovorili smo snimanja pojedinih koncerata. Zahvalan sam Javnom servisu na razumijevanju specifičnosti naših programa

i zahtjeva koji uz njih idu. Imponuju odgovornost, profesionalnost i posvećenost kojim je ekipa RTCG pristupila ovoj saradnji. Prenose događaja uživo na našem Jutjub kanalu smo praktikovali iz nužde, zbog poznatih limitirajućih okolnosti života tokom kovida. Pro-

dukcioni uslovi koje imamo u Kotoru nijesu na onom nivou koji bi mogao predstaviti ključne elemente takvog profila koncerata. Kada se pogleda odjavna špica bilo kog snimka događaja na televizijama poput „Arte“, „Medici“ i sl. jasno je koliko ljudi i novca stoji u pozadini takvih podu-

Za koncert svečanog otvaranja smo, prirodno, prvo pozvali naš nacionalni orkestar - na sastanku sa čelnim ljudima Muzičkog centra još u oktobru, a dopisom u novembru. Sve ono što kao festival želimo da promovišemo, nedostajalo je u odnosu rukovodstva Muzičkog centra prema našoj inicijativi saradnje – rekao je Martinović programima skoro svako može pronaći nešto za sebe. POBJEDA: Malo je zbunjujuća činjenica da će centralna svečanost otvaranja proći bez Crnogorskog simfonijskog orkestra. Zašto je angažovan orkestar iz Albanije? MARTINOVIĆ: Prije odgovora, samo da pojasnim: odlomci iz dvije opere pod nazivom „Crnogorci“ („Les Montenegrins“ i „Černohorci“), koje izvodimo na otvaranju, su samo dio velikog i višegodišnjeg projekta istraživanja i realizacije kojim koordinira gđa Popović, a tiče se Crne Gore kao inspiracije za evropske muzičke stvaraoce. Materijala ima pregršt. Koliko mi je drago što će na otvaranju nastupiti respektabilan orkestar iz Albanije, toliko žalim zbog propuštene šanse da Crnogorski simfonijski orkestar zablista i zauzme mjesto koje mu pripada u tom kulturološkom poduhvatu. Ali to nije propust kolega iz orkestra. Da su pitani, siguran sam da bi svirali. Za koncert svečanog otvaranja smo, prirodno, prvo pozvali naš nacionalni orkestar - na sastanku sa čelnim ljudima Muzičkog centra još u oktobru, a dopisom u novembru. Sve ono što kao festival želimo da promovišemo, nedostajalo je u odnosu rukovodstva Muzičkog centra prema našoj inicijativi saradnje. Izostanak interesovanja, smisla, pa čak i elementarne poslovne pristojnosti, sa netačnim podacima i insinuacija tih dopisa i sa sastanaka, nijesu nam ostavili drugog izbora nego da poziv povučemo. Dokumentovana prepiska svakako potvrđuje opravdanost takve odluke. Međutim, nijesu nas maniri komunikacije, koliko god bili izazovni, opredijelili na takav korak. Ključna je nemogućnost da sagovornik prepozna vrijednost ideje od javnog interesa. A to je naročito zabrinjavajuće ako se radi o kadru u sistemu kulture, pa još i najodgovornijem za muzički život jedne zemlje. I tada više nijesmo na terenu „zbunjenosti“ iz Vašeg pitanja, „nevjerice“ ili „razočaranosti“. To su sve lični nivoi. Ovdje govorimo doslovno o dramatičnoj situaciji u vrhu muzičkog sistema jedne države, što potvrđuju i drugi potezi rukovodstva naše krovne muzičke institucije. Konstatacija je teška i nevoljna, ali ona hvata. Dakle, poslije kovida, mi ove godine opet pozivamo publiku da isprati naše programe uživo. Odlučili smo da svi budu besplatni, osim onog gostujućih muzičara iz Berlina. Iskustva živog umjetničkog čina, kojima jedinstveni ambijenti Kotora i Boke daju okvir, nijesu samo događaji, već doživljaji koji se nerijetko utisnu duboko i trajno.

oslikava realnost u polju muzike i moju odgovornost da na nju ukažem, svjestan rizika da opet paradoksalno budem proglašen remetilačkim faktorom crnogorske kulture. Sa druge strane, mi smo prošlih godina na KotorArtu ugostili orkestre iz regiona i Evrope. Na našim koncertima, društveno važnim povodima, pored Crnogorskog simfonijskog orkestra nastupali su i Zagrebačka filharmonija, Vojvođanski simfoničari, Makedonska filharmonija, simfonijski orkestri iz Budimpešte, Češke, Dubrovnika, te orkestri i ansambli iz Hrvatske, Srbije, Italije, Švedske, Španije itd. Razvili smo široku mrežu partnerskih institucija sa kojima imamo dobru razmjenu ideja, iskustava i programa. Kroz projekat #synergy, pod okriljem Kreativne Evrope, iz pozicije inicijatora i lidera projekta, često smo u kontaktu sa kolegama iz Dubrovnika, Ljubljane, Beograda, Prištine i Tirane. I upravo smo sa kolegama iz Albanije u posljednje vrijeme razvili odličnu saradnju i ovaj je koncert produkt tih učinaka. Njima je uveliko doprinio dragi prijatelj, vrsni muzičar, kompozitor, profesor i intelektualac, maestro Mladen Tarbuk. Dakle, radi se o Simfonijskom orkestru Narodnog pozorišta, Opere i Baleta Albanije, reprezentativnom ansamblu koji predstavlja jedan od stubova tamošnjeg kulturnog i umjetničkog života. I na kraju, raduje me činjenica da i Ministarstvo kulture Albanije participira u realizaciji ovog koncerta, jer svi mi, iole odgovorni, prepoznajemo neophodnost udruživanja. POBJEDA: Čini se da krize, jedna za drugom, prate Crnu Goru, pandemijske, političke, ekonomske, a KotorArt odolijeva svakoj i prilagođava se. Kako Vam to uspijeva? Čija je podrška najvažnija u ovim teškim vremenima za našu zemlju i da li je imate u potpunosti? MARTINOVIĆ: Hvala Vam na tom utisku. Krize su globalne, nije Crna Gora izuzetak. Mislim da vitalnost festivala o kojoj govorite, leži u spletu dobrih okolnosti koje sam već spomenuo - veliki kreativni potencijal angažovanih pojedinaca koji u organizovanoj strukturi djeluju sinergetski, posvećeni istim vrijednostima i ciljevima. U tim stremljenjima nam je podrška sa bilo koje strane više nego dobrodošla. Počastvovan sam i ponosan na veliki krug onih koji već prepoznaju značaj onoga što gradimo, ali ne skrivamo želju da taj krug i dalje širimo. Ili kako kažu stihovi ranije spomenutog kola Bokeljske mornarice: „Svi zajedno, svi u kolo, rukama ruke pružimo. Pokažimo svima okolo da slogu bratsku vriježimo“. I opet - zajedništvo! D. ERJAVŠEK

14 Hronika Podgorice

Poneđeljak, 30. maj 2022.

I Ambasada Bugarske predstavila svoju kuhinju na Podgoričkom proljećnom pazaru

,,Tarator“ je hladna supa, koja se pravi od kisjelog mlijeka, u nju idu mirođija, krastavac, bijeli luk, so i maslinovo ulje – kazala je predstavnica Bugarske Antuaneta Punčeva. Staropodgoričanin Branislav Milić, koji je prvi put bio u prilici da proba tradicionalnu bugarsku supu, kaže da je baš ukusna i odlična za vrele ljetnje dane u našem glavnom gradu U okviru ,,Diplomatskog gastro dana“ koji se u danima vikenda organizuje na Podgoričkom proljećnom pazaru, veliki broj sugrađana i predstavnika diplomatskog kora uživali su juče u ukusi-

ma bugarske kuhinje i pića, koje su predstavnici Ambasade Bugarske u našoj zemlji pripremali i služili. Starijim posjetiocima najviše se svidjela hladna supa ,,Tarator“, koja je idealna za vrele

I. MITROVIĆ

,,Tarator“ supa idealna za podgorički žaropek ljetnje dane u našem glavnom gradu. Za bugarsku kuhinju kažu da je dosta slična našoj, sviđaju im se i ukusi njihovih vina, dok su najmlađi posjetioci uživali u ukusima tradicionalnih bugarskih kiflica sa susamom i kačkavaljem ,,Solenka“, domaće kobasice ,,Babuke“ i slatkiša.

UKUSI

UKUSI KOJI SPAJAJU: Sa štanda Ambasade Bugarske

Iskazujući zadovoljstvo što ih je poslužilo lijepo vrijeme kako bi organizovali gastro dan, ambasadorka Bugarske u Crnoj Gori Meglena Plugčijeva zahvalila se gradskoj upravi i gradonačelniku Ivanu Vukoviću, koji su ukazali priliku stranim ambasadama da i na ovaj način predstave svoje zemlje i uljepšaju praznični pazar. - Drago mi je što danas ovdje vidim veliki broj posjetilaca. Kao prijateljska zemlja Crne Gore prezentujemo specijalitete naše kuhinje. Potrudili smo se da predstavimo što više specijaliteta, jer nam je vaša zemlja velika konkurencija – kazala je Plugčijeva, uz napomenu da je bugarska kuhinja dosta slična crnogorskoj. Iz ponude je izdvojila hladnu supu ,,Tarator“. - Crnogorci vole šopsku salatu, koja je takođe bugarska, pa neka probaju i hladnu čorbu

Antuaneta Punčeva sipa ,,tarator“ supu

,,Tarator“, odlična je za ljeto – poručila je ambasadorka Bugarske, uz napomenu da će druženje uljepšati njihov folklorni ansambl ,,Nesebar“ (iz istoimenog grada na Crnom moru, koji je partnerski grad Kotora, takođe pod zaštitom UNESCO-a).

DRUŽENJE

Antuaneta Punčeva, koja radi za bugarsku novinsku agenciju, otkrila je za Pobjedu recept čuvene bugarske ,,Tarator“ supe.

Povodom Svjetskog dana bez duvanskog dima otvorena izložba u holu KIC-a ,,Budo Tomović“

Najboljima sedmodnevni odmor na Veruši Povodom Svjetskog dana bez duvanskog dima, Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa Dječjim savezom Podgorica u KIC-u ,,Budo Tomović“ priredilo je izložbu likovnih radova sa 21. nagradnog konkursa za likovne i literarne radove organizovanog za učenike od četvrtog do devetog razreda osnovnih škola sa teritorije Crne Gore. Ovom prilikom, sekretarka za kulturu i sport Ana Medigović uručila je nagrade najboljima - za prva mjesta u obje konkurencije sedmodnevni boravak na Veruši, za druga i treća mjesta i pohvale za nagrađene učenike/ce i škole monografije u izdanju CANU i Agencije za zaštitu životne sredine i muzičke CD sa festivala Naša radost. Prema ocjeni tročlanog žirija u sastavu - grafičarka Marija Kapisoda, skulptorka Ivana Radovanović i sekretar CDPR-a Domagoj Žarković, prva nagrada pripala je Miji Krbanjević, učenici sedmog razreda OŠ

Sa otvaranja izložbe u KIC-u ,,Budo Tomović“

„Drago Milović“ iz Tivta. Drugu nagradu podijelili su Anja Lekić, učenica sedmog razreda OŠ „Oktoih“ iz Podgorice i Stefan Radaković, učenik šestog razreda OŠ „Kekec“ iz Sutomora. Treću nagradu ravnopravno dijele dva učenika romske nacionalnosti iz OŠ „Radomir Mitrović“ iz Berana, Turkijan Sahiti, učenik šestog i Ferijan Dibrani, učenik sedmog razreda.

Prema ocjeni žirija za literarne radove, u sastavu Sanja Vojinović, Barbara Simonović i Miloš Milačić, profesori književnosti, najbolji je proglašen sastav koji je napisala Jana Rakonjac, učenica devetog razreda OŠ „Pavle Žižić“ iz Njegnjeva - Bijelo Polje. Druga nagrada dodijeljena je Teodori Matović, učenici sedmog razreda OŠ „Mirko Srzentić“ iz Petrovca, dok je treću nagradu zaslužio

Ignjatije Marić, učenik šestog razreda OŠ „Ilija Kišić“ iz Zelenike. Pohvale za likovne radove dobili su Ivana Radonjić, učenica petog razreda OŠ „Vuko Jovović“ iz Danilovgrada, Mirzina Amalija, učenica devetog razreda OŠ „Milan Vuković“ iz Herceg Novog, Mija Sisojeva, učenica osmog razreda OŠ „Kekec“ iz Sutomora, Mia Banović, učenica sedmog razreda OŠ „Drago Milović“ iz Tivta, Jovana Marković, učenica šestog razreda OŠ „Vuk Karadžić“ iz Podgorice i Helena Popović, učenica sedmog razreda OŠ „Štampar Makarije“. Pohvalu za kvalitet radova na konkursu zaslužila je OŠ „Vuk Karadžić“ iz Berana, dok je pohvalu za brojnost poslatih radova svojih učenika dobila OŠ „Oktoih“ iz Podgorice. Tema tradicionalnog konkursa za likovne i literarne radove je bila jedinstvena „Zdravlje je bez duvana“, a povod raspisivanja konkursa je obilježavanje Svjetskog dana bez duvanskog dima. I. M.

- To je hladna supa, koja se pravi od kisjelog mlijeka (za ovu priliku od durmitorskog), u nju idu mirođija, krastavac, bijeli luk, so i maslinovo ulje – kazala je Punčeva, uz napomenu da je ova supa veoma popularna u Bugarskoj. Osim u ukusu supe i tradicionalne bugarske kobasice, stariji su degustirali i bugarska vina - crveno ,,Suzu“, bijelo ,,Ljubimec“ i kvalitetno roze ,,Varna“, koje se pravi od grozdova sa

Francuzi spremaju naredne sedmice Na Podgoričkom proljećnom pazaru, koji se održava na Trgu nezavisnosti od 6. maja, u okviru programa ,,Diplomatski gastro dan“ (koji se održava u danima vikenda) prvi predstavnici diplomatskog kora koji su Podgoričanima pripremili tradicionalne proizvode iz svoje države bili su Mađari. Nakon njih, ukuse Istoka predstavila je Ambasada Ujedinjenih Arapskih Emirata, a onda i članovi ambasada Rumunije, Slovačke, Kine. Prije dva dana posjetioci podgoričkog pazara imali su priliku da uživaju u ukusima palestinske kuhinje, koje su za njih pripremali predstavnici Ambasade Palestine u Crnoj Gori, dok će narednog vikenda moći da uživaju u ukusima francuske kuhinje.

osunčanih obala Crnog mora. Staropodgoričanin Branislav Milić prvi put je bio u prilici da proba tradicionalnu bugarsku hladnu supu. - Odlična je, baš uksna, izvanredna za vrele ljetnje dane u Podgorici – kazao je Milić. Njegovom prijatelju Ratku Vukčeviću najviše se svidjela tradicionalno pripremljena bugarska kobasica ,,Babek“ i crveno vino. On kaže da su ukusi i vina i kobasice dosta slični onima koji se proizvode u našoj zemlji. Najmlađi posjetioci nijesu baš bili oduševljeni ukusom hladne supe, ali su uživali praveći mini-sendviče od kiflica ,,Solenki“ (koje u sebi imaju kačkavalj i susam) i domaćih bugarskih kobasica ,,Babeka“ a nakon toka, podrazumijeva se, da zaslade slatkim lokumom ili čokoladnom tortom. I. MITROVIĆ

U učionici Mediteranskog vrta održano predavanje za učenike OŠ ,,Branko Božović“

Sa predavanja

Upoznali ih sa ljepotama šumskog ekosistema Gorice O značaju, istorijatu i brojnim zanimljivim pojedinostima šumskog ekosistema Gorice prije nekoliko noći je učenike goranske sekcije Osnovne škole „Branko Božović“ upoznao doc dr Milić Čurović sa Biotehničkog fakulteta UCG. - Pregršt zanimljivih podataka o šumama alepskog bora, pinjola, makedonskog hrasta i čempresa kao i zaboravljenim pregaocima koji su sredinom prošlog vijeka inicirali pošumljavanje Gorice učinili su ovo predavanje izuzetno poučnim i zanimljivim – saopštavaju iz Udruženja ljubitelja Gorice i prirode, koji se zahvaljuju nastavnici Slavici Džaković. Projekat ,,Grin point“ realizuje NVO Udruženje ljubitelja Gorice i prirode u partnerstvu sa NVO Udruženje biologa Crne Gore – Cellula, a finansira Evropska unija kroz program „Podizanje svijesti o politikama iz oblasti životne sredine i klimatskih akcija“. I. M.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 30. maj 2022.

Takmičenje ,,Basket u mom kvartu“ završeno prije dva dana u Njegoševom parku Ekipa Old pub u sastavu Marko Koljević, Luka Nikaljević, Milovan Skendžić i Vuk Radetić šampion je završnog turnira manifestacije ,,Basket u mom kvartu“, koji je prije dvije noći u organizaciji Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada održan na terenu u Njegoševom parku. Nadmetanje 16 najboljih basketaških ekipa, koje su kroz pet kvalifikacionih turnira u podgoričkim naseljima i kvartovima (Zagorič, Stari aerodrom, centar, Golubovci i Blok 5) izborile prolaz na finalni turnir, saopštavaju iz Sekretarijata za kulturu i sport, donijelo je fenomenalan basket i žestoku borbu, koju su nerijetko odlučivali detalji.

GRUPE

U prvoj fazi takmičenja formirane su četiri grupe sa po četiri ekipe, koje su se takmičile po sistemu ,,svako sa svakim“, nakon čega su po dvije najbolje izborile prolaz u četvrtfinale. Iz grupe A na drugi dio turnira plasirale su se ekipe Old pub i Limun (eliminisani NLO i Momci iz plave), iz grupe B Tristar i Parni valjak (takmičenje ranije završili As fitness i Skyhook), iz

Ekipa Old pub pobjednik prvog turnira ,,tri na tri“

grupe C Red Cross i Frulaši (ispali Kiša metaka i Meridianbet), dok su iz grupe D dalje prošli Kuči i Ivaniš i sinovi (kraj za Zetu i B3). - Četvrtfinalni mečevi donijeli su bespoštedne obračune - Old pub je nadigrao Parni valjak 12:9, Red cross je bio bolji od Ivaniša i sinova (18:15), Frulaši su pobijedili Kuče (11:8), dok je najneizvjesnije bilo u duelu Limuna i Tristara, koji su ,,citrusi“ riješili u svoju korist 9:8 – prenose iz Sekretarijata. Ni u polufinalima nije izostala drama - iznenađenje završnog turnira, mlada ekipa Frulaša, trijumfovala je protiv Limuna 16:15 i obezbijedila učešće u velikom finalu, dok je na drugom košu Old pub savladao Red cross 18:15. - U meču za treće mjesto po-

Miloš Petrović pobjednik u šutu za tri poena U programu završnog turnira našlo se i takmičenje u šutu za tri poena. - Pobjednik je Miloš Petrović iz ekipe Kuči, koji je u finalu ,,za dlaku“ bio bolji od Aleksandra Pješčića (Frulaši), čime je svoj bankovni saldo uvećao za 100 eura – navode iz Sekretarijata za kulturu i sport.

bjedu protiv Limuna i novčanu nagradu u iznosu od 500 eura izvojevala je ekipa Red cross, u sastavu Petar Stojanović, Marjan Stojanović, Goran Miljenović i Mirko Vuletić, dok u finalu dileme nije bilo - iskusniji Old pub je bez problema (21:7) ,,riješio“ izmorene Frulaše (Vasilije Nikčević, Aleksandar Pješčić, Filip Đurović, Marko Raičković) i krunisao se kao prvi šampion ,,Basketa u mom kvartu“. Pobjednicima je pripala nagrada u iznosu od 1.300 eura, dok su takmičarima iz drugoplasirane ekipe džepovi puniji za 700 eura.

ORGANIZACIJA

Organizovana su i takmičenja za brojnu publiku, za koju su nagrade obezbijedili partneri organizatora, hotel ,,Voco“ i proteini.si. Turniru je, u svojstvu posmatrača, prisustvovao i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković. - Prije početka finalnog turnira obećali smo basketaški spektakl u Njegoševom parku i spektakl smo ,,isporučili“ navijačima koji su u velikom broju došli na kultni podgorički teren da podrže svoje omiljene ekipe i uživaju u dobrom basketu. Dugujemo za-

UČESTVOVALE 52 EKIPE: Sa završnice turnira u Njegoševom parku

hvalnost svima koji su doprinijeli da sve protekne u najboljem redu i da organizacija bude na visokom nivou: sudijama, zapisničarima, voditeljima programa, fotografu, doktoru, zaštitarima, TV ekipi Mne sporta koja je uživo prenosila turnir, našim partnerima - hotelu ,,Voco’’ i proteini.si, koji su na kvalifikacionim i finalnom turniru obezbijedili

nagrade za učesnike i publiku, kao i kompaniji ,,Ledo“ koja je juče dijelila sladolede svima koji su željeli osvježenje u vrelom danu i užarenoj atmosferi. Ipak, posebno hvala ide takmičarima, koji su se, u duhu fer pleja, bespoštedno borili i svim prisutnim priredili događaj za pamćenje – poručili su iz redova organizatora, Sekretarijata za kulturu i sport.

Koncept ,,Basketa u mom kvartu“, ističu oni, pokazao se izuzetno uspješnim - u svom prvom izdanju okupio je 52 basketaške ekipe, što je rezultat za ponos. - Vjerujemo da smo postavili čvrste temelje da ova manifestacija postane tradicija, i da u narednim edicijama obuhvati više sportova – zaključuje se u saopštenju. I.M.

Arena

Poneđeljak, 30. maj 2022. NFFC

16 Fudbal

PUT ŠAMPIONA: Karlo Anćeloti, najuspješniji trener evropskog klupskog fudbala

Gospodin pobjednik

klupskog takmičenja, Lige šampiona. Od subotnje noći u Parizu i pobjede Real Madrida nad Liverpulom (1:0) jedini je trener sa četiri trofeja (po dva s Milanom i Realom), jedini koji je sjedio na klupi u pet finala, te prvi na listi stručnjaka po broju Uefinih trofeja – sakupio ih je osam.

Arsenal danas (17.30 h) dočekuje Podgoricu u prvom meču baraža

Tivćani spremni za istoriju PODGORICA - Nakon uzbudljivog finiša sezone u Prvoj i Drugoj ligi došao je trenutak i za baraž duele, koji će dati odgovor ko će naredne sezone biti u elitnom rangu. Fudbaleri Arsenala, nakon što su prošle godine ostali bez elite zbog slabijeg izvođenja penala, sada se nadaju da bi mogli da ispišu istoriju, dok najmlađi prvoligaš, ekipa Podgorice, koja je sezonu počela nastupom u Evropi, želi da sačuva status prvoligaša… U Tivtu će danas (17.30 h) sigurno biti praznik fudbala, velika podrška sa tribina trebalo bi da bude adut domaćina, koji će pokušati da ostavi što bolji utisak i eventualno napravi dobar rezultat pred revanš u Lješkopolju. - Očekujem tvrdu utakmicu, vjerovatno vrlo opreznu sa obje strane, jer smo svjesni kakav značaj nosi ovaj dvomeč. Dobro smo analizirali Podgoricu, znamo njihove dobre i loše strane. Mislim da će odlučiti detalj, možda neka sitnica, individu-

alni potez, tako da moramo biti veoma koncentrisani. Igramo prvi meč na svom terenu, očekujemo izuzetno podršku sa tribina i pokušaćemo to da iskoristimo na pravi način. Međutim, mislim da ništa neće biti gotovo, već će revanš dati konačan odgovor - objasnio je Jasmin Muhović, ofanzivac Arsenala, koji je nosio dres Podgorice…

PRVI KORAK KA SPASU

Podgorica je uspjela da izbjegne ispadanje i stigne do baraža. Ali to je tek prvi korak ka konačnom cilju, a to je opstanak u elitnom rangu. Lješkopoljci danas gostuju Arsenalu, gdje imaju priliku da naprave prvi korak ka spasu… - Ovi mečevi uvijek su specifični. Nema posebnog favorita, sve je stvar trenutne inspiracije. Nijesmo na nekim utakmicama imali sreće, nadam se da ćemo u baražu zaslužiti da nas pogleda sreća i da sačuvamo mjesto u elitnom rangu. Arsenal je tim koji ima dosta iskusnih igrača, koji su dugo igrali Prvu ligu, tako da moramo biti oprezni. Siguran sam da će revanš na našem terenu biti presudan, ali nastojaćemo da u prvoj utakmici ostvarimo povoljan rezultat. Iako je Arsenal drugoligaš neće nas to zavarati, znamo da moramo biti na maksimalnom nivou, jer baraž je uvijek poseban, zato od starta moramo biti maksimalni, jer cijela sezone staje u ove dvije utakmice - svjestan je iskusni napadač Admir Adrović. R. P.

trofeja u Uefinim klupskim takmičenjima osvojio je Karlo Anćeloti

Anćeloti je jedna od sedam ličnosti koje su osvajale Kup evropskih šampiona/Ligu šampiona i kao igrač i kao trener. Dva puta je podizao i trofej FIFA Svjetskog klupskog prvenstva, a bio je šampion u svakoj od ,,liga petice“ – italijanskoj, engleskoj, francuskoj, španskoj i njemačkoj, po čemu je takođe prvi u istoriji. Don Karleto je trener čiji se govor tijela ne mijenja mnogo ni kada gubi, ni kada pobjeđuje. Standarno smiren, gospodskih manira i karakteristikom koja je možda presudno uticala da bude veliki trener i da

svoje timove napravi boljima – sjajnim odnosom s igračima. - Pravim razliku između igrača i osobe. Mislim da je vrlo važno pokazati svoje pravo lice kada je u pitanju odnos s nekim koji se temelji na poštovanju onoga što je i ko je. Igrač je neko ko ima sreću da igra fudbal, a ja imam sreću da budem trener. Razlikujte ono što neko radi i ko je on – objašnjavao je Anćeloti nekoliko dana uoči finala s Liverpulom. U septembru nije baš izgledalo da bi Realova sezona mogla da se završi 14. trofejom u Ligi šampiona. Bila je to jedna od najluđih i najtežih avantura u istoriji elitnog takmičenja. Španski gigant je u septembru doživio šokantan poraz od potpunog autsajdera, moldavskog Šerifa iz Tiraspolja. Na putu do finala Real je upisao četiri poraza. Isto toliko ih je Liverpul upisao u 63 meča u svim takmičenjima u sezoni 2021/22. ,,Merengesi“ su u osmini finala gubili 2:0 u ukupnom skoru

NAJLJEPŠA PRIČA SEZONE: Notingem forest poslije 23 godine u Premijer ligi

Vratili se ,,šumari“

Najljepša, najromantičnija priča sezone u engleskom, možda i evropskom fudbalu zove se – Notingem forest. Šampion Engleske iz 1978. godine, prvak Evrope dvije naredne sezone, osvajač svjetskog trona i dvostruki pobjednik FA kupa, vratio se u elitni engleski rang poslije 23 godine! Premijer liga će se ponovo igrati na ,,Siti graundu“ nakon što je u finalu plej-ofa Čempionšipa, u najskupljoj utakmici fudbala, štoper Hadersfilda Levi Kolvil u 43. minutu zatresao sopstvenu mrežu i doveo ,,šumare“ u vođstvo. Forest se u nastavku povukao, preživio dvije diskutabilne situacije koje su mogle da se završe penalom i dočekao veliki trenutak pred 80.019 navijača na ,,Vembliju“. Kakva sezona za Notingem forest – poslije sedam kola bili su na posljednjem mjestu Čempionšipa, sa samo jednim bodom. A onda je za trenera došao Stiv Kuper, od kandidata za ispadanje napravio ekipu za vrh i procentom od 85 odsto nepobjedivosti lansirao je pravo u raj. U Premijer ligu, gdje je takvom Ne. K. klubu i mjesto...

Mladost DG ima priliku da napravi senzaciju i preko Rudara se domogne Telekom 1. CFL

Lješkopoljci rasterećeni, ali motivisani PODGORICA - Mladost Donja Gorica napravila je iznenađenje u Drugoj ligi, gdje je, iako najmlađa ekipa, stigla do baraža. Lješkopoljci su uspjeli da naprave podvig u debitantskoj sezoni u drugoligaškoj konkurenciji, a sada u baražu protiv Rudara imaju šansu da naprave totalnu senzaciju. Mladost DG danas (17.30 h) dočekuje Rudar u prvoj utakmici baraža, gdje će Lješkopoljci nastojati da odluku odlože za revanš i pokažu da, iako imaju mlad tim, mogu da se nose sa svima… - Rudar je donedavno bio najtrofejniji crnogorski klub. Sa druge strane mi smo prvi put igrali Drugu ligu, imamo veoma mladu ekipu, jer osim Krstovića, Stanisavića, Orahovca, te dva Japanca Harade i Naoakija, svi ostali igrači su nam ispod 20 godina. Mislim da se nikad nije desilo da jedna tako mlada ekipa dođe do pozicije da igra za Prvu ligu. Pokušaću da ih rasteretim pritiska, jer ova dva meča za moje igrače su kruna sezone. Siguran sam da su već skrenuli pažnju na sebe, imaju priliku i u ova dva duela. Jasno je ko je favorit, ali mislim da bi napravili podvig kada bismo u jednom meču uspjeli da trijumfujemo ili makar ostanemo neporaženi. Sam prolaz pred-

D. MIJATOVIĆ

UEFA

Karlo Anćeloti nije harizmatičan kao Jirgen Klop, nije taktički inovator poput Pepa Gvardiole, nema ,,ludost“ Antonija Kontea, nije nikada bio ,,poseban“ ili ,,specijalan“ kao Žoze Murinjo... Ali ni Klop, ni Gvardiola, ni ostali pomenuti i svi drugi treneri na svijetu nijesu ono što je Karlo Anćeloti – najuspješniji trener Evrope, odnosno njenog najjačeg

od PSŽ-a, a onda za 17 minuta postigli tri pogotka i prošli u četvrtfinale, gdje je viđena nova drama. Čelzi je do 80. minuta revanša u Madridu imao prednost u 4:3 u ukupnom skoru, da bi Rodrigo odveo meč u produžetke, a Karim Benzema u 96. lansirao Real u polufinale. Tamo je viđen preokret svih preokreta. Do posljednjeg minuta regularnog toka revanša Mančester siti je imao ukupnih 5:3, a onda je rezervista Rodrigo pogodio dva puta u dva minuta. Potom je Benzema, strijelac sedam pogodaka protiv engleskih timova ove sezone, iz jedanaesterca odveo Anćelotijev tim u finale. - Nikad nijesam vidio teži put do finala – rekao je legendarni defanzivac Rio Ferdinand. Ostalo je istorija... - Ne mogu da vjerujem. Bila je ovo fantastična sezona. Patili smo dosta u finalu, više u prvom poluvremenu. Mislim da smo zaslužili da osvojimo Ligu šampiona - kazao je Anćeloti, koji je sa Realom osvojio i špansku ligu ove sezone. Gdje je kraj za Karla Anćelotija, Gospodina Pobjednika, koji je prije povratka u Real otišao ,,stepenicu niže“ i vodio Everton? - Ja sam rekorder. Ponosan sam. Imao sam sreću da dođem prošle godine u fantastičan klub, sa velikim igračima jakog karaktera. Prolazili smo kroz teške momente, izdržali smo. Hvala navijačima, pomogli su nam cijele sezone – zaključio je Anćeloti, šezdeset dvogodišnjak iz Ređiola. Ne. K.

Fudbaleri Mladosti vjeruju u iznenađenje

stavljao bi senzaciju, najveću do sada, jer se dešavalo da uđu drugoligaši, ali tim sa ovoliko omladinaca, to bi stvarno bilo nevjerovatno - naglasio je trener Mladosti Marko Šćepanović.

NA POBJEDU OBA PUTA

Trenutak istine za Rudar - u dvomeču baraža za popunu Telekom 1. CFL, Pljevljaci bi trebalo da dokažu da im je mjesto u elitnom karavanu domaćeg fudbala. Nije prvi put da klub sa sjevera ovako rješava ligaški status, s tim što nikada nije gubio mjesto u najboljem društvu. Izabranici Srđana Nikića favoriti su protiv Mladosti iz Donje Gorice, ali tu ulogu moraju da opravdaju na terenu ,,DG

arene“ i u revanšu 3. juna pod Golubinjom. - Rudar je veliki klub, tako se spremamo, tako razmišljamo. Uradićemo sve da opravdamo renome. U fudbalu je sve moguće, nikada ne možete biti sigurni, ali niko od nas ne pomišlja na soluciju selidbe u niži rang. Fokusirani smo i ovu priču želimo da dovršimo uspješno. Već u prvoj utakmici pokušaćemo da riješimo neke stvari. Poštujemo ekipu Mladosti, mladi su, dobri, imaju igru, ali mi hoćemo da uradimo ono što je do nas - rekao je Nikić. Kakav meč očekujete u Lješkopolju? - I domaćin se pita, ali favoriti smo, ne bježimo od toga. Prvoligaši smo standardni, veći smo

klub, bolji smo, nema kalkulacija, idemo na pobjedu i na ,,DG areni“. Želimo da koliko-toliko olakšamo revanš pred svojim navijačima gdje će se sve rješavati - ističe Nikić. Pljevljaci nijesu kompletni, ali su kadrovski problemi manji nego što su bili tokom posljednjih duela u šampionatu. - Imamo rovitih igrača. Vidjećemo pred meč da li će moći Popović i Matsuji. Obojica bi nam značili. Susrijećem se sa kadrovskim problemima od kada sam došao. Ipak, nikada ne tražim alibi. Ko god da dobije povjerenje - vjerujem da će ga opravdati. Nadam se da ćemo ono najbolje izvući kada je najvažnije - zaključio je Nikić. R. P - D. K.

Poneđeljak, 30. maj 2022.

Arena

Fudbal

Fudbaleri Budućnosti pobijedili Dečić pod Goricom u finalu masovnijeg takmičenja

„Plavi“ odbranili tron Kupa

Sezona sa trofejom ne može biti loša, bez obzira na evropski debakl i gubitak titule - Budućnost je izvukla takmičarsku godinu nakon pobjede nad Dečićem u finalu nacionalnog Kupa (1:0). U lijepom ambijentu, pred nešto više od 4.000 gledalaca, ,,plavi“ su do četvrtog pehara u masovnijem takmičenju, a devetom od obnove nezavisnosti, stigli golom Igora Ćukovića u devetom minutu. Štoper domaćeg tima hitnuo se nakon kornera koji je izveo Terzić - i glavom riješio reprizu prošlogodišnjeg finala koje je takođe pripalo istom timu. Utakmica za koju mnogi kažu da je najljepša u crnogorskom klupskom fudbalu opravdala je očekivanja. Nije, doduše, bilo mnogo pogodaka, ali često i kada je 1:0 - duel bude za visoku ocjenu. Meč je bio dvosmjerna ulica, igralo se muški, ali fer i korektno, sa duelima, driblinzima, dobrim potezima, akcijama, šansama, bila po jedna prečka i stativa na obje strane, a sve to pratio je visok tempo. Na kraju bolja, srećnija i spretnija Budućnost zaslužila je tron - kao klub sa najviše priznanja u domaćim okvirima. Slavili su podgorički ultrasi koji su navijali za primjer. Tuzani su dali sve što su mogli, pokazali su kvalitet i želju, ali nijesu imali mirnoću pred mrežom domaćina. Dečiću ostaje utjeha - činjenica da će drugi put zaredom biti učesnik u Evropi, a Podgoričanima ide Evropa i tron Kupa. Budućnost je pokušala da pritisne baš od samog starta i nakon 72 sekunde imala dva šuta na gol - oba puta je napade završio Đukanović, koji je jednom izblokiran, a potom opalio iznad mete. Dečić se postavio niže, ali je

NEDOVIĆ: Najbolja nagrada Budućnost je izvukla sezonu osvajanjem trofeja Kupa. ,,Plavi“ su u finalu pod Goricom savladali Dečić sa 1:0. - U drugom dijelu sezone smo uzeli više bodova od Sutjeske i na kraju bili nagrađeni osvajanjem Kupa. Mislim da je bila odlična utakmica, da je bio dobar ritam. Dečić je imao svoje šanse. Poremetila nas je povreda Jankovića, izmjenu je tražio i Adžić, ali je stisnuo zube i pokazao kakav je profesionalac. Čestitam Dečiću na fer utakmici, a mojim momcima na svim igrama otkad sam preuzeo ekipu. Bilo je loših momenata, ali nijednom nijesmo doživjeli zvižduke ili nepoštovanje. Ginuli smo svaku utakmicu i zasluženo osvojili trofej - rekao je Aleksandar Nedović za RTCG nakon utakmice. pokazao da može da bude opasan - brz izlazak nije završio Bećiraj kome je čuvar odnio loptu u odsutnom trenutku, da bi zatim išao na golmana Dragojevića - bez završnice. Rekorder po broju nastupa za crnogorsku reprezentaciju možda je mogao bolje i brže da reaguje, a pošto nije - kazna je stigla na drugoj strani. Eksplozija emocija nakon vođstva ,,plavih“ od devetog minuta - korner je izveo Terzić, a najviši u skoku bio je Ćuković koji je sa desetak metara poentirao glavom. Lopta je prešla liniju tek toliko da pogodak bude validan, mada je na pravom mjestu bio Mijović da potvrdi prednost domaćina. Razgalili su se podgorički ultrasi koji su u velikom broju popunili sjeverni kop. Sa tog dijela tribine izazvan je kraći prekid

nakon dvadesetak minuta usljed dimne koreografije. Samo što je sudija dao novi znak da igra krene, Mijović je na desnoj strani napravio lijep lažnjak i iz teške pozicije natjerao golmana Andriju Dragojevića da izbije u korner. Tuzani su sredinom prvog poluvremena ponovo zaprijetili preko Bećiraja, dok su u 26. minutu propustili zicer. Miloš Dragojević nije najbolje odbio nešto između šuta i centaršuta sa desne strane, a Jovanović sa ivice peterca nije zatresao mrežu. Budućnost je pala ritmom i kvalitetom igre, a Dečić nadirao - i priredio par situacija iz kojih je mogao da izjednači. Prilika za domaćina bio je slobodan udarac u 38. minutu koji je izveo Ivanović - ne tako dobro i snažno da bi pogodio, dok je novu veliku šansu Dečić imao u 40. nakon kornera

Budućnost

Dečić

1 1 00

Stadion: pod Goricom. Gledalaca: 4219. Sudija: Nikola Dabanović. Golovi: 1:0 Ćuković u 9. Žuti kartoni: Đuričković, Raičković (Budućnost), Tući, Nikolić, Janketić (Dečić).

Budućnost

Dečić

Dragojević Mirković Ivanović (od 87. Milošević) Mijović Janković (od 26. Đuričković) Raičković Raspopović Ćuković Terzić (od 81. Petrović) Adžić Đukanović (od 81. Dakić)

Dragojević Đeljaj Bećiraj Vucaj (od 59. Vuljaj) Nikolić Martinović Drešaj Jovanović (od 72. Marušić) Božović Janketić Tući

kada je Janketić promašio metu sa dalje stative. Meč je bio otvoren, na trenutke se napadalo do ,,golih kraljeva“, pošto-poto da se postigne gol više od protivnika. Nešto iz svog širokog repertoara Podgoričani su priredili u 42. minutu kada je Ivanović pobjegao u prazan prostor, ali ni on, ni Mirković koji se pridodao ofanzivi, nijesu uspjeli da savladaju Andriju Dragojevića koji je sa dvije vezane intervencije spasio svoje. Do odmora je moglo da bude 1:1 ili 2:0 za Budućnost koja je u nadoknadi uoči odmora stvorila obećavajuće momente za Mijovića i Ivanovića koji je okrznuo prečku. Nastavak je počeo šansom Tućija, a uzvratio je Terzić udarcem sa distance. Mnogo problema odbrani gostiju zadavao je Mijović koji je u 53. minutu sve uradio fudbalski,

JANKOVIĆ: Uslovi na terenu nijesu bili jednaki Dečić je drugu godinu zaredom bio akter finala Kupa - i opet poražen od Budućnosti. Ni Vladimir Janković nije uspio da sa Tuzanima osvoji prvi trofej u klupskoj istoriji. - Mi nijesmo bili ravnopravan rival. Da biste bili ravnopravan rival morate da imate jednake uslove na terenu. Smatram da nijesmo imali jednake uslove na terenu - da je na našoj polovini trava bila možda malo viša, a da je na polovini Budućnosti trava bila malo niža. Malo sam sarkastičan, naravno iziritiran ovom predstavom. Neću da komentarišem ništa više. Žao mi je, sportista sam, trudim se da budem pozitivan primjer ponašanja u sportu. Čestitam mojim momcima na vrhunskoj borbi, vrhunskoj utakmici. Jednostavno nije trebalo da pobijedimo. Čestitam mojim momcima na vrhunskoj borbi i utakmici. Jednostavno, večeras mi nijesmo trebali da pobijedimo. Nakon ove utakmice velika je dilema da li ću ostati. Pod emocijama sam, sačekaću i donijeti odluku - rekao je Janković nakon meča za RTCG.

OPROŠTAJ RAIČKOVIĆA: Svi smo zadovoljni Miloš Raičković sa stilom se oprostio od dresa Budućnosti. Iskusni vezista osvojio je trofej Kupa, a karijeru će nastaviti u Južnoj Koreji. - Utakmica je bila teška zbog velikog uloga - trofeja. Titulu nijesmo osvojili, ali smo Kup odbranili. Mislim da svi u klubu moramo biti zadovoljni trofejom. Želimo da Budućnost uvijek bude na vrhu. Mislim da smo iz sezone dobili nekoliko mladih igrača koji su spremni za veći nivo. osim onog ključnog - kada je trebalo da postigne gol. ,,Mi smo tvoja snaga“ - razvijen je bio ,,plavo-bijeli“ transparent na sjevernoj tribini, ispod ,,varvara“. Podrška najvatrenijih fanova dizala je Budućnost koja je u 60. minuta nasložila kontru koju je oštrim prizemnim udarcem završio Đukanović. Ipak, golman Andrija Dragojević je još jednom odlično odbranio. Ton atmosferi davali su i organizovani navijači Dečića koji su bili smješteni u uglu na jugu.

Tuzani su u drugom poluvremenu izašli visočije, a to je vezistima ,,plavih“ otvaralo mogućnost da guraju loptu u prostor brzim ofanzivcima. Nekoliko puta je to prošlo, ali izostao je onaj najbitniji potez - kada loptu treba smjestiti iza leđa golmana. Tuzani su sve vrijeme vjerovali, a probali su da izjednače poslije udaraca Božovića i Janketića. Najbliži golu bili su u 75. minutu kada je rezervista Vuljaj pogoD. KAŽIĆ dio stativu. Foto: D. MIJATOVIĆ

Arena

18 Sportski miks

Poneđeljak, 30. maj 2022.

Miloš Šćepanović sa Marsejom stigao u Podgoricu i sa ,,ajkulama“ se sprema za F8 LŠ

Ništa se neće desiti ako ciljevi nijesu najveći Titula

Finalni turnir odbojkaškog prvenstva Crne Gore za juniore

PODGORICA - Miloš Šćepanović drugi put zaredom odveo je Marsej na završni turnir Lige šampiona. Crnogorski stručnjak francuskom timu je prošle godine, na proslavi stogodišnjice, poklonio prvi nastup na F8 elitnom takmičenju. Tada je Marsej bio iznenađenje, sada je ozbiljan kandidat da ode daleko, ako preskoči prvog rivala - Novi Beograd 2. juna u Beogradu. Šćepanović je izabrao, do prvog meča na F8, da finiš priprema obavi u Podgorici i to sa crnogorskim nacionalnim timom. Sinoć su zajedno trenirali i sparingovali sa jedne strane u kapici Marseja Uroš Čučković, Dejan Lazović i Vladan Spaić, a na drugoj strani rivali su im bili kolege iz reprezentacije kojima će se brzo priključiti u sklopu priprema za svjetsko i prvenstvo Evrope. - U principu se za ovakve stvari kao što je fajnal-ejt ekipe spremaju tokom čitave sezone. Zato finiš neće biti ništa posebno drugačiji u odnosu na ono što inače radimo - kazao je Šćepanović, prvi saradnik selektora Vladimira Gojkovića u našem nacionalnom timu. Ohrabruje sve u ekipi forma kroz Ligu šampiona, ali i forma u domaćim okvirima. Marsej je grupnu fazu završio na poziciji dva iza Pro Reka i na velika vrata ušao u završnicu. - Ekipa je kroz utakmice napredovala, a ko u ovom momentu nije spreman neće ni biti spreman za završni turnir. Mi ćemo, konkretno ovih dana, raditi neke stvari koje su prirodne i svakodnevne. Nećemo mijenjati način priprema, jer u odnosu na raspored i sezonu koja je takva kakva je u suštini za nešto drugo nemamo vremena. Ekipe su izašle iz završnice prvenstava i niko nije imao vremena da napravi bazni trening i pri-

Miloš Šćepanović na sinoćnjem treningu u Podgorici

Naš stručnjak na klupi francuske ekipe dvije godine ne zna za poraz u domaćim takmičenjima premu te vrste za F8. U Podgorici ćemo raditi na oporavku i pripremi utakmice koja slijedi. Obratićemo pažnju na detalje koje ćemo pokušati da primijenimo. Konstantnost ekipe ohrabruje nekadašnjeg crnogorskog reprezentativca. - Imali smo kontinuitet, uspjeli smo da održimo visok intenzitet igre i na to ćemo se oslanjati. Nije bilo lako jer je

ekipa morala, u svakom momentu, da je na 100 posto. Zato je interesantno kako su momci uspjeli da održe visok nivo motivacije i fizičku i psihičku pripremu za svaku utakmicu. Vrlo sam zadovoljan i ponosan kroz sve što smo prošli i kroz ovu i prethodne sezone. Crnogorski reprezentativci su važni za igru francuske ekipe.

za Galeb

PODGORICA - Odbojkaši Galeba Liko Soho Group osvojili su titulu prvaka Crne Gore u juniorskoj konkurenciji - Barani su u finalu savladali Jedinstvo 3:0 (25:20, 25:20, 25:19). Treća je bila Budućnost volej, koja je u meču za treće mjesto savladala Mediteran 3:0 (25:18, 25:21, 25:22). Galeb je u polufinalu pobijedio Budućnost volej 3:0 (25:16, 25:14, 25:16), dok je Jedinstvo bilo bolje od Mediterana 3:1 (23:25, 25:17, 25:19, 25:9). Pehar Galebu kao i medalje za tri prvoplasirane ekipe uručio je Nikola Kažić, direktor reprezentativnih selekcija OSCG. Pojedinačne nagrade uručio je Predrag Ćorluka, selektor muške juniorske reprezentacije Crne Gore. Za najboljeg igrača juniorskog prvenstva proglašen je Lazar Cimbaljević iz Galeba. Njegovi saigrači Srđan Petrović i Avram Božović su najbolji bloker, odnosno tehničar prvenstva. Za najboljeg primača izabran je Milan Rovčanin iz ekipe Jedinstva, iz kojeg je najbolji libero Filip Konatar. Finalni turnir za juniore održan je u sali Medicinske škole u Podgorici, u organizaciji Odbojkaškog saveza Crne Gore i uz podršku Ministarstva S. J. sporta.

Završeno Evropsko prvenstvo u karateu

Kod-io Pionirska liga za rukometaše 2008. i mlađe

Kata timovi bez bronzane medalje

Nova titula za Lovćen Cetinjani bez premca

poraza odbranili trofej ispred gradskog rivala Perpera. Treće mjesto pripalo je Partizanu 1949 iz Tivta. Tivćani su upravo trijumfom u posljednoj uta-

FORMULA 1: Velika nagrada Monaka

Perez slavio, kiks Ferarija

kmici nad Perperom stigli do bronzanog odličja ispred Mornara 7. Peto mjesto osvojio je Rudar, šesto Zabjelo, sedmi je bio Stars, a osmi Titan. A. M. FORMULA 1

PODGORICA - Lovćen je bez premca u pionirskim rukometnim kategorijama. Dan nakon što su Cetinjani osvojili titulu za 2008. godište i mlađe, pehar su podigli dvije godine mlađi rukometaši. Istina, nijesu imali perfektan skor kao nešto starije kolege, ali su sa 12 pobjeda (posljednja najvažnija protiv Starsa) i dva

- Nema greške sa njima. Igraju dobro, osjećaju se dobro, važan su dio ekipe. Rezultat je posljedica mnogo faktora, uvjerio se Šćepanović kroz bogatu igračku karijeru. - Svjesni smo da je ovo super prilika da se napravi veći iskorak, prije svega kroz igru. U Marseju se ništa ne mora i nema pritiska, ali… - Najveći pritisak ekipa samoj sebi pravi. Imamo pravu sportsku ambiciju i želju da odemo na najveći nivo. Ne može se ništa manje očekivati na F8. To je put koji se mora preći. Biće teško, a radoznao sam kako će sve da izgleda. Marsej u posljednje dvije godine ne zna za poraz u prvenstvu i Kupu. - Ono čega sam se kao igrač pridržavao pokušavam da nametnem drugima. To je moj princip, filozofija gledanja na sport i život. Nije lako, posebno njima koji me slijede. Marsej je lijepa priča, koju bi mogla i crnogorska reprezentacija tokom ljeta da ispriča u Budimpešti i Splitu. - Ništa ne dolazi preko noći. Potrebno je vrijeme, a ljudi kada ulože napor žele da se momentalno materijalizuje. To nije uvijek moguće. Naša reprezentacija mora da prođe određeni put i dobije elemente koji bi mogli da nas vode do najvećih rezultata. Ako ciljevi nijesu najveći tek onda se ništa neće desiti, a rezultati će ostati na prosjeku. Na primjer, Marsej, kada je postavio cilj da osvoji LŠ, neko se mogao tome smijati. Konkretno u reprezentaciji se nikada nijesmo ustručavali da kažemo javno da idemo na visoke rezultate - što je ispravan put. Svjesni smo, takođe, da je ispred nas dugo, naporno i teško ljeto, ali i kompletna sezona bila je takva istakao je Šćepanović. A. MARKOVIĆ

Trka za Veliku nagradu Monaka završena je pobjedom Serhia Pereza iz Red Bula. Meksikanac je upisao prvu ovosezonsku pobjedu, a treću u karijeri. Iza Red Bula u bolidu Ferarija, završio je Karlos Sainc Junior, a aktuelni svjetski šampion Maks Ferstapen bio je treći. Šarl Lekler, koji je imao pol-poziciju završio je tek kao četvrti i to zbog greške njegove ekipe, odnosno loše procjene oko promjene guma. Džordž Rasel u Mercedesu bio je peti, šesti Lando Noris koji je došao i do dodatnih bodova za najbrži krug. Listu od deset kompletirali su Fernando Alonso, Luis Hamilton, Valteri Botas i Sabastijan Fetel. R. A.

Serhio Perez

PODGORICA - Kata timovi karate reprezentacije Crne Gore ostali su bez medalje, kao petoplasirani završili su nastup na Evropskom prvenstvu u Gaziantepu. Muški kata tim, u sastavu Vladimir Mijač, Arijan Kočan i Kenan Nikočević, poražen je u meču za treće mjesto i medalju od Italije (25,72 - 24,06). Bronzanu medalju osvojio je i Azerbejdžan, pobjedom u meču za treće mjesto protiv Hrvatske (25,38 - 23,46). U meču za zlatno odličje Turska je pobijedila Španiju (26,8-26,02). Ženski kata tim, u sastavu Maša Đukanović, Mila Mraković, Džena Canović i Biserka Radulović, izgubio je meč za bronzanu medalju od Turske (27,34 - 26,62). Bronzana je i Francuska, koja je za treće mjesto slavila protiv Portugala (24,8 - 24,02). Nove prvakinje Evrope su Italijanke, koje su u finalu savladale španski kata tim (26,44 - 25,54). Na taj način crnogorski kata tim, koji je prvi put predvodila selektorka Tijana Popović, propustio je priliku da ponovo uspjeh iz 2007. godine, kada su Tijana i Biserka Radulović i Milena Milačić osvojile bronzu na prvenstvu Evrope, što je prva medalja za Crnu Goru. I sada je dio ženskog kata tima bila Biserka Radulović. - Iskrena da budem nijesam vješta u izjavama poslije poraza, ali veliko hvala svima na podršci. Ipak, moram priznati da je moj jedini kata tim koji sam živjela tim sa Tijanom i Milenom. Sve poslije je samo pomoć mlađima da ih uvedem

u evropski i svjetski karate. Dvije nedjelje pred prvenstvo uskočila sam u tim sa 15 godina mlađim curama od sebe kako bih doprinijela boljem plasmanu i reprezentovanju naše države na najbolji način. Sve tri crure vrijedno su vježbale i radile, uz moju pomoć došli smo do meča za medalju. Slagala bih da kažem da moj apetit nije bila bronza. Ali nedostatak iskustva naše ekipe protiv domaćina prvenstva je presudio. Pojedinačno sam sve te djevojke pobjeđivala, ali tim je sasvim druga priča. Znam da nas je neko pitao kada smo krenule želimo li ovo rekle bi da i bile bi zadovoljne petim mjestom. Na kraju čestitke selektoru na odlukama i pomoći kroz ovaj proces promjena u timu, kao i curama što su dale maksimum. Zahvaljujem se Karate klubu Budućnost i personalnom treneru Radomiru Obreniću, koji je direktno zaslužan za moju spremnost na posljednja dva prvenstva Evrope - naglasila je za Pobjedu Biserka Radulović, koja je pojedinačno osvojila deveto mjesto. R. P.

Arena

Poneđeljak, 30. maj 2022.

Sportski miks 19

Budućnost Voli i Mornar večeras u ,,Morači“ (18 h) igraju prvi meč finala plej-ofa Prve A lige

,,Plavi“ favoriti, Barani se nadaju iznenađenju PODGORICA – Košarkaši Budućnost Volija su sezonu počeli 26. septembra prošle godine, utakmicom kod kuće protiv FMP-a u regionalnom takmičenju. Igrajući na četiri fronta (ABA liga, Evrokup, Kup Crne Gore i plej-of Prve A lige Crne Gore), Podgoričani su odigrali ukupno 55 utakmica, uz ukupan skor od 37 pobjeda i 18 poraza. Mornar Barsko zlato je sezonu počeo još ranije, 15. septembra u Talinu gdje je poražen u polufinalu kvalifikacija za FIBA Ligu šampiona, od estonskog Kaleva. Barani su do danas odigrali 40 utakmica (FIBA Liga šampiona, FIBA Evrokup, ABA liga, Kup Crne Gore, plej-of Prve A lige) i upisali 19 pobjeda i 21 poraz. I jedni i drugi su ostvarili osnovne ciljeve u ABA ligi, ali je utisak da su mogli i nešto više. Međutim, problemi sa povredama i koronom umnogome su poremetili planove najboljih crnogorskih timova, koji bi, da im može biti, najradije htjeli da krajem maja odmaraju od naporne sezone. Međutim, ostala im je još po jedna obaveza, finale plej-ofa Prve A lige Crne Gore, u kojoj je u igri titula državnog prvaka. U seriji do tri pobjede, Budućnost Voli ima prednost domaćeg terena, zbog boljeg plasmana u ABA ligi, a prvi meč je na programu večeras u ,,Morači“ (18 časova)…

OČEKUJE TEŠKU FINALNU SERIJU: Zoran Nikolić

TITULA U TRI MEČA IMPERATIV

- Obje ekipe su tokom sezone dosta mijenjale sastave, čak i sada u finalu nijesmo

U Pljevljima održan finalni turnir u košarci za mlađe pionirke

Nova kruna za Budućnost Bemax PODGORICA - Nakon titula u seniorskoj i kadetskoj konkurenciji, Ženski košarkaški klub Budućnost Bemax prvak je Crne Gore i u kategoriji mlađih pionirki. Selekcija podgoričkog kluba bila je najbolja na finalnom turniru, koji je održan u Pljevljima, a na kojem su učestvovali još Sea Stars iz Tivta, Primorje iz Herceg Novog, te domaćin ekipa Pljevalja. Prvog dana turnira Budućnost Bemax deklasirala je Primorje 75:36, dok je ekipa Sea Stars savladala Pljevlja 38:20. U meču za treće mjesto Primorje je bilo bolje od domaćina - 51:39, a u velikom finalu gotovo da i nije bilo drame, jer je Budućnost Bemax savladala Tivćanke 44:31. Za Podgoričanke u finalnom meču strijelci su bili: Begović 13, Vukčević i Vučković po 10, Terić šest, Baković pet, a za Sea Stars Stojanović i Radulović po 10, Plavšić pet, Đukić četiri i Miljanić dva poena. Kada je u pitanju polufinale, Budućnost Bemax odigrala je sjajan meč, a u ubjedljivom trijumfu protiv Primorja istakla se Begović sa 23 i Vukčević sa 20 poena, Vučković sa 11 i Terić sa 10 bile su dvocifrene, a u strijelce su se upisale još Baković i Jovović po četiri, Vukmirović dva i Maraš jedan.

Pobjednički tim iz Podgorice

Zlatne medalje uručila je košarkašica Budućnost Bemaxa i reprezentativka Crne Gore Violeta Lazarević, a šampionke su Lucija Baković, Elena Begović, Martina Terić, Jovana Vukmirović, Lora Vukčević, Sofija Vučković, Nora Obradović, Blanka Jovović, Jana Vujadinović, Sofija Maraš, Nađa Brnović, Lora Racković. Trener ekipe je Milica Janković, kojoj u radu pomaže Milena Đaletić. Pobjednički pehar kapitenki Jovani Vukmirović uručila je Mirjana Sekulić, komesarka takmičenja u KSCG. Bronzane medalje ekipi Primorja, u ime organizatora KK Pljevlja, uručio je Milinko Jelovac, a za

Novljanke su nastupile Anđela Kokot, Sanja Ljubisavljević, Sanja Đurović, Ksenija Ercegović, Maša Salamadija, Tamara i Sara Šćekić, Nikolina Čubrilo, Sara Veljić, Nina Mandić, Petra Sučević, Jovana Antunović, Tijana Spaić, Sofija Kulušić i Anđela Jančić. Delegat na finalnom turniru Borjan Džogaz, uručio je srebrne medalje, koje su dobile igračice Sea Starsa Vasilisa Miljanić, Kristina Radulović, Tijana Đukić, Anja Pinjatić, Majda Mehović, Tara Kovinić, Martina Brkan, Irena Plavšić, Sara Dimitrijević, Sara Kordić i Sofija Stojanović. R. P.

kompletni ni mi ni oni, ali tako je, kako je. Igra se u ubrzanom ritmu, sa minimalnim pauzama između utakmica, u seriji na tri pobjede i to će biti važan faktor. Protivnik je vrlo šuterski potentna ekipa, sa dosta opcija u napadu i specijala za određene igrače. Našu posljednju utakmicu je obilježio njihov odabir igre u odbrani. Kraj je sezone, igra se finale, očekujemo da igrači budu spremni za tvrde i zahtjevne mečeve – kaže trener Budućnosti Aleksandar Džikić. Budućnost je u polufinalu, u dva meča, eliminisala Podgoricu. - Znamo da nas očekuje veoma teška finalna serija protiv Mornara. Nama je imperativ da pobijedimo u tri utakmice, ali znamo da neće biti nimalo lako. Oni su imali dug vremenski period za pripremu što bolje, imali smo vremena i da se odmore i zaliječe manje povrede koje su imali i da se što bolje spreme za finiš sezone. Mi ćemo se potruditi da opravdamo ulogu favorita i da, nadamo se, pobijedimo u tri meča – istakao je centar ,,plavih“ Zoran Nikolić.

FORMA POD ZNAKOM PITANJA

Mornar je morao prvo da igra baraž za plej-of, eliminisao je Jedinstvo iz Bijelog Polja, a onda je u polufinalu, lakše od očekivanog, u dva meča bio bolji od SC Derbija, naprijatnijeg iznenađenja ABA lige. Od drugog meča sa ,,studentima“ prošlo je mjesec, pa je forma Mornara pod velikim znakom pitanja.

Crvena zvezda Partizan

85 81

BEOGRAD – Dvorana: „Aleksandar Nikolić“. Gledalaca: 7.238. Sudije: Belošević (Srbija), Dragojević (Crna Gora), Majkić (Slovenija). Rezultat po četvrtina: 29:18, 18:22, 15:13, 23:28. CRVENA ZVEZDA: Lazarević, Volters 6, Davidovac, Mitrović 14, Lazić 3, Kalinić 25 (8-6), Dobrić 8 (2-2), Holins 11 (1-1), Ivanović 12 (8-6), Marković, Vajt, Kuzmić 6 (5-4). PARTIZAN: Panter 9 (6-6), Vukčević, Ledej 11 (4-2), Zagorac 6, Avramović 21 (4-3), Koprivica, Smailagić, Mur 14 (1-1), Glas, Lesor 18 (8-6), Trifunović, Madar 2. Crvena zvezda je maksimalno iskoristila prednost domaćeg terena u prva dva meča finalne serije plej-ofa ABA lige i stigla na korak od odbrane titule. Za razliku od prvog meča, u ko-

- Iako je ovo već ne znam koje po redu finale, a svako je sa sobom nosilo neizvjesnost, prvi put, rekao bih, ni oni ni mi ne znamo u kakvom smo stanju. Mi smo poslije polufinala protiv SC Derbija bili, iz objektivnih razloga, prisiljeni da čekamo ekipu Budućnosti dok završi igranje u plej-ofu ABA lige. Zbog toga smo dali jedan određeni broj dana igračima slobodno, pa smo nakon toga ponovo krenuli sa treninzima. Malo je teško držati dobar trening i motivaciju kad se ne zna kad će se igrati. Sad je već izvjesno da serija počinje u ponedjeljak, tako da sam vidio sasvim drugi voljni momenat i motivaciju na treningu, što mi daje za pravo da gajim dozu optimizma da ćemo dati sve od sebe i probati da uđemo spremni u finale. Istina, dosta smo hendikepirani u odnosu na prvobitni sastav koji smo imali, prije svega, na poziciji plejmejkera – kazao je Mihailo Pavićević. Pavićević ističe da je svjestan snage Budućnosti. - Igramo protiv ekipe koja je bila projektovana da se u ABA ligi bori za titulu i da se preko Evrokupa eventualno domogne Evrolige. Tu je mnogo izuzetno kvalitetnih igrača, pojedinaca, to je zaista ekipa za svaki respekt. Pitanje je i za njih i za nas u kakvom ćemo biti stanju. Znate, ovo je kraj sezone, možda mogu i neke neostvarene ambicije na sve da utiču. Kako će se to odraziti na kompletnu situaciju i atmosferu u ekipi, to je sad pitanje za njih – dodao je Pavićević. S. J.

Finale plej-ofa Admiralbet ABA lige

Zvezda na korak od odbrane titule

jem su ubjedljivo slavili (90:76), ,,crveno-bijeli“ su u drugom duelu teže došli do pobjede sa 85:81, iako su vodili tokom najvećeg dijela meča, i do 13 razli-

ke. Partizan je u finišu uspio da preokrene, ali ne i da stigne do pobjede. Treći meč igra se u srijedu, a domaćin je Partizan. S. J.

Završeno Svjetsko prvenstvo u jedrenju u olimpijskoj klasi ILCA7

Dukić na 30. Marković na 60. mjestu PODGORICA - Crnogorski jedriličar Milivoj Dukić nastup u zlatnoj grupi Svjetskog prvenstva u olimpijskoj klasi ILCA7 završio je na 30, a Ilija Marković na 60. mjestu u konkurenciji 126 jedriličara. Milivoj Dukić i Ilija Marković, jedriličari iz Crne Gore, uspjeli su pod komandom selektora Ilka Klakora, da ostvare sjajne

rezultate u proteklom periodu, pa su se izborili za dva mjesta na planetarnoj smotri. Dukić i Marković su sjajno jedrili u Meksiku, zajedno su stigli do finalne, odnosno zlatne grupe. Dukić je bio blizu plasmana u TOP 20, a Ilija blizu plasman u TOP 40, ali je jedriličarima iz Crne Gore posljednjeg dana ponestalo snage i koncentracije.

Zlatnu medalju osvojio je Žan Baptist Bernaz iz Francuske. Srebrni je bio Kipranin Pavlos Kontides, dok je bronzanu medalju osvojio Filip Jurišić iz Hrvatske, koji je uoči posljednjeg finalnog dana bio osmi. Srebrni sa Olimpijskih igara u Tokiju Tonči Stipanović, ostao je bez pobjedničkog postolja i završio na petom mjestu. R. P.

20 Povodi

Poneđeljak, 30. maj 2022.

Okupili se nikšićki gimnazijalci koji su maturirali prije 55 godina

Prelistali uspomene na nekadašnji Nikšić i prisjetili se đačkih dana Raković briljira stav

» Piše: Ivan TepavčevIć

NIKŠIĆ - Maturanti nikšićke gimnazije, koji su diplomirali školske 1966/67. godine, okupili su se i ove godine ispred OŠ ,,Olga Golović“, mjesta na kome su tada sticali prva znanja. Dakle, jedna od najuspješnijih generacija maturanata okupila se nakon 55 godina, a kako reče jedan od njih (glavni „krivac“ ponovnog druženja) Vlado Novaković, u odnosu na prethodno okupljanje razlika je što su sada svi u penziiji.

- Maturirali smo u zgradi u kojoj je danas OŠ „Olga Golović“, a bilo je ukupno 250 učenika, raspoređenih u osam odjeljenja. Imali smo u generaciji najbolje gimnazijsko odjeljenje u SFRJ, najmlađeg đaka Gimnazije „Stojan Cerović“ svih vremena... Svakih pet godina smo se okupljali i proslavljali naše maturiranje. U proteklih pet godina dva člana ove sjajne generacije postali su akademici SANU, a to su Jovan Delić i Velimir Mimo Radmilović. Ovog puta nas je tu 64, imaćemo koktel u ,,Onogoštu“, a uveče druženje - kaže ponosno Vlado Novaković, priznajući da tokom svih ovih godina prijateljske odnose i komunikaciju više održavaju na nivou odjeljenja nego generacije. - Bili smo „rasuti“ po cijelom

Ne postoji ni srpski ni crnogorski identitet državnosti Crne Gore, već postoji crnogorska državnost, u liku države Crne Gore, i postoji srpska državnost u liku države srbije. srpska crnogorska državnost je oksimoron, isto kao i crnogorska srpska državnost. Izgleda da je Rakovićeva originalnost jedino u besmislicama

Maturanti nikšićke gimnazije školske 1966/67. godine

svijetu, mnogi su se vratili u Nikšić u međuvremenu, pošto smo sad svi penzioneri, ali petina je i dalje širom nekadašnje Jugoslavije, Evrope, pa i u prekookeanskim zemljama. Vremešni smo, ali koliko vidim, ipak, u relativno dobroj kondiciji – uz osmijeh kometariše Novaković. Priznaje ovaj Nikšićanin da oni tada kao gimnazijalci nijesu samo učili, već da su se bavili i sportom, da su bili na neki način i prvi iz crnogorske ekologije. -Nažalost, mnogi među nama nijesu živi, a jedan od njih je

i Miodrag Bale Baletić, poznati crnogorski košarkaški trener. S nama je učio i Željko Cerović, predsjednik Košarkaškog saveza Jugoslavije... Nikšić je tada izgledao drugačije, ljepše, življe... Planiramo da se sastanemo ponovo za pet godina, to bilo nešto kao „dijamantska“ matura, a onda ću generaciji predložiti da se poslije te 60. godišnjice okupljamo svake godine, posljednje subote u maju, bez obavještenja, pozivanja... Vrijeme prolazi, životni vijek je ograničen, ali nadam se da nas i za pet godina neće biti mnogo

manje - priča za Pobjedu Vlado Novaković. Ima Nikšićana koji su završili srednju školu te 1967. godine na svim kontinentima, među živima iz te generacije ih nije 80ak, što znači da njih stotinak nije zainteresovano za ovakva druženja. Novaković konstatuje da ih je koji ne osjećaju potrebu da obilježavaju godišnjicu mature, ipak, najviše koji žive u Nikšiću, a da mnogi svakih pet godina prevale dug put kako bi se prisjetili drugara, nastavnika... prepričali anegdote, prelistali stare fotografije i uspomene. Ra. p.

Kolašin: Aktivnosti Narodne biblioteke „Ljubo Anđelić“

Više naslova, više članova KOLAŠIN - Na zgradi Doma kulture u centru grada, vrata koja vode ka Narodnoj biblioteci „Ljubo Anđelić“ sve češće su otvorena. Posljednjih godinu dana raste interesovanje za ovu kulturnu adresu koja nosi ime po književniku i revolucionaru Ljubu Anđeliću, autoru knjige „Grad na Tari“. Kulturni iskoraci koji se vide, ,,dotakli“ su i prostor biblioteke i gradske čitaonice. Gorica Ilinčić, direktorica JU Centar za kulturu, kaže da je knjižni fond Narodne biblioteke „Ljubo Anđelić“ značajno uvećan tokom prošle godine. – Knjižni fond je tokom prošle godine uvećan za 300 naslova i to uglavnom preko donacija. Imali smo donaciju od 1000 eura koja je kompletno uložena u kupovinu novih knjiga, a prije svega školske lektire. Donacijom braće pokojnog Predraga Lovića, Marka i Žarka, kupljeni su vrijedni naslovi koje biblioteka nije imala u svom fondu. Tako smo na kraju prošle godine došli do 19.200 primjeraka knjiga i do 83 redovna korisnika sa članskim kartama

Na policama su aktuelni naslovi i autori i njihova najnovija izdanja. Pomoć opštine i donatorskih porodica. Prošlog mjeseca otvoreno Dječje odjeljenje - kazala je Gorica Ilinčić. Ona naglašava da je kupovina knjiga, posljednjih godina, obavezan način popunjavanja knjižnog fonda. Novac se namjenski usmjerava, dosta je Kolašinaca koji doniraju pa je biblioteka u mogućnosti da isprati izdavačku djelatnost i

Detalji iz biblioteke

povede računa o interesovanju čitalaca. Na policama su aktuelni naslovi i autori i njihova najnovija izdanja. Nabavka podrazumijeva kontinuirano praćenje produkcije, praćenja kataloga izdavača, selekciju građe u skladu sa finansijskim sredstvima i obezbjeđivanje

najbolje ponude. Kupovina novih naslova uslovila je veće interesovanje građana i povećala posjete biblioteci - ocijenila je Ilinčić. U JU Centar za kulturu ističu da je osnivač, opština Kolašin, obezbijedila sredstva za kvalitetnije uslove za smještaj knjiga i rad zaposlenih sa korisnicima. Tokom prošle godine urađeno je više metara novih polica u biblioteci. Prošlog mjeseca je otvoreno i Dječje odjeljenje tako što je adaptacijom hola napravljena posebna prostorija za najmlađe. Djeca imaju slobodan pristup knjigama, planirano je da se ovaj prostor koristi i za organizaciju programa za djecu, radionice, druženje sa piscima. Opremanje dječjeg odjeljenja pomogla je i Julija Anđelić u znak sjećanja na pokojnog supruga, inače sina Ljuba Anđelića, a pomogli su i ostali članovi porodice Anđelić – potomci Ljubovi po kome Narodna biblioteka i nosi ime. D. DRaŠKOvIć

Povodom 21. maja, Dana nezavisnosti, srpski istoričar Aleksandar Raković podijelio je sa javnošću sopstvene duševne bolove, koje mu ovaj praznik izaziva: ,,Secesija Crne Gore 2006. za mene je bila isto tako težak momenat kao kada je 1995. pao Knin i kada je 1999. okupirano Kosovo i Metohija“, kaže Raković. Jasno je da Raković mora imati depresivne opservacije, kada je sebi stvorio pogrešnu predstavu o crnogorskom referendumu i o Crnoj Gori. Crna Gora nije dio Srbije, pa da se postupak njenog osamostaljivanja može definisati kao secesija, već je Crna Gora do 21. maja 2006. bila ravnopravna članica državnog saveza sa Srbijom. O državnom statusu Crne Gore odlučili su njeni građani, slobodno izraženom voljom, dok su o sudbini Knina i Kosova, posredno ili neposredno, odlučivali građani Srbije. Zato crnogorska nezavisnost ne bi trebalo Rakoviću da stvara boli, jer su o njenom statusu odlučivali oni koji u njoj žive. A Raković ne živi u Crnoj Gori, pa se ne može smatrati gubitnikom. Za Knin i Kosovo možda i ima razloga da osjeća grižu savjesti, jer se za njihovu odbranu mogao boriti. Ali nije. Raković kaže da je doskora vjerovao da će se srpstvo teško oporaviti od ovih udara, pa i od obnovljene nezavisnosti Crne Gore. No, uprkos svim nedaćama i naletima Đukanovićevog segregacionističkog režima, kaže Raković, srpski narod u Crnoj Gori je, predvođen svojim političkim liderima, uspostavio čvrstu liniju odbrane. U odbranu srpskog nacionalnog identiteta Crne Gore, dodaje Raković, ,,konačno se 2020. pridružila i Mitropolija crnogorsko-primorska“. I time je, veli on, spriječena namjera da se Srbi protjeraju iz Crne Gore. Da li ovaj čovjek stvarno misli da je neko namjeravao da izvrši protjerivanje 30% državljana Crne Gore, i to u mirnodopskim uslovima? Ako misli, onda svakako ima izvjesnih problema za čije rješavanje istoričari nijesu stručni. Raković nastavlja sa ,,lijepim vijestima“, pa kaže da ,,crnogorski konvertiti nijesu uspjeli da stvore naciju crnogorskih separatista“. Što je ,,nacija crnogorskih separatista“ zasigurno ne zna ni Raković, ali vjerujemo da tom sintagmom označava pripadnike crnogorske nacije. Na Rakovićevu žalost, ovih ,,separatista“ je u Crnoj Gori 2011. godine bilo 45%. Onda kaže da su Srbi 30. avgusta ,,osetili ukus pobede“, i opet pokazuje da ima problema sa činjenicama i logičkim mišljenjem. Pod Srbima on očito smatra pobornike koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ i Demokratske Crne Gore, iako su nacija i politička stranka nešto sasvim različito. Neka mu bude da su isto, ali ,,ukus pobede“ nijesu osjetili. Tačnije, ,,osetili“ su je tek kada im se pridružio jedan Albanac i dodao im mandate koji su nedostajali za formiranje Vlade. Eto kako sudbina ponekad može da bude paradoksalna, a činjenice suvišne. Od ovog ,,ukusa pobede“, veli Raković, crnogorski konvertiti žive u strahu od povratka srpskog identiteta državnosti Crne Gore, što je opet njegova originalna kovanica, koja je neprevodiva na strani jezik i neobjašnjiva na srpskom i crnogorskom. Državnost, istoričare Rakoviću, čini sistem vlasti, teritorija, građani, simboli, pravni akti... Ne postoji ni srpski ni crnogorski identitet državnosti Crne Gore, već postoji crnogorska državnost, u liku države Crne Gore, i postoji srpska državnost u liku države Srbije. Srpska crnogorska državnost je oksimoron, isto kao i crnogorska srpska državnost. Izgleda da je Rakovićeva originalnost jedino u besmislicama. Na kraju svog ispovijednog teksta, Raković iznosi očekivanje da će jednog dana biti stvorena savezna država od Srbije, Crne Gore i Republike Srpske. Opet Raković misli bez konstatovanja činjenica, jer Crna Gora je, ako je gospodin Raković zaboravio, članica NATO i ona ne može stupati u državne saveze sa državama koje nijesu članice. Ali kada Srbija i Bosna i Hercegovina postanu članice NATO, Raković može aktuelizovati svoju zamisao.

Feljton 21

Poneđeljak, 30. maj 2022.

1.1.

ULOGA VJERSKIH USTANOVA U OBLIKOVANJU DUHOVNOG PROSTORA CRNE GORE » Piše: Ivan JOVOVIĆ Ostvarenja proizašla iz ljudskog duha, u principu, smatraju se opštim dobrom, naročito ako ona imaju univerzalni karakter. Proizvode ljudskog duha možemo sagledavati prvenstveno kao individualna ostvarenja koja nastaju u okviru društvenih kolektiviteta. To je razlog da autore, tj. njihova umjetnička djela identifikujemo i preko određenog prostora u kojem su rođeni, živjeli i/ili radili. Umjetnička ostvarenja nastala u minulim vremenima neminovno se uglavnom kontekstualizuju shodno nacionalnoj ili državnoj pripadnosti autora i njegovog djela. Shodno navedenim odrednicama, autora i njegovo djelo smještamo u pretpostavljenu cjelinu, odnosno duhovni prostor, koji predstavlja baštinu jedne države, odnosno zajedničku svojinu svih njenih građana. Duhovni prostor Crne Gore predstavlja svojevrsnu riznicu kulturnih tradicija u kojem su se stoljećima dominanto dodirivale i prožimale, ali i sukobljavale vrijednosti Istoka i Zapada, stvarajući amalgam, koji je savremenu crnogorsku kulturu učino osobenom i prepoznatljivom, što se svakako odnosi i na crnogorsko muzičko nasljeđe, koje je do skoro bilo na marginama naučnog istraživanja. Tek nedavno je crnogorska bibliografija napravila značajan iskorak u razumijevanju slojevite muzičke kulturne istorije i tradicije objavljivanjem knjige Muzika u staroj crnogorskoj periodici (1871–1943). Ipak, zapažamo da su naša ukupna saznanja o srednjovjekovnoj duhovnoj muzici još uvijek široko otvoreno polje za buduća istraživanja. Jedna od prvih sinteza koja pruža spoznaju o ovom segmentu muzičke baštine Crne Gore predstavlja studija Duhovna muzika naroda Crne Gore, autora Senada Gačevića. Takođe, ovoj tematici je posvećena adekvatna pažnja, naročito u knjigama profesorice Manje Radulović-Vulić, čija su istraživanja unaprijedila saznanja o našem srednjovjekovnom muzičkom nasljeđu, dajući u pregled tako složene i heterogene strukture kao što je duhovna muzika naroda Crne Gore koja je oblikovana u okrilju postojećih tradicionalnih religija (hrišćanstva i islama), odnosno vjerskih ustanova. Nije jednostavno pratiti istorijske tokove na crnogorskom prostoru koji su imali često dramatična obilježja, s obzirom da je ovo područje bilo i ostalo granični medijum kultura i religija, što je u osnovi podrazumijevalo krupne promjene civilizacijskih obrazaca. Odavno je u literaturi konstatovano da područje Crnogorskog primorja, kao i basena Skadarskog jezera sadrži

Čas u kojem je slovenski jezik dobio sakralni status Duhovni prostor Crne Gore predstavlja svojevrsnu riznicu kulturnih tradicija u kojem su se stoljećima dominantno dodirivale i prožimale, ali i sukobljavale vrijednosti Istoka i Zapada, stvarajući amalgam, koji je savremenu crnogorsku kulturu učinio osobenom i prepoznatljivom

Oltarski dio ranohrišćanske bazilike u Duklji

Ostaci ranohrišćanske bazilike u Duklji

„najraznovrsnije i najkomplikovanije osnovice, na koje je nakalemljen naš narodni i državni život, na zemljištu koje je stalno izloženo političkim uticajima, dale pojave i stvorile tipove kojima je po zanimljivosti i originalnosti malo ravnih u istoriji“. Nezamislivo je pisati o duhovnoj dimenziji ovog prostora, pa samim tim i o muzičkoj zaostavštini, izvan državnih formacija u kojima su u proteklih hiljadu godina nastajala književna i umjetnička ostvarenja. Riječ je o duhovno-državnoj vertikali Duklja – Zeta – Crna Gora, u kojoj je sublimirana ukupna kolektivna memorija naroda Crne Gore. Za razumijevanje slojevite strukture vlastite baštine neophodno je proniknuti u nastanak, djelatnost i ustrojstvo vjerskih zajednica, koje su sve do pred kraj XIX stoljeća u Crnoj Gori dominantno determinisale društveni život, zbog čega je njihova uloga u oblikovanju identiteta ovog prostora presudna. Na području nekadašnje rimske provincije Prevalis (Prevalitana), koja je obuhvatala i teritoriju Crne Gore, još za vrijeme Prvog vaseljenskog

sabora vidimo da je u njenim urbanim centrima već bila utemeljena nova religija – hrišćanstvo. Arhivski izvori ukazuju da je grad Duklja bio administrativno sjedište provincije u kome je bila smještena i nadbiskupska katedra, a koja je u jednom kraćem vremenskom periodu bila izmještena u Skadar, nakon rušenja grada Duklje od strane Gota. Kada je ponovno vraćena nadbiskupska katedra u Duklju ostaje, zbog nepostojanja izvora, i dalje otvoreno pitanje u nauci, s obzirom da se prvi poznati dukljanski biskup, Evander spominje 451. godine. Naziv Duklja, po kojem su se (samo)identifikovali dukljanski Sloveni, naslijeđen je od starosjedilačkog iliro-romanskog stanovništva. Srednjovjekovni zapisi upućuju na pretpostavku da je prilikom obnove grada Duklje od stra-

ne cara Dioklecijana istovremeno unutar njegovih zidina utemeljena nadbiskupska katedra, a da se taj čin dogodio najkasnije za vrijeme cara Konstatina. Istorijska nauka je već početkom prošlog stoljeća ukazala na povezanost narodne tradicije i utemeljenja nadbiskupije u Duklji. Prema tom stanovištu, u svijesti ilirskog, a potom slovenskog etnosa, Duklja je smatrana za kolijevku cara Dioklecijana. Uspomena na ovog cara dugo je zadržana u narodnoj svijesti na prostoru rimske provincije Dalmacije, što vidimo na osnovu pozivanja Paštrovića na privilegije koje su navodno dobili još od cara Dioklecijana, a koje je potvrdila Mletačka republika 1423. godine. Ovakve i slične interpretacije istorije proizašle iz narodne memorije zadugo se susreću u srednjovjekovnim spisima, pa čak i u onim iz XVIII vijeka, kao u slučaju istorijskih memorijala nadbiskupa barskog Vicka Zmajevića i vladike Vasilija Petrovića Njegoša. Za razumijevanje crkvenih prilika neophodno je napo-



Crnogorsko muzičko nasljeđe je do skoro bilo na marginama naučnog istraživanja. Tek nedavno je crnogorska bibliografija napravila značajan iskorak u razumijevanju slojevite muzičke kulturne istorije i tradicije objavljivanjem knjige „Muzika u staroj crnogorskoj periodici” (1871–1943)

Ostaci ranohrišćanske bazilike u Doljanima na sjeveru Podgorice

menuti da je već u V stoljeću bila utemeljena crkvena organizacija u Prevalitani. Iako su gradovi u ovoj crkvenoj provinciji u političko-administrativnom pogledu priznavali vrhovnu vlast Vizantije, u crkvenom pogledu gotovo su svi bili pod jurisdikcijom Rima, o čemu svjedoče akti papske kancelarije, iako su se povremeno priklanjali vizantijskoj ekumeni. Uostalom, sačuvani pisani tragovi ukazuju da se počeci pismenosti vezuju za latinske tekstove, poput natpisa sa ciborijuma crkve Sv. Tripuna u Kotoru iz 809. godine i onog sa ciborijuma iz Ulcinja (813–820), natpisa sa crkve Sv. Stjepana u Vranovićima u Grblju sa početka IX vijeka, natpisa u crkvi Sv. Marije u Duklji i dr, mada je u crkvi na Martinića gradini – Lontodokli među natpisima sačuvana diglosija, latinsko i grčko pismo. Preko arheoloških istraživanja susrećemo se sa ranohrišćanskim i preromaničkim sakralnim građevinama na cijeloj teritoriji Crne Gore, od onih na području Boke, preko bazilika u Doljanima nadomak Podgorice, trikonhosa u Baru, do bazilike na lokalitetu Samograd na razmeđi beranske i bjelopoljske opštine. Do početka X stoljeća na prostoru Crne Gore saznajemo iz vizantijskih i rimskih izvora da je postajo čitav niz biskupskih gradova: Duklja, Risan, Kotor, Budva, Bar, Ulcinj i Svač. Pokrštavanje Južnih Slovena, uključujući i dukljanske Slovene, predstavljalo je dug proces, koji nije išao tako glatko i brzo, s obzirom da im je primanje Hristove riječi na latinskom ili grčkom jeziku bilo nerazumljivo, pa je pojava slovenskih misionara bila presudna za



Nije jednostavno pratiti istorijske tokove na crnogorskom prostoru koji su imali često dramatična obilježja, s obzirom da je ovo područje bilo i ostalo granični medijum kultura i religija, što je u osnovi podrazumijevalo krupne promjene civilizacijskih obrazaca

hristijanizaciju stanovništva, koji su često hrišćansku dogmu prilagođavali paganskim vjerovanjima i ritualima lokalnog življa (proslava krsne slave, nalaganje badnjaka, crkveni obredi na tumulima i sl). Taj sinkretizam je bio neophodan sve dok Sloveni hrišćanstvo nijesu prihvatili iskreno i široko, a ne kao neki vid podaništva u odnosu na Rim i Carigrad, kao političkih centara. U paleoslavistici još uvijek nije tačno utvrđeno kada su u arhontiji Duklji počele da se upotrebljavaju slovenske bogoslužbene knjige. Misionarskom djelatnošću slovenskih prosvetitelja Ćirila i Metodija u drugoj polovini IX vijeka, prvo pod pokroviteljstvom vizantijskog cara Mihaila, a potom sa blagoslovom pape Adriana II, slovenski jezik uspijeva da dobije status sakralnog jezika. Na taj način glagoljica je postala prvo slovensko pismo, tj. zajednička kulturološka vrijednost slovenskih naroda, pa samim tim i dukljanskih Slovena. (Nastavlja se)

22 Arhiv » Piše: Dejan VUKOVIĆ Londonska „Victoria station“. Voz kreće ka Devonu na jugozapadu Engleske. Sijedi gospodin s crnim, poslovnim koferom, punim pisama, fotografija, novinskih napisa, pozivnica za svečanosti, crnogorskih uspomena, sjećanja na mladost. Plemeniti Starobudvanin Vojo Liješević s višedecenijskom, lijepom londonskom adresom, h i t a ka Exe t e r u , u š u š ka n o m univerzitetskom gradu, s mirisima drevne rimske civilizacije, đe ga rado ugošćuje pisac, diplomata, izdavač, Nebojša Bato Tomašević, s ljubaznom suprugom, Engleskinjom Madge Phillips. Njihovo dugogodišnje, iskreno prijateljstvo, njegovano u prijestonici Velike Britanije, zatim u Budvi, crmničkom Bukoviku, začeo je legendarni Škot, Fitzroy Maclean, brigadni general, šef Vojne misije pri Vrhovnom štabu Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, bliski prijatelj glasovitih državnika Churchilla i Tita. Divio se Crnogorcima, junacima i saborcima iz Drugog svjetskog rata. Ostao im privržen do kraja života.

Poneđeljak, 30. maj 2022.

Iz istorije crnogorskog iseljeništva

Znameniti Crnogorci u Londonu

DIPLOMATSKA KARIJERA ILI LJUBAV

Poratne pedesete prošlog vijeka. 25 Kensington Gore. Kitnjasta vila nadomak ovalnog, velelepnog zdanja Royal Albert Hall. Ambasador Vladimir Velebit, veoma uvažen u diplomatskom koru Londona, često je s britanskim oficirima jezdio na gizdavim konjima kraljevske garde u obližnjem Hayd parku, priređuje večeru za Fitzroya Macleana. Gost je i Bato Tomašević, diplomac prestižne Novinarsko-diplomatske škole, na putu za Exeter na postdiplomske studije engleskog jezika i književnosti. Ubrzo diplomatska karijera u svojstvu atašea u Ambasadi Jugoslavije u Londonu, Tomaševiću otvara fin, mističan svijet, a dinamični kulturni život metropole Evrope godi njegovim afinitetima, raskošno nadograđuje zavidno obrazovanje. Kada su popularne ,,bebe“ slavnog ,,Manchester Uniteda“, tragično pokošene u krahu aviona u Minhenu, hladnog februara 1958. među preživjelim putnicima, i asovima harizmatičnog menadžera Matthewa Busbya, je i Bato Tomašević, koji je bio u njihovoj pratnji na utakmici u Beogradu. Tih godina njegova ljubav s Madge Phillips bila je u koliziji sa strogim pravilima tadašnje jugoslovenske diplomatske službe, koja nije dozvoljavala brak sa stranim državljanima. Iako je poticao iz revolucionarne porodice, postao partizan kao trinaestogodišnjak, a njegova sestra, heroina Stana Tomašević, prva žena komesar u Narodnooslobodilačkoj borbi, kasnije i prva žena ambasador u Titovoj Jugoslaviji, pravila su neumoljiva. Ipak, ljubav i bujan temperament nadjačavaju želju za perspektivnom diplomatskom karijerom. Vjenčanje je upriličeno u Njuton Abotu. Diplomatski pasoš arhiviran. Uprkos svemu, veza s korijenima i Crnom Gorom je neraskidiva. Predsjednik Tito s guštom je čitao luksuzno izdanje ,,Jugoslovenske revije“, publikovane na vodećim svjetskim jezicima i prijemčivo čitaocima sa Zapada, koju s osobenim stilom, godinama uspješno uređuje Bato Tomašević. Sa zadovoljstvom sarađuje s neustrašivim generalom Jovom Kapom, tadašnjim pomoćnikom saveznog ministra za informisanje, kojeg su britanske diplomate tokom ambasadorskog angažmana u Stokholmu i Budimpešti sa simpatijama nazivali ,,rasni Kelt iz Crne Gore“. Spaja ih rodna gruda, i duboko poštovanje prema demokratskim slobodama, vrijednostima i dostignućima Velike Britanije. Teku

Vojo Liješević

Reprezentativne ličnosti starog kova Crnogoraca, vrijedne, rijetke violine u orkestrima svojih esnafa. Utemeljeni u engleskom društvu, odani britanski žitelji, kosmopolitskog duha, baštinili Bato Tomašević, prvi s lijeva, i Mat Bezbi su napredne ideje evropejstva čuveni menadžer Mančester junajteda

susreti i poznanstva s liderom Laburističke partije Hjuom Gejtsklom, predstavnikom britanske vlade u sjenci Denisom Hilijem, znamenitim, uglađenim plemićem Williamom Deakinom, šefom Britanske vojne misije pri Vrhovnom štabu Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i docnije rektorom St. Antoni‘s College u Oxfordu. Ličnom kulturom i erudicijom osvaja sagovornike. I brojna znana lica. Kada je početkom devedesetih godina prošlog vijeka, jedna od bivših jugoslovenskih republika učvršćivala međunarodne relacije, na svečanoj večeri uglednih ličnosti britanske prijestonice, posebno mjesto je bilo rezervisano za gospodstvenog Bata Tomaševića, jer ugled treba steći, a naročito se cijenio njegov položaj i uticaj u tradicionalnom engleskom društvu. Mirnoća unutrašnjosti Engleske davala mu je stvaralački zamah, dok je iz magičnog Londona obilazio svijet, izdavao dragocjene knjige i publikacije o drevnim civilizacijama Egipta, Indije, Kine, tajanstvenog Tibeta, egzotičnih Brazila i Meksika, daleke Australije i Japana, Amerike, Rusije, kao i monografije o velikim crnogorskim umjetnicima svjetskog glasa, Petru Lubardi, Voju Staniću, gradovima Cetinju, Sarajevu, Ljubljani, Moskvi. Proslava Dana nezavisnosti Crne Gore 21. maj, u svečarskom tonu obilježena je 2008. u elitnoj londonskoj četvrti Mayfair, u tradicionalnom klubu za džentlmene -statusni simboli engleske aristokratije, uljepšana je predstavljanjem knjige ,,Orlov

Ficroj Maklejn i Bato Tomašević, Škotska, 1990

krš - Sto godina života jedne crnogorske porodice“. Ukusno odjeven, otmenog držanja i suptilnih manira dostojnih ,,dendija“, autor Tomašević elokventno je oživljavao i dočaravao slavnu epohu, oslobađao patinu s tih uzbudljivih, vrlo interesantnih dana, vraćajući im stari sjaj.

poslenici, iako ih je rado darovao. Od Mediterana do Londona, od ,,Svetog Stefana“ do ,,Savoya“, Vojo Liješević punim jedrima brodio je decenijama, preko Beča, Frankfurta, Pariza. Njegove najdraže sigurne luke, Budva i London, srdačno su ga dočekivale, rado prihvatale. Svojim senzibilitetom i južnjačkim temperamentom, ponosom i izraženim osjećajem za pravdu, elegancijom u odijevanju i rafiniranim manirima, odavao je dojam crnogorskog rodoljuba i londonskog džentlmena.

VITEZ HOTELIJERSTVA

Njegov blagorodni prijatelj Vojo Liješević, tih i uporan, vrijedan i ambiciozan, s naslijeđenim porodičnim poštenjem i usađenom odanošću, posvećen gostu, četrdeset jednu godinu daruje ,,Savoyu“. Predanim radom i uljudnim ophođenjem zadobija povjerenje razmažene aristokratije, upoznaje diplomate i ratnike Sir Williama Deakina i Sir Fitzroya Macleana. Neizmjerno srećan što je četrnaest puta bio u timu menadžera prilikom svečanih večera Winstona Churchilla, a veoma ushićen kada ga je Maclean predstavio i kraljici majci, što je bila izvanredna čast. Pažljivo promatrajući uvažene goste diskretno, s posebnim šarmom stavio bi do znanja da potiče iz čarobne zemlje, Crne Gore. Mohamed AlFajed, poznati biznismen i dugogodišnji vlasnik čudesnog ,,Harrodsa“, domaćin brojnih gala objeda u blještavim salonima ,,Savoya“, u znak zahvalnosti za profesionalan i brižan odnos, Liješeviću ostavlja

KRV PREDAKA, SLOBODARA

Pisma Ficroja Maklejna Voju Liješeviću

posjetnicu svojeručnim potpisom. S osmijehom je kazivao o Miroslavu Radojčiću, nenadmašnom peru jugoslovenskog novinarstva, dugogodišnjem dopisniku beogradske ,,Politike“ iz Londona i Njujorka, boemu, koji je često, s užitkom ispijao ,,bloody mary“ u barovima kultnog hotela. Vojo Liješević, veoma poštovan od kolega prestižnih londonskih hotela ,,Claridges“, ,,Dorchester“, ,,Ritz“ i, naravno, ,,Savoya“. Omiljen među brojnim londonskim Crnogorcima, koji su s respektom slušali njegove savjete za uspjeh u hotelijerstvu, turizmu, ugostiteljstvu. Upijali putokaz za život iz njegove zanimljive knjige ,,Od Svetog Stefana do Savoya“. Ostao je žal što riječi, iskustvo i poznanstva viteza hotelijerstva nijesu požnjeli crnogorski turistički

Diplomate Ambasade Jugoslavije u Londonu 1956, Bato Tomašević prvi s desna, ambasador Ivo Vejvoda treći s lijeva

Skrovita mediteranska vila sa divnom baštom i sočnim plodovima Sredozemlja, na ognjištu Liješevića kod Slovenske plaže, oaza prijateljstva i gostoprimstva, ostala je uskraćena za umne razgovore. Bato Tomašević kremiran je aprila 2017. u Exeteru đe je posijao porodičnu brazdu, a Vojo Liješević avgusta iste godine u Londonu, đe odzvanja eho njegovog časnog crnogorskog glasa u glasovitom svjetskom hotelu ,,Savoy“. Ponosno i sjetno je njihovo napredno potomstvo. Londonske godine moje malenkosti bogato su obdarene druženjima s dragim prijateljima, Batom Tomaševićem i Vojom Liješevićem. Bili su reprezentativne ličnosti starog kova Crnogoraca. Vrijedne, rijetke violine u orkestrima svojih esnafa. Utemeljeni u engleskom društvu, odani britanski žitelji, kosmopolitskog duha, baštinili su napredne ideje evropejstva. Njihovim venama tekla je krv predaka, slobodara. Sazdani od snažnih tekovina antifašizma i veličanstvenog 13. jula 1941. gorljivo su gradili put obnove crnogorske nezavisnosti. Kolosalni 21. maj 2006. darovao je polet i veselost proljeća, udahnuo mladalačku živost i energiju jeseni njihovih životnih doba. Okrijepio patriotske duše. Njihov dom bješe Ujedinjeno Kraljevstvo, đe su gordo kazivali stihove Šekspira: ,,Ova Engleska nikad nije bila, niti će biti pred nogama ponosnog osvajača“. Strastveno su, i Bato i Vojo, voljeli otadžbinu Crnu Goru: ,,Đe more govori, vjetrovi pjevaju, đe se teško živjelo, a lako i slavno umiralo“, kako davno, romantično zapisa pisac Veljko Petrović. (Autor je crnogorski diplomata)

Oglasi i obavještenja 23

Poneđeljak, 30. maj 2022.

U skladu sa odredbama člana 135 Zakona o privrednim društvima ( “Sl.list CG br. 065/20 ), od strane Odbora direktora “Veleprodaja” AD Nikšić , donosi se sledeća ODLUKA o sazivanju redovne Skupštine akcionara AD “VELEPRODAJA” NIKŠIĆ Saziva se za dan 01.07.2022. godine, sa početkom u 10:00 časova, u prostorijama Društva “Veleprodaja” AD Nikšić, Školska bb, redovna Sjednica Skupštine akcionara AD “Veleprodaja” Nikšić. Za sjednicu se utvrđuje sledeći dnevni red: 1. Otvaranje Redovne godišnje sjednice Skupštine akcionara i izbor radnih tijela: - izbor Predsjedavajućeg Redovnom godišnjom sjednicom Skupštine; - Imenovanje Sekretara Sjednice Skupštine; - Izbor Predsjednika i dva člana verifikacione komisije; - Izbor zapisničara i ovjerivača zapisnika; - Usvajanje Izvještaja Verifikacione komisije o prisutnosti akcionara na sjednici Skupštine u skladu sa jedinstvenim spiskom akcionara, izdatim od CDA Crne Gore; - Usvajanje jedinstvenog spiska akcionara, izdatog od strane CDA Crne Gore. 2.Usvajanje zapisnika sa prehodne sjednice Skupštine akcionara 3.Usvajanje završnog računa AD “Veleprodaja” Nikšić, za 2021. godinu; Usvajanje Izvještaja o poslovanju Društva za 2021. godinu; Usvajanje Izvještaja Revizora za 2021. godinu. 4.Razrješenje od dužnosti članova Odbora Direktora 5.Izbor i imenovanje novih članova Odbora direktora 6.Razrešenje Revizora 7.Izbor i imenovanje Revizora Pravo da učestvuju i odlučuju na Redovnoj godišnjoj sjednici Skupštine akcionara Društva imaju svi upisani akcionari , sa pravom glasa, koji valjano prijave svoje učešće na istoj. Prijavljivanje za učešće u radu na Redovoj godišnjoj sjednici Skupštine akcionara Društva može se učiniti u vremenu 09:30h do 09:55 časova , na dan održavanja Sjednice, u prostorijama Društva, na adresi Školska bb Nikšić, uz davanje na uvid lične karte , odnosno prilaganjem valjanog punomoćja za zastupanje. Kvorum čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja upisanih akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem valjanih punomoćja ili su glasali putem glasačkih listića. Skupština akcionara donosi odluke večinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića.U radu na Redovnoj godišnjoj sjednice Skupštine, akcionar može učestvovati i elektronskim putem prije ili u toku održavanja Sjednice i to na način da, najmanje dva radna dana prije održavanja Sjednice, dostavi Izjavu ovjerenu kod notara da će glasanje izvršiti na određene e-mail adrese. Materijal za Redovnu godišnju sjednicu Skupštine akcionara Društva , kao i sva potrebna dokumentacija za glasanje na istoj, mogu se preuzeti neposredno u sjedištu društva u Nikšiću i u zakonskom roku će biti dostupna svim akcionarima. Sve dodatne informacije mogu se dobiti radnim danima na tel. 040-251-915 ili na mail adresu pmveleprodaja@t-com.me, u vremenu od 08-15 časova. Predsjednik Odbora direktora Miloš Vučurović

Na osnovu člana 135 Zakona o privrednim društvima ( “Službeni list Crne Gore”, br.065/20 od 03.07.2020.), člana 47 Statuta “MERMER” A.D. ZA SJEČENJE, OBLIKOVANJE I OBRADU KAMENA DANILOVGRAD i Odluke Odbora Direktora br. 752 od 27.05.2022. godine, objavljuje se OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU XVI REDOVNE SKUPŠTINE AKCIONARA “MERMER” A.D. ZA SJEČENJE I OBLIKOVANJE I OBRADU KAMENA DANILOVGRAD za 30.06.2022. godine (četvrtak) sa početkom u 10 časova, u prostorijama sjedišta Društva, ulica Druge Dalmatinske bb u Danilovgradu Dnevni red: 1.Usvajanje finansijskih iskaza Društvа sa izvještajem revizora za 2021. godinu; 2.Usvajanje Izvještaja o poslovanju Društva za 2021.godinu; 3.Izbor nezavisnog revizora za 2022. godinu. Skupština se može održati ukoliko joj prisustvuju akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića. Odluke po svim tačkama predloženog dnevnog reda donose se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara, od kvoruma koji čini najmanje polovinu od ukupnog broja akcija Društva sa pravom glasa. Akcionari su dužni da svoje prisustvo na redovnoj sjednici Skupštine akcionara najave najkasnije 24 časa prije održavanja redovne sjednice na telefon 382-20-812-719 ili e-mail adresu: office.maljat@fhgroup.eu Materijal i predlozi odluka za redovnu sjednicu Skupštine akcionara, staviće se na uvid akcionarima najmanje 20 dana prije održavanja sjednice Skupštine akcionara u prostorijama sjedišta Društva ulica Druge Dalmatinske bb, Danilovgrad, ili dostaviti na e-mail adresu akcionara, na zahtjev akcionara, u skladu sa Zakonom i Statutom Društva. Akcionari koji su na spisku akcionara iz CKDD koji je pribavljen dva radna dana prije održavanja sjednice skupštine akcionara mogu učestvovati na Skupštini i ostvarivati prava akcionara. Akcionar ima pravo da opunomoći drugo lice za prisustvo i glasanje na sjednici Skupštine akcionara. Punomoćje mora biti ovjereno u skladu sa zakonom. Punomoćnik može biti svako poslovno sposobno lice, osim kontrolni akcionar i revizor društva. Prijave za učestvovanje na Skupštini elektronskim putem, kao i pisana punomoćja za glasanje ovjerena u skladu sa Zakonom, poslati na email office.maljat@fhgroup.eu najkasnije 24h prije održavanja Skupštine, radi evidencije sa tim da punomoćja poslata elektronskim putem moraju biti potpisana kvalifikovanim potpisom u skladu sa Zakonom kojim se uređuje elektronski potpis, a uz prijavu za učestvovanje i punomoćje punomoćnik je obavezan da dostavi dokaz o kvalifikovanom elektronskom sertifikatu izdat od strane sertifikacionog tijela koje je upisano u registar koji vodi nadležni organ u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronsko poslovanje i elektronski potpis. Prisutnim akcionarima za svrhu održavanja skupštine akcionara smatraće se samo akcionari koji su dostavili prijavu za učestovanje na Skupštini u skladu sa gore datom instrukcijom. PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA Sašo Radilović

24 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 30. maj 2022.

SLOBODNA RADNA MJESTA PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

ČELEBIĆ CITY DOO Adresa: OKTOIH 2, DONJA GORICA

Tel.: 068-809-121 Email: hr@celebic.com Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A RADNIK/CA U KUHINJI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 2 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 10 dana

HOTEL „CRNA GORA“ DOO PODGORICA Adresa: BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BR 2

Tel.: 067-506-791 Email: milja.stanojevic@hilton.com Oglašava potrebu za: 1. SOBAR/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana 2. ŠANKER/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana 3. KONOBAR/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana

JUS EKONOMSKA ŠKOLA ,,MIRKO VEŠOVIĆ“ Adresa: KRALJA NIKOLE 95

Tel.: 020-622-202 Poništava konkurs za: 1. PROFESOR/ICA EKONOMSKE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Konkurs je objavljen 06/05/2022

JUS EKONOMSKA ŠKOLA ,,MIRKO VEŠOVIĆ“ Adresa: KRALJA NIKOLE 95

Tel.: 020-622-202 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU HIGIJENE, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -do povratka zaposlene sa bolovanja,a najduže do 30.06.2022.godine; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 2. PROFESOR/ICA ENGLESKOG JEZIKA, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor engleskog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -a najkasnije do povratka zaposlene sa funkcije; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

METALAC MARKET PODGORICA DOO Adresa: SIMONA IVANOVA 1

Tel.: 020-662-580/063-200-226 Email: karijera@metalacmarket.me Oglašava potrebu za: 1. TRGOVAC/KINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 3

mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 10 dana Napomena: -prijave i cv slati na e-mail adresu:karijera@ metalacmarket.me

OKOV DOO PODGORICA Adresa: JOSIPA SLADEA 6 PODGORICA

Tel.: 069-187-767 Email: karijera@okov.me Oglašava potrebu za: 1. VOZAČ/ICA ZA UVOZ ROBE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Vozački ispit za “E” kategoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -licenca profesionalnog vozača; -prijave sa biografijom slati na email:karijera@okov.me; -kandidati koji uđu u uži izbor biće pozvani na razgovor; -ljekarsko uvjerenje o sposobnosti za rad 2. ZAMJENIK/CA RUKOVODIOCA/TELJKE MAGACINA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -prijave sa biografijom slati na e-mail:karijera@okov.me; -kandidati koji uđu u uži izbor biće pozvani na razgovor 3. VOZAČ/ICA ZA DISTRIBUCIJU ROBE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Vozački ispit za “C” kategoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -licenca profesionalnog vozača; -prijave sa biografijom slati na email:karijera@okov.me; -kandidati koji uđu u uži izbor biće pozvani na razgovor; -ljekarsko uvjerenje o sposobnosti za rad 4. TRGOVAC/KINJA, 5 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -prijave sa biografijom slati na email:karijera@okov.me; -kandidati koji uđu u uži izbor biće pozvani na razgovor 5. SARADNIK/CA ZA PODRŠKU KUPCIMA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -prijave sa biografijom slati na email:karijera@okov.me; -kandidati koji uđu u uži izbor biće pozvani na razgovor 6. KURIR/KA -RECEPCIONER/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -prijave sa biografijom slati na email:karijera@okov.me; -kandidati koji uđu u uži izbor biće pozvani na razgovor 7. MAGACIONER/KA, 5 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -prijave sa biografijom slati na email:karijera@okov.me; -kandidati koji uđu u uži izbor biće pozvani na razgovor 8. TRGOVAC/KINJA-KASIR/KA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena:

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo; Punoljetstvo; Zdravstvena sposobnost; Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; Ima položen stručni ispit za rad u državnim organima ( izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu. DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA:

. Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore; . Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične

karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte); Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje

-prijave sa biografijom slati na e-mail:karijera@okov.me; -kandidati koji uđu u uži izbor biće pozvani na razgovor

TUEGRA DOO Adresa: VUKA KARADŽIĆ BB 2/16

Tel.: 067-021-955 Email: tuegra@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. VOZAČ/ICA, 1 izvršilac, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: cv slatii na e-mail adresu:tuegra@t-com.me 2. VOZAČ/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: cv slatii na e-mail adresu:tuegra@t-com.me

VODOVOD I KANALIZACIJA PODGORICA DOO Adresa: ZETSKIH VLADARA BB

Tel.: 020-440-341 Email: info@vikpg.me Oglašava potrebu za: 1. PRIPRAVNIK/CA, 1 izvršilac, pripravnik u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: -građevinska škola-smjer hidro; -mašinska škola; -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 2. SAVJETNIK/CA ZA PRAVNE POSLOVE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 9 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: VSS društvenog smjera, VSS iz oblasti Humanističkih nauka Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

BAR TEL.: 030/313-048

KALAMPER DOO VIRPAZAR Adresa: TOMBA BB

Tel.: 069/900-780 Email: office@kalamper.com Oglašava potrebu za: 1. KONOBAR/ICA-ŠANKER/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Virpazar Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 20 dana

poslova radnog mjesta; Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja); Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima; Uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo, koje lice čini nedostojnim za rad udržavmom organu, pribavlja se po službenoj dužnosti. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

. . .

RECREATOURS AD BEOGRAD DIO STRANOG DRUŠTVA - TN BISERNA OBALA ČANJ Adresa: ČANJ BISERNA OBALA

Tel.: 069/193-000 Email: office@pearlbeachresort.me Oglašava potrebu za: 1. SPASILAC/TELJKA, 4 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Bar Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena: Licenca neophodna. (Mogućnost naknadnog polaganja) Mjesto rada - Pearl beach resort - Čanj.

ZDRAVSTVENA USTANOVA APOTEKE CRNE GORE MONTEFARM PODGORICA PJ BAR Adresa: LJUBLJANSKA BB

Tel.: 020/405-920 Email: montefarmcg@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. FARMACEUTSKI/A TEHNIČAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Bar Uslovi: Farmaceutski tehničar (IV SSS), Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Za potrebe apoteke “Izbor” u Baru. Dokaze o ispunjavanju opštih uslova ( ljekarsko uvjerenje, uvjerenje da se ne vodi krivični postupak, kopija lične karte) kao i dokaze o ispunjavanju posebnih uslova dostaviti na adresu: ZDRAVSTVENA USTANOVA APOTEKE CRNE GORE MONTEFARM PODGORICA Ankarski bulevar bb , Podgorica. Neblagovremene i nepotpune prijave se neće razmatrati.

BERANE TEL.: 051/233-332

JU OŠ ,,VLADISLAV RAJKO KORAĆ“ BERANE Adresa: Štitari BERANE

Tel.: 068/012--082 Email: skola@os-vrkorac.edu.me Raspisuje konkurs za: 1. BIBLIOTEKAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Štitari Uslovi: Bibliotekar, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Uslovi konkursa su: 1) Bibliotekar/ka,VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija,podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK-a) 2) položen stručni ispit za rad u obrazovnovaspitnim ustanovama 3) licenca za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama

4) položen ispit za bibliotekara 5) crnogorsko državljanstvo 6) opšta zdravstvena sposobnost Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme a najduže do 31.08 2022.godine. Uz prijavu na konkurs dostaviti: -Diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja -Uvjerenje o položenom stručnom ispitu -Licencu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama -Potvrdu o položenom ispitu za bibliotekara -Uvjerenje o crnogorskom državljanstvu -Uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti

JU OŠ ,,VUK KARADŽIĆ“ BERANE Adresa: ĐAČKA ULICA BB BERANE

Tel.: 068/206-848 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Berane Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme a najduže do 31.08 2022.godine Uz prijavu za konkurs dostaviti: -Diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja -Uvjerenje o položenom stručnom ispitu -Licencu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama -Uvjerenje o državljanstvu ili kopiju lične karte -Ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti -Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu: JUOŠ ,,VUK KARADŽIĆ“ Đačka ulica bb, 84300 BERANE 2. PROFESOR/ICA MUZIČKE KULTURE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Berane Uslovi: Profesor muzičke grupe predmeta, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme a najduže do 31.08 2022.godine Uz prijavu za konkurs dostaviti: -Diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja -Uvjerenje o položenom stručnom ispitu -Licencu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama -Uvjerenje o državljanstvu ili kopiju lične karte -Ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti -Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu: JUOŠ ,,VUK KARADŽIĆ“ Đačka ulica bb, 84300 BERANE

Oglasi i obavještenja 25

Poneđeljak, 30. maj 2022. 3. DEFEKTOLOG/ŠKINJA-OLIGOFRENOLOG/ŠKINJA ZA RAD U ODJELJENJU ZA DJECU SA POSEBNIM OBRAZOVNIM POTREBAMA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Berane Uslovi: Defektolog, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme a najduže do 31.08 2022.godine za rad u integrisanom odjeljenju. Uz prijavu za konkurs dostaviti: -Diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja -Uvjerenje o položenom stručnom ispitu -Licencu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama -Uvjerenje o državljanstvu ili kopiju lične karte -Ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti -Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu: JU OŠ ,,VUK KARADŽIĆ,, Đačka ulica bb, 84300 BERANE 4. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Berane Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do povratka zaposlene sa bolovanja a najduže do 31.08 2022.godine Uz prijavu za konkurs dostaviti: -Diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja -Uvjerenje o položenom stručnom ispitu -Licencu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama -Uvjerenje o državljanstvu ili kopiju lične karte -Ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti -Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu: JUOŠ ,,VUK KARADŽIĆ,, Đačka ulica bb, 84300 BERANE

BIJELO POLJE TEL.: 050/432-422

CRNOGORSKI ELEKTROPRENOSNI SISTEM AD PODGORICA Adresa: BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG 18

Tel.: 020-414-765 Email: office@cges.me Oglašava potrebu za: 1. ELEKTROMONTER/KA ZA ODRŽAVANJE DV1, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: SSS-III, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Srednje obrazovanje, 180 kredita CSPK-a, škola za KV radnike -smjer energetika.

JU CENTAR ZA DJECU I MLADE SA SMETNJAMA U RAZVOJU TISA Adresa: UL MEdANOVIćI

Tel.: 050/ 486-248 Oglašava potrebu za: 1. PSIHOLOG/ŠKINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 10 mjeseci, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Psiholog Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Uslovi: -VSS -VI ili VII nivo kvalifikacije obrazovanja -1 godina radnog iskustva -licenca za rad u oblasti dječije i socijalne zaštite Potrebna dokumentacija: -Prijava na slobodno radno mjesto -CV -diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja -uvjerenje o državljanstvu -fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostavljaju uvjerenje o državljanstvu , već ovjerenu fotokopiu biometrijske lične karte) -uvjerenje da se ne vodi krivični postupak -uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta -potvrda za najmanje 1 godinu radnog iskustva -licenca za rad u oblasti socijalne i dječije zaštite

IPA projekat “ Zajedničkom akcijom do boljih usluga” za otvaranje dnevnog centra za korisnike preko 27 godina. 2. DEFEKTOLOG/ŠKINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 10 mjeseci, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Defektolog Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Uslovi: -VSS -VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja -1 godina radnog iskustva -licenca za rad u oblasti socijalne i dječije zaštite Potrebna dokumentacija: -Prijava na slobodno radno mjesto -CV -diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja -uvjerenje o državljanstvu -fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostavljaju uvjerenje o državljanstvu , već ovjerenu fotokopiu biometrijske lične karte) -uvjerenje da se ne vodi krivični postupak -uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta -potvrda za najmanje 1 godinu radnog iskustva -licenca za rad u oblasti socijalne i dječije zaštite IPA projekat “ Zajedničkom akcijom do boljih usluga” za otvaranje dnevnog centra za korisnike preko 27 godina. 3. VOZAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 10 mjeseci, radno vrijeme nepuno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: SSS-III, Vozački ispit za “D” kategoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Uslovi: -SSS -III nivo kvalifikacije obrazovanja -6 mjeseci radnog iskustva -vozač D kategorije Potrebna dokumentacija: -Prijava na slobodno radno mjesto -CV -diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja -uvjerenje o državljanstvu -fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostavljaju uvjerenje o državljanstvu , već ovjerenu fotokopiu biometrijske lične karte) -uvjerenje da se ne vodi krivični postupak -uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta -potvrda za najmanje 6 mjeseci radnog iskustva IPA projekat “ Zajedničkom akcijom do boljih usluga” za otvaranje dnevnog centra za korisnike preko 27 godina. 4. NJEGOVATELJ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 10 mjeseci, radno vrijeme nepuno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Uslovi: -SSS -III ili IV nivo kvalifikacije obrazovanja -6 mjeseci radnog iskustva Potrebna dokumentacija: -Prijava na slobodno radno mjesto -CV -diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja -uvjerenje o državljanstvu -fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostavljaju uvjerenje o državljanstvu , već ovjerenu fotokopiu biometrijske lične karte) -uvjerenje da se ne vodi krivični postupak -uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta -potvrda za najmanje 6 mjeseci radnog iskustva IPA projekat “ Zajedničkom akcijom do boljih usluga” za otvaranje dnevnog centra za korisnike preko 27 godina. Prijave sa kratkom biografijom i potrebnom dokumentacijom (u originalu ili ovjerenoj fotokopiji) dostaviti u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa, u zatvorenoj koverti sa naznakom “Prijava na oglas za izbor (navesti naziv radnog mjesta)”, na adresu: JU Centar za djecu sa smetnjama u razvoju “Tisa”, Medanovići br.1 , 84 000 Bijelo Polje.

HERCEG NOVI TEL.: 031/323-711

OPŠTINA HERCEG NOVI SEKRETARIJAT ZA FINASIJE I LOKALNE JAVNE PRIHODE Adresa: TRG MARŠALA TITA 2, HERCEG NOVI

Tel.: 031/321-052 Oglašava potrebu za: 1. SAMOSTALNI/A SAVJETNIK/CA I ZA POSLOVE TREZORA I BUDŽETA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 60

mjeseci, probni rad u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Diplomirani ekonomista, VSS društvenog smjera, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Uslovi su: - VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja iz oblasti društvenih nauka – podoblast ekonomija, - najmanje 5 godine radnog iskustva, - položen stručni ispit za rad u državnim organima. Pored navedenih uslova kandidati treba da ispunjavaju i uslove utvrđene članom 34 stav 1 Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Službeni list CG“ broj 002/18, 034/19, 008/21) uz izuzetak da radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita pod uslovom utvrđenim zakonom. Potrebna dokumentacija: - Prijava na slobodno radno mjesto i CV, - Uvjerenje o državljanstvu (ne starije od 6 mjeseci), - Fotokopija lične karte, - Diploma ili uvjerenje o nivou kvalifikacije obrazovanja, - Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima, - Uvjerenje o radnom iskustvu u stepenu stručne spreme koja se traži. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti dostavlja samo izabrani kandidat u roku od 8 dana od dana prijema odluke o izboru lokalnog službenika, koje ne može biti starije od 6 mjeseci. Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Staka Kovač, koordinatorka za kadrove, tel: 031/321-052, lokal 271; e- mail: staka. kovac@hercegnovi.me 2. SAMOSTALNI/A REFERENT/KINJA - TEHNIČKI/A SEKRETAR/ICA - ARHIVAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, probni rad u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Ekonomski tehničar (IV SSS), Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Uslovi su: - IV-1 nivo kvalifikacije obrazovanja ekonomskog smjera, - najmanje 3 godine radnog iskustva, - položen stručni ispit za rad u državnim organima. Pored navedenih uslova kandidati treba da ispunjavaju i uslove utvrđene članom 34 stav 1 Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Službeni list CG“ broj 002/18, 034/19, 008/21) uz izuzetak da radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita pod uslovom utvrđenim zakonom. Potrebna dokumentacija: - Prijava na slobodno radno mjesto i CV, - Uvjerenje o državljanstvu (ne starije od 6 mjeseci), - Fotokopija lične karte, - Diploma ili uvjerenje o nivou kvalifikacije obrazovanja, - Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima, - Uvjerenje o radnom iskustvu u stepenu stručne spreme koja se traži. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti dostavlja samo izabrani kandidat u roku od 8 dana od dana prijema odluke o izboru lokalnog službenika, koje ne može biti starije od 6 mjeseci. Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Staka Kovač, koordinatorka za kadrove, tel: 031/321-052, lokal 271; e- mail: staka. kovac@hercegnovi.me

- Fotokopija lične karte, - Diploma ili uvjerenje o nivou kvalifikacije obrazovanja, - Uvjerenje o radnom iskustvu u stepenu stručne spreme koja se traži, - Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti dostavlja samo izabrani kandidat u roku od 8 dana od dana prijema odluke o izboru lokalnog službenika, koje ne može biti starije od 6 mjeseci Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Staka Kovač, koordinatorka za kadrove, tel: 031/321-052, lokal 271; e-mail: staka. kovac@hercegnovi.me 2. SAMOSTALNI/A REFERENT/KINJA UPISNIČAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, probni rad u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: SŠS-IV, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Uslovi su: - IV-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, - Najmanje 3 godine radnog iskustva - položen stručni ispit za rad u državnim organima. Pored navedenih uslova kandidati treba da ispunjavaju i uslove utvrđene članom 34 stav 1 Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Službeni list CG“ broj 002/18, 034/19, 008/21) uz izuzetak da radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita pod uslovom utvrđenim zakonom. Potrebna dokumentacija: - Prijava na slobodno radno mjesto i CV, - Uvjerenje o državljanstvu (ne starije od 6 mjeseci), - Fotokopija lične karte, - Diploma ili uvjerenje o nivou kvalifikacije obrazovanja, - Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima, - Uvjerenje o radnom iskustvu u stepenu stručne spreme koja se traži. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti dostavlja samo izabrani kandidat u roku od 8 dana od dana prijema odluke o izboru lokalnog službenika, koje ne može biti starije od 6 mjeseci. Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Staka Kovač, koordinatorka za kadrove, tel: 031/321-052, lokal 271; e- mail: staka. kovac@hercegnovi.me

OPŠTINA HERCEG NOVI SLUŽBA ZA ZAJEDNIČKE POSLOVE

KOTOR

Adresa: TRG MARŠALA TITA 2, HERCEG NOVI

OPŠTINA KOTOR

Tel.: 031/321-052 Oglašava potrebu za: 1. REFERENT/KINJA - RECEPCIONER/ KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Uslovi za popunu radnog mjesta su: - III ili IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja, - Najmanje 1 godina radnog iskustva na poslovima u IV1 ili III nivou kvalifikacije obrazovanja, - Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Pored navedenih uslova kandidati treba da ispunjavaju i uslove utvrđene članom 34 stav 1 Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Službeni list CG“ broj 002/18, 034/19, 008/21) uz izuzetak da radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita pod uslovom utvrđenim zakonom. Potrebna dokumentacija: - Prijava na slobodno radno mjesto i CV, - Uvjerenje o državljanstvu (ne starije od 6 mjeseci),

POMORSKI SAOBRAĆAJ DOO Adresa: KAMENARI BB

Tel.: 031/673-558 Email: pomorski@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. UPRAVITELJ/KA STROJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: SŠS-IV. Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Ovlašćenja: -Oficir plovidbe straže u mašinskom odjeljenju na brodu sa pogonskom snagom do 1000kw ili oficir plovidbe straže u mašinskom odjeljenju na brodu sa pogonskom snagom od 750 kw ili svako ovlašćenje u skladu sa Zakonom koje daje pravo obavljanja posla brodomašinstva na brodovima do 750 kw i na brodovima do 1000 kw u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Crne Gore. Neophodno je i ljekarsko uvjerenje za pomorce -Poželjno je osnovno znanje bar jednog stranog jezika, prednost engleskog jezika

TEL.: 032/325-732

Adresa: STARI GRAd 317, KOTOR

Tel.: 032/322-277 Email: www.opstinakotor.com Oglašava potrebu za: 1. SAMOSTALNI/A SAVJETNIK/CA III ZA PRAVNE POSLOVE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, probni rad u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Kotor Uslovi: VSS , Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Uslovi: -visoko obrazovanje, VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Pravni fakultet; -najmanje dvije godine radnog iskustva; -položen stručni ispit za rad u državnim organima; -poznavanje rada na računaru. Potrebna dokumentacija: 1. Obrazac prijave na slobodno radno mjesto (formu obrasca prijave na slobodno radno mjesto kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 2. Curriculum Vitae – CV (formu CV-a kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 3. Uvjerenje o državljanstvu (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u

obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte); 4. Diploma ili Uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja; 5. Uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu u nivou kvalifikacije obrazovanja; 6. Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa). Kandidati mogu Sekretarijatu za opštu upravu dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, osim kopije biometrijske lične karte, koja mora biti ovjerena, dok su original ili ovjerene kopije dokumentacije dužni dostaviti Sekretarijatu za opštu upravu, ukoliko budu izabrani Odlukom. Kandidati koji ispunjavaju uslove javnog oglasa podliježu provjeri znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta, shodno odredbama Uredbe o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Sl. list Crne Gore” br. 050/18). Provjera obuhvata: pisano testiranje, poznavanje rada na računaru i usmeni intervju. Pisano testiranje se sastoji od teorijskog i praktičnog dijela pisanog testa, dok se provjera poznanja rada na računaru vrši u skladu sa pravilima, odnosno standardima u toj oblasti. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon i naziv radnog mjesta) na adresu:Opština Kotor, Sekretarijat za opštu upravu, Stari grad 317, 85330 Kotor sa naznakom: prijava na javni oglas za potrebe Sekretarijata za imovinsko pravne poslove za popunu radnog mjesta samostalni/a savjetnik/ca III za pravne poslove Kontakt osoba: Dragana Kašćelan Brojevi telefona: 032/322-277; E-mail: dragana.kascelan@kotor.me Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

NIKŠIĆ TEL.: 040/214-162

CRNOGORSKI ELEKTROPRENOSNI SISTEM AD PODGORICA Adresa: BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG 18

Tel.: 020-414-765 Email: office@cges.me Oglašava potrebu za: 1. RUKOVALAC/KINJA ELEKTRIČNE KOMANDE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Plužine Uslovi: Elektrotehničar energetike (IV SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana

ENING DOO Adresa: GUdELJSKA II BB

Tel.: 069/046-914 Email: office@ening.co.me Oglašava potrebu za: 1. KOMERCIJALISTA/KINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, mjesto rada Nikšić Uslovi: SŠS-IV, VŠS, Engleski - početni nivo, Poznavanje rada na računaru, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 11 dana Napomena: -komercijalista/kinja u sektoru Tehničko -komercijalna podrška -završena srednja ili viša škola - mašinska ili ekonomska. Prijave i CV slati na office@ening.co.me najkasnije do 13.06.2022. god.

JZU DOM ZDRAVLJA NIKŠIĆ Adresa: RAdOJA dAKIćA BB

Tel.: 040/231-202 Oglašava potrebu za: 1. SPECIJALISTA/KINJA MIKROBIOLOG/ ŠKINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Nikšić Uslovi: Specijalista medicinske mikrobiologije Rok za prijavljivanje: 3 dana

PLJEVLJA TEL.: 052/356-743

CRNOGORSKI ELEKTROPRENOSNI SISTEM AD PODGORICA Adresa: BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG 18

Tel.: 020-414-765 Email: office@cges.me Oglašava potrebu za: 1. PRIPRAVNIK/CA, 2 izvršioca, pripravnik u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez

26 Oglasi i obavještenja radnog iskustva, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Elektrotehničar energetike (IV SSS), Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana

ROŽAJE TEL.: 051/271-343

DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU LOKALNI JAVNI EMITER RADIO TELEVIZIJA ROŽAJE ROŽAJE Adresa: M. TITA BB

Tel.: 273796 Raspisuje konkurs za: 1. NOVINAR/KA U REDAKCIJI TELEVIZIJE NA ALBANSKOM JEZIKU, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Rožaje Uslovi: VSS društvenog smjera, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Svi kandidati,osim posebnih moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom djelu pod naznakom opšti uslovi.

TIVAT TEL.: 032/674-585

ACQUERA MONTENEGRO DOO TIVAT Adresa: PORTO MONTENEGRO

Tel.: 069/100173 Oglašava potrebu za: 1. CONCIERGE OFFICER, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Tivat Uslovi: VSS društvenog smjera, Engleski - viši ili konverzacijski nivo, Poznavanje rada na računaru, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: -Prijave slati putem mail-a. 2. POMORSKI/A AGENT/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Tivat Uslovi: SŠS-IV, Engleski - viši ili konverzacijski nivo, Poznavanje rada na računaru, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: -Prijave slati putem mail-a.

TURISTIČKA ORGANIZACIJA OPŠTINE TIVAT Adresa: PAlIh BORAcA 8, TIvAT

Tel.: 082/671-323 Oglašava potrebu za: 1. REFERENT/KINJA U TIB-U KRAŠIĆI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Tivat Uslovi: SŠS-IV, Engleski - viši ili konverzacijski nivo, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Oglas za „INFORMATORA/KA, SARADNIKA/CA- KRAŠIĆI“ Uslovi: - ovjerena kopija o završenom srednjem stručnom obrazovanju - da je lice državljanin Crne Gore - da je lice prijavljeno na biro rada - odlično znanje jednog svjetskog jezika - poznavanje rada na računaru - iskustvo u radu sa klijentima - izvršiće se provjera znanja od strane poslodavca, prednost imaju osobe koje poznaju rad na RB90 sistemu Prijavu/ Molbu sa ličnom biografijom i ovjerenom kopijom lične karte (sve dokaze o ispunjavanju uslova) dostaviti do 31.-og od dana objavljivanja Oglasa u sredstvima javnog informisanja na adresi: Turistička organizacija Opštine Tivat, Palih boraca 19; 85320 Tivat, od 07:00h – 15:00h svakog radnog dana . Kontakt telefon za davanje informacija o oglasu na tel: 032 671 323/324, 032660 165. Tivat 26.05.2022.g. Turistička organizacija Opštine Tivat Direktorica Stručne službe TO Opštine Tivat Danica Banjević 2. REFERENT/KINJA U TIB-U DONJA LASTVA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Tivat Uslovi: SŠS-IV, Engleski - viši ili konverzacijski nivo, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Oglas za „INFORMATORA/KA, SARADNIKA/CA- DONJA LASTVA“ Uslovi: - ovjerena kopija o završenom srednjem stručnom obrazovanju - da je lice državljanin Crne Gore - da je lice prijavljeno na biro rada - odlično znanje jednog svjetskog jezika

- poznavanje rada na računaru - iskustvo u radu sa klijentima - izvršiće se provjera znanja od strane poslodavca, prednost imaju osobe koje poznaju rad na RB90 sistemu Prijavu/ Molbu sa ličnom biografijom i ovjerenom kopijom lične karte (sve dokaze o ispunjavanju uslova) dostaviti do 31.-og od dana objavljivanja Oglasa u sredstvima javnog informisanja na adresi: Turistička organizacija Opštine Tivat, Palih boraca 19; 85320 Tivat, od 07:00h – 15:00h svakog radnog dana . Kontakt telefon za davanje informacija o oglasu na tel: 032 671 323/324, 032660 165. Tivat 26.05.2022.g. Turistička organizacija Opštine Tivat Direktorica Stručne službe TO Opštine Tivat Danica Banjević 3. REFERENT/KINJA U TIB-U PORTO MONTENEGRO, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Tivat Uslovi: SŠS-IV, Engleski - viši ili konverzacijski nivo, Početni kurs poznavanja rada na računaru Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Oglas za „INFORMATORA/KA, SARADNIKA/CA- PORTO MONTENEGRO“ Uslovi: - ovjerena kopija o završenom srednjem stručnom obrazovanju - da je lice državljanin Crne Gore - da je lice prijavljeno na biro rada - odlično znanje jednog svjetskog jezika - poznavanje rada na računaru - iskustvo u radu sa klijentima - izvršiće se provjera znanja od strane poslodavca, prednost imaju osobe koje poznaju rad na RB90 sistemu Prijavu/ Molbu sa ličnom biografijom i ovjerenom kopijom lične karte (sve dokaze o ispunjavanju uslova) dostaviti do 31.-og od dana objavljivanja Oglasa u sredstvima javnog informisanja na adresi: Turistička organizacija Opštine Tivat, Palih boraca 19; 85320 Tivat, od 07:00h – 15:00h svakog radnog dana . Kontakt telefon za davanje informacija o oglasu na tel: 032 671 323/324, 032660 165. Tivat 26.05.2022.g. Turistička organizacija Opštine Tivat Direktorica Stručne službe TO Opštine Tivat Danica Banjević 4. REFERENT/KINJA U TIB-U CENTAR, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Tivat Uslovi: SŠS-IV, Engleski - viši ili konverzacijski nivo, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Oglas za „INFORMATORA/KA, SARADNIKA/CA- CENTAR“ Uslovi: - ovjerena kopija o završenom srednjem stručnom obrazovanju - da je lice državljanin Crne Gore - da je lice prijavljeno na biro rada - odlično znanje jednog svjetskog jezika - poznavanje rada na računaru - iskustvo u radu sa klijentima - izvršiće se provjera znanja od strane poslodavca, prednost imaju osobe koje poznaju rad na RB90 sistemu Prijavu/ Molbu sa ličnom biografijom i ovjerenom kopijom lične karte (sve dokaze o ispunjavanju uslova) dostaviti do 31.-og od dana objavljivanja Oglasa u sredstvima javnog informisanja na adresi: Turistička organizacija Opštine Tivat, Palih boraca 19; 85320 Tivat, od 07:00h – 15:00h svakog radnog dana . Kontakt telefon za davanje informacija o oglasu na tel: 032 671 323/324, 032660 165. Tivat 26.05.2022.g. Turistička organizacija Opštine Tivat Direktorica Stručne službe TO Opštine Tivat Danica Banjević 5. REFERENT/KINJA U TIB-U RADOVIĆI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Tivat Uslovi: SŠS-IV, Engleski - viši ili konverzacijski nivo, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Oglas za „INFORMATORA/KA, SARADNIKA/CA- RADOVICI“ Uslovi: - ovjerena kopija o završenom srednjem stručnom obrazovanju - da je lice državljanin Crne Gore - da je lice prijavljeno na biro rada - odlično znanje jednog svjetskog jezika - poznavanje rada na računaru - iskustvo u radu sa klijentima - izvršiće se provjera znanja od strane poslodavca, prednost imaju osobe koje poznaju rad na RB90 sistemu Prijavu/ Molbu sa ličnom biografijom i ovjerenom kopijom lične karte (sve dokaze o ispunjavanju uslova) dostaviti do 31.-og od dana objavljivanja Oglasa u sredstvima javnog informisanja na adresi: Turistička organizacija Opštine Tivat, Palih boraca 19; 85320 Tivat, od 07:00h – 15:00h svakog radnog dana .

Poneđeljak, 30. maj 2022. Kontakt telefon za davanje informacija o oglasu na tel: 032 671 323/324, 032660 165. Tivat 26.05.2022.g. Turistička organizacija Opštine Tivat Direktorica Stručne službe TO Opštine Tivat Danica Banjević 6. REFERENT/KINJA U TIB-U AERODROM TIVAT, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Tivat Uslovi: SŠS-IV, Engleski - viši ili konverzacijski nivo, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Oglas za „INFORMATORA/KA, SARADNIKA/CA- LASTVA“ Uslovi: - ovjerena kopija o završenom srednjem stručnom obrazovanju - da je lice državljanin Crne Gore - da je lice prijavljeno na biro rada - odlično znanje jednog svjetskog jezika - poznavanje rada na računaru - iskustvo u radu sa klijentima - izvršiće se provjera znanja od strane poslodavca, prednost imaju osobe koje poznaju rad na RB90 sistemu Prijavu/ Molbu sa ličnom biografijom i ovjerenom kopijom lične karte (sve dokaze o ispunjavanju uslova) dostaviti do 31.-og od dana objavljivanja Oglasa u sredstvima javnog informisanja na adresi: Turistička organizacija Opštine Tivat, Palih boraca 19; 85320 Tivat, od 07:00h – 15:00h svakog radnog dana . Kontakt telefon za davanje informacija o oglasu na tel: 032 671 323/324, 032660 165. Tivat 26.05.2022.g. Turistička organizacija Opštine Tivat Direktorica Stručne službe TO Opštine Tivat Danica Banjević

TUZI TEL.: 020/671-287

JU SREDNJA MJEŠOVITA ŠKOLA ,,25. MAJ“ Adresa: TuzI BB

Tel.: 020-277-860 Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA EKONOMSKE GRUPE PREDMETA , 5 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Tuzi Uslovi: Diplomirani ekonomista, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -za nastavu na albanskom i crnogorskom jeziku -VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 ili 300 kredita CSPK-a) -do 31.08.2022godine -Crnogorsko državljanstvo 2. NASTAVNIK/CA TURISTIČKE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Tuzi Uslovi: Diplomirani ekonomista, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -za nastavu na albanskom i crnogorskom jeziku -do 31.08.2022godine -VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 ili 300 kredita CSPK-a) -crnogorsko državljanstvo 3. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE , 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Tuzi Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -za nastavu na albanskom i crnogorskom jeziku - VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 ili 300 kredita CSPK-a) -za 14(četrnaest) časova nedeljne norme -Crnogorsko državljanstvo 4. NASTAVNIK/CA GEOGRAFIJE , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Tuzi Uslovi: Profesor geografije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -za nastavu na albasnkom jeziku -za 10 časova (deset) nedeljne norme -VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija(240 ili 300 kredita CSPK-a) -crnogorsko državljanstvo 5. NASTAVNIK/CA ITALIJANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Tuzi Uslovi: Profesor italijanskog jezika, Licenca

za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -za nastavu na albanskom jeziku -za 5(pet)časova nedeljne norme -do 31.08.2022godine -VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 ili 300 kredita CSPK-a) -Crnogorsko državljanstvo 6. NASTAVNIK/CA SOCIJOLOGIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Tuzi Uslovi: Profesor filozofije i logike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -za nastavu na albanskom i crnogorskom jeziku -za 10(deset)časova nedeljne norme -do povratka radnika sa funkcije a najduže do 31.08.2022godine -VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 ili 300 kredita CSPK-a) -crnogorsko državljanstvo 7. NASTAVNIK/CA FIZIKE , 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Tuzi Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -za nastavu na albanskom i crnogorskom jeziku -VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 ili 300 kredita CSPK-a) -crnogorsko državljanstvo 8. ASISTENT/KINJA U NASTAVI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Tuzi Uslovi: SSS društvenog smjera, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -za nastavu na albanskom jeziku -završena obuka stručnog usavršavanja za rad sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama -do 10.07.2022godine -crnogorsko državljanstvo 9. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE , 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Tuzi Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -za nastavu na albanskom i crnogorskom jeziku -crnogorsko državljanstvo -VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 ili 300 kredita CSPK-a) 10. NASTAVNIK/CA CRNOGORSKOG, SRPSKOG,BOSANSKOG HRVATSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Tuzi Uslovi: Bachelor - odsjek za srpski jezik i južnoslovenske književnosti, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -za 6(šest)časova nedeljne norme -do 31.08.2022godine -VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 ili 300 kredita CSPK-a) -Crnogorsko državljanstvo 11. NASTAVNIK/CA HEMIJE , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Tuzi Uslovi: Profesor hemije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -za nastavu na albanskom i crnogorskom jeziku -za 8(osam)časova nedeljne norme -ddo povratka radnika sa bolovanja a najduže do 31.08.2022godine -VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 ili 300 kredita CSPK-a) -Crnogorsko državljanstvo 12. NASTAVNIK/CA HEMIJE , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Tuzi Uslovi: Profesor hemije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -za nastavu na albanskom i crnogorskom jeziku -do povratka radnika sa bolovanja a najduže do 31.08.2022godine -VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 ili 300 kredita CSPK-a) -crnogorsko državljanstvo 13. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU HIGI-

JENE , 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Tuzi Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -obavezno poznavanje albanskog jezika -crnogorsko državljanstvo 14. NASTAVNIK/CA ENGLESKOG JEZIKA , 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Tuzi Uslovi: Profesor engleskog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -za nastavu na albanskom i crnogorskom jeziku -VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 ili 300 kredita CSPK-a) -crnogorsko državljanstvo 15. NASTAVNIK/CA ENGLESKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Tuzi Uslovi: Profesor engleskog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -za nastavu na albanskom i crnogorskom jeziku -VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 ili 300 kredita CSPK-a) -za 9(devet)časova nedeljne norme -do 31.08.2022godine -crnogorsko državljanstvo 16. NASTAVNIK/CA FILOZOFIJE , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Tuzi Uslovi: Profesor filozofije i logike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -za nastavu na albanskom jeziku -VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 ili 300 kredita CSPK-a) -za 6(šest)časova nedeljne norme -crnogorsko državljanstvo -do 31.08.2022godine 17. NASTAVNIK/CA PSIHOLOGIJE , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Tuzi Uslovi: Profesor psihologije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -za nastavu na albanskom i crnogorskom jeziku -VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 ili 300 kredita CSPK-a) -za 6(šest)časova nedeljne norme -crnogorsko državljanstvo -do 31.08.2022godine 18. NASTAVNIK/CA ALBASNKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Tuzi Uslovi: Profesor albanskog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -za 6(šest) časova nedeljne norme -do povratka radnika sa funkcije a najduže do 31.08.2022godine -VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 ili 300 kredita CSPK-a) -crnogorsko državljanstvo 19. NASTAVNIK/CA PRAKTIČNE NASTAVE ZA EKONOMSKU GRUPU PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Tuzi Uslovi: Bachelor - ekonomije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -za nastavu na albanskom i crnogorskom jeziku -VI nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (180kredita CSPK-a) -crnogorsko državljanstvo -do 31.08.2022godine

JU SREDNJA MJEŠOVITA ŠKOLA ,,25. MAJ“ Adresa: TuzI BB

Tel.: 020-277-860 Oglašava potrebu za: 1. VOZAČ/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Tuzi Uslovi: SŠS-IV, Vozački ispit za “D” kategoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: poznavanje albanskog jezika -Crnogorsko državljanstvo

Oglasi i obavještenja 27

Poneđeljak 30. maj 2022.

Dnevni list

MALI OGLASI

Na osnovu Zakona o privrednim društvima i Statuta sazivamo REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA “RADNIK INVEST“ AD – Bijelo Polje

NEKRETNINE

Za Skupštinu predlažemo slijedeći

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora:

DNEVNI RED -Imenovanje radnih tijela Skupštine -Upoznavanje sa spiskom akcionara 1.Razmatranje i usvajanje Izvještaja o poslovanju za 2021 godinu i donošenje odgovarajućih Odluka 2.Razmatranje Izvještaja Izvršnog direktora o prodaji zemljišta na kat.parceli 1374/5 KO Bijelo Polje i donošenje odgovarajućih Odluka 3.Razmatranje i donošenje Odluke o dogovoru sa Doo „DAS“ Bijelo Polje i imenovanju predstavnika Društva 4.Razrješenje Odbora direktora, 5.Izbor i imenovanje Odbora direktora 6.Razmatranje Izvještaja Komisije za sprovođenje implementacije poslovnog odnosa između “Radnik-Invest” AD Bijelo Polje i AD “Radnik komerc” Bijelo Polje i donošenje odgovarajućih Odluka. Skupština akcionara će se održati dana 05.07.2022. godine u prostorijama društva u Zatonu, Bijelo Polje, sa početkom u 12 časova. Materijal za Skupštinu staviće se na raspolaganje akcionarima u poslovnim prostorijama Društva svakog radnog dana od 11 do 14 časova, počev od 25.06.2022.godine, pa do dana održavanja Skupštine. Odbor direktora

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

Na osnovu Zakona o privrednim društvima i Statuta sazivamo

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Za Skupštinu predlažemo slijedeći

ŽELJKA RADULOVIĆ

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA “RADNIK KOMERC“ AD – Bijelo Polje

DNEVNI RED -Imenovanje radnih tijela Skupštine -Upoznavanje sa spiskom akcionara 1.Razmatranje i usvajanje Izvještaja o poslovanju za 2021 godinu i donošenje odgovarajućih Odluka 2.Razrješenje Odbora direktora, 3.Izbor i imenovanje Odbora direktora 4.Razmatranje Izvještaja Komisije za sprovođenje implementacije poslovnog odnosa između “Radnik-Invest” AD Bijelo Polje i AD “Radnik komerc” Bijelo Polje i donošenje odgovarajućih Odluka. Skupština akcionara će se održati dana 05.07.2022. godine u prostorijama društva u Zatonu, Bijelo Polje, sa početkom u 14 časova. Materijal za Skupštinu staviće se na raspolaganje akcionarima u poslovnim prostorijama Društva svakog radnog dana od 11 do 14 časova, počev od 25.06.2022.godine, pa do dana održavanja Skupštine. Odbor direktora

PRODAJEM vikendicu u Kučka korita 50m2 + ostava i 2000 kvadrata zemljišta. Cijena po dogovoru. Tel.067/351-858 1

USLUGE ODRŽAVANJE PORODIČNIH SPOMENIKA -obnavljanje natpisa na spomeniku -čišćenje slika urezanih u mermeru -čišćenje mermera -premazivanje lanenim uljem M . Danilo Tel. +38766201637, 068/135-280 Viber 2 STRUČNO savjesno i odgovorno radimo sve vrste renoviranja i popravka krovova, dimnjaka i ostalo. Tel.069/926-382, 020/629-558 3 KUPUJEM i prodajem umjetničke slike, može i razmjena. Slika je kamata na zid. Kolekcionar Beli. Po mogućnosti uzimam slike Lainovića, Braunović, Stamatović itd. Tel.069/051-526 4 ZEPPELIN caffe iz Podgorice potražuje konobar/ica i šanker/ ica. Tel. 069/824-320 5 BISTRO LOFT iz Podgorice potražuje konobar/ica, šanker/ica i pomoćni radnik/ca u kuhinji. Tel. 069/810-909 6 ZEPPELIN BISTRO club iz Podgorice potražuje konobar/ica, šanker/ica i pomoćni radnik/ca u kuhinji. Tel. 067/666-101 , 069/366-857 7 POTREBAN radnik na ranču K9 Horseriding + 200 u Donje Liješnje – Barutana za održavanje imanja i životinja. Tel. 069/11-63-63 8

28 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak 30. maj 2022.

Дана 29. маја 2022. године упокојио се у Господу наш драги

Dana 29. maja 2022. godine umrla je naša draga

ДУШАН Горанов СЛИЈЕПЧЕВИЋ

VELIKA Milovanova VUKOTIĆ

1983–2022.

rođena Vujović

Саучешће се прима на градском гробљу Чепурци 30. маја од 10 до 15 часова и 31. маја од 10 до 14 часова када ће се и обавити сахрана. Кућа жалости: Октобарске револуције 89, Подгорица.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Danilovgradu 30. maja od 10 do 13 časova, kada posmrtni ostaci kreću za Čevo gdje će se obaviti sahrana u 15 časova na seoskom groblju. Cvijeće se ne prilaže.

Ожалошћени: супруга НИНА, синови САВА и АЛЕКСАНДАР, отац ГОРАН, сестра ЈОВАНА, ујак ДРАГАН, тетка ВЕСНА и остала породица СЛИЈЕПЧЕВИЋ, УЛИЋЕВИЋ и ПРЕМОВИЋ

Ožalošćena porodica: šćeri DRAGICA, MACA i STANKA, bratanična MILICA, unučad, praunučad, đeveričići, đeverične, sestrići, sestrične i ostala rodbina VUKOTIĆ i VUJOVIĆ

1174

1164

Draga

Posljednji pozdrav voljenoj majci, babi i tašti

MARINA

VELIKI Milovana VUKOTIĆ

Voljeni nikad ne umiru.... MIĆO, MIRA, BORIS i TAMARA RADIČEVIĆ 1177

Ljubav, razumijevanje i poštovanje krasili su naš život sa Tobom. Tvoja mudrost, plemenitost i toplina činili su nas sve srećnim i ponosnim. Tvoja će lijepa duša da caruje kod Boga, a nama će sjećanje na Tebe vječno srce grijati. Tvoji: kćerka VUKOSAVA - MACE, zet SVETOZAR - DAGO i unuke ANA i NATAŠA KAVAJA 1175 Posljednji pozdrav velikoj Crnogorki

VELIKI Milovana VUKOTIĆ ANDRIJA - KOLE PAVLIĆEVIĆ 1176

Oglasi i obavještenja 29

Poneđeljak 30. maj 2022. Dana 29. maja 2022. umro je, poslije kraće bolesti, u 70. godini naš voljeni

Dana 29. maja 2022. poslije duže bolesti, u 83. godini, preminuo je naš voljeni Dana 29. maja 2022. godine preminuo je otac, brat, djed i pradjed

MOMIR ČOLOVIĆ upravitelj stroja 1935-2022.

OSMAN – TORO Ahmeta FERIZOVIĆ

Saučešće se prima 30. maja od 14 do 17 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju Vrbice - Dobrota.

Hajtar se prima u Tuzima 30. maja od 10 do 16 časova đe će se i dženaza obaviti.

BORISLAV - BORO Ivanov MILOŠEVIĆ

Ožalošćeni: kćerke LJILJANA i VESNA, sestra ZORKA, braća MIHAILO i SLOBODAN, zetovi MARIJO BRGULJAN i DANKO NAKIĆENOVIĆ, unučad, praunučad i ostala rodbina

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Kolašinu, 29. maja od 14 do 18 časova i 30. maja od 9 do 14 časova kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju.

Ožalošćena porodica: supruga STOJKA, sin IVAN, kćerke TAMARA i TATJANA - DADA, unuk DANILO, snaha JULKA, bratanić ŽELJKO, bratanična MILEVA i ostala mnogobrojna rodbina

1161

Ožalošćeni: supruga NAZENDA – DENDA, ćerke NERMINA i ALBINA, unučad ALEN i INES, braća BAJRAM i VAJID – IDO, sestra JASMINKA - MINKA, snahe, zetovi, bratanići, bratanične, sestričići i porodice FERIZOVIĆ, LJUMANOVIĆ, KORIJENIĆ, FRLJUČKIĆ i PIRANIĆ

Dana 29. maja 2022. godine umro je naš dragi

1146

BRANKO Andrijin BIGOVIĆ 1159 Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

VIOLETI

Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom 30. maja od 11 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na groblju u Dragovoj Luci.

Ožalošćeni: supruga ANGELINA, sinovi VESELIN, PREDRAG i NENAD, kćerke VJERA i VESNA, sestre MILICA i MILKA, braća MILIVOJE, NIKOLA, SLAVKO i NOVICA, snahe, unučad, praunučad i ostala rodbina

TATA

Rano moja... Živote moj. Najviše sam te na svijetu voljela! Ostaće mi trag doživotnog ponosa što sam te takvog imala! Čuvaj me gore s neba i gledaj, anđele moj, dobroto moja.

Počivaj u miru. 1156

Tvoja MEZIMICA

ZDRAVKO, ZORAN, ALEKSA i NIKOLA IVANOVIĆ Dragi čika 1160

Posljednji pozdrav dragoj tetki

1170 Posljednji pozdrav, 1162

DRAGICI ŠAPURIĆ

MANE

Posljednji tužni pozdrav dobrom komšiji i dragom čovjeku

Od porodice AMILA HALILBEGOVIĆA

Posljednji pozdrav voljenom ocu

BORU MILOŠEVIĆU

Draga moja tetka, hvala ti na svemu za sve što si učinjela meni i mojoj porodici.

VERA ĐURIČKOVIĆ sa porodicom

BORU

1173

Počivaj u miru, dragi Borislave!

DANILO i VLADAN BULATOVIĆ sa porodicama

Ćerka TAMARA sa porodicom

e-mail: oglasno@pobjeda.me

1172

1171

30 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak 30. maj 2022.

Posljednji pozdrav dragom ocu, đedu i tastu

Dana 28. maja 2022, poslije kraće bolesti, u 73. godini preminuo je

Umrla je u 56. godini naša draga

BRANKO D. BOJIČIĆ

BRANKU D. BOJIČIĆU

MARINA Jošova RACKOVIĆ

Saučešće primamo u seoskoj kapeli u Berima 29. maja 2022. godine od 10 do 20 časova i 30. maja od 10 do 14 časova kada će se i obaviti sahrana.

Ponosni što si bio naš, što smo bili tvoji. Svako sjećanje i uspomenu čuvaćemo od zaborava. Živiš, dok živimo i mi. Volimo te najviše na svijetu, Boćure!

Ožalošćeni: supruga VERA, ćerke DIJANA, MIRJANA i GORDANA, sin GORAN, brat MILUTIN – MIŠKO, snaha KSENIJA – SENJA, unučad, bratanići, bratanične i ostala rodbina

MIRA, VASILISA i MILOŠ STANIŠIĆ

Ožalošćeni: sin MATIJA BLAGOJEVIĆ, majka BRANKA, brat MIKO, bratanić STEFAN, snahe MAJA, ADRIJANA i MIRJANA, unučad UROŠ i ĐORĐE, braća i sestra od strica, tetke, strina, brat i sestre od ujaka, braća i sestre od tetaka i ostala mnogobrojna rodbina RACKOVIĆ

1148

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 29. maja od 11 do 16 časova i 30. maja od 11 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na starom gradskom groblju.

1165

1147

Posljednji pozdrav dragom

Dragi tata

Sa tugom u srcu opraštamo se od voljenog strica

BRANKU BOJIČIĆU

BRANKO BOJIČIĆ

MILOVANA LJILJANIĆA U nemogućnosti da pružimo riječi utjehe svojoj braći i prisustvujemo ispraćaju strica na vječni počinak, njegov odlazak nam još teže pada. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru u dalekoj Kanadi, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Vrijeme će prolaziti ali bol i tuga nikad.

GORAN sa porodicom

Postoje boli koje se riječima ne mogu opisati. Ponosni smo što smo bili tvoji i ti naš.

Tvoji: ćerka DIJANA, zet VASKO, unuk STEFAN i unuke ANĐELA i ANASTASIJA

Vole te tvoji: GORDANA, NIKOLA, LUKA i SARA

1163 S tugom se opraštamo od našeg dragog i dobrog svaka i pašenoga 1166

1152

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav dragom tetku

BRANKA BOJIČIĆA

BOĆURU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Hvala ti za svu pažnju koju si nam pružio svih ovih godina.

ROSANDA i MARKO DOLJANICA, MIRJANA i MIŠKO RAIČEVIĆ sa porodicom

Mirno spavaj, dobri Tajo naš, volimo te do neba.

BRANKU BOJIČIĆU

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Počivaj u miru.

Tvoji VERA i GORAN ZORAN i MAJA

1155

e-mail: oglasno@pobjeda.me

1167

1157

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak 30. maj 2022. Opraštamo se od oca, svekra i djeda

POMENI

Preminuo je naš dragi

Devet je godina od kada nas je napustio naš

dr VASILIJE - NANE Jokov ZEC

VASILIJA NANA ZECA

Čuvaćemo najljepše uspomene i zauvijek ostati ponosni što smo te imali.

VLADIMIR BRAJEVIĆ

1933–2022.

Saučešće primamo 30. maja od 9 do 11 časova u kapeli na Čepurcima. Od 12 do 14 časova, istog dana, primamo saučešće na novom groblju na Cetinju gdje će se obaviti sahrana.

Godine bola, tuge i sjećanja. Traješ u nama.

Kuća žalosti: Crnogorskih serdara 81.

SAŠA, ANA, NIKOLA i MAKSIM ZEC

1154

Ožalošćeni: supruga LJILJANA - LIKICA, sin ALEKSANDAR, kćerka ALEKSANDRA, sestrične VESNA VUJOŠEVIĆ i LJILJANA NIKINOVIĆ, snaha ANA, zet SRĐAN VUKANOVIĆ, unučad NIKOLA, MAKSIM, FILIP i SOFIJA i ostala familija ZEC

PORODICA

1149

Našem

1153

Opraštam se od mog kuma

ILIJI

NANA ZECA

Dr VASILIJE NANE Jokov ZEC TAMARA, ANJA, DAMJAN i LARA

Hvala ti za dugogodišnje prijateljstvo, bratsku pažnju i poštovanje koje si pružao mojoj familiji i meni.

S tugom i poštovanjem, BILJANA VUČINIĆ s porodicom

Dragi Nane, čuvaćemo te od zaborava. Počivaj u miru.

Tuguju za tobom: TOMAN, ZORKA, IVANA i MARKO

1145 Četrdeset je dana od kada nije sa nama naša

1151

1168

Posljednji pozdrav dragom ujaku

Posljednji pozdrav našem dragom đedu

SLAVKA – SEKA ZEKOVIĆ NANU

NANU

Radovao si se svakom našem uspjehu, živio za naše osmijehe, dijelio našu sreću i našu tugu. VESNA, VESKO, STELA i SANJA VUJOŠEVIĆ

Sa ljubavlju i ponosom.

Volimo te. Tvoji sinovi SRĐA i FILIP

Tvoja unučad FILIP i SOFIJA

1169

1158

e-mail: oglasno@pobjeda.me

1150

32 Marketing

Poneđeljak, 29. maj 2022.