Dnevni list Pobjeda 30.01.2022. by Pobjeda

POBJEDA ISTRAŽUJE: Dvadeset godina od protjerivanja Crnogorske pravoslavne crkve sa ostrva Beška i stvaranja uslova Mitropoliji crnogorsko-primorskoj SPC za degradaciju ovog kulturnog dobra (1)

Onamo, namo: Sila ni pred crkvom Jokanović na Kosovu Boga nije molila

» I dok je Republički zavod za zaštitu spomenika kulture uzaludno ispisivao rješenja o obustavi radova, izvještaje o stanju manastira na ostrvima Skadarskog jezera, pisao Ministarstvu kulture i državnom vrhu, Mitropolija je odlučno i uglavnom neometano, ponekad i uz finansijsku podršku države, vojske, policije i mještana Podgorice, Zete, sela oko Skadarskog jezera i Bara, sprovodila svoje graditeljske zamisli, bez imalo obzira prema crnogorskom kulturnom nasljeđu STR. 8. i 9.

Ministarka odbrane Olivera Injac donijela je rješenje da se nekadašnji penzionisani zastavnik Miodrag Jokanović, kojeg je ministarka februara prošle godine nezakonito zaposlila u Ministarstvu odbrane, hitno rasporedi u misiju KFORA na Kosovu. Prema informacijama Pobjede iz Ministarstva odbrane, zastavnik Jokanović je od poneđeljka, 24. januara, već preuzeo dužnost na Kosovu jer je ministarka odbrane iskoristila pravo koje joj omogućava član 3 Zakona o Vojci da se mogu raspoređivati predstavnici u međunarodnim misijama, bez prethodnog odobrenja Savjeta za odbranu i bezbjednost. Iako će se o sudbini Vlade Crne Gore odlučivati 4. februara i jasno je da postoji parlamentarna većina za smjenu Krivokapićevog kabineta koji je spao na samo osam članova, ministarka odbrane Olivera Injac se odlučila da na Kosovo pošalje čovjeka od ličnog povjerenja koji, shodno zakonu, i nije mogao biti zapošljen u Ministarstvu odbrane! Pobjeda je pisala da je 16. februara 2021. ministarka Injac rasporedila penzionisanog zastavnika Miodraga Jokanovića na radno mjesto – ovlašćeno službeno lice u Obavještajno-bezbjednosnom direktoratu Ministarstva odbrane. Za ministarku nije bila prepreka činjenica da je Jokanović bio penzioner još od aprila 2019, te da je rješenjem Fonda PIO ostvario pravo na starosnu penziju. Ne samo što je kršila Zakon o Vojsci Crne Gore i Zakon o radu, ministarka Injac se potrudila da dobro finansijski motiviše svog saradnika, osobu od njenog najvećeg povjerenja. STR. 3.

INTERVJU: Luka Zelioli, ambasador Italije u Crnoj Gori

Vlada koja nastavi evroatlantsku politiku biće naš partner STR. 2.

Stranačko zapošljavanje na vrhuncu: Brojna državna preduzeća prošle godine, nakon promjene menadžmenta, zaposlila veliki broj novih radnika

Publicista Slobodan Jovanović tvrdi da niko ne bi smio da potpiše tekst ovakvog temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije

Partije ,,udomile“ stotine podobnih o trošku države

Dokument kojim SPC ukida državu Crnu Goru

STR. 4. i 5.

STR. 6. i 7. HUMANOST NA DJELU: Spriječen pokušaj samoubistva u Podgorici

Alen Emšija skočio u nabujalu Moraču i spasio ženu

STR. 10.

Politika

Neđelja, 30. januar 2022.

INTERVJU: Luka Zelioli, ambasador Italije u Crnoj Gori PODGORICA - Bilo koja vlada koju podržava parlamentarna većina, koja se formira u skladu sa Ustavom i koja nastavlja da afirmiše evroatlantske principe, partner je sa kojim možemo sarađivati, poručio je u intervjuu Pobjedi ambasador Italije Luka Zelioli. Ocjenuje da, bez obzira na različite stavove o razlozima aktuelne političke krize, izabrani predstavnici građana su odgovorni za traženje rješenja - u demokratskim institucijama definisanim Ustavom. Zelioli je kazao i da u parlamentarnim demokratijama najviši pravni akt ne definiše tipologiju vlade, bilo da je politička, ekspertska ili manjinska, već modalitete za izgradnju demokratske izvršne vlasti. Zajednički imenitelj je, kako je precizirao, da izvršna vlast dobije povjerenje skupštinske većine. POBJEDA: Crna Gora je već duže u krizi zakonodavne i izvršne vlasti. Zvaničnici Evropske unije su više puta saopštili da je za nastavak reformi neophodna stabilna većina i stabilna vlada. Kako, u tom smislu, vidite najavljenu inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi Zdravka Krivokapića, kao logičan potez ili uvod u novu neizvjesnost i nestabilnost? ZELIOLI: Kao ambasador u prijateljskoj i savezničkoj zemlji, koja je takođe i na putu da postane jedna od narednih, nadam se da će to biti i prva država članica Evropske unije, mogu samo da konstatujem da se otvorila krizna faza sa nekoliko podnijetih prijedloga, uključujući i prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi. Ograničiću svoje zapažanje na činjenicu da se funkcionisanje demokratije po definiciji zasniva na inkluzivnom dijalogu između svih političkih stranaka, u okviru ustavnog poretka i ustavnih pravila. Na crnogorskim političkim akterima je da pronađu rješenja za krize, kada do njih dođe, u okviru demokratskih institucija. POBJEDA: Osim inicijative za izglasavanje nepovjerenja postojećoj vladi, Ura Dritana Abazovića predložila je i koncept manjinske vlade u koju bi ušle, POBJEDA: Uskoro će se navršiti i četiri godine otkako ste ambasador Italije u našoj zemlji. U tom periodu sprovedeni su važni ekonomski projekti poput podmorskog kabla između dvije zemlje, a Vaša zemlja pružala je konstantnu podršku u reformi pravosuđa i jačanju crnogorskih institucija u borbi protiv organizovanog kriminala. Da li ste zadovoljni ostvarenim rezultatima i u kojem sektoru vidite mogućnost za još bolju saradnju? ZELIOLI: Ostvarivanje različitih ciljeva tokom ove četiri godine je veoma podsticajno sa profesionalne tačke gledišta. Vi ste pomenuli jedan od tih ciljeva, odnosno podmorski elektroenergetski kabl koji je izgradila kompanija Terna – što

Vlada koja nastavi evroatlantsku politiku biće naš partner Bio bih srećan kad bih češće čuo da svi politički akteri izgovaraju, a zatim primjenjuju, riječi kao što su „pomirenje“, ,,kompromis“ i „inkluzivan i konstruktivan dijalog“, poručuje ambasador

Luka Zelioli

osim te stranke, i partije manjinskih naroda, kao i Socijalistička narodna partija i CIVIS. Smatrate li da je to koncept koji u ovom trenutku podržavaju naši zapadni partneri i da li, prema Vašem mišljenju, takva izvršna vlast sa manjinskom podrškom u parlamentu ima kapacitet za neophodne reforme? ZELIOLI: U parlamentarnim demokratijama, a čini mi se da Crna Gora nije izuzetak - Ustav inače ne definiše tipologiju vlade („političke“, „ekspertske“, „tehničke“, „na-

U parlamentarnim demokratijama nije neuobičajeno da, iz različitih razloga, vladine koalicije usput propadnu ili da vlada izgubi povjerenje (nije slučajno što Ustav predviđa mogućnost povjerenja/nepovjerenja). Ako parlament neposredno to odluči ili ako se utvrdi da nema mogućih alternativnih većina, postoji mogućnost da se izađe na izbore - kaže Zelioli cionalnog jedinstva“, manjinske“, ili bilo koje oznake), već modalitete za izgradnju demokratske izvršne vlasti: zajednički imenitelj je da izvršna vlast dobije saglasnost (odnosno povjerenje) skupštinske većine po predviđenim modalitetima. Bilo koja vlada koju podržava parlamentarna

Saradnja u različitim oblastima

većina, koja se formira u skladu sa Ustavom i koja nastavlja da afirmiše evroatlantske principe je partner sa kojim možemo sarađivati. POBJEDA: Premijer Krivokapić je ocijenio da su inicijative o manjinskoj vladi i izglasavanju nepovjerenja klasični državni udar. Sma-

prepoznatljiv međunarodni događaj, i to što smo italijansku operu (Pučinijev La Boeme) je svakako glavna obaveza koju naše Konfindustrije (glavnog doveli u Podgoricu. Želim istaći je Italija preuzela posljednjih udruženja italijanskih komi zdravstvenu pomoć pruženu godina i koja igra veoma važnu panija) olakšalo je privredne Crnoj Gori u borbi protiv panekonomsku ulogu za Crnu kontakte sa Italijom koja je time demije, kao i podršku Crvenom Goru, ali ima i drugih, meni učvrstila svoju poziciju među krstu Crne Gore, zahvaljujući podjednako relevantnih. Bilate- glavnim zemljama investitorisve bližoj saradnji sa Crvenim ralna saradnja u sektoru policije ma i komercijalnim partnerima krstom Italije. se neprestano razvija i nadam Crne Gore. Zadovoljan sam Bile su to četiri godine intenzise da ćemo uskoro dodati nove rastom broja mladih koji uče vnog rada; vjerujem da još ima oblasti zajedničkog djelovanja, italijanski jezik u crnogorskim prostora za napredak, posebno kao što je na primjer borba pro- državnim školama (danas ima u ekonomskoj sferi. Iz tog razlotiv eko-mafije. 16.000 djece i mladih koji ga ga je i od strateške važnosti da Uspješno smo primijenili prve uče), zahvaljujući i aktivnostima možemo doći do ponovnog zajedničke naučne i tehnološke za modernizaciju i osnaživanje uspostavljanja direktnih vazprojekte (od arheologije i polididaktičkih sredstava koje smo dušnih veza između naše dvije merizacije materijala, do procje- sproveli zajedno sa Udruženjem zemlje. Pandemija nije pomone rizika od zemljotresa, itd) nastavnika italijanskog jezika. gla, ali u međuvremenu Italija implementirajući odgovarajući Zadovoljan sam i podrškom i Crna Gora imaju dvije nove bilateralni Sporazum koji je na koju smo pružili manifestaciavio-kompanije koje su, zahsnazi od 2018. godine; otvajama kao što je Hercegnovski valjujući Ambasadi, pokrenule ranje u Crnoj Gori kancelarije strip festival, koji je postao prve kontakte.

trate li da je inicijativa za formiranje manjinske vlade legitimna i koliko oštri stavovi premijera i smjene koje je sproveo u Vladi prethodnih dana mogu dovesti do dalje polarizacije u društvu? ZELIOLI: Nijesam pravni stručnjak, međutim znam da Ustav Crne Gore predviđa izglasavanje nepovjerenja po parlamentarnoj inicijativi (član 106, u kombinaciji sa članom 91). Član 110 zatim propisuje da „vlada kojoj je prestao mandat nastavlja rad do izbora vlade u novom sastavu“. Takođe, Ustav predviđa mogućnost da predsjednik Vlade predloži Skupštini

Na crnogorskim političkim akterima je da pronađu rješenja za krize, kada do njih dođe, u okviru demokratskih institucija rekao je Zelioli

(koja potom konačno odlučuje prema predviđenoj većini) razrješenje članova izvršne vlasti. Ustavom predviđeni procesi, bez obzira da li dobiju saglasnost skupštinske većine ili ne, čini mi se, teško da mogu biti problematični za sam Ustav. U parlamentarnim demokratijama nije neuobičajeno da, iz različitih razloga, vladine koalicije usput propadnu ili da vlada izgubi povjerenje (nije slučajno što Ustav predviđa mogućnost povjerenja/nepovjerenja). Ako parlament neposredno to odluči ili ako se utvrdi da nema mogućih alternativnih većina, postoji mogućnost da se izađe na izbore. Ako se ne varam, prije izglasavanja nepovjerenja Vladi, Skupština će razmatrati i prijedlog za ,,skraćenje mandata parlamenta“ u skladu sa čl. 84 Ustava. POBJEDA: Nakon što je najavljena mogućnost za pravljenjem manjinske vlade počeli su protesti koje podržava partija predsjednika Skupštine ali i premijer i dio ministara. Iz Ambasade Italije je saopšteno da svi izabrani predstavnici moraju tražiti rješenja u okviru institucija ako žele da članstvo u EU postane stvarnost. Vjerujete li da naši politički akteri imaju dovoljno kapaciteta za taj dijalog ako svakodnevno razmjenjuju teške optužbe? ZELIOLI: Da bi se ubrzao put zemlje ka Evropskoj uniji – što – prema najnovijim anketama koje je javnosti predstavila Evropska delegacija – želi ogromna većina građana Crne Gore - svakako nije tajna da je potrebno izvršiti neophodne reforme, posebno po pitanju vladavine prava (čuvena poglavlja 23 i 24). U tom smislu, demokratske institucije, a posebno Skupština, predstavljaju dakle prostor za rad predstavnika koje su građani (koji žele Evropu) birali. Kakvo god da je mišljenje o razlozima političke krize, izabrani predstavnici su odgovorni za traženje rješenja - u demokratskim institucijama definisanim Ustavom. Bio bih srećan kad bih češće čuo da svi politički akteri izgovaraju, a zatim primjenjuju, riječi kao što su „pomirenje“, ,,kompromis“ i „inkluzivan i konstruktivan dijalog“. Dijalog sa svima i među svima, uvažavajući stavove svake strane kroz institucije i metode zakonom i Ustavom predviđene. I to je dio puta ka Evropi. Borislav VIŠNJIĆ

Politika

Neđelja, 30. januar 2022.

NOVI SKANDAL: Ministarka Olivera Injac poslala u KFOR najbližeg saradnika iako je zbog njegovog angažmana u Ministarstvu odbrane podnijeta krivična prijava protiv ministarke za zloupotrebu službenog položaja PODGORICA – Ministarka odbrane Olivera Injac donijela je rješenje da se nekadašnji penzionisani zastavnik Miodrag Jokanović, kojeg je ministarka februara prošle godine nezakonito zaposlila u Ministarstvu odbrane, hitno rasporedi u misiju KFORA na Kosovu. Prema informacijama Pobjede iz Ministarstva odbrane, zastavnik Jokanović je od poneđeljka, 24. januara već preuzeo dužnost na Kosovu jer je ministarka odbrane iskoristila pravo koje joj omogućava član 3 Zakona o Vojci da se mogu raspoređivati predstavnici u međunarodnim misijama, bez prethodnog odobrenja Savjeta za odbranu i bezbjednost. Iako će se o sudbini Vlade Crne Gore odlučivati 4. februara i jasno je da postoji parlamentarna većina za smjenu Krivokapićevog kabineta koji je spao na samo osam članova, ministarka odbrane Olivera Injac se odlučila da na Kosovo pošalje čovjeka od ličnog povjerenja koji, shodno zakonu, i nije mogao biti zapošljen u Ministarstvu odbrane!

MINISTARSTVO – TO SAM JA

Pobjeda je pisala da je 16. februara 2021. ministarka Injac rasporedila penzionisanog zastavnika Miodraga Jokanovića na radno mjesto – ovlašćeno službeno lice u Obavještajno-bezbjednosnom direktoratu Ministarstva odbrane. Za ministarku nije bila prepreka činjenica da je Jokanović bio penzioner još od aprila 2019, te da je rješenjem Fonda PIO ostvario pravo na starosnu penziju. Ne samo što je kršila Zakon o Vojsci Crne Gore i Zakon o radu, ministarka Injac se potrudila da dobro finansijski motiviše svog saradnika, osobu od njenog najvećeg povjerenja. Pobjeda je pisala da je, istog dana kada ga je vratila kao penzionera u aktivnu službu, Injac potpisala rješenja kojim se Jokanoviću utvrđuje osnovna zarada, ali i specijalni dodatak od 10 odsto, kao i rješenje o uvećanju zarade za 30 odsto. Još i staž sa uvećanim trajanjem, mada je već bio – penzioner! Zbog niza nezakonitosti, nekadašnji direktor Direktorata za ljudske resurse Mihail Volkov podnio je još

Onamo, namo: Jokanović na Kosovu Iako će se o sudbini Vlade Crne Gore odlučivati 4. februara i jasno je da postoji parlamentarna većina za smjenu Krivokapićevog kabineta koji je spao na samo osam članova, ministarka odbrane Olivera Injac se odlučila da na Kosovo pošalje čovjeka od ličnog povjerenja – Miodraga Jokanovića – koji, shodno zakonu, i nije mogao biti zapošljen u Ministarstvu odbrane Olivera Injac

Miodrag Jokanović

23. marta prošle godine krivičnu prijavu protiv ministarke Injac tereteći je za zloupotrebu položaja. Uzaludno upozorenje: ministarka je nastavila da se ponaša po principu ,,Ministarstvo – to sam ja“, pa je uzrokovala još niz afera, počev od nezakonitog i neustavnog imenovanja potpukovnika Veljka Mališića, nezakonitog ,,kažnjavanja“ oficira Igora Kneževića koji je podnio krivičnu prijavu zbog ,,zloupotrebe položaja i ustavne diskriminacije“. Treća prijava, opet zbog ustavne diskriminacije u ,,aferi kadeti“ takođe je uperena protiv ministarke Injac...

RAZVALJIVANJE SISTEMA

Paralelno sa nezakonitim zapošljavanjima, ministarka Injac je pokazala, blago rečeno, nesnalaženje u jednoj od najvažnijih oblasti – upravljanja bezbjednosnim sektorom. Najviše spornih promjena bilo je upravo u Obavještajno-bezbjednosnom direktoratu. Imenovanje majora Čovića i Simonovića na rukovodeća mjesta u OBD-u, bez ozbiljnih bezbjednosnih provjera koje bi eliminisale prvenstveno majora Čovića – zbog kompromitacije tajnih podataka NATO – teško se može ocijeniti kao nenamjerna pogreška. Tim prije što je

Sjedište KFOR-a u Prištini

ministarka Injac imala jasno upozorenje od tadašnjeg vršioca dužnosti direktora OBD-a Aleksandra Šaranovića, iskusnog obavještajca sa značajnim konekcijama u bezbjednosnim strukturama Alijanse. No, kako Šaranović nije bio izbor ministarke, već su ga zapadne partnerske službe preporučile Dritanu Abazoviću, očito da je Olivera Injac ocijenila da neće moći da kontroliše prvog čovjeka OBD-a, pa je u narednim danima uslijedila brutalna akcija Šaranovićevog ,,izbacivanja iz

ADMIRAL SAMARDŽIĆ: Ko nama to krišom na Kosovo pođe? Nedavno penzionisani admiral Dragan Samardžić, doskorašnji vojno-diplomatski predstavnik Crne Gore u NATO i EU pri misiji u Briselu, komentarisao je sarkastično na Tviteru slanje Jokanovića na službovanje u misiju Kfora na Kosovu. -Ko to nama krišom na Kosovo pođe!? Ministarstvo odbrane, što ne upoznaste javnost sa kim ojačasmo saveznike. Mora da je do PR službe ili je opet bilo tajno ali organizovano – objavio je admiral Samardžić, uz pitanje-opasku: ,,Ispratiste li ga uz pjesmu ‘Moj dilbere’?“

Prema informacijama Pobjede iz Ministarstva odbrane, zastavnik Jokanović je od poneđeljka, 24. januara već preuzeo dužnost na Kosovu jer je ministarka odbrane iskoristila pravo koje joj omogućava član 3 Zakona o Vojci da se mogu raspoređivati predstavnici u međunarodnim misijama, bez prethodnog odobrenja Savjeta za odbranu i bezbjednost igre“. Pobjeda je prva izvijestila kako je Šaranović, gotovo nasilno, ,,uklonjen sa položaja“ 12. marta kada mu je državna sekretarka Sandra Bulatović naredila, pod prijetnjom angažovanja vojne policije, da napušti kancelariju i kasnije zabranila ulaz u zgradu Ministarstva odbrane u Ulici Jovana Tomaševića. Sve je poprimilo tragikomične obrise kad se, koji mjesec kasnije, i Bulatović našla na spisku za odstrijel ministarke Injac iako ih veže dugogodišnje prijateljstvo.

DOSLJEDNOST U KRŠENJU ZAKONA

Trinaestomjesečno ministrovanje Olivere Injac obilježeno je brojnim optužbama za zloupotrebu položaja, neprofe-

sionalizam i kompromitaciju bezbjednosnog sektora, o čemu je Pobjeda intenzivno pisala. Posljednji potez – imenovanje Jokanovića na mjesto u Kforu – samo je dodatni dokaz kako su ministri Vlade koja je skrojena u Manastiru Ostrog, pod budnim okom mitropolita Amfilohija, svjesno ili zbog vlastitih nesposobnosti, potpuno urušili sistem državne uprave. Ali i kršili vlastite riječi. Mediji su sredinom prošle godine prenijeli stav ministarke odbrane da Vojska Crne Gore neće slati pješadijski vod u misiju Kfora na Kosovu, ,,zbog situacije izazvane korona virusom i restrikcijama u budžetu“. Ministarka je mislila na pješadijski vod koji je trebalo

da ide u misiju Kfora, ali je pandemija bila i sjajan izgovor da se politički poentira. Ovoj odluci prethodilo je otvoreno upozorenje ministarki odbrane i premijeru Zdravku Krivokapiću od strane najjače partije vladajuće većine, prosrpkog Demokratskog fronta (DF), da će ih pozvati na odgovornost ukoliko pošalju vojnike na Kosovo. Nepunu godinu kasnije, iako je predkrivični postupak zbog angažovanja zastavnika Jokanovića uveliko u toku, ministarka Injac se odlučuje da baš njega pošalje na Kosovo. Iako pandemija, kao što je poznato, još nije minula i na snazi su – i u Crnoj Gori i na Kosovu – restriktivne mjere u borbi protiv kovida-19. Da sve bude interesantnije, imenovanje je učinjeno nekoliko dana prije glasanja o povjerenju Vladi u Skupštini Crne Gore. Posljednjim potezom ministarka Olivera Injac je zapečatila svoju političku sudbinu: sasvim je sigurno da u nekoj novoj podjeli funkcija u izvršnoj vlasti za nju neće biti mjesta. Pitanje je, samo, da li je razmišljala o sopstvenoj, ličnoj, budućnosti. Zbog tri krivične prijave, ali i zbog narušavanja ugleda Ministarstva odbrane, poslanici su zatražili da se ministarki Injac skine imunitet. Kao vladajuća ministarka, ona je uporno odgađala da se pojavi u parlamentu, ali nakon 4. februara i kada bude izabrana nova vlada – manjinska ili tehnička, svejedno – Olivera Injac, zajedno sa zastavnikom Jokanovićem i službenicima Fonda PIO, mogla bi se suočiti sa optužnicom. I to prvom u nizu koje će totalno diskredovati njen akademski ugled, ali i ugroziti njenu slobodu. Prilagođavanje na život bez funkcija biće zaista težak životni izazov za građanku Oliveru Injac. Draško ĐURANOVIĆ

Politika/Ekonomija

Novi ,,obračuni“ na graničnim prelazima sa crnogorskim poslanicima

Neđelja, 30. januar 2022.

Potpredsjednik Vlade kazao da je sa patrijarhom SPC imao „korektan, privatni razgovor“

Abazović: Nijesam želio da Porfirija ubijede da su moji stavovi suprotni od onoga što jesu

– Nijesam želio Ibrahimović daPODGORICA neko nekoga ubijedi da su moji stavovi suprotni onima ponovo koji jesu - kazao je potpredVlade Dritan Abazozadržavan sjednik vić u emisiji ,,Slobodna zona“ na Prvoj televiziji, govoreći o na granici razgovoru sa patrijarhom SPC sa Srbijom Porfirijem. Imali su, kako je naveo, vrlo ko-

PODGORICA - Srbijanska policija juče je u dva navrata, prilikom ulaska i izlaska iz zemlje, detaljno pretresla i više od sat zadržala potpredsjednika Skupštine Crne Gore i lidera Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovića - saopšteno je iz te partije. Ovo je, ističu, četvrti put da se pripadnici policije Srbije na ovakav način odnose prema Ibrahimoviću. - Ovakav odnos prema potpredsjedniku Skupštine Crne Gore, poslaniku i lideru Bošnjačke stranke, pokazatelj je da su odnosi između dvije države na najnižem mogućem nivou. „Obračuni“ na graničnim prelazima sa izabranim predstavnicima naroda Crne Gore neće nas skrenuti sa puta da još snažnije nastavimo da štitimo ugled Crne Gore u domaćoj i međunarodnoj javnosti – saopšteno je. R. P.

rektan, privatni razgovor. - Najmanje što možemo da uradimo je da vodimo dijalog - ocijenio je Abazović. Na pitanje zbog čega se sad pokreće inicijativa za povjerenje Vladi rekao je da imamo krizu parlamentarne većine u produženom trajanju. - To što neki ljudi imaju amneziju, to je njihova stvar - kazao je Abazović. Ko god može, istakao je on, da napravi većinu mimo nas nikakav problem. Niko, osim nas, nije rekao da je spreman da ode u opoziciju. Mi smo spremni da odemo u opoziciju, ali nijesmo spremni da prodamo Crnu Goru – kazao je Abazović. Rekao je da je neophodno da se dođe do broja 49 u Skupštini - sa Demokratskom partijom socijalista ili bez te partije. Taj broj je važan, kako je objasnio, zbog imenovanja u sudstvu i tužilaš-

Dritan Abazović

tvu, a za šta je neophodna dvotrećinska, odnosno tropetinska podrška poslanika u parlamentu. - Samo pokušavam da nađem kompromis. Vjerujem u svoju viziju, ali poštujem svačije mišljenje. Ako bilo ko ima bolji model, neka predloži, ali mi moramo doći do šireg konsenzusa - istakao je Abazović. Smatra da je problem od 41 poslanika trebalo da riješi premijer Zdravko Krivokapić. - Što se na lažima gradi ne može da bude trajno - ocijenio je Abazović. Za razliku od kolega iz Demokrata, kako je rekao, drže se demokratskih principa. - Ako većina kaže da treba da idemo na izbore - ajmo na izbore. Ako je većina za tehničku vladu - onda ajde to da uradimo - naveo je Abazović. R. P.

Sastanak člana Predsjedništva BiH i delegacije Kabineta predsjednika

Džaferović: Put Crne Gore trasiran pod vođstvom Đukanovića nema alternativu PODGORICA – Evropski put, NATO članstvo, relaksacija međuetničkih odnosa i puno poštovanje etničkih prava, isključiva je zasluga predsjednika Mila Đukanovića. Vrijeme je pokazalo da put Crne Gore, trasiran pod njegovim vođstvom nema alternativu - kazao je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović. On je, povodom inicijative da crnogorski predsjednik Milo Đukanović bude pokrovitelj projekta ,,Nacionalno blago BiH“, u Sarajevu primio delegaciju Kabineta predsjednika Crne Gore, koju su činili Amer Halilović, Radojka Rutović i Boris Bastijančić. Džaferović je izrazio zahvalnost Đukanoviću na podršci Crne Gore evropskom putu BiH, kao cjelovite i demokratske zemlje, na temelju Dejtonskog sporazuma, uz poštovanje ravnopravnosti svakog građanina. Kako je saopšteno iz kabineta Đukanovića, Džeferović je kazao da je izuzetna čast i privilegija što je Đukanović prihvatio njihov prijedlog da bude pokrovitelj izložbe u Podgorici. - Kultura je spona među ljudima, a saradnja Crne Gore i BiH na tom polju je primjer koji bi trebalo da slijede sve zemlje Zapadnog Balkana – rekao je

Sa jučerašnjeg sastanka u Sarajevu

Džaferović. On je apostrofirao ulogu Đukanovića u učvršćivanju temeljnih vrijednosti Crne Gore, kao i njegov uticaj u očuvanju multietničkog sklada u regionu. Savjetnici predsjednika Crne Gore prenijeli su pozdrave i spremnost Đukanovića i da na konkretnom primjeru, potvrdi da su odnosi između dvije države prijateljski, te da je zajednički cilj stabilnost regiona kroz nastavak puta ka EU. - Projekti iz oblasti kulture, očuvanje kulturne baštine i identiteta uz poštovanje različitosti, ulaznica su za porodicu evropskih naroda. Nadamo se da ćemo sopstvenim sposobnostima, uz podršku odgovornih politika, prirodnih saveznika sa evropskog i evroatlantskog prostora, uspjeti da spriječimo da konstruisana destrukcija dobije na zamahu, kako se ne bi ponovile najtragičnije greške koje smo već preživljavali na ovim prostorima - poruka je savjetni-

ka predsjednika Crne Gore. Đukanović će povodom projekta „Nacionalno blago BiH“, narednog mjeseca ugostiti autora i organizatore – izaslanika člana Predsjedništva Amela Suljevića, direktora Nacionalne univerzitetske biblioteke dr Ismeta Ovčinu i predsjednika Upravnog odbora Fondacije Alija Izetbegovic Farisa Nanića. Izložba pisanog kulturnog nasljeđa „Nacionalno blago Bosne i Hercegovine“ pod pokroviteljstvom članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Šefika Džaferovića i predsjedavajućeg Željka Komšića, premijerno će biti predstavljena 1. marta u tamošnjoj Vijećnici, povodom 30 godina od nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Riječ je o svojevrsnom kaleidoskopu čudesne i uzbudljive prošlosti koji pripada narodima u BiH, satkanom u specijalnim zbirkama Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, sačuvanim od plamena ratne agresije. R. P.

PARTIJSKO ZAPOŠLJAVANJE NA VRHUNCU: Broj PODGORICA - Brojna preduzeća u većinskom državnom vlasništvu su prošle godine, nakon promjene menadžmenta u tim kompanijama, zaposlila ogroman broj novih radnika. Pored kompanija iz energetskog i rudarskog sektora, Rudnika uglja Pljevlja, CEDIS-a i Elektroprivrede, koji su lideri po broju novozaposlenih i koji su lani, i to po zvaničnim podacima Vlade, zaposlili na stotine novih radnika, i brojna druga državna preduzeća su zapošljavala ,,po dubini“. Prema saznajima Pobjede Hotelska grupa Budvanska rivijera, Javno preduzeće Morsko dobro, Regionalni vodovod i Zavod za zapošljavanje su preduzeća koja su, od dolaska nove vlasti, zadnjih godinu primili više desetina radnika bliskih partijama koje su u vlasti.

,,SRPSKI ORIJENTISANI“

Tako je u Hotelskoj grupi Budvanska rivijera, kako smo nezvanično saznali, do sada deset do 15 novozaposlenih. Iako su zadržali menadžere nekih hotela, novo rukovodstvo je tek sad odradilo novu sistematizaciju i tu su povećali broj zaposlenih na neodređeno za preko 70, ali smanjili broj zaposlenih na određeno. - Faktički će to uraditi, ali će se pravdati da je novom sistematizacijom ukupno samo 20 više jer uzimaju u obzir radnike zaposlene na neodređeno, na određeno i sezonske radnike - kazao je izvor blizak Pobjedi. Nova zapošljavanja prisutna su i u Javnom preduzeću Morsko dobro gdje već ima 20 novozaposlenih u posljednjih godinu od kada je došlo novo rukovodstvo. U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje, iako je novi direktor na tom mjestu samo pet mjeseci, već su četiri nova radnika. I u Zavodu za zapošljavanje takođe ima dosta novih zapošljavanja, međutim tačan broj nijesmo mogli da saznamo, a zvaničnu informaciju nijesmo dobili. Poznato je jedino da su smijenjeni svi pomoćnici i načelnici područnih jedinica jer su im kazali da ,,nijesu podobni“, a na ta mjesta novo rukovodstvo je postavilo ljude iz svojih partija, doduše iz Zavoda, ali koji su bili ,,srpski orijentisani“.

ĆUTANJE

Iz Rudnika uglja, CEDIS-a i Elektroprivrede nijesu ni ovaj

PODGORICA - CEDIS je reagovao na objavljeni tekst u Pobjedi ,,Od četiri ponude za pametna brojila izabrali najskuplju“, navodeći da su informacije ,,netačne, paušalne i zlonamjerne, uključujući i lažne konstrukcije da se tenderska specifikacija prilagođavala bilo kojem potencijalnom ponuđaču“. -Crnogorski elektrodistributivni sistem još jednom demantuje navode koji se tiču tehničke specifikacije postupka javne nabavke. Tenderska dokumentacija za postupak ,,AMM projekat – proširenje treće faze – Mjerači električne energije – izvođenje radova i isporuka opreme“, sačinjena je suprotno

Partije ,,udo podobnih o put, kao ni nekoliko puta ranije, odgovorili na pitanja Pobjede o novozaposlenima. Iz Rudnika uglja Pljevlja nijesu odgovorili na pitanja o tome koliko je radnika trenutno zaposleno u kompaniji i za koliko je povećan broj radnika na početku ove u odnosu na početak prošle godine. Prema zvanično objavljenim podacima Ministarstva kapitalnih investicija Rudnik uglja je na kraju trećeg kvartala prošle godine povećao broj zaposlenih za 24 odsto u odnosu na uporedni period iz 2020. godine. Pljevaljska kompanija je na kraju septembra prošle godine imala 1.060 zaposlenih, što je za 208 radnika više nego na kraju septembra 2020. godine. Ni iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) nijesu odgovorili na pitanja o novom zapošljavanju. Prema podacima Ministarstva kapitalnih investicija, na kraju septembra prošle godine, je broj zaposlenih u toj kompaniji porastao za 18 odsto u odnosu na isti period iz 2020. godine. CEDIS je, na kraju trećeg kvartala prošle godine, imao 1.591 radnika, odnosno za 237 više u odnosu na isti period iz 2020. godine. Ni Elektroprivreda nije odgovorila na pitanja o zapošljavanju. U toj kompaniji je na kraju trećeg kvartala prošle godine, prema podacima Ministarstva kapitalnih investicija, broj zaposlenih porastao za 14 odsto, odnosno za 135 u odnosu na isti period prošle godine. Na kraju septembra prošle godine u kompaniji je zvanično radilo 1.129 radnika.

BEZ KONTROLE

Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić je u parlamentu 1. decembra prošle godine odgovarao na pitanje poslanika DPS-a Danijela Živkovića čija je odgovornost enormno partijsko zapošljavanje u preduzećima čiji rad kontroliše. Živković je tada kazao da je, prema određenim informacijama, od aprila samo u sektoru

Jedan od hotela u okviru grupe ,,Budvansk

energetike i rudarstva zaposleno skoro 900 partijskih kadrova po raznim formama ugovora o radu i djelu. Bojanić je tada precizirao da je CEDIS, od aprila do decembra prošle godine, angažovao po osnovu ugovora na određeno vrijeme osam zaposlenih, po osnovu ugovora na neodređeno vrijeme/preuzimanje 26, po osnovu ugovora o ustupanju na određeno vrijeme posredstvom agencije 152, a po ugovorima o djelu 156 lica, sa određenim rokom trajanja. U tim ugovorima su, kako je dodao, i ugovori sa članovima komisija, koje su formirane kao ad hok tijela, radi kontrole i isticali su 31. decembra prošle godine. Prema njegovim riječima EPCG je, od aprila do kraja septembra, angažovao po osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme 24 zaposlena, po osnovu ugovora o radu na neodređeno vrijeme 29 zaposlenih, po osnovu ugovora

CEDIS reagovao na tekst koji je objavl

Tvrde da su pon u skladu sa zako navodima iznijetim u tekstu i nediskriminišuća je za sve potencijalne učesnike. Podsjećamo da je prethodni tender za nabavku brojila poništen odlukom Odbora direktora CEDISa, a na zahtjev Ministarstva kapitalnih investicija, iz razloga što su upravo pojedinosti vezane za taj postupak ukazivale na eventualna prilagođavanja

tenderskih uslova za određene učesnike – naveli su oni. Kako dodaju, nakon poništenja od strane Odbora, novi menadžment je u cilju postizanja većeg stepena otvorenosti kompletnog procesa i pripreme adekvatne tehničke specifikacije, uputio poziv svim potencijalnim ponuđačima, i svima koji su iskazali interesovanje

Ekonomija

Neđelja, 30. januar 2022.

jna državna preduzeća prošle godine, nakon promjene menadžmenta, zaposlila veliki broj novih radnika

omile“ stotine o trošku države Prema saznanjima Pobjede Hotelska grupa Budvanska rivijera, Javno preduzeće Morsko dobro, Regionalni vodovod i Zavod za zapošljavanje su preduzeća koja su, od dolaska nove vlasti, zadnjih godinu primili više desetina radnika bliskih partijama koje su na vlasti

ka rivijera“

o ustupanju na određeno vrijeme posredstvom agencije 62 zaposlena, a broj u tom trenutku ugovora o djelu je bio 39. Bojanić je tada precizirao da je Rudnik uglja, od aprila do decembra, angažovao po osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme 14 zaposlenih, po osnovu ugovora o radu na neodređeno vrijeme 41 zaposlenog, na neodređeno i određeno vrijeme koji su na osnovu sporazuma preuzeti na rad je bilo 53, po osnovu ugovora o ustupanju na određeno vrijeme posredstvom agencije 201 zaposleni i po osnovu ugovora o djelu 114 lica. Ni iz Aerodroma Crne Gore nijesu odgovorili na pitanja Pobjede o tome koliko je radnika trenutno zaposleno u kompaniji i za koliko je povećan broj radnika na početku ove godine u odnosu na početak prošle godine. Prema zvanično objavljenim podacima Ministarstva kapitalnih investicija Aerodromi CG su

na kraju trećeg kvartala prošle godine imali 893 zaposlenih, što je za 49 zaposlenih više nego u septembru 2020. godine. Početkom ove godine izvršni direktor Luke Bar Ilija Pješčić je Pobjedi saopštio da je u toj kompaniji 407 zaposlenih, što je za 18 više u odnosu na decembar 2020. godine. - Neophodno je naglasiti da je navedeno povećanje broja zaposlenih uslovljeno povećanjem obima pretovara koncentrata bakra za kompaniju Zijin iz Bora – kazao je ranije Pješčić.

CGES

Na pitanja Pobjede o zapošljavanjima, uglavnom su odgovorila preduzeća u kojima nije bilo novih zapošljavanja ili je broj novozaposlenih zanemarljiv. Iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) je saopšteno da to preduzeće trenutno ima 336 zaposlenih. Iz te kompanije su precizirali da

je kroz ugovor o radu sa CGESom zaposleno 329 lica, od čega 314 na neodređeno vrijeme, a 15 na određeno vrijeme. Kroz ugovor o djelu angažovano je pet lica, dok su dva lica angažovana posredstvom agencije za privremeno ustupanje zaposlenih. Ukupan broj radnika u odnosu na početak prošle godine povećan je za pet. - Povećanje broja radnika je bilo neophodno kako bi se adekvatno odgovorilo na nove zakonske obaveze iz nadležnosti operatora prenosnog sistema i zahtjeve Evropske mreže operatora prenosnih sistema električne energije (ENTSO-E), a sve sa ciljem realizacije i implementacije razvojnih projekata prenosnog sistema električne energije, koji su usmjereni na obezbjeđenje sigurnijeg, pouzdanijeg i kvalitetnijeg napajanja potrošača, kao i na stvaranje uslova za priključenje novih proizvodnih objekata. Djelatnost našeg društva je i kompleksna i vrlo zahtjevna, što

znači da se zapošljavanje vrši isključivo u skladu sa potrebama koje se iskazuju u CGES-u – kazali su iz CGES-a. Navedeno je da su novozaposlena lica angažovana uglavnom na referentskim mjestima, u skladu sa prepoznatim potrebama poslovnih procesa u CGES-u, stručnom spremom predviđenom internim aktima kompanije i profesionalnim referencama. - Plan kompanije je da, valorizujući svoje potencijale, sa fokusom na razvoj prenosnog sistema, bude prepoznata po uslugama najboljeg kvaliteta i spremno odgovori izazovima u procesu energetske tranzicije. Očekuje se da navedeno rezultira povećanjem potreba za angažovanjem ljudskih resursa, o čemu će se u CGES-u odlučivati racionalno i u najboljem interesu akcionara i društva u cjelini -poručeno je iz te kompanije.

PLANTAŽE

Iz Plantaža su nam saopštili da je u toj kompaniji trenutno zaposleno 597 radnika. Od tog broja 591 je stalno, a na određeno vrijeme šest zaposlenih radnika. Broj zaposlenih radnika u kompaniji je na nivou uporedog perioda prethodne godine – saopštili su predstavnici Plantaža. Oni su dodali da je u kompaniji Plantaže u toku priprema i izrada pravilnika o sistematizaciji i unutrašnjoj organizaciji radnih mjesta. - Kada ovaj akt bude završen, imaćemo jasnu sliku o porebama u narednom periodu, o ćemu će javnost biti obaviještena – poručeno je iz Plantaža. Ni u brodarskim kompanijama nije došlo do značajnog rasta radnika u odnosu na lani. Iz Crnogorske plovidbe su nam saopštili da kompanija ima 12 zaposlenih, od čega je devet na ugovor o radu, a tri zaposlene na ugovoru o djelu. - Na početku ove godine u odnosu na prošlu godinu, zaposlen je jedan radnik više u našoj kompaniji – rekli su iz Crnogorske plovidbe i dodali da je do povećanja broja zaposlenih radnika došlo iz opravdanih razloga zbog potrebe kadra na mjestu - rukovodilac Službe za tehničko održavanje brodova. - U suštini ovdje je došlo samo do preraspodjele radnika, jer je dosadašnji upravitelj makine na našim brodovima, prelaskom na radno mjesto u tehničkom sektoru preuzeo funkciju

ljen u Pobjedi ,,Od četiri ponude za pametna brojila izabrali najskuplju“

nude odbijene onom omogućio prezentaciju brojila i opreme. -Tek nakon ovih aktivnosti sačinjena je tehnička specifikacija i objavljen je tender koji omogućava učešće svih potencijalnih ponudjača zaiteresovanih za crnogorsko tržište. Da je prethodno u svemu tačno, potvrđeno je brojem ponuđača koji su predali ponudu, pri-

stiglo je šest ponuda, u okviru kojih je tri konzorcijuma i osam proizvođača brojila, što nije bio slučaj niti u jednom od ranijih postupaka za nabavku istovjetne robe i radova koje je sprovodio CEDIS – navode u reagovanju. Dodaju da je Komisija za sprovođenje postupka javne nabavke u svemu u skladu sa

odredbama Zakona o javnim nabavkama, apsolutno nezavisno, izvršila pregled, ocjenu i vrednovanje ponuda, a nakon završene evaluacije predložila ovlašćenom licu naručioca da donese Odluke o izboru najpovoljnije ponude za obje partije. - U postupku javne nabavke za Partiju 1 – Izvođenje radova, kao ispravna i najpovoljnija ponuda izabrana je ponuda ponuđača konzorcijum ,,MezonRegiocom“ Danilovgrad, dok je za Partiju 2 – Isporuka opreme, kao ispravna i najpovoljnija ponuda izabrana ponuda ponuđača Meter&Control d. o. o. Beograd. Sve ponude koje

su odbijene kao neispravne su ocijenjene kao takve u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, što je detaljno obrazloženo u Odlukama o izboru najpovoljnije ponude – kažu iz CEDIS-a. Kako navode, ponuđač konzorcijum ,,Mezon – Enerdat“ Danilovgrad je za Partiju 2 – Isporuka robe, ponudio 15.550 brojila kineskog proizvođača Ningbo Sanxing za poziciju 1 i 5000 brojila istog proizvođača na poziciji 2 od ukupno 31.780 brojila, koliko se nabavlja u ovom postupku javne nabavke. -Ponuda je odbijena kao neispravna iz razloga što ponuđač

U Nikšiću primaju, u Šavniku ne mogu, a u Žabljaku kako koga To što je Opština Nikšić tražila saglasnost resornog ministarstva za zaposlenje 67 radnika povrijedilo je neke od lokalnih uprava, jer i oni su u više navrata tražili odobrenje i to za kadrove koji su im bitni, ali im nije bilo omogućeno. Reklo bi se, najogorčeniji su bili u najmanjoj crnogorskoj opštini, u Šavniku. Zbog toga je predsjednik Jugoslav Jakić odmah reagovao. Kaže da je iznenađen zbog dvostrukih aršina, da oni redovno izmiruju obaveze kada je riječ o reprogramu duga za poreze i doprinose prema državi, ali da ne mogu nikako dobiti saglasnost, što propisi nlažu, za prijem novih radnika. - Opština Šavnik odgovorno upravlja javnim finansijama što potvrđuje i pozitivno mišljenje Državne revizorske institucije, izostanak dugovanja i uredno ispunjavanje reprograma. Opština Šavnik, koja se šest puta obraćala Ministarstvu finansija za saglasnost za popunjavanje radnih mjesta neophodnih za njeno nesmetano funkcionisanje, počev od marta prošle do januara ove godine, pa i do danas nije dobila to odobrenje. Opština Nikšić dobila je čim se obratila - navodi predsjednik Šavnika Jugoslav Jakić. Podsjetimo, uvidom u dokumentaciju, Kovačević je 24. decembra prošle godine zatražio saglasnost za radna mjesta. - Ispunjavanje svih uslova koji su bili povod da Opština Nikšić dobije saglasnost za zapošljavanje od Ministarstva finansija, ne važi i za Opštinu Šavnik. Da li se radi o političkoj diskriminaciji - pita se Jakić. Istini za volju pitali smo i čelnika nikšićkog Sekretarijata za lokalnu samoupravu Duška Lalatovića šta se dešava s tim odobrenjem, mada nam je on potvrdio da ga nije dobio, iako su se političari s državnog nivoa već uključili u tu problematiku, neki osporavajući takvu odluku, a neki pravdajući je. Plužine su jedna od rijetkih opština u Crnoj Gori kojoj ,,nije nužda“ da traži saglasnost Ministarstva finasija za novozapošljene – nemaju dugova i stabilno finkcionišu. Opština Žabljak ima loše iskustvo. Predsjednik Veselin Vukićević ističe da su u pet navrata tražili od Ministarstva finansija i socijalnog staranja saglasnost za zaposlenje vrlo bitnih ljudi. Dobili su saglasnost za tri radna mjesta i to: zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Opštine, komandira Službe zaštite i spašavanja i direktora Sportskog centra. Tražili su saglasnost i za poreskog inspektora i to na pet godiRa. P. na, a dobili su na svega godinu.

redovnog obilaska brodova radi inspekcije i remonta, jer zaposleni koji je do sada obavljao taj posao, zbog starosne dobi, zdrastvenih problema kao i problema uzrokovanih kovid pandemijom, nije više u mogućnosti da fizički sprovodi, konkretno, ovaj posao. U ovom slučaju, pored stručnosti, zadovoljen je i princip podmlađivanja kadra – poručeno je iz te kompanije. Navedeno je da Crnogorska plovidba ima dovoljan broj zaposlenih i ne planira povećanje broja radnika.

BARSKA PLOVIDBA

Iz Barske plovidbe je našoj redakciji saopšteno da imaju 39 zaposlenih i to svi sa ugovo-

nije dostavio dokumentaciju kojom se potvrđuje kvalitet ponuđene robe iz koje bi Komisija utvrdila da je kvalitet ponuđene robe odgovarajući, a što je zahtijevano tenderskom dokumentacijom. Napominjemo da na teritoriji Crne Gore do sada nijesu ugrađivana brojila kineskih proizvođača, te da stručna lica nemaju iskustva sa karaktersitikama ovih brojila, što je dodatno razlog za provjeru kvaliteta, a naročito jer je riječ o nabavci velike vrijednosti i značaja za Crnogorski elektrodistributivni sistem – ističu oni. Dodaju da su ostali proizvođači, čija su brojila ponuđena u postupku, dostavili uredne

rom o radu, od čega je 38 zaposleno na neodređeno vrijeme, dok je izvršni direktor zaposlen na određeno vrijema. Navedeno je da nijesu povećavali broj zaposlenih u odnosu na početak prošle godine. Aktuelni premijer Zdravko Krivokapić bio je u početku vatreni zagovornik da se u institucijama i ustanovama, kao i preduzećima kojima gazduje država zapošljavanje spovede ,,u skladu sa načelom kompetentnosti kandidata“, te da ,,pripadnost bilo kojoj organizaciji, naciji ili vjeri neće biti kriterijum za rad u državnim organima“ poručujući da su to programski definisani ciljevi Vlade od kojih neće odstupiti. N. KOVAČEVIĆ - S. POPOVIĆ

procedure za garanciju kvaliteta. - Naručilac je, naravno, sagledao i ekonomski aspekt, tj. razliku u cijeni, međutim nedostaci u ponudama su učinili da se iste zakonito ne mogu ocijeniti kao ispravne. Postupak javne nabavke je trenutno u fazi žalbenog roka, naručilac je svim ponuđačima omogućio uvid u dostavljenu dokumentaciju i uzorke podnešenih ponuda. Svi ponuđači koji smatraju da imaju osnova mogu izjaviti žalbu protiv donešenih Odluka o izboru najpovoljnije ponude Komisiji za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki – zaključuju u reagovanju. R.P.

Društvo

Neđelja, 30. januar 2022.

Predsjednica Udruženja profesora društvene grupe predmeta ocjenjuje da skraćeni časovi ne utiču na kvalitet obrazovanja

Nastavnici zaobilaze suvišno gradivo

Stanka Vukčević

PODGORICA – Jasno je da čas od 30 minuta nije idealno i pravo rješenje za nastavni proces i realizaciju svih nastavnih sadržaja, ali ako struka procijeni da je to, u ovakvoj epidemiološkoj situaciji, neophodno da bi se, prevashodno, sačuvalo zdravlje učenika i nastavnika, onda to treba i prihvatiti, smatra predsjednica Udruženja nastavnika društvene grupe predmeta prof. mr Stanka Vukčević. Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje, shodno epidemiološkoj situaciji, procijenili su da je neophodno da nastavni čas traje 30 minuta, koliko je trajao i u prethodnom polugodištu. Vukčević smatra da se svi drugi subjekti moraju uzdržati, mnogi sebi daju za pravo da predlažu, utiču ili odlučuju o dužini časa u vaspitno-obrazovnim ustanovama. Kaže da je činjenica da se ovih dana, kako od kolega tako i roditelja ili nekih drugih subjekata, mogu čuti različita mišljenja i prijedlozi o dužini trajanja časa. Podsjeća da nije isto raditi u kancelariji sa dva ili tri zaposlena kao u malim, zatvorenim i zagušljivim učionicama, u mnogim školama i neuslovnim. - To su, najvećim dijelom, odjeljenja sa preko 30 učenika. Mi smo stalno pod maskama, stalno smo u priči, izlažemo nastavne sadržaje, malo ko od učenika nosi masku, dosta je i nastavnika lošeg zdravstvenog stanja. Dakle, sve su to neke otežavajuce okolnosti koje tjeraju nadležne zdravstvene ustanove da predlože toliko trajanje časa – ističe Vukčević.

KVALITET NASTAVE BOLJI

Prema njenim riječima, kolege daju sve od sebe da se prilagode toj dužini časa, da svojom kreativnošću doprinesu da učenici ne budu zakinuti nastavnim sadržajima. Kvalitet rada nastavnika je, ocjenjuje profesorica, isti, možda i veći nego na času od 45 minuta. - Za čas od 30 minuta pripreme su mnogo dublje i sadr-

žajnije i mnogo više vremena oduzimaju. Tu se mora isplanirati svaki minut časa, pa su ti sadržaji u nekom dijelu i prečišćeni od suvišnih, neću reći, nebitnih činjenica. Zamislite kako izgledaju časovi nastavnika razredne nastave, koliko tu treba obaviti priprema za časove, koliko je tu kreativnosti potrebno da bi se program ispoštovao. Koliko je tu volje neophodno uložiti da bi se taj uzrast učenika prilagodio školskim obavezama – precizirala je profesorica. Nastavnik, dodaje ona, ima autonomiju u odabiru metoda i oblika rada u nastavi i on je taj koji sam kreira svoj čas, i naravno on snosi odgovornost za kvalitet rada na času. - Zato se mora konstatovati da se ne gubi na kvalitetu, možda samo na količini gradiva, i to za onaj dio za koji nastavnik procijeni da je, možda, za učenike suvišan – navodi Vukčević.

DRŽE I DOPUNSKU NASTAVU

Kada je riječ o ocjenjivanju, ističe da se učenici blagovremeno i objektivno ocjenjuju. Nastavnik ima nekoliko mogućnosti da provjeri znanje učenika, kako u usmenoj tako i u pisanoj formi. Sa učenicima održavaju časove dopunske i dodatne nastave koji se daju iskoristiti za dodatnu provjeru znanja. - Nastavnici se u tom dijelu izuzetno dobro snalaze. Možda smo prve godine epidemije bili popustljiviji u kriterijumu ocjenjivanja, jer smo svi bili zatečeni i uplašeni opasnošću i težinom bolesti, pa smo na ocjenu drugačije gledali i lakše je izvodili – kaže Vukčević. Ranije je Udruženje Roditelji Ministarstvu prosvjete i Institutu za javno zdravlje uputilo dopis da se od drugog polugodišta časovi vrate na 45 minuta. Predočili su tada anketu u kojoj je učestvovalo oko 1.500 roditelja. Više od 1.000 njih je bilo za opciju da se časovi vrate na 45 minuta. S druge strane, istraživanje Unije srednjoškolaca pokazalo je da 93 odsto anketiranih đaka smatra da časovi i u drugom polugodištu treba da traju - 30 minuta. N. Đ.

PODGORICA - Niko ne bi smio da potpiše tekst ovakvog temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije, posebno u trenutku kada Vlada Crne Gore nema podršku u parlamentu. Potpisivanje je, zbog toga, upitno sa etičkog stanovišta, a zadire i u krivičnu odgovornost - rekao je Slobodan Jovanović, publicista u intervjuu Pobjedi. Objašnjava da se u nacrtu temeljnog ugovora, koji su objavile Vijesti, SPC nameće iznad države Crne Gore. - SPC kaže da ima javno-pravna ovlašćenja ali ta ovlašćenja mogu da imaju samo državni organi. Određuje neradne dane, učestvuje u planskim dokumentima, ograničava pravosudnim i policijskim organima djelovanje, uređuje restituciju... POBJEDA: Koje su glavne zamjerke posljednjoj verziji teksta temeljnog ugovora, što je najopasnije za državu Crnu Goru? JOVANOVIĆ: TU se ne mogu regulisati stvari koje su regulisane drugim propisima: pitanja imovine, mijenjanje crkvenih statusa crkve, uvođenje vjeronauke, pitanje praznika i dr. Zatim, imate formulacije o javnopravnim ovlašćenjima SPC u Crnoj Gori, što jedino može da ima država. Navodi iz preambule, kada su u pitanju imovinske stvari, vuku i pravne posljedice. Spor oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti je bio pitanje vlasništva crkvene imovine do 1918. godine. U preambuli TU stoji da SPC ima kontinuitet od 1219. godine preko eparhija koje je osnovala Žička episkopija, pa se nadovezuje Pećka - a i SPC, uopšte se ne pominjući Crnogorska pravoslavna crkva, iako je ona jedina bila autokefalna na teritoriji Crne Gore i čak Ustavom iz 1905. godine formulisana kao državna crkva. Nije moguće prenebregnuti činjenicu da je današnja SPC ili Crkva Srbije, kako je zove Vaseljenska patrijariša na svom sajtu, osnovana dekretom regenta Aleksandra Karađorđevića 1920. godine. U Službenim novinama Kraljevine SHS iz 1922. godine, u kojima se proglašava ujedinjenje, piše da u tu Ujedinjenu crkvu KSHS ulaze, između ostalih, dvije autokefalne crkve: Sremsko karlovačka autokefalna mitropolija i Crnogorsko primorska autokefalna crkva. To piše i u tomosu iz 1922. godine Vaseljenske patrijaršije kojim je priznala takvu ujedinjenu crkvu. SPC, pod tim imenom, formirana je tek 1832. godine i imala je autonoman status u okviru Vaseljenske

Publicista Slobodan Jovanović tvrdi da niko ne bi smio tekst ovakvog temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije

Dok ko ukida Crn

Slobodan Jovanović

Crkveni uticaj u crnogorskom društvu je neprirodno veliki. Udio Srba u stanovništvu se uvećavao sa sve većim uticajem Crkve Srbije. Tome je u dobroj mjeri doprinijela loša politička odluka bivše vlasti da se ne zamjera SPC i čak je finansijski pomaže, misleći da će je tako pacifikovati. Epilog je da je, po broju crkvenih objekata i sveštenika u odnosu na broj stanovnika, Crna Gora u Evropi daleko na prvom mjestu. A broj religioznih u Crnoj Gori je u vrhu među evropskim zemljama. Mada je ta religioznost više vezana za sujevjerje nego za izvorno hrišćanstvo - objašnjava Jovanović patrijaršije. Da je ujedinjena crkva iz 1920. godine potpuno novo pravno lice govori to da je SPC već imala tomos koji je dobila 1879. godine i da je morala da traži novi tomos za novostvorenu crkvu. Postojeće eparhije Crkve Srbije u Crnoj Gori mogu imati pravni kontinuitet samo od tog vremena, ili od 1931, kada je Ujedinjena SPC dobila Ustav u kojem su određene eparhije na današnjoj teritoriji Crne Gore. U Narodnoj biblioteci Srbije se mogu naći Službene novine u kojima se vidi da je Ujedinjena SPC ušla u pravni sistem Kraljevine SHS tek 1929. godine, kada je donijet Zakon o SPC, kojim ona i mijenja ime u SPC. POBJEDA: Zašto se svi ti podaci zataškavaju, zašto se falsifikuje istorija? JOVANOVIĆ: Da bi se napravio crkveni kontinuitet i da SPC na osnovu toga crpi duhovna i materijalna prava. Bitno je reći da u Zakonu o crkvama i vjer-

skim zajednicama Srbije, u čl.11, ne piše kontinuitet SPC od 1219. godine, nego piše da ona ima kontinuitet sa pravnim subjektivitetom stečenim na osnovu Načertanija o duhovnoj vlasti (odluka Narodne skupštine knjaževstva srpskog od 21. maja 1836. godine) i navedenog Zakona o SPC iz 1929. godine – Službene novine br. 269. Tako ispada da Crkva Srbije ima duži pravni kontinuitet u Crnoj Gori nego u Srbiji za više od šest stoljeća. POBJEDA: Znači da je temeljnom ugovoru Ustav SPC vrhovni zakon dok su državni zakoni u posljednjem planu? JOVANOVIĆ: Odluke SPC imaju težinu kao država. SPC kaže da ima javno-pravna ovlašćenja ali ta ovlašćenja mogu da imaju samo državni organi. Određuje neradne dane, učestvuje u planskim dokumentima, ograničava pravosudnim i policijskim organima djelova-

Uvođenje vjeronauke bi srušilo ionako loš obrazovni sistem u Crnoj Gori - U predmetu Lautsi protiv Italije, gđa Lautsi je tužila državu Italiju jer su se u svim učionicama državnih škola nalazile figure raspeća Isusa. Evropski sud za ljudska prava iz Strazbura je naložio da se ukinu raspeća, navodeći u presudi da je sloboda nepripadanja nijednoj vjeri inheretna slobodi vjeroispovijesti i ona ne podrazumijeva samo odsustvo vjerskih obreda i časova

vjeronauke već i odsustvo svakog čina i obilježja kojim se izražava određeno uvjerenje vjeroispovijesti ili ateizam. Bilo kakvo vjersko djelovanje ili propagiranje bilo kojih drugih uvjerenja u svim državnim institucijama, posebno u školskim ustanovama u državnom vlasništvu, nije prihvatljivo. Međunarodne ustanove se svake godine bave ocjenjivanjem obrazovanja u Evropi i

svijetu - o sposobnosti razumijevanja učenika naučenog i kritičkog rasuđivanja. Crna Gora stoji očajno u tim istraživanjima, apsolutno sam ubijeđen da bi se uvođenje vjeronauke, koja propagira dogmatsku svijest, još više urušili sposobnost razumijevanja, kritičkog rasuđivanja, nivo znanja i mogućnosti njegove upotrebe - kaže Jovanović.

nje, uređuje restituciju ... POBJEDA: Koji je interes premijera u odlasku Zdravka Krivokapića da potpiše tako nakaradan dokument, zašto žuri? JOVANOVIĆ: Krivokapić je rekao da je ušao u politku da bi promijenio Zakon o slobodi vjeroispovijesti i da bi utemeljio status SPC. On je vjernik SPC i učiniće sve da ta crkva ima status koji nema crkva ni u jednoj evropskoj zemlji. Žuri jer mu curi vrijeme. POBJEDA: Kako gledate na naprasno angažovanje potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića oko temeljnog ugovora? JOVANOVIĆ: Kao čovjeku, koji je oportunista i koji koristi sva sredstva da bi ostvario neki svoj cilj,

Društvo

Neđelja, 30. januar 2022.

o da potpiše

kument ojim SPC a državu rnu Goru njemu se ne može vjerovati ni u političkom ni u ideološkom smislu. Vrlo brzo je, dolaskom na vlast, prihvatio promjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, sad je rekao da će bez problema potpisati TU. Mnogi su pomislili da će sa manjinskom vladom doći do drastične promjene u orijentaciji vlade ali mislim da ta očekivanja nijesu realna. POBJEDA: Da li SPC mora da ima takav status u Crnoj Gori da bi sprovodila projekat „srpskog sveta“? JOVANOVIĆ: Naravno. Pa u čl. 11 Zakona o crkvama i verskim zajednicama Srbije piše da je uloga SPC da širi srpski identitet. Đe ćete bolji način da širite sopstveni identitet nego zloupotrebom vjere, jer ona upravlja ljudskim dušama i utemeljuje nekritički odnos. Crkva je eshatološka po svom karakteru i treba da se bavi prolaznošću života i vječnim životom, a ne sekularnim stvarima koje se u crkveno-pravnoj regulativi tretiraju kao jeres. SPC u Crnoj Gori je najmanje hrišćanska, a najviše politička i nacionalistička organizacija. POBJEDA: Znači njeno političko djelovanje se tretira kao jeres. Ko joj je omogućio da uđe u politiku i postane toliko značajna? J O VA N O V I Ć : Narod, jer je

Dogma je temelj hrišćanstva - Skoro smo čuli epohalnu izjavu mitropolita Joanikija Mićovića da nije istina da je hrišćanstvo dogma – time je pokazao svoj nivo teološkog neznanja jer je opšte mjesto da je dogma temelj hrišćanstva. Nikolaj Velimirović kaže - ne pitaj što je istina nego ko je istina, govoreći da je u Hristu sva istina koja se ne smije preispitivati. Ako je Joanikije mislio da nijesu dogmate zbog miješanje u politiku i društvene prilike, moram ga upozoriti da je Crkvi sekularno jednako jeres kao i negiranje hrišćanske dogme - podsjeća Jovanović.

Ruska pravoslavna crkva je 1850. godine objavila diptih u kojem se pominje autokefalna CPC - Ruska pravoslavna crkva je 1850. godine objavila diptih u kojem se pominju sve autokefalne crkve, među kojima i Crnogorska pravoslavna crkva. Pominje se i SPC ali u statusu autonomije u okviru Vaseljenske patrijaršije. Čovjek se pita da li je moguće da neko ko je imao autonomiju u okviru Vaseljenske patrijaršije ima kontinuitet nad Crkvom koja je bila autokefalna? Tu autokefalnost potvrđuje i Atinska sintagma Vaseljenske patrijaršije iz 1855. godine - podsjeća Jovanović.

crkveni uticaj u Crnoj Gori neprirodno veliki. Udio Srba u stanovništvu se uvećavao sa sve većim uticajem Crkve Srbije u Crnoj Gori. Tome je u dobroj mjeri doprinijela loša politička odluka bivše vlasti da se ne zamjera SPC i čak je finansijski pomaže, misleći da će je tako pacifikovati. Epilog je da je, po broju crkvenih objekata i sveštenika u odnosu na broj stanovnika, Crna Gora u Evropi daleko na prvom mjestu. Religije su najbolji nosač ideja koje hoćete da sprovedete kod naroda. A broj religioznih u Crnoj Gori je u vrhu među evropskim zemljama. Mada je ta religioznost više vezana za sujevjerje nego za izvorno hrišćanstvo. U Crnoj Gori se Bog doživljava kao paganski bog koji treba da nam pomogne da budemo zdravi, da živimo materijalno zbrinuti ... To se vidi i na simboličkom nivou - manifestovanjem vjerskih praznika, veličinom krstova u kolima, vjerovanjem da se većim poniženjem, klečanjem, ljubljenjem poda, više približavaju Bogu i sl. POBJEDA: U Srbiji uzdizanje Crkve počinje krajem 80-ih i početkom 90-ih godina, kada i uvod u građanski rat. Od tada imamo nagli skok interesovanja za Crkvu. Zašto nijesmo uspjeli

da dovedemo Crkvu na ulogu koja joj zaista pripada u društvu? JOVANOVIĆ: Nijesmo se odrekli ideologija koje su 90-ih godina dovele do rata. Ne samo da imamo povampirenje tih ideologija nego postoji indoktrinacija mladih ljudi koji nijesu bili rođeni u to vrijeme, ali su radikalniji od svojih očeva. Zamislite generaciju mladih koji prave idola od Ratka Mladića, to je nevjerovatno – mi smo nekada imali idole u rok muzici, a oni... POBJEDA: To se dešava zato što Srbija falsifikuje istoriju. Međunarodni sud, koji je Srbija priznala, presudio je da je Mladić zločinac ali vlast u Srbiji od njega pravi heroja. Zašto je to potrebno? JOVANOVIĆ: Negiranje odluka tih sudova je nepriznavanje onoga što je država potpisala kao međunarodne ugovore. U Srbiji imate televizije koje propagiraju mržnju i na kojima ljudi, koji je sire, dobijaju ogroman prostor, npr. Aleksandar Raković koji se bavi Crnom Gorom, obmanjuje, falsifikuje podatke.... POBJEDA: Zašto je SPC toliko pohlepna i istovremeno licemjerna: Hram Sv. Save je optočen zlatom, a traže da se dobrovoljnim prilozima pomogne narodnim crkvenim kuhinjama na Kosovu? JOVANOVIĆ: Sve crkve su u osnovi pohlepne organizacije, pitanje je samo države i društva u kojoj mjeri je spremno da ograniči djelovanje crkava, ako im neko da neprikosnoveni status one će ga iskoristiti do kraja. Violeta CVEJIĆ

Advokatica Marijana Laković-Drašković o učincima resora pravde prošle godine u okviru usklađivanja domaćeg sa zakonodavstvom EU

Od osam zakona planiranih programom pristupanja, Vladi nije predložen nijedan PODGORICA – Resor Ministarstva pravde ključan je za ispunjavanje kriterijuma iz poglavlja 23 i 24, bez kojih Crna Gora ne može napredovati u pregovorima za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, ali tokom mandata Vlade Zdravka Krivokapića u ovoj oblasti nije urađeno ništa što nedvosmisleno potvrđuje i nedavno usvojeni izvještaj o realizaciji Programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za 2021. godinu, a koji pokazuje da resor pravde od osam zakona planiranih programom pristupanja nije predložio Vladi nijedan zakon. - U ovom ministarstvu nije realizovana nijedna obaveza vezana za planirane zakone. Očekivanja naših evropskih partnera bila su da će se dobra praksa prethodne vlade nastaviti, s obzirom na to da je vladajuća većina uvjeravala Brisel o posvećenosti ključnom spoljnopolitičkom prioritetu - članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji – kaže za Pobjedu advokatica Marijana Laković-Drašković, inače, bivša pomoćnica ministra pravde u prethodnoj vladi. Finalizacija započetih obaveza koju, dodaje ona, aktuelna vlada nažalost nije sprovela vodila bi realizaciji privremenih mjerila iz poglavlja 23 i 24, što je, ističe naša sagovornica, uslov za ulazak Crne Gore u završnu fazu pregovora. - Međutim, desilo se suprotno. Resor pravde, koji je sada dio Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nesumnjivo ključni resor kada je u pitanju proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, ali su i mediji, generalno, malo izvještavali o radu ovog ministarstva – kaže Laković-Drašković. Resor pravde, kao ni tužilaštvo i sudstvo, kategorična je sagovornica Pobjede, nijesu ispunili ni očekivanja građana, niti evropskih partnera. - Proces dosadašnje reforme, kada su ove institucije u pitanju, nije dao očekivane rezultate. Od dolaska aktuelne vlasti, njihov rad otežavaju i svakodnevna dnevno-politička dešavanja koja u fokus stavljaju tužilaštvo i sudstvo – dodaje ona. Ističe da je resor pravde u

mandatu Vlade Duška Markovića ostvarivao izvanredne rezultate koji se, prema njenim riječima, ogledaju u činjenici da je za sve četiri godine trajanja te vlade imao 100 odsto realizovanih obaveza planiranih programom rada Vlade, kao i programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. - To je lako provjerljivo uvidom u godišnje izvještaje o realizaciji ova dva programska dokumenta, kao i u godišnje i periodične izvještaje Evropske komisije u kojima je zakonski okvir, kako u oblasti organizacije, tako i funkcionisanja pravosuđa, ocijenjen kao dobar, za razliku od prošlog izvještaja u kojima je resor pravde oštro kritikovan – podsjeća LakovićDrašković. Prethodna vlada, naglašava ona, sve obaveze, kao što su usklađivanje propisa sa novim direktivama EU, kao i preporukama ugovornih tijela Savjeta Evrope i Ujedinjenih nacija, radila je u komunikaciji sa relevantnim međunarodnim ekspertima i bile su u završnoj fazi izrade prije dolaska aktuelne vlade. Među njima su bile i izmjene i dopune Zakona o sudskom savjetu i sudijama, Zakona o upravnom sporu… - Tokom mandata ove vlade, nešto duže od godine, resor pravde, od osam zakona planiranih programom pristupanja, nije predložio Vladi nijedan zakon, odnosno nije realizovao nijednu obavezu kada su ti zakoni u pitanju. Radi se o veoma značajnim izmjenama kao što su: Krivični zakonik, Zakonik o krivičnom postupku, Zakon o porijeklu imovine, Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, Zakon o pravosudnoj saradnji u krivičnim stvarima sa državama članicama EU – objašnjava Laković-Drašković. Ukazuje i na činjenicu da se izmjene Zakona o sprečavanju ko rupcije, koje je trebalo da budu urađene radi usaglašavanja

Marijana Laković-Drašković

sa novom Direktivom o zaštiti zviždača iz 2019. godine, nijesu ni našle u Programu rada Vlade za 2021. godinu, ni u Programu pristupanja Crne Gore EU za trogodišnji period. - Takođe, u Programu rada Vlade za 2021. godinu, nijesu se našle ni izmjene Zakona o sudskom savjetu i sudijama koji je trebalo da se usaglasi sa GRECO (Grupa zemalja za borbu protiv korupcije - tijelo Savjeta Evrope) preporukama, kao ni srednjoročni plan racionalizacije pravosudne mreže – ističe Laković-Drašković. Ona poručuje da se nije smjelo dozvoliti da resor pravde funkcioniše na nivou koordinatora, odnosno bez ministra nakon smjene Vladimira Leposavića u junu 2021. - Bez uspostavljene i jasne podjele odgovornosti unutar Ministarstva nemoguće je obezbijediti punu funkcionalnost i očekivane rezultate koji bi odgovorili potrebama građana, a samim tim i potrebama integracionog procesa. Koliko je meni poznato nikada se nije dogodilo da realizacija planiranih zakonskih obaveza Crne Gore prema EU u ovom, ali niti u bilo kojem drugom resoru, bude nula – zaključila je naša sagovornica, uz konstataciju da o posvećenosti ove vlade članstvu Crne Gore u EU, možda, dovoljno govori činjenica da je Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava od juna ostavljeno bez ministra. Vladimir Leposavić smijenjen je nakon što je u crnogorskom parlamentu, odgovarajući na pitanja poslanika, negirao genocid u Srebrenici i doveo u pitanje presude evropskih sudova u ovom slučaju. Krivokapić je, pritisnut reakcijama šokiranih međunarodnih adresa na izjave crnogorskog ministra pravde, tražio od njega da podnese ostavku, što je on odbio, nakon čega je premijer Skupštini dostavio inicijativu za Leposavićevo razrješenje. Namjera premijera bila je da on preuzme rukovođenje Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava, ali kako nije dobio „zeleno svjetlo“ za svoj plan, imenovao je ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića za koordinatora ovim resorom. Razriješio ga je prošle sedmice, pošto je krenuo u obračun sa ljudima lojalnim potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću čija je partija, sa koalicionim partnerima, inicirala smjenu aktuelne izvršne vlasti. Krivokapić je imenovao sebe za rukovodioca ovog resora. K. KRSMANOVIĆ

Kultura

Neđelja, 30. januar 2022.

POBJEDA ISTRAŽUJE: Dvadeset godina od protjerivanja Crnogorske pravoslavne crkve sa ostrva Be

Sila ni pred crkvom Bog I dok je Republički zavod za zaštitu spomenika kulture uzaludno ispisivao rješenja o obustavi radova, izvještaje o stanju manastira na ostrvima Skadarskog jezera, pisao Ministarstvu kulture i državnom vrhu, Mitropolija je odlučno i uglavnom neometano, ponekad i uz finansijsku podršku države, zaštitu vojske, policije i mještana Podgorice, Zete, sela oko Skadarskog jezera i Bara, sprovodila svoje graditeljske zamisli, bez imalo obzira prema crnogorskom kulturnom nasljeđu PODGORICA – Mitropolija crnogorsko-primorska SPC morala bi svih 28 dana predstojećeg februara u crkvenom kalendaru da označi crvenim slovima budući da se navršava tačno dvadeset godina od kada su neimari i sveštenstvo zaposjeli manastirski kompleks Beška iz 14. vijeka, na Skadarskom jezeru. Za to vrijeme, uz prećutnu podršku državnog vrha, uspjeli su da degradiraju i devastiraju Crkvu Presvete Bogorodice, Crkvu Svetog Đorđa, grobove i cijeli lokalitet koji je od 14. vijeka svjedočio o dinastiji Balšića i Vojislavljevića. Dvije decenije je i od sramnog protjerivanja sveštenstva i pristalica Crnogorske pravoslavne crkve koji su, 2. februara 2002. godine, kanili da, u saradnji sa Republičkim zavodom za zaštitu spomenika kulture, obnove ovo nepokretno kulturno dobro Crne Gore od nacionalnog značaja. Dan nakon što je CPC kročila na tlo Beške, ekspresno su se pojavili organi MUP-a Crne Gore, zaustavili radove na izgradnji brvnare za smještaj monaha, a ubrzo je, po svjedočenju saradnika CPC, objekat rasturen. Za samo nekoliko dana, uz pomoć Vojske Jugoslavije

koja je na ostrvo helikopterom dopremila dva kontejnjera za smještaj sveštenstva Mitropolije i radnika, stvoreni su uslovi za višegodišnje zatiranje kulturno-istorijskih slojeva države Crne Gore. I dok je Republički zavod za zaštitu spomenika kulture uzaludno ispisivao rješenja o obustavi radova, izvještaje o stanju manastira na ostrvima Skadarskog jezera, pisao Ministarstvu kulture i državnom vrhu, Mitropolija je odlučno i uglavnom neometano, ponekad i uz finansijsku podršku države, zaštitu vojske, policije i mještana Podgorice, Zete, sela oko Skadarskog jezera i Bara, sprovodila svoje graditeljske zamisli, bez imalo obzira prema crnogorskom kulturnom nasljeđu. U narednih nekoliko dana, Pobjeda će u serijalu tekstova o višegodišnjim nelegalnim radovima na manastirskom kompleksu Beška predstaviti sve ključne događaje koji su doveli do besprizornog zatiranja bitnog dijela naše duhovne i graditeljske prošlosti i identiteta.

ZGROŽENI

Potpredsjednik Savjeta Mitropolije Crnogorske pravoslavne crkve Stevo Vučinić prisjetio se za Pobjedu kada je sa sarad-

Policija obezbjeđuje prostor između montažnog objekta i Crkve Sv. Đorđa (drugi dan, 3. februar)

nicima i prijateljima devedesetih godina prošlog milenijuma obišao ostrva Moračnik, Starčevu Goricu i Bešku. Bili su, kako je ispričao, zgroženi velikim devastacijama koje je Mitropolija SPC izvodila na mana-

Crkva Sv. Đorđa prije građevinskih radova

stirskim crkvama na Starčevoj Gorici, Moračniku i na Komu. - Beška nas je duhovno fascinirala. Udaljena je od plaže u Murićima oko 450 metara. Ostrvo je oveće, bilo je bez monaha, s dvije ruinirane crkve, ima nešto zemljišta pogodnoga za uzgajanje povrća, čak i voća, okolne vode bogate su ribom, ima pristane s obje strane – od jezera i od Murića; idealno mjesto za monaško tihovanje i život jedne monaške obitelji. Ostala dva ostrva već je bila pośela Beogradska patrijaršija, a Beška joj nije bila prioritet, vjerovatno zato što su Balšići, do Balše III, bili katolici. Na njoj su dvije crkve: veća Đurđa Stracimirovića Balšića i manja, sagrađena na temeljima dukljanske, njegove supruge Jelene Balšić – kazao je Vučinić. Krajem 2001. godine razgovarali su sa vladikom Mihailom i dogovorili da Crnogorska crkva što prije inicira obnovu crkava i manastirskog konaka na Beškoj i u njima smjesti nekolika monaha i iskušenika.

CPC u pismu Zavodu: Žalosno stanje sakralnih objekata Da se Crnogorska pravoslavna crkva obratila Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture i zatražila stručnu pomoć u obnovi sakralnih objekata na ostrvu Beška, pokazuje i pismo iz kancelarije CPC koje je u dokumentaciji Zavoda zavedeno 5. februara 2002. godine, pod brojem 02-50. - Kao što vam je poznato, obnovljena Crnogorska pravoslavna crkva je nedavno na ostrvu Beška, na Skadarskom jezeru, napravila montažni objekat za smještaj monaha, sa namjerom da u stalnoj koordinaciji sa Zavodom započne

obnovu sakralnih objekata na ovom ostrvu i na svakom drugom mjestu gdje je to moguće, ulažući u to vlastita sredstva i sredstva donatora, koji nam svakodnevno nude pomoć u te svrhe – navodi se u pismu CPC. Kako se dalje ističe, „žalosno stanje sakralnih objekata i njihova devastacija širom Crne Gore, koji u većem dijelu predstavljaju prvorazredne kulturno-istorijske spomenike, opominje nas da je krajnje vrijeme učiniti prave korake na njihovoj zaštiti, prije nego što neodgovarajućim, zlonamjernim i nestručnim prepravkama

i uništavanjem autentičnih osobina ovih kulturno-istorijskih spomenika ne bude kasno“. - Molimo vas da učinite napore u smislu ostvarivanja kontakata sa našom crkvom, koja ustavno i zakonski zauzima odgovarajuće mjesto u Crnoj Gori, kako bi se zajednički dogovorili oko obnove objekata na ostvru Beška i na svim drugim mjestima u Crnoj Gori, koje Srpska pravoslavna crkva još nije zaposjela, a gdje je njihov opstanak zbog nebrige doveden u pitanje – navodi se u pismu iz kancelarije CPC, na koje Zavod nikad nije odgovorio.

- Tako bi, za početak, koristila makar jedan, od 85 okupiranih manastira. U njemu bi razvila moćan duhovni centar koji bi ozračio cijelu Crnu Goru i bio od neprocenjivoga značaja za samu Crkvu i njenu budućnost. Vladika je bio saglasan i dao je blagoslov – rekao je Vučinić. Za novac su se obratili profesoru Iliji Vujoševiću, tadašnjem predsjedniku Fondacije Sveti Petar Cetinjski i istovremeno prvom predsjedniku podgoričkog crkvenog odbora. Zamolili su ga da Fondacija pomogne izgradnju montažnog objekta za smještaj jednog monaha Crnogorske crkve, koji bi se bavio obnovom crkava i monaškog života. - Profesor Vujošević se bez riječi prihvatio toga posla. S računa Fondacije pozajmio (podigao) je 10.000 maraka namijenjenih za troškove kupovine privremenog drvenog objekta, koji je trebalo postaviti na ostrvu, ali i za druge troškove. S parama u džepu, uputili smo se u Rožaje. Što dalje od Podgorice, da se ne

čuje glas o namjeri. Držimo da bi smo bili spriječeni prije nego li bi zakopali prvu krampu. Stoga smo suzili i broj ljudi, u prvi mah uključenih u posao, dok ne sagradimo montažni objekat – ispričao je Vučinić. U Rožajama su se povezali sa Demom Kurbadovićem, koji se bavio izgradnjom montažnih drvenih kućica. To što je Kurbadović živio malo izmaknut iz grada, predstavnicima CPC se činilo dobrodošlim. - Da se gradski komšiluk, kad vidi da se rabota oko montažnoga objekta, ne raspituje za ime i namjere naručioca, da nam posao po zlu ne pođe. Tako da smo, 25. januara 2002. godine, s njim dogovorili da pripremi elemente za spratnu drvenu kuću dimenzija 4x4,5 m. Obavezao se da je transportuje i sastavi na poziciju koju mu naznačimo – rekao je Vučinić.

TEMELJ

Za montažni objekat, pripremu terena i prateće poslove potrošili su, veli Vučinić, 8.500 njemačkih maraka. U međuvremenu, s Miloradom Stanojevićem iz podgoričkog crkvenog odbora, Vladom Vučinićem i Radem Miloševićem iz Majstorovine kod Bijeloga Polja pripremili su temelj za postavljanje objekta. - Jedan dan smo izvršili mjerenje i kolčenje temelja po dogovorenim mjerama, a dva dana su majstor i tri pomoćna radnika vršili iskop, salidžanje i betoniranje temelja. Bili su iz Albanije, nijesu znali jezik i smisao posla koji obavljaju. Tako smo se zaštitili od provale. Sve ostale potrepštine smo na vrijeme obezbijedili i sklonili na Bešku.

Kultura

Neđelja, 30. januar 2022.

eška i stvaranja uslova Mitropoliji crnogorsko-primorskoj SPC za degradaciju ovog kulturnog dobra (1)

ga nije molila

U sjutrašnjem drugom nastavku serijala u Pobjedi čitajte: • Na koji način su crnogorski štampani mediji izvještavali o sukobu dvije crkve oko • Manastira Beška • Kojim „biranim riječima“ je sveštenstvo CPC i njene pristalice okarakterisao đakon • Jovan Plamenac • Kakva je bila reakcija crnogorskih političkih stranaka • Na koje obećanje premijera Filipa Vujanovića su se pozivali Mitropolija i • Savezni sekretarijat za vjere • Što je na prvoj liturgiji ispred crkava na Beškoj rekao mitropolit Amfilohije • Zaslužuje li Rješenje suda u Baru, zbog brzine u donošenju odluke, bar sitno spominjanje • u Ginisovoj knjizi rekorda • Što je priznala, a što demantovala Vojska Jugoslavije • Što je o svemu mislio i čemu se nadao mitropolit CPC Mihailo

Vladika Mihailo sa sveštenstvom osveštava temelje montažnoga objekta (prvi dan, 2. februar)

Vodilo se računa da nas ne uoči vojska ili svještenstvo Srpske pravoslavne crkve i alarmira se protiv nas – priča Vučinić. Dogovor je bio da se elementi montažnog objekta transportuju 1. februara 2002. godine, u popodnevnim satima. Tokom transporta, policija je jednom zaustavila vozača i tražila mu prateća dokumenta, jer se montažne kuće nijesu mogle transportovati bez dokaza kome se i gdje transportuju, a čak je bila potrebna i dozvola za gradnju. Vozač je, priča Vučnić, na osnovu njihovog posjedovnog lista, ovjerenog na Sudu, dokazivao legalnost transporta. - Uveče smo stigli u Muriće. Pratila nas je i sreća, jer je na Skadarskome jezeru bila gusta magla, a inače je padala sitna kiša. Čim su istovareni elementi za montažni objekat na murićku plažu, u pomoć je pritekao seljanin Senad Muratović. Neopaženo od Vojske Jugoslavije, koja je tih godina svakodnevno patrolirala jezerom, iz dva puta, prevezao ih je svojim transportnim čamcem. Tolika je bila magla da se prilikom prvoga isplovljavanja čamac izgubio u njoj, i jedva je uspio da pristane na ostrvsku plažu. Uz nas nekolicinu, Rada Miloševića, Vlada Vučinića i mene, pomagala su i četvorica radni-

ka, koji su sljedeći dan nastavili da prenose materijal od obale ostrva, đe je materijal bio smješten u toku noći, pa do mjesta pripremljenih temelja, udaljenoga oko 300 metara – prisjetio se Vučinić. U međuvremenu, RTV Montena je objavila vijest da će temelje na kojima će se postaviti montažni objekat osvještati njegova svetost gospodin Mihailo sa sveštenstvom Crnogorske crkve. Izjutra, na Bešku su došli poglavar CPC Mihailo, ondašnji iskušenik, danas episkop ostroško-nikšićki i vikar mitropolita crnogorskoga Boris, sveštenik Milutin Cvijić, ipođakon Sreten Vujović, profesor Ilija Vujošević, Rajko Cerović, Đuro Vučinić, Milorad Stanojević, Ivan Poček, Bojica Vušurović i drugi. - Civili su se odmah poduzeli da pomognu prenošenje preostalih greda i dasaka za objekat, od obale do temelja. Kasnije su očišćene crkve koje su bile zagušene nečistoćom, debelom bar dvadeset centimetara. Istoga jutra, 2. februara, vladika Mihailo sa sveštenstvom, osveštao je temelje, a radnici su odmah počeli da sastavljaju montažni objekat. Do večeri majstori su sklopili prizemlje i sprat do krova. Pred samu noć svi, sem klirika, majstora i grupe ce-

tinjskih mladića koji su ostali da čuvaju objekat, napuštili su Bešku – priča Vučinić.

MILOM ILI SILOM

Informacija o osveštavanju objekta i predaji ključeva od upristojenih crkava vladici Mihailu, drugi dan digla je na noge Ministarstvo policije, vojsku i Srpsku crkvu. Profesor Vujošević i Vučinić prije podne su se vratili na Bešku i tamo zatekli policiju, vidljivo prema njima neprijateljski raspoloženu. - Komandir policije nas je ljubazno izvijestio da ima nalog da nas u roku od pola sata „milom ili silom“ skloni s ostrva. Većina nas je bila protiv, spremna da ostane do kraja, i pozvala je upomoć omladinu s Cetinja. U međuvremenu, profesor Vujošević je, u razgovoru s komandirom, pokušavao da smiri situaciju i, odugovlačeći pregovore, uslovljavao naše povlačenje garancijom da na ostrvo neće ući srpski popovi, kao i da nam do Virpazara pruže policijsko obezbjeđenje. Jednoga trenutka, pozivajući se na razgovor s njim, komandir je vezom pozvao svog šefa koji se ponio na način koji nas je zgrozio. Vulgarno mu je odgovorio: „Boli me k...c za profesora, miči mi ta g...a s Beške“ – kazao je Vučinić. Na te riječi, prema sjećanju Vu-

Ilija Vujošević, Rajko Cerović i Stevo Vučinić ispred montažnog objekta (prvi dan, 2. februar)

činića, komandir je samo slegnuo ramenima. - Bila je to očita posljedica prijetećega naloga državnoga vrha da nas policija po svaku cijenu ukloni. Nas je ovakva rekcija policijskoga odnosno državnoga vrha toliko razbijesnila da smo jednoglasno odbili naređenje. Mada je policija zapriječila put od Vira ka Murićima, da bi spriječila dolazak cetinjske omladine, nekolicina su na čudan način automobilima prošla policijsku blokadu, došla do Murića i prevezla se na Bešku – priča Vučinić. Negdje u to vrijeme, prema riječima Vučinića, u Crkvu Sv. Đorđa zatvorila su se dvojica sveštenika, koji su odlučili da ne odstupe i drže neprekidnu službu. - Za njima su ušli i neki tek pristigli, koji su se ponašali neprilično. Prijetili su im da će se razračunati s njima. Razlog nam je bio posve nejasan. Doduše, jedan je tvrdio da ima direktnu komunkaciju s ondašnjim ministrom policije Andrijom Jovićevićem. Nakon našeg

Zavod zatražio asistenciju MUP-a i Ministarstva vjera da bi stručna ekipa pristupila ostrvu Sudeći po dokumentaciji koju je Pobjeda dobila od Uprave za zaštitu kulturnih dobara na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture obaviješten je o radovima Crnogorske pravoslavne crkve na ostrvu Beška posredstvom novinarskog priloga na Televiziji Crne Gore. Tadašnji direktor Zavoda Čedomir Marković pisao je ministru kulture Branimiru Popoviću da je u dva navrata TV Crna Gora, u subotu i nedjelju 2. i 3. februara, objavila vijest da su u organizaciji CPC otpočeli sanacioni radovi na manastirskom kompleksu Beška. - Ne ulazeći u ocjenu prava posjedo-

vanja kompleksa s aspekta vjerske pripadnosti, zabrinuti smo da se ovaj značajan spomenik kulture ishitrenim građevinskim zahvatima ne devastira, kao što je to već učinjeno sa nizom značajnih spomenika – poručio je Marković ministru Popoviću i podsjetio ga da su na Beškoj, nakon zemljotresa, obavljena obimna arheološka istraživanja kojima je definisan kompleks i čiji su rezultati pomogli da se početkom devedesetih sačini projekat obnove ovog kulturnog dobra. Marković piše Popoviću da je potrebno da stručna služba Zavoda izvrši uvid u dosadašnji tok radova koje je na Beškoj pokrenula CPC. Direktor Zavo-

da je bio uvjeren da ti radovi još uvijek nijesu obuhvatili značajnije djelove kompleksa. - Kako ne bi željeli da dodatno komplikujemo nastalu situaciju, odnosno da se samoinicijativno stručna ekipa Zavoda pojavi na Beški, molimo vas da preko MUP-a Crne Gore i Ministarstva vjera obezbijedite Zavodu pristup na ostrvo, kako bi izvršili uvid u eventualno izvedene radove. U međuvremenu je investitoru potrebno skrenuti pažnju na postojanje projektne dokumentacije i na potrebu poštovanja principa zaštite spomenika kulture i Zakona o zaštiti spomenika – poručio je Marković u pismu ministru kulture.

kategoričnog stava da po svaku cijenu odbijamo naredbu, komandir policije je nastavio još par sati konsultacije sa starješinama i prenosio im naše zahtjeve – kazao je Vučinić. Istovremeno, dok je sveštenstvo služilo u Crkvi Sv. Đorđa, oko ostrva je, kako je istakao Vučinić, prijeteći kružio oružani vojni patrolni čamac. - Utoliko je i pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Mićo Orlandić pozvao vladiku Mihaila i zamolio ga da naredi povlačenje svih s Beške, da bi se spriječio konflikt. Garantovao mu je da će se, čim se smiri sitacija, za nekolika dana sveštenstvo Crnogorske crkve vratiti na ostrvo. Zbog kratkog zimskog dana već je bila uveliko noć kad nas je komandir obavijestio da će naši zahtjevi biti ispunjeni. Poslije vladičinog apela, svi su evakuisani, a na preslici Crkve Svetog Đorđa i na montažnome objektu ostala je crnogorska zastava (krstaš barjak), a unutar objekta hrana i piće. Na nju smo računali kad se kroz dva-tri dana vratimo. Za

krstaš barjak smo im rekli da ga čuvaju jer je on njihova svetinja koliko i naša. No, bili smo u velikoj zabludi – rekao je Vučinić.

U OGANJ

Tokom te noći, između 2. i 3. februara 2002. godine, prema riječima Vučinića, policija se gostila ostavljenom hranom i pićem i usput zapalila sve daske i grede koje nijesu bile montirane. - Na njima su se grijali i dočekali narednoga dana svu silu nekoga svijeta, mahom iz Zete, predvođenoga Joanikijem Mićovićem, koji je na objektu i zastavama iskalio divlji bijes. Zastavu su zapalili, a objekat u delirijumu rastrgli i bačili u oganj – tvrdi Vučinić. Dan-dva nakon povratka podnijeli su zahtjev Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture na Cetinju da im odobri uslove za obnovu crkava. Na ovaj zahtjev, prema tvrdnjama Vučinića, iz Zavoda nijesu odgovorili. Pred tužilaštvom je pokrenut i postupak protiv organizatora zbog narušavanja tuđeg vlasništva, koje je pripisano Srpskoj crkvi. - Išli smo da damo izjavu, ali je postupak vjerovatno obustavljen, jer je ostao bez razrješenja. Na sličan način smo spriječeni da u decembru 1993. godine, s blagoslovom vladike Antonija, pośednemo Manastir Stefanice Crnojevića na ostrvu Kom. Zaludu smo sa Nenadom Nikaljevićem, Vladom Vučinićem, Draganom Pajovićem, Slavkom Raspopovićem i Đurom Vučinićem pripremali uslove za jednu monašku obitelj. Monah Petar Munćan, koji se bio prihvatio da obnovi monaški život, trećega dana, sklonjen je cetinjskim intrigama. No, to je izgleda sudbina svega crnogorskoga – kazao je Vučinić. Jovan NIKITOVIĆ (nastavlja se)

10 Aktuelnosti

Neđelja, 30. januar 2022.

SKANDALOZNO: Nepoznati vandal izašao iz automobila, popeo se na stijene, skinuo i bacio zastavu Crne Gore

Spriječen pokušaj samoubistva u Podgorici

PODGORICA – Policija u saradnji sa nadležnim tužilaštvom ispituje slučaj vandalizma koji se dogodio juče na putu Podgorica – Cetinje, kada je jedna osoba izašla iz automobila, popela se na stijene, potom skinula i bacila zastavu Crne Gore. -Odmah po saznanju su preduzete određene aktivnosti. Već je utvrđeno čije je vozilo, provjeravamo ko je bio za volanom – rečeno je Pobjedi nezvanično iz policije. Portal Aktuelno objavio je juče ovu vijest. Naveli su da im je čitalac poslao fotografije ovog događaja koje su objavili. Na fotografijama se vidi i registarska oznaka vozila PG KM 712. Vozač je izašao iz automobila, popeo se na stijene i potom skinuo i bacio zastavu Crne Gore. Zastava je kasnije, tokom dana, vraćena na isto mjesto. Grupa građana objavila je fotografije na kojima se vidi da je zastava ponovo postavljena. -Vazda crnogorski. Da je vječna Crna Gora – piše u objavi. Zakon predviđa da ko uništi, ošteti, neovlašćeno skine ili na drugi način učini nepodobnim za upotrebu zastavu, grb ili drugi simbol Crne Gore, ili neke druge države, oznake državnog organa, drugog pravnog lica ili ko pocijepa ili na drugi način ošteti ili ukloni njihov jasno istaknuti oglas, dok je oglas imao javni značaj, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 400 do 1.200 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. R.P.

Alen Emšija skočio u nabujalu Moraču i spasio ženu

Vandal izašao iz vozila registarskih oznaka PG KM 712 Zastava vraćena

PODGORICA – Starija žena pokušala je juče da se ubije tako što je skočila sa Visećeg mosta u Podgorici, ali je iz vode izvukao i život joj spasio prolaznik Alen Emšija. Emšija, čiji hrabri čin je vrijedan divljenja, skočio je u hladnu, nabujalu Moraču i izvukao ženu iz vode. Član je Izviđačke čete Prokletije-Plav, na čijoj Fejsbuk stranici je i objavljeno ime hrabrog mladića. - Veliko i najhrabrije djelo je danas uradio član naše čete Alen Emšija. Iako on ne želi da bude u žiži javnosti ovaj njegov podvig danas zaslužuje veliku zahvalnost i divljenje ne samo od strane nas kao čete, već i svih građana naše države – pi-

še na Fejsbuk stranici Izviđačke čete. Navodi se da su ponosni što su ovakvi ljudi članovi njihove čete. - Sa hrabrošću i odvažnošću Alena smo i te kako upoznati. Nagrada za hrabrost od Saveza izviđača Crne Gore, kao i od naše čete za ovu godinu je već rezervisana. Bravo, Alene! Svaka čast – piše na Fejsbuk stranici Izviđačke čete Prokletije-Plav. Policija je ranije juče dobila poziv da je nepoznata ženska osoba skočila u Moraču, sa Visećeg mosta. Kada su pripadnici MUP-a izašli na lice mjesta, tu žensku osobu je već jedan momak, prolaznik,

Još 885 pozitivnih na korona virus

Građanska inicijativa ,,21.maj“ kritikuje nacrt temeljnog ugovora

Šestoro umrlo

PODGORICA - Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) treba odbaciti, jer nema vlade suverene, sekularne, građanske i pravedne države koja bi potpisala takav dokument, smatraju u Građanskoj inicijativi ,,21. maj“.

PODGORICA - Još šest pacijenata umrlo je od korona virusa. Javne i privatne laboratorije su analizirale 2.940 uzoraka na novi virus i otkrili su 885 pozitivnih slučajeva. Preminuli pacijenti su iz Podgorice, Bara, Ulcinja, Pljevalja, Nikšića i Žabljaka. Najmlađi je imao 77 godina, a najstariji 91. Od početka pandemije umrlo

je 2.552 ljudi. Iz Instituta za javno zdravlje, s druge strane, saopštili su da je do 15 sati juče prijavljeno da se oporavilo 1.125 pacijenata. Trenutno su aktivna 6.737 slučaja korona virusa u Crnoj Gori, a od početka epidemije registrovano je 218.637. Iz Kliničkog centra saopšteno je da se tamo liječi 140 pacijenata od kojih je 44 životno ugroženo. R. P.

Kako se navodi, a prenosi Mina, nacrt temeljnog ugovora višestruko je neprihvatljiv. -Državna crkva Srbije ponudila je ugovor čije bi prihvatanje bilo protivustavno, revizionističko i diskriminišuće – naveli su u saopštenju. Ocjenjuje se da preambula ugovora vrvi od istorijskih neistina, prećutkuje pet vjekova crnogorskog pravoslavlja i autokefalne crnogorske crkve i ilustrativan je primjer velikosrpskih izmišljotina.

Alen Emšija

izvlačio iz vode – kazali su iz Uprave policije. Kako navode, radi se o ženskoj osobi koja je 1947. godište. -Transportovana je u Urgentni centar radi ukazivanja ljekarske pomoći – naveli su Portalu Analitika iz Uprave policije. R.P.

Vrvi od istorijskih neistina -Ovim providnim pristupom SPC, koja se u Crnoj Gori pojavila tek nakon aneksije Kraljevine Crne Gore, pozivajući se na srednjovjekovno nemanjićko pravoslavlje želi da potre crnogorsku pravoslavnu i crkvenu tradiciju – ističe se u saopštenju GI ,,21. maj“, prenosi portal RTCG. Navodi se da današnja SPC, na temelju odavno poznatog velikosrpskog revizionizma, iza kojeg se krije i palanačko prisvajanje Crne Gore i njene istorije, hoće da sebi obezbijedi apsolutistički položaj u savremenom crnogorskom pravoslavlju. -Ovakav pristup ima za cilj i da diskriminatorski isključi Crnogorsku pravoslavnu crkvu koja jedino baštini crnogorsku pra-

voslavnu tradiciju i koja je pritom odvojena od svojih manastira i crkava jer su uzurpirane i nezakonito uknjižene na srpske eparhije u Crnoj Gori – piše u reagovanju. Kako se navodi, umjesto jednakopravnog tretiranja ove dvije pravoslavne zajednice, temeljni ugovor svjedoči o težnji SPC da se, pod patronažom države, nametne kao isključivi zaštitnik pravoslavnih vjernika. Iz GI „21. maj“ upozoravaju da je protivustavno predviđeno uvođenje vjeronauke u državne škole, čime bi se podstakla desekularizacija države i velikosrpska klerikalizacija Crne Gore. -Istovremeno, putem krivično-pravnih povlastica i normi

koje uvode sveštenike u sektor bezbjednosti i odbrane dodatno bi se favorizovao položaj crkve koja je osvjedočeni mrzitelj državotvorne, građanske i evroatlantske Crne Gore – naveli su oni. U ovoj inicijativi smatraju da nema te vlade koja bi potpisala takav ugovor a da se može smatrati vladom suverene, sekularne, građanske i pravedne Crne Gore. -Ili, u istorijskom smislu, vladom nasljednicom svih onih vlasti koje su utemeljene na Opštecrnogorskom zboru i koje su su se oslanjale na viševjekovno trajanje crnogorske autokefalne crkve i pravoslavne tradicije u kojoj SPC ni u tragovima nije bilo – zaključuju oni. R.P.

Bolji uslovi za rad u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć

Kupili 12 sanitetskih vozila PODGORICA - Zavod za hitnu medicinsku pomoć dobio je dvanaest najsavremenijih sanitetskih vozila sa neophodnom opremom, koja će značajno unaprijediti rad ove zdravAktivno 6.737 slučajeva korona virusa u Crnoj Gori

stvene ustanove, omogućiti građanima bržu i dostupniju zdravstvenu zaštitu, a zaposlenima komfornije uslove za rad, kazala je ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić-Bojović.

FEJSBUK

Policija zna ko je vlasnik vozila, zastava vraćena

Vozila, vrijedna oko 521.000 eura, kupljena su od sredstava iz kapitalnog budžeta, a ministarka je saopštila da je ovo prvi put od osnivanja ZHMP da ova ustanova kupuje vozila od sredstava iz budžeta, te da su do sada uvijek nabavljana iz donacija. R. P.

Svijet

Neđelja, 30. januar 2022.

Najava američkog predsjednika Džozefa Bajdena

SAD će poslati vojnike u Istočnu Evropu

Rusija proširila sankcije protiv predstavnika EU

Kremlj

MOSKVA – Moskva je odlučila da proširi spisak predstavnika Evropske unije (EU) kojima je zabranjen ulazak u Rusiju rukovodeći se principima reciprociteta i pariteta, saopštilo je ministarstvo

spoljnih poslova te zemlje. Na spisku su se našli rukovodioci pojedinih privatnih vojnih kompanija, kao i neki predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti u državama-članicama EU koji imaju ličnu odgovornost za

Džozef Bajden

Sjedinjene Države su već stavile 8.500 vojnika u pripravnost kako bi ojačale NATO. Bajden je ponovio da nema govora o slanju američkih vojnika u Ukrajinu, koja nije članica Alijanse

VAŠINGTON – Američki predsjednik Džozef Bajden izjavio je juče da će „uskoro“ poslati mali broj svojih vojnika u Istočnu Evropu usred tenzija sa Moskvom oko Ukrajine. - Uskoro ću poslati američke vojnike u Istočnu Evropu i zemlje NATO-a. Ne

promovisanje antiruske politike i implementaciju mjera koje krše zakonska prava ruskog stanovništva i medija, navodi se u saopštenju. Ističe se da je odluka donijeta zbog činjenice da Evropska

mnogo – rekao je američki predsjednik novinarima dok je izlazio iz aviona poslije povratka sa putovanja u Pensilvaniju. SAD su već stavile 8.500 vojnika u pripravnost kako bi ojačale NATO. Bajden je ponovio da nema govora o

unija i dalje vodi nepravednu, destruktivnu i besmislenu politiku jednostranih ograničenja prema Rusiji, a drugi razlog su diskriminatorske odluke koje ograničavaju prava ruskih građana i organizacija. Moskva je predložila Briselu da se odrekne sankcija protiv Rusije i njenih saveznika koje očigledno vode u ćorsokak, izjavili su u Ministarstvu spoljnih poslova. - Predlažemo Briselu da posluša savjete zdravorazumskih Evropljana koji pozivaju da se odrekne sankcija protiv Rusije i njenih saveznika koje podrivaju međunarodno pravo i vode u ćorsokak. To je važan preduslov za obnovu stabilnosti i bezbjednosti na evroatlantskom prostoru, kao i za normalizaciju klime u međunarodnim odnosima – navodi se u saopštenju. U Evropskoj službi za spoljne poslove saopštili su da žale zbog odluke Moskve o proširenju liste lica kojima je zabranjen ulazak u Rusiju i upozorili da će biti preduzete odgovarajuće mjere, jer odluka nema pravog osnova.

Istraživanje UN-a pokazalo

Rekordan broj ljudi gladuje u sjevernoj Etiopiji VAŠINGTON – Nova procjena Svjetskog programa za hranu (WFP) pokazuje da rekordnih devet miliona ljudi u tri regiona koji su pogođeni sukobima u sjevernoj Etiopiji pati od akutne gladi, prenio je juče Glas Amerike (Voice of America – VoA). Istraživanje UN-a sprovedeno u Tigraju prije izbijanja sukoba u novembru 2020. godine pokazivalo je da 93 odsto stanovništva ima dovoljno da jede. Sada,

nekih 15 mjeseci poslije rata, UN izvještavaju da 83 odsto stanovništva pati zbog nedostatka hrane, a gotovo 40 odsto je zahvaćeno teškom gladi. Svjetski program za hranu navodi da je polovina trudnica i dojilja u Etiopiji pothranjena. Neimenovani portparol WFP-a izjavio je da nedostatak pravilne ishrane dovodi do male tjelesne težine beba pri rođenju, zaostajanja u razvoju i smrti majki. Kako se rat u Tigraju proširio na

SJEVERNA ETIOPIJA: 83 odsto stanovništva pati zbog nedostatka hrane

sjevernu Etiopiju, glad se takođe proširila na susjedne regione Amhare i Afara. Portparol WFPa je rekao da borbe i raseljavanje izazvano sukobima podižu stopu gladi i neuhranjenosti do opasnih nivoa u tim regionima. - Ishrana je sve siromašnija kako

namirnice postaju nedostupnije i porodice se oslanjaju gotovo isključivo na žitarice, dok ograničavaju veličinu porcija i broj obroka, jedu svaki dan šta god je dostupno kako bi se hrana dodatno proširila – rekao je portparol.

slanju američkih vojnika u Ukrajinu, koja nije članica Alijanse. Slanje vojnika u istočne zemlje predstavlja dodatno sredstvo pritiska na ruskog predsjednika Vladimira Putina, za kojeg SAD vjeruje da bi mogao da napadne Ukrajinu u februaru.

Francuska ministarka odbrane Florans Parli

Pariz šalje više stotina vojnika u Rumuniju PARIZ – Francuska planira da pošalje više stotina vojnika u Rumuniju u okviru mogućeg raspoređivanja NATO u toj zemlji, rekla je danas francuska ministarka odbrane dok je francuski ministar spoljnih poslova najavio zajedničku posjetu Ukrajini sa svojim njemačkim kolegom. - Zato sam bila u Rumuniji u četvrtak. Mi smo očigledno razgovarali sa svojim rumunskim partnerima o tom pitanju – rekla je francuska ministarka odbrane Florans Parli za radio Frans enter. Predsjednik Emanuel Makron najavio je 19. januara da je Francuska spremna da se angažuje u novim misijama posebno u Rumunji. Ta zemlja, koja se graniči sa Ukrajinom i ima pristup Crnom moru, koje je zona izuzetne tenzije, u epicentru je tenzija i prema tome treba da bude ohrabrena, ocijenila je Parli. Ona je rekla da će Francuska uskoro imati sastanak sa članovima NATO-a o slanju kontingenta svojih snaga u Rumuniju i da se priprema da bude spremna da pošalje vojnike čim od nje to bude zatraženo, u dogovoru sa drugim partnerima i evropskim zemljama. Pariz računa na slanje nekoliko stotina ljudi i nada se da će biti zemlja koja će pružati okvir snagama koje će biti poslate u Rumuniju, kao što Velika Britanija trenutno komanduje bataljonom NATO-a u Estoniji, rekla je francuska ministarka. - Radi se o davanju uvjeravanja

Florans Parli

u okviru defanzivne alijanse – rekla je ona. Francuski šef diplomatije ŽanIv Le Drian je objavio juče preko Tvitera da će 7. i 8. februara otići u Ukrajinu zajedno sa svojom njemačkom koleginicom Analenom Berbok. - Dao sam uvjeravanja Dmitru Kulebi (ukrajinskom ministru spoljnih poslova) o našoj punoj podršci i solidarnosti sa Ukrajinom. Naša mobilizacija se nastavlja posebno u Normandijskom formatu za deeskalaciju tenzija – napisao je Le Drian na Tviteru. Rusija, Ukrajina, Francuska i Njemačka u srijedu su u Parizu razgovarale prvi put od septembra 2021. u tom formatu sa četiri strane, nazvanom Normandijski. Oni su se složili da prekid vatre treba da se održi između ukrajinske vojske i proruskih separatista na istoku Ukrajine. Sličan sastanak treba da bude održan u februaru u Berlinu.

12 Crnom Gorom

Neđelja, 30. januar 2022.

O presudi Adnanu Čirgiću i Aleksandru Radomanu i Matici crnogorskoj koji moraju, po osnovu odštete i sudskih troškova, isplatiti preko 42.000 eura

» Piše: Novica VUJOVIĆ Nastanak ovoga teksta ima za povod reakcije dijela crnogorske javnosti na jedan nedavni primjer iz naše sudske prakse iz kojega je u formi izvršne presude izišla kazna od nepunih 50.000 eura izrečena filolozima Adnanu Čirgiću i Aleksandru Radomanu te Matici crnogorskoj. U centru toga postupka našao se roman ,,Despa“ Nikole I Petrovića, a Adnan Čirgić i Aleksandar Radoman, kao priređivači izdanja iz 2008. godine, tužili su ,,Oktoih“ i ,,Svetigoru“, izdavače koji su to djelo objavili godinu kasnije. O samoj presudi i hronologiji događaja u rečenome procesu javnost su detaljno izvijestili tužioci Čirgić i Radoman, kao i njihov advokat – svi u iscrpnim prilozima u medijima. Osobitu je iznenađenost filološke struke pokrenuo način i metodologija vještačenja u tome procesu. Nije ovđe, jasno je, riječ o analizi spomenute presude, već o atmosferi i tekstovima koji su joj u kontinuitetu prethodili da bi se s povodom osvrta na datu presudu nastavili s potpisom osoba što su se same proglasile za analitičare, kolumniste, eksperte. Pažnju su javnosti, međutim, privukli tekstovi koji su nastajali povodom spomenute presude a s ciljem sramoćenja uglednih predstavnika naše akademske i naučne zajednice. Tako se u reagovanjima jednoga iz tužene strane, pored ostaloga, navodi da su Čirgić i Radoman hajduci i lažni naučnici. Diskursom opšte spektakularnosti i izlizanih formula o „izmišljenome jeziku“, „čirgilici“, „o fakultetu za dva slova“, „dr (bez mr)“ itd. trebalo je neistinama na račun Čirgića i Radomana obezbijediti bolju prohodnost i prijem kod čitalaca. Taj kritičar nije bez sljedbenika, a njihove aktivnosti nijesu bez stalnosti u pogledu napada na FCJK, rad te ustanove i njezine rezultate. U potonjih su nekoliko godina mnogi primjeri na horizontu naše društvene i akademske stvarnosti podređeni diskreditaciji FCJK i njegova čelništva, kako u medijima tako

Neophodno više podrške za rijetke borce za građansko društvo

Fakultet za crnogorski jezik i književnost

još i više na raznim informaciono-komunikacionim internet servisima. I jedna je knjiga s tim ciljem nastala čak - formalni joj je naslov Crnogorski jezik i nacionalizam, izdavač joj je bio najvišega ranga, ali stvarni učinak knjige ne nadmaša sferu aktivizma.

STVARANJE ELITE

Dometi se jedne epohe, jedne kulture, mjere prema postignućima što ih ostvaruju najmarkantniji njezini predstavnici. Društva koja su u svojemu razvojnom putu kao prioritet prepoznala stvaranje elite po svim se parametrima svrstavaju u uzorna društva. Pogledamo li niz minule dvije decenije XXI vijeka zapazićemo da je Crna Gora na polju filologije, konkretno montenegristike, dobila dva uzorna imena – Adnana Čirgića i Aleksandra Radomana. Njihove su biografije opsegom i

sadržajem pronijele postignuća savremene montenegristike i u udaljene slavističke centre. Oni daju bitna usmjerenja recentnoj montenegrističkoj literaturi i radu FCJK. Preko projekata te ustanove u naučnoistraživačke poslove u vezi s crnogorskim temama uključeni su stvaraoci slavisti – Mark Grinberg, Emil Tokaž, Stjepan Damjanović, Ljudmila Vasiljeva, Ranko Matasović, Mate Kapović, Hasnija Muratagić-Tuna, Robert Grinberg, Džon Koks, Božidar Jezernik, Simon Sazdov, Dmitar Pandev, Marko Snoj, Ilija Velev, da spomenem samo neke. I po tek suštom prepoznavanju montenegristike u statusnome smislu, i rezultatima kakvi su dodjeljivanje međunarodnoga koda za crnogorski jezik ili uključivanje u kapitalnu Brillovu Enciklopediju slovenskih jezika i lingvistike, i po znatnoj prisutnosti naše literature na

inostranim katedrama, institima i bibliotečkim fondovima od Amerike do Japana, njihovim naučnim konferencijama i radovima – ovaj period zaslužuje da se izdvoji. Zasluga je to i onih naših najboljih filologa što su u duhu jugoslovenske, serbokroatističke škole stasavali kod Belića i njegovih nasljednika i ostavili kapitalne monografije o crnogorskim govorima, piscima ili epohama naše kulturne istorije. Tako kompleksne prirode golemo nasljeđe Čirgić i Radoman sa saradnicima na FCJK uvezali su u proučavanje kao sistem, dali mu adekvatnu kontekstualizaciju i reafirmisali ga u duhu današnje nauke. Velika većina kritičara na tu riznicu montenegrističke literature, na takvo njezino prihvatanje u svijetu – ne zna kako da odgovori osim neprikladnim riječima politikanata i ruženjem dostojanstva ličnosti.

Pošumljavanje Grabovca

Zasađeno 150 sadnica divljeg šipka i košćele TIVAT - Opštinski Sekretarijat za privredu organizovao je juče akciju pošumljavanja nekadašnje deponije Grabovac, na luštičkom poluostrvu. Akciju, tokom koje je zasađeno 150 stabala šipka i košćele, podržali su Komunalno, Služba zaštite, dobrovoljna vatrogasna društva, volonteri Omladinskog tima i članovi NVO „Naša akcija“ iz Kotora. Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović, koji je sa potpredsjednikom Opštine Vladimirom Arsićem i predstavnicima MZ Krtoli podržao akciju,

podsjetio je da je na jučerašnji dan prije 20 godina zatvoreno smetlište na Grabovcu. - Tada je jedna lokalna inicijativa urodila plodom, a doći će i vrijeme kada će na nekadašnjoj deponiji rađati plodovi šipka, a ovaj divni vidikovac biti prijatan ambijent u koji će dolaziti izletnici - kazao je Komnenović. Jučerašnja akcija bila je nastavak akcije iz novembra prošle godine, kada je na Grabovcu takođe zasađeno 150 sadnica šipka i košćele. Slavko Krstović

Usput navodim kratku ali slikovitu pojedinost iz nedavnih dešavanja koju vidim kao primjer očitovanja principa koje Čirgić i Radoman slijede, kako u struci i nauci tako i građanskome smislu.

PRODUŽETAK KOMPROMITACIJE

Nedavno je na površinu medijskoga prostora u nas izbila vijest da je državno priznanje ,,Miroslavljevo jevanđelje“ dodijeljeno Milutinu Mićoviću. Riječ je o nagradi za književnost. Ispostaviće se da je Mićovićevo djelo skromno, reklo bi se toliko da ga nikakva literarna stilistika ne može izdići iz korpusa zavičajnih pjesnika. Među onima koji su svjesni te činjenice svakako su filolozi Čirgić i Radoman. Oni su ipak reagovali, da to i istaknem, vidjevši da se u multikulturnom crnogorskom biću ustanovljuju kriterijumi s ideološkoga, političkog i vjerskog područja, i to

pod mentorstvom Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i njezina zastupnika u žiriju. Obrazloženje odluke žirija na čijemu je čelu taj akademik superiorno je opovrgnuto Čirgićevim i Radomanovim književno-kritičarskim metodom i estetskim kriterijumima. Akademikov odgovor nije bio ishitren, pisan je gotovo neđelju dana, a donio je autoru produžetak kompromitacije. Ako ništa drugo, i ovi kratki rezovi tih dešavanja oko nagrade vjerodostojno drže živom izjavu Bogdana Popovića o dvije vrste akademika - jedni kojima je potrebna akademija i drugi koji su potrebni akademiji. Pa kad se ovi prvi domognu akademije, sve preduzimaju da u nju ne uđu ovi drugi. Razumijem, da time i zaključim, da ima onih koji se u ponečemu iz širega društvenog angažmana s ovom dvojicom filologa ne slažu (što je i prirodno u multikulturnim i po više osnova razuđenim društvima kakvo je i crnogorsko) – ali sam siguran da napore hjihova borenja za antifašističke tekovine, građansko i pravedno društvo mnogi prepoznaju. Svjedok sam i da s meritornih naučnih adresa o njihovome djelu stižu vrlo pohvalne recenzije. Stoga je potrebno javno osuditi neprilične i tekstove ideološkoga predstavljanja u najgorem mogućem svjetlu ove dvojice članova naše naučne i kulturne zajednice. Mislim i zaista vjerujem da je tako, kad bi se pošteno čitalo njihovo djelo (a pritom se imalo volje da autora apriori ne odbacite zbog toga što je musliman ili što afirmiše osobenost crnogorske kulture, književnosti i jezika) – ne bi bilo toliko poruge, vikača na „izdajnika“, „plaćenika“, „rasrbljivača“. Korist bi od takvoga pristupa imala ukupna crnogorska kultura a društvu u kojemu se kreira perspektiva bi bila, makar malo, svjetlija.

Ljudi i događaji

Neđelja, 30. januar 2022.

Obilježeno osam decenija od Igmanskog marša

Počast podvigu slavnih proletera PODGORICA: U prisustvu više hiljada antifašista sa bivših jugoslovenskih prostora na Igmanu je juče obilježena godišnjica velikog marša u kome je učestvovalo oko 700 boraca proslavljene Prve proleterske narodnooslobodilačke udarne brigade. Poruke sjećanja i poštovanja za hrabre proletere uputili su predstavnici boračkih i antifašističkih organizacija, među kojima je najbrojnija bila delegacija SUBNOR-a i antifašista Crne Gore. Istorijska čitanka borbe jugoslovenskih naroda protiv okupatora i domaćih izdajnika na posebno svijetloj stranici zapisala je podvig proletera koji su spas od neprijateljskog obruča našli uz planinu Igman, po velikom snijegu i temperaturom minus 32 stepena od koje se ,,ledila krv u žilama, zamrzli zatvarači na puškama, promrzle noge, ruke...“ -Nakon duge noći proleteri su stigli na Veliko polje, đe su bili sigurni, a promrzli su odvedeni u Foču u partizansku bolnicu – sjeća se Albin Pibernik, jedini živi učesnik marša, koji je tada imao tek deset godina.

Ostalo je zapamćeno da su Koča Popović, komandant Prve proleterske i komandanti bataljona Pero Ćetković, Radovan Vukanović, Miladin lvanović i drugi stalno bili među borcima – od čela do začelja kolone, sokolili i pomagali. To je posebno istakao Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar SUBNOR-a i antifašista Crne Gore u čijoj su delegaciji bili antifašisti Podgorice, Cetinja, Bijelog Polja, Kotora... koji su položili vijenac i cvijeće na spomen-obilježje hrabrim proleterima.

Sa skupa je poručeno da neće proći zli naumi onih koji nastoje i dalje da prekrajaju istoriju i izdajnike proglašavaju za pobjednike, te pokušavaju da uz pomoć drugih država mijenjaju balkanske granice, ostvarujući svoje davne ciljeve. Živih proletera i boraca skoro da nema, ali antifašisticki pokret je sve jači. Na sastanku predstavnika svih boračkih i antifašistickih organizacija bivših jugoslovenskih republika usvojen je program zajedničkih aktivnosti na njegovanju tradicija NOB-a tokom ove godine. R.U.-I.

Slobodan Simović

Iskušenje Igmana -Da bi izbjegla opkoljavanje na romanijskom sektoru, Prva proleterska je 27. januara 1942. morala da savlada zaleđenu planinu Igman na temperaturi od minus 32 stepena. Na tom maršu niko nije smio zastati, jer stati je značilo – umrijeti – ocijenio je nedavno za Pobjedu potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Slobodan Simović. U dubokom snijegu konji su padali, pa su proleteri

VIJENAC NA SPOMEN-OBILJEŽE HRABRIM PROLETERIMA: Delegacija SUBNOR-a i antifašista Crne Gore na Igmanu

morali na rukama nositi oruđa… - Dio boraca je zahvatila halucinacija, obmana čula, pa su bukovom panju prilazili sa porcijom misleći da je kuhinja. Poslije 15 sati usiljenog marša, brigada je stigla u Foču, đe se mnogima odmah prišlo hirurškom odstranjivanju promrzlih djelova tijela da ne bi nastupio tetanus, odnosno smrt – kazao je Simović. Operacioni sto su bile obične bukove daske, a kao hirurški instrumenti služili su kuhinjski nož i testera. Promrzao je jedan bataljon, ukupno 150 boraca. Prethodno su održani partijski sastanci. -Hirurg dr Đuro Mešterović kazao je promrzlima

da će sjeći sve do zdravog tkiva i da će bolovi biti izuzetno teški, ali da vjeruje u snagu proletera. Nikakve narkoze nije bilo, a odstranio je više od 200 prstiju i stopala. Javio se i najmlađi proleter (14 godina) Jovica iz Kragujevačkog bataljona. Rekao je: ,,Nijesam ni ja kukavica, javljam se za operaciju“. Njegov mladi organizam nije izdržao – rekao je Simović. Za Igmanski marš Koča Popović je kazao da je on ,,svojevrsna pobjeda“, a Radovan Vukanović da je ,,Savindanjska noć bila teža od najtežih borbi protiv neprijatelja“.

Fond za aktivno građanstvo uručio plakete za filantropiju ,,Iskra“

Devet nagrada i priznanja PODGORICA - Fond za aktivno građanstvo (fAKT) uručio je godišnje nagrade i priznanja za filantropiju „Iskra“. Žiri za dodjelu nagrada i priznanja je donio odluku da se za 2021. dodijele dvije nagrade, šest specijalnih priznanja i jedno posthumno priznanje. Dobitnik nagrade za individualni doprinos je Began Čekić, Gusinjanin koji živi u Njujorku. U znak sjećanja na prerano preminulu ćerku i sestru Sanihu, porodica Čekić je osnovala fond sa njenim imenom i sav donirani novac uložila u izgradnju savremenog igrališta u Gusinju - „Saniha Playground“, na površini od 600 metara kvadratnih, koje je nedavno predato Opštini Gusinje. Nagrada za doprinos na nacionalnom nivou pripala je kompaniji doMEn, koja je je, u prethodnih 11 godina poslovanja, podržala ili sponzorisala preko 30 projekata, ulažući u crnogorsku zajednicu kroz svoje društveno odgovorno poslovanje, preko milion eura. Za filantropske aktivnosti u 2021. izdvojili su oko 115.000 eura i to kroz projekte ,,Spark.me, startap avantura“, ,,Moje buduće STEM zanimanje“, ,,doMEn škola programiranja“, ,,doMEn kup“, časopis Dijagonala, Evropska omladinska kartica i druge. Specijalno priznanje za doprinos dijaspore biće uručeno grupi građana porijeklom iz Gusinja, koji žive u Njujorku. Ova grupa građana okupila se

Posthumno priznanje za dobročinstvo pripalo je dr Miloradu Bakiću

Began Čekić

Sanela Rastoder

Uručenje nagrade dobitnicima Iskre za 2021. godinu

oko projekta izgradnje školske zgrade OŠ ,,Džafer Nikočević“ u rodnom Višnjevu (Gusinje), obezbijedivši preko 100.000 dolara u tu svrhu. Memorandum o saradnji sa Ministarstvom prosvjete je potpisan u septembru 2021. i započeta je izgradnja novog školskog objekta, koji će biti useljiv do naredne školske

godine. Slobodanka i Momčilo Pajović dobitnici su specijalnog priznanja za dobročinstvo. Riječ je o supružnicima, penzionerima iz SAD, koji su donirali 22.000 dolara Crnoj Gori, kao pomoć u borbi protiv pandemije. Specijalno priznanje za građanski doprinos opštem dobru

za 2021. otići će u ruke „Devet dobrih žena“, neformalne grupe građanki Podgorice. Počev od decembra prošle godine „Devet dobrih žena“ su pokrenule brojne akcije. Odmah nakon serije razornih zemljotresa u susjednoj Hrvatskoj, pokrenule su akciju prikupljanja školskog pribora, igračaka, društvenih igara

i garderobe, „Djeca djeci“. Akciji su se pridružili mnogobrojni donatori i ljudi dobre volje, pa je prikupljeno preko 8.000 artikala, spakovano u više od 150 paketa i poslato djeci u Petrinji, Glini i Sisku. Isto priznanje pripalo je i Milošu Milinkoviću, volonteru i organizatoru brojnih akcija primarno za pomoć djeci oboljeloj od malignih bolesti. Pored učešća u emisiji „Dnevnica“ kojom je prikupio blizu 6.500 eura za Odjeljenje dječje hematoonkologije, Miloš je organizovao i dva humanitarna bazara - za Minju i Balšu, gdje je prikupljeno 3.600 eura. Portalu revije Fokus biće uručeno specijalno priznanje za medijski doprinos. Prvi broj revije Fokus izašao je 2008. u Njujorku, a danas je jedini portal koji okuplja ljude porijeklom iz Crne Gore. Osim što promoviše i prati humanitarne akcije kroz pokretanje i bilježenje brojnih akcija prikupljanja sredstava, ima i izuzetno značajnu ulogu u medijskoj promociji filantropije, kulture davanja i primjera dobročinstva naše dijaspore. Dobitnica specijalnog priznanja za medijski doprinos je i Svetlana Mandić, novinarka Dnevnih novina Vijesti i doktorantkinja na Fakultetu političkih nauka u

Podgorici. Brojnim člancima i reportažama u kojima govori o humanosti, solidarnosti i društvenoj odgovornosti, Svetlana pokazuje izuzetan senzibilitet za potrebe drugih, kako „običnog čovjeka“, tako i zajednice. Zahvaljujući njenom doprinosu, Nikšić se i te kako pozicionirao na crnogorskoj „mapi filantropije“. Posthumno priznanje za dobročinstvo pripalo je dr Miloradu Bakiću, hirurgu i humanisti. Svoju karijeru je započeo u Beranama, gdje je od 1980. do 1991. godine bio šef Odsjeka Traumatologije hirurškog odjeljenja, a od 1991. do 1998. godine obavljao je dužnost direktora Opšte bolnice. Bio je član Predsjedništva društva ljekara Crne Gore i predsjednik Komisije za etička i pravna pitanja Ljekarske komore Crne Gore. Važio je za izuzetnog čovjeka i humanistu, a o njegovim uspjesima iz oblasti medicine, pored svjedočenja pacijenata, govore i brojni zapisi. Obavio je oko 12.000 operacija i važio je za jednog od najboljih i najuglednijih hirurga u Crnoj Gori. Bio je na čelu tima beranskih ljekara koji su uspješno obavili pet operacija na srcu i spasili četiri života, o čemu su pisali su domaći i regionalni mediji. R. P.

14 Povodi

Neđelja, 30. januar 2022.

Husein Ceno Tuzović uoči rođendana nedavno preminule supruge Azre

Šest decenija ljubavi, sloge i prijateljstva Na sjednici Savjeta RTV Podgorica razgovarali smo o ispraćaju 2021. i dočeku 2022. godine. Tada sam kolegama iznio moju procjenu da sa zadovoljstvom čekam 2022. Prvo zbog 31. januara 2022. kada je moja supruga trebalo da obilježi 78. rođendan. Pozvao sam se i na moj rođendan 10. marta, pa sam sa osmijehom dodao da 11. marta počinje moja 94. godina. S posebnim zadovoljstvom skrenuo sam pažnju na 22. maj, kada smo trebali da proslavimo 60 godina plodnog braka sa četvoro đece i od njih divnih i darovitih unučadi, njihove đece, naših nasljednika. Mogu li Ti se, Azra, mrtvoj odužiti? Ne! Sve je to palo u duboku žalost kada je 16. januara korona virus, kao atomskom bombom, pogodio srce moje i naše Azre, kad smo ostali bez nje u godini kada smo se spremali obilježiti 60 godina braka, bez ružne riječi i misli. Našu ljubav smo svakim danom potvrđivali prijateljstvom. Oboje smo smatrali da bez toga nema puta u bolje dane života. Ostali smo bez divne osobe, pažljive supruge, majke, babe, sestre, snahe, kume. Korona je učinila svoje, nenadno i zastrašujuće. Ta iznenadna smrt pokazala je koliko je Azra, od dolaska u našu porodicu pa do odlaska na vječni počinak, bila velika. Za njom će patiti njena đeca, unučad, prijatelji i osobito ja, koji sam čekao da 22. maja obilježimo 60 godina nepomućenog braka, bez ružne riječi. U cijelom toku našeg života osnova nam je bila sačuvati ono što je od srca. A toga je bilo toliko da smo sa stotinama telegrama i telefonskih poziva širom svijeta dirnuti do srca, koji su stizali čak iz Londona, Novog Zelanda, Amerike, Engleske, Švedske, Švajcarske, Norveške, Njemačke, Austrije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Italije, Albanije... Oni daju put u zajednički život i ostaće u našim srcima kao

U cijelom toku našeg života osnova nam je bila da sačuvamo ono što je od srca. U maju je trebalo da proslavimo 60 godina plodnog braka sa četvoro đece i od njih divnih i darovitih unučadi, njihove đece, naših nasljednika. Naš zajednički život je bio bez ružne riječi i misli, a ljubav smo svakim danom potvrđivali prijateljstvom. Oboje smo smatrali da bez toga nema puta u bolje dane života ZAJEDNIČKI ŽIVOT BEZ RUŽNE RIJEČI I MISLI: Husein Ceno i Azra Tuzović

bastion. Nije lako iznijeti svu ljepotu misli i osjećanja, jer to i treba da se nosi duboko i činićemo tako do kraja života. Kako se odužiti prijateljima, rodbini, očevoj i mojoj, osim da i dalje čuvamo najveću svetinju – ljubav, povjerenje i ponos. Ali i mudrost bez koje se ne može naprijed. A te mudrosti prema našoj porodici je bilo mnogo, kada smo u Drugom svjetskom ratu, ostali bez išta. Kao brojnu familiju pomagali su nas i do danas nezaboravni prijatelji, kao da smo braća bili. To sam pamtio i dobrotvorima vratio kako sam od dobrotvora i učio.

Ovo me je podsjetilo na 30. januar 2020. godine kada je održana promocija moje knjige „Podgorička istorijska čitanka“. Kad sam se pojavio sa svojim predstavljačima, doživio sam nešto neočekivano – pljesak čitave dvorane i dokaz da je dvorana bila tijesna da primi sve koji su željeli biti u njoj. Tada sam se obratio prisutnima – „Evo, ovo pokazuje da sam ja vaš, a vi moji!“ Toga se i danas prisjećam, ali mnogo teže ovog što nas je zadesilo. Azra je bila miljenica i svjetlo Podgorice, osobito đe je radila – u sudu i tužilaštvu, gdje je sve do penzije bila velika koleginica, saradnica i prijateljica.

Ove riječi posvećujem svim našim prijateljima koji su pokazali da su u našem zajedničkom životu u Podgorici, Crnoj Gori i srušenoj SFRJ bili i ostali ono što nam je ostalo iz nama gorke budućnosti. Azri sam stalno upućivao tursku poslovicu: „Ruke ti se pozlatile“ i dodavao „a pamet u mudrost pretvorila“, jer sve što je radila bilo je na najbolji način, dajući cijelu sebe. Zahvaljujem Pobjedi na razumijevanju u žalosti koju su podijelili sa mnom kao saradnikom i privrženikom. Husein Ceno TUZOVIĆ Azrin vječni dužnik, njen „Čvrga“, a ona moja

Neđelja, 30. januar 2022.

Arena

Rukomet

Predsjednik države Milo Đukanović uručio rukometašima Orden crnogorske zastave drugog stepena

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović primio je rukometnu reprezentaciju Crne Gore i tom prilikom im uručio visoko odlikovanje države Crne Gore - Orden crnogorske zastave drugog stepena u znak poštovanja za dostojno predstavljanje države na Evropskom prvenstvu u rukometu. Đukanović je u ime državnih organa i u svoje ime čestitao rukometašima za nastup na Evropskom prvenstvu u Budimpešti i ostvareni rezultat uz riječi zahvalnosti za postignuto na sportskom terenu ali i radost koju su priredili građanima Crne Gore. Naglasio je da su momci iz rukometne reprezentacije pokazali neustrašivost prema rukometnim velesilama, čime je uliveno samopouzdanje građanima da hitamo prema evropskom društvu i da smo u stanju da budemo konkurentni i u rukometu, i u sportu, i na ostalim poljima. Posebno se zahvalio za način na koji su predstavili svoju zemlju, iskazanu ljubav, patriotizam i identifikaciju sa nacionalnim simbolima Crne Gore.

KABINET PREDSJEDNIKA CRNE GORE

Visoko odlikovanje „lavovima“

- Vi ste dostojni reprezenti, ne samo rukometa, nego i svoje države - kazao je Đukanović. Poručio je da bi takav žar morao biti uzorni model za sve crnogorske reprezentacije. Uz podsjećanje da je u Mađarskoj ostvaren najbolji rezultat u

istoriji naše reprezentacije, ocijenio je da su pravi rezultati tek pred rukometašima, kao i da sa puno optimizma gleda na predstojeće izazove u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. Đukanoviću se u ime Saveza i ekipe zahvalio predsjednik

U baražu za Svjetsko prvenstvo naši rukometaši sa boljim iz meča Grčka–BiH

Roganović: Ne smijemo nikoga da potcijenimo

Sreća uz ,,crvene“ PODGORICA – Crna Gora u baražu za plasman na Svjetsko prvenstvo u Švedskoj i Poljskoj naredne godine igraće protiv boljeg iz dvomeča između Grčke i Bosne i Hercegovine, odlučeno je žrijebom u Budimpešti. Prvi duel na programu je 13/14, a revanš u Crnoj Gori je 16/17. aprila. Zahvaljujući istorijskom rezultatu i osvajanju 11. mjesta na Evropskom prvenstvu u Mađarskoj i Slovačkoj, „lavovi“ su bili među nosiocima na žrijebu. Bosna i Hercegovina je favorit protiv Grčke i ukoliko opravda tu ulogu, utisak je da je protivnik po mjeri za naš nacionalni tim. Potencijalni rivali bili su i Slovenija, Portugal ili Bjelorusija, selekcije protiv kojih bi bilo teže igrati. Vasko Ševaljević i saigrači će u aprilu imati odličnu priliku da u dvomeču baraža izbore drugo učešće na planetarnim smotrama, nakon jedinog koje su imali 2013. godine u Španiji. - Sigurno je da smo mogli da dobijemo težeg protivnika, ali bilo

je i lakših. Bosna i Hercegovina je respektabilna selekcija sa selektorom Ivicom Obrvanom, imaju igrače koji igraju na najvišem nivou. Imaju kontinuitet učešća na velikim takmičenjima, jer su bili na posljednja dva prvenstva Evrope, što im daje nadu da mogu da se plasiraju i na Svjetsko prvenstvo. Za nas je najvažnije da nastavimo da radimo i pokažemo igru kao u prva četiri meča na ovom Evropskom prvenstvu, odnosno u pobjedama protiv Sjeverne Makedonije, Slovenije i Hrvatske. Najvažnije je da gledaocima bude dozvoljeno da prisustvuju mečevima, jer u aprilu očekujem najbolju moguću atmosferu na svim utakmicama Crne Gore od obnove nezavisnosti. To će nam biti dodatna snaga da se ponovo nađemo na Svjetskom prvenstvu poslije 2013. godine i jedinog učešća na planetarnim smotrama – kazao je selektor Zoran Roganović. Plasman na Svjetsko prvenstvo već su izborili aktuelni šampion planete – Danska, domaćini Švedska i Poljska, kao i tri se-

Selektor Zoran Roganović već je krenuo u posao za baraž. Bosna i Hercegovina, mišljenja je selektor, nije za potcjenjivanje. - Već sam krenuo sa gledanjem njihovih utakmica na ovom Evropskom prvenstvu, kao i sa prethodnog od prije dvije godine. Svakako da im je glavna uzdanica golman Flensburga Benjamin Burić, koji je vrhunski čuvar mreže. Znam, takođe, da selektor Obrvan radi na smjeni generacija, to je i razlog što neki iskusniji igrači nijesu nastupili u posljednjem meču na Evropskom prvenstvu, kako bi mlađi dobili šansu i stekli iskustvo. Igrali smo prije protiv njih u oktobru 2019. godine, kada su bili naši gosti u Crnoj Gori, čak smo se u namučili da ih dobijemo u kontrolnim mečevima. Ne pribojavamo se Bosne i Hercegovine, ali ne smijemo ni da ih potcijenimo. Siguran sam da ćemo se dobro spremiti i da imamo dobru šansu da se plasiramo na Svjetsko prvenstvo – jasan je selektor.

lekcije sa Evropskog prvenstva: Francuska, Španija i Norveška. Nakon baraža će biti poznato još devet evropskih selekcija koje idu na planetarnu smotru. A. M.

Rukometnog saveza Petar Kapisoda, ističući da je prijem i odlikovanje velika čast i privilegija. Kapisoda je ocijenio da su momci koji su predstavljali Crnu Goru u Budimpešti posebni, prije svega, zbog nači-

na na koji osjećaju reprezentaciju i nose crnogorski grb. - U ovim tmurnim vremenima za Crnu Goru uspjeli smo da privučemo pažnju građana Crne Gore i učinimo ih ponosnim - kazao je Kapisoda i zaključio da su igrači svima

očitali lekciju iz patriotizma i predstavljaju pravi primjer za generacije koje dolaze. Predsjedniku Đukanoviću naši reprezentativci uručili su dres crnogorske rukometne reprezentacije sa njegovim R. A. imenom.

Posljednji čin EP – danas finale i utakmica za bronzu

Švedska ili Španija, pitanje je sad? ,,Furija“ je oduvala svjetskog prvaka, a Skandinavci „zaledili“ olimpijskog šampiona u polufinalu 15. prvenstva Evrope. Viđeno finale između Danske i Francuske sačekaće bolja vremena, a danas (18 h) će u Budimpešti neko drugi odlučivati o tituli – upravo dva tima koja su pred početak prvenstva smještena u drugom redu favorta. Za to je ,,kriva“ (manje-više) i rukometna javnost koja je bez komocije i rezerve u razmišljanjima ,,kaznila“ Špance i Šveđane, što ova dva velikana nije obeshrabrilo. Pokazali su da smjena generacije i neki novi igrači, koji polako osvajaju evropske i svjetske rukometne vrhove, mogu biti eksperti za ,,eksperte“ ili majstori da pobjede čak i onda kada u posljednjem minutu dva puta gube loptu! Impresivan nastup golmana u oba polufinalna meča se prepričavaju, a upravo bi Peres de Vargas ili Andreas Palička mogli da donesu prevagu – prvi Španiji u četvrtom uzastopnom finalu, a drugi Švedskoj istorijsku šansu za petu titulu. Ko je favorit, ko ima prednost na nekim pozicijama u finalu? Nagađanja su samo nagađanja, niko čvrsto ne može da odgovori (objasni) zbog čega je ovaj ili onaj tim u prednosti. Ono što se zna i o čemu finalisti pričaju je da male stvari, u velikim utakmicama, čine pobjednika. O tome je pred današnji duel govorio kapiten, zatim i prva zvijezda – član Barselone, koji je Španiji donio kartu za finale i nadu da branioci titule mogu

da se nadaju trećem zaredom trofeju. - Mnogi su mislili da, kada Arpad Šterbik završi karijeru, Španija nikada neće imati golmana kao što je on. Danas imamo dva golmana svjetske klase. Imamo i timski duh i sjajnu atmosferu – kazao je kapiten Gvardiola. Pred finale Vargas je nanizao 57 odbrana iz 175 šuteva (32,6 odsto), ali ovi brojevi ne pokazuju da je većina njegovih odbrana bila u ključnim trenucima. - Bio sam veoma srećan što sam mogao da pomognem svom timu. Mi smo tim i svako ima svoju ulogu. Svaki igrač je doprinio ovom uspjehu, ne samo ja. Generalno, odbrana i golmani su najvažniji za naš tim, jer smo vidjeli da se ponekad mučimo u napadu – kazao je Vargas. Španija je osvajala više medalja u novije vrijeme, Šveđani su

na krilima trijumfa nad Norveškom i Francuskom u situaciji da misle o tronu. - Ovo je ,,samo“ rukomet. Ali, nevjerovatan sport. Da vidimo šta će biti danas, a onda ćemo da pričamo o onome što je bilo – igrao se riječima sjajni golman švedskog tima Palička. Jedan od brojnih igrača na SP koji je morao da pauzira zbog korona virusa vratio se u pravo vrijeme. Kao što je vratio u život ekipu onda kada su Francuzi u finišu drugog poluvremena gađali gol repertoarom iz najjače municije. Zaledio ih je sjajni golman, uz Jima Gotfridsona, prva zvijezda u selekciji ,,tri krune“. U viđenom finalu o bronzi će odlučivati Danska i Francuska. Skandinavci su u grupi izgubili posljednji meč od olimpijskog šampiona, ali i nastupali oslabljeni, jer su se čuvali za polufinale. Meč za bronzu počinje u 15.30 sati. A. M.

Arena

16 Košarka

Neđelja, 30. januar 2022.

Admiralbet ABA liga (18. kolo)

Težak poraz S PODGORICA - Šok terapija, odnosno promjena trenera urodila je plodom – Cibona je pobjedom protiv SC Derbija (90:75) prekinula niz od sedam poraza u ABA ligi, na debiju novog trenera Gašpera Okorna.

Košarkaši Mornara danas (17 h) gostuju Crvenoj zvezdi u 18. kolu Admiralbet ABA lige

Šampion se pita PODGORICA – Od kada su počeli da pobjeđuju ove sezone u ABA ligi, 6. novembra prošle godine, u 7. kolu protiv Igokee, košarkaši Mornara Barsko zlato su doživjeli samo dva poraza u devet utakmica, i to od ekipa iz vrha – Cedevita Olimpije i Partizana. Sa sedam pobjeda, Barani su se vratili i u trku za plej-of, jer od šestoplasirane Igokee imaju pobjedu i meč manje. Da bi se ovog vikenda izjednačili sa timom iz Laktaša, izabranici Mihaila Pavićevića moraće danas (17 sati) da naprave podvig – u gostima da savladaju Crvenu zvezdu, aktuelnog šampiona i lidera ABA lige… - Gostujemo najboljoj ekipi u ABA ligi, koja to svojim igrama i rezultatom pokazuje, ekipi koja je pravljena za Evroligu. Samim tim jasno je kakve su joj ambicije u ABA ligi. Zvezda je sastavljena od provjerenih, iskusnih, izuzetno kvalitetnih igrača. Na svakoj poziciji ima dva ili tri podjednaka igrača. To znači 12 igrača u rotaciji, čak sada i više od 12 koji su spremni da igraju na istom nivou. Mi se spremamo kao i za svaku drugu uta-

kmicu. Naš pristup jeste da u ABA ligi ne dijelimo ekipe na bolje i lošije nego da svakog protivnika shvatamo podjednako. Pokušaćemo da iskoristimo eventulni umor domaćih igrača jer imali su ove nedjelje već dvije jake utakmice. Naravno, nećemo se samo uzdati u njihov hipotetički umor već moramo da odigramo maksimalno fokusirano i ozbiljno. Pred ovakve mečeve koristi se obično onaj izraz „nemamo šta da izgubimo“. Sa tim se nikad nisam slagao, jer uvijek kažem da imamo šta da izgubimo – utakmicu. Mi i treniramo radi utakmica – kaže trener Mornara Mihailo Pavićević. Zvezda je jedna od dvije ekipe u ABA ligi sa kojom Mornar ima izrazito negativan skor (drugi tim je Budućnost) – u dosadašnjih 14 duela, računajući i tri utakmice plej-ofa u martu i aprilu 2018. godine, „crveno-bijeli“ vode 12:2. Barani su pobjede zabilježili samo 25. marta 2018, u revanš meču polufinala plej-ofa (88:84), i 10. februara 2020. u ligaškom dijelu sa 71:64, oba puta pred svojim navijačima. Posljednja utakmica, 24. okto-

bra prošle godine u Baru, završena je pobjedom Zvezde 77:69. - Sigurno da ćemo ući u meč sa željom i voljom da se pokažemo u što boljem svjetlu i da eventualno iskoristimo neke njihove slabosti i tu neku vrstu umora. Na nama je da odigramo što je moguće bolje i, u krajnjoj liniji, da budemo spremni ukoliko se ukaže prilika za iznenađenje. Ipak, treba biti objektivan: sve zavisi od Crvene zvezde, jer kvalitet je isključivo na njenoj strani. Ako Zvezda odigra na nivou na kojem je odigrala protiv Olimpijakosa ili u Ljubljani onda se, što se kaže, ona pita. Idemo u Beograd u dobrom raspoloženju jer smo i mi u dobroj seriji u ABA ligi. Želimo, jednostavano da se nadigravamo, pa što bude da bude. Pokušaćemo da ne razočaramo svoje navijače i sve ljubitelje košarke koji će pratiti tu utakmicu – zaključio je Pavićević. Jedan od lidera tima iz Bara Vladimir Mihailović ističe da je pred njegovom ekipom „jedno od najtežih gostovanja u ABA ligi“. - O kvalitetu Crvene zvezde, pogotovo na domaćem terenu, ne treba previše trošiti riječi. Međutim, nećemo ići u Beograd sa bijelom zastavicom, spremili smo se maksimalno moguće kako bismo pružili što bolju partiju, pa šta izvučemo iz toga – kazao je Mihailović. S. J.

Iako su do sredine posljednje četvrtine bili u igri za pobjedu, ,,studenti“ su na kraju doživjeli ubjedljiv poraz, logičan ako se ima u vidu da su imali čak 24 izgubljene lopte, od čega 14 u drugom poluvremenu. Ekipi Andreja Žakelja nije pomoglo što je bolje skakala od domaćina (32-24), a na kraju je pokvarila i šut za tri poena (26-10), dok je Cibona sa nekoliko trojki u finišu ,,razoružala“ Podgoričane i s kamatom im se revanširala za poraz u ,,Morači“ (93:87). Cibona se, ujedno, izjednačila na tabeli sa SC Derbijem (oba tima imaju skor 6-10).

REZULTATSKA KLACKALICA Prvo poluvrijeme proteklo je u konstantnoj promjeni vođstva, pri čemu su oba tima imala najviše do pet poena prednosti. Podgoričani su u prve dvije četvrtine imali ukupno bolji šut (55,2 – 47,1 odsto), zahvaljujući tome što su pogodili pet trojki iz osam pokušaja. dok je Cibona šutirala 16-4, ali je promašila posljednjih devet šuteva). Domaćin je bolje šutirao iz reketa (66,7 – 52,4 odsto), gosti su imali skok više (15-14), ali je Cibona bolje skakala u napadu (6-3), i imala četiri izgubljene lopte manje (6-10), dok je broj asistencija za nijansu bio na strani ,,studenata“ (12-11). SC Derbi je najveću prednost od pet poena imao u 13. minutu (31:26), ali je Cibona serijom 7:0 preokrenula na 36:32, i

Dvorana: ,,Dražen Petrović“. Gledalaca:1.000. Sudije: Boltauzerć, Petek i Vesković

Popić Radovčić Mustapić Gegić Vildosa Novačić Gnjidić Branković Drežnjak Krajnović Rivers Nakić

11 18 18 3 6 6 13 15

(24:22, 20:19, 18:17, 28:17)

75% (20-15) 68% (31-21) 35% (31-11)

za 1 za 2 za 3

56% (9-5) 54% (37-20) 38% (26-10)

Skokovi 32 (10+22) 24 (6+18) Blokade 1 1 Asistencije 21 20 Ukradene lopte 6 6 15 Izgubljene lopte 24 Faulovi 20 24

vođstvo, koje je u ovom periodu išlo do pet poena (42:37, 44:39), nije više ispuštala do

Nil 16 Megi 12 Pavlićević Slavković 4 Hadžibegović 4 Starovlah 5 Vujisić 2 Z. Ivišić T. Ivišić 4 Edvards 8 Ilić Kamenjaš 20

kraja meča. Interesantno, najefikasniji u dva tima u prvom poluvre-

Prva A muška crnogorska košarkaška liga (11. kolo)

DRUGI MEČ U 48 SATI: Košarkašice Budućnost Bemaxa večeras (18 h) u „Bemax areni“ igraju protiv Plamena

Jedinstvo bolje od Ibra

Potrebna ekspresna reakcija

PODGORICA – Nakon što je drugi put u sezoni savladao Lovćen, Ibar je poražen u Bijelom Polju od Jedinstva 71:61, pa su Rožajci propustili priliku da zauzmu mjestu u vrhu tabele Prve A muške crnogorske košarkaške lige. Jedinstvo je upisalo šestu pobjedu, uz četiri poraza, dok Ibar sada ima skor 5-4. Bjelopoljce je do pobjede predvodio Nenad Vuković sa 24 poena, Marko Kljajević je dodao 15 poena i šest skokova. Kod Ibra, najefikasniji je bio Nemanja Simović sa 15 poena. Podgorica je bila sigurna protiv Milenijuma (80:68), pa je trenutno sama na čelu sa tabele sa skorom 7-4. Najefikasniji u sastavu Podgorice bili su Nikola Mišković i Aleksandar Langović sa po 17 poena, s tim da je Langović imao i 10 skokova. Kod Milenijuma je najviše po-

PODGORICA – Samo dva dana nakon prvog poraza ove sezone košarkašice Budućnost Bemaxa ponovo izlaze na teren.

ena upisao Aleksandar Bogojević (16). Primorje je pobijedilo Teodo sa 87:82. Najefikasniji u sastavu Novljana bili su Ognjen Micović i Veselin Kovačević sa po 20 poena. Kod Teoda se istakao Zdravko Bošković sa 31 poenom, 10 asistencija i sedam skokova za indeks korisnosti 32. Utakmica između Sutjeske i Lovćena je odložena, SC Derbi i Danilovgrad će igrati 6. februara. S. J.

Podgoričanke u „Bemax areni“ večeras (18h) očekuje meč protiv Plamena, a s obzirom na to da će po dogovoru dva kluba oba duela biti odigrana na istom mjestu, večeras će hrvatski tim zvanično biti domaćin, jer se radi o odloženom meču 4. kola Top8 faze WABA lige, a već sjutra isti rivali igraju redovno 8. kolo… „Plave“ su prije dva dana poražene u Celju od šampiona Slovenije, pa sada oba tima imaju po jedan poraz, čime je borba za pol poziciju uoči fajnal fora dodatno uzbudljivija. Crnogorskom šampionu sada treba ekspresna reakcija, kako bi došao do situacije da upravo u Podgorici protiv Celja odlučuje o liderskoj poziciji.

tabela 1. Celje 2. Bud. Bemax 3. Vojvodina 4. Montana 5. Triglav 6. Orlovi 7. Plamen 8. Badel

9 8 9 8 9 8 8 9

7 7 5 5 2 3 3 1

2 1 4 3 7 5 5 8

+196 +157 +15 -6 -111 -62 -35 -152

17 15 14 13 11 11 11 10

- Celje je pokazalo da je zaista dobra i kvalitetna ekipa, napravili su nam dosta problema u samoj organizaciji igre, a iako smo se više puta vraćali iz minusa, nijesmo imali koncentraciju u finišu. Sada smo prvi put u situaciji da moramo odreagovati nakon poraza i nadam se da ćemo uspjeti, iako nema vremena za odmor i spremanje. Duga pauza uslovila je sada pakleni ritam, ali moramo pokazati da nijesmo slučajno u vrhu – istakla je Marija Leković, plejmejkerka Podgoričanki. Upravo je Baranka zabrinula sve u taboru „plavih“, kada je sa bolnom grimasom napusti-

la igru. Ipak, zahvaljujući velikom angažovanju fizioterapeuta Petra Stojovića, jedna od najtalentovanijih mladih evropskih igračica, trebalo bi da bude spremna za današnji meč. - Plamen je veoma neugodan. Pokazao je hrvatski tim da može da igra sa svima i svjesne smo da nas čeka težak posao. Neće biti lako, jer smo prije dva dana imale derbi i dug put, ali nakon prvog poraza imamo ogroman motiv da se odmah vratimo na pobjednički put – istakla je Leković. Hrvatski tim ima nekoliko starijih i iskusnijih igračica, a istakla se Maveja La Mama, internacionalka iz Konga, statistički jedna od najboljih košarkašica lige. Budućnost Bemax želi da zadrži nadu da može sa prve pozicije dočekati završni turnir, dok Plamen u debitantskoj sezoni vodi bitku da bude četvrti i izbori fajnal for.

- Sigurno da će poseban akcenat biti na nju. Radi se o veoma neugodnoj igračici, koja u prosjeku ima 23 poena i 16 skokova, a upravo ove brojke to najbolje potvrđuju. Ali, vjerujem da će-

Arena

Neđelja, 30. januar 2022.

SC Derbija ŽAKELJ: Koncentracija nije bila na nivo u koji želim Trener SC Derbija Andrej Žakelj je čestitao Ciboni na zasluženoj pobjedi. - Utakmica nije krenula kako smo se mi nadali. Od početka koncentracija nije bila na nivou koji želim, nijesmo poštovali stvari koje smo dogovorili u pripremi. Ne mogu da kažem da nije bilo želje, ali greške koje smo pravili ne bi smjele da se dešavaju. Imali smo priliku kada smo se vratili u meč, ali je onda Cibona ubacila neke teške šuteve. Generalno, bilo je previše njihovih skokova u napadu, pogotovo u prvom poluvremenu, i previše njihovih lakih poena, pa je Cibona zasluženo pobijedila – rekao je Žakelj. menu bili su bosanskohercegovački reprezentativci, lani saigrači u Sparsima – sa jedne strane Amar Gegić sa 14 poena (uz pet skokova, tri ukadene lopte i dvije asistencije), a sa druge Kenan Kamenjaš sa 12 poena, uz pet skokova.

PAD U POSLJEDNJOJ DIONICI Iako je u trećoj četvrtini uvećao prednost u skoku (26-18), i zadržao ukupno bolji šut u odnosu na domaćina (52,3 – 44,9 odsto), SC Derbi u trećoj četvrtini nije uspio da preokrene, čak ni kada je imao priliku za to, i to, prvenstveno,

zbog velikog broja izgubljenih lopti u ovom kvartalu (čak devet). Cibona je konstantno vodila, sredinom četvrtine je došla i do sedam poena prednosti (57:50). Nakon mini serije od 5:0 (57:55), gosti nijesu iskoristili dva napada za izjednačenje ili vođstvo, pa je Cibona pred posljednji kvartal stekla dva posjeda prednosti (62:58). Trojka Flečera Megija na startu posljednje dionice (62:61) bila je samo epizoda, jer je Cibona uzvratila serijom 11:0 za tri i po minuta za nedostižnu prednost od 73:61… SC Derbi u narednom kolu, 4. februara, dočekuje Krku. S. J.

PODGORICA – Nakon teškog evropskog poraza kod kuće od Ulma, košarkaši Budućnost Volija su uspješno odgovorili Laktašima, važnom pobjedom u ABA ligi protiv Igokee. Na novi ubjedljiv poraz u Evrokupu, u gostima od Valensije (103:76), očekuje se nova reakcija Podgoričana u večerašnjem duelu u „Morači“ sa Cedevita Olimpijom (19 časova), kako bi izabranici nastavili uspješan abaligaški ritam. „Plavi“ su, naime, u seriji od pet pobjeda u regionalnom takmičenju, u kojem ove sezone ne znaju za poraz kod kuće, pa će Podgoričani uraditi sve, iako bez podrške navijača (zbog aktuelnih mjera se igra bez publike), da odbrane u „Morači“ i protiv uvijek opasne Cedevita Olimpije. Sa druge strane, Cedevita Olimpija je u prošlom kolu u Ljubljani protiv Crvene zvezde prekinula seriju od četiri pobjede, u meču u kojem je ispustila pobjedu. - Znamo da nam dolazi kvalitetna ekipa sa dosta dobrih igrača i sigurno će biti teško. Mi moramo da nastavimo da pobjeđujemo u ABA ligi kako bismo zadržali šanse za što bolju poziciju, prvu ili drugu – rekao je krilni centar Budućnosti Marko Jagodić Kuridža. Budućnost je sredinom novembra prošle godine u Evrokupu deklasirala slovenački tim u Podgorici – 91:60, a slavila je i u abaligaškom duelu u Ljubljani 84:79. - Cedevita Olimpija je u potpuno drugačijem sastavu u odnosu na naše utakmice u dosadašnjem dijelu sezone. Pristupamo meču kao da se prvi put susrećemo sa njima. Generalno, Cedevita Olimpija je pojačana igračima sa evroligaškim iskustvom i kvalitetom, sa istim ciljevima u napadu i odbrani, ali sa kvalitetnijim akterima. Ekipa koja je uspjela da pobijedi Partizan u Beogradu i da na posljednjoj utakmici sa evroligašima bude potpuno ravnopravna, iziskuje naš puni fokus i puno energije svih igrača. Kontrola ritma

Košarka

Košarkaši Budućnost Volija večeras (19 h) dočekuju Cedevita Olimpiju

Za nastavak uspješnog abaligaškog ritma

na meču sa Crvenom zvezdom kod kuće. GOLEMAC: Moramo imali Znamo da je Budućnost jedan od kandidata titulu, uvijek snažna takmičarska ekipa. da igramo agresivnije zaDaćemo sve od sebe da iznenadimo favorita – kazao je trener slovenačko-hrvatskog tima. i sa fokusom Džejkob Pulen, jedan od aduta Cedevita Na tri dosadašnja meča u „Morači“, od čega dva u Evrokupu, trener Jurica Golemac nije uspio da se raduje pobjedi sa Cedevita Olimpijom. - U Podgorici moramo da igramo agresivnije i sa fokusom, kao i sa energijom kakvu smo

2-0

Olimpije, ističe da je „ova utakmica važna, kao i svaka druga“. - Moramo da nađemo način da pobijedimo i vratimo se u ritam. Nismo igrali najbolje nakon pauze zbog slučajeva korona virusa u timu, ali moramo da okrenemo stvari – kazao je Pulen.

vodi Budućnost Voli protiv Cedevita Olimpije u mečevima ABA lige u „Morači“. Ukupan skor je 3-2 za Podgoričane

utakmice i šuta za tri poena će biti od izuzetnog značaja za ovu utakmicu – rekao je trener Budućnost Volija Aleksandar Džikić, koji će na ovaj

meč imati na raspolaganju u pojačanje na poziciji pleja Kendrika Perija, koji je stigao iz Panatinaikosa, a prošle sezone je nosio dres upravo

Cedevita Olimpije. Budućnost u ABA ligi ima skor 11-3, a Cedevita Olimpija 9-6. - Imamo svoje ambicije, vjerovatno ih imaju i oni. Ali, ponavljam, mi ćemo dati sve od sebe da nastavimo da pobjeđujemo u Jadranskoj ligi i na nama je da regularni dio privedemo kraju na što boljoj poziciji – dodao je Jagodić S. J. Kuridža.

Italijanski košarkaš Amedeo dela Vale za Sportweek govorio o sezoni provedenoj u Budućnosti i Crnoj Gori

Teško, ali i iskustvo koje me je obogatilo kao čovjeka i igrača PODGORICA – U razgovoru za nedjeljnik Gazete delo sport – Sportweek, bivši bek šuter Budućnost Volija Amedeo dela Vale je, između ostalog, govorio i o nekim anegdotama u dresu podgoričkog kluba u ABA ligi, ali je pričao i o životu u Crnoj Gori.

mo biti na nivou i da ćemo od starta biti agresivne u odbrani, a za razliku od meča u Celju da ćemo imati mnogo bolje procente šuta – naglasila je Leković. R. P.

Igrač Breše je prošlu sezonu počeo u španskoj Gran Kanariji, ali je brzo raskinuo ugovor i krajem oktobra 2020. godine stigao u Podgoricu, da zamijeni Rašada Vona… - Bio sam prvi Italijan koji je zaigrao u Jadranskoj ligi, šampionatu u kojem igraju timovi zemalja bivše Jugoslavije. Došao sam u mjesto za koje ne želim da kažem da je sumorno, ali je, svakako, teško. U antičku zemlju, koja je ostala

zarobljena u prošlosti, u sivilu komunističkog doba. Ali, ljudi u Crnoj Gori su ponosni, vezani za zemlji u kojoj žive i dres koji nose oni koji ih predstavljaju – rekao je Dela Vale. Što se tiče igranja, Dela Vale je kazao da se radi o teškoj, fizičkoj košarci. - U dvoranama je vladala nadrealna atmosfera. Sjećam se finalne serije plej-ofa koju smo izgubili od Crvene zvezde. U petoj, odlučujućoj utakmici u Beogradu su nas gađali svačim. I to ne prije, već za vrijeme utakmice. Tokom sedmice prije meča, već su mi svašta rekli na društvenim mrežama. Bilo je uvreda, pravih prijetnji: „Ne dolazi“, „Umrijećeš“. Nisam baš bio miran. Pošto sam živio sam, pa pitam ljude iz kluba da li mogu da se osjećam mirno. Oni su mi odgovorili „Ne brini, oni to

rade sa strancima jer su domaći igrači navikli i nije ih briga, ali onda se ništa ne dešava. I u svakom slučaju, ne brini: imamo pratnju“. Ukratko, bilo je teško, ali i iskustvo koje me je obogatilo kao čovjeka i igrača“. Poznat kao odličan trojkaš, Dela Vale je upitan ko ima „čistiji“ šut između njega i Stefa Karija. - On, on – uz osmijeh je odgovorio Dela Vale, a onda ispričao još jedan intere-

santan detalj. - Trener Milojević, koji me trenirao u Budućnosti a onda je otišao u stručni štab Golden Stejta, gdje igra Kari, poslao mi je poruku u kojoj je pisalo „Ono što ti radiš na treningu, Kari ponavlja na utakmici, u svakoj zoni terena i u bilo kojoj brzini“ – zaključio je Dela Vale, koji je u ABA ligi imao prosjek od 8,4 poena po meču, uz 35,2 odsto šuta za tri poena. S. J.

Arena

18 Sportski miks

Neđelja, 30. januar 2022.

Podgorica i Jezero odigrali neriješeno

Mreže mirovale Pepić u Arsenalu PODGORICA – Mornar je prije tačno godinu promovisao veliko pojačanje. Dejan Pepić tada je iz Arsenala stigao u redove barskog ligaša. Arsenal koji je bio u tom periodu jesenji šampion Druge lige izgubio je trku sa Baranima, koji su se domogli elite. Ali, na polusezoni, možda i neočekivano, došlo je do rastanka. Dejan Pepić i Mornar dogovorili su sporazumni raskid saradnje, a pouzdani ofanzivac vraća se odakle je i stigao – u redove Tivćana. - Prije svega moram istaći veliku zahvalnost FK Mornar, što mi je izašao u susret i pustio me da se vratim u Tivat. Imao sam sjajan period u Baru i želim da se zahvalim svima od ekonoma do predsjednika Opštine, jer su me svi prihvatili sjajno. Hvala Miću Peroviću, Mitru Novakoviću i Andriji Delibašiću, što mi je svoje fudbalsko znanje prenio za tako kratko vrijeme i nadam se da će imati trenersku karijeru isto kao dok je bio fudbaler – istakao je Dejan Pepić. Pepić je bio golgeter Bokelja, a igrao je u karijeri još za Lovćen i Petrovac, a prije Mornara, igrao je na 17 utakmica za Arsenal i postigao četiri gola. - Vratio sam se najviše zbog privatnih stvari, ali naravno i zbog sportskog direktora Ranka Krgovića, Dejana Kandića, predsjednika kluba i Novice Radojičića, člana Upravnog odbora. Mislim da je klub mnogo uspio da se uzdigne zahvaljujući novoj upravi i vjerujem da Arsenal može mnogo – naglasio je Pepić. Arsenal na polusezoni zauzima drugo mjesto sa osam bodova manje od Jedinstva… - Vjerujem da možemo da napravimo dobar rezultat. Arsenal je pokazao da ima sve bolje uslove, vratila se publika, pokazao je to i baraž, tako da bi Prva liga bila kruna izuzetnog R. P. rada.

Fudbaleri Podgorice i Jezera odigrali su 0:0 u prijateljskom meču na pomoćnom terenu u Lješkopolju. Domaći sastav je nastupio sa dvije postave koje su na terenu provele po poluvrijeme, dok su Plavljani u sastavu imali igrača sa dužom minutažom. Nenad Vukčević je izveo tim sa Ivezićem na golu, u zadnjoj liniji bili su Ukšanović, Bulatović, Đajić i Čelebić, a u veznom redu su djelovali Boljević, Bajović i Sentoku. Napad su predvodili Adrović i novajlija iz Budućnosti – Mrvaljević. U nastavku su šansu dobili Nikić, Joković, Božović, Cicmil, Prelević, Radusinović, Đu, Andrija Krivokapić, Maraš, Vuković i Matija Krivokapić. - Dobra provjera. Vidi se napredak. Bili smo i kompletniji u odnosu na prethodnu provjeru. Stvari su se pokrenule nabolje. Stanje je stabilizovano i atmosfera pozitivna. Neophodna su nam još dva-tri pojačanja. Vjerujem da ćemo ta pitanja riješiti u najkraćem roku i kompletirati ekipu – rekao je Vukčević, strateg Podgorice. Jezero je na pripremama u Budvi. Plavljani su smješteni u hotelu „Splendid“, a treniraju u Tivtu. Juče su gostovali u Lješkopolju, a kormilar Mladen Lambulić izveo je postavu –

Prva vaterpolo liga Asanović, Radunović, Dedić, Radenović, Račić, Adžović, Đurković, Lambulić, Mendi, Perošević i Rodrigo (Argentinac na probi). U drugom poluvremenu ulazili su Kastratović, Jovićević, Šabotić, Vuković, Kontić, Marveđo, Bošković, Vlaisavljević, Saša Radenović, Julević, Hot i Redžepagić. - Ostvarili smo dvije pobjede i sada remi sa Podgoricom. Rezultati u pripremnom periodu nijesu primarni, ali svakako je bolje kada su pozitivni. Ekipa se razvija u željenom toku. Igramo dobro, igrači daju sve od sebe, nemam zamjerki. I protiv Podgorice je bilo dosta lijepih stvari. Ovako treba da nastavimo. Do nastavka prvenstva, odigraćemo još mečeve sa Arsenalom, Mornarom i Jedinstvom – kazao je LambuD. K. lić.

Lako za favorite Budva Primorac

6 14

BUDVA – Bazen ,,Dragan Trifunović“. Utakmica odigrana bez prisustva publike. Sudije: Ivanovski i Arnaut. Rezultat po četvrtinama: 1:6, 1:2, 1:4, 3:2. BUDVA: Mandić, Ćetković, Žardan 3, Kovačević 1, Radonić, Ivanović, Vukićević 1, Hudiček, Kljajić 1, Jablan, Dragović, Kosić, Kolesko, Stamatović. PRIMORAC: Kralj, Drašković 1, Paunović 1, Gopčević 2, Mačić 1, Vukasović, Šekarić 1, Janović, Stanojević 1, Vukšić, Matković 4, Vujošević 3,

HERCEG NOVI – Bazen na Škveru. Utakmica odigrana bez prisustva publike. Sudije: Obradović I Slavić. Rezultat po četvrtinama: 4:0, 6:3, 4:2, 7:2. JADRAN: Đurović, Vujičić 1,

Vučurović 5, Obradović, Vujović 4, D. Radović 2, Murišić, Muskat 2, V. Radović 2, Čaraj 2, Stevović 3, I. Radović, Sladović. KATARO: Marinković, Vičević 1, Ristelić, D. Marković 1, J. Rajhel, Milić 1, Gopčević, Vujović, I. Marković 1, Baštrica 2, Nikaljević, Petrović 1, Bjelica, R. Rajhel. Sa ukupno četiri boda Jadran je ispunio kvotu na startu domaćeg prvenstva - nakon pobjede nad Budvom, stigao je novi trijumf i to očekivani nad Katarom. Domaći igrači su do odmora vodili 10:3, a u preostale dvije četvrtine dali su još 11 A.M. golova.

Pljevljaci su poveli nakon lijepe akcije Gaševića i Bojovića koji je pretrčao nekoliko igrača protivnika, te asistirao Popoviću koji je postigao prvijenac u dresu novog kluba. Petrovićevi izabranici dominirali su tokom uvodnih 45 minuta i mogli ubjedljivije da odu na pauzu.

U nastavku je stručni štab Rudara na teren poslao novu postavu koja je kapitulirala u 61. minutu kada je Cintadze poentirao poslije solo prodora. Od tog trenutka crnogorski prvoligaš ponovo je povezao redove i bolju igru krunisao golom za trijumf. Vujanović je u 67. minutu driblinzima napravio poziciju za šut i lijevom nogom sa ivice šesnaesterca zatresao mrežu. Inicijativa je do kraja meča bila na strani Torpeda koji je prošlu sezonu završio na osmoj poziciji u ligi od deset klubova. Ipak, Pljevljaci su se odbranili i upisali pobjedu na tlu Sredozemne rivijere Male Azije. Duel su sa tribina pratili treneri koje je Fudbalski savez Crne Gore poslao u Antaliju na usavršavanje. D. K.

Isljamović, Vukčević. Primorac je kao gost u Budvi u prvih osam minuta iskazao napadačku moć i riješio posao u 2. kolu domaćeg vaterpolo šampionata. Kotorani su bez problema upisali nove bodove i napravili dobru uvertiru za derbi protiv Jadrana u srijedu u Kotoru.

Jadran Kataro

21 7

Pljevljaci uspješno započeli pripreme u Turskoj

Rudar bolji od Torpeda Rudar Torpedo

2 (1) 1 (0)

Stadion: Titanik sport centar. Sudija: Mehmet Čelik (Turska). Strijelci: Popović u 17. i Vujanović u 68. za Rudar, Cintsadze u 61. minutu za Torpedo. RUDAR: Agović, Kašćelan, Banović, Peličić, M. Golubović, Čavor, Prekončević, Gašević, Popović, Bojović, Striković. Igrali su još: Vojinović, Živković, A. Golubović, S. Golubović, Krstonijević, Krenta, Pejović, Matsui, Kasalica, Čepić, Vujanović.

TORPEDO: Kvaskhvadze, Mirtskhulava, Sandoksadze, Nadaraja, Šulaja, Komade, Kukhianidze, Mandgjaladze, Bugridze, Akhvledian, Cintsadze. Rudar je pobjedom počeo seriju prijateljskih utakmica u Turskoj – Pljevljaci su na terenu hotela Titanik slavili protiv gruzijskog Torpeda (2:1). Golove za crnogorski tim dali su Popović u 17. i Vujanović u 68. minutu, dok je jedini pogodak za ekipu iz Kutaisija potpisao Cintsadze. - Lijepo je kada se pobjeđuje, makar to bile i prijateljske utakmice. Šansu smo dali svim

igračima, a raduje me to što se i mlađi nameću. Pokazali su da i na njih možemo najozbiljnije da računamo. Bilo je segmenata u kojima smo bili dobri. Naravno, uvijek ima prostora za napredak. Momci treniraju za pohvalu. Zadovoljan sam kako se razvijamo – rekao je trener Rudara, Rade Petrović.

Arena

Neđelja, 30. januar 2022.

Sportski miks 19

U MELBURNU BEZ IZNENAĐENJA: Najbolja na svijetu osvojila prvi grend slem u 2022.

Ešli Barti osvojila je prvi grend slem turnir u svojoj domovini, a navijači su u transu proslavili uspjeh najbolje na WTA listi. Prije Barti Australijan open je još davne 1978. godine osvojila čuvena Kris O’Nil, koja joj je uručila pehar. - Ovo je najveći san, pobjedu sam doživjela pred svojim navijačima – kazala je šampionka. Domaća teniserka je savladala 6:3, 7:6(2) Amerikanku Danijel Kolins i stigla do treće grend slem titule jer je ranije najbolja bila na Rolan Garosu – 2019. i dvije godine kasnije na Vimbldonu. - Navijači su bili sjajni, ponosna sam što sam Australijanka i što sam ove trenutke mogla da doživim kod kuće. Opustili su me i bukvalno natjerali da igram najbolji tenis. U finalu sam protiv Kolins morala da igram na taj način. Morala sam i mnogo toga da pokažem – poručila je osvajačica prvog grend slem turnira u ovoj godini. Australijanka je bez problema, za 32 minuta, došla do velike prednosti u prvom setu, da bi u drugom stala. Bez pravih odgovora i sa puno grešaka odigrala je najveći dio drugog seta, ali kod 5:1 probudio se šampionski gen. Uspjela je da vrati dva izgubljena brejka i u odlučujućim momentima na-

AUTSAJDERI SLAVILI: Titula za Kirjosa i Kokinakis

Australijanka igrala kriket, Amerikanka se posvetila studijama, pa sportu Australijanka je profesionalno igrala kriket, uporedo je poče-

la da nastupa u dublu, da bi nakon nekoliko sezona okre-

nula igricu i stigla do treće grend slem titule. Amerikanka je nakon studija odlučila da se ozbiljnije posveti sportu. Počela je prvo da udara loptu u parku, na društvenim terenima, gdje je, o čemu pričala, vidjela različite stilove igre.

tjera rivalku na seriju grešaka. Koliko je Barti bila dominantna pokazuje da je turnir osvo-

jila bez izgubljenog seta. Amerikanka je, s druge strane, samo na momente po-

kazivala vrhunski tenis, a za utjehu je što će početkom sedmice biti među deset naj-

Luka Drašković pobjedom na velemajstorskom turniru u turskom Ajvaliku stigao je do druge velemajstorske norme.

U Garmišu dominacija skijašica iz Švajcarske

Uspjeh našeg šahiste u Turskoj

PRIVATNA ARHIVA

Drašković do druge velemajstorske norme

Aktuelni crnogorski šampion u šahu je u devet kola ostvario pet pobjeda i četiri remija, i prvi prošao kroz cilj. Od najveće titule dijeli ga još jedna norma i prelazak granice od 2.500 rejting poena. Drašković je osvojio i novih 17 rejting poena. Osvajanje turnira u Turskoj i norme za velemajstora, predstavlja veliki uspjeh za našeg šahistu. Drugi naš predstavnik na turniru Aleksandar Tomić, uspio da zaradi nove rejting poene i dođe na korak od titule internacionalnog majstora. Oba naša predstavnika nastaviće nastup u Turskoj, na novom velemajstorskom turniru.

Morata daleko od Barse

Španci gledaju u pravcu Arsenala Alvaro Morata je daleko od Barselone – španski reprezentativac je bio na izlaznim vratima Juventusa, ali je prste umiješao Atletiko Madrid. Napadač iz Torina je u vlasništvu Madriđana koji nijesu dozvolili da ode na pozajmicu s pravom otkupa, već da preuzmu obavezu da ga na kraju angažuju. Zbog svega Barsa sada igra na drugu kartu. Planira da dovede Obamejanga na kojeg trener Arsenala ne računa. Ali, ni ovo nije sto odsto sigurna opcija za januar, jer Barsa treba da riješi problem – Usman Dembele koji ne želi da produži ugovor. Zato španski klub mora da ga proda kako bi angažovala novo pojačanje, odnosno igrača Arsenala koji bi bio rješenje do kraja sezone.

Nik Kirjos i Tanasi Kokinakis savladali su zemljake Metjua Ebdena i Maksa Pursella 7:5, 6:4 i osvojili AO. Šampioni su od organizatora dobili specijalnu pozivnicu, malo ko je mogao da računa da će doći do završnice, ali... Čuda se dešavaju, a to su pokazali u 2. kolu kada su savladali prve favorite i nosice turnira Pavića i Mektića. Atmosfera na tribinama je bila fudbalska, publika je bila podijeljeni, a organizator je u samom finišu drugog seta izbacio nekoliko navijača.



boljih na svijetu. - Obožavam tenis koji igra Barti. Vješta je, dobro razmišlja i povlači šahovske poteze. Ove

dvije sedmice nikada neću zaboraviti, kao ni finale. Probala sam da dam sve što sam mogla – kazala je Kolins. A. M.

poena, druga je Zuter (337), treća Austrijanka Ramona Sibenhofer (278). Amerikanka Mikaela Šifrin je vodeća u generalnom plasma-

nu sa 1026 poena, 17 manje ima Vlhova, Gođa 769... U njemačkom zimskom centru danas je na programu super-dži. R. A.

Rafael Nadal danas (9.30 h) će igrati za rekordnu, 21. grend slem titulu i za „dupli slem“, Danil Medvedev za prvo mjesto na svjetskoj listi i drugi najveći trofej

ERIC BOLTE-USA TODAY SPORTS

Australija je dugo čekala i napokon dočekala!

TWITTER.COM

Barti titulom razgalila navijače

Zuter ubjedljiva Korin Zuter bila je ubjedljiva na trci u spustu u Garmišu u okviru Svjetskog kupa. Švajcarkinja je slavila u vremenu 1:40,74, što joj je bilo dovoljno za ubjedljivu pobjedu. Njena zemljakinja Jasmin Fluri, bila je druga (zaostala pola sekunde), na podijumu je završila i Austrijanka Kornelija Huter. U generalnom plasmanu spusta vodi Sofija Gođa sa 400

Japanac vodeći u Svjetskom kupu

Kobajaši najbolji u Vilingenu

Japanski skakač Rjoju Kobajaši pobijedio je u njemačkom Vilingenu, u okviru

Svjetskog kupa. Zbog loših vremenskih uslova rezultati su napravljeni nakon

jedne serije skokova. Japanac je do pobjede stigao skokom od 145 metara koji mu je donio 115,6 bodova. Drugo mjesto pripalo je Norvežaninu Halvoru Granerundu sa 111.6 bodova i skokom od 143 metara, a treći je bio njegov zemljak Marijus Lindvik sa skokom od 137 metara i 107 bodova. Japancu je ovaj trijumf obezbijedio vodeće mjesto u Svjetskom kupu sa 1136 bodova, 28 više od Njemca Karla Gajgera, koji je osvojio tek 20. mjesto, dok je treći Granerund (865). R. A.

20 Feljton

Neđelja, 30. januar 2022.

KAZIVANJA O CRNOGORSKOJ KINEMATOGRAFIJI

Druže, kako osta ovo platno čitavo poslije onolikih bombi? » Autor: Momir MATOVIĆ

SIMO ČOLOVIĆ, DIREKTOR, LOVĆEN FILM

Rođen sam 14. februara 1918. godine u željezničkoj stanici Mihanići, srez Dubrovnik. Ja sam dvanaesto dijete, a deveti sin u familiji Gliše i majke Marije, rođene Lukavac, koji su 1901. godine doselili u Mihaniće iz Dalmatinske Zagore, iz sela Tepljuha kod Drniša, radi očevog zapošljenja i službovanja na novo izgrađenoj uskotračnoj željezničkoj prugi Sarajevo - Zelenika. Moji roditelji su se 1934. godine kada je moj otac otišao u penziju, nastanili u cjelosti u Herceg Novom. Šest razreda Osnovne škole završio sam u rodnome mjestu, četiri razreda realne gimnazije i dva razreda Učiteljske škole u Herceg Novom. Po ukidanju Učiteljske škole u Herceg Novom, školovanje sam nastavio u Sarajevu gdje sam 1940. godine istu završio. Rat me zatekao ovdje u Herceg Novom. Nijesam bio borac ali sam bio privržen NOB. Bio sam učesnik u svim akcijama koje su rađene u pozadini tokom rata, po nalogu drugova koji su bili u to vrijeme. Poznavao sam tada Steva Lepetića i njegovog brata, Antona Tonćija Lukatelija, Aleksandra Sekulovića, Duda Špilara... To su, takoreći, moji ratni drugovi. Sa bratom Steva Lepetića sam bio u nekim akcijama po gradu gdje smo bili uhvaćeni od strane naših ljudi koji su bili aktivni saradnici pri njemačkoj vojsci, ali smo uspjeli da pobjegnemo. Po oslobođenju grada mobilisan sam za rad u Komandi mjesta, a istovremeno angažovan u organizovanju kulturnog i sportskog života u gradu. Učestvovao sam u dramskoj sekciji kulturno-umjetničke ekipe grada. Iz tog kulturno-umjetničkog društva sam 15. maja 1945. godine otišao za učitelja u selo Kruševice. Ostao sam jedva 15 dana, a od toga sam 8 dana radio sa učenicima. Onda je jedne subote uveče, moj profesor i predsjednik Bokokotorskog sreza Dušan Popović me pozvao da dođem kod njega. Kada sam došao on i neki Jovo Samardžić koji je bio prosvjetni referent u srezu su mi saopštili da prelazim na mjesto sreskog referenta za kulturu. Imao sam

Donosimo svjedočenja crnogorskih sineasta o prvim decenijama crnogorske kinematografije, koja je naš poznati filmski reditelj i dokumentarista Momir Matović objavio u kapitalnoj knjizi ,,Metri života” (Podgorica, 2021). Knjiga ,,Metri života” je dobitnik nagrade ,,Ratko Đurović“ za izuzetan doprinos očuvanju i promovisanju crnogorske filmske baštine, koju dodjeljuje Crnogorska kinoteka

Simo Čolović: Doživjeli smo mnoge interesantne stvari na tom putu po Crnoj Gori? Do tada se za film u Crnoj Gori nije skoro uopšte znalo, jer je samo gledan u većim gradovima. Tako je naša ekipa dočekivana sa velikim oduševljenjem, sa pucnjevima iz pušaka jer je još vladalo neko ratno stanje. Poslije predstave obavezno se zaigralo kolo

Stevan Radović i Anton Lukateli

obimne zadatke jer je taj srez obuhvatao područje od Budve pa do Herceg Novog. Ostao sam na tom mjestu veoma kratko od 1. aprila do 25. maja 1945. godine. Tog dana je srez dobio telegram od Ministarstva prosvjete Crne Gore, tada je bio ministar Niko Pavić... da se odmah javim na Cetinje na novu dužnost. Ja nijesam znao zašto tamo uopšte idem. Kada sam trebao otputovati nijesam imao čime da se prevezem. Tada se iz Kotora prevozila pšenica za ishranu prema Cetinju i dalje po Crnoj Gori, i jedan šofer iz Herceg Novog, koji me je poznavao, nije me mogao smjestiti u kabinu, ali me utovario na pšenicu i ja sam tako doputovao na Cetinje. Ja sam tamo odmah stupio u kontakt sa Antonom Tonćijem Lukatelijem, tada referentom za film u Ministarstvu prosvjete. On me upoznao sa ostalim drugovima i dat mi je zadatak da sa jednim putujućim bioskopom obiđem Crnu Goru. Andrija Koprivica mi

Simo Cvjetković, Simo Čolović, N.N, Stevo Lepetić, Slavko Vukčević

je dao maršutu gdje mogu ići i slobodne termine da gdje god kamion može da dođe da se ide i da nijedno selo, po mogućnosti ne zaobiđem sa tim putujućim kinom. Teško se dolazilo do kamiona pa je Lukateli sredio da iz neke autotransportne sekcije dobijemo na pozajmicu kamion trotonac marke ford. Bio je odličan. Dobili smo jedan kinoprojektor, rusku „perevišku“ sa jednim agregatom i paket hrane jer nije bilo sigurno da gdje dođemo ćemo imati obezbijeđen obrok. Ekipu su sačinjavali: ja kao rukovodioc ekipe, šofer Vlado Kampe, kinooperater je bio jedan italijanski zarobljenik, Nibio Luiđi se zvao. On je bio rodom iz Barija i njegov otac je bio vlasnik kina u Bariju. Dobro je poznavao posao i bio odličan kinooperater. Kao pomoćnik nam je bio dodijeljen Nidžo Karamatijević i sa nama je putovao do Pljevalja i tu se izgubio. Za početak smo imali film Ona brani otadžbinu jedan dobar,

napet, dramatičan ruski film. Naknadno smo dobili domaći dokumentarni film Dani rata i dodatak film o prenosu crnogorskih ranjenika sa Brezne kod Nikšića za Italiju. Doživjeli smo mnoge interesantne stvari na tom putu i ja sam ta zapažanja dostavljao putem izvještaja – kako na to ljudi gledaju? Ipak, do tada se za film u Crnoj Gori nije skoro uopšte znalo, jer je samo gledan u većim gradovima. Tako je naša ekipa dočekivana sa velikim oduševljenjem, sa pucnjevima iz pušaka jer je još vladalo neko ratno stanje. Poslije predstave obavezno se zaigralo kolo. Ja sam tada po prvi put otkrivao Crnu Goru, jer nijesam nikada hodio njome. A bili smo jedna vesela ekipa koja je sve živo radila jer smo u tom poslijeratnom periodu svi bili oduševljeni prije svega završetkom rata i pobjedom. Nama ništa nije smetalo. Tehnika je bila tako dobra da nije bilo nikakvih problema tokom projekcija. Bilo je mnogo događaja... U Baru

Anton Lukateli sa likovnim umjetnicima i filmskim radnicima - Cetinje (1946)

smo davali projekciju na željezničkoj stanici gdje su otvoreni vagoni služili kao tribine. Predratna Podgorica, a potom Titograd, bio je skoro potpuno sravnjen grad, pa smo filmove prikazivali na Kruševcu kod bolnice. Tada preko Morače je postojao jedan drveni viseći most i građani koji su živjeli na lijevoj obali Morače su preko njega dolazili. Zamalo se dogodila nesreća. Narod je poslije predstave najedanput onako u gomili pokušao da pređe most. Most se opasno zaljuljao i sva sreća je bila što su sa obije strane bili vojni stražari koji su pucali u vazduh i tako zaustavilili masu kako bi se rasteretio most. Dvije noći smo davali taj isti film jer ona prethodna publika je povukla novu publiku i bilo je veliko oduševljenje. Putevi su bili uglavnom porušeni. Imali smo savjesnog i iskusnog vozača tako da nam se nije nikada dogodila neka nesreća, iako smo se ponekad zaustavljali na ivici nekog ambisa, pa se ponovo vraćali okolnim putevima, prelazili preko rijeke, potoka da bi išli dalje. Kada smo gostovali u Mojkovcu bio je jun mjesec, tamo negdje oko 9 sati, već je bila duboka noć, čuli smo iz daljine pjesmu i pucnjeve. Mi smo znali da to iz okolnih udaljenih sela dolazi još publike, pa smo zaustavljali projekciju i bogami to je ponekad potrajalo, dok svi priđu pa nastavljamo dalje. Poslije predstave, ostajali su uz nas uglavnom mlađi ljudi i pomagali nam da sakupimo opremu i kablove. Tako jedan mlađi čovjek prilazi bioskopskom platnu koje je bilo razapeto na željeznim nogarima. Polako opipava ga, opipava... Onda je prišao meni i pitao me: „Druže da te nešto pitam? Kako osta ovo platno čitavo posli-

Knjiga Momira Matovića ,,Metri života“ u izdanju MFILM-a Montenegro iz Podgorice, po cijeni od 10 eura može se naručiti na telefon 067/257-415

Simo Čolović

je onolikog bombardovanja?“ Imali smo slučaj u Pljevljima da su djeca koja su prva sjedela ispod platna, pa kada ide tenk pravo na publiku razbježali bi se. Znate koliko je film uticao na te ljude, koliko su oni saosećali tu borbu, pa su mislili da taj tenk ide na njih. Prva maršuta je trajala mjesec i pol dana od 28. maja do 13. jula 1945. godine i nije u cjelosti realizovana. Kako je bila organizovana prva proslava 13. jula u Crnoj Gori, a mi smo bili u Nikšiću, dobijemo naređenje da prekinemo maršutu i da dođemo na Cetinje da prikažemo film na otvorenom prostoru jer on do tada nije bio prikazivan na Cetinju. Sa putujućim bioskopom sam bio još dva puta na sličnoj turneji. Jedna je trajala mjesec i po dana, a druga mjesec i to je sve moje vrijeme vezano za tu kinematografsku misiju. Kinooperater Nubio Luiđi je poslije druge ture bio oslobođen i vratio se u Italiju, a šofer Vlado Kampe ostao je do kraja raditi u putujućem bioskopu. U međuvremenu je formirana na Cetinju radna organizacija za kinofikaciju, distribuciju i prikazivanje filmova, čiji je direktor bio slikar Niko Đurović. Upravo je to bila Filmska direkcija za Crnu Goru i ja postajem referent, a 19. februara 1946. godine budem postavljen za direktora. Te iste godine ova direkcija postaje Preduzeće za raspodjelu filmova u koju dolaze Simo Cvjetković, Gavrilo Danović, Drago Krivokapić i još neki drugovi većinom iz Herceg Novog. Trebali smo odabrati veći broj ljudi, pa ih obučavati za kinooperatere, iako je jedan veliki dio posla već bio obavio Anton Tonći Lukateli. On je preko Ministarstva prosvjete obavljao te pripremne radnje, slao je ljude na kurseve i sa njima je trebalo organizovati bioskopsku mrežu u Crnoj Gori. (Nastavlja se)

Horoskop 21

Neđelja, 30. januar 2022.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (31. 1 - 6. 2) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

PETAK I VIKEND

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe... Tranzit prestaje u nedjelju u 12:40.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Ovo su povoljni dani za poslovna

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatDa bi ste mogli pratiti ovu kolumnu ke rođenja: www.soulmatestars.com/ poznatog đotiš astrologa Mladena vedic-signs/calculate-your-vedic-sign, Lubure, neophodno je da znate sideili ako preuzmete besplatan đotiš proralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete gram na www.vedicastrologer.org/jh imati korektan rezultat navedenih tran- Za ukupan rezultat nije dovoljno zita, te dobrobit od navedenih tranzita. posmatrati samo planetarne tranzite, Preciznu kalkulaciju mjesečevog znaka već i periode kroz koje prolazimo, kao

ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit prestaje u nedjelju u 12:40.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Djevici PONEDJELJAK I UTORAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac

i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. Mjesec je u fazi zamračenja u ponedjeljak od 9:48 do utorka u 6:45, te nije preporučljivo započinjati ništa značajno. Pripaziti u komunikaciji sa drugima jer su ljudi vrlo osjetljivi tokom ovakve mjesečeve mijene.

može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

PETAK I VIKEND

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Pro-

blem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

PETAK I VIKEND Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative. Tranzit prestaje u nedjelju u 12:40.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

22 Enigmatika

Neđelja, 30. januar 2022.

Oglasi i obavještenja 23

Neđelja, 30. januar 2022.

Dnevni list Dana 29. januara 2022. u 56. godini života, umro je naš dragi

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRaŠKo ĐURaNoViĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

MILORAD - MIĆO Markov MUGOŠA U skladu sa epidemiološkim mjerama, sahrana će se obaviti u krugu porodice 30. januara u 14 časova u porodičnoj grobnici u Donjoj Gorici. Kuća žalosti: Ulica Vladike Ruvima II Boljevića br. 18, Podgorica.

Zamjenica izvršnog direktora: MilENa golUBoViĆ

Direktorica marketinga: ŽElJKa RaDUloViĆ

Ožalošćeni: supruga DALIBORKA, sin MARKO, ćerke MARICA i MIRJANA, sestre MILANKA, DARA, CVIJETA, DRAGICA i RADOJKA, unučad ANIKA, NOVAK i LAZAR, stric DRAGOLJUB - LJUBO, braća od stričeva DRAGAN, ZORAN, ALEKSANDAR i STANKO, strine LJUBINKA i SENKA, tetke MILEVA i VUKA, sestrići, sestrične i ostala rodbina

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RaDMila UsKoKoViĆiVaNoViĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

2037

NENaD ZEČEViĆ (politika) JaDRaNKa RaBRENoViĆ (ekonomija) JElENa MaRTiNoViĆ (društvo) MaRiJa JoViĆEViĆ (nedjeljno izdanje)

Dana 29. januara 2022. iznenada nas je napustio u 75. godini života naš dragi

Urednici JoVaN NiKiToViĆ (kultura) MaRiJa ŽiŽiĆ (crna hronika) DRagiCa ŠaKoViĆ (Crnom Gorom) NiKola sEKUliĆ (hronika Podgorice) JoVaN TERZiĆ (Arena) sloBoDaN ČUKiĆ (feljton i arhiv) VUKMaN iVaNoViĆ (dizajn) DRagaN MiJaToViĆ (fotografija)

BOŽIDAR Đurov PAVIĆEVIĆ Saučešće primamo 30. januara u kapeli u Danilovgradu od 12 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici na Orjoj Luci.

Ožalošćeni: supruga SENKA, ćerke VERA i MARINA, sinovi DRAGAN i ZORAN, snaha LJILJA, sestra RUŽA, unučad i praunučad i ostala mnogobrojna rodbina

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

2023

Urednica JoVaNa ĐURiŠiĆ

Zamjenik BoRislaV ViŠNJiĆ OBJEKTIV

Urednica MaRiJa iVaNoViĆ -NiKiČEViĆ KULT

VLADO Tula BULATOVIĆ

Urednica TaNJa PaViĆEViĆ

1937 – 2021.

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Obavještavamo rodbinu i prijatelje da ćemo 31. januara 2022. godine u crkvi Sv. Sava u Parizu održati četrdesetodnevni pomen našem dragom ocu, dedi i svekru. Shodno epidemiološkim merama, pomen će se održati u krugu porodice.

Mali oglasi

Sin DARKO, snaha TAMARA, unuk LUKA i mnogobrojna rodbina

RaZNo KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550, 067/579-709 1

2028

PRODAJEM plac u Donjoj Gorici.Tel 067/788-482 2

24 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 30. januar 2022. Dana 29. januara 2022. godine preminula je naša

Osam godina je od smrti našeg dragog oca, svekra, đeda i prađeda

Обавјештавамо рођаке и приjатеље да је

MARKA BOJANIĆA

МОЈСИЈЕ ЋЕТКОВИЋ

ŠEFIKA - CICA KAZAMANOVIĆ

Iako vrijeme prolazi još se nijesmo navikli na život bez tebe. Rado te se sjećamo i s ponosom te spominjemo. Neizmjerno hvala na tvojoj iskrenoj i nesebičnoj ljubavi koju si nam pružao. Nek ti duša caruje u carstvu nebeskom.

изненада преминуо 26. јануара 2022. године. Сахрана је обављена у кругу породице на Новом гробљу на Цетињу.

Tvoji: ćerka DEJANA i sin DARKO sa porodicom

Zbog epidemiološke situacije, sahrana je obavljena u krugu porodice na groblju Cijevna u Podgorici. 2031

Ожалошћени: супруга ВЕСНА, ћерка МАША и синови ДАРКО и БОРКО

21. 12. 2021 – 30. 1. 2022. Ožalošćena porodica KAZAMANOVIĆ

1953

2020 Дана 29. јануара 2022. у 74. години живота умро је наш драги

Posljednji pozdrav našoj voljenoj tetki

MIODRAG IVANOVIĆ

Nedostaješ...

CICI KAZAMANOVIĆ

ЛАСЛО Михаља ШАЛГО

Усљед настале епидемиолошке ситуације, сахрана ће се обавити дана 30. јануара у кругу породице на градском гробљу Чепурци.

LELA, IVANA, MARKO i FILIP Živjela si za naše osmijehe i radovala se svakom našem uspjehu. Ispunila si najljepši dio našeg djetinjstva i dijelila našu sreću i tugu. Uspomene na tvoj vedri i nasmijani lik živjeće sa nama, a tvoja plemenita duša neka nađe mir.

Tvoji: SABINA, HARIS i HAJRIJA Ожалошћена породица ШАЛГО

2030 Posljednji pozdrav dragom i voljenom ujaku

2026 Dana 29. januara 2022. u 98. godini preminuo je naš dragi 1966

JOVANU USKOKOVIĆU Дана 29. јануара 2022. у 93. години преминула је наша драга

Tvoju dobrotu i plemenitost ne možemo zaboraviti. SVETLANA KADIĆ sa porodicom

ILIJA Jovanov LUKIĆ U skladu sa epidemiološkim mjerama, sahrana će se obaviti u krugu porodice 30. januara u 14 časova u porodičnoj grobnici na groblju Mahala – Zeta. Kuća žalosti: Ul. Goričanska br.1, Goričani.

2029 Posljednji pozdrav dragom brataniću i bratu

ИЛИНКА Радојева РОГАНОВИЋ рођена Булајић Покојница ће бити изложена у градској капели 30. јануара од 11 до 13 часова, када се креће за Брестице гдје ће се обавити сахрана у 14.30 часова. Цвијеће се не прилаже.

Ožalošćeni: ćerke SLAVKA, PERSA i VESNA, sin DRAGAN, snaha VESNA, unučad MILENA, IVANA, JOVANA, MILICA, JELENA, SNEŽANA, VLADIMIR - MIKI, NEMANJA, FILIP i MILOŠ, bratanične VERA i SLOBODANKA, bratanići JOVAN i MILORAD i ostala porodica

DOJČIN PERAZIĆ ZOKIJU Nikada te nećemo zaboraviti

Ожалошћени: синови МИЛАН и ЖЕЉКО, ћерке ОЛГА, МИТРАНА и ЈЕЛИСАВКА, брат РАДОМИР, снахе МИЛИЦА и СЕКА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, унучад, праунучад и остала родбина РОГАНОВИЋ и БУЛАЈИЋ

Tetka MIRJANA – GARA, braća ŽELJKO i DEJAN sa porodicama

1999

1962

Dragi moj dobri druže Dojo, počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja. MITKO sa porodicom 1961

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 1988

020-202-455, 020-202-456.

Oglasi i obavještenja 25

Neđelja, 30. januar 2022. Opraštamo se od našeg voljenog

Nakon kratke i teške bolesti umro je dana 28. januara 2022. u 64. godini života naš voljeni Dana 29. januara 2022. u 86. godini preminuo je naš dragi

BOKIJA BORISLAV – BORO Petrov ADŽIĆ

Teško je prihvatiti istinu da si nas zauvijek napustio. Ostaćeš u svakoj našoj priči, uspomeni. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Majka SLAVKA, brat BRANISLAV-BRANO, snaha MIRJANA i bratanična MILENA

2034

DRAGUTIN Jagošev ROGANOVIĆ Sahrana je obavljena 29. januara na Novom groblju na Cetinju u krugu porodice. Kuća žalosti: Moskovska 82, Podgorica

Ožalošćeni: sin ALEKSA, majka SLAVKA, brat BRANISLAV – BRANO, snaha MIRJANA, bratanične BOJANA i MILENA

Posljednji pozdrav voljenom stricu

Ožalošćeni: supruga VUKOSAVA, sin SLOBODAN, ćerke LIDIJA i IVANA, snahe DARINKA, GOSPAVA i ILINKA, sinovci, unučad i ostala rodbina ROGANOVIĆ

1989

1969

BORU ADŽIĆU

Usljed nastale epidemiološke situacije, sahrana je obavljena dana 29. januara u 14 časova na mjesnom groblju Prentin do – Cuce, u krugu uže porodice.

Posljednji pozdrav dragom bratu od strica

Tužan je ovaj rastanak. Hvala ti za sve one lijepe trenutke koje smo sa tobom proveli. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. BOJANA i MILENA

DRAGUTIN ROGANOVIĆ

BORISLAVU BORU ADŽIĆU

2035 Posljednji pozdrav dragom stricu i prijatelju

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Sestre: DRAGANA, DANIJELA i SVETLANA

Zauvijek ponosni što si bio naš otac. Praznina je nenadoknadiva. Vole te,

tvoji: SLOBO, LIDIJA i IVANA

1983

2021

Posljednji pozdrav voljenom bratu od strica

Posljednji, tužni pozdrav dragom rođaku

BORU ADŽIĆU S tugom i poštovanjem opraštamo se od Tebe.

BORISLAVU - BORU Petrovom ADŽIĆU BOJANA, IVAN, ANDREA i SONJA STANKOVIĆ

DRAGUTINU – DRAGU Jagoševom ROGANOVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

2036

DRAGAN i RUŽA ADŽIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dugogodišnjem članu

2010 Posljednji pozdrav dragom i voljenom brataniću

Zlo vrijeme ne dozvoli da te ožalimo i otpratimo onako kako si nam bratskom pažnjom i ljubavlju zaslužio. Počivaj u miru i neka ti je laka gruda naše zavičajne zemlje. Porodici upućujemo najiskrenije saučešće. S ljubavlju i tugom, DRAGAN i SLOBO Đurov ROGANOVIĆ sa porodicama 2032

RADOMIRU MATANOVIĆU 2033

LOVAČKO DRUŠTVO ,,CETINJE“

BORU

Posljednji pozdrav dragoj snahi

SLAVKI ĐUROVIĆ

RADMILA sa porodicom

DRAGICA sa porodicom

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav voljenom bratu

Tetka ROSE sa porodicom 2017 Umro je moj brat

GOJKU STOJANOVIĆU Tvoja dobrota i veliko srce zaslužuju da te nikad ne zaboravimo.

1997

Sestra DESANKA VUJOVIĆ sa porodicom

BORISLAV – BORO ADŽIĆ

1949

Počivaj u miru, moj Boka, i neka ti je laka crna zemlja.

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

TOMICA ADŽIĆ sa porodicom 2027

1998

26 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 30. januar 2022.

Opraštamo se od našeg oca, tasta i đeda Dana 29. januara 2022. preminula je naša voljena i nikad prežaljena

SLAVKA Dragiše ĐUROVIĆ

DRAGIŠE OTAŠEVIĆA

rođena Milonjić

Sahrana će se obaviti dana 30. januara u 15 časova, na seoskom groblju Veleta – Danilovgrad.

Čuvamo te u našim srcima i mislima.

Ožalošćeni: ćerke BILJANA i LJILJANA, suprug DRAGIŠA, braća NOVAK i SLOBODAN sa porodicama i ostala rodbina

SANJA, BORIS, ALEKSA i MAGDALENA

1985

1965 С тугом и поштовањем опраштамо се од наше драге сестре, заове и тетке

Посљедњи поздрав драгој тетки

С тугом и поштовањем опраштамо се од наше драге сестре, заове и тетке

СЛАВКЕ Драгишине ЂУРОВИЋ

СЛАВКИ Драгишиној ЂУРОВИЋ

СЛАВКЕ ЂУРОВИЋ

рођене Милоњић

рођеној Милоњић

рођене Милоњић

Нека твоја племенита душа почива у миру.

Почивај у миру.

Брат НОВАК, снаха ВЈЕРА, братанићи ВУК и СРЂАН са породицама

Памтићемо је по доброти, племенитости и благој нарави.

Братанична КАЋА и братанић МИЛОШ МИЛОЊИЋ

Брат СЛОБОДАН, снаха БРАНА, братанић БОЈАН, братанична АНА са породицама

1992

1993

1994

Посљедњи поздрав снахи

Посљедњи поздрав

Posljednji pozdrav voljenoj strini

1967

СЛАВКИ ЂУРОВИЋ

СЛАВКИ

од ђевера ЖАРКА са породицом

од ТАЊЕ и ВАЊЕ са породицом 1968

e-mail: oglasno@pobjeda.me

SLAVKI ĐUROVIĆ Neka tvoja duša počiva u miru. 1973

ŽELJKO, LELA, BUDA i MAJA

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 30. januar 2022. Dana 28. januara 2022. godine preminula je

Posljednji pozdrav dragoj majci

Posljednji pozdrav ujni

ĐINI KOJIČIĆ

ĐINI KOJIČIĆ IVANICA ĐINA Vojova KOJIČIĆ rođena Pavin

Sahrana je obavljena 29. januara u 13.30 časova, na groblju Čepurci u krugu porodice.

Tvojim odlaskom ostali smo bez toplog roditeljskog zagrljaja i velikog oslonca, kojim si nas vodila kroz život.

VJERA i MIKO ĐELEVIĆ sa porodicom 2001

Ponosne na tebe, Tvoje: TANJA i MIRJANA

Kuća žalosti: Bulevar revolucije br. 86, Podgorica.

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav ujni

2000 Ožalošćeni: kćerke STANISLAVA – TANJA i MIRJANA, brat TONI, sestra MARICA, zaova ANA, snaha SENKA, đeveričić GAGA, đeverična SONJA i ostala rodbina KOJIČIĆ i PAVIN

Posljednji pozdrav našoj kumi

ĐINI KOJIČIĆ 1947

Hvala ti za sve lijepe trenutke.

Posljednji pozdrav dobroj i plemenitoj teta

DRAGAN ABRAMOVIĆ

ĐINI Sa tugom se opraštamo od plemenite i dobre teta Đine. Hvala ti za sve tvoje lijepo, za tvoju uvijek toplu dobrodošlicu u tvom domu. Hvala ti za tvoju ljubav prema našoj porodici. Hvala ti. Počivaj u miru.

ĐINI

2002 Sa osjećanjem bola i dubokog poštovanja opraštamo se od naše drage

S velikim poštovanjem,

Kumovi SLAVICA i NENAD ŠTIBILJ

Kumice MILENA i JELENA 2019

2018

Posljednji pozdrav dragoj ujni

Ostali smo bez naše drage i uvažene

ĐINE KOJIČIĆ Zahvalni za višegodišnje prijateljstvo. Porodica VELIMIRA KRIVOKAPIĆA 2025 Posljednji pozdrav mojoj dragoj ujni

ĐINI KOJIČIĆ

IVANICE – ĐINE KOJIČIĆ

Hvala ti za svu ljubav koju si nam pružala. Tvoji: RAJKA i MILAN KRŠIKAPA sa porodicom 2014 Posljednji pozdrav našoj dragoj i dobroj ujni

Imali smo privilegiju da za komšiju i prijatelja porodice imamo tako divnu osobu kao što je bila naša Đika. Hvala ti što smo dijelili mnoge lijepe trenutke i što si toliko puno ljubavi posvetila našoj djeci. Čuvaćemo svaku zajedničku uspomenu, ističući tvoju blagost, otmenost i dobrotu. Tužni što si nas napustila. Porodice ERCEGOVIĆ i BRKOVIĆ

Tvoji: OLJA i MIĆA VUJOVIĆ sa porodicom 2011 Posljednji pozdrav ujni

2024

ĐINI

ĐINI KOJIČIĆ

Posljednji pozdrav dragoj

Nikada te neće zaboraviti. Tvoji BORO i MIKICA sa porodicama

ĐINI KOJIČIĆ

2016

BRANKA i DUŠKO SJEKLOĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav mojoj dobroj i dragoj snahi

2012

ĐIKI

Posljednji pozdrav dragoj strini

Tvoja plemenita duša neka počiva u miru.

ĐINI KOJIČIĆ JELENA i MILENA OBRADOVIĆ

Hvala ti za sve one prošle dane koje smo provele kao sestre.

ĐINI

Tvoja zaova ANA VUKOVIĆ 2013

2003

2015

Od GAGE i SONJE KOJIČIĆ

28 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 30. januar 2022.

POMENI

Dana 25. januara 2022. u 68 godini života preminuo je naš voljeni

Četrdeset je dana od smrti poštovanog

Dana 28. januara 2022. iznenada je preminuo u 67. godini života naš dragi

BORIVOJE - BORA PEJOVIĆ RADOMIR Svetozarov MATANOVIĆ

Zbog epidemioloških mjera sahrana je obavljena 29. januara u selu Kranji do – Ćeklići.

MILANA ŠLJIVANČANINA

Sahrana će se obaviti u ponedeljak 31. januara u 14.15 časova na gradskom groblju u Novom Sadu. Saučešće primamo na dan sahrane u kapeli od 13.30 časova. Kuća žalosti: Bulevar Cara Lazara 42/513.

Dragog i pažljivog prijatelja naših roditelja. Ožalošćene supruga KATICA i ćerka JELENA

Ožalošćeni: sestrić RADOSLAV RADOŠEVIĆ i porodica MATANOVIĆ

S najljepšim sjećanjima i zahvalnošću, ANA, MILO i ACO ĐUKANOVIĆ sa porodicama

1957

1986

Posljednji pozdrav dragom kumu

Voljenom bratu i ujaku

2022 Četrdeset je dana od smrti našeg tate

BORIVOJU - BOŠKU PEJOVIĆU

RADU Svetovom MATANOVIĆU

Bio si primjer bezgranične ljubavi, dobrote, plemenitosti… Život izjednačava sve ljude, smrt otkriva istaknute, tebe je život odavno istakao, a smrt te još više uzvisi i podari zvjezdane staze nebeskih širina. Ostavio si nas ponosne na tvoj častan život, da te uvijek pamtimo i čuvamo od zaborava.

Počivaj u miru. Tvoji VUKOVIĆI: RUŽA, RADA, MIRA, GAŚA i PETKO 1995

DRAGUTIN MATOVIĆ Otišao si tiho kao što odlaze dobre i plemenite duše. Počivaj u miru, a mi ćemo te po dobru pamtiti i tvoje ime sa ponosom pominjati. 1977

Tvoji: sin VESKO, ćerka NATALIJA

Četrdeset je dana kako nisi sa nama

GAJO RAMADANOVIĆ sa porodicom Dragom bratu, stricu i đeveru

2004

DRAGUTIN MATOVIĆ

Posljednji pozdrav bratu

Posljednji pozdrav dragom

BORIVOJU - BOŠKU PEJOVIĆU

Dani prolaze a nijedan bez sjećanja na tebe. Živi u nama tvoj topli lik, tvoja dobrota. U najljepšim uspomenama ćeš živjeti u našim mislima. 1979

Voljeni ne umiru dok postoje oni koji ih se sjećaju, a tvoja dobra djela nas na to obavezuju. Neka tvoja plemenita duša počiva u Carstvu nebeskom.

RADOMIRU MATANOVIĆU

Četrdeset je dana od kada nije sa nama

RADU Brat GOLUB sa porodicom

DRAGAN MATANOVIĆ sa porodicom

od sestara VJERE i VIDE sa porodicama

1975

1974

Posljednji pozdrav dragoj tetki

ČEDI od porodice pokojnog brata VASA BRALETIĆA 1976

Tvoji: ćerka ZORICA i zet VOJISLAV

1996

DRAGUTIN MATOVIĆ Đede, nedostaje tvoj osmijeh i dobrota, koju si nam davao. Tvoji: MILAN i RADOSLAV 1978

Posljednji pozdrav

SLAVKA Labudova JOKANOVIĆ rođ. Vukoslavović Plemenita snaho i strina, počivaj u miru. Đever PAVLE, đeveričići RADOJICA i RAJKO sa porodicama 1980

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 30. januar 2022. Dana 2. februara 2022. navršava se godinu dana od kada nas je napustila

Godina dana je od smrti naše

MILENKO Markov ĐUROVIĆ Prođe godina... Hiljade riječi ne mogu te vratiti znam jer sam pokušala, ni hiljade suza znam jer sam isplakala... Počivaj u spokoju...

STANISLAVA MARKOVIĆ

STANISLAVE – KEKE MARKOVIĆ

Tvoja SANJA 2006 Dragom ocu, đedu i prađedu

MILENKU Markovom ĐUROVIĆ

Godinu dana je naše gnijezdo urušeno, naš svaki dan ispunjen tugom bez ljubavi najvoljenije majke i brižne supruge. Riječi ne mogu da opišu bol i prazninu sa kojima se svakog dana borimo. Nedostaje nam tvoj osmijeh, tvoja topla riječ, savjet, utjeha... Nedostaješ nam ti u svakom trenutku. Naša slomljena srca žude da te barem još jednom zagrlimo i čujemo tvoj lijepi glas. Zauvijek te čuvamo u srcu i mislima. U nedjelju, 30. januara u 11 časova, ćemo posjetiti tvoju vječnu kuću.

Brat PEĐA BRAJOVIĆ sa porodicom

Tvoji: Suprug LJUBO, kćerke TIJANA, ANJA i ANĐELA

Hvala ti za dobro i ljubav koju si nam pružao. Vječno ćemo te pamtiti i čuvati od zaborava. Tvoji: MIRA, IVAN i LUKIJA

1964

2005 Dana 3. februara 2022. navršava se godina od smrti našeg oca

Vrijeme prolazi, ali bol i tugu sa sobom ne odnosi. Nedostaje tvoj topli glas, iskreni osmijeh i zagrljaj pun ljubavi. Sa ponosom čuvamo sjećanja na tebe i tvoju čistu dušu.

1960

Godina dana je od smrti naše voljene sestre i tetke

Tužno sjećanje na brata i majku 24 godina

13 mjeseci

MILAN ARSOVIĆ

BONJA ĐIKANOVIĆ

MILENKA Markovog ĐUROVIĆA Prethodna godina je bila tužna bez tebe. Uvijek ćemo čuvati tvoj lik bez obzira na vrijeme koje prolazi. Tvoje: MIRA, LJILJA, ZORICA i SANJA

STANISLAVE – KEKE MARKOVIĆ rođene Brajović

2007 Ostaje mi da Vas pamtim i s ljubavlju u srcu nosim. Godina dana od smrti oca, đeda i prijatelja

Vaš LJUBO 1950 Posljednji pozdrav dragoj koleginici i prijateljici

Sestro moja, godina prođe, ali onaj tužni dan kada si otišla nikada proći neće. Teško je prihvatiti surovu istinu da te nema, a još teže živjeti sa neprolaznim bolom koji na to podsjeća svaki dan. Voljena tetka, prošla je godina bez tebe, ali sjećanje na tvoj vedri lik, na tvoju nesebičnu ljubav kojom si nas grijala, na bezgraničnu podršku koja nam je snagu davala, još je jako prisutno. Uvijek ćeš biti u našim mislima, našim srcima, voljena i nikad zaboravljena.

MILENKA ĐUROVIĆA

Tvoje: sestra VESNA i sestrične IVANA i MAJA RASPOPOVIĆ

Tvoj vedri i blagorodni duh ćemo čuvati doživotno u našim srcima.

2008

Tvoji RADOVIĆI

Dragom ocu, đedu i tastu

SONJI VUKMIROVIĆ Hvala ti za svu ljubav i podršku koju si mi nesebično pružala. Ti si otišla ali sjećanje na tebe neće nikad.

1963 Četrdeset dana

Nedostajaćeš, moja Soke. Tvoja NIKI 1959

MILENKU Markovom ĐUROVIĆU

Dana 30. januara 2022. navršava se godina dana od smrti našeg dragog supruga i oca

U najljepšoj uspomeni ćemo čuvati sjećanje na tvoj blagi lik i dobrotu. Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

MIJO

Tvoji: ZORICA, PETAR, BOJAN i GORAN 2009

BRANKO Ćetkov BALETIĆ

Tuga i bol ne prolaze ...

Dani prolaze, ali ti u nama zauvijek ostaješ, a neizmjerno nedostaje tvoja pozitivna energija, zagrljaj, pogled, riječ, jer čini se dugo si daleko već. Niko ne zna kolika čežnja je, a tješi što si proživio ovaj život nepošteni čistog obraza i ruku, u dobroti, časno i pošteno, bio od onih „starog kova“ koji žive i umiru na licu sa Čupićevim osmjehom. Zahvalni što smo te imali, čuvaj nas i u miru počivaj do ponovnog susreta, volimo te.

DRAGAN i SLAVICA

Supruga MILKA i kćer SVETLANA 1954

1987

30 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 30. januar 2022.

Dana 30. januara je trinaest godina od kada nije sa nama

Draga naša majko

TOŚKE

IVANA Radojeva VUJOVIĆ Pegice, Te proklete hladne januarske noći tvojim odlaskom otvorila si nam živu ranu na našim srcima koja svakim danom sve više boli. Majka ti svakim danom sa suzama umiva lice, ne mogu prihvatiti istinu da te nema, moja ljepotice. Meco mi daje snagu da nastavim ovaj život bez tebe dalje. Čuvaćemo sjećanje na tebe i naše zajedničke srećne trenutke sve dok nas bude, živjećeš vječno u našim srcima neizmjerno voljena, nikad zaboravljena. Počivaj u miru, Anđele naš. Neutješni,

Hvala što smo se podizale sa puno ljubavi i topline koju si nam kao ujak pružao. Tvoja titula ujaka je opravdana našim djetinjstvom i sad kada te nema samo sa sjećanjem možemo da te pominjemo, a pamtimo sve ono najljepše što si nam pružio. Možda si našao ljepše mjesto u zagrljaju babe i đeda, a nama si ostavio tugu. Nikada te nećemo zaboraviti.

Tetkina tugo

Navršava se godina tišine, bola i tuge. Godina sjećanja na beskrajnu ljubav, požrtvovanost i dobrotu. Vođeni tvojim savjetima, ispunjeni roditeljskom toplinom ići ćemo naprijed. Čuvaćemo te od zaborava kroz najljepše uspomene. Počivaj u miru, a naša ljubav će te vječno grijati. Porodica će posjetiti Tvoju vječnu kuću.

Zauvijek te vole, Tvoji BOBO, MIRA i BILJA sa porodicama

SUZANA, IVANA, DIJANA i NINA

Otac RADOJE, majka SNEŽANA, brat IVAN – MECO – Život tvoj

1981

DESANKA RACKOVIĆ

1951

1942

Brate

Godina dana je od smrti naše drage

IVANA Teško je brojiti godine, riječi nedostaju. Tetkina rano doživotna, ljepoto i ponosu naš, vječno ćemo žaliti i plakati za tobom, Anđele naš.

1982

LJILJANA, BILJANA sa porodicom

Pola godine je od smrti našeg dragog

Znam da te gore ništa ne boli jer si bol ostavio nama, koja se ne mjeri vremenom već prazninom od kada si otišao. Ja te i dalje tražim ulicama grada jer te nema sestri da dođeš. Boliš i ne prolaziš, ali ljubav je jaka, do novog susreta čuvam uspomenu na tebe.

DESANKE RACKOVIĆ

Puno nam nedostaješ...

Tvoja sestra NATAŠA

DRAGANA VUKOTIĆA

RACOVA porodica

1952

1943

Tužnih je osam godina od kada nas napusti naš dragi

Navršava se 40 dana od kada nas je napustio naš

stomatologa u penziji Vrijeme prolazi, ali bol i tuga ostaju. Otišao si iznenada i opomenuo nas da uvijek moramo biti spremni na sve životne izazove. Nedostaje nam tvoja dobrota, toplina, poštenje, iskrenost, ljubav i savjeti koje si nam nesebično davao. Bio si uzor kako treba poštovati ljude i biti oslonac bližnjima i prijateljima. Iza sebe si ostavio samo najljepša sjećanja i veliko poštovanje svih koji su te poznavali. Ponosni što smo te takvog imali, sve što jesmo i što ćemo biti dugujemo tebi. Počivaj u miru, a mi ćemo te vječno čuvati od zaborava i nositi u svojim srcima.

VELIMIR – VELO Savov RADOVIĆ

RADOVAN – RAJO RAJKOVIĆ

Dragi Velo, vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, jer živiš u našim srcima i mislima. Bio si i ostao naša zaštita i snaga, uzdanica plemenite duše i velikog srca. Sjećanje, ponos i bol su trajni. Neka Te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava

Hvala ti na nesebičnoj ljubavi i dobroti kojom si nas darivao cijelog života. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru u carstvu nebeskom.

Tvoji: supruga DRAGICA, sin ĐORĐIJE, kćerke DANKA, ĐINA i ANA sa porodicama

Tvoji: brat BLAGOTA – BLAŽO, sestra ZORE RADOMAN sa porodicom, sinovci SAVO i MARIJO, sinovica SNEŽANA i snaha VIDOSAVA

Dana 4. februara 2022. navršava se godina dana od kada je preminuo naš dragi stric

Tvoji sestrići DEJAN i IGOR, zet BORO, snaha MILEVA i unučad TEODORA, LUKA i MAŠA 1948

1956

1946

Dana 30. januara, u 10 časova, u krugu najuže porodice i prijatelja, posjetićemo Rajovu vječnu kuću.

Navršavaju se tri godine od kada me napustila moja voljena Posljednji pozdrav

VOJISLAV S. MARKOVIĆ

BEBA KRIVOKAPIĆ prim. dr BOŽIDAR BURZANOVIĆ

S poštovanjem ostaju sjećanja na svesrdnu podršku koju si nam pružao i na vedrinu tvog duha. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. ŽELJKO i SAVO MARKOVIĆ

Bio si veliki čovjek, đever, brat, stric. Vječno ćemo te pamtiti.

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si mi pružila. Nikada neću zaboraviti tvoj vedar lik i osmijeh na licu.

1984

Tvoj VLADIMIR

Snaha RADMILA, bratanići SAŠA, SRĐAN i RANKO sa porodicama

e-mail: oglasno@pobjeda.me

1958

1944

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 30. januar 2022.

Godina dana je od smrti našeg dragog

Otišao je s mirisima jutra, 26. januara 2022, a sahranjen 27. januara u podne na gradskom groblju Savina – Herceg Novi, naš voljeni, neprežaljeni suprug, otac, dida, gospodin

SAVA VUKAŠEVIĆA

Dobrota i nježnost tvog velikog srca, bogatstvo i toplina tvoje duše živjeće u nama i našim najljepšim uspomenama.

RADISLAV Milanov STEVOVIĆ dipl. ing. strojarstva u miru

Snaha MILODARKA, unuk MIHAILO i unuka IVANA sa porodicom

12. 2. 1938 – 26. 1. 2022.

Raširi jedra kapetane, oluje ti više ne mogu ništa i plovi slobodno morskim i nebeskim pučinama... Ti uzoru naš, naše sve, ljubavi naša i mi smo dio beskrajne vanvremenske nedokučive staze koja vodi samo u jednom smjeru.

1955 Dana 30. januara 2022. navršava se osam godina od kada nije sa nama naša draga

ZA LET SI DUŠO STVORENA

Ostajemo u tuzi tvoji: supruga ANA, sin MILAN, kćerka ANJA i unuk MARKO POČIVAO U MIRU!

FERIDA Abdulaha MUSTAFIĆ rođena Frljučkić

1970 Posljednji pozdrav najboljem puncu i čovjeku kojeg znam, dragom i voljenom

Posljednji pozdrav dragom i poštovanom zetu, gospodinu

Tvoja plemenita duša, veliko srce i častan život zaslužuje da te vječno pominjemo, pamtimo i nikad ne zaboravimo.

Porodica MUSTAFIĆ

RADISLAVU Milanovom STEVOVIĆU RADISLAVU Milanovom STEVOVIĆU

1991 Godina dana je od smrti našeg

VITA MORTUORUM IN MEMORIA EST POSITA VIVORUM. (Ciceron)

Tvoj zet ROBERT BENETA Tvoji: svastika VEDRANA i punac JAKOV MRĐEN

BRANISLAVA BAKIĆA 1972

1971

Čuvamo te u našim srcima. Često te pominjemo.

Dana 30. januara 2022. navršava se godina dana od smrti našeg dragog oca i supruga

TVOJA PORODICA

SLAVKO R. RADONJIĆ U nedjelju u 10 časova posjetićemo njegovu vječnu kuću i zaliti je suzama.

1945

1990

Tvoji: supruga MIRJANA, sinovi RADOVAN i RAJKO

32 Magazin

Neđelja, 30. januar 2022.

Jubilarno izdanje Crnogorske nedjelje mode u aprilu u Podgorici

Prijatno druženje sa domaćim i inostranim kreatorima PODGORICA – Modna komora Crne Gore u prvoj polovini aprila održaće jubilarno 30. izdanje Crnogorske nedjelje mode. Kako je za Pobjedu kazao organizator ove modne manifestacije Srđan Lubarda najavljeno modno druženje biće drugačije uz prezentaciju modnih noviteta kreatora sa domaće i inostrane modne scene. - Događaj će se održati u Event centru na Imanju „Knjaz“ sa kojim Montenegro fashion week ima više nego dobru saradnju. Kompanija Kalsberg i najpoznatiji svjetski lider Somersbi i ovog puta su glavni partneri ovog najpoznatijeg modnog događaja u zemlji, a koji važi za jedan od najuspješnijih u ovom dijelu Evrope – kazao je Lubarda. On je istakao da će program Crnogorske nedjelje mode biti pun kvalitetnog sadržaja i programa u kojem će učestvovati najuspješniji modni dizajneri iz zemlje, regiona i inostranstva.

- Kada je pandemija u pitanju Nedjelja mode koja je održana u novembru prošle godine pokazala je da se sve može organizovati na najvećem nivou poštujući sve epidemiološke mjere, iako se iz Modne komore nadaju da je omikron kraj ove opake bolesti i da će se sve uskoro vratiti u normalu – rekao je Lubarda. Dodao je da su poslali poziv na društvenim mrežama da se za učešće mogu prijaviti svi modni dizajneri i modne kuće kao i svi ostali modni stvaraoci, sponzori i partneri kojima je modna scena i ogromna medijska pažnja u fokusu interesovanja i sopstvene promocije. - Kada je održavanje Crnogorske nedjelje mode u pitanju očekujemo da će ovaj najavljeni događaj u aprilu biti najbolji do sada uz najbolje kolekcije. Ipak se radi o jubilarom izdanju, pa ćemo se potruditi da sve bude besprekorno organizovano kako bi naša draga publika i učesnici uživali u samom događaju – rekao je za kraj Srđan Lubarda. B. P.

Detalj sa prethodne nedjelje mode u Podgorici

U režiji čuvenog reditelja Giljerma del Toroa

Svečana dodjela nagrada biće održana 2. marta u Londonu

Predstavljen prvi tizer za film Pinokio LOS ANĐELES – Nakon raznih problema i mnogo vremena koje je prošlo od prvobitne najave, čini se da će dugoočekivani animirani film „Pinokio“ reditelja Giljerma del Toroa konačno ugledati svjetlost dana. Kao potvrda toga stigao je prvi kratki tizer, prenosi portal 24sedam. Ovaj film, rađen kadar po kadar tehnikom, smješten je u

Italiju tokom 1930-ih, odnosno u vrijeme fašističke vladavine Benita Musolinija. U pitanju je nova varijanta poznate priče o drvenom lutku koji postaje pravi dječak, u kojoj će Pinokio brzo preći na nestašluke, što će ga dovesti u sukob sa Đepetom, koji je svjestan da on nije baš najfiniji dječak na svijetu. Tu će biti i novih detalja koje će ispričati narator u vidu cvrčka, koga i vidimo u prvom tizeru.

Britanski NME nominovao Egzit za najbolji festival na svijetu

Iako u njemu nema puno scena, po prvi put vidimo konkretni vizuelni identitet filma i osjećamo makar djelić atmosfere koja nas očekuje. Kako je Del Toro poznat po mračnim fantazijskim elementima, ostaje da vidimo kako će uklopiti detalje originalne priče i istorijski kontekst u svoj prepoznatljivi stil. Režiju uz njega potpisuje Mark Gustafson, a scenario je

napisao zajedno sa Patrikom Mekhejlom. Glasove pozajmljuju Gregori Man, Dejvid Bredli, Huan Mekgregor, Tilda Svinton, Kristof Valc, Fin Vulfhard, Kejt Blanšet, Džon Torturo, Ron Perlman, Tim Blejk Nelson i Bern Gorman. Datum premijere još uvijek nije poznat, ali očekuje se da će film biti dostupan na Netfliksu u novembru ove godine.

Holivudski glumac Šon Pen izjavio za britanski „Independent“

Muškarci su postali prilično feminizirani LOS ANĐELES – Čuveni holivudski glumac Šon Pen trenutno u Evropi promoviše svoj novi film „Flag Day“ u sklopu čega je dao intervju britanskom listu „Independent“ gdje je rekao kako su „kukavički geni“ doveli do toga da su ljudi odbacili farmerke i obukli suknje. Slavni glumac upitan je o svojim pogledima na muževnost, s obzirom na to da je već ranije govorio da su „muškarci u

američkoj kulturi postali krajnje feminizirani“. Kako je novinar tražio da razjasni taj komentar, Pen je rekao: - Mislim da su muškarci, po mom mišljenju, postali prilično feminizirani. U svom životu imao sam vrlo snažne žene koje nijesu smatrale da je muževnost znak da ih neko ugnjetava. Mislim da postoji puno kukavičkih gena što dovodi do toga da ljudi odbacuju farmerke i oblače suknje – rekao je Pen.

Početkom ovog mjeseca Pen je u jednom intervjuu izjavio sljedeće na istu temu: - Ja sam u klubu onih koji vjeruju da su muškarci u američkoj kulturi postali krajnje feminizirani. Ne mislim da to što si grub ili bezosjećajan ili ne poštuješ žene ima ikakve veze s muževnošću, niti je to ikada bilo tako. Ali, ne mislim da bi, kako bi bili korektni prema ženama, trebalo da postanu one – prenosi „Nacional.hr“.

Šon Pen

LONDON – Britanski magazin NME nominovao je novosadski Egzit, višestrukog evropskog festivalskog šampiona, za najbolji festival na svijetu, saopšteno je iz organizacije tog festivala. Svečana dodjela ovogodišnjih „BandLab NME“ nagrada biće održana 2. marta u dvorani O2 u Londonu. - Čast da bude među kandidatima za NME nagrade, Egzitu je stigla nakon najizazovnijeg perioda u muzičkoj industriji, u kojoj je bio prvi veliki festival na planeti koji se održao od početka pandemije. U kategoriji Najbolji festival na svijetu, NME je napravio izbor od deset manifestacija, među kojima su, pored Egzita, Reding i Lids, Fudži Rok, Vajrles i drugi – piše u saopštenju. Britanski magazin NME, kako su naveli iz Egzita, jedan je od najuglednijih svjetskih medija, s tradicijom dugom 70 godina, tokom kojih je pokrivao teme iz oblasti muzike, filma i kulture, a NME nagrade uspostavljene su godinu dana nakon osnivanja magazina. Egzit je dva puta proglašen za najbolji evropski festival u okviru Evropskih festivalskih nagrada, kao i za najbolji evropski festival van Velike Britanije, koje dodjeljuju Britanske festivalske nagrade. Brojni svjetski mediji, kao što su Gardijan, Njujork Tajms, CNN i BBC svrstavali su Egzit u najbolje manifestacije na svijetu. Ovogodišnji Egzit festival biće održan od 7. do 10. jula na Petrovaradinskoj tvrđavi, a prva potvrđena imena za sada su Nik Kejv i Boris Brejča.